A.Horvat-Utjecaj Izvoza Nafte I Plina Na Rusku Federaciju PDF

1.
UVOD
1.1. Predmet i cilj rada
Moje interesiranje za Rusiju zapoinje krajem srednje kole kad sam saznao podatak
da je ruska pokrivenost uvoza izvozom ogromna i da Rusija izvaa mnogo vie dobara i
usluga nego to uvaa. Razlog zato je izvoz Rusije nekoliko puta vei od njezinog uvoza
krije se naravno u izvozu energenata u prvom redu nafte i plina. Predmet ovog rada je utjecaj
izvoza nafte i plina na gospodarstvo Ruske federacije, a cilj rada je objasniti kako i koliko
izvoz nafte i plina utjeu na geopolitiku Rusije i na njezinu ekonomiju, koliko nafta i plin
utjeu na unutranje stanje Rusije i na njezino vanjsko ponaanje. U srednjoj komercijalnoj
koli u Zaboku maturirao sam na temu Znaenje luke Rijeka-projekt Druba Adria.
Zahvaljujem mentoru prof. dr. sc. Miljenku Bilenu to mi je dozvolio da piem o ovoj
aktualnoj i zanimljivoj temi.
1.2 Izvori podataka i metode prikupljanja
Ovu temu pratim godinama i godinama itam vijesti s nekoliko ruskih portala i medija,
a i s ostalih medija i strunih asopisa koji se dotaknu problematike, tako da sam imao nuno
predznanje da izaberem ovu iroku temu. Dio podataka i literature mi je bio poznat prije nego
to sam krenuo u pisanje ovog rada, a s dijelom sam se upoznao prilikom pisanja ovog rada.
Velika veina podataka i radova koritenih tijekom pisanja moe se pronai na internetu.
Podaci koje sam koristio uglavnom se mogu podijeliti na: podatke iz strunih radova i knjiga
koji su objavljeni od strane instituta ili sveuilita koji su se bavili problematikom, podatke sa
web stranica koje se bave energetikom, podatke sa stranica ruskih energetskih kompanija,
podaci iz enciklopedija, podaci iz ruskih, hrvatskih i ostalih medija i ostali podaci.
1.3 Sadraj i struktura rada
Rad je podijeljen na nekoliko dijelova. Prvi dio rada bavi se osnovnim geografskim
injenicama i upoznaje itatelja sa geografijom Rusije, sa posebnostima prostora o kom se
govori u radu, sa kratkom povijeu irenja Rusije po tom prostoru i sa geografskim i
geoekonomskim okruenjem Rusije. U drugom dijelu rada obrauju se najznaajnija nalazita
nafte i plina u Rusiji, kao i novi projekti koji su pokrenuti, itatelj se usput upoznaje sa ruskim
energetskim kompanijama. Osim toga obrauju se najvanije cjevovodne rute za tranzit
ruskog plina prema inozemnim tritima, rute koje su izgraene i one koje su u izgradnji i
analizira se njihov znaaj. Idui dio bavi se analizom plinskog i naftnog trita Hrvatske,
utjecaja Rusije na to trite, sadanjom situacijom i moguom buduom situacijom s
posebnim naglaskom na projekte Juni tok i Druba Adria. U zakljunom dijelu rada se
razmatra koliki je ekonomski utjecaj izvoza nafte i plina na gospodarstvo Rusije, analizira se
ruski utjecaj na formiranje cijena nafte i plina i daje geopolitika analiza mogueg utjecaja
Rusije kao energetske sile na prostor Europe u skladu sa poznatim geopolitikim teorijama.
1
2. PROSTOR RUSIJE POSEBNOSTI I OKRUENJE
2.1. Osnovne karakteristike prostora
Ruska federacija ili jednostavnije Rusija, nastala je raspadom Sovjetskog saveza krajem
1991. godine iz Ruske SFSR, najvee republike nekadanjeg SSSR-a. Povrinski je najvea
drava svijeta sa 17,098,242 km, a prostire se preko veeg dijela Istone Europe, cijele
Sjeverne Azije sve do Tihog oceana. Veina predjela Rusije su ravnice, na jugu stepe, na
sjeveru umovite ravnice takozvane tajge, a na krajnjem sjeveru su predjeli tundre. Najvei
dio europskog dijela Rusije zauzima Istonoeuropska ravnica, sa nizinskim reljefom koji
samo ponegdje prelazi u uzvienja. Kroz ovu nizinu protjee Volga (3.688 km), privredno i
kulturalno najvanija rijeka Rusije. Prevladava kontinentalna klima koja na krajnjem sjeveru
prelazi u polarnu, a u uskom pojasu crnomorskog priobalja u mediteransku. Na europskom
jugu Rusije nalazi se Kavkaz, na kojem je najvii vrh Rusije i Europe Elbrus
(5,642m).Uralsko gorje dijeli Rusiju na europski i azijski dio. Na zapadu Sibira prostire se
velika Zapadnosibirska ravnica kroz koju protjee najdua ruska rijeka Ob (sa Irtiem 5.568
km). Izmeu rijeke Jenisej na zapadu i Lene na istoku nalazi se Srednjesibirska visoravan sa
vrhovima do 1.700 m. Srednjejakutska ravnica kroz koju protjee Lena dijeli ovu visoravan
od planinskih lanaca istonog Sibira. Na jugu i istoku Sibira do obala Tihog oceana
prevladava planinski reljef sa lancima iji su vrhovi uglavnom iznad 2.000 m. Klima veeg
dijela Sibira je vrlo otra kontinentalna koja na sjeveru prelazi u polarnu, a na veim
nadmorskim visinama u planinsku. Prevladavaju guste crnogorine ume - tajge, sa zonama
oskudne vegetacije - tundrama - i zonama trajnog leda na krajnjem sjeveru. Ruski daleki istok
ima monsunsku klimu.1
KARTA I. RUSKA FEDERACIJA
Izvor: http://www.virtualsources.com/Countries/Europe%20Countries/rs-map.gif
1
http://www.crorus-consulting.com/rusija.html
2
2.2. Kratka povijest prostora i irenja Rusije
Drevna drava Rusa nalazila se u sjeveroistonoj Europi oko jezera Ladoge, a poela se
iriti na jug otkriem trgovake rijene rute izmeu Baltikog i Crnog mora poznate kao Put
iz varyag v greki, tj. put od Vikinga do Grka, koji je uglavnom preko rijeka, s naglaskom na
Dnjepru povezao Skandinaviju na sjeveru sa Bizantskim carstvom na jugu .2 Prema Ruskoj
kronici iz 12. stoljea koja opisuje najraniju povijest Rusa, Rusi su grupa Vikinga(Varjaga)
koja se iz Skandinavije preselila u sjeverno-istonu Europu, od kuda su svoju vlast poeli
iriti prema jugu, mijeajui se sa slavenskim plemenima.3 Ruski vladar Oleg Novgorodski
vladao od 882.-912. pomaknuo je centar drave na jug u Kijev koji je postao veliki trgovaki
centar sa razvijenim trgovakim staleom, isprva jaaju trgovinske veze sa Bizantom, a
stoljee kasnije dolazi do preuzimanja bizantske kulture i religije.4 Dakle osvajanja i trgovina,
kontrola rijenih ruta su pozicionirale Rusiju izmeu Baltika i Crnog mora, iako je ona kroz
povijest povremeno gubila izlaze i na jedno i na drugo more, izmeu ta dva mora je oduvijek
bio centar Rusije, u poetku Veliki Novgorod i Kijev, a kasnije St. Petersburg i Moskva.
KARTA II. TRGOVAKI PUT OD BALTIKA DO CRNOG MORA(PLAVO)
Izvor: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/d/dd/Varangian_routes.png
2
http://en.wikipedia.org/wiki/Kievan_Rus%27
3
http://en.wikipedia.org/wiki/Rus_(people)
4
Miljukov, Seignobos, Eisenmann: Istorija Rusije, Narodna kultura, Beograd 1939., str.53.-54.
3
Od 13.-15. stoljea Tatari upadaju u ruske gradove, pustoe ih, pale i prisiljavaju ih na
plaanje danka, to razdoblje je u ruskoj povijesti poznato kao tatarski jaram. Tatari nisu
dirali u politiku organizaciju Rusije, ve su jednom od ruskih kneeva podarili titulu
velikog kneza i obvezali ga da prikuplja danak od svih ostalih ruskih kneeva i daje ga
njima. Moskovski kneevi postaju tatarski zastupnici, ali e kasnije predvoditi osloboenje od
Tatara i ujedinjenje ruskih kneevina pod Moskvom. Tatarski jaram prestaje 1480. godine za
vrijeme moskovskog kneza Ivana III. Velikog.5 Znaajnije irenje Rusije prema istoku
zapoinje u 16. stoljeu za vrijeme Velikog moskovskog kneza i Cara cijele Rusije Ivana
IV. znanog kao Grozni. Ivan Grozni unitava tatarske drave na Volgi Kazanski kanat na
gornjem toku i Astrahanski kanat na uu Volge u Kaspijsko more, ime Rusija stavlja cijelu
Volgu pod svoju kontrolu. Razbijanjem tih tatarskih drava, Rusija si otvara put prema Sibiru
tj. prema Aziji. 1582. godine prva ruska ekspedicija zakoraila je u Sibir, a 1598. slomljen je
Sibirski kanat, ime je otvoren put prema Tihom oceanu.6 Iz ovih irenja na istok proistjee
dananja energetska i gospodarska snaga Rusije.
2.3. Ruski pogled prema zapadu, istoku, sjeveru i jugu

2.3.1. Zapad
Zapadno od Rusije prostire se Europa - najzapadniji i najrazvijeniji dio Euroazije.

Europu neki nazivaju "potkontinentom", jer smatraju da zajedno s Azijom ini kontinent
Euroaziju. injenica da je Europa vie kulturni nego zemljopisni pojam, tako da ovisno o
tumaenjima neki Rusiju smatraju europskom dravom, a neki je smatraju istonim susjedom
Europe, jer se Rusija kroz povijest uglavnom razvijala drugaije od ostatka Europe, a svoje je
posebnosti u odnosu na Europu zadrala i danas.
Na zapadu Rusija granii sa Finskom, Estonijom, Latvijom, Litvom, Bjelorusijom,
Ukrajinom, te preko enklave Kalinjingrad s Poljskom. Sve ove drave su tokom povijesti bile
u sastavu - Ruske imperije ili Istonog bloka predvoenog SSSR-om, a danas su sve osim
Bjelorusije i Ukrajine lanice Europske unije.
Rusija je najvei svjetski plinski proizvoa, a Europska unija je najvee svjetsko
plinsko trite. Rusija i EU su susjedi. Logino, Rusija i EU imaju dobro razvijen energetski
odnos. Europska unija dobiva preko 40% plina iz Rusije, a dvije treine ruskog izvoza otpada
na EU. Rusija je takoer izvozi treinu svoje nafte na europsko trite. Europske kompanije
su meu najveim ulagaima u ruskom naftnom, plinskom i elektrinom sektoru. Istovremeno
ruski energetski divovi ele vei pristup tritu EU.7 Prema podacima iz 2007. godine
Europska unija je uvezla 82% svoje nafte i 57% plina od treih drava, a prema prognozama
ovisnost o tim energentima e i dalje rasti.8 Najvaniji energetski partner Europske unije je
Rusija koja je u 2008. pokrila 33% europskog uvoza nafte i 40% europskog uvoza plina
prema Europskom energetskom portalu.9
Za Rusiju je zapad dakle vaan energetski partner, a Rusija je za zapad glavni
energetski dobavlja. Nafta i plin iz Rusije u Europu se uglavnom transportiraju kopnom
preko naftovoda i plinovoda, a esti su nesporazumi sa nekim tranzitnim zemljama od kojih je
najbolji primjer Ukrajina i njezin spor sa Rusijom koji je kulminirao 2006. i 2008. godine to
5
Miljukov, Seignobos, Eisenmann: Istorija Rusije, Narodna kultura, Beograd 1939., str. 70.-73./ 80.-82.
6
Miljukov, Seignobos, Eisenmann: Istorija Rusije, Narodna kultura, Beograd 1939., str. 87-94.
7
PIPLINES, POLITICS AND POWER The future of EU-Russia energy relations, London 2008.
8
http://www.msnbc.msn.com/id/16560106/
9
http://www.energy.eu/#dependency
4
je dovelo do kratkotrajnog iskljuivanja i redukcije plina Europi. Rusija radi na novim
transportnim pravcima kojima bi zaobila nepouzdane transportne zemlje, no veina
analitiara smatra da Rusija rabi energiju kao sredstvo pritiska na bive sovjetske republike u
kojima eli povratiti svoj izgubljeni utjecaj.10 Velika su neslaganja u EU po pitanju energetske
politike, neki u Rusiji vide obinog poslovnog partnera, a drugi prijetnju po cijelu Europsku
uniju. Tako se sciencedaily.com poziva na ameriki Bakerov institut u lanku Sjedinjene
drave i Kanada bi mogle neutralizirati rusku energetsku prijetnju prema Europljanima i
predlae stvaranje stratekih zaliha:
Bakerov institut predlae da Sjedinjene drave i Europa zajedno promiu razvoj dodatnog
skladinog kapaciteta prirodnog plina(strateko gomilanje rezerva), naroito u Europi za
poveanje energetske sigurnosti u novom globalnom tritu prirodnim plinom.11
Zeyno Baran sa amerikog Hudson instituta pie slijedee:
Unaprjeenje Europske sigurnosne suradnje je kljuno za odupiranje ruskom pritisku.12
Zabrinutost zbog europske ovisnosti o energentima i ruske energetske prijetnje dolaze i iz

Europske unije, njezinih istonih lanica koje su nekada bile dijelom SSSR-a i Varavskog
pakta:
Vojne akcije ili prekidanje protoka energije iznose istu prijetnju - smatra eki premijer
komentirajui prekid isporuke ruskog plina u Europu.
Na to predsjednik Litve Valdas Adamkus dodaje:Nedavna energetska kriza bila je poziv na
buenje za Europsku uniju da pone razmiljati o potrebi za zajednikom europskom
energetskom politikom.13
Iz najzapadnije drave EU- Irske, dolaze ovakva razmiljanja:
Svaki mukarac, ena i dijete u Europi plaa energetski porez kojim financira ruske
ambicije velesile, no i to nije najgore od svega to se dogaa.14
Za zakljuiti je da zabrinutost vlada kako preko Atlantika kao i u istonoj i zapadnoj

Europi. U dravama istone Europe, bivim lanicama Varavskog pakta vlada zabrinutost
zbog ponovnog jaanja Rusije i novog ruskog imperijalizma iako su upravo te zemlje
najovisnije o ruskim izvorima energije. Neto zapadnije u srednjoj Europi, tu posebice mislim
na Njemaku, Austriju i Italiju postoje protivnici energetskog zbliavanja s Rusijom no u
mnogo manjoj mjeri nego na istoku. Treba napomenuti da e u Njemaka, Italija i Austrija
biti odredita u koja e voditi novi plinski pravci Sjeverni i Juni tok. Sam zapad Europe je
uglavnom kritian prema energetskom zbliavanju Rusije s pojedinim dravama EU, no
zapad ima izlaz na Atlantik i time veu mogunost opskrbe plinom preko LNG terminala, to
smanjuje utjecaj Rusije. Sveprisutne Sjedinjene drave su pak uvijek zabrinute kad je Rusija u
pitanju i predlau Europskoj uniji da formira jedinstvenu politiku i pristup, kao i da stvori
plinske rezerve koje bi osigurale Europu od nove plinske krize tj. ponovnog prekida isporuke
plina..
10
Paul J. Saunders: Russian Energy and European Security, Nixon Center, February 2008.
11
http://www.sciencedaily.com/releases/2009/05/090507145745.htm
12
Z.Baran: EU Energy Security: Time to End Russian Leverage, The Washington Quartery 2007.,str.133.
13
http://www.euronews.net/2007/10/11/russian-energy-threat-growing-say-eastern-eu-leaders/
14
http://www.irishtimes.com/newspaper/opinion/2009/0107/1230936732525.html
5
2.3.2. Istok
Na istoku Rusija izlazi na Tihi ocean ili Pacifik. Izvoz energije preko Tihog oceana je
tek u povojima i planirana je izgradnja novih plinovoda i naftovoda kojima bi se izalo na
ocean od kuda bi se energenti transportirali: u prvom redu prema Japanu, pa u Junu Koreju,
Indoneziju, Australiju, pa ak i u SAD.15 Mogu partner preko Pacifika je i Kina no veina
izvoza energije u Kinu najvjerojatnije e ii kopnenim putem.16 Nakhodka, jedan najistonijih
gradova u Rusiji(85 km istonije od Vladivostika)17 i postati e izvozna luka za rusku naftu18,
dok je na Sahalinu ruskom otoku u Tihom oceanu 2009. godine otvoren prvi ruski
LNG(ukapljeni prirodni plin) terminal, u sklopu projekta Sahalin II., preko kojeg e se oko
65% sahalinskog LNG-a dostavljati do 9 kupaca u Japanu, na svjetskom najveem LNG
tritu.19 Na Pacifiku su vrata prema novim tritima gladim energije i Pacifik otvara priliku
za jae ekonomsko i tehnoloko zbliavanje s Japanom, a oboje je u interesu ruske politike.
2.3.3. Sjever
Na sjeveru Rusija izlazi na Sjeverno polarno more ili Arktiki ocean. Na sjeveru
Rusija naravno nema kupaca za naftu i plin, ali zato na sjeveru ima nafte i plina. Prema
zakonu o moru, Rusija ima pravo na Ekskluzivnu ekonomsku zonu ili epikontinentalni
pojas 200 nautikih milja(370 kilometara) od svoje obale, no osim ekskluzivne ekonomske
zone Rusi tvrde da polau pravo i na sam sjeverni pol. Epikontinentali pojas se prema
Konvenciji UN-a o pravu mora moe proiriti ako se dokae da je kontinentalni elf na koji se
eli proiriti prirodni nastavak na vlastiti teritorij, dokazujui da s njime dijeli istovrsnu
geoloku strukturu.20 Nakon znanstvene ekspedicije Arktika 2007 Rusi tvrde da je
podvodni greben Lomonosov koji se prostire sve do sjevernog pola direktni nastavak ruske
obale, to bi im dalo prava na iskoritavanje ogromnog podvodnog prostora u kojem se kriju
takoer ogromne rezerve u prvom redu plina, pa onda nafte.21 Nakon ekspedicije Arktika
2007 Rusi su mini podmornicom na dno sjevernog pola postavili rusku zastavu, cijeli
dogaaj je snimljen i snimka je obila svijet to je skrenulo panju cjelokupne javnosti na
ruske zahtjeve. Da Rusija ozbiljno rauna na Arktik kao izvor energenata potvruje i izjava
predsjednika Medvedeva:
Na prvi i glavni zadatak je okretanje k Arktiku, kao sirovinskom izvoru za Rusiju u 21.
stoljeukoritenje tih sredstava e jamiti energetsku sigurnost za Rusiju u cijelini.22
Rusija na sjeveru razmatra izgradnju LNG terminala kojima bi se tekui prirodni plin iz
plinskog bazena Jamal u sjeverozapadnom Sibiru preko Arktikog oceana transportirao i to
najvjerojatnije u Nizozemsku, Britaniju i SAD, ije bi tvrtke bile suradnici u projektu.23 Za
Jamal se tvrdi da je najvei plinski bazen u Rusiji, i jedan je od glavnih izvora plina za Europu
(Jamal-Europa plinovod). Dakle osim kao energetski izvor za 21. stoljee, Arktiki ocean e
imati i transportnu ulogu u izvozu tekueg prirodnog plina u one drave koje sa Rusijom
uope nemaju ili nemaju zadovoljavajuu cjevovodnu infrastrukturu.
15
Metallinou S.A.:Energy Security:The Russian Trans-Siberian Pipeline and the Sino-Japanese courtship, str 13.
16
http://www.atimes.com/atimes/China_Business/JK01Cb01.html
17
http://en.wikipedia.org/wiki/Nakhodka#Economy_and_Infrastructure
18
Metallinou S.A.:Energy Security:The Russian Trans-Siberian Pipeline and the Sino-Japanese courtship, str 13.
19
http://www.gazprom-sh.nl/sakhalin-2/
20
http://www.time.com/time/world/article/0,8599,1642905,00.html
21
Ibid.
22
http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=20601085&sid=aeWA6DvRZntg&refer=europe
23
http://www.cisoilgas.com/news/lng-yamal-project/
6
KARTA III. TERITORIJ ZA KOJI RUSIJA TVRDI DA JOJ PRIPADA(CRTKANO) I
GRANICA EPIKONTINENTALNOG POJASA(CRVENA LINIJA)
Hgj
Izvor: http://www.un.org/depts/los/clcs_new/submissions_files/rus01/RUS_CLCS_01_2001_LOS_2.jpg
2.3.4. Jug
Na jugu Rusija ima dugu kopnenu granicu sa est zemalja: Gruzijom, Azerbejdanom,
Kazahstanom, Mongolijom, Kinom i Sjevernom Korejom. Sa susjedima na Kavkazu
Gruzijom i Azerbejdanom Rusija ima vrlo komplicirane i nategnute odnose poto
spomenute drave podupiru projekt Nabucco kojim bi se plin iz Azerbejdana i srednje Azije,
zaobilazei Rusiju preko Gruzije i Ukrajine transportirao u Europu, emu se dakako Rusija
protivi. Obje drave su lanice GUAM-a organizacije koja se neizravno protivi ruskom
utjecaju u regiji.24 Kazahstan je pak blizak saveznik Rusije i lan svih regionalnih
organizacija predvoenih Rusijom, poevi od Euroazijske ekonomske zajednice, pa do
vojno-sigurnosnih organizacija ODKB i angajske organizacije za suradnju. Kazahstan
posjeduje velike energetske rezerve, a poto nema izlaza na more veliku veinu svoje nafte i
plina transportira kroz Rusiju, tonije 84% nafte i 92% plina.25 Kazahstan je uz to za Rusiju
iznimno vana drava jer Kazahstan kopneno povezuje Rusiju sa drugim njezinim
saveznicima u srednjoj Aziji: Tadikistanom, Uzbekistanom i Kirgistanom, a moe se
spomenuti Turkmenistan, pa ak i Iran. Odnosi Rusije i Kine s godinama sve su bolji i dvije
zemlje blisko surauju na politikom, ekonomskom i sigurnosnom planu. Smatra se da e
Kina, drava koja godinama ima velik rast BDP-a i postaje sve vei potroa energije, postati
glavni kupac nafte i plina od Gazproma najveeg ruskog energetskog diva.26 U tijeku je
24
http://en.wikipedia.org/wiki/GUAM_Organization_for_Democracy_and_Economic_Development
25
International Crisis Group: Central Asias Energy Risks, May 2007.; str. 9. i 18.
26
http://www.cisoilgas.com/news/chinese-oil-deal/
7
izgradnja naftovoda Istoni Sibir-Pacifik sa odvojkom prema Kini. Naftovod e biti dug oko
4000 km(od ega oko 2800 km kroz Rusiju) s odreditem u Daqingu, najvanijem gradu za
proizvodnju nafte u Kini. Naftovod e prvotno opskrbljivati Kinu sa 10 milijuna tona ili 73,5
milijuna barela nafte godinje, no planirano je da e se koliina po potrebi i poveati.27 Osim
spomenutog naftovoda planira se i izgradnja plinovoda Zapadni Sibir Sjeverozapadna Kina,
poznatijeg pod imenom Altajski plinovod, kojeg je bivi predsjednik i sadanji premijer
Vladimir Putin dogovorio sa kineskim kolegama potpisujui Protokol o opskrbi prirodnim
plinom izmeu Rusije i NR Kine.28
3. NALAZITA I TRANSPORT NAFTE I PLINA

