SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

Prirodoslovno-matematički fakultet
Geografski odsjek

GEOGRAFIJA RUSIJE

student: IRENA LUČIĆ

prof: ALEKSANDAR TOSKIĆ

Geografija Rusije 2

Zagreb, veljača 2003.

Geografija Rusije 3

OSNOVNI POJMOVI

 geopolitičku tranziciju u SSSR-u pokrenula je vlast 1985. godine, tj. nakon što na vlast dolazi
Mihail Gorbačov
 1991. godine SSSR se raspao i time najviše upravne jedinice – sovjetske socijalističke republike
- postaju samostalne
 osamostaljuju se:
 6 republika u Baltičkom crnomorskom pojasu
 3 republike u pojasu Kavkaza
 5 republika u srednjoj Aziji (muslimanske)

 Savez sovjetskih socijalističkih republika (SSSR):

 22.403.000 km2
 nastaje nakon I. WW
 1923. objavljuje svijetu svoje postojanje
 Zajednica nezavisnih država (ZND):
 22.228.000 km2
 nastaje 21.12.1991.
 labavi politički i ekonomski savez
 obuhvaća 12 bivših sovjetskih socijalističkih republika (tj. sve osim pribaltičkih zemalja)
 Ruska Federacija:
 17.100.000 km2 = 75% teritorija bivšeg SSSRa
 u trenutku osamostaljenja (31.03.1992.) čine ju Rusija i 14 autonomnih republika
 danas se taj isti prostor dijeli na 21 republiku
 ovdje živi 148 mil stanovnika (>50% stanovništva bivšeg SSSRa)
 Rusija:
 12.198.000 km2
 43,4% stanovništva bivšeg SSSRa
Geografija Rusije 4

VELIČINA TERITORIJA

 veličina Rusije dolazi do izražaja na dva načina:

 uspoređivanjem sa drugim teritorijima:
 ne uspoređuje se s državama nego s kontinentima
 veličina države očituje se u psihologiji ljudi i izgradnji (monumentalne zgrade koje
naglašavaju veličinu, dok su s druge strane stambene četvrti jadne)
 Rusija zauzima 1/8 kopna na Zemlji (bivši SSSR čak 1/7), ta je površina jednaka kao:
 39% Azije
 70% Sjeverne Amerike
 otprilike jednako kao Južna Amerika
 malo više od 50% Afrike
 2,2 puta veća od Australije
 2 puta veća od SAD
 300 puta veća od Hrvatske (samo površina otoka Ruske federacije je 5,5 puta veća od
površine Hrvatske)

 promatranjem krajnjih točaka

81°49' N Rudolfov otok (more)

77°43' N Rt Čeljuskin

169°40' W Rt Dežnjev (kopno)

19°38' E Kalingrad
169°02' W otočje Diomidi (more)

41°11' S gorje Bazar Djuzi

(država Dagestan, granica s Azerbejdžanom)

 dužina teritorija po 50toj paraleli iznosi 12.500 km

 veličina u smjeru istok-zapad može se promatrati i prema vremenskim zonama (kada je u
Moskvi 19:00/srijeda na Rtu Dežnjev je 05:00/četvrtak); europski dio Rusije ravna se po
moskovskom vremenu; zbog vremenskih zona javljaju se teškoće u organizaciji državnih
ustanova (nužan je danonoćni rad)
 veličina u smjeru sjever-jug vidi se po izmjeni vegetacijskih pojaseva od vlažnog
suptropskog do arktičkih pustinja
Geografija Rusije 5

GEOGRAFSKI POLOŽAJ

 4,3 mil km2 ruskog teritorija nalazi se u Europi, a 12,8 mil km2 u Aziji
 ipak, Rusija nije azijskoeuropska zemlja, već euroazijska zemlja zbog toga što se njen
najvažniji dio nalazi u Europskom dijelu
 velik dio zemlje okružen je morima (rubna mora: Sjeverno ledeno more, Crno more, Kaspijsko
jezero.....)
 more čini ukupno 2/3 granica
 istovremeno Rusija ja zemlja izrazite kontinentalnosti
 geografska hendikepiranost Rusije je u tome da se ne može koristiti svim obalama  nema
dovoljno pristupa na toplija mora i upravo je izlaz na toplija mora osnova povijesnog širenja
Rusije
 1920tih godina aktivirano je Arktičko pročelje, forsiran je razvoj luka i formiran je
Sjevernomorski prometni pravac (Glav-Sev morski put)  pravac ide od Murmanska do
Vladivostoka, dug je oko 11.000 km, a zaleđen je više od 150 dana u godini; olakšao je
eksploataciju prirodnih bogatstava Sibira; od 1965. na njemu se koriste ledolomci
Geografija Rusije 6

GRANICE I ŠIRENJE RUSKOG TERITORIJA

 Rusija ima 58.600 km granica, od čega su 20.177 km kopnene granice

 najduže:
 Kazahstan  7.200 km
 Kina  4.300 km
 Mongolija  3.000 km
 na sjeveru i istoku granica je more
 južne granice pretežno su prirodne (npr. rijeka Amur s Kinom)
 politički najnestabilnija je zapadna granica bivšeg SSSRa

 u 13. stoljeću formira se jezgra nove Rusije istočno od Valdajske uzvisine  taj dio je poznat
pod nazivom 'Rusija šuma'
 1263. Moskva postaje prijestolnica Moskovske kneževine
 ovaj prostor je strateški vrlo povoljan jer je Vajdalska uzvisina razvodnica tri sliva: Baltičkog,
Kaspijskog i Crnomorskog

 za širenje ruskog teritorija od 16. do 18. stoljeća posebno su važna tri vladara s različitim
geopolitičkim orijentacijama (sl.2):
 Ivan IV Grozni (1533-
1584) nositelj je istočne
geopolitičke orijentacije;
centralizacijom uprave
ojačava državu i započinje
proces prodiranja u Sibir
(koji je dovršen tek u drugoj
polovici 17. st.)
 Petar I Veliki (1689-1725)
 nositelj je
sjeverozapadne geopolitičke
orijentacije; nastoji Rusiju
približiti Europi, te jača
pomorsku orijentaciju; 1703.
g. gradi novu prijestolnicu u
St. Petersburgu; na jugu je
bio manje uspješan osvojio je
samo uski izlaz na Crno
more kod Azova)
 Katarina II Velika (1762-
1796)  nositeljica je
jugozapadne geopolitičke
orijentacije; sudjelovala je u
diobi Poljske, proširila izlaz
na Baltik, dobila Podolsku
zaravan (Ukrajina), proširila
izlaz na Crno more, osvojila Sl.2. Širenje Ruskog carstva
Kavkaz
Geografija Rusije 7

