Miroslav Krlea - Baraka Pet B

Baraka Pet Be novela je jednog od najpoznatijih Krleinih djela, zbirke novela Hrvatski bog Mars koja je nastajala od 1922. do
1933. godine, a kao cjelovita zbirka izala 1947. Zbirka je to od sedam novela antiratne tematike koja nosi ironian i podrugljiv
naslov Hrvatski bog Mars po tome to Mars predstavlja hrvatskog boga rata, te na ironian nain Krlea prikazuje stanje u
Hrvatskoj za vrijeme Prvog svjetskog rata i opise hrvatskih seljaka i intelektualaca. Tema je besmisleno stradanje hrvatskih
domobrana poslanih na klaonicu istonoga bojita (Galicija), a stil je karakteristian Krlein - spoj impresionizma i
ekspresionizma, poviene retorike i melankolinih meditacija. Dominiraju naturalistiki opisi vojnikoga ivota i smrti, a sve je
uronjeno u ozraje implicitnoga komentara koji bismo mogli oznaiti gnjevnim i nepomirljivim. Neke su od novela iz
zbirkeBitka kod Bistrice Lesne, Domobran Jambrek i Tri domobrana. Osim u Hrvatskoj ova je novela vrlo poznata i u
europskoj knjievnosti. Krlea u djelu opisuje apsurdnost ratovanja, tragedije pojedinaca koji se pate i umiru bez ikakvog smisla
i posebnog znaenja.

Tema:
U baraku pod nazivom Pet Be dovezen je teko ranjeni hrvatski vojnik Vidovi kojemu jedino preostaje da eka smrt. Upravitelj
je barake grof Axelrode koji nema suosjeanja s ranjenicima. Radnja se temelji na tekoama koje proivljavaju ranjenici. Na
kraju nastaje pijanka koja dovodi do kaosa u baraci. Dolazi Axelrode i pokuava napraviti reda, a Vidovi umire sam i naputen.

Ideja:
Krlea ovim djelom svim itateljima daje antiratnu poruku. Inspiracija su za djelo i temeljni motiv upravo dogaaji iz Krleina
vlastita ivota. Krlea je ogoren uasima koje donosi rat. Izrazito se protivi ratu i ratnim razaranjima. Iako na pomalo ironian
nain opisuje rat, svejedno prikazuje koliko je ratovanje besmisleno. On karikira rat, ali takoer prikazuje ljude koji se
dehumaniziraju i postaju poput ivotinja. Tu vie nema suosjeajnosti. Zbog toga hrvatski domobrani vie nemaju snage za borbu
te se preputaju sudbini.

Vrsta djela: novela iz zbirke novela Hrvatski bog Mars

Vrijeme radnje: stanje u Hrvatskoj 1916. godine

Mjesto radnje: na ratitima u borbi Hrvatske za Austro - Ugarsku Monarhiju

Kratak sadraj:

Opisuje se ivot u jednoj baraci koja zbrinjava ranjenika. Na mjesto broj 8 u baraku dolazi ranjenik Vidovi za kojeg je prognoza
smrt u roku od jednog dana. Padaju oklade meu ostalim "stanovnicima" barake hoe li ili nee doivjeti jutro. Ipak doivljava
jutro i inspekciju grofa Axelrodea koji obilazi ranjenike. Te noi, Vidovi je i dalje iv, Nijemci i Maari provode grupno
pijanevanje u baraci, iako je to strogo zabranjeno. Front je probijen (radi se o Prvom svjetskom ratu, logor baraka je smjeten
negdje oko granice s Rusijom ), svi napeto iekuju prekid, odnosno udaljavanje zvukova pucnjeva. Kad je ipak fronta odbaena
dalje od barake, grof prireuje mimohod u ast pobjede. Svi moraju obii oko barake jedan krug: ranjeni, napola mrtvi, bez
udova, medicinsko osoblje. Broj devet, koji je boravio do Vidovia, umire, a tada se Vidovi die iz postelje i zove doktora da
pomogne njegovu susjedu, ali i on tada umre.