3.1. Ruska nalazita nafte i plina
Rusija je drugi svjetski proizvoa nafte i prvi svjetski proizvoa plina.29 30 Dok se
po dokazanim naftnim rezervama smjeta na osmo mjesto, a po rezervama plina na prvo
mjesto u svijetu.31 32
TABELA I. VODEI SVJETSKI PROIZVOAI NAFTE I PLINA

Proizvodnja milijun barela po Proizvodnja kubini metri
nafte danu plina
1. Saudijska Arabija 10,780,000 1. Rusija 662,200,000,000
2. Rusija 9,810,000 2. Sjedinjene Drave 582,200,000,000
3. Sjedinjene Drave 8,514,000 3. Europska Unija 201,900,000,000
4. Iran 4,174,000 4. Kanada 170,900,000,000
5. Kina 3,795,000 5. Iran 116,300,000,000
Izvori: https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2173rank.html
https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2180rank.html
U ovom poglavlju bit e obraena najvanija ruska nalazita nafte i plina, kao i najvaniji
budui projekti Ruske federacije.Sve naftne veliine izraene su u barelima, poto neke tvrtke
koriste tone, veliine su preraunate u barele. 1 tona nafte= otprilike 6,841 barela.33 Plinske
veliine izraene su u kubinim metrima.
Klasifikacija naftnih rezervi:
- Dostupne rezerve su sve one rezerve koje je tehnoloki mogue izvaditi.
- Dokazane rezerve su one rezerve za koje je razumno tvrditi da e biti izvaene sa

najmanje 90% sigurnosti.
- Nedokazane rezerve se dijele na:

1. Vjerojatne najmanje 50% sigurnosti da e biti izvaene.
2. Mogue barem 10% sigurnosti da e biti izvaene.34
27
http://www.upstreamonline.com/incoming/article135430.ece
28
http://old.gazprom.ru/eng/news/2006/03/19132.shtml
29
30
31
32
33
http://www.search.com/reference/Ton_of_oil_equivalent
34
http://en.wikipedia.org/wiki/Oil_reserves
8
3.1.1. Naftno polje Samotlor
Samotlor znai crno jezero na jeziku Hanta, autohtonog ugro-finskog naroda u

Hantsko-Mansijskom autonomnom okrugu u zapadnom Sibiru. Ime je prikladno jer se ispod
vode nalazi jedno od najveih naftnih polja na svijetu. Otkriveno je 1965. godine i
promijenilo je malo zapadnosibirsko selo Nizhnevartovsk u uurban i poslovan naftni grad od
230 tisua stanovnika. Samotlor je prvotno sadravao nevjerojatnih 55 milijardi barela nafte,
ime je zasluio svoje jedinstveno mjesto u meunarodnom naftnom biznisu. Kad je otkriven
bio je najvee naftno nalazite na svijetu. Prve buotine u Samotloru nastale su davne 1969.
godine, a vrhunac proizvodnje nalazite je doivjelo 1980. godine sa 3,2 milijuna
proizvedenih barela nafte po danu. Nakon trideset godina rada, smatralo se da je polje pri
kraju, no novim tehnologijama omogueno je vaenje nafte do koje se nije moglo, a novim
seizmikim tehnologijama otkriveno je sedam novih naftnih bazena to je znatno produilo
rok trajanja ovog naftnog polja. Raspadom SSSR-a nalazite je zapalo u probleme, poto se u
prethodnim desetljeima nalazite svom snagom iskoritavalo, najednom je u 90-tima je dolo
do nedostatka novca za modernizaciju i daljnja ulaganja, pa je Samotlor postao rtva loe
planske politike biveg sustava, kao i financijske slabosti i krize novog sustava. 1999. godine,
manje od dvadeset godina od njegovog vrhunca, nalazite je spalo na djeli svoje bive slave
sa samo 400 tisua barela proizvedene nafte po danu.
Nalazite iskoritava TNK-BP, kompanija nastala spajanjem ruskog privatnog

konglomerata i British Petroleuma. Kada je 2003. godine TNK-BP postao operator Samotlora,
bilo je jasno da je kompanija naslijedila dragulj, no nalazite je trebalo mnoge popravke i
renoviranja.
Prema istraivanjima koje je TNK-BP provodio tri godine; nalazite ima jo vie od 7
milijardi barela nafte i 100 milijardi kubinih metara plina i ubraja se meu pet najveih
naftnih polja na svijetu. TNK-BP ima operatersku licencu za iskoritavanje nalazita do 2038.
godine i prema tome je razvio dugoroni strategijski plan proizvodnje, a novi razvojni plan
predvia da e nalazite opstati do kraja stoljea zahvaljujui mogunostima koje pruaju
nove tehnologije, no Samotlor vjerojatno nikada nee dosei razinu proizvodnje iz prolosti.
Otkad TNK-BP radi na Samotloru proizvodnja nalazita porasla je za gotovo 33% dosegnuvi
gotovo 600 tisua barela po danu(bpd) u 2007. godini. U slijedeih pet godina proizvodnja bi
trebala ostati na toj razini usprkos poveanju prirodnog pada na vrlo starim rezervoarima.
Ulaganja da bi se proizvodnja zadrala na razini iznosit e oko milijardu amerikih dolara
godinje u razdoblju od 2007.-2011. godine. Iskoritavanje nalazita traje ve 40 godina, pa
su dijelovi nalazita poplavljeni vodom i kao takvi neisplativi, no TNK-BP smilja naine
kako da vodu ispumpa i preusmjeri i tako doe do to vie nafte. Nove tehnologije testiraju se
cijelo vrijeme, Samotlor je postao poligon za testiranje nove opreme i tehnologija. Uspjeno je
primijenjen niz novih tehnologija, a to se planira raditi i u budue to e znaajno pridonijeti
oporavku nalazita. Jedno od najveih dostignua TNK-BP-a je dio nalazita poznat pod
nazivom Ust-Vakh gdje je koriteno inovativno rjeenje za buenje na poplavljenom podruju
pokraj rijeke Vakh, gdje prije nije razmatrano buenje zbog tehnolokih i ekonomskih rizika.
U manje od 5 godina Ust-Vakh je dao vie od 46,5 miliona barela sirove nafte, za to je bila
potrebna investicija od 450 miliona amerikih dolara. Ust-Vakh je sada u treoj i zavrnoj fazi
razvoja i spreman je za proizvodnju dodatnih 100 miliona barela.
Samotlor sam pokriva 40% proizvodnog outputa tvrtke.35 36 37 38 39
35
http://www.tnk-bp.com/press/publications/5years/samotlor/
36
http://www.tnk-bp.com/operations/exploration-production/projects/samotlor/
37
http://en.wikipedia.org/wiki/Samotlor_Field
38
http://www.wnd.com/news/article.asp?ARTICLE_ID=47219
9
3.1.2. Yuganskneftegaz kompleks
Kompleks Yuganskneftegaz obuhvaa 26 naftnih polja u zapadnom Sibiru u istom

autonomnom okrugu gdje se nalazi i ve spomenuti Samotlor. Yuganskneftegaz je kompanija
operater na tim poljima, a od 2005. godine je potpuno integrirana u naftni dravni gigant
Rosneft. Procjenjuje se da polja Yuganskneftegaza obuhvaaju priblino 16% ukupnih
dostupnih zapadno-sibirskih rezervi. Preko 80% dokazanih rezervi, tj. onih rezervi koje je
razumno vaditi, nalazi se u u ova etiri polja: Priobsko, Mamontovsko, Malobalyksko i
Prirazlomno. Kompleks ima znaajan potencijal za daljnje poveanje svojih hidro-karbonskih
rezervi i proizvodnje nafte kroz dodatna istraivanja dubokih slojeva kao i onih koji su
previeni u ranijim fazama istraivanja. Proizvodne rezerve Yuganskneftegaza iznose 23
godine to je daleko iznad globalnog prosjeka u naftnoj industriji.
Kompleks ukljuuje nekoliko relativno novih polja koja imaju niske stope
osiromaenosti i znatno doprinose Rosneftovom rastu proizvodnje. Nalazite koje se posebno
istie je Priobsko, kao to mu i ime govori, pri rijeci Ob. Samo Priobsko ini 30% naftnih
rezervi Rosnefta. U 2007. godini Priobsko je proizvodilo 675 tisua barela dnevno : 550 u
dijelu koji iskoritava Rosneft, a 125 u dijelu koji iskoritava Gazprom Neft, takoer dravna
kompanija, naftno krilo plinskog giganta Gazproma. Priobsko je otkriveno 1982. godine, vea
proizvodnja je zapoela tek 2001. od strane YUKOS-a, tvrtke milijardera Mihaja
Hodorkovskog koji je osuen na osam godina zatvora zbog utaje poreza i prijevare, a jo eka
suenje za pranje novca. Sam sluaj je stvar prijepora izmeu Rusije i zapada i jedan od
najeih povoda za kritike na raun Vladimira Putina. Imovinu YUKOSA su nakon toga
uglavnom preuzele dravne tvrtke. Dokazane rezerve u Priobskom iznose 7,8 milijardi barela
nafte, to je neto vie no to je preostalo u Samotloru, a ukupne dostupne(dokazane,
vjerojatne i mogue) rezerve procjenjuju se na ak 27,6 milijardi barela, no te podatke nije
potvrdio Rosneft, nego se nalaze u izvjeu YUKOS-a iz 2004. godine. U Rosneftu su samo
naznaili da kompleks Yuganskneftegaz ima znaajan potencijal za poveanje. Priobsko je
ve danas najvanije nalazite Rusije zbog ogromnih rezervi, velike proizvodnje i niske
iskoritenosti, a u budunosti bi moglo postati jo vanije.
Dokazane hidro-karbonske rezerve Yuganskneftegaz kompleksa:
- Nafta - 11,262 milijardi barela

- Plin - 82,4 milijardi kubinih metara
Nedokazane hidro-karbonske rezerve Yuganskneftegaz kompleksa:

- Plan - 75,6 milijardi kubinih metara
Yuganskneftegaz je proizveo 480,3 miliona barela nafte i 1.92 milijarde kubinih

metara plina u svojim nalazitima tijekom 2008. to predstavlja 61,9% i 15,5% ukupnog
outputa Rosnefta.40 41 42 43
39
http://www.upstreamonline.com/live/article200263.ece
40
Rosneft Annual Report 2008. str. 27., 33.
41
Gazprom Neft Annual Report 2008..
42
YUKOS announces results of multi-year resources study at Yuganskneftegas , Yukos Report
43
http://www.rosneft.com/Upstream/ProductionAndDevelopment/western_siberia/yuganskneftegaz/
10
3.1.3.Naftno polje Romakino
Romakino je jedno od najstarijih naftnih polja u Rusiji na kojem su prva buenja

zapoela davne 1948. godine i u to vrijeme je bilo najvee naftno polje na svijetu. Nalazi se u
volko-uralskom bazenu u Republici Tatarstan i sa nizom manjih naftnih polja ini sredinji
dio privrede Tatarstana. Nalazi se pod upravom Tatnefta, tvrtke u kojoj najvei udio posjeduje
upravo Republika Tatarstan. Kao i u sluaju Samotlora potrebna su velika ulaganja u ovo
staro naftno polje na kojem se proizvodi s velikim trokovima, a obujam proizvodnje
godinama nije porastao. Pretpostavlja se da bi se ovo polje moglo jo godinama iskoritavati
no samo uz promjenu naina proizvodnje, poto dosadanja iskustva pokazuju da se stara,
jako velika naftna polja sa stotinama rezervoara mogu crpiti vrlo dugo. Prema podacima iz
2004. i 2005. godine Romakino je u obje godine bilo etvrto po proizvodnji sa oko 300
tisua barela po danu. Iako se pretpostavlja da je ovo polje 85% iscrpljeno ono jo uvijek ima
visok udio u ruskoj naftnoj proizvodnji. 44
3.1.4. Projekt Vankor
Vankor se nalazi u Krasnojarskom kraju, srednji Sibir. Naftno i plinsko polje

otkriveno je 1988. godine. U 2003. godini Rosneft je kupio Anglo-Siberian Oil koji je imao
razvojnu licencu za Vankor, trenutno projekt vodi podrunica ve spomenutog Rosnefta, a
sam Rosneft projekt Vankor smatra jednim od svojih najvanijih projekata.
Dokazane naftne rezerve nalazita Vankor iznose 1,5 milijardi barela, a oekivana
godinja proizvodnja polja procjenjuje se na 171 milijun barela sirove nafte godinje. U
kolovozu 2009. godine nakon obavljenih testiranja poela je proizvodnja sirove nafte sa
nalazita Vankor. Izgraen je spojni naftovod duine 550 km koji povezuje Vankor sa
naftovodima prema Europi, a nakon izgradnje naftovoda Istoni Sibir-Tihi ocean nafta iz
nalazita Vankor moi e potei i prema azijskim tritima. Vankor bi trebao biti jedan od
glavnih izvora rasta proizvodnje Rosnefta.
Dokazane hidro-karbonske rezerve:

- Plin - 61,9 milijardi kubinih metara
Nedokazane hidro-karbonske rezerve:

- Plan - 106,5 milijardi kubinih metara 45 46
44
JOHN D. GRACE Russian Oil Supply, Oxford University Press 2005. , str. 22.-26.
45
http://www.rosneft.com/Upstream/ProductionAndDevelopment/eastern_siberia/vankorneft/
46
http://rt.com/Business/2009-08-21/vankor-rosneft-oil-production.html
11
3.1.5 Projekt Jamal
Poluotok Jamal je strateki naftni i plinski rezervoar Rusije, a cijela regija se smatra
regijom stratekog interesa, jer je poluotok najznaajnija plinska provincija Ruske Federacije.
Nalazi se u zapadnom Sibiru u slabo naseljenom Jamalo-Nenekom autonomnom okrugu.
Okrug je povrinom veliine Turske, a broji samo neto vie od pola miliona stanovnika.
U pustoi smo, usred pustoi iza polarnog kruga, na poluotoku Jamalu, na Bajdaranskom
grebenu, na obali Ledenog oceana. Ovdje na poluotoku Jamalu gotovo svi gradovi podignuti
su zbog plina i novcem od plina. Naselja koja se podiu u posljednje vrijeme jednostavno su
plinske vojarne, u njima nema stalnih stanovnika. Na buotinama se radi u svako vrijeme. Na
drugim terenima, na traenju vaenju i remontu postoje ogranienja. Kad je hladnije od
minus etrdeset i osam, plinari ne rade. Pritom problem uope nije u ljudima, ovjek to izdri,
ali metal se lomi, kad je manje od etrdeset i osam stupnjeva postaje krhak i zato nema
remonta. ovjek sve to izdri. Zimi se ovdje obino temperatura ne die iznad minus
etrdeset. Vjetar rui s nogu. Da se doe do auta potrebna je hrabrost. - eto kako je ruski
novinar Valerij Panjukin opisao svoj boravak na Jamalu.
Za razliku od do sad spomenutih projekta teite Jamala je na plinu, a ne na nafti.

Komercijalni razvoj podruja kako na kopnu tako i na moru je kljuan za osiguranje ruske
proizvodnje plina nakon 2010. godine. Jedanaest plinskih i petnaest naftnih polja otkriveno je
na poluotoku Jamalu i oko njega u podmorju. Licencu za iskoritavanje glavnine polja dri
Gazprom grupa koja je u veinskom dravnom vlasnitvu.
Projekt Jamal se sastoji od tri proizvodne zone:
- Bovanenko-planirana proizvodnja od 220 milijardi kubinih metara plina godinje

- Tamej zona sa 65 milijardi kubinih metara plina godinje
- zona Jug sa 30 milijardi kubinih metara plina godinje.
Odrivi razvoj ruskog gospodarstva i dobrobit zemlje su nezamislivi bez velikih

ulaganja i razvoja ruskog plinskog sektora u kojem Jamal igra kljunu ulogu. Projekt je
lociran u neposrednoj blizini postojee infrastrukture, kljuan je za izvoz na europsko trite i
posjeduje znaajne rezerve i povoljne mogunosti za proizvodnju.
Razvoj projekta Jamal je usko povezan sa razvojem i usponom Rusije u doba Putina, a
sam projekt e igrati sredinju ulogu u razvoju nacionalne plinske industrije 21. stoljea. Od
kolike je Jamal vanosti i kolika su ulaganja u taj megaprojekt govori i to da je nemogue u
dva desetljea bilo gdje u Rusiji stvoriti kompleks takve veliine. Planiran je rast proizvodnje
plina sve do 2030. godine i zadravanje proizvodnje na razini od iznad 300 milijardi kubinih
metara. Iako je planirano da se glavnima plina iz Jamala transportira cjevovodima, u planu je
pokretanje LNG terminala. U toku je izgradnja spojnog plinovoda kroz Rusiju duine 1100
km kojim e Jamal biti prikljuen na rusku plinovodnu mreu kojom e se plin distribuirati
prema Europi. Zavretak tih radova najavljivan je za kraj 2011. godine.47 48
47
http://old.gazprom.ru/eng/articles/article32739.shtml
48
Valerij Panjukin, Mihail Zigar GAZPROM:Novo rusko oruje; Fraktura 2009., str.18-21; 207.
12
3.1.6. Projekt tokman
Plinsko polje tokman je projekt od stratekog znaaja za Gazprom i Rusiju. Polje e

postati resursna baza za ruske plinovode i za izvoz ukapljenog prirodnog plina(LNG) prema
tritima Atlantika. Polje tokman otkriveno je 1988. godine usred Barentsovog mora na
dubini od oko 320 do 400 metara. Polje tokman sadri oko 3,7 trilijuna kubinih metara
plina, a razvojni projekt nalazita tokman tei godinjoj proizvodnji od 70 milijardi kubinih
metara plina i 0.6 milijuna plinskog kondenzata to je usporedivo sa godinjom proizvodnjom
plina u Norvekoj, jednoj od najveih europskih dobavljaa plina.
Prva faza razmatra godinju proizvodnju od 23,7 milijardi kubinih metara plina sa
pokretanjem opskrbe plinom putem plinovoda 2013. godine, te izgradnju i putanje u
upotrebu cijele pratee infrastrukture za ukapljeni prirodni plin(LNG) do 2014. godine.
Sevmorneftegaz (100 postotna podrunica Gazproma) dri licencu za istraivanje i
proizvodnju plina i plinskog kondenzata iz polja tokman. Gazprom i Sevmorneftegaz su
2007. godine potpisali okvirni sporazum sa francuskim energetskim divom Total S.A. za
suradnju na prvoj fazi projekta u kojoj e francuska tvrtka imati 25% udio u projektu, nakon
ega e Gazprom preuzeti projekt u potpunosti. No 2008. godine Gazprom je dodatno smanjio
svoj poetni udio za 24% u korist norveke kompanije Statoil, tako da e Gazprom u prvoj
fazi(25 godina) biti veinski vlasnik, ali sa 51% udjela.
Neke znaajke projekta tokman:
- Velike rezerve plina osiguravaju odrivu dugotrajnu opskrbu.