 širenja ruskog teritorija

nastavljena su u 19. stoljeću
(sl.3.)
 vođena su 4 rusko-turska rata:
1806, 1812, 1828/9, 1853-56
(=Krimski rat  Rusija je
izgubila)
 početkom 19. st. Rusija se širi
do Botničkog zaljeva
 1807. Finska ulazi u personalnu
uniju s Rusijom (i tako ostaje
do 1917.)
 širenje se nastavlja i u
Sjevernoeuropskoj nizini i
donjem Podunavlju
 na istoku gubi rat s Japanom

 zapadna granica:
 poslije Oktobarske
revolucije (1917.) izgubljeno
je dosta teritorija
 mirom u Brest Litovsku (s
Centralnim silama) 1918. g.
gubi Finsku (= od
06.12.1917.; a od 1919.
Finska je samostalna
republika; Finska je dobila
luku Pečenga na
Barentsovom moru),
Sl.3. Rusija u 18. i 19. stoljeću pribaltičke države, te
dijelove Ukrajine i
Bjelorusije
 stvoren je tzv., 'kordon saniter' – tampon zona novih država od Baltičkog do Crnog mora kao
zaštita od komunizma
 nakon II.WW ponovo dolazi do značajnijih promjena
 gotovo da nema države koja graniči sa SSSRom koja nije morala napraviti teritorijalni
ustupak – SSSR tako postaje podunavska, baltička i skandinavska zemlja
 dobiva natrag luku Pečenga, pa danas graniči s Norveškom u duljini 200 km
 Finska i SSSR 1940. sklapaju sporazum kojim SSSR dobiva dio Karelijske prevlake,
sjeverozapadnu obalu Ladoškog jezera, luku Vyborg i dio Finskog zaljeva
 od tih je teritorija oformljena Sovjetska socijalistička republika Karelofinska koja ubrzo
postaje samo autonomna socijalistička republika
 1940. tri pribaltičke republike postaju dio SSSRa (tj. postaju Sovjetske socijalističke
republike)
 u Potsdamu 1945. Kalingradska oblast postaje sovjetska (prethodno je bila njemačka), a
danas pripada Rusiji
 Poljska koja je između ratova imala 150 km obale ustupila je Bjelorusiju i zapadni dio
Ukrajine
 granica je korigirana 1945., a točno definirana 1951.
 Čehoslovačka i Mađarska ustupile su Zakarpatsku Ukrajinu (istočnu Galiciju)
 Rumunjska je SSSRu vratila Moldaviju (Besarabija i Sjeverna Bukovina)
Geografija Rusije 8

 južna granica:
 sa SSSRom su graničili: Turska, Iran, Afganistan, Kina, Mongolija i Koreja
 granica s Kinom je neneseljena od strane SSSRa, dok je Kina forsirala seljenje u taj prostor;
granica je utvrđena 1860. g. Pekinškim sporazumom pri čemu se Kina odrekla pretenzija na
Poamurje i Sikote Alin
 granica s Moldavijom je utvrđena 1945. pri čemu je SSSR dobio novu autonomnu republiku

 istočna granica:
 većim dijelom je na moru
 1945. SSSRu su vraćeni teritoriji koje je Rusija izgubila 1904/05 od Japana = južni dio
Sahalina i Kurilski otoci (Kurilski otoci čine luk dužine 1200 km od Kamčatke do Hokaida i
omogućavaju slobodan izlaz na Tihi ocean i povezivanje ruskih luka; otočje se sastoji od
30tak otoka sa 40tak aktivnih vulkana; najveći otok je Iturup = 6725 km2)
Geografija Rusije 9

NASTANAK SSSRa

 nastanak SSSRa od sredine 19. st. može se podijeliti u tri razdoblja:

 od polovice 19. st do 1917.
 od 1917. do 1991. (= razdoblje SSSRa)
 od 1991. do danas

 razvoj Rusije od polovice 19. stoljeća do 1917. godine:

