GIMNAZIJA MS NORDBAT 2

kolska 2014/2015.god.
VARE

Nikola Andri
Istorija
V1b

MATURSKI RAD
IZ
ISTORIJE
Josif Visarionovi Staljin

Mentor :
Prof. Marina Drijeni

SADRAJ
Uvod-------------------------------------------------------------------------------------------------- 3
Djetinjstvo------------------------------------------------------------------------------------------- 4
Revolucionar---------------------------------------------------------------------------------------- 5
Uloga tijekom Ruske revolucije 1917.---------------------------------------------------------------------6
Uspon na vlast------------------------------------------------------------------------------------------ 6
Poveanje sovjetske tajne slube-------------------------------------------------------------7
istke-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------8
Velika istka-------------------------------------------------------------------------------------------------------8
Kolektivizacija i industrijalizacija-----------------------------------------------------------10
Sovjetska kolektivizacija u praksi------------------------------------------------------------------------11
Socijalna poboljanja-----------------------------------------------------------------------------------------11
Obitelj----------------------------------------------------------------------------------------------- 12
Drugi svjetski rat-------------------------------------------------------------------------------------- 14
Pakt Ribbentrop-Molotov------------------------------------------------------------------------------------14
Operacija Barbarossa----------------------------------------------------------------------------------------15
Bitka za Staljingrad-------------------------------------------------------------------------------------------16
Konferencije-----------------------------------------------------------------------------------------------------17
Sukob Tito -Staljin-------------------------------------------------------------------------------18
Zadnje godine------------------------------------------------------------------------------------20
Djela---------------------------------------------------------------------------------------------------------------23

UVOD
Povijest
dvadesetog
stoljea je nije mogue objasniti bez udne ,snane i strane linosti Josifa
Visarionovia Staljina.Za njegovu ulogu tri decenije dugu i mnogostruko
monu,vezani su veliki uspjesi ,ali plaeni velikom cijenom i put jedne od
najveih drava na svijetu,dileme i problemi meunarodnog komunizma,hod i
karakter svijetskih dogaaja. Staljin je bio nejasna, povuena i tajanstvena
osoba. Kad god se razmilja o diktatorima i totalitarnim reimima, ovjek se
uvijek zapita kako je tim diktatorima i voama uspjelo zavesti tolike narodne
mase da ih bespogovorno slijede bez obzira koliko njihove radnje bile nemoralne,
nenormalne i neljudske. Staljin je bio vjet organizator i manipulator, bio je
sposoban zavarati i oarati narod, bio je sposoban iznositi uvjerljiva objanjenja
svoje politike. Prikazivan je kao srdaan oinski lik koji pui lulu, voli djecu. Na
vlast je doao kad je zemlja bila u tekoj situaciji, bio je dovoljno inteligentan i
vjet da izmanipulira narodom te dovoljno hrabar ili moda lud da poduzme
odreene korake. 21. decembra 1879. godine u Gruziji, u kmetovskoj porodici
postolara i seljanke roena je osoba koja je direktno ili indirektno uzrokovala smrt
nekoliko miliona ljudi, nadaren uenik, revolucionar, politiki zatvorenik,
marksista, doivotni voa SSSR-a, u historiji zapamen kao jedan od najveih
diktatora 20. stoljea.Posjedovao je najveu vlast u modernom drutvu obinom
ovjeku nezamilivu vlast.Zbog toga sam odluio pisati o ovoj linosti.

RUSIJA PRIJE SOCIJALIZMA

Geostrateka cjelovitost Balkana i podunavlja i strateka usmjerenost velikih sila
nasl1jeena iz prethodnih vekova odredili su polazne take evropskih gibanja XIX
veka. Nemaki Prodor na Istok, rusko irenje na Jug i tenja za primatom u borbi
za tursko naslee, nastojanje Turske de reformama svoju imperiju vrati iz mrtvih i
ostane na desnom bregu savsko-dunavskog sliva, uvajui ga kao svoju prirodnu
granicu i tenje balkanskih naroda za osloboenjem, uobliili su geopolitika,
strateka i dravno-pravna odlija onoga iji je zajedniki naziv Istono pitanje. U
kontekstu sklapanja i rasturanja velikih saveza, ije su ishodite, ali esto i
poetna taka bili kongresi velikih sila ovog razdoblja, balkanski narodi, teko
nalazei prave puteve za konstituisanje i razvitak svoje dravnosti, suoavali su
se se na nespojivim nasleem i suprotstavljenim uticajima. Takvi uticaji esto su
ih vodili na stranputicu dravno-pravnog razvoja. Pariki kongres je zakljuen
sklapanjem sporazuma kojim su saveznike sile uvelike oslabile rusku mo na
Istoku i sebi osiguralne priline privilegije. Crno more , oko kojega se mnogo
sporilo, proglaeno je neutralnom zonom i nareena je njegova hitra
demilitarizacija.Zbog toga Rusija tei ka Balkanu zbog izlaza na Crno more.
Bekom kongresu je prethodio San-Stefanski mir (potpisan 3. oujka 1878.
godine), kojim je zavren Rusko-turski rat 1877.-1878.). Prema tim pregovorima,
to ih je preteno diktirala Rusija, Osmansko carstvo je izgubilo veliki dio svoga
dotadanjeg teritorija na Balkanu, a trebala je biti stvorena velika Bugarska (kao
ruski satelit) koja bi ukljuila najvei dio dananje Makedonije, te dijelove Srbije
do Nia, Albanije i grku Makedoniju osim Halkidike i Soluna. Bosna i
Hercegovina, premda pod osmanskim suverenitetom, dobila bi znaajnu
autonomiju, dok su dobici za Srbiju bili neznatni, jer je Rusija osjeala kako se
Srbija sve vie pribliava Austro-Ugarskoj. Prisiljena meunarodnim pritiskom,
Rusija je morala popustiti, a i San-Stefanski mirovni ugovor je poniten, dok su
pregovori o teritorijalnom ureenju Balkana krenuli iznova. Ishod pregovora je bio
Berlinski ugovor, potpisan 13. srpnja 1878. godine. Njime je temeljito izmijenjeno
ili poniteno 18 od 29 toaka San-Stefanskog sporazuma. Time su bile priznate
Rumunjska, Srbija i Crna Gora kao suverene drave, a Bugarska je podijeljena
juni dio koji je ostao pod osmanskim suverenitetom, postao je autonomna
pokrajina Istona Rumelija, dok je na sjevernom dijelu osnovana Kneevina
Bugarska. Niz drugih turskih provincija odvojeno je od Turske i dano na
upravljanje drugim dravama, poput Cipra koji je dodijeljen Velikoj Britaniji, te
Bosne i Hercegovine, koja je dodijeljena Austro-Ugarskoj. Devetnaesto stoljee
obiljeeno je i sve jaim zahtjevima srednje klase za udjelom u vlasti, s
povremenim izljevima politikog nasilja (pobuna 1dekabrista 1825., atentat na
cara Aleksandra II. 1881.) praenim valovima dravne represije. Nakon revolucije
1905. Rusija je dobila predstavniko tijelo, Dumu, to je donekle ublailo politike
tenzije. Poslijednj car bio je Nikola II. koji je svrgnut od strane boljevika.
Devetnaesto stoljee obiljeeno je i sve jaim zahtjevima srednje klase za
udjelom u vlasti, s povremenim izljevima politikog nasilja (pobuna dekabrista
1825., atentat na cara Aleksandra II. 1881.) praenim valovima dravne
represije. Nakon revolucije 1905. Rusija je dobila predstavniko tijelo, Dumu, to
je donekle ublailo politike tenzije. Poslijednj car bio je Nikola II. koji je svrgnut
od strane boljevika. Loe stanje na bojitu u prvom svjetskom ratu, prijetei
kolaps gospodarstva i pad popularnosti prisilili su cara Nikolaja II. na abdikaciju i
1 Dekabristi su bili ruski asnici, koji su traili promjenu reima u Rusiji i ustavne
oblike vlasti.

u veljai 1917. Rusija je postala republika. Vlade kneza Lvova i Aleksandra

Kerenskog nisu se uspjele uvrstiti na vlasti pa je 25. listopada 1917. dravnim
udarom vlast preuzela stranka boljevika.