- Prilika za preusmjeravanje opskrbe plina preko LNG terminala i preko novih
plinovoda u razliitim smjerovima, prema Europi, prema SAD-u, kako ve
situacija na tritu zahtijeva.
- Prilika da se znatno povea proizvodnja plina, ovisno o situaciji na tritu.
- Povoljan sastav sirovina omoguava minimalno razlaganje plina i trokove
vaenja.
- Nepostojanje tranzitnih drava du rute dostave prirodnog plina od polja tokman
do Njemake pojaava konkurentnost projekta.
- Dostupnost razvijene infrastrukture na poluotoku Kola stvara povoljnije okruenje
za izvrenje projekta.
- Relativno mala udaljenost izmeu polja i krajnjih korisnika(istona obala SAD-a,
Meksiko, Kanada) ini LNG projekt konkurentnim.
- Odsustvo leda i permafrosta povoljan faktor za razvoj polja tokman u odnosu
na druga Arktika polja.49
Valerij Panjukin i Mihajil Zigar u svom pokuaju da vide tokman:
Nagovarali smo Gazpromovu slubu za tisak da nam pokae nalazite tokman; legendarnu
budunost Gazproma, nadu Rusije i zavjetni san svih naftnih kompanija svijetadaleki i
bogati tokman mami i ara. ak i nas, pa smo molili da nam pokau barem neto. Barem
masu vode pod kojom se skriva taj arobni zdenac. Ali odgovorili su nam da na tokmanu
sada vie nema niega, da je plovea platforma koja se ondje nalazila, ve otplovila. Zamolili
smo da nas odvezu na platformu jer je ona bila ondje i vidjela taj zagonetni tokman.
Ali su nam rekli da je nemogue. Pa smo zatim zamolili da nas odvezu na obalu Barentsovoa
mora, onamo gdje e moda biti sagraena tvornica za ukapljivanje prirodnog plina. U luku,
49
http://old.gazprom.ru/eng/articles/article21712.shtml
13
kamo je otplovila platforma. Ali su nam rekli kako je luka Vidjajevo zatvoreni vojni objekt i
da emo vrlo teko isposlovati propusnicu za ulazak.50
3.1.7. Projekt Sahalin-1
Projekt Sahalin-1 obuhvaa plinska i naftna polja u podmorju sjeveroistono od otoka

Sahalin, na ruskom Dalekom istoku u Tihom oceanu. Podruje projekta sastoji se od tri
susjedna polja: Chayvo, Odoptu i Arkutun-Dagi. Ukupne rezerve na spomenutom podruju
procijenjene su na 2,3 milijarde barela nafte i 17,1 trilijuna kubinih metara plina. Exxon
Neftegas Limited(ENL) je operator multinacionalnog konzorcija Sahalin-1. Amerika
multinacionalna korporacija Exxon Mobil ima udio od 30% , japanski konzorcij SODECO
takoer 30%, indijska tvrtka ONGC Videsh 20%, a dvije podrunice ruskog Rosnefta 20%.
Sahalin 1 je jedna od najveih stranih izravnih investicija u Rusiju i odlian primjer
naprednih tehnolokih rjeenja. Iako ruske tvrtke nisu veinski vlasnik projekta, on koristi
Rusiji poto se procjenjuje da e drava imati izravne prihode od preko 50 milijardi amerikih
dolara u porezima, plaanjima i dravnom udjelu tijekom ivotnog vijeka projekta. Vrijednost
ugovora dodijeljenih ruskim kompanijama iznosi preko 5 milijardi $. Dva od tri dolara
uloenih u Sahalin -1 utroeni su za ruske kompanije i zajednike pothvate s ruskim
sudjelovanjem.
Projekt Sahalin 1 se izvrava u fazama. Prva faza razvoja ukljuuje polje Chayvo
gdje je proizvodnja zapoela u listopadu 2005. godine. Projekt je u poetku proizvodio do 50
000 barela nafte dnevno koji su prodani na domaem tritu do putanja u pogon izvoznog
sustava. Proizvodnja prirodnog plina takoer je poela u listopadu 2005. godine sa 60
milijuna kubinih metara plina po danu takoer za domae trite.
Sustav za izvoz nafte pokrenut je u listopadu 2006. godine, a u tijeku je izgradnja
infrastrukture koja e omoguivati izvoz plina ime e prva faza projekta biti kompletirana.
Druga faza projekta je razvoj polja Odoptu, a trea razvoj polja Arkutun-Dagi. Razvoj
tih polja e biti neto laki zbog primjenjivanja iskustva s polja Chayvo ime se planira
poveati efikasnost i ekonominost druge i tree faze projekta.
etvrta faza projekta je dodatni razvoj polja Chayvo to e znatno proiriti

proizvodnju prirodnog plina razvojem i proizvodnjom nepridruenog plina(to je plin koji je u
rezervoarima pronaen samostalno, bez nafte) to e zahtijevati ulaganja od nekoliko milijardi
dolara, no to
e proiriti proizvodnju i omoguiti poveanje prodaje plina na domaem i stranom tritu.
Peta faza razvoja odnosi se iskljuivo na razvoj rezervoara s nepridruenim plinom na

cijelom podruju koje obuhvaa projekt Sahalin -1 to ukljuuje znatno proirenje
infrastrukture na kopnu u moru.
U listopadu 2006. godine potpisan je ugovor sa Kineskom nacionalnom naftnom

kompanijom (CNPC) za plinovod od Sahalina-1 do Kine, dok se druge regionalne plinske
opcije razmatraju. S izvrenjem ovih razvojnih faza oekuje se da e se projektu produiti
ivotni vijek do 2050. godine.51 52 53
50
Valerij Panjukin, Mihail Zigar GAZPROM:Novo rusko oruje; Fraktura 2009., str. 207.-208.
51
http://www.sakhalin1.com/en/home.asp
52
http://www.sakhalin1.com/en/project/overview.asp
53
http://www.sakhalin1.com/en/benefits/torussia.asp
14
3.1.8. Projekt Sahalin 2
Sahalin 2 je naziv za projekt koji se nalazi do ve spomenutog projekta Sahalin 1,

ali je za razliku od njega pod veinskim vlasnitvom Gazproma, dakle Rusije.
Sakhalin Energy je operator na projektu Sahalin 2. Veinski dioniar Sakhalin Energya je
Gazprom sa 50% plus jedna dionica, slijede tvrtke-keri nizozemskog Royal Dutsch Shell sa
27,5%, te japanskog Mitsuia sa 12,5% i Mitsubishia sa 10% udjela. Projekt su 1994. godine
pokrenule spomenute japanske tvrtke sa Royal Dutsch Shellom potpisavi sa vladom Ruske
federacije ugovor o podijeli proizvodnje s ciljem razvoja naftnog polja Piltun-Astokhskoje i
plinskog polja Lunskoje. Radovi na projektu su zapoeli 1996. godine, a 1999. godine
proizvedena je prva nafta. U prosincu 2006. godine spomenute tvrtke potpisale su protokol o
pristupanju ruskog Gazproma u projekt, a u travnju 2007. godine i novi ugovor o podijeli
proizvodnje ime je Gazprom postao veinski dioniar u projektu.U veljai 2009. godine
zavrena je infrastruktura koja omoguuje proizvodnju ukapljenog prirodnog plina(LNG).
Procjenjuje se da e biti izvaeno 600 milijardi kubinih metara plina i 1,163 milijardi barela
nafte i plinskog kondenzata. Sakhalin Energy tei da bude glavni energetski dostavlja plina
za azijsko-pacifika trita.
Posebnosti projekta Sahalin 2 :
- Prvi projekt u Rusiji utemeljen na ugovoru o podijeli proizvodnje.

- Prve platforme za proizvodnju nafte i plina u Rusiji.
- Prvi LNG proizvodni pogon u Rusiji.
- Ruski plin prvi puta je uao na energetska trita azijsko-pacifike regije i zapadne
sjevernoamerike obale. 54
Projekt se sastoji od:
- Molikpaq platforme (A) locirane 16 km sjeveroistono od obale otoka iznad

uglavnom naftnog nalazita Piltun-Astokhskoje , iroka je 120 metara sa, 150
radnika koji ive i rade na njoj. Posebno je konstruirana da moe funkcionirati u
iznimno hladnim uvjetima poto se temperature zimi praene snaim vjetrom znaju
spustiti i do minus 70 C. Primarna funkcija platforme je buenje.
- Platforma (B) nalazi se iznad istog nalazita neto blie obali. Ova platforma
slui za buenje, obradu i proizvodnju nafte i pridruenog joj plina. Nafta iz
platforme (B) povezana je podvodnim i kopnenim naftovodima sa izvozim
terminalom za naftu na otoku Sahalin.
- Lunskoje platforme (A) locirane 15 km sjeveroistono od obale otoka iznad
istoimenog, uglavnom plinskog nalazita. To je uglavnom platforma za buenje i
proizvodnju sa minimalnim mogunostima za obradu koja se obavlja na kopnu. Tu
se vadi veina plina koja se izvozi putem LNG brodova.
- Kopnenih postrojenja za preradu koja se nalaze na otoku i uglavnom prerauju plin
sa platforme Lunskoje.
- Kopnenih i podvodnih cjevovoda koji spajaju sva postrojenja.
- LNG postrojenja koja ukljuuju infrastrukturu za obradu plina.
- Izvoznog terminala za naftu. 55
54
http://www.gazprom.com/production/projects/deposits/sakhalin2/
55
http://www.sakhalinenergy.ru/en/project.asp?p=explore_phase2
15
3.1.9. Ostali vei projekti
GAZPROM
Iako se Gazprom uglavnom bavi proizvodnjom plina, ne zazire ni od nafte. U

Barentsovom moru u blizini projekta tokman; Gazprom radi na razvijanju novog naftnog
nalazita Prirazlomno. Razvijanje ugljino-vodinih potencijala arktikog podmorja
predstavlja novu evolucionarnu fazu u ruskoj proizvodnji energije. Samo nalazite nije
bogato, sa 317 milijuna barela nafte i oekivanom godinjom proizvodnjom od 41 milijuna
barela daleko je od ruskih mega projekata, no znaajno je zbog selidbe proizvodnje nafte s
ruskog kopna prema ruskom podmorju gdje se nalaze ogromne rezerve koje e u budunosti
svakako biti iskoritavane, a platforme tipa Prirazlomno bi mogle postati standardni nain
iskoritavanja ruskog podmorja.
Zanimljivo je da je Gazprom projekt preuzeo od dravne naftne kompanije Rosneft i sada je
100% vlasnik.56 Svakako treba spomenuti i nalazita Zapolarnoje i Juno-Ruskoje sa
ogromnim rezervama plinskog i naftnog kondenzata, oba ova vana nalazita nalaze se u ve
spomenutom Jamalo-Nenekom okrugu u zapadnom Sibiru. Osim spomenutih projekata radi
se i na pokretanju Sahalin-3 projekta to bi trebalo zapoeti 2014. godine. 57 58 59
ROSNEFT
Od Rosneftovih projekata svakako treba spomenuti i druga naftna polja u zapadnom

Sibiru osim ve spomenutog Yuganskneftegaza. To su Purnefteftegaz u Jamalo-Nenekoj
autonomnoj oblasti i Tomskneft pri gradu Tomsku. Osim zapadnog Sibira gdje je glavna
proizvodna baza, Rosneft ima nalazita u zapadnom dijelu Barentskovog mora, na Dalekom
istoku Rusije, u sredinjoj i junoj Rusiji i u istonom Sibiru, dakle gotovo po cijelom
teritoriju Ruske federacije.60
TNK-BP
TNK-BP iskoritava nalazite Kovytka ije rezerve iznose 2 trilijuna kubinih metara
plina i 83 milijuna tona plinskog kondenzata. Kovytka se nalazi u regiji Irkutsk, jedno je od
najveih plinskih nalazita Rusije. Plin sa nalazita Kovytka izvaat e se preko novog
plinovoda Istoni Sibir- Pacifik na kinesko i junokorejsko trite.61
Ostali projekti TNK-BP-a ukljuuju naftno polje Verkhnechonsk takoer u regiji Irkutsk. Cilj
TNK-BP-a je poveanje proizvodnje na spomenutom polju i ukljuivanje nalazita na sustav
za izvoz prema azijskim tritima nakon zavretka izgradnje spojnih naftovoda.62
Ogromno nalazite teke nafte Ruskoje(teka nafta je nafta ija je gustoa vea od obine i
koja tee tee) koje je 35 godina od otkrivanja ostalo nerazvijeno zbog komplikacija sa
proizvodnjom teke nafte, TNK-BP se odluio na ulaganja i razvoj ovog nalazita.63
Osim spomenutih projekata TNK-BP razvija i oivljava jo nekoliko starijih naftnih polja
koja su tokom godina ostala zaputena.64
56
http://www.gazprom.com/production/projects/deposits/pnm/
57
http://www.gazprom.com/production/projects/deposits/yrm/
58
http://www.gazprom.com/production/projects/deposits/zm/
59
http://www.gazprom.com/production/projects/deposits/sakhalin3/
60
http://www.rosneft.com/Upstream/ProductionAndDevelopment/western_siberia/tomskneft/
61
http://www.tnk-bp.com/operations/exploration-production/projects/kovykta/
62
http://www.tnk-bp.com/operations/exploration-production/projects/verkhnechonsk/
63
http://www.tnk-bp.com/operations/exploration-production/projects/russkoe/
64
http://www.tnk-bp.com/operations/exploration-production/projects/kamennoe/
16
LUKOIL
Do detaljnijih podataka o naftnim i plinskim nalazitima Lukoila je neto tee doi, no

uglavnom se nalaze u zapadnom Sibiru otkud dolazi 95% njihove proizvodnje nafte. Ostala
nalazita su Timan-Peora (Barentskovo more), Ural i Volga.65
NOVATEK
Tvrtka Novatek je drugi ruski plinski proizvoa. Njena plinska nalazita nalaze se u
najveoj svjetskoj proizvodnoj regiji prirodnog plina Jamalo-Nenekoj autonomnoj oblasti.
Obujam proizvodnje Novateka svake godine raste, a veinu proizvode na tri najvea polja
kojima upravljaju. 66
GRAFIKON I. PROIZVODNJA PLINA NOVATEKA U MLRD. KUBINIH METARA
Izvor: http://www.novatek.ru/eng/our_business/production/
3.1.10. Proizvodne aktivnosti ruskih kompanija izvan Rusije
GAZPROM
- Projekt Rafael Urdaneta zapoeo je 2005. godine kada je Gazprom proglaen pobjednikom
natjeaja za istraivanje i razvoj plinskih polja u Venecuelanskom zaljevu. Prognoza plinskih
rezervi u Gazpromovom bloku iznosi 100 milijardi cm.67
- U kolovozu 2006. godine Gazprom i alirska dravna naftna i plinska kompanija Sonatrach
potpisali su sporazum o meusobnom razumijevanju. Gazpromov udio u projektu
iskoritavanja naftnih nalazita El Assel iznosi 49% . Prema trenutnim procjenama dokazane
rezerve na nalazitima El Assel iznose 205 milijuna barela nafte.68
- 2008. godine Gazporom je zajedno sa dvije bolivijske tvrtke potpisao trilaterarni sporazum o
zajednikoj suradnji na razvoju plinskih polja u Boliviji. Plinski potencijal nalazita iznosi
300 milijardi cm.69
65
http://www.lukoil.com/static_6_5id_254_.html
66
http://www.novatek.ru/eng/our_business/production/prodtest.html
67
http://www.gazprom.com/production/projects/deposits/venezuela/
68
http://www.gazprom.com/production/projects/deposits/algeria/
69
http://www.gazprom.com/production/projects/deposits/bolivia/
17
- 2000. godine Gazprom je potpisao sporazum o podijeli proizvodnje sa indijskom tvrtkom na
projektu Block 26. Danas je Gazprom 100% vlasnik projekta.70
- Libija je jedan od glavnih Gazpromovih partnera. Ostali projekti Gazproma nalaze se u

Vijetnamu, Kazahstanu, Uzbekistanu i Kirgistanu.
LUKOIL
- Ruska privatna tvrtka LUKOIL je to se tie proizvodnje energenata prisutna u Egiptu,

Kolumbiji, Azerbejdanu, Kazahstanu i Uzbekistanu, a istraivake aktivnosti s ciljem
pronalazaka novih dokazanih rezervi nafte i plina vri u Venzueli, Gani, Obali Bjelokosti i
Saudijskoj Arabiji.71 72
3.1.11. ZAKLJUAK
Dokazane naftne rezerve Rusije variraju od procjene do procjene i nemogue ih je

tono procijeniti. Tako nezavisni ameriki EIA(Energy Information Administration) za 2008.
godinu procjenjuje dokazane rezerve na 60 milijardi barela nafte73, dok CIA za poetak 2009.
godine objavljuje podatak o 79 milijardi barela.74 Kako se dokazane rezerve iscrpljuju tako
one rezerve koje nije mogue ili isplativo izvaditi odjednom postaju vjerojatne i dokazane za
vaenje, dakle ukupna cifra dokazanih rezervi se stalno smanjuje i poveava to dodatno
komplicira procjenu. SSSR je 80-tih godina 20. stoljea bio vodei svjetski proizvoa nafte i
plina od ega najvei dio otpada na Rusiju(Zapadni Sibir). S krahom cijena nafte 80-tih
godina i s dugoronim zadravanjem cijena na manje od 30$ za barel uslijedio je raspad
SSSR-a. Od 1999. godine sve do 2008. proizvodnja nafte u Rusiji je bila u konstantnom rastu,
a taman pred poetak naftne krize tvrdilo se da je obujam proizvodnje dosegao svoj
maksimum, no proizvodnja je u 2009. godini narasla za 2,8%, a slian rast se oekuje i za
2010 godinu.75 Rasla proizvodnja ili ne, oito je da je Rusija na svom proizvodnom
maksimumu ili pak blizu njega i da je strateki ekonomski cilj zadravanje tog maksimuma.
Novi projekti imaju za cilj nadomjestiti smanjeni proizvodni output starih ve iscrpljenih
nalazita. Stara sovjetska nalazita se oivljavaju primjenama novih tehnologija vaenja i
otkrivanja nafte i plina, dok se sa novim ipak neto manjim nalazitima nastoji kompenzirati
pad proizvodnje starih nalazita. Ulaganja u istraivanja i proizvodnju su kljuna za
zadravanje proizvodnog outputa, da se razina proizvodnje ne bi znaajnije smanjila potrebno
je ulaganje u niz novih projekata. Godine 2006. oko 24% ruske proizvodnje nafte dolazilo je
sa nalazita koja su ve proizvela preko 60% ukupnih nadoknadivih rezervi, poevi od ve
spomenutog Samotlora pa do naftnog polja Romakino. Nalazite Priobsko zajedno sa cijelim
kompleksom Yuganskneftegaz nadomjestilo je smanjenje proizvodnje na starim ve dosta
iscrpljenim nalazitima, dok su novi projekti poevi od Sahalina do spomenutih manjih
projekata u Barentsovom moru namijenjeni krpanju proizvodnih rupa velikih projekata u
budunosti. Dakle stalna sanacija starih gigantskih nalazita i usporedno razvijanje novih,
neto manjih nalazita su klju za zadravanje proizvodnog outputa na zadovoljavajuoj
razini.
70
http://www.gazprom.com/production/projects/deposits/india/
71
72
73
http://www.eia.doe.gov/emeu/cabs/Russia/Oil.html
74
75
http://english.cri.cn/6826/2010/03/04/1601s553957.htm
18
3.2. TRANZITNE RUTE
3.2.1. Svjetla sjevera
Svjetla sjevera je jedna od glavnih plinovodnih ruta kojom se opskrbljuje

sjeverozapadna Rusija i ima vanu ulogu u tranzitu ruskog plina u Europu. Izgradnja
plinovoda je poela 1967. godine, od plinskog polja Vuktly(zapadno od Urala), a 1974.
plinovod je produen do Minska. 1984. godine je plinovod produen preko Urala do plinskog
nalazita Urengoj u Jamalo-Nenekom autonomnom okrugu.
Plinovodni sustav Svjetla sjevera je zajedno sa ograncima dug 7377 km, od ega je
oko 2500 km namijenjeno tranzitu ruskog plina u Europu. Glavna ruta ide od
Urengoja(zapadni Sibir) do Minska u Bjelorusiji gdje se plinovod rava na jednu rutu za
Poljsku i Njemaku i drugu prema Ukrajini, Slovakoj pa prema Baumgartenu u Austriji.
Ogranak plinovoda koji nije na glavnoj ruti prema Minsku nego na sporednoj prema St.
Petersburg opskrbljuje i susjednu Finsku.
U planu je i povezivanje plinovoda sa novim plinovodnim sustavom Sjeverni tok.