Rat izmeu Austro - Ugarske i Rusije, a pobjedu ostvaruje Austro - Ugarska

Opis
pitala
bolnice:
pital je bolnica koja putuje kako se kreu bojita, ukupno ima 42 barake i oko 1500 ranjenika. Izgleda poput drvene kolibe. U
bolnici vlada izuzetno teko stanje. Ranjenici nemaju hrane i pia pa su ih hranili sredstvima za gliste. U baraci Pet Be takoer
vlada kaos. Svi tre s jedne strane na drugu. Neprestano dolaze novi ranjenici. U opisu je barake uoljiva ironija. Krlea tom
ironijom prikazuje apsurdnost ratovanja i nemar ljudi jednih za druge. Ranjenike usporeuje s vreama koje su unosili ili iznosili.
Nad svakim je tijelom stajala etiketa da se zna u kakvom je stanju ranjenik.

Tri
grupe:
Baraka je podijeljena u tri grupe. Prva su grupa polomljene kosti: kosti vire iz tijela ranjenika, ali ljudi samo lee i ute. Druga su
grupa amputirani: bez noge ili ruke i bez zavijenih rana koje se zbog toga samo sue. Trea su grupa cuvaks: to su oni umirui
koji samo proputuju kroz bolnicu jer uglavnom ne doekaju novi dan.

Opis
kupaonice:
Opis je kupaonice najbolje prikazan u trenutku kada je dovezen ranjeni Vidovi. Vidljiv je tipian naturalistiki opis. I samom se
prljavom Vidoviu kupaonica gadila i nije ju mogao usporediti ni s jednom kroz koju je dotad proao. Voda je bila smrdljiva i
uta od prljavtine, nad njom se pjenila sivozelena sapunica i plivali krvavi zavoji i gnojne vate. Iz vrue se vode dizala para koja
je smrdjela po blatu. Opis barake prikazuje kaotino, mrano i depresivno stanje.

Mimohod
povorka:
Mimohod prikazuje masovnu scenu ophoda oko barake u znak pobjede nad Rusima. Prikaz je to i simbol ismijavanja slavlja
(ironija) zbog pobjede u ratu. Taj je trenutak najznaajnija scena, a apsurdan je zbog toga to predstavlja neku vrstu muenja
jadnih ranjenika koji se nalaze u tekom stanju ili pred smru, a zapravo se slavi pobjeda ne obazirui se na ranjenike.
Maximilian Axerlode zapovijedio je da se pobjeda nad Rusima proslavi mimohodom te da apsolutno svi ranjenici moraju
sudjelovati u tom mimohodu, ak su i oni koji ne mogu hodati bili noeni. Krlea mimohodom ismijava rat.

Likovi: mladi ranjeni student Ivica Vidovi i ef pitala Maximilian Axelrode

Grof Maximilian Axelrode: ef je bolnice (pitala) u kojoj su smjeteni ranjenici iz rata, koju esto obilazi kao inspekcija. U
ivotu se iskazao kao ambiciozan ovjek koji je elio postati junak ili veliki ratnik, no to nije mogao ostvariti jer smatra da je
roen u krivo vrijeme, stoga esto ironino daje komentare na tadanja vremena. Smeta mu tadanji politiki poredak, smetaju
mu razvoj i industrijalizacija.

Grof Axelrode lik je oblikovan ironijom i groteskom. eljan je rata kako bi se istaknuo, kako bi postao veliki junak i ratnik, a
ovdje je nita drugo doli obini ef bolnice. U tome je prikazana ironija. U djelu se istie njegovo slavno podrijetlo. On je plemi
i izrazito potuje tradiciju. Potjee iz plemenitake aristokratske obitelji i time se velia i istie njegov status. Ono to je kod
njega negativno je to to on udi za ratovanjem, borbama i vojskom samo zatoda se istakne, eli ono negativno iz sebinih
razloga. Nema osjeaja za ranjenike u bolnici. Potpuna zaluenost ratom, slavom i pobjedom grofa Axelroda potie da jadne i
bespomone ranjenike tjera na mimohod.
Axelrode simbolizira neprijatelje Hrvatske, odnosno gospodara nad Hrvatskom.

Opis Vidovia: Student, intelektualac i hrvatski domobran prostrijeljenih plua koji je zbog krvarenja dopremljen u baraku.
Vidovi, iako je proputovao mnogim bojitima, jo nikada nije bio u tako prljavoj bolnici, osobito kupaonici koja odie runim
naturalistikim opisima.