DJETINJSTVO
Josif Visarionovi Staljin, ili Iosif Besarion (Soso) Dugavili je roen 18.
prosinca 1878, odnosno 6. prosinca 1878, prema starom julijanskom kalendaru
(iako je kasnije izmislio novi datum roenja za sebe: 21. prosinca 1879), u malom
gradiu Gori , onda dio ruskog carstva. Kad je bio u svojim 30-im godinama, on
je uzeo ime Staljina, iz ruska rije za "ovjeka od elika." Otac mu je bio postolar
Visarion Ivanovi ,rodom iz grada Gori u Tifiliskoj guberniji a podrijetlom seljak iz
sela Didi-Dilo, a mati Ekaterina Geladze ,iz kmetovske obitelji Geladzea iz
sela Gambareulija, bila je Gruzijka po nacionalnosti. Njihovo troje djece umrlo je
mlado: Josip, zvani "Soso" (na gruziskom jeziku Josif od milote) bio je
jedinac. Visarion Ivanovi Dugavili je takoer bio kmet ali je osloboen i postao
je postolar.Imao je svoju obuarsku radnju ali je ubrzo bankrotirao zbog ega je
bio prisiljen raditi u tvornici obue u Tifislu .U trenutcima kada je pijan dolazio
kui najee je tukao svog sina i suprugu, a njegova majka je bila pralja. Jedan
od ljudi za koje je Ekatarina prala rublje i istila kuu bio je jevrej iz Gorija, David
Papismedov. Papismedov je malom Jozefu koji je pomagao majci u ovim
poslovima davao novac i knjige na itanje i pruao mu podrku. Desetljeima
kasnije Papismedov je doao u Kremljin da bi se osobno uvjerio u to se razvio
mali Soso. Na iznenaenje njegovih suradnika Staljin ne samo da je primio u
posjet starijeg idovskog gospodina nego se i zadrao u srdanom razgovoru s
njim. Prijatelj iz djetinjstva o Staljinu je napisao: " Nezaslueno i strano
premlaivanje napravilo je djeaka bezosjeajna kao njegovog oca.".On nikada
nije vidio Staljina da plae. Ioseb Iremashvili , drugi prijatelj Staljina, napisao je
da su premlaivanja i mrnja prema vlasti u Staljinu izazvala, jedan vrst i
okrutan karakter 1888. godine Staljinov otac ostavio je obitelj bez potpore i
otiao ivjeti u Tiflisu. Po nekim glasinama nastradao je u kafanskoj tui dok su
drugi tvrdili da su ga vidjeli ivog i zdravog jo 1931. godine u Gruziji. S osam
godina Staljin je zapoeo svoje kolovanje u crkvenoj koli u Goriju. Staljin i
njegovi vrnjaci koji su pohaali ovu kolu bili su uglavnom gruzijci i govorili su
na jednom od sedam narjeja kavkaskog jezika. Meutim u koli su bili obavezni
da govore ruski jezik. ak i kad su govorili ruski uitelji u koli podsmjehivali su
se Staljinu i njegovim drugovima iz odjela na gruzijskom akcentu. Njegovi kolski
drugovi, koji su uglavnom bili djeca bogatih sveenika, dravnih slubenika i
trgovaca su ga takoer ismijavali. alili su se na raun njegove ofucane odjee i
roavog lica. Mladi Soso nauio je da se suprotstavi svojim muiteljima tako to
ih je zastraivao. Iskoritavao je slabosti svojih drugova iz razreda i izlagao ih
surovom podsmijehu. Da bi izbjegao fiziku 2konfrontaciju potencijalne napadae
je odvraao od sukoba tako to bi im jasno stavio do znanja da fiziku silu koriste
kao zamjenu za mozak. Ovakvom taktikom vrlo brzo je preuzeo ulogu voe meu
svojim vrnjacima. Kao tinejder, on je zaradio stipendiju za sudjelovanje u
sjemenite u oblinjem gradu Tblisi i studira za sveenika u gruzijske
pravoslavne crkve. Iako je poeo potajno itati rad njemakog socijalnog filozofa i
"Komunistiki manifest" autora Karla Marxa , postaje zainteresiran revolucionarni
pokret protiv ruske monarhije. Godine 1899. Staljin je bio izbaen iz sjemenita
zbog nepolozenih ispita, iako je on tvrdio da je zbog marksistike propagande.
2 Konfrontacija ili suoavanje

Nakon to je napustio kolu, Staljin je postao underground politiki 3agitator,

sudjelovanje u radnim demonstracijama i trajkovima.

Staljin 1894 god.

REVOLUCIONAR
Karijeru revolucionara zapoeo je kao propagandist meu eljezniarskim
radnicima u Tbilisiju. Policija ga je 1902. godine uhitila u Batumiju da bi proveo
vie od godine dana u zatvoru, nakon ega je protjeran u Sibir odakle je
pobjegao 1904. godine. Da ne bismo nabrajali sva njegova uhienja, spomenut
emo da je izmeu 1902. i 1913. godine Staljin uhien osam i protjerivan sedam
puta, a ukupno est puta uspio je pobjei. Njegov zadnji izgon dogodio
se 1913. godine i trajao je sve do 1917. godine. Po povratku
iz Sibira 1904. godine Staljin se vjenao. Njegova prva supruga Ekaterina
Svanidze umrla je 1910. godine.
U zadnjim godinama carske Rusije od 1905. do 1917. Staljin je bio vie sljedbenik
nego voa. Uvijek je podravao boljeviku frakciju unutar stranke, ali njegov je
doprinos bio vie praktini nego teoretski. Usprkos svojoj odanosti Lenjinu,
smatrao je pomirenje s menjevicima vrlo vanim za
ostvarenje marksistike revolucije, zbog ega je nekoliko puta doao u sukob s
Lenjinom i Trockim . Godine 1907. pomogao je u organizaciji prepada banke u
Tbilisiju da bi izvlastili fondove. Voa boljevika Lenjin u to vrijeme kooptirao ga

3 Agitator (lat. agitare - poticati) je naziv za usmeno i pismeno promicanje, tj.

aktivno podravanje neke ideologije ili pokreta.

je u boljeviki 4Centralni komitet. Naredne godine nakratko je bio urednik

partijskog lista Pravda a na Lenjinov poticaj napisao je svoje prvo veliko
djelo:Marksizam i nacionalno pitanje. Nakon ruske revolucije u veljai 1917.
godine Staljin se vratio u Petrograd (sada: Sankt Peterburg), gdje je nastavio
ureivati partijski list. Zajedno s Levom Kamenevim Staljin je dominirao pri
donoenju partijskih odluka, sve do Lenjinova dolaska u travnju. Politiku suradnje
s privremenom vladom koju su njih dvojica vodili, Lenjin je odbacio.

Prije revolucije 1917., Staljin je imao aktivnu ulogu u borbi protiv ruske
vlade.Ovdje je prikazan na 1911 kartici iz spisa ruske policije u Sankt Peterburgu.

Uloga tijekom Ruske revolucije 1917.

Nakon povratka u Petrograd iz njegovog konanog progonstva, Staljin e
svrgnuti Vjaeslav Molotova i Alexander Shlyapnikova kao urednika
Pravde . Potom je uzeo poziciju u korist potpore Aleksandra Kerenskog i njegove
privremene vladu . Meutim, nakon to je Lenjin prevladavao na konferenciji
Komunistike partije travnja 1917, Staljin bori se protivi privremene vlade. Na
ovoj konferenciji, Staljin je bio izabran u Sredinjem odboru . Dana 7. studenog,
upali su 5Smoly institut , 8. studenog, boljevici su upali u Zimsku Palatu i
Kerenski i njegova Vlada bila je uhiena.Time je zavrena oktobarska revolucija.

USPON NA VLAST
Iako bez osobite uloge u pripremi Oktobarske revolucije uao je u sovjetsku vladu
kao komesar za neruske narodnosti te postao lan Politbiroa Komunistike
partije 1917. godine. Zajedno s Jakovom Sverdlovim i Leonom Trockim pomogao
je Lenjinu rijeiti sva gorua pitanja u tekim vremenima graanskog rata. Staljin
igrao odluujuu ulogu u inenjerstvu 1921 Crvene armije invaziju Gruzije ,
pokazivao posebno tvrdu, centralistiku politiku prema sovjetskoj Gruziji . To je
dovelo do gruzijske afera 1922 i drugih represija. Staljinove akcije u Gruziji

4 Centralni komitet ili CK je bio tijelo ("organ") unutar strukture vlasti

komunistikih partija koje je donosilo odluke.
5 Smolny Institute je paladijevski graevina u Sankt Petersburgu.

stvorile raskol s Lenjinom, koji je vjerovao da su sve sovjetske drave trebaju

stajati jednako.
Lenjin ipak smatra Staljina kao lojalnog saveznika, a kad je bio oprenim
prepirkama s Trockim i drugim politiarima, on je odluio dati Staljinu vie
snage. Uz pomo Lev Kamenev , Lenjin je imao mo da Staljin imenuje glavnog
tajnika 1922. Lenjin doivio modani udar 1922. godine, prisiljavajui ga u polumirovinu . Staljin ga je posjetio esto da djeluje kao njegov posrednik sa vanjskim
svijetom, ali posvaali su se i njihov odnos se pogorao. Lenjin izdiktirao
biljeke o Staljinu u ono to e postati njegov testament .On je kritizirao
Staljinova politika stajalita, nepristojne manire, i prekomjerne snage i ambicije,
te je predloio da se Staljin treba ukloniti s mjesta glavnog tajnika. Za vrijeme
Lenjinove polu-mirovinu, Staljin stvorio savez s Kamenev i Grigorij Zinovjev protiv
Trockog. Ta politika pobjeda koja dolazi uz pomo Zinovjeva i Kameneva koji su
takoer bili osueni u Lenjinovom oporuci dovodi istovremeno do raspada ovog
politikog saveza odnosno krajem 1925 . stvaranja tzv. ujedinjene oporbe TrockiKamenev-Zinovjev protiv Staljina. Ti saveznici sprijeili Lenjinova zavjet bude
objavljeno na Dvanaestom stranakom saboru u travnja 1923 (nakon Lenjinove
smrti zavjet je proitao odabranim skupinama zastupnika u Trinaestog
stranakom saboru svibnja 1924, ali je zabranjeno da se spominje na plenarnoj
sjednici skuptine ili bilo koje dokumente Kongresa).Postaje predsjednik i diktator.
Trocki, Zinovjev Kamenev sukob rastao je sve je vie izoliran, a na kraju su
izbaeni iz Centralnog komiteta i iz same stranke. Kamenev i Zinovjev kasnije su
ponovno primljen, ali Trocki je prognan iz Sovjetskog Saveza.