Kapacitet plinovoda iznosi 51 milijardu kubinih metara godinje, no zbog starosti
plinovodnog sustava njegove operativne sposobnosti procijenjene su na 46-48 milijardi
kubinih metara godinje. U 2007. godini sustav je transportirao 39 milijardi kubinih metara
plina od ega 20,6 milijardi m Bjelorusiji za domau potronju i 18,4 milijardi m za tranzit
prema Europi. Ukupna koliina ruskog plina transportiranog kroz Bjelorusiju iznosila je 70,1
milijardi m u 2007. godini. Ruski dio plinovoda je u vlasnitvu Gazproma, dok je u
Bjelorusiji vlasnik Beltransgaz.76
SLIKA I. SVJETLA SJEVERA
Izvor: http://en.wikipedia.org/wiki/File:Northernlights.png
76
http://en.wikipedia.org/wiki/Northern_Lights_(pipeline)
19
3.2.2. Zapadno-sibirski plinovod
SLIKA II. ZAPADNO-SIBIRSKI PLINOVOD
Zapadno-sibirski
plinovod poznat je
jo pod nazivima
Trans-sibirski
plinovod ili plinovod
Urengo-Pomaraj-
Ugord i jedan je od
najvanijih plinskih
ruta prema zapadnoj
Europi. Godine
1978. je predloeno
da bi se izgradio
plinovod koji bi
omoguio izvoz
plina prema
zapadnoj Europi sa
plinskog nalazita
Jamburg, no
plinovodom je
umjesto Jamburga
povezano plinsko nalazite Urengoj koje je ve bilo u upotrebi. U srpnju 1981. godine
konzorcij njemakih banaka predvoen sa Deutsche Bankom pristao je osigurati kredite od
3,4 milijarde njemakih maraka za kompresorske stanice. Kasniji financijski sporazumi
ukljuivali su grupu francuskih banaka i japansku Export-Import banku. Godine 1981. i 1982.
potpisani su ugovori sa nizom zapadno-europskih kompanija, pa ak amerikih i japanskih
kompanija o nabavi kompresora, cijevi i postavljaa cijevi za plinovod. Plinovod je izgraen u
razdoblju od 1982.-1984. godine ime je stvoren transkontinentalni sustav transporta plina iz
zapadnog Sibira prema zapadnoj Europi. Slubena inauguracija plinovoda odrana je u
Francuskoj.
Sovjetski dio rute ide od Urengoja(zapadni Sibir) do Ugorda u Ukrajini na granici sa
Slovakom, otkuda se plin dalje transportira prema srednje-europskim i zapadno-europskim
dravama ukljuujui Austriju, Italiju, Njemaku, Francusku, Belgiju i Nizozemsku. Izvozna
ruta plinovoda od Urengoja do Ugorda je duga 4451 km i prelazi Ural i Karpate i gotovo 600
rijeka ukljuujui Ob, Volgu, Don i Dnjepar. Godinji kapacitet plinovoda iznosi 32 milijarde
kubinih metara prirodnog plina. Ruskim dijelom plinovoda upravlja Gazprom, a ukrajinskim
UkrTransgaz.
Izgradnja plinovoda podigla je veliku prainu u hladnoratovsko doba i od strane
amerike administracije predsjednika Reagana oznaena je kao prijetnja balansu energetske
trgovine u Europi. Vlada SAD-a je sprijeila suradnju amerikih kompanija na projektu, no
nije uspjela sprijeiti suradnju svojih zapadno-europskih saveznika koji su uspjeno odbili
pritisak Sjedinjenih Drava i ispotovali potpisan sporazum izmeu SSSR-a i zapadno-
europskih kompanija, to je rezultiralo amerikim sankcijama prema kompanijama koje
surauju na projektu. Uspjena realizacija projekta predstavljala je velik hladnoratovski poraz
za SAD i velik dobitak za SSSR. 77 78
77
http://en.wikipedia.org/wiki/Urengoy%E2%80%93Pomary%E2%80%93Uzhgorod_pipeline
78
http://reference.allrefer.com/country-guide-study/soviet-union/soviet-union389.html
20
3.2.3. Jamal-Europa
Plinovod Jamal-Europa ukupno e biti dug 4196 km i povezivati plinski bogata

nalazita na poluotoku Jamal u zapadnom Sibiru sa Europom. Planiranje plinovoda Jamal-
Europa zapoelo je nakon raspada SSSR-a 1992. godine. Meudravni ugovor izmeu Rusije,
Bjelorusije i Poljske potpisan je 1993. godine, a 1994. je Wingaz joint venture kompanija
ruskog Gazproma i njemakog Wintershalla zapoela je graditi njemaki dio plinovoda. U
1999. godini zavreni su poljski i bjeloruski dijelovi plinovoda, a 2005. godine dovrene su
sve kompresorske stanice na plinovodu tako da on danas ima godinji kapacitet od oko 33
milijardi kubinih metara prirodnog plina. Plinovod Jamal-Europa u Njemakoj se spaja na
plinovod JAGAL. Iako se plinovodom ve vie od deset godina isporuuje plin, on jo uvijek
nije zavren do kraja, poto se plinovodom ne isporuuje plin sa poluotoka Jamal, nego iz
Tjumenske oblasti. U okviru megaprojekta Jamal planiran je i zavrni dio plinovoda Jamal-
Europa duine 1100 km koji e biti zavren 2011. godine ime e plinovod Jamal-Europa
opravdati svoj naziv.79 80
SLIKA III. JAMAL EUROPA
Izvor: http://www.gazprom.com/production/projects/pipelines/yamal_evropa/
3.2.4. Plavi tok
Plavi tok je glavna trans-crnomorska ruta za tranzit ruskog plina u Tursku. Plinovod je
izgradila rusko-talijanska(Gazprom i Eni) joint venture kompanija Blue Stream Pipeline
B.V. koja je i vlasnik podmorskog dijela plinovoda ukljuujui kompresorsku stanicu na
ruskoj strani, dok su vlasnici i korisnici plinovoda na ruskom i turskom kopnu domae
kompanije Gazprom i BOTAS. Gazprom tvrdi da je plinovod izgraen s ciljem
preusmjeravanja pravca ruske isporuke plina Turskoj izbjegavajui tree drave. Plinovod
nadopunjava postojei koridor koji preko Ukrajine, Moldavije, Rumunjske i Bugarske. Plavi
79
http://en.wikipedia.org/wiki/Yamal%E2%80%93Europe_pipeline
80
http://www.gazprom.com/production/projects/pipelines/yamal_evropa/
21
tok je znatno poveao pouzdanost opskrbe plinom prema Turskoj. Ukupna duina plavog toka
iznosi 1213 km. Ruski kopneni dio iznosi 373 km, 396 km iznosi dio ispod Crnog mora i 444
km kopneni dio plinovoda u Turskoj, koji se protee do Ankare. Plavi tok se smatra jednim od
najdubljih plinovoda na svijetu, cijevi su poloene na dubini od 2,2 km.Plinovod je zavren
2005 godine, a u 2006. i 2007. godini kroz Plavi tok transportiralo se 7,5 i 9,5 milijardi
kubinih metara plina prema Turskoj. Maksimalni godinji kapacitet plinovoda iznosi 16
milijardi kubinih metara i oekuje se da e plinovod proraditi punom snagom 2010. godine.
Plinovod Plavi tok 2, predloen je 2002. godine. Tri godine kasnije o izgradnji
novog Plavog toka razgovarali su ruski predsjednik Vladimir Putin i turski premijer Recep
Erdogan. 2009. godine Vladimir Putin je predloio izgradnju novog plinovoda paralelnog
plinovodu Plavi tok koji bi iao sve do mediteranske luke Ceyhan otkuda bi se ruski plin dalje
transportirao prema Siriji, Libanonu, Izraelu i Cipru. Ovaj projekt nalazi se tek u predfazi.81 82
SLIKA IV. PLAVI TOK
Izvor: http://www.gazprom.com/production/projects/pipelines/bs/
3.2.5. Sjeverni tok
Sjeverni tok e uspostaviti potpuno novu razinu suradnje izmeu Rusije i Europske
Unije u energetskom sektoru, poto se radi o potpuno novoj plinskoj ruti za transport ruskog
plina u Europu. Ciljana trita za opskrbu plinom preko sjevernog toka su: Njemaka,
Francuska, Velika Britanija, Nizozemska, Danska i druge zapadno-europske drave. Novi
plinovod ima veliku vanost zbog rastue potranje plina na europskom tritu. Predvia se
da e uvoz plina u EU u sljedeem desetljeu porasti za gotovo 200 milijardi kubinih metara
ili vie od 50 posto. Zbog izravne povezanosti izmeu najveih plinskih rezervi na svijetu i
europskog plinskog transportnog sustava, Sjeverni tok e moi zadovoljiti oko 25% budue
dodatne potranje za plinom. Zbog toga je Europska komisija dodijelila Sjevernom toku 2000.
godine status kljunog projekta s ciljem osiguranja sposobnosti snabdijevanja i europske
energetske sigurnosti. Na ruti sjevernog toka ne postoje tranzitne drave to omoguuje
81
http://www.gazprom.com/production/projects/pipelines/bs/
82
http://en.wikipedia.org/wiki/Blue_Stream#cite_note-7
22
smanjenje tranzitnih trokova i iskljuuje eventualne politike rizike, stoga e Sjeverni tok
predstavljati najpouzdaniju rutu za izvoz ruskog plina u Europu.
Sjeverni tok e povezivati rusku baltiku obalu od Viborga, sa njemakom baltikom
obalom kod Greifswalda gdje e se plinovod spajati na njemaku plinovodnu mreu preko
koje e se plin izvoziti u tree drave. Plinovod e biti dug oko 1200 km. Prva linija
plinovoda bit e putena u promet 2011. godine i imat e kapacitet od 27,5 milijardi kubinih
metara plina godinje, a za 2012. godinu se predvia zavretak druge linije plinovoda ime e
ukupni kapacitet Sjevernog toka iznositi 55 milijardi kubinih metara plina na godinu.
Sjevernim tokom izvozit e se plin iz ve spomenutog nalazita tokman i iz nalazita
Junorusko. Investicije u projekt iznose 7,4 milijardi eura.
Projekt Sjeverni tok provodi Nord Stream AG, joint venture kompanija za planiranje,
izgradnju i praenje rada plinovoda. 2005. godine su ruski Gazprom i njemake kompanije
BASF i E.ON u Berlinu potpisale sporazum o izgradnji plinovoda. Prema tom sporazumu
vlasnitvo Nord Stream AG-a rasporeeno je ovako: Gazpromu 51% dionica, a BASF i E.ON
svakom po 24,5 %.
2008. godine se projektu prikljuila nizozemska plinska unija N.V. koja je dobila udio
od 9% od dijela njemakih kompanija.
Sjeverni tok e sa svojih preko 1200 km postati najdui podmorski plinovod na svijetu i
prestii plinovod Langeled kojim se ispod Sjevernog mora norveki plin transportira u Veliku
Britaniju. 83 84 85 Protiv Sjevernog toka su se izjasnile mnoge tranzitne drave, npr. poljski
ministar Radoslav Sikorski je plinovod nazvao:plinovod Molotov-Ribbentrop, usporedivi
pakt SSSR-a i 3. Reicha koji je bio uperen protiv Poljske sa plinovodom Sjeverni tok.86
veani se recimo plae da e Rusi koristiti plinovod za pijunau i da e se poveati
prisutnost ruske mornarice oko vedskih teritorijalnih voda.87 Projekt Sjeverni tok ima i jaku
politiku potporu, bivi njemaki kancelar Gerhard Schrder lan je uprave Nord Stream AG-
a88, dok je sadanja njemaka kancelarka Angela Merkel takoer velika zagovornica
projekta.89
SLIKA V. SJEVERNI TOK
Izvor: http://web.stratfor.com/images/maps/8_23_baltic_sea_pipeline_167-1.jpg
83
http://www.gazprom.com/production/projects/pipelines/nord-stream/
84
http://www.nord-stream.com/en/
85
http://en.wikipedia.org/wiki/Nord_Stream
86
http://www.globalpost.com/dispatch/poland/091221/poland-russia-nord-stream
87
http://www.spiegel.de/international/0,1518,448652,00.html
88
http://www.nord-stream.com/our-company/management.html
89
http://www.dw-world.de/dw/article/0,,3990702,00.html
23
3.2.6. Nove plinovodne rute prema Habarovsku i Vladivostoku
Habarovsk i Vladivostok su dva najvea grada na dalekom istoku Rusije. U planu je

izgradnja plinovodnih ruta preko Habarovska do Vladivostoka, glavne ruske luke na Tihom
oceanu u sklopu Istonog plinskog programa. Istoni plinski program je plan pokretanja
proizvodnje i izgradnje tranzitne plinske infrastrukture na ruskom dalekom istoku.90
Izgradnja prve rute zapoela je u ljeto 2009. godine od Sahalina preko Habarovska do
Vladivostoka. Iako je primarna svrha ovog plinovoda plinifikacija ruskog dalekog istoka, on
e omoguiti dodatne isporuke plina preko LNG terminala prema Japanu i drugim zemljama
regije. Plinovod e povezivati ve spomenuta bogata nalazita plina na otoku Sahalin sa
Vladivostokom u kom e biti izgraena infrastruktura koja e omoguiti upotrebu LNG
tehnologija.
Ukupna duina plinovoda iznosit e 1800 km, a kad e sustav krajem 2011. biti u
potpunosti zavren, moi e prenositi oko 30 milijardi kubinih metara plina na godinu.
Projekt Sahalin-3 bit e glavni plinski izvor za plinovod Sahalin-Habarovsk- Vladivostok.
Poto je taj projekt tek u razvojnoj fazi i nee biti zavren prije 2014. godine plinovod e se
opskrbljivati plinom iz projekata Sahalin-1 i Sahalin-2.91 92
Druga planirana ruta preko Habarovska do Vladivostoka trebala bi povezivati plinsko

nalazite Jakutija na ruskom dalekom istoku sa Habarovskom gdje e se ta ruta spajati sa
plinovodom Sahalin-Habarovsk-Vladivostok.93
SLIKA VI. PLINOVODI NA DALEKOM ISTOKU
Izvor: http://www.gazprom.com/f/posts/69/808097/map_4_31_new_eng.jpg
90
http://www.gazprom.com/production/projects/east-program/
91
http://www.gazprom.com/press/news/2009/july/article66851/
92
http://vladivostoktimes.com/show/?id=26289&p=2
93
http://en.wikipedia.org/wiki/Yakutia%E2%80%93Khabarovsk%E2%80%93Vladivostok_pipeline#cite_note-
platts-0
24
3.2.7. Centralna Azija Centar i Prikaspijski plinovod
Prikaspijski plinovod predstavlja nadogradnju na stari plinovodni sustav Centralna

Azija- Centar. Plinovodni sustav Centralna Azija Centar izgraivao se od 1960. 1988.
godine, a sastoji se od pet dijelova koji se spajaju u zapadnom Kazahstanu, a dolaze iz
Turkmenistana i Uzbekistana. Za razliku od dosad spomenutih plinovoda Prikaspijski
plinovod kao i cijeli sustav Centralna Azija Centar ne slui Rusiji za izvoz vlastitog plina,
nego se preko njega transportira i izvaa plin srednje-azijskih drava preko Rusije u Europu
to za Rusiju ima veliki geopolitiki i ekonomski znaaj.Kapacitet plinovodnog sustava
Centralna Azija Centar ne prelazi 50 milijardi kubinih metara godinje, a to je koliina
plina koju samo Turkmenistan godinje eli prodati Rusiji, pa je potrebna nadogradnja
plinovodnog sustava i izgradnja novog kraka ime bi se dostigle eljene tranzitne koliine. U
tu svrhu planira se izgradnja Prikaspijskog plinovoda koji bi imao kapacitet od 40 milijardi
kubinih metara godinje, a prolazit e kraj obale Kaspijskog jezera od grada Turkmenbaija
preko Kazahstana do Rusije gdje e se povezati na ruski plinovodni sustav otkuda e se plin
transportirati prema Europi.94 95 Vladimir Putin o Prikaspijskom plinovodu je rekao:Ovaj
plinovod e osigurati dugorono velike isporuke plina za nae partnere. Takoer e znaajno
doprinjeti energetskoj sigurnosti u Europi. 96 Turkmenistan e kroz novi krak plinovoda
Rusiji prodavati 30 milijardi m plina godinje, a Kazahstan 10 milijardi. Rusija, Kazahstan i
Turkmenistan su izradili zajedniku studiju mogueg poveanja kapaciteta plinovoda ovisno o
razvoju njihovih plinskih projekata. Prikaspijski plinovod bit e dug oko 1700 km, oko 500
km ii e kroz Turkmenistan, a 1200 km kroz Kazahstan. Godine 2007. je potpisana
zajednika deklaracija predsjednika Rusije, Turkmenistana i Kazahstana o izgradnji
Prikaspijskog plinovoda. Prema dostupnim informacijama izgradnja Prikaspijskog plinovoda
trebala bi zapoeti 2009. godine.97 Gotovo sav plin srednjeazijskih drava izvaa se kroz
plinovodni sustav Centralna Azija Centar, tako da se srednjeazijske drave oslanjaju na
Rusiju. Sjedinjene Amerike Drave su 1996. godine predloile izgradnju Trans-Kaspijskog
plinovoda kojim bi se plin iz srednje Azije transportirao dnom Kaspijskog jezera do
Azerbejdana ime bi se oslabio ruski utjecaj u ovoj geopolitiki vrlo vanoj regiji.98
SLIKA VII.
PRIKASPIJSKI
PLINOVOD,
CENTRALNA
AZIJA -
CENTAR
Izvor : http://www.gazprom.com/f/posts/79/793196/img29536.jpeg
94
http://en.government.kz/site/news/052007/16
95
http://en.wikipedia.org/wiki/Central_Asia_%E2%80%93_Center_gas_pipeline_system
96
http://rt.com/Top_News/2007-12-20/Russias_Pre-Caspian_pipeline_a_blow_to_EU__and__US.html
97
http://www.gazprom.com/production/projects/pipelines/pg/
98
http://en.wikipedia.org/wiki/Trans-Caspian_Gas_Pipeline
25
3.2.8. Altajski plinovod
Poveana kineska potranja za plinom otvorila je pregovore o izgradnji altajskog

plinovoda koji bi povezivao ruski plinovodni sustav sa Kinom ime bi se otvorila mogunost
veeg izvoza prirodnog plina u Narodnu Republiku Kinu. U Gazpromu smatraju da izvoz u
Kinu nee poremetiti postojee ugovore sa drugim dravama i da Rusija ima dovoljno plina
za izvoz to je velik plus za izgradnju Altajskog plinovoda.
2007. godine kineska proizvodnja prirodnog plina iznosila je oko 69 milijardi kubinih
metara s potronjom otprilike na istoj razini, no potronja plina raste i Kina e morati
posegnuti za uvozom da bi zadovoljila vlastite potrebe. Prema procjenama 2020. godine
potranja za plinom u Kini iznosit e 280 milijardi kubinih metara, tako da e se Kina
svakako morati okrenuti to veem uvozu u emu Rusija vidi svoju veliku ansu za nova
izvozna trita tj. za profit. Poetkom 2006. godine ruski Gazprom i Kineska nacionalna
naftna korporacija (CNPC) potpisali su sporazum o opskrbi prirodnim plinom iz Rusije u
Kinu. Sporazumom su utvreni vrijeme i koliina opskrbe, ruta opskrbe i naela za formiranje
cijene.99
Iako se Kina nadala da bi projekt mogao biti dovren 2011. godine, cijeli projekt se
trenutno nalazi u zastoju zbog neslaganja koja su nastala oko cijene plina. Naime Altajski
plinovod bi bio manje konkurentan plinovodu Centralna Azija-Kina poto je turkmenski plin
jeftiniji od ruskog zbog niih trokova istraivanja i proizvodnje. Osim toga plinovod
Centralna Azija Kina je ve u izgradnji i bit e dovren do kraja 2011. godine. Taj plinovod
e uvelike usporiti izgradnju altajskog plinovoda i uvelike smanjiti koliinu prirodnog plina
koji e Rusija izvaati Kini, no s obzirom na rast kineske potronje gotovo je sigurno da e se
taj plinovod u budunosti graditi jer Turkmenistan nee moi sam izvesti dovoljnu koliinu
plina koju e Kina potraivati.100 SLIKA VIII. ALTAJSKI PLINOVOD
Altajskim plinovodom je
zamiljen izvoz plina iz
zapadnosibirskih nalazita u
sjeverozapadnu Kinu preko altajskih
planina gdje granie Rusija i Kina.
Prednost plinovoda je to ne bi bilo
tranzitnih drava na ruti, a nadmorska
visina od oko 2500 metra za dananju
tehnologiju ne predstavlja problem.
Plinovod bi bio dug oko 2800 km, od
ve spomenutog Urengoja u zapadnom
Sibiru. Veliki dio plinovoda e se
graditi unutar tehnikih koridora
postojeih plinovoda, to bi znatno
umanjilo njegovu cijenu. Plinovod bi
zavravao u Kini, u najzapadnijoj
pokrajini Xinjiang gdje e biti povezan s
kineskim plinovodom Zapad-istok.101
Izvor: http://www.gazprom.com/production/projects/pipelines/altai/
99
http://www.gazprom.com/production/projects/pipelines/altai/
100
http://www.forbes.com/feeds/afx/2008/10/07/afx5522204.html
101
http://en.wikipedia.org/wiki/Altai_gas_pipeline
26
3.2.9. Juni tok
Projekt Juni tok slubeno ima za cilj ojaavanje europske energetske sigurnosti i
jedan je od ruskih pokuaja preusmjeravanja plinskih tranzitnih ruta. Potreba za izgradnjom
Junog toka polazi od procjene da e Europska unija izmeu 2020. i 2025. godine potraivati
200 milijardi kubinih metara plina godinje, od ega bi se plinovodom Juni tok
transportiralo maksimalno 63 milijarde ili 31,5% to ini Juni tok jednim od top-projekata
ruskog Gazproma. Zajednika energetska politika Europske unije i Rusije temelji se na
razvoju alternativnih uglavnom nekopnenih pravaca u svrhu zaobilaenja tranzitnih zemalja,
to se u ovom sluaju prvotno odnosi na Ukrajinu.102
Ruski kopneni dio plinovoda ide od kompresorske stanice Pochinki, do kompresorske

stanice u crnomorskom gradu Dzhugbi gdje poinje 900 km dug podmorski dio koji ispod
cijelog Crnog mora povezuje Dzhugbu sa bugarskim crnomorskim gradom Varnom. Pri
konstrukciji podmorskog dijela plinovoda glavni partner ruskog Gazproma bit e talijanska
kompanija ENI. Od Varne do Austrije i Italije ruta jo nije u potpunosti dogovorena no ii e
svakako kroz Bugarsku, Srbiju, Grku, Maarsku i Sloveniju. U Bugarskom gradu Plevenu
tok e se dijeliti na dva dijela: sjeverni i juni krak. Odredite sjevernog kraka su Austrija i
sjeverna Italija, pri emu se kao tranzitna drava spominje i Hrvatska, a odredite junog
kraka je Otranto na jugu Italije.103
Hrvatska je posljednja drava koja je pristupila ovom projektu, zbilo se to u oujku