 razdoblje od 1861. do 1905.:
 u većini europskih zemalja industrijska proizvodnja uvedena je u 18. stoljeću, a u Rusiji
tek u 19. st.
 do Krimskog rata (1853-1856) industrijalizacija je slaba, a ekonomska situacija loša
 seljaci se prodaju zajedno sa zemljom
 između 1855. i 1861. u zemlji je izbilo 750 buna i nemira
 14.02.1861. car Aleksandar ukida kmetstvo, no to ne popravlja bitno položaj seljaka, jer
zemlju mogu dobiti samo ako je otkupe
 kao posljedica javlja se raslojavanje seljaštva: jedan dio (siromašniji) mora ostati na
zemlji, dok je drugi dio bogatiji (kulaci)
 najveći dio odlazi u gradove (već tokom 1861. u gradove odlazi 4 milijuna seljaka) ili u
Sibir
 preseljavanje u gradove dovodi do povećanje broja radnika, a rezultat toga su nemiri
(1870tih održano je 220 štrajkova) koji su prethodnica revolucije
 razdoblje od 1905. do 1917.:
 razdoblje propadanja Carske Rusije
 nakon gubitka rata s Japanom dolazi do prve demokratske revolucije
 prije nje car vlada sam, seljaci kao i neruski narodi stoje loše, a radništvo jača
 09.01.1905. izbija štrajk u tvornici koji prerasta u tzv. Krvavu nedjelju
 na taj dan ubijeno je 1000, a ranjeno 5000 ljudi
 Nikolaj II nakon toga ublažava samovlast uvođenjem Prve državne dume, koja je ukinuta
već 1906.
 1907. uvedena je Druga državna duma u koju ulaze i boljševici, ali je i ona ukinuta
 istovremeno su kao paralelni organi vlasti uvedeni Sovjeti radničkih deputata
 socijaldemokrati su još 1903. u Londonu doživjeli raskol na boljševike za oružani put) i
menjševike
 iako je prva revolucija poražena ona je protresla sustav
 Februarska revolucija:
 26. i 27.02.1917.
 građanska demokratska revolucija kojom je svrgnut car Nikolaj II
 u Rusiji dolazi do dvovlašća – na jednoj strani je privremena vlada koju čine predstavnici
gradskih stranaka u Dumi odnosno umjereni socijaldemokrati (na čelu vlade je Kerenski),
a na drugoj strani vladaju Sovjeti radničkih i vojnih deputata (najpoznatiji je petrogradsi
sovjet)
 Lenjin se vratio iz ilegale ali ubrzo opet bježi
 Oktobarska revolucija:
 24. i 25.10.1917.
 kreće od rubova prema centru grada
 Lenjin proglašava preuzimanje vlasti od strane Petrogradskog sovjeta,a privremena vlada
je zauzeta u Zimskom dvorcu (pokušali su dobiti pomoć izvana)
 sazvan je 2. Sveruski kongres sovjeta na kojem su postavljeni temelji vanjske politike,
agrarnih odnosa i nove socijalističke vlasti
Geografija Rusije 10

 'Dekretom o miru' zacrtana je vanjska politika, 'Dekretom o zemlji' ukinuti su

veleposjednički odnosi i zemlja je dana u vlast lokalnim organima
 osim toga ukinuto je privatno vlasništvo (to traje sve do 1990.)
 osnovana je prva radničko-seljačka vlada: Sovjet narodnih komisarov Ruske republike
(s Lenjinom na čelu), te je formirana država: Ruska sovjetska federativna socijalistička
republika (RSFSR)

 razdoblje SSSRa:
 razdoblje od 1917. do 1922. je dosta nemirno
 06.10.1922. dat je prijedlog o osnivanju Sovjetskog saveza
 30.12.1922. osnovan je Sovjetski savez a Moskva je proglašena glavnim gradom
 13.07.1923. služeno je objavljeno postojanje Sovjetskog saveza svijetu
 postupno ujedinjavanje sovjetskih republika imalo je tri oblika:
a. stvaranje vojnih saveza: najveća republika je Ruska; 1919. Ukrajina i Bjelorusija; 1920.
Azerbajdžan i Buharska; 1921. Gruzija i Armenija
b. stvaranje diplomatskih saveza: Ustavom republike prihvaćaju vodstvo Ruske republike,
očuvana je autonomija svake republike, a Ruska republika preuzima predstavljanje u svijetu
c. gospodarsko udruživanje: teče različitim tempom i ovisi o specifičnostima svake države:
 1922 - jezgru čine Ruska, Bjeloruska i Ukrajinska republika i Zakavkaska sovjetska
socijalistička federativna republika (=Gruzija, Armenija i Azerbajdžan)
 1924 – Uzbekistan i Turkmenistan (prije Buharska republika)
 1929 – Tadžikistan (prije u sastavu Uzbekistana)
 1936 – Gruzija, Armenija i Azerbajdžan, ali svaka pojedinačno
 1940 – Litva, Letonija, Estonija i Moldavija
Geografija Rusije 11

POLITIČKO-TERITORIJALNA ORGANIZACIJA

 1991. političko-teritorijalna organizacija predstavljala je osnovu za stvaranje novih republika

 unutar Carske Rusije bilo je 50tak gubernija kojima je upravljao gubernator, manja jedinica bio
je ujezd (kotar) a najmanja seoske općine
 nakon 1917. dolazi do promjena: Staljinova koncepcija temelji se na ulasku Sovjetskih
socijalističkh republika u Sovjetski savez kao autonomnih jedinica a najviši organi vlasti bile bi
vlasti Ruske Republike
 Lenjin ima koncepciju 'nove države' kao konfederacije ravnopravnih republika

 veliki teritorij, mnoštvo naroda, složena nacionalna struktura, te različito kulturno-povijesno

naslijeđe utjecali su na stvaranje nove političko-teritorijalne organizacije u 6 stupnjeva:
 sovjetske socijalističke republike (15) – najviši stupanj i temelj stvaranja novih država
nakon raspada
 autonome republike (20) – čak 16 u RSFSR, 2 u Gruziji, te po 1 u Azerbajdžanu i
Uzbekistanu
 autonomne oblasti (8)
 autonomni okruzi (10)
 krai (6) – pokrajine
 oblasti (121)
 veličina pojedinih jedinica nije proporcionalna položaju te jedinice u političko-teritorijalnoj
organizaciji

 političko-teritorijalne jedinice Ruske Federacije:

 političko-teritorijalne jedinice formirane na temelju nacionalnih kriterija:
 republike (21)
 autonomne oblasti (1) = židovska na istoku
 autonomni okruzi (10)
 političko-teritorijalne jedinice na temelju gospodarskih kriterija:
 krai (6)
 oblasti (49)
 poseban položaj imaju dva grada federalnog značenja – Moskva i Sankt Petersburg
Geografija Rusije 12

RELJEF RUSIJE

 teritorij bivšeg SSSRa nalikuje velikom amfiteatru, zatvoren je prema jugu, a otvoren prema
sjeveru
 u reljefu prevladavaju krupni oblici
 današnji reljef posljedica je zbližavanja velikih litosfernih ploča
 zastupljena je čitava ljestvica geološke starosti i različite orogeneze