Lenjin i Staljin 1922.

protivnik u

Lav Trocki , Staljinov najpoznatiji

borbi za vlast

POVEANJE SOVJETSKE TAJNE SLUBE

Staljin znatno poveao opseg i mo drave tajne policije i obavjetajne agencije.
Kod vodstva sovjetske obavjetajne snage poele postaviti obavjetajne mree u
veini glavnih zemalja svijeta, ukljuujui i Njemaku (poznati Rote Kappelle
pijun prsten), Velike Britanije, Francuske, Japana i SAD-a. Staljin je napravio
znaajan koritenje Kominterna pokreta kako bi se infiltriralo agenati i kako bi se
osiguralo da su strane Komunistike stranke su ostali pro-sovjetski i pro-Staljin.
Jedan od najboljih primjera Staljinove sposobnosti je da se integriraju tajne
policiske agencije 1940. godine, kada je dao suglasnost tajnoj policiji kako bi
mogli Trockog ubiti u Meksiku.
istke
Staljinov razlog za ciljane istke u tridesetim godinama moemo nai u
partijskom kongresu koji se dogodio tijekom sijenja 1934. godine. Tijekom
tadanjeg glasovanja o kandidatima za Centralni komitet, Staljin je dobio najvie
negativnih glasova od svih kandidata. Osoba koja na ovom zasjedanju dobiva
najmanje kritike u tajnom glasovanju jest Sergej Kirov koji na ovaj nain postaje
konkurent za vlast. Smrt popularnog Kirova u atentatu 1. prosinca 1934. godine
dovodi do poetaka istki "proturevolucionarnih" elemenata. Proi e vie od
godine dana prije nego to ove poetne istke stignu do razine masovnih
uhienja i likvidacija koje se dogaaju izmeu 1936. - 1939. Prvobitna otrica
ovih akcija bila je usmjerena na lanove partijskog kongresa iz 1934. godine
(pogubljeno njih 90 posto) i bive, sada ve umirovljene politike protivnike
(Zinovjev, Kamenev, Tomski, Rikov, Buharin), ali ona je tamo ostala. Najvei je
broj rtvi na kraju izazvala tajna sluba uredbama da se u svakoj opini mora
nai i uhititi tono odreeni broj "narodnih izdajnika". Veina tako privedenih ljudi
bila je potpuno nevina za zloine zbog kojih su osueni. Procjenjuje se da je
ukupan broj rtava u ove kratke 3 godine bio 2 milijuna. Bez obzira na ovaj
masovni broj smaknutih ljudi, dugotrajnu najveu tetu donijelo je likvidiranje
rukovodeih vojnih kadrova (Tuhaevski, Bliher i dr.) to prouzrouje
katastrofalne posljedice u vrijeme poetka rata.
Velika istka
Ovu kampanju je zamislio i njome upravljao Josif Staljin. Poela je
ienjem Komunistike partije i vladinih slubenika, represijom seljaka, a
nastavljeno sa vodstvom Crvene armije, i progon nepodobnih osoba. Obiljeilje
su je jak policijski nadzor, rasprostranjena paranoja od diverzanata, zatvora i
pogubljenja. U ruskoj povijesti se period najintenzivnije istke, 1937.-1938.,
naziva Jeovina po Nikolaju Jeovu, efu sovjetske tajne policije NKVD-a. Prema
sovjetskoj arhivi tijekom 1937. i 1938., NKVD je uhitila 1.548.366 osoba, od kojih
je 681.692 ubijeno, prosjeno 1.000 pogubljenja dnevno. Neki strunjaci vjeruju
da su dokazi puteni iz sovjetskog arhiva podcijenjeni, nepotpuni ili

nepouzdani. Povjesniar 6Michael Ellman tvrdi da je najbolja procjena smrtnih

sluajeva izazvanih sovjetskom represijom tijekom ove dvije godine u raspon od
950.000 do 1,2 milijuna, to ukljuuje i smrti u pritvoru i one koji su umrli nedugo
nakon to je puten iz gulaga kao posljedica boravka u zatvoru. On takoer
navodi da je to procjena koja bi trebala biti koriten od strane povjesniara i
profesora ruske povijesti.

Spomenik posveen rtvama

grada Harkiva, 1933

Mrtvi ljudi na ulicama

Holodomor, poznat i kao Gladomor; umjetno stvorena glad koja je obuhvatila

stanovnitvo sovjetske Ukrajine, sjevernog Kavkaza te podruje oko donjeg toka
rijeke Volge izmeu 1932.-1933. godine. Spomen na rtve Holodomora obiljeava
se u Ukrajini i irom svijeta svake godine, etvrte subote u mjesecu studenom.
Glad je bila rezultat Staljinove politike prisilne kolektivizacije i openito otpora
prema ukrajinskom seljatvu koje kao osnovica sovjetskog gospodarstva nije
eljelo prihvatiti novu ekonomsku politiku. Milijuni ljudi je umrlo od gladi, a
najvei gubici su bili upravo u Ukrajini koja je bila najplodnije poljoprivredno
podruje Sovjetskog Saveza.

Staljin je bio odluan u svojoj namjeri da u korijenu sasijee i najmanji trag

fiktivnog ukrajinskog nacionalizma kojeg su predstavljali ukrajinski seljaci.
Zapravo, umjetna glad je bila jo samo jedan u nizu naina kako napraviti istku i
rijeiti se nepodobnih ljudi u redovima ukrajinske inteligencije pa ak i u
redovima ukrajinskih komunista. Glad je slomila seljake u njihovom ustrajnom
neprihvaanju novog modela kolektivizacije, a Ukrajina je nakon toga ostavljena
u stanju politike, socijalne i psiholoke traume.
6 Michael Ellman je profesor iz ekonomije na Sveuilitu u Amsterdamu.Soviet
Repression Statistics: by Michael Ellman, 2002 str.1153 do 1160.

Gulag, sinonim je za sveobuhvatan represivni sustav u SSSR-u. Ukljuivao je

koncentracijske logore za prisilni rad i zatvore. U njima su ubijeni milijuni ljudi.
Sluili su za represije nad politikim protivnicima, masovno izrabljivanje kroz
prisilni rad, medicinske pokuse na ljudima, i pritvaranje ratnih zarobljenika.
Nalazili su se diljem biveg Sovjetskog Saveza, a poznatiji meu njima bio je
Soloveckij logor.
U doba Ruskog Carstva politiki protivnici proganjani su u Sibir i druga udaljena
mjesta Carstva. Kad je Lenjin 1917. osvojio vlast u Rusiji, ubrzo je iskoristio
koncept gulaga za klasne neprijatelje koji su predstavljali prijetnju ideji
socijalizma i komunizma.
Nije nikad nije bilo jasno definirano to, ili tko je klasni neprijatelj, ali koncept je
promijenjen prema vremenu i dogaajima.
Klasne neprijatelje bilo je teko otkriti i tee preodgojiti. To je znailo da su ih
smatrali ak i
opasnijima nego obine zloince.
Zatvoreni
Godin
ci
1944 . 1.179.819
a
u gulagu
1945 . 1.460.677
1934 .
510.307
1946 . 1.703.095
1935 .
965.742
1947 . 1.721.543
1936 . 1.296.494
1948 . 2.199.535
1937 . 1.196.369
1949 . 2.356.685
1938 . 1.881.570
1950 . 2.561.351
1939 . 1.672.438
1951 . 2.528.146
1940 . 1.659.992
1952 . 2.504.514
1941 . 1.929.729
1953 . 2.468.524
1942 . 1.777.043
1943 .

1.484.182

Rad u gulagu Belomorkanal.