2010. godine, iako jo nije razjanjeno kuda e ruta tono ii i dali e kroz Hrvatsku prolaziti
glavni krak prema Austriji ili neki sporedni. Bivi ministar gospodarstva RH Davor tern po
ovom pitanju izjavio je: Hrvatska bi trebala razgovarati da plinovod u Hrvatsku ue iz
Srbije to bi znailo da bi u tom sluaju kroz Hrvatsku prolazila glavna ruta.104
Rusija je potpisala sporazume s Italijom, kao glavnim potroaem te sa svim

tranzitnim dravama, koje e za svoje potrebe uzimati odreene koliine plina poput
Bugarske i Srbije, izvijestio je o detaljima s projekta Juni tok, diplomatski predstavnik Rusije
u Hrvatskoj, Medvedev. Poetkom 2010. godine predvien je poetak radova na izgradnji
plinovoda, kojem se predviaju dva kraka, od kojih jedan bi iao preko Slovenije na Austriju
pa zavravao u sjevernoj Italiji, a drugi preko Bugarske i Grke do june Italije. Plinovod bi
kotao od 10 do 15 milijardi eura. Projekt za Hrvatsku se priprema i do kraja godine bi trebala
biti gotova studija isplativosti te odreena trasa, kojom bi plinovod prolazio. Radi izvoenja
projekta u Hrvatskoj osnovat e se posebna tvrtka u kojoj e suvlasnitvo imati naa plinska
kompanija Plinacro.
''Za sada je predviena izgradnja odvojka za Hrvatsku, ali postoje mogunosti za razvoj
projekta u smjeru plinifikacije BIH na kojem bi mogli nai zajedniki interes'', kazao je
Medvedev.105 Iako to prvotno nije bilo planirano, projektu se prikljuila i Turska kroz ije e
teritorijalne vode prolaziti dio plinovoda. Treba napomenuti i to da je Turska kljuna drava u
rivalskom projektu Nabucco kojeg podupiru Sjedinjene Amerike Drave.106
102
http://south-stream.info/index.php?id=9&L=1
103
http://south-stream.info/index.php?id=10&L=1
104
http://www.jutarnji.hr/hrvatska-postala-sastavni-dio-projekta-plinovoda-juzni-tok/602105/
105
http://www.seebiz.eu/hr/tvrtke/energetika/rusi-o-juznom-toku-hrvatskoj-zasad-samo-odvojak,79136.html
106
http://preview.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive_en10&sid=a.TM4QijmIMk
27
SLIKA IX. VJEROJATNA RUTA JUNOG TOKA
Izvor: http://south-stream.info/fileadmin/pixs/sotrudnichestvo/3d_map/south_stream_europe_big_eng_final.jpg
3.2.10. Naftovod Druba
Druba je najvei i najpoznatiji naftovod na svijetu, otkad je izgraen 1962. godine

ostao je glavna ruta za opskrbljivanje europskih zemalja naftom. Druba je cjevovod izgraen
s ciljem da zadovolji naftne potrebe Bugarske, Maarske, Istone Njemake, Poljske i
ehoslovake, dakle drava nekadanjeg Istonog bloka. Rad na 5327 km dugom
naftovodu zapoeo je 1960. godine, svaka zemlja je bila odgovorna za izgradnju svojih
sekcija cjevovoda koji e biti u vlasnitvu te zemlje. Prvi dio naftovoda sadri 173 crpne
jedinice, svaka sa kapacitetom 7000 kubnih metara na sat. Tokom svog ivotnog vijeka
naftovod Druba je osigurao uvjete za pouzdanu i besprekidnu isporuku ruske nafte. Vana
gospodarska prednost ovog naftovoda je znatno smanjenje trokova transporta poto je
cjevovodni transport nafte znatno jeftiniji nego eljezniki. Kako bi se zadovoljila rastua
potranja za naftom, 1965. godine zapoeo je rad na izgradnji druge faze naftovoda. Duljina
drugog dijela naftovoda Druba iznosi 4412 km.
Godine 1973. naftovod je produen 2000 km prema istoku do velikih naftnih polja u
zapadnom Sibiru. 2009. godine zapoelo je proirenje prema zapadu izgradnjom tzv.
Baltikog cjevovodnog sustava 2 koji e zavravati u Finskom zaljevu u strateki vanoj luci
Ust-Luga ime bi se zaobilo Bjelorusiju i otvorila alternativna pomorska ruta za transport
ruske nafte preko Baltikog mora.
Jedno od proirenja koje se esto spominje je prikljuivanje Jadranskog naftovoda Drubi u
jedinstveni projekt Druba-Adria. U ovom moguem projektu kljuna drava je Hrvatska.
Razmilja se i o produenju Drube dublje u Njemaku, dakle prema zapadu.107
107
http://pipelinesinternational.com/news/druzhba_pipeline/008045/
28
SLIKA X. NAFTOVOD DRUBA SA SPOJNIM RUTAMA
Izvor: http://eurodialogue.org/Druzhba-Pipeline-Map
3.2.11. Naftovod Istoni Sibir Tihi ocean (ESPO)
Naftovod Istoni Sibir - Tihi ocean je za izgradnju predloen 2001. godine. Nekoliko
imbenika je pokrenulo ovaj projekt:
- potreba Japana i Kine za dodatnom energijom
- poveanje raznolikosti tj. diversifikacija uvoza nafte Japana i Kine
- ulazak Rusije na nova trita i poveanje prisutnosti na postojeima108
Zbog zamrenih povijesnih i geopolitikih odnosa, ruta naftovoda je bila sporom

izmeu Kine, Japana i Rusije, nakon ega je Japan 2005. godine zaprijetio povlaenjem iz
projekta i uskraivanjem financiranja dijela projekta zato jer je Rusija u projekt poela
ukljuivati Kinu i davati Kini prioritet nad Japanom.109 110 Kako trenutno stoje stvari naftovod
ESPO bit e ukupno dug oko 4700 km. Naftovod gradi ruska kompanija Transneft koja e
takoer biti i operator, a naftovod e prevoziti naftu koja se proizvodi u ve spomenutim
naftnim nalazitima u zapadnom Sibiru i u nalazitima istonog Sibira. Na poetku rada
naftovod e prevoziti 30 milijuna tona nafte, od ega e 22 milijuna isporuivati Rosneft i 8
milijuna Surgutneftegaz.
108
Metallinou Spyridoula Amalia: Energy Security: The Russian Trans-Siberian Pipeline and the
Sino-Japanese courtship, 2006. , str. 2
109
Ibid. Str.2.-13.
110
http://www.atimes.com/atimes/Central_Asia/GD29Ag01.html
29
Prva faza naftovoda duga je 2757 km i protee e se od Irkutske do Amurske oblasti
ukljuujui i odvojak prema Kini. Gradnja ove rute zapoela je u travnju 2006. godine, a
planirani kapacitet iznosit e 80 milijuna tona sirove nafte godinje, od ega 30 milijuna tona
prema Kini. Izgradnja u prvoj fazi nee ii do Tihog oceana, ve do gradia Skovorodino
(Amurska oblast) od kojeg e se dalje nafta eljeznikim putem transportirati do Nahodke
koja e postati izvozna luka za naftu. U studenom 2007. godine objavljeno je da je prva faza
projekta na 40% to je znailo da je projekt u zaostatku, no krajem 2009. zavrena je prva faza
projekta, a prilikom sveanog otvaranja terminala Kozmino ruski premijer Vladimir Putin je
rekao:
Ovo je veliki novogodinji poklon za Rusiju, ovo je zavretak jednog od najveih projekta u
suvremenoj Rusiji, to je strateki projekt jer nam doputa izlazak na nova trita, rast na
azijsko-pacifikim tritima.
Dakle Rusija vie ne ovisi toliko o izvozu na europsko trite, nego moe preusmjeriti
svoj izvoz na azijsko-pacifika trita i prema Europi zauzeti vri stav. Na izgradnju prve
faze ESPO naftovoda utroeno je 14 milijardi amerikih dolara.
Druga faza projekta ukljuivat e izgradnju 1963 km duge rute koja e povezati Skovordino
gdje je stala izgradnja prve faze sa terminalom Kozmino kraj luke Nahodka. Iako je ruta kraa
pretpostavlja se da e izgradnja biti za oko 50% skuplja nego to je bila prva faza. Kapacitet
e u poetku iznositi 30 milijuna tona nafte godinje, a kasnije se planira poveati na 50
milijuna. Predvia se da e druga faza biti zavrena 2013. ili 2014. godine.111 112
SLIKA XI. - NAFTOVOD ESPO
Izvor: http://graphics.thomsonreuters.com/129/RS_OILKZ1209.gif
111
http://www.hydrocarbons-technology.com/projects/espopipeline/
112
http://uk.reuters.com/article/idUKLDE5BR00F20091228?sp=true
30
4. UTJECAJ RUSKOG IZVOZA NAFTE I PLINA NA HRVATSKU
4.1. Situacija na tritu plina

4.1.1. Analiza plinskog trita Hrvatske
Energetsko trite, vie od bilo kojega drugog, ima utjecaj na globalnom planu.
Danas se moe govoriti o treem dijelu razdoblja fosilnih goriva u kojem istaknutu
ulogu ima plin kao sve ei energent. U suvremenoj globaliziranoj proizvodnji prirodni
plin dobiva sve izraeniju geopolitiku ulogu. Na poetku 21. stoljea prirodni plin u
Hrvatskoj zauzima oko 25 % ukupne energetske bilance. Potronja u proteklih 20 godina
biljei neprekidan rast, s iznimkom ratnih, 1990-ih godina. Plinofikacija, gradnja novih
plinskih dobavnih pravaca te liberalizacija plinskog trita, uz transparentnu energetsku
politiku, trenutano su iznimno vani elementi za strategiju energetskog razvoja. Razvoj
plinskih trita utjecat e na globalna kretanja i uee nafte na tritu. Meunarodna plinska
trgovina stvorit e nove ovisnosti potroaa i proizvoaa , uz intenziviranje meunarodne
trgovine energijom. Republika Hrvatska mora osigurati dodatne koliine i pravce uvoza
prirodnog plina, te ukljuivanje u meunarodnu trgovinu prirodnim plinom. 113
Potronja energije u nekoj zemlji, pa tako i u Republici Hrvatskoj temeljna je
znaajka gospodarskih aktivnosti, odnosno posljedica voenja civiliziranog naina ivota.
U najgrubljim analizama, izmeu ostalih karakteristinih veliina potronja energije
obiljeena je trima veliinama: ukupnom potronjom energije, strukturom i naravno
trendom potronje.
Ne postoje dvije zemlje s jednakom energetskom bilancom, odnosno s jednakim
trima navedenim veliinama, pa se s pravom moe ustvrditi kako je energetska bilanca
odreene zemlje zapravo njezina krvna slika. To znai da nije mogue izravno usporeivati
energetske bilance bez dublje analize uzroka, uvjeta i naina rada i tradicije potronje
energije pa takve analize ne mogu dati upotrebljivi rezultat. Slino je i kada se usporeuju
energetske bilance svijeta ili odreenih regija s energetskom bilancom promatrane zemlje pa
u skladu s tim kritiki analizirati energetsku bilance primjerice Hrvatske na temelju
svjetskog uzorka ili energetske bilance neke druge zemlje nema posebnog smisla.
Energetska bilanca Hrvatske sastoji se u osnovi iz dvaju dijelova, i to prvoga, koji je odraz
potronje energije, i drugoga, koji je odraz mogunosti dobave odnosno transformacije
primarnih oblika energije.
Prvi dio bilance, odnosno dio koji se odnosi na potronju energije, obino se
strukturira prema sektorima potronje, i to industriji, uslugama, kuanstvima, prometu,
poljoprivredi i ostalim sektorima, ali i prema energetskim oblicima. Poznavanje i
definiranje odnosno mogunost projiciranja kljunih odrednica koje utjeu na potronju
energije temeljne su pretpostavke prorauna potreba za energijom, ali i naina utjecaja
na iznos, strukturu i trendove potronje energije u budunosti, to je zapravo prvi dio
energetske strategije.
Drugi dio energetske bilance odnosi se na dobavu energije odnosno energetskih
oblika. Taj je dio strukturiran od nekoliko vanih segmenata: proizvodnje, uvoza i
transformacije primarnih oblika energije te gubitaka, vlastite potronje i neenergetske
potronje. Svaki od nabrojenih segmenata ima posebne znaajke i mora biti predmetom
posebnih analiza. Naravno da dio energetskog sustava koji se odnosi na dobavu energije
nije skup koliina primarnih oblika energije nego meusobno znaajno umreen i
113
Dekani, Kolundi, Slipac ENERGETSKA BUDUNOST HRVATSKE I OPSKRBA PLINOM,
Energija, vol.55(2006), br.4, str. 384.
31
meuovisan sustav koji je definiran potrebama, ali i koji definira sigurnost opskrbe,
jednu od najznaajnijih karakteristika energetskog sustava i zapravo drugi vaan dio
energetske strategije. S obzirom na energetsku bilancu, koja je zapravo brojani odraz
energetskog sustava, energetski je sustav jedne zemlje specifian i nije usporediv s istim
takvim sustavom ni jedne druge zemlje te kao takav mora imati svoj specifian razvojni
put.114
Republika Hrvatska kad je rije o plinu uvozom pokriva oko jedne treine svojih
potreba.115
2003. godine Hrvatska je domaom proizvodnjom zadovoljavala 59% svojih potreba dok je
ostatak plina uvozila. Prema procjenama uvoz plina u RH e s godinama rasti dok e udio
domae proizvodnje slabiti, a potreba za plinom e se lagano poveavati.116
GRAFIKON II. - USPOREDBA DOMAE PROIZVODNJE I UVOZA
Godine 2003. Godine 2030.

Izvor: http://www.plinacro.hr/default.aspx?id=37
Hrvatska plinska mrea je kod Huma na Sutli spojena sa slovenskom odnosno

europskom mreom preko koje Hrvatska uvozi ruski plin. Uvoz plina iz Rusije odvija se
rutom Velke Kapushany(Slovaka) Baumgarten(Austrija) Rogatec (Slovenija). Kapacitet
iznosi 1,1 milijardu kubinih metara plina godinje.117
Potronja prirodnog plina u Hrvatskoj dostie oko 3,2 milijarde kubnih metara godinje, od
ega se 60 posto osigurava iz vlastitih izvora, a 40 posto uvozi iz Rusije.118
Situacija Hrvatske to se tie opskrbe plinom u odnosu na druge drave u regiji je relativno
dobra iz nekoliko razloga. Kao prvo, Hrvatska ipak ima domau proizvodnju koja trenutno
pokriva velik dio potreba za plinom. Kao drugo, Hrvatska ima odlian geopolitiki poloaj
koji joj omoguuje uvoz plina s razliitih trita. Razvojem LNG tehnologija Hrvatska dobiva
mogunost uvoza plina iz sjeverno-afrikih i bliskoistonih trita, iz drava poput Libije i
Katara ime bi se mogao smanjiti uvoz plina iz Rusije i smanjiti neka budua ovisnost o
Rusiji koja bi mogla nastupiti. Osim toga, izgradnjom nove infrastrukture i povezivanjem
plinskih mrea sa susjednim dravama Hrvatska bi izgradnjom LNG terminala mogla postati
kljuna drava cijele srednje Europe u dobavi plina iz novih trita.
114
Dekani, Kolundi, Slipac ENERGETSKA BUDUNOST HRVATSKE I OPSKRBA PLINOM, Hrak,
Energija, vol.55(2006), br.4, str.399.-400.
115
S. Kolundi EUROAZIJA, ENERGETSKA SURADNJA ILI KONFLIKT, Hrak, dio 1., str. 156.
116
http://www.plinacro.hr/default.aspx?id=37
117
Energija, vol.55(2006), br.4, str.408.
118
http://www.seebiz.eu/hr/tvrtke/energetika/sergej-smatko-zelimo-da-hrvatska-ude-u-juzni-tok,63624.html
32
Plinacro i HEP su osnovali tvrtku LNG Hrvatska d.o.o. koja e graditi LNG terminal u
Omilju na otoku Krku.Tvrtka LNG Hrvatska imat e 11% udjela u meunarodnom
konzorciju LNG Adria iji su lanovi europske energetske kompanije E.ON Ruhrgas
(Njemaka), Total (Francuska), OMV (Austrija) i Geoplin (Slovenija).119
Izgradnja LNG terminala jedna je od najveih investicija u Republici Hrvatskoj, koja e s

izgradnjom plinovoda, za koju e biti zaduen Plinacro, premaiti 1 milijardu EUR.
Predvieno vrijeme izgradnje LNG terminala je tri godine, a broj zaposlenih u fazi izgradnje
dosie 1000 do 1500 radnika. U operativnoj fazi na terminalu e biti zaposleno 50 100 ljudi.
Kapacitet uplinjavanja terminala iznosi 10 15 bcm (milijardi kubinih metara) godinje, to

je gotovo etverostruki iznos godinje potronje plina u Hrvatskoj.
Ukratko o LNG terminalu:
- Kapacitet uplinjavanja: 10 15 bcm (milijardi kubinih metara godinje)

- Kapital: 600 800 milijuna eura (bez plinovoda)
- Izgradnja: 3 godine
- Planirani poetak rada: 2014.
- Broj zaposlenih u fazi izgradnje: u prosjeku 1.000, najvie 1.500
- Broj zaposlenih u operativnoj fazi: 50 100 na samom terminalu uz daljnjih 100-njak
putem ugovora s vanjskim dobavljaima
- Tankeri raznih veliina do najnovijih od 265.000 m (Qmax brodovi)
- U prosjeku 100 brodova godinje.120
Usporedno s ovim procesima koji ukljuuju razvoj LNG terminala teku i procesi povezivanja
plinskih mrea na kopnu preko kojih se omoguuje vei i sigurniji uvoz plina iz Rusije. Tako
se razmatra slijedee:
- povezivanje Donjeg Miholjca na maarski transportni sustav - kapaciteta 1,5 milijardi

kubinih metara plina godinje to omoguuje dobavu plina preko Maarske, zapadne
Europe (Baumgarten) i Rusije (Beregovo). Tim povezivanjem kapacitet plina koji bi
Hrvatska mogla uvesti poveao bi se na 6,5 milijardi kubinih metara na godinu.121
- uvozni pravac preko Srbije, transportni sustav (Ilok) - ime bi se omoguio uvoz ruskog
plina iz novog pravca.122
- poetak izgradnje mega projekta Juni tok na koji e biti ukljuena i Hrvatska iako jo nije
jasno da li e Hrvatska imati primarni ili sekundarni na spomenutom projektu.
119
http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews[tt_news]=75423&cHash=8e8a14e88d
120
http://www.adria-lng.hr/?t=0&l=2,0&c=project&lng=hr
121
http://www.plinacro.hr/default.aspx?id=308
122
Energija, vol.55(2006), br.4, str.408-409.
33
4.1.2. Projekt Juni tok i Hrvatska
Projekt Juni tok je ruski strateki mega projekt koji ima za cilj preusmjeravanje
tranzitnih ruta i jaanje ruskih izvoznih potencijala na jugoistonu, srednju i junu Europu.
Glavni ruski partner na ovom projektu je talijanska kompanija ENI s kojom INA surauje u
proizvodnji prirodnog plina u Jadranskom moru.
Konkretni pregovori o ukljuivanju Hrvatske u Juni tok zapoeli su 2008. godine izmeu
ruskih predstavnika i talijanskog ENI-a s jedne strane i predstavnika Hrvatske i BIH s druge
strane. Potpredsjednik talijanske kompanije ENI, Carlo Meriggi izjavio je da pregovori teku
uspjeno.123 Usporedno s prvim pregovorima o ukljuivanju Hrvatske na Juni tok, Rusi su
ponovno aktivirali priu o projektu Druba Adria, no o tome vie u sljedeem poglavlju.
Na 5. zasjedanju Meuvladine rusko-hrvatske komisije za trgovinsko-gospodarsku i

znanstveno-tehniku suradnju u Moskvi raspravljalo se o produenju ugovora o isporuci
ruskog plina, a dogovoreno je i razmatranje mogunosti prolaska dijela trase plinovoda Juni
tok kroz Hrvatsku kao i izrada cost-benefit analize za projekt Druba Adria. U pogledu
plinovoda Juni tok, Hrvatskoj strani spomenuto je da njegova trasa jo nije odreena te da
postoji mogunost sudjelovanja Hrvatske u tom projektu odnosno prolaska dijela Junog toka
kroz Hrvatsku. Spomenuto je da e izgradnja Junog toka u svakom sluaju osiguravati nove
koliine plina, i ako taj plinovod ne bude iao kroz Hrvatsku.124
Zakljuak hrvatske delegacije s Energetskog summita u Sofiji je Hrvatska treba imati

svoj interes u Junom toku, a sama trasa kroz koju e on ii je stvar buduih pregovora prije
svega s ruskom stranom.125 Ruski ministar energetike Sergej matko, je krajem 2009. godine
izrazio elju za ulaskom Hrvatske u projekt Juni tok i najavio nastavak konzultacija u 2010.
godini po tom pitanju.126 Poetkom 2010. godine ruski portali su najavili da je aktualni
predsjednik RH Stjepan Mesi, nakon to mu zavri predsjedniki mandat, dobio ponudu da
preuzme vodstvo zajednike hrvatsko-ruske tvrtke koja bi vodila poslove hrvatskog dijela
projekta.127
Prije ukljuivanja Hrvatske u projekt Juni tok pojavila se vijest da je uvjet za prikljuivanje
Hrvatske provedba naftnog projekta Druba Adria kojeg Hrvatska godinama blokira.128
Poetkom oujka 2010. godine premijerka RH Jadranka Kosor potpisala je sporazum o
pristupanju Hrvatske projektu Juni tok, za rusku stranu potpisnik je bio takoer premijer
Vladimir Putin.129
O vanosti Junog toka za Hrvatsku govorio je nekadanji ministar gospodarstva i bivi
direktor INA-e Davor tern:
Kada bi preko Hrvatske u sklopu Junog toka plin iao jo i prema Sloveniji i Italiji, mogli
bismo, ovisno o kapacitetima, u godini raunati na nekoliko desetaka milijuna dolara
zarade.130
123
http://www.seebiz.eu/hr/tvrtke/energetika/rusija-pregovora-s-hrvatskom-i-bih-oko-juznog-toka,16613.html
124
http://www.seebiz.eu/hr/tvrtke/energetika/polancec-s-rusima-juzni-tok-mogao-bi-prolaziti-i-kroz-
hrvatsku,37867.html
125
http://www.seebiz.eu/hr/tvrtke/energetika/polancec-hrvatska-ima-interes-i-za-druzbu-adriu-i-za-juzni-
tok,43587.html
126
http://www.seebiz.eu/hr/tvrtke/energetika/sergej-smatko-zelimo-da-hrvatska-ude-u-juzni-tok,63624.html
127
http://www.seebiz.eu/hr/tvrtke/energetika/rusija-zeli-stipu-mesica-u-vodstvu-plinovoda-juzni-tok,65481.html
128
http://www.seebiz.eu/hr/tvrtke/energetika/druzba-adria-ruski-uvjet-za-pristupanje-hrvatske-juznom-
toku,68968.html
129
http://www.seebiz.eu/hr/tvrtke/energetika/kosor-i-putin-potpisali-ugovor-o-pristupanju-hrvatske-juznom-
toku,69751.html
34
Prema posljednjim informacijama poetkom godine predvien je poetak radova na
izgradnji plinovoda, kojem se predviaju dva kraka, od kojih jedan bi iao preko Slovenije na
Austriju pa zavravao u sjevernoj Italiji, a drugi preko Bugarske i Grke do june Italije.
Plinovod bi kotao od 10 do 15 milijardi eura, kapacitet e mu biti oko 30 milijardi prostornih
metara prirodnog plina godinje, a njegova gradnja trebala bi biti gotova najkasnije do 2015.
godine.
Projekt za Hrvatsku se priprema i do kraja godine bi trebala biti gotova studija