1. ŠTITOVI
 mjesta izbijanja stare kristalinske mase (ili u potpunosti ili prekrivene mlađim masama)
 na tim se prostorima javljaju metamorfne stijene
 imaju manje rudno značenje od drugih struktura
 rudno bogatstvo: željezo, bakar, zlato, građevni materijali
 = Pribaltički štit, Ukrajinski štit, Anabarski štit, Aldanski štit
2. PLATFORME
 mjesta gdje sedimentne ili vulkanske stijene pokrivaju staru masu
 rudno bogatstvo: nafta, plin, kameni ugljen, kalijeve soli, fosfati, dijamanti, bakar
 = Istočnoeuropska nizina, Srednjesibirsko visočje s Lensko-viljujnskom nizinom
3. BAJKALSKA OROGENEZA
 Prekambrij/Kambrij
 rudno bogatstvo: nafta, kameni ugljen, tinjci
 = Pribajkalje i Zabajkalje, dio Stanovoskog gorja, istočni Sajan
 = Putoranski plato, dio Jenisejskog hrpta, sjever Tajmira, ot Boljševik, ot Oktobarske
revolucije, Timanski hrbat
4. KALEDONSKA OROGENEZA
 njome počinje izdizanje Urala
 rudno bogatstvo: nafta, prirodni plin, ugljen, polumetali
 = Tian-San, Sajan, Jablonsko gorje
5. PLOČE
 mlađe platforme (nastale od Paleozoika do Neogena)
 rudno bogatstvo: nafta, plin, ugljen, željezo, bakar
 = Zapadnosibirska nizina, Turanska nizina
6. HERCINSKA OROGNEZA
 rudno bogatstvo: kamena i kalijeva sol, gips, ugljen, nafta
 = Ural, Tian-San, Stanovojsko gorje, Nova Zemlja, Bianga (središnji dio Tajmira)
 *Ural:
 gorje dugo 2000 km, a ako se računaju sjeverna i južna gorja i 2500 km
 na tatarskom ural znači pojas
 širok je na sjeveru 40-60 km, a na jugu i do 150 km
 najviši vrh je Narodnaja gora (1894 m nm/v)
 nastaje u Siluru, a glavno nabiranje je u Karbonu i Permu praćeno vulkanizmom i
tektonskom aktivnošću
 sastoji se od tri dijela:
 Preduralje:
 blago se spušta
 prevladavaju sedimentne stijene, nalazišta kalijeve i kamene soli, te
kamenog ugljena, a u Baškiriji nafta (naftovod od Ufe)
 Središnji greben:
 najsiromašniji rudama (azbest, grafit, tinjac, gorski kristali)
 Zauralje:
 najvažniji dio
Geografija Rusije 13

 strmo se spušta prema zapadnosibirskoj nizini

 magmatski izljevi s gnajsom i sjenitom sadrže plemenite metale i željeznu
rudu1
7. MEZOZOJSKA OROGENEZA
 rudno bogatstvo: polumetali, zlato, olovo, kameni ugljen
 = Verhojansko-Čukotska oblast, Ohotska oblast, Sikote Alin
8. ALPSKA OROGENEZA
 rudno bogatstvo: mangan, bakar, boksit, željezo
 = sredozemna oblast: Karpati, Krim, Kavkaz, Kopet Dag, Pamir
 = dalekoistočna oblast: Kamčatka, Sahalin, Korjačko gorje (istočno od Anadira)

1
članak "Ural – mineraloška zbirka"
Geografija Rusije 14

PRIRODNI POJASEVI

 = klimatsko-vegetacijsko-pedološki pojasevi
 osnovna je podjela na:
 hladni
 umjereni
 topli suptropski pojas
 svaki od tih pojaseva se dijeli i dalje, pa se na području ex SSSRa izdvaja 10 pojaseva:

Rb. Pojas Površina Stanovništvo Tlo i vegetacija Temperature Padaline Klimatski

(u km2) (broj i gust.) (u mm) pojas
1. Arktičke 135.000 skeletna arktička
tla, lišajevi, (VII) o°do5°C

arktički
pustinje -
mahovine, arktička (I) -14° do 32°C
pustinje

2. Tundre 900.000 2 mil tundra, glej-tundra, (VII) 11° do 6° 300-500

arktički
podzoli (I) –6°do –32°C
2 st/km2

sub-
3. Lesotundre 700.000 2 mil
2,85 st/km2
4. 7.000.000 30 mil podzoli, merzlota –
kisela tla; sibirska (VII) 16°do 19°C 700 (Europa)
Tajge 4 st/km2
jela, smreka, bor, (I) –8°do –40°C 300 (Sibir)
1000 (D. istok)
cedar, jasen
5. 1.010.000 63 mil podzolasta siva i
62 st/km2 smeđa šumska tla;
Miješane i lipa, klen, jasen,
listopadne grab, bukva (VII) 17°do 22°C
(I) –4°do 20°C 600-800
šume (Europa),
mongolski hrast,

umjereni
breze (D. istok)
6. 1.330.000 70 mil degradirana
52,6 st/km2 vegetacija;
Lesostepe tamnosivo (VII) 19° do 22°C 600 (Ukrajina)
(I) –14°do –20°C 400 (Sibir)
lesostepno tlo,
degradirani
černozjom
7. Stepe 1.860.000 30 mil černozjom (VII) 20°do 24°C do 500
(I) –5°do –22°C (Ukrajina)
16 st/ km2
8. Polupustinje 7 mil smeđa (VII) 23°do 25°C
polupustinjska tla, (I) –10°do –16°C < 200
2.560.000 2,7 st/km2
solenčaci
9. solenčaci, smeđa
tla, sjerozjom;
Pustinje kserofitna (VII) 22°do 26°C -
suptropski

vegetacija
10a Suptropski 20.000 2 mil želtozjom,
sjerozjom; bambus 5°do 25°C -
vlažni pojas 100 st/km2
10b Suptroski suhi 60.000 2 mil degradirana < 200 – zimski
crvenica i (VII) 30°C maksimum
pojas 33 st/km2
sjerozjom (I) >0°C
Geografija Rusije 15