KOLEKTIVIZACIJA I INDUSTRIJALIZACIJA
Staljinov reim preselio na snagu kolektivizaciji poljoprivrede. To je bio
namijenjen za poveanje poljoprivredne proizvodnje iz velikih mehaniziranih
farmi kontrole, te da bi naplata poreza bil laka. Kolektivizacija je donijela
drutvene promjene koje se jo nisu n vidijele od ukidanja kmetstva 1861.
godine i otuenja od kontrole zemljita i njegove proizvode. Kolektivizacija
takoer znai veliki pad ivotnog standarda za mnoge seljake, a suoeni su sa
nasilnim reakcijama meu seljatvom. Kritike koje padaju na raun Staljina
dolaze prije svega zbog milijuna ubijenih stanovnika Sovjetskog Saveza izmeu
razdoblja kasnih dvadesetih i kasnih tridesetih godina dvadesetog stoljea. Prvu
rundu tih pokolja ini postupak ubrzane industrijalizacije. Budui da Sovjetski
Savez nije imao financijskih sredstava za gradnju industrije, Staljin nareuje
oduzimanje ljetine od seljaka nakon ega bi se ona prodavala na svjetskom
tritu da bi se skupio novac za kupnju tvornikih strojeva. Tijekom tih dogaaja
koji poinju 1928., ali se dogaaju prije svega u razdoblju 1931. 1934. procjenjuje se da je umrlo prije svega od gladi deset milijuna ljudi, jer toliki
ih broj nedostaje na popisu stanovnitva iz 1937. Ukrajinci su to crno razdoblje,
kad ih je umrlo od gladi 3.5 milijuna, nazvali Gladomor. Da je situacija u
junom SSSR-u postala oajna, vlada u Moskvi znala je jo 1933. godine kada
izdaje nareenje da se sprijei odlazak ljudi iz toga podruja u druge dijelove
zemlje zbog irenja "proturevolucionarnih" lai. Ipak, pravo iznenaenje dolazi iz
popisa stanovnitva 1937. godine kad, uvi rezultat, Staljin izraava realni uas i
nareuje vrenje novog popisa koji e prikazati povoljniji rezultat za dravu.
Staljin je realno znao da e doi do gladi, ali ne takvog pomora, to ga ipak ne
oslobaa odgovornosti. Koju godinu kasnije u svom, na zapadu poznatom, govoru
tvrdi: 7"Smrt jednog ovjeka je tragedija, smrt milijuna - statistika".
Njegov drugi govor na poetku prve petoljetke kraljem dvadesetih godina
dvadesetog stoljea pokazao se potpuno istinit: "U deset godina mi moramo
dostii Europu ili nas nee biti."
Ovom ubrzanom industralizacijom Sovjetski Savez uveao je industrijsku
proizvodnju za nekoliko tisua posto. Drava koja je 1922. godine posjedovala
samo 13 posto industrijskih kapaciteta zaostale carske Rusije, 1941. druga je
svjetska industrijska sila. Bez toga bi SSSR izgubio Drugi svjetski rat.

7 Erich Maria Remarque njegova izreka koju esto Staljin uptrebljavao.Preuzeto sa

http://quotations.tastefulwords.com/erich-maria-remarque/.

Sovjetska kolektivizacija u praksi

Politika sveope kolektivizacije koju je 1929. uveo Staljin ne bi li tako
potpomogao financiranje industrijalizacije zemlje, imala je katastrofalan uinak
za poljoprivredu. Unato tome, 1932. Staljin je za 44% podigao obaveznu kvotu
ukrajinskog udjela u prinosu ita, to je znailo da ga nee biti dovoljno da bi se
seljaci prehranili, jer po tadanjem zakonu, ito iz 8kolhoza se nije smjelo dijeliti
meu seljacima sve dok se nije napunila dravna kvota koju je naloila Vlada.
Staljinova odluka i metode koje je koristio kako bi je izvrio, osudila je milijune
seljaka na smrt glau. Rukovodstvo Partije, uz pomo regularnih snaga i postrojbi
tajne policije, vodilo je nemilosrdan iscrpljujui rat protiv seljaka koji su odbijali
predati ito. ak je i bezvrijedno zrno ita nasilu bilo konfiscirano u seoskim
domainstvima. Bilo koji mukarac, ena ili dijete kojeg su uhvatili kako uzima
makar aku ita s kolektivne farme, mogao je, a najee je i bio, na mjestu
strijeljan ili preseljen nekamo na Daleki istok. One, koji nisu izgledali dovoljno
izgladnjeno, sumnjiili su da skrivaju zalihe.
Seljake su zadravali i sprjeavali ih da se domognu grada putem posebnih
unutarnjih putovnica, koje su im zabranjivale da napuste svoje selo, a kamoli
da krenu u grad. U gradovima gladi nije bilo jer je u jeku bila rusifikacija, i mnogi
su gradovi na poetku tridesetih godina ve bili naseljeni ruskim stanovnitvom.
Upravo zbog ovakvih sluajeva, gdje su svi pogoeni prostori Sovjetskog
Saveza bili uglavnom naseljeni Ukrajincima, Ukrajinska vlada ovaj in je
proglasila genocidom nad ukrajinskom nacijom.

Socijalna poboljanja
Kod sovjetske vlasti ljudi od koristi imali neke koristi od drutvene
liberalizacije. Djevojke su dobile adekvatan, jednako dobar sistem obrazovanja i
ene imaju jednaka prava pri zapoljavanju, poboljanje ivota za ene i obitelji.
Staljinistika razvoj i pridonijeli napretku u zdravstvu, to je znaajno povean
vijek trajanja i kvalitete ivota tipinog sovjetskog graanina. ]Staljinove polika je
odobrila univerzalni pristup zdravstvu i obrazovanju, efektivno stvarajui prve
generacije bez straha od tifusa , kolere i malarije . U pojave ove bolesti pao na
rekordno nisku razinu brojeve, poveavajui ivotni vijek .
Religija

8 Kolhoz je bio oblik poljoprivrednog zadrugarstva u Sovjetskom Savezu.

Staljin je postao ateist . Njegova je vlada promovira ateizam kroz poseban

ateistiki odgoj u kolama, anti-vjerske propagande, anti-religijski rad javnih
ustanova ,diskriminirajue zakone i teror kampanju protiv vjernika. Do kasnih
1930-ih, to je postalo opasno javno biti povezan s religijom.

OBITELJ
U doba Staljinovog stupanja na politike dunosti 1918 . godine, njegov otac je
ve godinama bio mrtav, a njegova majka koja je do tada gotovo cijeli ivot
sluila bogatae sada dobiva dvije slukinje da se brinu o njoj. Iako e
Staljin 1921 .narediti komunistikoj partiji Gruzije da se brine o njegovoj majci, on
e je samo jednom posjetiti i to 1936 .godine.Tijekom 16 godina vremena
( 1922 . - 1937 . ) svojoj majci je napisao samo 18 sauvanih pisama. Za svako
od tih kratkih pisama Staljin e potroiti sate i sate piui ih tako da je po
svjedoanstvu usvojenog sina Artim on jednom frustrirano rekao: "Kakav sam
ja Gruzijac kada mi za napisati pismo majci na gruzijskom jeziku trebaju dva sata.
Ja moram dobro razmisli prije svake napisane rijei! " . Dok je Staljinova ena
bila iva ona je redovito kontaktirala njegovu majku, ali nakon njene smrti ta
veza se prekinula. Brigu o Staljinovoj majci e na kraju preuzeti Lavrentij
Berija koji e se njome posluiti kao odskonom daskom za politiku karijeru.

Ekaterina ( 1885 .

Nadeda ( 1901 .

- 1907 .),

- 1932 . ),

Staljinova prva

Staljinova druga

ena

ena

Staljinov najstariji sin Jakov se rodio 1907 ., ali kako mu je majka umrla krajem
iste godine dok se Staljin bavio revolucionarnim aktivnostima, odrastati e u
obitelji ujaka tako da tek 1921 . godine upoznaje oca i poinje kod njega
ivjeti.Tijekom pohaanja sveuilita devetnaestogodinji Jakov e se zaljubiti i
zaruiti protivno oevim eljama to nakon estoke rasprave dovodi do Jakovljeva
pokuaja samoubojstva i Staljinovog dizanja ruku od uplitanja u ivot
sina . Nakon izbijanja rata otac e urediti da mu sinovi obavezno zavre

na frontu gdje ve 1941 . godine biva zarobljen od Nijemaca i koriten pored

ostalog putem fotomontaa kao njihovo propagandno oruje protiv SSSR -a. U
skladu s tadanjim zakonom, Staljin nareuje da njegova ena bude uhiena , a
na slobodu e biti putena tek na proljee 1943 . kada je osudila Jakovljevu
"izdaju" . 9Nakon to e Staljin odbiti u zamjenu za sina pusti feldmarala
Paulusa , Jakov e biti pogubljen.
Staljinova druga ena biti e Gruzijka Nadeda Aliluja koja je bila 23 godine
mlaa od njega. Tijekom 13 godina braka par e imati dvoje djece, ali Nadedin
psihika nestabilnost koju neki dijagnoziraju kao

10

bipolarni afektivni

poremeaj odnosno drugi kao kliniku depresiju dovesti e 1932 . do tragedije

kada ona nakon svae sa Staljinom na partijskom okupljanju vri
samoubojstvo . Po Svjetlanin svjedoenju napisanom 35 godina kasnije, Nadeda
je ostavila oprotajnu poruku u kojem je dala svoju potporu Buharinu u borbi za
vlast protiv mua. U prvo vrijeme Staljina slomljenog tugom zbog enine smrti e
uvati da ne izvri samoubojstvo, ali vremenom e ta tuga biti pretvorena u bijes
i zlobu usmjerenu prema protivnicima .

Staljinova majka

Staljin s kerkom

Ekaterina1892 .

Svjetlanom 1935 .