isplativost te odreena trasa, kojom bi plinovod prolazio. Radi izvoenja projekta u Hrvatskoj
osnovat e se posebna tvrtka u kojoj e suvlasnitvo imati naa plinska kompanija Plinacro.
''Za sada je predviena izgradnja odvojka za Hrvatsku, ali postoje mogunosti za razvoj
projekta u smjeru plinifikacije BIH na kojem bi mogli nai zajedniki interes'', kazao je ruski
predstavnik za projekt Boris Medvedev.131
No nisu svi optimistini po pitanju projekta Juni tok, vedsko energetski strunjak
Anders Aslund izjavio je da je projekt Juni tok na rubu propasti i dao analizu zato tvrdi
tako. Ne treba se uditi takvim izjavama poto dolaze od strunjaka koji radi za waingtonski
Peterson institut i nesklon je ruskoj politici kao i premijeru Vladimiru Putinu, no svejedno
njegove stavove iako su politiki kontaminirani ne treba olako odbaciti, pogotovo to se tie
upozoravanja na konkurentnost LNG plina.132 133 Vidjet emo to e Hrvatska dobiti od ovog
projekta, hoe li Juni tok ii kroz Hrvatsku glavnim ili kako se sada ini sporednim pravcem,
hoe li ruta u Hrvatsku ui kroz Srbiju, Maarsku ili Sloveniju. Ono to je zanimljivo je da su
s projektom Juni tok oivjeli pregovori o Drubi Adriji, naftovodu koji Rusiju interesira
godinama i u kojem Hrvatska moe igrati samo glavnu, a nikako ne sporednu ulogu kao u
ovom projektu.
130
http://www.seebiz.eu/hr/tvrtke/energetika/davor-stern-da-juzni-tok-ide-kroz-hrvatsku%2c-zaradivali-bismo-
milijune-dolara%2c-moramo-uci-i-u-nabucco!,69868.html
131
http://www.seebiz.eu/hr/tvrtke/energetika/rusi-o-juznom-toku-hrvatskoj-zasad-samo-odvojak,79136.html
132
http://www.seebiz.eu/hr/tvrtke/energetika/anders-aslund-juzni-tok-je-projekt-na-rubu-propasti,70134.html
133
http://en.wikipedia.org/wiki/Anders_%C3%85slund
35
4.2. Situacija na tritu nafte
4.2.1. Hrvatsko naftno trite
Hrvatska samo djelomino podmiruje svoje potrebe za energentima

proizvodnjom nafte i prirodnog plina, dok vei dio uvozi. Hrvatska uvozom pokriva oko
tri etvrtine svojih potreba za naftom.134 Predvianja govore da e se potronja nafte u
Hrvatskoj poveati to e dodatno poveati ovisnost Hrvatske u opskrbi naftom. Potronja
tekuih goriva u Hrvatskoj predstavlja glavni izvor energije u naoj zemlji. S obzirom na
geografske znaajke Hrvatske kao i gospodarsku vanost prometa i turizma za budui
razvitak, procjenjuje se kako e uloga tekuih goriva u energetskoj potronji u Hrvatskoj i
dalje biti vrlo znaajna te da se njihov udio nee znatnije smanjivati u iduem razdoblju do
2020. godine. Na temelju procjena, u razdoblju izmeu 2020. i 2030. godine udio domae
proizvodnje u podmirivanju energetskih potreba e i dalje opadati ime e rasti zavisnost
gospodarstva Hrvatske o uvoznoj nafti, koja e nakon 2020. godine initi preko 90 % ukupnih
potreba za naftom.
Vlastita opskrbljenost ukupnom primarnom energijom je 1988. godine iznosila 65 %,

2000. godine 50 %, a 2005. godine oko 45 %. Prema predvianjima, pratei dosadanji
trend smanjenja, 2030. godine vlastita opskrbljenost ukupnom primarnom energijom e
iznositi svega 21 % do 23 %. Nakon 2015. godine, proizvodnja nafte e znaajnije padati, a
uvoz intenzivno rasti.
Iz sve vee uvozne zavisnosti proizlazi i porast osjetljivosti energetskog sektora i

time cjelokupnog gospodarstva RH o zbivanjima i moguim poremeajima na meunarodnim
tritima energije. Izloenost gospodarstva Hrvatske oscilacijama meunarodnih
energetskih trita nakon 2015. godine raste, kad se ocjenjuje da e uvoz nafte prijei 85 %
potreba, te posebno nakon 2020. godine, kad e uvoz nafte premaivati 90 % domaih
potreba, te se ocjenjuje da raste i ugroenost gospodarstva u pogledu moguih prekida dobave
nafte.
Za funkcioniranje pouzdanog i odrivog energetskog sektora, potrebno je osigurati

strateke zalihe nafte i u skladu s time ugovoriti nove koliine za dobavu prema postojeim
planovima razvoja transportnog sustava i potronje, kako bi se u postojeim trinim i
meunarodnim geopolitikim prilikama osiguralo maksimalno mogue unaprjeenje
energetske sigurnosti Hrvatske.135
Potronja nafte u Hrvatskoj 2006. godine iznosila je oko 5 milijuna tona, a godinja
stopa rasta potronje 1,6%.136
134
135
Karasalihovi-Sedlar, Dekani, Hrnevi SIGURNOST OPSKRBE NAFTOM U HRVATSKOJ, Energija,
vol.58., 2009., Zagreb, Hrvatska, Hrak, str. 8.-12.
136
Ibid. Str. 9.
36
4.2.2. Projekt Druba Adria
Projekt Druba Adria je meunarodni projekt izvoza ruske nafte na svjetsko trite
putem naftovodnih sustava Druba i Adria, u duljini od 3 200 km, od Samare u Rusiji, preko
Bjelorusije, Ukrajine, Slovake, Maarske i Hrvatske do luke Omialj i terminala Omialj na
otoku Krku. Projekt Druba Adria je zamiljen kao spoj dva postojea naftovoda, tonije
projekt koji povezuje dio naftovoda Druba i dio naftovoda Adria u jedan jedinstveni sustav
za transport nafte. Naftovod Druba iji krak prenosi rusku naftu do maarskog grada
Szzhalombatta bi se spajao sa naftovodom Adria iji krak takoer prenosi naftu do
maarskog grada Szzhalombatta. Projekt predvia prilagoavanje naftovoda Adria, kome bi
se obrnuo smjer tako da bi se nafta iz ruske Samare preko maarskog Szzhalombatta
transportirala do Omilja, ime bi Rusija dobila izravni pristup Jadranskom moru kao prostoru
za daljnji izvoz ruske nafte na svjetska trita. Geopolitiki znaaj ovog naftovoda bilo bi
preskakanje tzv. uskih grla kao to su Bospor i Dardaneli, pa ak i Egejsko more.
SLIKA XII. RUTA PROJEKTA DRUBA-ADRIA
Predviaju se koliine od 5
milijuna tona nafte godinje u
prvoj fazi, 10 milijuna tona
godinje u drugoj fazi i 15
milijuna tona godinje u treoj
fazi.
Do danas su potpisani razliiti

meunarodni sporazumi:
transportne kompanije
tranzitnih zemalja su 20.
lipnja 2002. potpisale
Sporazum o suradnji i
zajednikom poslovanju u Izvor: Borna Bebek SLUAJ DRUBA ADRIA 2008/2009
transportu ruske nafte na
svjetska trita s prekrcajem u luci Omialj, a vlade zemalja sudionika projekta su 16.
prosinca 2002. potpisale Sporazum o suradnji na provedbi Projekta integracije naftovoda
Druba i Adria. U tijeku su pregovori o tehnikim i komercijalnim uvjetima tranzita i
pretovara te priprema investicijskih ulaganja.137 138
U prosincu 2002. godine u Zagrebu su se sastali predstavnici vlada est zemalja: Rusije,
Bjelorusije, Ukrajine, Slovake, Maarske i Hrvatske. Zakljuno su potpisali Sporazum o
podrci projektu integracije naftovoda Druba Adria. Time su vlade dale zeleno svjetlo
tehnikoj integraciji postojeih naftovoda u jedinstven sustav Druba Adria. Do odbacivanja
projekta od strane Hrvatske vlade je dolo krajem 2005. godine, dok je jedini
visokopozicionirani zagovornik projekta bio predsjednik Stjepan Mesi. 139 140
137
http://en.wikipedia.org/wiki/Adria_oil_pipeline
138
http://www.mojaenergija.hr/index.php/me/Aktualno/Izabrane-teme/Druzba-Adria/Uvod-u-projekt-Druzba-
Adria
139
Borna Bebek SLUAJ DRUBA ADRIA 2008/2009
web.efzg.hr/dok//OIM/.../SLUAJ%20DRUBA%20ADRIA.doc
140
http://www.nacional.hr/clanak/46317/propustili-smo-pravo-vrijeme-za-druzbu-adriju
37
PREDNOSTI PROJEKTA:
- najvei pretovar nafte u Omilju i najvei broj tankera (108) bio 1990. godine kada je
ostvaren i najvei turistiki prihod. U 2002. godini uplovilo je 57 tankera, a realizacijom
projekta bilo bi ih 80 godinje, dakle jo uvijek manje nego 1990.godine. U 24 godine rada
Omialj je primio 1 460 tankera bez ijednog incidenta i uvijek uz potivanje svih propisa;
- realizacija Projekata donije e bolje koritenje kapaciteta sustava Janaf ( u zadnjih 10 godina
to je tek 23%), ime e se poveati trina vrijednost tvrtke Janaf d.d. Ve je sada broj
zaposlenih u tvrtki povean za 20 %)
-poveat e se usluge koje pruaju tankerima, pa time i prohodi lukih uprava, doprinosi,
porezi i naknade koje e ubirati drava i lokalna zajednica
-budui da su prilikom gradnje naftovoda izgraena oba pravca za transport nafte, potrebna je
rekonstrukcija i osposobljavanje onog dijela koji bi vozio naftu prema Omilju, a ne njegova
kompletna izgradnja. Samo luka Omialj ve je registrirana kao ukrcajna i iskrcajna luka.
- Projekt Druba Adria omoguava Hrvatskoj da postane znaajni imbenik u izvozu ruske i
tranzitne nafte drugih drava na meunarodno trite. Time se poveava geostrateki znaaj i
utjecaj RH u naftnoj industriji u gospodarstvu srednje i jugoistone Europe, a alternativni
pravci dobavljanja nafte smanjuju ovisnost o dosadanjim dobavljaima i utjeu na snienje
cijena energenata.
- Janaf istie da je u potpunosti spreman potivati sve propise koji e se donijeti u vezi
sigurnosti plovidbe, sigurnosti tankera, zatite okolia, posebno rjeenja pitanja balastnih voda
i svega na to ukae Studija o zatiti okolia.
- luka Omialj ima instaliran pneumatski ureaj koji na ulazu u zaljev die vodenu barijeru za
60 centimetara i u sluaju incidenata ne dozvoljava irenje eventualno zauljenog i oneienog
podruja.
KRITIKA PROJEKTA:
- Ustav Republike Hrvatske u lanku 3. potvruje da su ouvanje prirode i ovjekova okolia

meu najviim vrednotama ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumaenje
Ustava.
- lanak 69. Ustava propisuje u stavcima 2 i 3 da hrvatska drava osigurava uvjete za zdrav
okoli, te da je svatko duan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posveivati
zatiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okolia.
- lanak 52. Ustava odreuje da su more, morska obala, otoci i vode prirodna bogatstva od
osobitog kulturnoga, povijesnoga, gospodarskog i ekolokog znaenja, za koje je zakonom
odreeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, te da imaju njezinu osobitu zatitu.
- Stavak 2. lanka 50. Ustava pak doputa da se poduzetnika sloboda i vlasnika prava mogu
iznimno ograniiti zakonom radi zatite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, te radi zatite
prirode, ljudskog okolia i zdravlja ljudi.141
Kao to je iz priloenog vidljivo osim straha od tetnih ekolokih posljedica nema drugih jakih
argumenata protiv ovog projekta. Treba napomenuti da Hrvatska s razlogom blokira projekt i
to iz dva povezana ekoloko-gospodarska razloga. Kao prvo, Jadransko more je zatvoreno
more i svaka vea havarija bi ostavila dugotrajne tetne posljedice na ivot i istou mora. Kao
drugo, glavna privredna grana Hrvatske je turizam, a za turizam je istoa mora neophodna
tako da Hrvatska ima vrste argumente u blokadi ovog projekta.
141
Borna Bebek SLUAJ DRUBA ADRIA 2008/2009
web.efzg.hr/dok//OIM/.../SLUAJ%20DRUBA%20ADRIA.doc
38
Tri godine nakon to je Vlada RH odbila projekt zapoeli su novi razgovori o
pokretanju projekta. U javnosti su se pojavila nagaanja kako je Hrvatska ponovno pokrenula
pitanje Drube Adria kako bi postigla povoljniju cijenu plina od Gazproma. Dovoljno je
istaknuti injenicu da Hrvatska od Gazproma godinje kupuje 1,17 milijardi kubinih metara
plina, a do 2011. bi se ta koliina trebala poveati na 2,5 milijardi. Tako gledano, veoma je
vjerojatno da su Rusi iskoristili tu injenicu i "pritisnuli" hrvatske politiare.142
Prole godine se u Moskvi odralo V. zasjedanje Meuvladine rusko-hrvatske komisije za
trgovinsko-gospodarsku i znanstveno-tehniku suradnju koja je uz ostalo raspravljala o
gospodarskom stanju u Hrvatskoj i Rusiji, gospodarskoj suradnji dvije zemlje te energetici.
Jedna od glavnih tema razgovora je bila i Druba Adria, za koju je i izrada cost-benefit
analize za projekt.143 144
Povodom energetskog summita u Sofiji 2009. godine, bivi predsjednik Mesi i bivi ministar
gospodarstva Polanec pozitivno su se izjasnili o projektu Druba Adria. Polanec je tom
prilikom izjavio jednu vrlo vanu stvar:
"Janafov naftovod bit e reverzibilan od granice s Maarskom do Omilja u oba smjera, i to

do poetka 2010. godine i tada emo biti spremni za prometovanje naftom u oba smjera.
Dakle poele su prve konkretne pripreme za provedbu projekta Druba Adria poto se
radi na reverzibilnosti naftovoda. Ove godine se na najvioj dravnoj razini raspravljalo o
projektu, pri posjetu premijerke Kosor Moskvi, pri emu je hrvatska premijerka izrazila
uvjerenje da e se "operativno dogovoriti neki pomaci i na tom podruju".145
Nedugo nakon toga zapoeli su pregovori s vie ruskih kompanija vezani uz djelatnost
transporta i skladitenja sirove nafte i drugih poslova.146
U svibnju 2010. godine u ruskim medijima je objavljen Program djelotvornog

koritenja vanjske politike u dugoronom razvoju Rusije u kojem stoji sljedee: Hrvatska je
Rusiji zanimljiva radi irenja transportnog koridora za ruske energente. U iekivanju
odluke drave, JANAF je odluio unutar postojee cijevi Omialj - Sisak omoguiti
reverzibilan transport nafte kapaciteta pet milijuna tona godinje, to odgovara kapacitetu
prve faze projekta.147Prvi koraci za pokretanje projekta su poinjeni to dokazuje
reverzibilnost Jadranskog naftovoda, kao i pozitivne reakcije hrvatskih i ruskih politiara i
gospodarstvenika na ovaj projekt. Hrvatska e svakako morati ustrajati na primjeni najstroih
ekolokih kontrola i najmodernijih tehnologija koje spreavaju ekoloko oneienje i ine
ovaj projekt sigurnijim, poevi s balastnim vodama zbog kojih se od projekta odustalo 2005.
godine. No sad je situacija drugaija, projekt ima potporu obje strane, a kritiari
projekta(ekolozi i crkva) nisu toliko glasni kao 2005. godine.
142
http://www.seebiz.eu/hr/tvrtke/energetika/stern-druzbu-adriu-trebala-je-realizirati-ina,26250.html
143
http://www.seebiz.eu/hr/tvrtke/energetika/polancec-iduci-tjedan-u-moskvi-s-rusima-o-druzbi-
adriji,37533.html
144
http://www.seebiz.eu/hr/tvrtke/energetika/polancec-s-rusima-juzni-tok-mogao-bi-prolaziti-i-kroz-
hrvatsku,37867.html
145
http://www.seebiz.eu/hr/tvrtke/energetika/druzba-adria-janaf-i-transnjeft-nastavljaju-razgovore,69769.html
146
http://www.seebiz.eu/hr/tvrtke/energetika/janaf-o-transportu-nafte-pregovaramo-s-vise-ruskih-
kompanija,69860.html
147
http://www.seebiz.eu/hr/tvrtke/energetika/newsweek-rusija-putin-inzistira-na-druzbi-adriji,78174.html
39
4.3. Zakljuak poglavlja
Hrvatska e postajati sve ovisnija o uvozu nafte i plina tijekom sljedeih godina.
Daljnjim iscrpljivanjem domaih proizvodnih kapaciteta i laganim porastom potranje za
energijom u ovom sluaju za naftom i plinom prisilit e Hrvatsku da nastale energetske
potrebe zadovolji uvozom energije. Izgradnja nove (Juni tok) i nadogradnja postojee
infrastrukture (Druba Adria) znatno e utjecati na odnose izmeu Hrvatske i Rusije.
Hrvatska kao veina europskih zemalja sudjeluje u izgradnji novih odnosa sa Rusijom,
temeljenih na europskim potrebama za energijom i ruske potrebe za izvozom energije na
emu Rusija temelji rast svog gospodarstva.
Geografska pozicija Hrvatske u ovim plinsko-naftnim odnosima sa Rusijom u budunosti

moe igrati dvije vane uloge Hrvatske u tranzitu i uvozu nafte i plina:
1. Hrvatska moe postati uvozna luka za ukapljeni prirodni plin(LNG) pa bi se plin iz

afrikih i azijskih drava uvozio u Hrvatsku(Omialj), a iz Hrvatske dalje u
srednjeeuropske drave koje nemaju izlaz na more (Austrija, Maarska) ili drave koje
nemaju izgraenu infrastrukturu(npr. BIH, Slovenija). Time bi se Hrvatska okoristila
svojom povijesnom geopolitikom ulogom pomorskih vrata u srednju Europu. Ova
uloga Hrvatske bi ila na tetu ruskog projekta Juni tok, no pitanje je koliko.
2. Hrvatska moe postati izvozna luka za rusku naftu, pa bi se nafta iz Rusije
cjevovodom transportirala od Omilja, a od tamo tankerima dalje na svjetska trita.
Hrvatska bi u ovom sluaju izravno bila jedna od glavnih drava preko kojih ide izvoz
ruske nafte.
Ruski interes za Hrvatsku, kao i za srednju i jugoistonu Europu svake godine sve vie
raste. Dok neke ruske kompanije ulaze na spomenuta trita u potrazi za svojim dijelom
trinog kolaa i preuzimaju male energetske kompanije, druge ruske kompanije rade na
preuzimanjima i kupnji dionica regionalnih energetskih giganta. U prvi primjer spada
kompanija Lukoil koja danas ima dvadesetak benzinskih postaja u Hrvatskoj, a strateki cilj
im je otvaranje sto benzinskih postaja. Lukoil je preuzeo tvrtku Europa Mil sa devet
benzinskih postaja i od tada jaa svoje pozicije na tritu.148 149
U drugi primjer se uklapa ruska kompanija Surgutneftegaz koja je kupila 21%