1. ARKTIČKE PUSTINJE
 P = 135.000 km2
 područje bez stanovnika; tek se nakon aktiviranja Glav-Sev morskog puta pojavljuje
povremena naseljenost
 obuhvaća Zemlju Franje Josipa, sjeverni otok Novaje Zemlje, otočje Delonga (tj. otoke
na rubu kontinentskog šelfa)
 prostor vječnog leda; ljeta su kratka i hladna (prosječne temp. od 0°C do 5°C), a zime
duge i hladne (siječanjske temperature od -14°C do -32°C, s apsolutnim temperaturama
i do -60°C)
 snažni vjetrovi, česte su snježne oluje
 magla se pojavljuje oko 100 dana u godini
 tla su skeletna, a osim arktičkih pustinja javljaju se mahovine i lišajevi
2. POJAS TUNDRE (sl.4.)
 P = 900.000 km2
 2 mil. stanovnika
 obuhvaća krajnji sjeverni dio
europskog dijela Rusije (otok
Kolgijev, otok Vajgač i južni dio
Novaje Zemlje), istočno od Urala
ide 67 paralelom do Jeniseja, zatim
se pomiče na sjever do Anabara i
Lene, iza Lene zahvaća sjever
Kolimske nizine oko rijeke Anadir
i Benžinskog zaljeva
 prostor nizinskog reljefa, a prema Sl.4. Pejzaž tundre
istoku se javljaju termokrški oblici;
prisutni su i mikroreljefni oblici na čije formiranje utječe merzlota
 klimatska obilježja pogoršavaju se prema istoku: Arhangelsk (I. = -6°C, VII. = 11°C) i
Lena (I.= -32°C, VII. = 5°C)
 vegetacija tundre; pojavljuje se višak vlažnosti (koeficijent 1,25) čija je posljedica
pojava močvara
 kao tlo pojavljuje se glej-tundra; plavičasto smeđi horizont grubog mehaničkog
sastava, prema pH vrijednosti vrlo kiselo
 moguće je pronaći i podzole debljine 20 cm, siromašne mineralima
 u južnom dijelu postoje šumski kompleksi vrlo tankih breza (potrebno im je 500 godina
da dosegnu debljinu ruke)
3. LESOTUNDRE
 P = 700.000 km2
 2 milijuna stanovnika
 uski kontinuirani pojas (s kraćim prekidom) od Norveške granice prema istoku
 dio subarktičkog klimatskog pojasa
4. TAJGA
 P = 7.000.000 km2
 30 mil stanovnika
 dio umjerenog klimatskog pojasa unutar kojega su ukorporirani i pojasevi lesotundre i
lesostepe
 sastoji se od pet cjelina:
 istočnoeuropska tajga
 zapadnosibirska tajga
 srednjesibirska tajga
 istočnosibirska tajga
Geografija Rusije 16

 dalekoistočna tajga
 temperature: I. = -8°C do -40°C; VII. = 16°C do 19°C
 vegetacijski period traje od 50 (sjever) do 160 (jug) dana
 80 dana u godini temperatura je između 10°C i 20°C  preduvjet za razvoj šuma
 padaline: 300 mm (istočni Sibir), 700 mm (Europski dio), 1000 mm (Daleki Istok)
 tla: kisela, no s nešto više humusa nego tla u prethodnom pojasu
 vegetacija: prilagođena merzloti  crnogorica (sibirska jela, smreka, bor i cedar) i
bjelogorica (breza, jasen)
5. POJAS MIJEŠANIH I LISTOPADNIH ŠUMA
 P = 1.010.000 km2
 63 milijuna stanovnika
 dijeli se u dvije cjeline:
 istočnoeuropsko područje
 dalekoistočno područje
 u zapadnom dijelu (1000 km) širi nego u istočnom (200 km)
 tu je smještena Moskva, te nizine (Pridnjeparska, Donska, Pripjatske močvare, pojas uz
rijeku Amur na istoku)
 na zapadni dio ovog pojasa utječu zračne mase sa Atlantika pa je temperatura zimi
viša, dok se prema istoku te iste mase transformiraju u kontinentalne
 istočno od linije Moskva-Rostov formira se anticiklonalni režim, u tim dijelovima zbog
prodora hladnog arktičkog zraka mraz nastupa u svibnju, lipnju i kolovozu
 temperature: I. = -4°C do -20°C, VII. = 17°C do 22°C
 padaline: 800 mm (uz Baltik) do 500 mm (unutrašnjost)
 tla: podzoli, siva i smeđa šumska tla
 vegetacija: bjelogorica (lipa, klen, jasen, hrast, bukva  europski dio; mongolski hrast
i posebne vrste breza  istočni dio)
6. LESOSTEPA
 P = 1.330.000 km2
 70 mil stanovnika
 kontinuirani pojas od Karpata do Altaja
 temperature: I. = -14°C do -20°C; VII. 19°C do 22°C
 padaline: 600 mm (Ukrajina) do 400 mm (Sibir)
 tla: tamnosiva lesostepna i degradirani černozjom
 80% prostora je potencijalno obradiv prostor (pogodan za uzgoj pšenice, raži, šećerne
repe i kukuruza)
7. STEPA
 P = 1.860.000 km2
 30 milijuna stanovnika
 prostor izrazito kontinentalnih obilježja  izrazito vidljivo u istočnom dijelu
 temperature: I.= -5°C do -22°C, VII. = 20°C do 24°C
 padaline: 400-500 mm (Ukrajina) do 300-350 mm (istok), s mogućnošću nekoliko
sušnih godina
 broj dana bez mraza 180 (zapad) do 100 (istok)
 tla: černozjom ( pojas stepa i lesostepa obuhvaća 2 mil km2 černozjoma što je ½
ukupne površine černozjoma na svijetu)
 do 1950-tih godina ovaj je prostor gotovo prazan, kada nastupa naseljavanje zbog
manjka žita
 karakteristični vjetar ovog područja je olujni "crni zmaj"
8. POLUPUSTINJE
 granica im je 48°N i dio su umjerenog klimatskog pojasa
 temperature: I. = -10°C do -16°C, VII. = 23°C do 25°C
Geografija Rusije 17