Tijekom braka Nadede i Staljina biti e roeno dvoje djece. Prvi od njih je bio sin
Vasilij koji e kasnije tijekom suenja o svom djetinjstvu rei:

11

"U ranom

djetinjstvu sam ostao bez majke, a kako otac nije imao vremena da se brine za
mene odgojen sam od strane njegovih tjelohranitelja koji nisu bili moralni ljudi .. .
Rano sam poeo piti i puiti " . Po Staljinovom historiaru Montefioru, Vasilij je
postao playboy i alkoholiar koji e kratko sudjelovati u ratu . Nakon to u zranoj
borbi srui nekoliko aviona on biva povuen s fronta kako bi snimao filmove. Bez
obzira na to Staljin e ga promovirati do ina general-potpukovnika , a kratko
9 Montfiore: 441.- 442.
10 Bipolarni afektivni poremeaj (BAP) je psihoza za koju je nekad bio uvrijeen
izraz "manina depresija".
11 Montefiore: 56 str.

prije smrti e ga poslati i na neuspjeno odvikavanje od alkohola nakon to je bio

prouzroio nesreu u pijanom stanju. Vasiljeva sudbina biva finalno odreena
kada je manje od 60 dana nakon oeve smrti uhien ( 28. 4. 1953 . ) i potom
osuen na osam godina robije.
Najmlae Staljinovo dijete je bila ker Svjetlana koja postaje oeva
mezimica. Nakon majine smrti odrasti e kod dadilje i tjelohranitelja . Tijekom
cjelokupnog djetinjstva ona e uivati status malene carice to e kasnije
dovesti do stvaranja nestabilne linosti. Kada joj nije doputeno da se uda za sina
od Lavretnija Berije ona e poeti nagovarati oca protiv njega . Tijekom kasnijeg
ivota prvo e pobjei na Zapad i osuditi sovjetski reim , zatim se 1984 . godine
vratila u SSSR i osudila ameriki reim , a potom ponovno prebjegla u SAD.
Posljednje Staljinovo slubeno dijete bio je usvojeni sin Artim koji e o svom
djetinjstvu u Kremlju uvijek lijepo priati. Za razliku od Vasilija on e vlastitim
zaslugama postati vie puta ranjavani heroj SSSR i godinama nakon Staljinove
smrti e biti postavljen za zapovjednika zrane obrane Dnepropetrovsk gdje se
gradilo sovjetsko nuklearno oruje .Osim njih Staljin e imati i izvanbranog sina
tijekom svog ivota u sibirskom izgnanstvu kojeg nakon 1917 . godine nikada
nee sresti.

DRUGI SVJETSKI RAT

Pakt Ribbentrop-Molotov
Pakt Ribbentrop-Molotov ili kako se slubeno zvao Pakt o nenapadanju
izmeu Njemake i Saveza Sovjetskih socijalistikih Republika je bio
sporazum o nenapadanju izmeu Njemakog Reicha i Sovjetskog Saveza.
Potpisan je 23. kolovoza 1939. god. u Moskvi od strane sovjetskog ministra
vanjskih poslova Vjaeslava Molotova i njemakog ministra vanjskih poslova
Joachima von Ribbentropa. Meusobni pakt o nenapadanju bio je na snazi do
poetka Operacije Barbarossa 22. lipnja 1941. god. kada je Njemaka napala
SSSR.
Dan sklapanja Pakta Ribbentrop-Molotov se sukladno odluci Europskog
parlamenta iz 2009. godine obiljeava kao Europski dan sjeanja na rtve svih
totalitarnih i autoritarnih reima.
Iako je slubeno bio oznaen kao "pakt o nenapadanju", ovaj sporazum
obuhvaao je i tajni protokol kojim je izvrena podjela interesnih sfera u
nezavisnim zemljama Finskoj, Estoniji, Latviji, Litvi, Poljskoj i Rumunjskoj. Tajni
protokol je eksplicitno predviao "politike i teritorijalne promjene" u dijelovima
navedenih zemalja to je ovaj sporazum pretvorilo u agresivni vojni savez
usprkos njegovom slubenom nazivu. Kao posljedica ovog sporazuma sve
navedene zemlje su napadnute i okupirane, bilo od strane Njemake, bilo od

strane SSSR-a. Od svih tih zemalja koje su bile rtve sovjetsko - njemakog
saveznitva, jedino je Finska, koja je dva puta vodila rat sa Sovjetskim Savezom
tijekom Drugog svjetskog rata, uspjela sauvati svoju nezavisnost; meutim je i
ona bila prisiljena ustupiti odreene teritorije.
Sovjetska propaganda i njeni predstavnici ulagali su velike napore da umanje
znaaj sporazuma injenicom da se Sovjetski Savez na razliite naine
suprotstavljao nacistikoj Njemakoj.

Sovjetsko-Japanski pakt o neutralnosti

Rezultat masivnog poraza Japana u bitci kod Halhin Gola bio je sporazum koji su
u Moskvi 15. rujna 1939. potpisali SSSR, Mongolija i Japan.
Jo jedna posljedica ovog poraza bio je i Sovjetsko-Japanski pakt o
neutralnosti koji je potpisan 13. travnja 1941. godine, slino SovjetskoNjemakom paktu o nenapadanju.
Kasnije tijekom 1941. godine, nakon to je Njemaka napala SSSR (Operacija
Barbarossa) na poetku Velikog domovinskog rata kako se zvao u SSSRu, Japan je
razmatrao prekid ovog sporazuma, no donijeta je odluka o nastavku pritiska
na Jugoistonu Aziju. Pod utiskom poraza kod Halhin Gola, Japan odlluuje ne
pridruiti se Njemakoj u bitci sa SSSRom, iako su i Njemaka i Japan
potpisali Trojni pakt.
5. travnja 1945. Sovjetski Savez jednostrano otkazuje pakt o neutralnosti,
objavljujui, da ga po njegovom isteku 13. travnja 1946. nee obnoviti. etiri
mjeseca kasnije, prije isticanja vremena na koji je pakt sklopljen, Sovjetski Savez
objavljuje rat Japanu potpuno ga iznenadivi. Jedan sat nakon objave rata,
poinje Sovjetska invazija Mandurije.

Operacija Barbarossa
Tijekom ranog jutra 22. lipnja 1941. godine, Adolf Hitler je prekinuo ugovor
provedbom Operacija Barbarossa , njemaka invazija sovjetske odran teritorije i
Sovjetskog Saveza koji je poeo rat na Istonom frontu . Ve u jesen 1940 Staljin
je dobio upozorenje iz nizozemske Komunistike partije, putem mree od

12

Red

Orchestra , koji je Hitler bio pripremao za zimski rat doputajui izgradnju tisua
snjenih zupanika za Junkers Ju 52 transportnih aviona. Iako je Staljin je dobio
upozorenje od pijuna i njegovi generali, on je osjeao da Njemaka nee
napasti Sovjetski Savez dok je Njemaka porazila Britaniju. U poetni sati nakon
to je njemaki napad zapoeo, Staljin oklijevao , elei osigurati da njemaki
napad in Hitlera, a ne neovlatenog djelovanja skitnica generala. Prvih dana
nakon napada Treeg Reicha 22. 6. 1941 .Staljin u dogovoru s lanovima vlade
potpisuje na desetke dekreta kojima se pored ostalog osnivaju stoer s
mijeanim vojnim i politikim osobama, savjet za evakuaciju ljudi i materijala iz
ratne zone, kao i ured za ratnu propagandu . Do stvarne vojne krize
dolazi 28. 6. 1941 . kada Nijemci osvajaju Minsk , a sovjetska vojna komanda
gubi potpunu kontrolu nad jedinicama na liniji fronte nakon ega se Staljin
povlai i odbija kontakte s ostalim sovjetskim liderima. Dva dana kasnije on
prima izaslanstvo

13

politbiroa i vraa se na dunost nakon to je od njih de facto

ponovno izabran da vodi dravu .

Bitka za Staljingrad
Bitka za Staljingrad (23. kolovoz 1942 - 2. veljae 1943 bila je glavna
bitka Drugog svjetskog rata u kojem je nacistika Njemaka i njezini saveznici
borili protiv Sovjetskog Saveza za kontrolu grada Staljingrada (danas
Volgograd) u jugozapadnom djelu Sovjetskog Saveza.
Obiljeeno je stalnim zgrada-za-zgradu borbama i izravne napade na civile od
strane zranih napada , to je bio najvea pojedinana i najkrvavija bitka u
povijesti ratovanja . To je prekretnica u europskom kazalitu Drugoga svjetskoga
rata - Njemake snage nikad nisu povratile inicijativu na istoku.
Njemaki pothvati za Staljingrad poeli su u kasno ljeto 1942 pomou 6 armije i
elemente 4. Panzer armije . Napad je bio podran od strane
intenzivnog Luftwaffe bombardiranja. Borbe su se pretvorile u borbe zgrada za
zgradu . Do sredine studenog 1942. Nijemci su gurnuli sovjetske branitelje u uske
zone u pravilu uz zapadnu obalu rijeke Volge .
12 Red Orchestra(njemaki : Die Rote Kapelle) je naziv dobio po Gestapou za
anti-nacistikog pokreta otpora u Berlinu.
13 Politbiro (politiki biro) je izvrni, operativni dio odreenog obino vieg
rukovodeeg tijela politike partije.

Dana 19. studenog 1942. Crvena armija pokrenula Operaciju Uran , dvosmjerni
napad ciljanje slabije rumunjske i maarske snage koje su titile bokove
njemake 6. armije. U Sovjeti su zauzeli bokove i 6. armija bila odsjeena i
okruena u Staljingradskom podruju. Adolf Hitler je naredio da se vojska ostavi u
Staljingradu i ne ine pokuaj da se izvuku; Umjesto toga, nastojalo se pruiti
zranu podrku i razbiti obru izvana. Teka borba nastavila za jo dva mjeseca.
Do poetka veljae 1943. godine, snage Osovine u Staljingradu su iscrpile svoju
municiju i hranu. Preostali elementi 6. armije su se predali. Bitka je trajala pet

mjeseci .