maarskog MOL-a koji je najvei i gotovo veinski dioniar INA-e. Ovakvim kupnjama Rusi
jaaju svoje pozicije unutar regionalnih giganta i djeluju na realizaciju vlastitih projekata.
Postoje predvianja da je spomenuta tvrtka zainteresirana za preuzimanje INA-e od MOL-a,
no zasad je rije samo o predvianjima bez stvarnih potvrda. S daljnjim razvojem projekta
Druba Adria, ovakvo preuzimanje uope ne bi bilo nemogue.
Na Hrvatsku, njezinu politiku kao i njezine strateke i geopolitike ciljeve utjeu prije
svega Sjedinjene Amerike Drave i Europska unija kojoj se Hrvatska tei prikljuiti. Uz ta
dva ekonomska sredita, koja geopolitiki nekad predstavljaju jedno sredite, to se naziva
euroatlantizam, javlja se novo sredite moi koje e u budunosti poveati svoj utjecaj na
Hrvatsku, prvenstveno preko energije, a to je Rusija.
148
http://www.lukoil.hr/content/view/14/30/
149
http://www.nacional.hr/clanak/46707/lukoil-zeli-100-postaja-u-hrvatskoj
40
5. UMJESTO ZAKLJUKA
5.1. Utjecaj izvoza nafte i plina na ekonomiju Ruske federacije
Zbog vanosti energetskog sektora, prvenstveno zbog izvoza nafte i plina Rusiju se
esto naziva energetskom ekonomijom ili energetskom supersilom kad je o geopolitici
rije. Nafta i plin su dva stupa ruske ekonomije, oni su temelji ekonomskog rasta i izvor za
dravna ulaganja. Rusija je trenutano rival Saudijskoj Arabiji kao najveem svjetskom
proizvoau i izvozniku nafte, dok je po proizvodnji i izvozu plina nedodirljivi svjetski lider.
Analizom najveih ruskih kompanijama dolazi se do sljedeih rezultata. Sedam najveih
ruskih kompanija su redom: Gazprom, Rosneft, TNK-BP, Lukoil, Novatek, Gazprom-Neft,
Surgutneftegas. Svih sedam kompanija se bave poslovima vezanim uz naftu i plin, dok je
djelatnost preostale tri kompanije meu prvih deset vezana uz elik.150 Da bi se shvatila
stvarna vanost i utjecaj treba krenuti od ekonomskih pokazatelja i veliina. 2005. godine za
primjer, nafta i plin inili su 63% izvoza Ruske federacije i predstavljali 37% prihoda
dravnog prorauna. Rastom cijena nafte, rastao je i BDP Ruske federacije, padom cijena
nafte ruska ekonomija zapadala je u krizu i recesiju. Dva puta u proteklih 20 godina kad je
cijena nafte na svjetskim tritima znaajno pala Rusija se nala u ekonomskim problemima.
Padom cijena nafte 1998. godine Rusija je potonula u financijsku krizu, pad cijena nafte i
svjetska recesija 2009. godine. doveli su do pada ruskog BDP-a za 7.9% u istoj godini.151
Dakle postoji korelacija izmeu cijena nafte i plina s jedne strane i rasta i pada ruskog BDP-a
s druge strane, pad cijena na svjetskom tritu svakako se osjea na BDP-u.152
Zahvaljujui poveanju cijena energenata i poveanju proizvodnje energije, Rusija je tijekom
deset godina(1999.-2009.) stvarala vikove kojima je povratila dug, pokrenula je nove
strateke projekte i na kraju krajeva bez dugotrajnih posljedica izala iz velike gospodarske
krize 2010. godine. Financijske i zlatne rezerve koje je Rusija gomilala tokom godina su
dobrim dijelom ispranjene, ali zato Rusija nije zaustavila nijedan strateki projekt koji je
pokrenula i uz to financirala deficit budeta iz istih rezervi. 153
Lagani oporavak svjetskog gospodarstva i izlazak iz recesije najveih svjetskih potroaa
nafte i najveih potroaa ruske nafte utjecao je na Rusiju, tako da je i Rusija izala iz
recesije. Opet se dakle uoava korelacija izmeu rasta cijene nafte i ovaj puta rasta ruskog
BDP-a. Rusija se dakle nalazi u situaciji ovisnosti o svjetskim cijenama energenata. Cijena
energenata Rusiji moe biti najvei saveznik, kao i najvei protivnik. Oporavkom cijena nafte
krajem 2009. godine i u 2010. godini Svjetska banka procjenjuje da e rast ruskog BDP-a u
2010. godini iznositi izmeu 5-5,5 % to nee kompenzirati pad iz 2009. godine od 7,9%. 154
Yegor Gaydar, direktor Instituta za tranzicijske ekonomije dao je svoje vienje:
Ruski ekonomski uinci u velikoj mjeri temelje se na prihodima od prodaje nafte, oni
proizlaze prvenstveno iz visokih globalnih cijena, koje su nestabilne i nepredvidljive. Ruska
politika treba biti realna. Visoke nafte zakupnine nisu loe, ali snano oslanjanje na izvoz
nafte i visoke cijene jest loe. "155
150
http://rt.com/Business/Top_Companies.html
151
The World Bank in Russia: Russian Economic Report, No.21. , March 2010. str. 4.
152
The Brookings Institution Foreign Policy Studies Energy Security Series: The Russian Federation, October
2006. ,str. 6.
153
http://en.rian.ru/russia/20100505/158878678.html
154
The World Bank in Russia: Russian Economic Report, No.21. , March 2010., str. 18.
155
2006., str.27.
41
5.2. Cijene energenata i ruski utjecaj na cijene
Poto Rusija znatno ovisi cijenama energenata u njezinom je interesu da cijena ne
bude preniska. Visoke cijene energenata oporavile su rusku ekonomiju koja se je na krilima
visokih cijena transformirala, energetski sektor se tehnoloki modernizirao, a ruske kompanije
su ojaale i krenule u preuzimanje drugih energetskih kompanija u svijetu, razvila se ruska
strategija pristupa novim tritima preko preuzimanja tvrtki.
Visoka cijena energenata omoguila je Rusiji da potisne strane investitore i da naftna i plinska
nalazita razvija samostalno. 1994. godine kada su cijene nafte i plina bile niske Rusija je
trebala strane investitore je su kompleksni radovi na istraivanju i razradi nalazita zahtijevali
velika ulaganja i naprednu tehnologiju.156
Ruski koncept energetske sigurnosti razlikuje se od koncepta vodeih zapadnih

konzumenata energije. Za zapadne drave, energetska sigurnost podrazumijeva pouzdanu
opskrbu energijom iz vie nezavisnih izvora po to potenijim i po mogunosti niim
cijenama.Za Rusiju energetska sigurnost podrazumijeva sigurnost potranje stranih kupaca po
potenim i po mogunosti to viim cijenama. Rusija pokuava pomiriti ova dva razliita
pristupa na energetsku sigurnost i cijene da bi dobila to vei pristup stranim tritima.157
Ruski utjecaj na trinu cijenu nafte je malen. Rusija nema znaajan utjecaj kad je
formiranje cijene nafte u pitanju, ne moe znaajnije utjecati na cijene ni koliine za
potroae.158 Jedini znaajniji utjecaj na svjetske cijene nafte koji bi Rusija mogla izvriti jest
znaajno smanjenje izvoza vlastite nafte to bi naravno bilo kontraproduktivno. Iako je Rusija
drugi svjetski proizvoa nafte u svijetu, ona nije lan Organizacije zemalja izvoznica nafte tj.
OPEC-a. Iako Rusija ne moe znaajnije utjecati na trine cijene nafte, ona svejedno moe
prodavati naftu iznad trine cijene kao to je to inila 2009. godine. Npr. dok je Saudijska
Arabija u kriznoj 2009. godini traila 55$ za barel, Rusija je traila 70$ za barel, znaajna
razlika od 15$ po barelu.159
Rusija je lanica GECF-a ili Foruma zemalja izvoznica plina. GECF je osnovan 2001.
godine u iranskom glavnom gradu Teheranu. Organizacija ima jedanaest stalnih lanica i
dvije drave sa statusom promatraa. Jedina europska drava koja sudjeluje je Norveka kao
promatra, dok je Nizozemska sudjelovala na nekoliko sastanaka, no bez ikakvog statusa. Tri
drave GECF-a Rusija, Iran i Katar - dre oko 57% svjetskih plinskih rezervi.160
Meu amerikim i britanskim medijima i strunjacima je od osnivanja GECF-a vladala
zabrinutost da organizacija namjerava prerasti u neku vrstu plinskog OPEC-a koja bi
postavljala kvote i cijene plina.
Slobodna Europa, medij koji je osnovala amerika CIA tako izraava zabrinutost: Ako bi
kartel koordinirao cijene plina, mogao bi s vremenom limitirati europsku sposobnost da
kupuje jeftiniji plin i osigurati ovisnost o organizaciji pod kontrolom Moskve. Dalje
nastavlja:Takav dogovor mogao bi biti poguban za zapad, ako e doi do velikog sukoba
izmeu dobavljaa i potroaa.161
156
157
2006. ,str.2.
158
Ibid. str. 4.
159
Z. Hill NOVI GABARITI CIJENA PRIMARNIH ENERGENATA, NAFTA 60 (2009), Hrak, str. 433.
160
http://en.wikipedia.org/wiki/Gas_Exporting_Countries_Forum
161
http://www.rferl.org/content/article/1070561.html
42
Ideju o plinskom OPEC-u je prvi put iznio ruski predsjednik Putin 2002. godine, a iz
Gazproma je najavljivano da e Rusija osnovati savez dobavljaa plina moniji od
OPEC-a. 162
Takozvani plinski OPEC bi zapravo bila ojaana i osnaena organizacija izvoznika

plina GECF koja bi sa zajednikim prijedlozima i stavovima izlazila pred kupce. Ruski
energetski ministar Sergej matko pozdravio je pojavu GECF-a kao novog OPEC za plin i
izjavio da e lanice raditi zajedno na stabilizaciji cijena. Osim toga je rekao:
Danas se moe govoriti o plinskom OPEC-u kao punopravnoj meunarodnoj organizaciji.

Jednoglasnom odlukom ruski dravljanin izabran je za njezinog tajnika.To pokazuje da zemlje
lanice oekuju da Rusija iskoristi svoju politiku teinu za promicanje organizacije
Nova organizacija moe postati platforma za trgovinu idejama. Radit emo sinkronizirano da
izbjegnemo hiperprodukciju plina.163
Izbjegavanje hiperprodukcije plina naravno ima za posljedicu sprjeavanje pada

cijena.Ruski utjecaj na cijene plina je velik, Rusija e jaanjem GECF-a kao organizacije
vjerojatno ojaati i svoje pozicije i pokuavati drati cijenu plina na zadovoljavajuoj razini.
Za jaanje GECF-a nuno je da sve strane surauju i da su sve strane zadovoljne podjelom
trinog kolaa, usklaivanje interesa lanica organizacije bit e kljuno za njezino jaanje,
interesi drava koje izvoze plin su esto suprotstavljeni i drave provode rivalske projekte,
zadovoljstvo svih lanica GECF-a je ono to organizaciji moe donijeti stabilnost da nastupa
zajedniki kao to to radi OPEC.
Poveanje cijena plina zaustavljanjem isporuke, kao to je znalo biti u sluajevima s

Ukrajinom i Bjelorusijom nisu ruska taktika u poveanju cijena plina nit Rusija
zaustavljanjem isporuke Ukrajini i Bjelorusiji ima primarno cilj poveati cijene plina. Cilj
zaustavljanja isporuke Bjelorusiji i Ukrajini to je poremetilo europsku opskrbu plinom je
geopolitike naravi. Ruski cilj je bio pritisak na euroatlantsku, rusofobnu vlast u Ukrajini i na
bjelorusku vlast koja eli ugrabiti to vie moe iz tranzita plina na zapad.
Rusko-ukrajinska sporenje oko cijena ruskog plina za Ukrajinu 2006. godine i kasnije
Rusko-Bjeloruska oko tranzita nafte, imale su za posljedicu ubrzavanje nekih projekata za
tranzit nafte i posebno plina novim trasama koje zaobilaze Ukrajinu i Bjelorusiju.
Ruske tvrtke su se odluile za kompleksan odgovor koji se oivotvoruje s nekoliko projekata,
poput sjevernog plinskog tranzitnog pravca Sjevernim tokom Junim tokom kombiniranih s
nastojanjem preuzimanja transportnih sustava u zemljama Europe gdje god je to mogue.164
Nakon to e Sjeverni i Juni tok biti izgraeni, Bjelorusija i Ukrajina e kao tranzitne
zemlje biti zaobiene. Gotovo je nevjerojatno pomisliti da bi Rusija zaustavljala isporuku
plina Europi preko Sjevernog i Junog toka poto bi u tom sluaju samu sebe diskreditirala
kao pouzdanog dobavljaa plina, a europske drave bi bile primorane okrenuti se uvozu iz
Afrike i Azije to Rusija nikako ne eli.
162
Ibid.
163
http://rt.com/Business/2009-12-11/shmatko-gecf-opec-gas.html
164
43
5.3. Geopolitike analize
5.3.1. Osnove geopolitike
Geopolitiku se moe definirati kao disciplinu koja prouava odnose izmeu prostora i
politike. Dva pitanja, u svojom trajnom meudjelovanju, odreuju podruje djelovanja
geopolitike: kako prostorne realnosti, od reljefa do klime, te od raspodjele resursa do
rasprostranjenosti ljudi, odreuju politiku komponentu u svakom smislu te rijei. Osobitost
geopolitike poiva na pozornosti koja se pridaje prostoru, na njegovu utjecaju na drutveni i
politiki ivot ljudi. 165Svaki resurs ima svoje geopolitiko znaenje, posebno nafta i plin kao
resursi koji pokreu svijet. Energija koja pokree strojeve civilizacije ima ogromno znaenje
zato se geopolitika razmiljanja i djelovanje pojedinih drava temelje upravo na kontroli
izvora energije i dostupnosti nafte i plina.
Temelje politike geografije iz koje se razvila geopolitika postavio je njemaki
geograf Friedrich Ratzel 1897. godine, dok je njegov student veanin Rudolf Kjellen prvi
upotrijebio izraz geopolitika.166 Rusija je uvijek imala vanu poziciju u klasinoj
geopolitici. Britanski geopolitiar Sir Halford Mackinder tvrdio je da su Sibir i Srednja Azija
kao sredite najvee kopnene mase, Euroazije, kljuna geografska toka(Heartland) i da je
Rusija zauzimanjem tog podruja ostvarila svjetsku mo. Saetak njegove teorije glasi:
Tko kontrolira istonu Europu, vlada Heartlandom,

Tko kontrolira Heartland, vlada svjetskim otokom(Europa, Azija, Afrika),
Tko kontrolira svjetski otok, vlada svijetom.167
Sila koja bi zapovijedala svjetskim otokom kontrolirala bi velikom veinom resursa na

planeti. Kopnena civilizacija ije je sredite Heartland sukobljava se sa pomorskim
civilizacijama koje ire svoj utjecaj svjetskim otokom tj. Europom, Azijom i Afrikom ili ulaze
u Heartland. Primjer takvog sukoba je sukob iz 19. stoljea izmeu Ruske imperije i
Britanskog carstva oko srednje Azije poznat pod nazivom Velika igra, gdje se pomorska
sila Britanija sukobila sa kopnenom silom Rusijom zbog britanskog ulaska u Heartland.168
Bitku za kontrolom Heartlanda vodile su tijekom dva svjetska rata dvije kopnene sile : Rusija
i Njemaka. Sovjetski Savez je vladao istonom Europom i zapovijedao Heartlandom, no nije
zavladao Svjetskim otokom, poto su ga u tome sprijeile pomorske sile, Sjedinjene
Amerike Drave sa saveznicama. Dobar primjer rata za dominaciju na svjetskom otoku
izmeu Heartlanda i pomorskih sila odigrao se u Vijetnamu. Danas vie nema Sovjetskog
saveza i hladnog rata, no osnove geopolitike nisu se mnogo promijenile. Mackinderovu
teoriju je nadogradio i preradio ameriki geopolitiar Nicolas Spykman. On je kao geostrateg
pomorskih sila za razliku od Mackindera smatrao da se Heartland nee moi oduprijeti
amerikoj pomorskoj sili. On je Mackinderov saetak preobrnuo u:
Tko kontrolira Rimland(obalni pojas Euroazije), vlada Euroazijom,

Tko vlada Euroazijom, kontrolira sudbinu svijeta.169
165
Philippe Moreau Defarges GEOPOLITIKI RJENIK Centar za politoloka istraivanja, 2008. str. 5.
166
http://en.wikipedia.org/wiki/Friedrich_Ratzel
167
http://en.wikipedia.org/wiki/Heartland_theory
168
http://en.wikipedia.org/wiki/The_Great_Game
169
http://en.wikipedia.org/wiki/Nicholas_J._Spykman
44
Slinost izmeu Mackindera i Spykmana je u tome to je kod obojice euroazijska
kopnena masa kljuna za dominaciju, dok se po pitanju kontrole Euroazije razilaze.
Mackinder se boji kopnene civilizacije koja bi kontrolom istone Europe dominirala svijetom,
dok Spykman kao pomorski geostrateg u kontroli Rimlanda vidi ansu SAD-a za
dominacijom Euroazijom i time kontrolom nad sudbinom svijeta.
SLIKA XIII.- MACKINDEROV HEARTLAND OZNAEN KAO PIVOT AREA
Izvor: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/9/9c/Heartland.png
SLIKA XIV. SPYKMANOV RIMLAND
Izvor: http://www.oldenburger.us/gary/docs/TheColdWar_files/image008.jpg
45
5.3.2. Osnove euroazijatizma
Euroazijatizam se slobodno moe nazvati geopolitikom ideologijom Heartlanda, jer

on to i jest. Euroazija ne predstavlja ni Europu ni Aziju, nego njihov spoj, koji se razlikuje i
od Europe i od Azije. Rusija se razlikuje i od Europe i od Azije, drava koja bi se tu jo mogla
svrstati je Turska. Jedan od osnivaa Euroazijskog pokreta i euroazijskog naina miljenja je
bio princ Nikolaj Trubeckoj. Za njega je Euroazija obuhvaala podruje Ruske imperije, bez
najzapadnijih posjeda Poljske, Finske i Baltika. On je Euroaziju opisao kao:
Kontinent koji je sluio kao arena za formiranje razliitih civilizacija i kultura. Civilizacija
koja je apsorbirala i pomijeala europske i azijske elemente pretvarajui ih u homogenu
sintezu koja ne pripadala ni Europi ni Aziji.170
Iako euroazijatizam nije slubena ideologija Ruske federacije, ona je jedna od

ideologija koje svakako imaju svoj utjecaj meu vladajuim krugovima. Da bi se prepoznao
euroazijatizam u ruskoj vanjskoj politici potrebno je praenje ruskih vanjskopolitikih poteza
i poznavanja osnova euroazijskih geopolitikih pozicija koje su suprotstavljene zapadnim
pozicijama.
Sam predsjednik Vladimir Putin 2000. godine nahvalio je osnivaa neo-euroazijatskog

pokreta Lava Gumiljeva u jednom svom govoru prilikom otvaranja sveuilita Lav Gumiljev
u Kazahstanu, to dokazuje odreenu bliskost euroazijskim idejama. 171
Najpoznatiji suvremeni euroazijatijac i vjerojatno najradikalniji euroazijski ideolog u

povijesti pokreta, Aleksandar Dugin povodom osnivanja novog Euroazijskog pokreta izjavio
je da: Putinov reim utjelovljuje trijumf euroazijskog duha i da podrava predsjednika u
potpunosti i na radikalan nain.172
Moda ova izjava uope ne bi bila zauujua, no izrekao ju je ovjek koji je rekao:
Mislim da projekt Nabucco treba biti blokiran svim sredstvima, jer se danas geopolitika vrti
oko plina. ak i po cijenu pokretanja ratnog sukoba. Sva sredstva za ostvarenje cilja u
geopolitici.173
U centru suvremene geopolitike euroazijatizma su dakle energenti. Svaki ulaz

euroatlantskih sila u prostor Heartlanda euroazijatizam smatra napadom na Rusiju. Projekt
Nabucco kojim bi se iz Heartlanda(Azerbejdana ili Turkmenistana) plin transportirao u
Europu zaobilazei sredite Heartlanda tj. Moskvu za Rusiju je tetan, pa ak i neprihvatljiv.
Dok radikalni euroazijatizam predlae rat, umjereni euroazijatizam ubrzava projekte ija bi
provedba izbacila Nabucco iz igre i dovela u pitanje njegovu izgradnju.
170
M. Bassin - CLASSICAL EURASIANISM AND THE GEOPOLITICS OF RUSSIAN IDENTITY -
Department of Geography University College London, str. 2.
171
Speech by Russian Federation President Vladimir Putin at L. Gumilev University in Astana, October 10, 2000
http://www.ln.mid.ru/bl.nsf/5d5fc0348b8b2d26c3256def0051fa20/5f2a593515e9463a4325699c003c0f2b?Open
Document
172
Y. Liverant THE PROPHET OF NEW RUSSIAN EMPIRE Azure, 2009., str.70.
173
http://eurodialogue.org/energy-security/35
46
5.3.3. Tranzit energenata kroz prizmu odnosa kopna i mora
Analize odnosa kopna i mora u geopolitici igraju veoma vanu ulogu. Neki od
geopolitiara koji su tome pridavali kljunu vanost su Sir Halford Mackinder174, Karl
Haushofer175 i Carl Schmitt.176 Rusija je kroz povijest uglavnom predstavljala kopnenu silu.
Izvoz ruskog plina velikom veinom obavlja se preko kopna cjevovodno. ak i nove rute koje
e presijecati Crno more i Baltik bit e cjevovodne, dakle kopneni princip izvoza, dok se u
manjoj mjeri razvija pomorski princip izvoza plina LNG tankerima prema novim tritima.
Kod nafte situacija je malo drugaija. 32% ruske nafte izvozi se preko crnomorske luke
Novorossiysk, dok se ostatak transportira naftovodima.177 Dakle veinu energenata Rusija
izvozi kopnenim putem.
Poveanje upotrebe brodova za ukapljeni prirodni plin(LNG) koji morima prometuju izmeu
LNG terminala predstavlja novi trend u svjetskom tranzitu plina.
GRAFIKON III. POVEANJE UPOTREBE LNG-a
Izvor: http://www.theoildrum.com/story/2006/11/12/131115/83
Sjedinjene Amerike Drave i ostale pomorske sile mogle bi pomou LNG terminala smanjiti
ovisnost Europe o plinu iz Rusije. To bi bilo vrlo znaajno za euroatlantske interese koji ne
gledaju blagonaklono na ovisnost sadanjih lanica NATO-a, a nekadanjih lanica
Varavskog pakta o ruskom plinu. Za izgradnju LNG terminala zainteresirana je npr. Poljska
koju zaobilaze nove tranzitne rute, a ovisna je o plinu iz Rusije. Poljska bi u tom sluaju
alternativnu opskrbu traila preko Baltika i izgradila LNG terminal u Gdanjsku178, koji bi se
174 S.H. Mackinder :DEMOCRATIC IDEALS AND REALITY THE ONLINE BOOKS PAGE, str..2
http://www.archive.org/details/democraticideals00mackiala
175
http://en.wikipedia.org/wiki/Karl_Haushofer , land power/sea power dichotomy.
176
http://en.wikipedia.org/wiki/Carl_Schmitt , Land and Sea
177
S. Kolundi EUROAZIJA, ENERGETSKA SURADNJA ILI KONFLIKT, Hrak, dio 3., str. 354-355,.
178
P.J. Saunders: RUSSIAN ENERGY AND EUROPEAN SECURITY, A TRANSATLANTIC DIALOGUE,
The Nixon Center, February 2008., str. 17.
47
mogao povezati sa ekom i Slovakom, dravama bez izlaza na more koje su gotovo u
potpunosti ovisne o plinu iz Rusije. Ovakva rjeenja su u sreditu euroatlantskih planova.
5.3.4. Geoekonomika kao grana geopolitike
Geoekonomika je istraivanje prostornih, vremenskih i politikih aspekata

gospodarstava i resursa. Formiranje geoekonomike kao grane geopolitike esto se pripisuje
amerikom ekonomistu Edwardu Lutwaku i francuskom ekonomistu i politikom
znanstveniku Pascalu Lorou. Geoekonomika je istraivanje i strategija gdje se radi na
inovativnom pristupu ekonomskog razvoja za vladu, poslovni sektor i druge organizacije.
Geoekonomika je:
(1) istraivanje odnosa izmeu politike i ekonomike, osobito u meunarodnim odnosima,