 padalina ima manje od 200 mm, a uz to je prisutno veliko isparavanje pa je koeficijent

vlažnosti vrlo nizak
 tla: smeđa polupustinjska, solenčaci
 dio ovog pojasa koristi se za ispašu stoke
9. PUSTINJE
 područje oko Prikaspija i Turanske nizine
 izrazito aridna područja
 temperature: VII. = 22°C do 26°C, no tlo se zagrijava i do 70°C
 broj sunčanih sati 2300-2600
 tla: smeđa i siva pustinjska (sjerozjom), solenčaci
 vegetacija: kserofitna; uz navodnjavanje moguć je uzgoj pamuka, kikirikija i datulja
10. SUPTROPI
 dijele se na:
 VLAŽNE SUPTROPE:
 obala Crnog mora (Tuapsa, Suhumi), nizina rijeke Rion (Kolhitika), dio uz
kaspijsko jezero
 temperature: I. = 5°C, VII. = 25°C
 tla: želtozjom (svjetložuta zemlja suptropskih šuma) i krasnozjom (crvenica)
 vegetacija: nekad bjelogorične šume, no danas je to zamočvareni prostor s
vegetacijom bambusa
 SUHE SUPTROPE:
 pojas od Tuapse do Krima, te istočnije dolina Atreka i Vakše
 temperature: I. = iznad 0°C, VII. = 30°C
 padaline do 200 mm, većina ih padne zimi
 tla: degradirana crvenica i sjerozjom
 mnogo nepovoljnije područje za život od vlažnih tropa
Geografija Rusije 18

RIJEKE RUSIJE

 na području bivšeg SSSR-a broj rijeka iznosio je 2.963.398  gotovo 3 milijuna!!

 ukupna dužina iznosi 9,5 milijuna km, no od toga je svega 500.000 km plovno
 rijeka manjih od 25 km dužine ima oko 2,9 milijuna i obuhvaćaju 7.210.000 km
 velikih rijeka (duljih od 500 km) ima 260, a obuhvaćaju 229.000 km
 važan faktor je klima:
 količina padalina koje utječu na bogatstvo vode u riječnom toku  godišnje na tlo
Rusije padne 11.694 km3 padalina, a od toga u rijekama otječe 4358 km3 (37,5%)
 zamrzavanje rijeka  ruske rijeke zaleđene su 2-8 mjeseci godišnje, a među rijekama
su također velike razlike u početku i trajanju zamrzavanja (Kolima se smrzava koncem
rujna i ostaje zaleđena 8 mjeseci, a led je debljine 2 m; na jugozapadu europskog dijela
Rusije, te na jugu dalekog Istoka rijeke su zaleđene 2-3 mjeseca a led je debeo oko 30
cm); rijeke u europskom dijelu su plovne 6-8 mjeseci, a u sibirskom dijelu 3-5 mjeseci;
neke rijeke (npr. Anabar) zamrzavaju se do dna
 postoje tri osnovna riječna režima:
 pluvijalni  jesenski visoki vodostaj; najzastupljeniji u Rusiji (npr. Volga, Dnjepar)
 nivalni  proljetni ili ljetni visoki vodostaj (javlja se na Kavkazu i u azijskom dijelu)
 bujičasti (periodičasti)  karakterističan za Crno more i Kavkaz
 rijeke se razlikuju prema načinu opskrbe vodom: Amur-Darja  51% vode dobiva iz
ledenjaka; Pečora i Don  snijeg; Žilka  79% od padalina (kiša)
 slivovi:
 Sjeverni ledeni ocean (54%)  odlijeva 2400 km3, tj. 20% ukupnih padalina; Sjeverna
Dvina, Pečora, Ob, Taz, Jenisej, Hatanga, Olenek, Lena, Indigirka,Kolima
 Tihi ocean (15%)  Amur, Anadir
 Atlantski ocean (8%)  Dnjestar, Dnjepar, Don, Zapadna Dvina (Dugava)
 Aralo-Kaspijski sliv (23%)  Kuma, Volga, Ural, Amur-Darja, Sir-Darja
 najveće porječje  Ob s Yrtišem (3 mil km 2, duljina 5410 km, s Obskim zaljevom 6370
km)
 najbogatija vodom  Jenisej (srednji protok pri ušću joj je 20.000 m 3/s), to je četvrta
rijeka svijeta prema bogatstvu vode (bogatije su samo Amazona, Kongo i Jangce)
 najdulja  Lena (4400 km)

Ob s Yrtišem
 Ob nastaje spajanjem dva kraka koji izviru u Altaju
 to je tipična nizinska rijeka s malim nagibima odvodnjavanje je slabo i dolazi do
močvarenja
 bazen Oba je asimetričan  70% pritoka je lijevo
 Ob je glavna prometnica Sibira (prijevoz drva i žita)
 na rijeci je sagrašena Novosibirska HE s velikim akumulacijskim jezerom

 Yrtiš  od izvora do jezera Zajsan naziva se Crni Yrtiš

 dužina plovnog puta mu je 3500 km
 plovan je od HE kod Ustanogorska do ušća u Ob
 postoji zamisao stvaranja tzv. "Prvog sibirskog mora"  jezera na ušću Yrtiša u Ob čija bi
površina iznosila 250.000 km2, no proekt je dobio velike kritike
Geografija Rusije 19