Srea se u ratu na kraju okrenula na stranu Staljina jer je on, za razliku

od Hitlera, sluao savjete svojih generala. Tipina razlika koja donosi pobjedu
izmeu njih dvojice nalazila se u pristupu. Staljin bi na sastanku s vojnim
rukovodstvom izdao nareenje i onda ga povukao ako bi se njemu suprostavili
generali. Hitler je smatrao da je uvijek u pravu. Tijekom voenja ovog rata velik
broj politiki postavljenih generala ve je do 1942. godine bio smijenjen sa svoje
dunosti i zamijenjen moda manje politiki podobnima, ali sposobnijim
vojnicima. Nijedan nesposoban general na kraju nije ostao na svom prvobitnom
poloaju, bez obzira na prijateljstvo s voom Sovjetskog Saveza. Tijekom rata
ovaj voa svjetskog komunizma nikoga nije tedio, tako da mu je i sin poginuo za
domovinu.Staljin kao ratni voa uzima titulu
Staljin koji je po povjesniaru

15

14

Generalisimusa. Tijekom rata

G. Robertsu i maralu ukovu sluao savjete

svojih asnika na proljee 1942 . e savjete glavnog stoera odbiti i podrati

14 Generalissimus (lat. generalissimus - najglavniji) je vojni in najviega
stupnja.

prijedlog frontovskog zapovjednika marala Timoenka s katastrofalnim

posljedicama u Drugoj bitki za Kharkov . Crvena armija e u njoj
od 12. do 28. 5. 1942 . imati oko 277.000 ubijenih ili zarobljenih vojnika, a biti e
uniteno i 1250tenkova . Dugo nakon ove katastrofe Staljin i tamonji politiki
komesar Hruov e svatko u svojoj verziji dogaaja optuivati onog drugog za
poraz, dok su za to u stvarnosti bili odgovorni oboje zajedno s
maralom Timoenko . Tijekom Drugog svjetskog rata na istonom frontu , bez
obzira na organiena ukljuenost u konkretne vojne operacije, Staljin se naao u
svom elementu. Dokumenti iz ruskih arhiva dokazuju da je on bio vrhovni
organizator sovjetskih ratnih napora koji nadgleda vojnu strategiju, ratnu
proizvodnju, propagandu i praktiki sve drugo o veliini bajoneta pa do naslova
u asopisu Pravda i tamonjih autora tekstova . Njegovo rukovoenje
ekonomijom i ratom e biti hvaljeno ve prvo od samog Hitlera , a potom od
ukova nakon Staljinove smrti vremenski posljednja kontroverzna Staljinova
odluka je bila ona da se opozove plan napada na Berlin s ciljom da grad bude
zauzet 16. 2. 1945 . Tu kontroverznu odluku donesenu u doba Jaltske
konferencije Staljin ne donosi sam nego dogovoru s podijeljenim glavnim
stoerom tako da e nju javno kritizirati marali Konjev i Rokosovski , dok e ju
podravati ukov .
Tijekom Drugog svjetskog rata na istonom frontu , bez obzira na organienu
ukljuenost u konkretne vojne operacije, Staljin se naao u svom elementu.
Konferencije
Teheranska konferencija je odrzana u Teheranu od 29.studenog do
1.prosinca 1943 .godine i na njoj su se
sastali Churchill , Staljin i Roosevelt tj. "Velika trojica".
Od bitnijih zakljuaka ove konferencije treba istaknuti prvenstveno odluku da se
partizanima u Jugoslaviji pruzi potpuna podrska, kako vojna tako i politika,
putem slanja velikog broja vojnih komandosa u Jugoslaviju itd. Takoder je
odluceno da ce se teziti obnovi neovisnosti i opsegu nekadasnje Jugoslavije.
Ova konferencija je poremetila i planove izbjeglike vlade Kraljevine Jugoslavije
na celu sa Puriem u Londonu, koja je dotad i uzivala djelominu potporu
britanske vlade.Meutim, nakon Teheranske konferencije, britanska vlada je
otkazala podrku Drazi Mihajloviu. Churchill je to nastojao rijeiti sa
kompromisom s Titom, trazei da Tito prihvati odbjeglog jugoslavenskog kralja
Petra II natrag u zemlju, a da ce Britanija zauzvrat otkazati suradnju s
Mihajloviem. No meutim, Tito na ovaj kompromis nije pristao, a Mihajlovi je
ipak izgubio podrsku.

15Opa i nacionalna enciklopedija, sv 18, str. 286 preuzeti statistiki podatci

Konferencija u Jalti je bio samit saveznikih voa koji je trajao

od 4 . do 11 veljae 1945 . Tu je utanaen plan za konano razraunavanje s
Hitlerovom Njemakom u Drugom svjetskom ratu .
Josif Staljin , Winston Churchill i Franklin Roosevelt tom prilikom su razgovarali o
poslijeratnoj okupaciji Njemake, o pomoi koja e po okonanju sukoba biti
pruena njemakom narodu, o razoruavanju njemake armije, ustanovljenju
suda za ratne zloine i sudbini poraenih ili osloboenih drava istone Europe,
nainu izglasavanja odluka o potonjem Vijeu sigurnosti Ujedinjenih naroda i

SUKOB TITO -STALJIN

Poslije prvih sukoba sa Staljinom, i povlacenja sovjetskih vojnih i civilnih
strunjaka, marta 1948. godine, Tito je ostao dosljedan samom sebi. Uputio je
pismo Moskvi i zatraio objanjenje. Za ovu prepisku znao je samo najue
partijsko rukovodstvo. 27.03. Tito je bio u Zagrebu.Tada je sovjetski ambasador
Lavrentijev i otpravnik poslova Armjaninov hitrno zatrazio prijem kod
Predsjednika. On je predpostavio o emu se radi i primio ih, ali veoma hladno.
Levrentijev je pruzio Titu pismo

16

CK SKP(b) i ostao da stoji pored njega, jer mu

Tito nije ponudio da sjedne. Tito je prelistao pismo u kome je ton bio bio veoma
ostar, a konstatacije su djelovale poput groma. Tom prilikom Tito nije reagovao,
16 Komunistika partija Sovjetskog Saveza.

suzdravao se koliko god je mogao. Na kraju pisma, koje je imalo 8 stranica,

Staljin je zaprijetio : Mi mislimo da je karijera Trockog veoma pouna.
CK SKP(b) u pismu je proirio optube. Navedeno je da je Crvena armija u
Jugoslaviji izloena diskreditovanju da meu jugoslovenskim rukovodiocima kruze
antisovjetske izjave koje stvaraju antisovjetsku atmosferu, da je takva zakulisna
kritika slina kritici Trockog, da u KPJ nema demokratije i da se u njoj ne osjea
duh klasne borbe, da u Jugoslaviji jaaju kapitalistiki elementi na selu, itd.
U ovom pismu Staljin KPJ nije ostavio nikakav izbor. Nametnuo se kao sudija , tito
i KPJ morali su prihvatiti ulogu optuenog.
O tome Edvard Kardelj je pisao:
17

Ovakvu ulogu ni Tito ni jugoslovenski komunisti nisu mogli prihvatiti i to ne

samo zbog sebe, vec prije svega sto bi prihvatajui takav diktat istovremeno
priznali Staljinu pravo da odluuje o sudbini naroda Jugoslavije, o sudbini njihove
nezavisnosti i njihovog sopstvenog socijalistikog puta. A to ne samo da nismo
htjeli uciniti nego nismo imali ni prava da to uinimo. Upravo zato Titovo ne je
dobilo iroku podrku komunista i narodnih masa Jugoslavije.
Tito je zakazao sastanak najbliih saradnika, a zatim je napisao odgovor na 33
stranice.
Nema izgleda da se mi ne slaemo kakvi treba da budu odnosi izmeu nae
dvije zemlje. Da ti odnosi treba da budu im bolji i prijateljski, u to ne moe da
bude sumnje, tu se podjednako slaemo. Ali na kojoj bazi se mogu uvrstiti takvi
odnosi- u tome postoji razlika u miljenju. Koji su to elementi za koje mi
smatramo da su oni neophodni za vrstinu naih odnosa i nerazruivost
prijateljstva? Prvo apsolutno potivanje principa nacionalne i dravne
nezavisnosti... Drugo apsolutno meusobno povjerenje....
CK KPJ dobio je pisma rukovodstava komunistikih partija Maarske,
ehoslovake, Rumunije i Bugarske, kojima oni izrazavaju saglasnost sa
stavovima CKSKP(b) od 27. Marta tj osuuju KPJ. Povodom ovih optubi Tito je
sazvao plenarnu sjednicu CK KPJ 12. I 13. Aprila u Beogradu. Poslije diskusije u
kojoj su uestvovali svi clanovi CK, na prijedlog Tita usvojen tekst odgovora na
optube CK SKP(b).
Poetkom maja dolo je novo pismo CK SKP(b) ,paljivo sroena optunica protiv
KPJ. Potpisao ga je Staljin i Molotov. Time je zapoeta kampanja protiv KPJ u
meunarodnom radnikom pokretu. U pismu se negira zasluga KPJ u
oslobodilakom ratu i omalovaava uloga Jugoslovenske armije u osloboenju
zemlje. U pismu se tvrdi da je Sovjetska armija razbila njemake okupatorske
snage i oslobodila Beograd i tako stvorila uslove da KPJ doe na vlast. U pismu od
17Edvard Kardelj, Put nove Jugoslavije.