(2) dravna politika koja angaira geoekonomiku
(3) kombinacija meunarodne ekonomike i politikih faktora koji se odnose na sferu
utjecaja na neku naciju ili regiju.
Geoekonomika analizira ekonomsku strategiju ije odluke donosi drava u

postavljanju politikih ciljeva koji se temelje na zatiti njihovih gospodarstava ili odreenih,
dobro identificiranih sektora, da se pomogne njihovima nacionalnim kompanijama da nabave
tehnologiju ili da preuzmu odreene segmente svjetskog trita vezane za proizvodnju ili
komercijalizaciju proizvoda. 179
Staru geopolitiku vodila je ideja borbe drava za uveavanje teritorija, a

geoekonomiku borba drava za ekonomsku dominaciju na nekom lokalnom, regionalnom i
globalnom prostoru. Geoekonomika je nastala 80-ih godina 20. stoljea, a usmjerena je na
ekonomsko osnaivanje drava i kompanija. Izvor moi nije vie klasini teritorij, ve snana
i djelotvorna ekonomska politika drava, kompanija i gospodarskih aktera.180
U vrijeme Ruske imperije politike slavofilizma i pan-slavizma teile su kontroli nad

prostorom koji naseljavaju Slaveni, dakle teilo se kontroli istone Europe.181 U vrijeme
SSSR-a teilo se irenju revolucije na zapad, a nakon Drugog svjetskog rata revolucija je
proirena na sve slavenske narode ime je na potpuno nov nain ispunjena misija Ruske
imperije. Na isti prostor ( dio dananje srednje i jugoistone Europe) Rusija tei utjecati
izvozom nafte i plina, dakle ekspanzionistiki pan-slavizam i boljeviki revolucionarni
internacionalizam zamijenjeni su geoekonomskom energetikom Ruske federacije.
Dvije vrste odnosa u geoekonomskoj energetici Rusije u Europi :
1. Drave koje su zaobiene novim plinskim ili naftnim rutama.

2. Drave koje su ili tranzitne ili odredine za ruske energente.
Drave koje su zaobiene novim rutama gube svoj tranzitni znaaj, no one su i dalje
vrsto povezane Rusijom postojeim cjevovodima no njihova uloga u tranzitu energenata na
zapad opada, a time i njihova geopolitika uloga. Takve drave su: Ukrajina, Bjelorusija,
179
T. Domazet: HRVATSKA EKONOMSKA POLITIKA I GEOEKONIMIKA, RIFIN, 2009.
domazet_28_10_09.pdf , 4. Znaaj ekonomike, str.14.
180
Ibid. str. 16.
181
Napomena:Istona Europa u irem smislu kao i kod Mackindera, Europa koja se poklapa sa Istonim blokom.
48
Poljska, baltike drave, ovisno da li se radi o nafti ili plinu. One gube svoju dosadanju
pregovaraku poziciju i mogunost ucjene, ali e naravno i dalje biti trita za izvoz ruskih
energenata.
Drave koje su ili tranzitne ili odredine za ruske energente jaati e svoje veze sa
Rusijom na tetu dosadanjih tranzitnih drava koje e energetski ili biti ovisne drave o
ruskim energentima ili e krenuti u alternativne LNG projekte. Dakle teite izvoza ruskih
energenata pomie se dalje na zapad. Ovdje spadaju prije svega Njemaka, Italija i Austrija
kao glavne odredine drave, pa onda Bugarska, Srbija, Grka, pa i Hrvatska kao nove
tranzitne drave.
5.3.5. Interesi euroatlantizma i euroazijatizma
Suvremene europske integracije povezuju Europu na ekonomskoj, politikoj i

kulturnoj razini, a euroatlantske na sigurnosnoj i politikoj razini. Rusija stoji po strani od tih
integracija i nema namjeru ulaziti ni u europske integracije Europsku uniju - ili
euroatlantske integracije NATO. Protiv ulaenja Rusije u EU izjasnili su se bivi
predsjednik Vladimir Putin i ruski predstavnik pri EU182, dok se oko ulaska Rusije u NATO
izjasnio ruski predstavnik u savezu Dmitri Rogozin rijeima:Velike sile se ne pridruuju
koalicijama, one stvaraju koalicije. Rusija sebe smatra velikom silom.183 Stavovi Rusije
prema europskim integracijama tj. prema Europskoj uniji su pozitivni, Rusija se nije protivila
ulasku bilo koje drave u Europsku uniju, dok su stavovi Rusije prema euroatlantskim
integracijama uvelike negativni. Iz ovog odnosa proizlazi politika Rusije prema Europi. U
Europi mnogi smatraju europske i euroatlantske integracije istim procesom koji se provodi na
dvije razine. Da je tome tako potvruje i to da je veina drava lanica Europske unije ujedno
ulanjeno u NATO pakt. Izuzeci postoje, no rije je o devijacijama tako da samo 4 lanice EU
nisu lanice NATO pakta: Austrija, Finska, vedska i Irska.
Da je rije o istom procesu koji se odvija na dvije razine vidljivo je i po tome to je sjedite
Europske unije i NATO-a u Bruxellesu. Euroatlantizam je uao duboko u prostor biveg
Varavskog pakta, najdalje pripajanjem bivih sovjetskih republika Estonije, Litve i Latvije.
Euroatlantske drave su dakle na zapadnim granicama Rusije. Putin je NATO nazvao
zastarjelom organizacijom i rekao da: Vie ne postoji ni jedan razlog zbog kojeg je nastao
NATO184 kao i da je:Pojavljivanje snanog vojnog bloka(NATO-a) na naim granicama bit
e shvaeno od strane Rusije kao izravna prijetnja sigurnosti nae drave.185 Ove izjave su
samo kap u moru slinih izjava, dok je sline izjave po pitanju Europske unije nemogue
pronai.
Poto je NATO(euroatlantizam) najvea prijetnja Rusiji, ruski strateki geopolitiki
cilj je slabljenje euroatlantizma u istonijim dravama lanicama. Ruska taktika je sljedea.
Podupiranje europskih integracija i suradnja s Europskom unijom snanim geoekonomskim
energetskim ulazom Rusije na trita duboko u prostor Europske unije to se podudara s
prostorom NATO-a. Time bi se stvorio i ojaao niz trita koje bi uvaale plin iz Rusije, a ta
trita bi s Rusijom bila povezana stvarnom vezom meusobne koristi, dok bi veza tih drava
s NATO paktom spala na vezu upitne i male korisnosti. Ruski cilj je dakle jaanje
ekonomsko-energetskih veza s Europom, bez uea ili sa to manjim ueem
euroatlantizma u tim odnosima. Niz drava koje bi imale vezu meusobne koristi s Rusijom,
preispitao bi svoje beskorisne odnose s NATO paktom i postao eurokontinentalni blok unutar
182
http://en.wikipedia.org/wiki/Russia_%E2%80%93_European_Union_relations#cite_note-26
183
http://euobserver.com/9/27890
184
http://www.russiajournal.com/node/4101
185
http://preview.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=aq34xuTFCvx0
49
Europske unije, dajui Europskoj uniji iskljuivo europski karakter, dok bi sustav sigurnosti u
Europi s NATO-a preao na postojeu Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju (OSCE)
u koju je ukljuena Rusija ili pak na neku novu organizaciju koja bi smijenila NATO.
Euroatlanizam danas predstavlja produetak Spykmanovog Rimlanda u Europi. Ovaj
opis koji sam dao predstavlja realizaciju Mackinderove teorije kontrole istone i srednje
Europe od strane Heartlanda preko snanog geoekonomskog ulaska na spomenuta trita s
ciljem geopolitike dominacije i ruenja strateke kontrole SAD-a tj. euroatlantizma. Sukob
na geopolitikoj ahovskoj ploi vodi se geoekonomski. Sukob se vodi izmeu Rimlanda ije
je sjedite Washington i njegovih vektora u Europi i Heartlanda sa sjeditem u Moskvi koji
preko energenata trai svoje vektore tj. nositelje nove politike u Berlinu, Beu i
Rimu(odredine drave Sjevernog i Junog toka) koji bi trebali promijeniti pol europskih
integracija iz euroatlantskih u eurokontinentalne.
SLIKA XV. RUSKA

GEOPOLITIKA
STREMLJENJA U OPSKRBI
EUROPE PLINOM
Crveno Euroazija ili
Heartland
Plavo Euroatlantik ili
Rimland
Zelenoplavo prostor sukoba
Heartlanda i Rimlanda, prostor
na kom se sudaraju
euroatlanski sigurnosni interesi
i euroazijski energetski
interesi, mogui
eurokontinentalni blok unutar
Europske unije.
Sivo neutralne drave sa
slabim euroatlantskim i
euroazijskim utjecajima.
SLIKA XVI. AMERIKA

GEOPOLITIKA
STREMLJENJA U OPSKRBI
EUROPE PLINOM
Crveno Euroazija ili

Heartland
Plavo Euroatlantik ili
Rimland
Zeleno Baltika LNG
perspektiva
uto Mediteranska LNG
perspektiva
Crno Ovisne drave bez
izlaza na more
Sivo Neutralne drave koje je
nemogue odrediti
Izvor: Autorske skice
50
POPIS LITERATURE:
1. Strune knjige, radovi i enciklopedije
- Baran Z.: EU ENERGY SECURITY: Time to End Russian Leverage, The Washington
Quartery 2007.
- Bassin M. - CLASSICAL EURASIANISM AND THE GEOPOLITICS OF RUSSIAN
IDENTITY -Department of Geography University College London
- Bebek B. SLUAJ DRUBA ADRIA 2008/2009, Ekonomski fakultet Zagreb
- Dekani, Kolundi, Slipac ENERGETSKA BUDUNOST HRVATSKE I OPSKRBA
PLINOM, Energija, vol.55(2006), Hrak.
- Domazet T.: HRVATSKA EKONOMSKA POLITIKA I GEOEKONIMIKA, RIFIN, 2009
- GRACE JOHN D. Russian Oil Supply, Oxford University Press 2005.
- Hill Z. NOVI GABARITI CIJENA PRIMARNIH ENERGENATA, NAFTA 60 (2009),
Hrak
- International Crisis Group: Central Asias Energy Risks, May 2007
- Kolundi S. EUROAZIJA, ENERGETSKA SURADNJA ILI KONFLIKT, Hrak
- Karasalihovi-Sedlar, Dekani, Hrnevi SIGURNOST OPSKRBE NAFTOM U
HRVATSKOJ, Energija, vol.58., 2009., Zagreb, Hrvatska, Hrak.
- Liverant Y. THE PROPHET OF NEW RUSSIAN EMPIRE Azure, 2009.
-Mackinder S.H. :DEMOCRATIC IDEALS AND REALITY THE ONLINE BOOKS
PAGE
- Metallinou S.A.:Energy Security:The Russian Trans-Siberian Pipeline and the Sino-
Japanese courtship
- Miljukov, Seignobos, Eisenmann: Istorija Rusije, Narodna kultura, Beograd 1939.
- Moreau Defarges Philippe GEOPOLITIKI RJENIK Centar za politoloka
istraivanja, 2008
- Panjukin Valerij, Mihail Zigar GAZPROM:Novo rusko oruje; Fraktura 2009.
- PIPLINES, POLITICS AND POWER The future of EU-Russia energy relations, London
2008.
- Saunders Paul: Russian Energy and European Security, Nixon Center, February 2008.
The Brookings Institution Foreign Policy Studies Energy Security Series: The Russian
Federation, October 2006.
- The World Bank in Russia: Russian Economic Report, No.21. , March 2010.
- CIA The World Factbook https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/
- Wikipedia
51
2. Stranice ruskih energetskih kompanija i projekata
TNK-BP - http://www.tnk-bp.com/
Gazprom - http://www.gazprom.com/ i http://old.gazprom.ru/eng/
Rosneft - http://www.rosneft.com
Lukoil - http://www.lukoil.com/
Sahalin 1 - http://www.sakhalin1.com/en/
Sahalin Energy - http://www.sakhalinenergy.com/en/
Novatek - http://www.novatek.ru/eng/
Nord Stream - http://www.nord-stream.com/en/
3. Energetski portali
Energy EU http://www.energy.eu
CIS- Oil, Gas www.cisoilgas.com
U.S. Energy Inf. Admin. http://www.eia.doe.gov/
Pipeline International http://pipelinesinternational.com
Hydrocarbons Technology http://www.hydrocarbons-technology.com
Plinacro http://www.plinacro.hr
Adria LNG http://www.adria-lng.hr
Moja Energija http://www.mojaenergija.hr
52
4. lanci iz medija i ostalo
http://www.crorus-consulting.com/
http://www.msnbc.msn.com
http://www.sciencedaily.com
http://www.euronews.net
http://www.irishtimes.com
http://www.atimes.com
http://www.time.com
http://www.bloomberg.com
http://www.upstreamonline.com
http://www.search.com/reference/Ton_of_oil_equivalent
http://www.wnd.com/
http://rt.com/
http://english.cri.cn/
http://reference.allrefer.com
http://www.globalpost.com
http://www.spiegel.de
http://www.dw-world.de
http://vladivostoktimes.com
http://www.forbes.com
http://www.jutarnji.hr
http://www.seebiz.eu
http://uk.reuters.com
http://www.hrt.hr
http://www.nacional.hr
http://en.rian.ru
http://www.rferl.org
http://www.ln.mid.ru/
http://eurodialogue.org
53
POPIS KARATA:
Karta I.- Ruska Federacija, str.1.

Karta II. Trgovaki put od Baltika do Crnog mora, str.2.
Karta III. Teritorij za koji Rusija tvrdi da joj pripada(crtkano), granica epikontinentalnog
pojasa, str.7.
POPIS SLIKA:
Slika I. - Svjetla Sjevera, glavna ruta, str.19.

Slika II. Zapadno-sibirski plinovod, str.20.
Slika III. Jamal- Europa, str.21.
Slika IV. Plavi tok, str.22.
Slika V. Sjeverni tok, str.23.
Slika VI. Plinovodi na Dalekom istoku, str.24.
Slika VII. Centralna Azija- Centar, Prikaspijski plinovod, str.25.
Slika VIII. Altajski plinovod, str.26.
Slika IX. Vjerojatna glavna ruta Junog toka, str.28.
Slika X. Naftovod Druba sa spojnim rutama, str. 29.
Slika XI.- ESPO naftovod, str.30.
Slika XII. Ruta projekta Druba-Adria, str.37.
Slika XII. Mackinderov, Heartland oznaen kao Pivot Area, str. 45.
Slika XIV. - Spykmanova karta, str.45
Slika XV. Ruska geopolitika stremljenja u opskrbi Europe plinom, str.50.
Slika XVI. Amerika geopolitika stremljenja u opskrbi Europe plinom, str.50.
POPIS GRAFIKONA:
Grafikon I.- Novatekova proizvodnja prirodnog plina u milijardama kubinih metara,str.17.

Grafikon II.- Usporedba odnosa domae proizvodnje plina i uvoza, str. 32.
Grafikon III.- Porast LNG transporta, str.47.
POPIS TABELA:
Tabela I. - Vodei svjetski proizvoai nafte i plina,str.8.
54

A.Horvat-Utjecaj Izvoza Nafte I Plina Na Rusku Federaciju PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

A.Horvat-Utjecaj Izvoza Nafte I Plina Na Rusku Federaciju PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1.

1.1. Predmet i cilj rada

1.2 Izvori podataka i metode prikupljanja

1.3 Sadraj i struktura rada

KARTA I. RUSKA FEDERACIJA

KARTA II. TRGOVAKI PUT OD BALTIKA DO CRNOG MORA(PLAVO)

2.3. Ruski pogled prema zapadu, istoku, sjeveru i jugu

Zapadno od Rusije prostire se Europa - najzapadniji i najrazvijeniji dio Euroazije.

Zeyno Baran sa amerikog Hudson instituta pie slijedee:

Unaprjeenje Europske sigurnosne suradnje je kljuno za odupiranje ruskom pritisku.12

Zabrinutost zbog europske ovisnosti o energentima i ruske energetske prijetnje dolaze i iz

Iz najzapadnije drave EU- Irske, dolaze ovakva razmiljanja:

Za zakljuiti je da zabrinutost vlada kako preko Atlantika kao i u istonoj i zapadnoj

3. NALAZITA I TRANSPORT NAFTE I PLINA

TABELA I. VODEI SVJETSKI PROIZVOAI NAFTE I PLINA

- Dostupne rezerve su sve one rezerve koje je tehnoloki mogue izvaditi.

- Dokazane rezerve su one rezerve za koje je razumno tvrditi da e biti izvaene sa

- Nedokazane rezerve se dijele na:

Samotlor znai crno jezero na jeziku Hanta, autohtonog ugro-finskog naroda u

Nalazite iskoritava TNK-BP, kompanija nastala spajanjem ruskog privatnog

Kompleks Yuganskneftegaz obuhvaa 26 naftnih polja u zapadnom Sibiru u istom

Dokazane hidro-karbonske rezerve Yuganskneftegaz kompleksa:

- Nafta - 11,262 milijardi barela

Nedokazane hidro-karbonske rezerve Yuganskneftegaz kompleksa:

- Nafta - 9,536 milijardi barela

Yuganskneftegaz je proizveo 480,3 miliona barela nafte i 1.92 milijarde kubinih

Romakino je jedno od najstarijih naftnih polja u Rusiji na kojem su prva buenja

3.1.4. Projekt Vankor

Vankor se nalazi u Krasnojarskom kraju, srednji Sibir. Naftno i plinsko polje

Dokazane hidro-karbonske rezerve:

- Nafta - 1,490 milijardi barela

Nedokazane hidro-karbonske rezerve:

- Nafta - 3,002 milijardi barela

Za razliku od do sad spomenutih projekta teite Jamala je na plinu, a ne na nafti.

Projekt Jamal se sastoji od tri proizvodne zone:

- Bovanenko-planirana proizvodnja od 220 milijardi kubinih metara plina godinje

Odrivi razvoj ruskog gospodarstva i dobrobit zemlje su nezamislivi bez velikih

Plinsko polje tokman je projekt od stratekog znaaja za Gazprom i Rusiju. Polje e

Neke znaajke projekta tokman:

- Velike rezerve plina osiguravaju odrivu dugotrajnu opskrbu.

Valerij Panjukin i Mihajil Zigar u svom pokuaju da vide tokman:

3.1.7. Projekt Sahalin-1

Projekt Sahalin-1 obuhvaa plinska i naftna polja u podmorju sjeveroistono od otoka

etvrta faza projekta je dodatni razvoj polja Chayvo to e znatno proiriti

Peta faza razvoja odnosi se iskljuivo na razvoj rezervoara s nepridruenim plinom na

U listopadu 2006. godine potpisan je ugovor sa Kineskom nacionalnom naftnom

Sahalin 2 je naziv za projekt koji se nalazi do ve spomenutog projekta Sahalin 1,

Posebnosti projekta Sahalin 2 :

- Prvi projekt u Rusiji utemeljen na ugovoru o podijeli proizvodnje.

Projekt se sastoji od:

- Molikpaq platforme (A) locirane 16 km sjeveroistono od obale otoka iznad

Iako se Gazprom uglavnom bavi proizvodnjom plina, ne zazire ni od nafte. U

Od Rosneftovih projekata svakako treba spomenuti i druga naftna polja u zapadnom

Do detaljnijih podataka o naftnim i plinskim nalazitima Lukoila je neto tee doi, no

3.1.10. Proizvodne aktivnosti ruskih kompanija izvan Rusije

- Libija je jedan od glavnih Gazpromovih partnera. Ostali projekti Gazproma nalaze se u

- Ruska privatna tvrtka LUKOIL je to se tie proizvodnje energenata prisutna u Egiptu,

Dokazane naftne rezerve Rusije variraju od procjene do procjene i nemogue ih je

3.2.1. Svjetla sjevera

Svjetla sjevera je jedna od glavnih plinovodnih ruta kojom se opskrbljuje

U planu je i povezivanje plinovoda sa novim plinovodnim sustavom Sjeverni tok.

SLIKA I. SVJETLA SJEVERA

Plinovod Jamal-Europa ukupno e biti dug 4196 km i povezivati plinski bogata