Jenisej (Enisej)
 zajedno sa Bijom i Hmom dug je 4092 km, a sam je dužine 3487 km
 povezan kanalom sa rijekom Ob
 rano otapanje snijega i leda u gornjem toku izaziva poplave, a prisutne su i velike oscilacije
vodostaja (do 5 m u gornjem toku)
 u porječju Jeniseja čak je 67 luka (neke od njih: Dudinka, Igarka, Krasnojarsk) od kojih je
glavna Abakan  služi za prijevoz drva, ugljena, nafte, žita, cementa
 ima golem HE potencijal  jedna od najvećih HE sagrađena je u Krasnojarsku
 ovdje se planira gradnja tzv. "Drugog sibirsko mora" koje bi se nakon izgradnje spojilo
kanalom s Bajkalskim jezerom

Lena
 izvire u Bajkalskom gorju, teče istočnim Sibirom, a ulijeva se u Laptersko more
 u gornjem toku prisutna su velika kolebanja vodostaja
 rijeke ima velik HE potencijal
 u poriječju Lene postoje ležišta željezne rude, plina, zlata i dijamanata

Volga
 izvire u Valdajskom visočju, a ulijeva se u Kaspijsko more
 dugačka 3531 km, a površina njenog porječja iznosi 1360 km2
 porječje ima oblik krošnje, jer u donjem toku nema pritoka
 najviše vode Volgi donose Oka (koja se nalazi/predstavlja na granici miješanih šuma i
lesostepa) i Kama (s Urala)
 Volga je pretvorena u sustav jezera (Ribinsko-Gorkovsko-Kazaljsko-Kutišeljsko-
Saratovsko-Volgogradsko)
 na ušću Volge nalazi se Astrahan
 Povolžje je povijesna jezgra Rusije, a Volga se smatra nacionalnom rijekom
Geografija Rusije 20

STANOVNIŠTVO

 148 milijuna stanovnika  116,2 (79%) u europskom, a 31,8 mil (21%) u azijskom dijelu
 u gradovima i gradskim naseljima živi 108 milijuna (73%) stanovnika,a u seoskim 40 mil
(27%)
 prosječna gustoća naseljenosti 8,6 st/km2
 prirodni priraštaj (1995.g.) -5,7 o/oo

Kretanje broja stanovnika (u mil) Broj stanovnika

Promjene kretanja broja stanovnika Rusije

Godina Ukupno Gradsko Seosko (u mil.)

160
1897. 67,5 9,9 57,6
140
1920. 88,2 12,5 75,7
1939. 108,4 36,3 72,1 120

1951. 102,9 45,9 57,0 100

Ukupno
1959. 117,5 61,6 55,9 80 Gradsko

1989. 147,4 108,4 39,0 60

Seosko

1993. 148,7 108,9 39,8 40

1997. 147,5 107,8 39,7 20

0
godina
1897. 1920. 1939. 1951. 1959. 1989. 1993. 1997.

 dobno-spolna piramida puna je usjeka:

 (1) usjek oko 80 g.  gubitak iz I. WW
(izravni gubici 2 mil. ljudi + glad, siromaštvo, epidemije, revolucije…)
 (2) proširenje oko 65-70 g  kompenzacija
 (3) usjek oko 60 g., manji  gubici zbog staljinističke politike 1930-tih
 (4) proširenje 55-60 g  aktiviranje demografske politike
 (5) usjek oko 50 g  II. WW (1939. SSSR imao je 194 milijuna stanovnika, a nakon rata
unatoč povećanju teritorija ima samo 178,5 milijuna: vojni gubici 7,5 mil., a civilni između
6 i 8 milijuna ljudi)
 (6) proširenje 30-45 g  obnavljanje stanovništva
 (7) usjek 25 g , manji  eho II. WW
 (8) proširenje oko 10 g  kompenzacija 1980-tih
 (9) uska baza  regresivan tip  posljedica snižavanja nataliteta
 uzroci snižavanja nataliteta:
 manjak žena sposobnih za reprodukciju  generacije 1960-tih potomci su ratnih generacija
 spolna struktura  manjak muškog stanovništva (ratni gubici, diferencirani mortalitet)
 ekonomska situacija  prosječni BNP per capita 1995. iznosi 65% prosječnog BDP per
capita iz 1991.
 negativni prirodni prirast prvi put je zabilježen 1992. (-1,5 o/oo) i ta je stopa sve negativnija
 porast mortaliteta posljedica je smanjenja ulaganja u zdravstvo (u vrijeme SSSR-a ulagalo se
3,4% BNP, a danas se ulaže 1.8%)
 ukupna migracijska bilanca je pozitivna  povratak Rusa u matičnu zemlju nakon 1990., no
ukupno kretanje stanovništva je negativno
 u gradskim područjima prisutno je smanjenje ukupnog kretanja stanovništva, a u selima je trend
kretanja stanovništva pozitivan zbog doseljavanja
 u SSSR-u su na bolju demografsku sliku utjecale pojedine muslimanske republike
Geografija Rusije 21

 glavni smjerovi unutrašnjih migracija:

 Europa  Azija: seljenje je forsirano zbog bogatstva Sibira i rezultat je planske politike
(stvarani su teritorijalno-proizvodni kompleksi /TPK/ kao oblik organizacijske djelatnosti)
 Jug  Sjever: pokušao se anulirati loš položaj sjevernog dijela  aktivirana je
sjevernomorska fasada i oformljene su luke
 poznata preseljenja:
 Europski dio SSSR  Kazahstan: ("djevičanske stepe"), TPK nastali u ageru
 seljenje oko Bajkala: gradnja Bajkalsko-Amurske željeznice 1960-tih
 povratak Rusa u matičnu zemlju: započelo 1970 (nije rezultat isključivo raspada SSSR-a), a
udvostručilo se 1990.; danas 25 mil. Rusa živi u drugim republikama (bivšeg SSSR-a)

 brojnost naroda:
 vrlo složena nacionalna struktura
 u ex-SSSR bilo je oko 100 naroda
 izdvajaju se 4 osnovne jezične skupine:
 Indoeuropska  slavenska, letolitvanska, iranska, romanska, armenska porodica
 Altajska  tjurska (Kazahstan, Uzbekistan, Tatari, Jakuti, Altaj, Azerbejdžan),
mongolska (Burjati), tungusko-mandžurska (Nanajci, Oroči, Uljci) porodica
 Kavkaska  Gruzini, Čerkezi, Adigejci, Čečeni, Inguši, Lakci
 Uralska  finska (Estonci, Karelci, Sami), ugarska, samodijska porodica
 + još dvije manje: Čukotsko-kamčatska i Eskimsko-Aleutska skupina
Geografija Rusije 22