19. Maja upuen je poziv KPJ za uestvovanje na sastanku inforbiroa. Na

sastanku Staljin je htio javno da optuzi KPJ. Ovo pismo lino je predao Titu
inovnik sovjetske partije Mesetov. Tito mu je odgovorio da ne ide na sastanak.
Tito je Mesetova primio u kabinetu u Uikoj ulici na Dedinju. Tom prilikom se
desilo da je popustio klin o kojem je visila Staljinova slika pa je ona bila samo
naslonjena, dok je Lenjinova i dalje visila. U cijeloj zemlji Staljinova slika je
spontano skidana iako Partija o tome nije dala zvanino nareenje. CK KPJ se
sastao treci put 20. maja. Odlueno je da se ne salje delegacija na sastanak
infoniroa.
25.maja 1948.godine povodom njegovog roendana niko iz Sovjetskog Saveza a
ni iz istonih zemalja nije mu poslao uobiajnu estitku. estitku je dobio samo
od Georgi Dimitrova. On je poslao kratki telegram: Bratski pozdrav i najbolje
zelje povodom Vaseg rodjendana
U Bjelom dvoru primio je nosioce tafetnih palica iz svih dijelova zemlje, pionire i
omladince. Zahvalio im se istaknuvi da je u toj tafeti izraena duboka vjera
svih naroda Jugoslavije, u ono sto oni danas stvaraju tj. u socijalizam.
U ljeto 1948, nekadanji sef ustake NDH, Ante Paveli cuvi za sukob staljin-Tito
poeo je da trlja ruke. Smatrao je da je dolo njegovih pet minuta. Poeo je da
priprema diverzantske akcije protiv Tita i Jugoslavije. Odluio je da ilegalno u
Jugoslaviju uputi svog zamjenika Bozidara Kavrana. On je trebao da rukovodi
prevratom i da pripremi teren za povratak poglavnika. Iz Austrije 03.07.1948.
preao je u Jugoslaviju i tom prilikom je uhapen. Na sasluanju je rekao Mislili
smo da se pribliava Titov pad.
Nekoliko godina poslije ovih dogaanja jedan novinar je pitao Tita:
-Da li je istina da ste trebali da budete likvidirani po nalogu Staljina?
-

To ne znam ali znam da nisam htio da idem u Bukurest, to je tacno...

Kao revolucionar Tito je dozivio mnogo teskih casova , a najtezi je bio sukob sa
Staljinom.

eljezna zavjesa
eljezna zavjesa ili Blokovska podjela je zapadnjaki izraz koji je popularizirao
Winston Churchill mislei na granicu koja je simbolino, ideoloki i fiziki
podijelila Europu na dva odvojena dijela od kraja Drugog svjetskog rata do kraja
Hladnog rata , otprilike od 1945 . do 1990 .

ZADNJE GODINE
Kraj rata Staljin doekuje kao zdravstveno slomljena osoba koja po rijeima
kerke Svjetlane oko dana njemake kapitulacije preivljava prvi lagani srani
udar . Potpuno svjestan svog zdravstvenog stanja on naputa dotadanji izravni
sustav upravljanja dravom i prelazi na onaj gdje daje dravne smjernice i
presuuje u raspravama, dok sve ostalo potpada pod izravnu kontrolu drugih
lanova politbiroa i ministara.
Prvo od pitanja koje se pojavilo jo u ratu biva to uiniti stanovnitvom teritorija
koje je bilo pod nacistikom kontrolom.Tijekom 1944 . godine Staljin e prihvatiti
radikalni prijedlog Berije o masivnim preseljenjima stanovnitva baziranim na
etnikom modelu to dovodi do preseljenja Tatara , Grka , Kurda i drugih iz
perifernih podruja SSSR -au njegovu unutranjost .
Drugo unutranjopolitika pitanje biva ono poratne rekonstrukcije koje e
istovremeno biti vezano s vanjskom politikom. Staljinov osnovni poetni cilj biva
dobivanje pomoi za obnovu u ratu poruenih dijelova SSSR-a od strane SAD -a,
miran suivot dvije supersile i stvaranje
prijateljskih kapitalistikih ili komunistikih reima u susjedstvu . Te 1945 . i
naredne 1946 . godine ehoslovaka i Maarska , koje se u skladu s dogovorom
na Jalti nalaze u sovjetskoj zoni utjecaja, imaju vie manje slobodne izbore na

kojima komunisti nisu uspjeli osvojiti vlast. Meutim, sve se mijenja

nakon Churchilovog govora o eljeznoj zavjesi i poetku Hladnoga rata kada sve
drave Istone Europe dobivaju jednopartijske sustave
Dok se tako suprotno Staljinovim eljama i oekivanjima poela pomicati
internacionalna situacija, u Kremlju je poela smrtonosna borba za vlast koja e
trajati due od sedam godina. Manje od mjesec dana nakon sastanka s
amerikom delegacijom poetkom listopada 1945 . Staljin doivljava tei srani
udar nakon kojeg Molotov preuzima vlast, au zapadnim dravama u medijima
izlaze vijesti o njegovoj smrti .
Nakon djelominog oporavka Staljin se vraa na vlast ime poinje Molotovljev
spori pad s najviih dunosti i uspon danova to biva potvreno u
veljai 1946 . kada on preuzima kontrolu partije. danovljeva smrt zbog lijenike
pogreke 1948 .godine koja postaje jedna od izvora kasnije lijenike
afere dovodi do poetka nove borbe za nasljednika Staljina. Na poetku najbolje
pozicije u toj borbi zauzimaju Georgij Maljenkov u partiji i

18

tehnokrat Nikolaj

Voznesneskij kao budui premijer protiv koga e se urotiti Berija i ranije

spomenuti Maljenkov, to dovodi do njegovog uhienja i pogubljenja. Sljedei
planirani nasljednik za mjesto premijera postaje takoer tehnokrat Vjaeslav
Maliev koji biva postavljen na mjesto Staljinova zamjenika u vladi, ali bez
podrke stranke on nee 1953 . godine biti u stanju preuzeti vlast, a prije kraja te
godine biti e na smrt ozraen tijekom testiranja hidrogenske bombe . Tijekom
svog ovog vremena Molotov ostaje na poloaju prvog zamjenika predsjednika
vlade iako gubi poloaj ministra vanjskih poslova. Postaje potpuno ignoriran u
partiji, a ena mu biva uhiena.
Osim politike borbe za vlast posljednje Staljinove godine obiljeavaju takozvana
danovina u sklopu koje se nareuje umjetnicima da stvaraju djela skladu s
zahtjevima stranke. Poznatiji tadanji sovjetski umjetnici koji su se nali pod
kritikom danovine bivaju pored ostalog pisci Ana Akhmatova i Mihail
Zoenko , skladatelji Dmitrij ostakovi , Sergej Prokofjev i Aram Haaturjan ,
tj. sva tri tadanja kompozitorska velikana jer navodno njihova djela
glorificiraju burujski nain razmiljanja i individualizam . Rezultat ove dravne
politike koja e trajati do 1954 . godine biva nanoenje katastrofalne tete
sovjetskoj kulturi poratnog razdoblja. Na znanstvenom podruju dravna politika
postaje rusifikacije raznih znanstvenih otkria s kraja 19. i poetka 20. vijeka .Po
tada izdanim sovjetskim medijima prvi avion nisu izgradila braa Wright nego
Aleksandar Moajkij , elektinu energiju su otkrili Pavel Jablokov i Aleksandar
Lodigin , a radio je izumio Aleksandar Popov .
18 Tehnokrata - oznaava esto pogrdan izraz za vladavinu profesionalaca ili
strunjaka. Tehnokratske vlade imaju svojstvo temeljiti svoje odluke uglavno
znanstvenim i tehnikim argumentima i ogranienjima.

Svoje posljednje godine ivota Staljin provodi zabrinut za budunost

komunistikog sustava kakvog je izgradio to je 1950 . na svoj izravni nain
rekao na sastanku politibiroa rijeima "Kada ja otiem kapitalisti e Vas utopiti
kao slijepe maie"
Kako se Staljinu zdravlje pogoravalo, njegovi su odmori trajali sve due i due
pa preostali lanovi politbiroa poinju od 1950 . djelovati kao kolektivno
predsjednitvo. Nakon povratka s odmora dugog est mjeseci Staljin se vraa
u Moskvu koju vie nikada nee napustiti od 22. 12. 1951 . godine.Na proljee
sljedee godine, tijekom redovnog zdravstvenog pregleda, kremljski doktor
Vinogradov okiran zdravstvenim stanjem pacijenta postavlja
dijagnozu hipertenzije i ateroskleroze s povremenim poremeajima modanih
funkcija. Sukladno dijagnozom Vinogradov proglaava Staljina nesposobnim za
vrenje dravnih dunosti, nakon ega e on est mjeseci kasnije biti uhien, a
Staljinov medicinski dosje uniten.
Zavrni in Staljinove vladavine postaje 19. kongres komunistike partije ( 5.
10. 1952 .) na kojem njegov izvjetaj itaju Maljenkov i Hruov dok Staljin u
svom govoru izravno kritizira Molotova i Mikojana, a neizravno i
Maljenkova . Tijekom kongresa on odustaje od mjesta glavnog tajnika, a osniva
proireni prezidijum komunistike partije od 36 lanova gdje su njegove stare
kolege (Molotov, Maljenkov, Mikojan , Kaganovi...) u manjini. Njegova odluka o
smjeni stare generacije nije bila potez ludosti nego racionalna odluka o unitenju
oekivanih nasljednika ili kako je to Barija komentirao: "Nitko od nas nee biti
Staljinov nasljednik, on eli nekog iz mlae generacije".
Glavni cilj lijenike afere na kojoj Staljin radi posljednjih mjeseci prvo bivaju prije
svega idovski lijenici, a potom poetkom 1953 . godine sovjetski mediji poinju
javno kritizirati sigurnosnu slubu tj. Barryju pa SAD donosi zakljuak da je on
vrlo vjerojatni cilj nove istke . Jo 1952 . godine Berijin prijatelj Sergej
temenko biva smijenjen s poloaja efa glavnog stoera Crvene armije , a
sljedee godine biva pripremljen njegov nalog za uhienje. Slinu sudbinu
doivljavaju njegova ljubavnica i saveznici u Gruziji koji bivaju uhieni u
tzv. mingrelijanskoj aferi koja je pokrenuta jo 1951 . godine .
Staljin je prvi 3. 1953. doivio katastrofalni modani udar u 18:30 po
svjedoanstvu njegovih uvara. Sljedeih nekoliko sati, iako u Staljinovoj sobi nije
bilo pokreta na to su ukazivali ugraeni senzori , uvari nee reagirati. Do
promjene dolazi oko 22:00 kada ulaze u sobu i otkrivaju onesposobljenog
Staljina, obavjetavaju svog zapovjednika, Beriju, Maljenkova i Hruova. Iako e
lijenici tek sljedeeg dana u 07:00 pregledati pacijenta i zakljuiti da je rije o
modanom udaru sa smrtonosnim posljedicama, ve ranije poinje dogovaranje
oko podjele vlasti. Staljin e od posljedica tog modanog udara
umrijeti 5. 3. 1953 .godine, au toku sljedeih mjeseci savez Bulganina i Hruova

nadjaava uz pomo vojske onaj Maljenkova i Berije tako da prvi postaje premijer
SSSR-a odnosno drugi glavni tajnik komunistike partije. U govoru
odranom 25. 2. 1956 . godine Nikita Hruov poinje
proces destaljinizacije osudom Staljina prije svega zbog kulta linosti i Velike
istke . Ovaj govor je vaniji iz legitimistikih nego nekih drugih gledita poto se
njegove optube ne slau s injenicama

Staljinizam
Staljinizam je politiki reim u Sovjetskom Savezu za vrijeme vladavine Josifa
Visarionovia Staljina. Staljinizam ukljuuje opsenu upotrebu propagande da se
uspostavi

19

kult linosti oko apsolutnog diktatora, kao i upotreba tajne policije za

smirivanje nereda i nezadovoljstava.

Izraz "Staljinizam" je skovao Lazar Kaganovi i sam Staljin ga nikad nije koristio.
Staljin je sebe opisivao kao marksista i lenjinista.
Poput mnogih drugih ideologija koje zavravaju na "-izam", i staljinizam moe biti
koriten kao pogrdni izraz za nacionalne drave, politike stranke ili politike
ideologije, kao i za pojedince, komuniste , koji su izrazito za diktaturu.
Politika staljinizma
Izraz staljinizam vie odreuje stil vladanja nego ideologiju. Iako je
opeprihvaeno miljenje da je staljinizam zapravo komunizam, on u stvarnosti
nije imao veze s Marxovim komunizmom, nego je bio boljevizam. Marxov
19 Kult osobnosti ili Kult linosti javno je nekritiko isticanje i oboavanje jedne
osobe kao nepogrjeivog politikog voe drutvenog napretka.

komunizam je bio ideja savrenog, besklasnog drutva potpune jednakosti ljudi,

u kojem ne postoji privatno vlasnitvo nego zajedniko, drutveno vlasnitvo.
Staljinizam ni po emu nije bio niti savren, niti je postojala jednakost, a privatno
vlasnitvo nije zamjenjeno zajednikim vlasnitvom nego je drava sve
nacionalizirala, tj. stavila pod svoju upravu. Donoene su tzv.petoljetke. To su bili
petogodinji planovi u kojima bi bilo odreeno koliko bi se ega trebalo proizvesti
u sljedeih 5 godina. Naravno, to je stvaralo potekoe, budui da je populacija
rasla iz godine u godinu pa se situacija mijenjala, i zbog nepredvienih okolnosti
(ranija zima, loa etva, rat itd.). To je dovelo do Gladomora, velikog pomora
stanovnitva usljed nedostatka hrane. Kada je Staljin dobio popis stanovnitva
1937., ostao je zapanjen koliko je stanovnika SSSR-a poginulo od gladi te je
naredio da se napravi novi popis koji bi prikazao povoljniji rezultat za dravu.
Staljin je imao svu vlast u dravi, tako da mu nije moglo biti sueno za bilo kakav
zloin. Zbog toga je esto vrio istke, tj. masovna ubojstva neistomiljenika.
Djela

"Anarhizam ili socijalizam ?," 1907

" Marksizam i nacionalno pitanje "1913

"Naela lenjinizma," 1924

"Trockizam ili lenjinizam ?," 1924

" Dijalektiku i Historijski materijalizam "1938

" Povijest Komunistike partije Sovjetskog Saveza "1938

"Pitanja lenjinizma," 1946

" Marksizam i problemi za lingvistiku , "1950

"Ekonomski problemi socijalizma u SSSR-u," 1952

Zakljuak

Za ivota oboavan je kao suta mudrost i nepogreivost,poslije smrti otkrivene

su njegove dinovske greke i nemjerljiva zlodjela.Nastupajui kao graditelj
slobode i ponaajui se kao tvorac ideje koja je traila vrhunski humanizam.
Jedan od imbenika koji zasigurno poveava snagu diktatora loa je ekonomska
situacija zbog koje narod osjea oaj te ga je zbog toga lake izmanipulirati,
obeavajui bolje sutra. To je inio Hitler u Njemakoj, a isto tako i Staljin u SSSRu pod krinkom novog i pravednog sustava jednakosti komunizma.On je u
rukama kocentrisao veliku brutalnu mo ne zapisanu u ljetopisima.Vlast je esto
koristio za brisanje ljudskih prava,gaenje dostojanjstva i unitavanje
egzistencije.On je sigurno dosta uinio za Sovjetski Savez postane velika sila ,u
isti mah njegovi postupci zablude su uinile da za to bude plaena ogromna
cijena.U sjenci njegove netrpeljive diktature rasla je birokratija sa svojim
poltronstvom,20osionou i ambicijama kao najvea prijetnja za osjetljiv
organizam Socijalizma.Njegov uzurpirani primat apsolutnog vladara i nosioca
bezpogovornih direktiva u meunarodnom radnikom pokretu, njegovo unoenje
21
jezuitskog morala i 22makjavelistike tehnike u primjeni filozofije oslobaanja
ovjeka,nanijele su veliku tetu progresu i ugledu marksizma .Staljinova
gvozdena volja zajedno sa drugim njegovim osobinama uvelianih
dimenzija,imala je dvojako dejstvo i raala je plodove veoma razliitih vrsti.
Njegova svemo je takoe dala pomjeane rezultate u vrijeme drugog svjetskog
rata :njegove itske sposobnih kadrova crvene armije i vjerovanju da Hitler nee
napasti su prouzrokovale neke poaraze ,ali njegova robustna energija
organizatorski talent i elina linost doveli su udesno izdljivog i snanog
otpora koji e ih kasnje odvesti u pobjedu.Glavni klju u razumijevanju
Staljinove linosti je spoj njegovih linih osobina i objektivnih uslova sredine i
vremena.Svojstva njegove psihe i karaktera,gvozdena energija , neranjiva
upornost,bezgranina ambicija,hladnokrvna okrutnost, to edovesti do
oblikovanja ovakve linosti.

20 Bahatost
21 Cilj opravdava sredstva njiova naela
22 Vladar iz Italije koji je izdao knjigu o vladanju o represivnim i brutalnom
tehnikama kontrole stanovnitva.

Literatura

ori Radenkovi.Portreti svjetskih linosti Mladost,1972.

Wikipedia
Znanje.org
Sajmon Sibag Montefjore.Dvor crvenog cara ,Profil
international,2009.
Bill Keller. Major Soviet Paper Says 20 Million Died As Victims of
Stalin, New York Times,1989.
Sovjetska unija ,Staljinov reim(1924-1953). Twentieth Century
Atlas.
Tisuu razloga potovati Staljina. BBC News (6. oujka 2003)

Datum predaje rada: ___. april 2014.godine

Datum odbrane rada: ___. ___. 2014. godine

Ocjena: ________________________________

lanovi Komisije:
1.
_______________________________________
2.
_______________________________________
3.
_______________________________________