URBANI SISTEMI RUSIJE

  rezultat prostornog razvoja

 do velikog izražaja dolazi utjecaj sovjetske ere kad su se gradovi gradili i razvijali planski
 forsirala se urbanizacija i industrijalizacija, naročito u staljinističkom razdoblju

 1995. gradsko stanovništvo čini 73,1% stanovništva (porast sa 19% iz 1929. na 52% u
1959.), no klasifikacija gradova uključuje dvije kategorije ukupno gradova i gradskih naselja ima
3109):
 gradovi  imaju status, min 12.000 st i <15% zaposlenih u I. sektoru
 naselja gradskog tipa  500-4000 st i prevladava nepoljoprivredno stanovništvo
 stanovništvo je koncentrirano u velikim gradovima  45% stanovništva živi u gradovima s više
od 100.000 stanovnika
 u Rusiji je 13 milijunskih gradova (1995):
 Moskva (1500 km2, 8.800.000 st)
(sl.5.)
 St. Petersburg (605 km2, 4.463.700
st.) (sl.6.)
 Novosibirsk (1.496.000 st)  jedini
milijunski grad istočno od Urala
 Njižni Novogorod (1.454.000 st)
 Yekaterinburg (1.413.000 st)
 Samara (1.260.000 st)
 Omsk (1.199.000 st)
 Chelyabinsk (1.175.000 st)
Sl.5. Moskva  Kazan (1.128.000 st)
 Ufa (1.126.000 st)
 Perm (1.112.000 st)
 Rostov (1.043.000 st)
 Volgograd (1.017.000 st)
 općenito u europskom dijelu Rusije ima mnogo gradova, a u
azijskom malo i oni su smješteni uglavnom na jugu
 planska ekonomija bila je poticaj razvoja gradova  stvarani
su TPK oko industrijskih i rudarskih gradova (sirovine i energija
su temelj) s ciljem ravnomjernog razvoja; u periodu koji traje
15-25 godina forsiralo se ulaganje u određena postrojenja (npr.
u razdoblju od 1981. do 1985. u 8 TPK uloženo je 60 mlrd
rubalja)
 začeci TPK nastaju već planom elektrifikacije (GOELRO) i
GOSPLAN-om  definirane su ekonomske regije (rajoni), tj.
jezgre-nositelji razvoja
 raspadom SSSR dolazi do velikih promjena  nastavljen je
razvoj 2 najveća grada (Moskva i St. Petersburg) no ostali
gradovi susreću se s problemima u funkcionalnoj i
socioekonomskoj strukturi Sl.6. Sankt Petersburg - ruska
"vrata u svijet" i "Venecija
 uzroci promjena:
 promjena ekonomskih potencijala
 ekonomska kriza  posebno izražena u specijaliziranim (monostrukturiranim) gradovima
Geografija Rusije 23

 regionalne različitosti migracijskih procesa  glavni tokovi usmjereni su prema gradovima

 nove granice  uvjetuju novi položaj gradova
 u SSSRu postojala je i posebna vrsta gradova  tzv. "zatvoreni gradovi" koji se nisu ucrtavali
na karte, imali su šifrirane nazive, a njihova je proizvodnja bila usmjerena u vojne svrhe  ti su
gradovi danas u izrazitoj krizi

 teritorijalno-proizvodni kompleksi Rusije:

 koncept TPK jače se razvija nakon II WW  1947. Kolosovski daje ideju energetsko-
proizvodnih ciklusa (prema Kolosovskom proizvodnja se temelji na grupi proizvodnih
aktivnosti, a između njih su proizvodne veze; TPK sadrži sirovine i energiju (najvažniji
faktori!), te radnu snagu, stambenu izgradnju; izdvojio 8 tipova enegretsko-proizvodnih
ciklusa: metalurški, nemetalurški, petrokemijski, hidroenergetski, tržišno i radno orijentirani
PC, drvni, poljoprivredni, PC temeljen na navodnjavanju)

 prvi pokušaji definiranja ekonomskih regija dani su u GOSPLANu 1922.g, tada je

izdvojeno 30 regija:
 (1) Europski dio  ¼ teritorija
 Sjeverna ekonomska regija
 Sjeverozapadna ekonomska regija  uključuje St. Petersburg (ruska vrata u
svijet) i izdvojenu Baltičku enklavu; pokazuje ovisnost o vojno-industrijskom
sektoru
 Centralna ekonomska regija  obuhvaća 20% stanovništva na samo 3% površine;
u njoj je koncentrirano 17% industrijske proizvodnje (5,7% samo u Moskvi);
glavnina stanovništva je gradsko; područje najstarijih industrijskih zona (južno i
istočno od Moskve); nakon 1990. ukupna industrijska proizvodnja je smanjena za
polovicu, a veći dio lake industrije je bankrotirao
 Volgo-Vjatska ekonomska regija  vrlo mala (1,6% površine, 5,7% stanovništva);
glavni centar Njižni Novogorod (ex Gorki)
 Centralnočernozjomska ekonomska regija  područje stepa i lesostepa 
naglašena poljoprivredna proizvodnja, obuhvaća manje od 1% teritorija
 Povolška ekonomska regija  11,3% stanovništva
 Sjevernokavkaska ekonomska regija
 Uralska ekonomska regija  teška industrija, kemija i petrokemija
 (2) Azijski dio  ¾ teritorija
 Zapadnosibirska ekonomska regija
 Dalekosibirska ekonomska regija
 Dalekoistočna ekonomska regija