U baraci je Vidovi leao na broju osam. Sudbina broja osam kao da je predodreena za smrt. Ve se nekoliko dana mijenjaju
ranjenici s broja osam. ak su se i ostali ranjenici kladili na Vidovia da nee doekati jutro. Jednostavno mu je bilo sueno
umrijeti, odnosno ekati taj kobni trenutak. Njega takoer okruuju teki ranjenici podijeljeni u tri ve spomenute grupe. Ima
negativan stav prema ivotu i ali to se uope rodio. Zapravo, on ne nalazi smisao u tome to je roen, sve to se oko njega
dogaa ini mu se toliko apsurdno i besmisleno, osobito to ratovanje. Svjestan je da e umrijeti zbog tueg nemara i takvu smrt
smatra sramotnom. Iako ima elje za ivotom, ne pronalazi smisao stalnog ratovanja i leanja po pitalima.

Stav prema religiji: Vidovi je okruen ranjenicima koji se mole svojim bogovima i koji zazivaju boga kao posljednju nadu jer im
je lake podnijeti silnu bol kroz vjeru u boga, ali Vidovi nema nikakav odnosa s Bogom. Zbog silnih je ratovanja i borbi u
kojima je sudjelovao, ak i zbog opeg apsurdnosti ratovanja, Vidovi izgubio vjeru u Krista. Njega molitva ne moe utjeiti jer
on
prua
ruke
prema
nebu,
ali
ne
zna
kome
ih
prua,
stoga
ruke
ostaju
prazne.
Jednom je prilikom Vidovi osudio ene kao majke buduih krvnika, karikira ene smatrajui ih onima koje e raati budue
ratnike krvnike. Zgraa se nad ponaanjem ena u pitalu i u tom trenutku bijeli i isti stolnjak sa stola poeli umoiti u blatnu
posudu da ostavi mrlju odnosno trag da je postojao, da mu je bilo teko, ali ga nitko nije primjeivao niti mu pomogao.

Ta je elja za ostavljanjem traga bila Vidovieva pobuna protiv stanja u kojem se nalazio, a Krlea motivom prljave mrlje
simbolizira Hrvate koji su se uvijek morali boriti za druge, odnosno za strance i tuince. Vidovieva je pobuna najvjerodostojnije
prikazana one veeri kada su bolniari slavili pobjedu ne marei za jadne ranjenike koji vape za pomo. "Brao draga! Molim
vas! Mir! Mene boli! Mene strano boli, vie Vidovi, ali mu se glas gubi, i on samo hropti, i krv mu navire na zube."

Vidovi je takoer uz ostale ranjenike sudjelovao u mimohodu, a kad su ga donijeli s povorke, imao je visoku temperaturu.
Nakon mimohoda Vidovievo se stanje pogoravalo iz minute u minutu. Tijekom boravka u baraci Vidovi je doivio veliko

razoaranje, najprije prizorom koji ga je doekao u baraci, prljavtinom i smradom, zatim nemarom bolniara za ranjenike,
osobito kad je umirao broj devet, a pijane bolniarke nita nisu poduzele.

I sam je Vidovi doivio kobnu i traginu smrt, ba onakvu kakvu je nazivao sramotnom. Umro je sam i bespomoan u okruenju
bolniara koji nisu dostojno pomagali ranjenicima niti suosjeali s njihovom boli.

Kontrast
Vidovia
i
Axelrodea:
Axerlode i Vidovi dva su lika koja dominiraju novelom. Simbolino su prikazani u kontrastu gdje Vidovi simbolizira hrvatski
narod, njegovu rtvu i patnju u borbi za tue ciljeve jer hrvatski se narod ne moe boriti za sebe, nego samo za tuince. Istiemo
ga kao lik koji svojim turobnim mislima iskazuje antiratne stavove hrvatskog intelektualca. Grof simbolizira neprijatelje
Hrvatske, odnosno gospodare nad Hrvatskom, a ujedno oslikava bezosjeajnost prema patnji drugih i apsurdnost ratovanja, te
stavove imperijalistikih sila u naletima osvajakih pohoda.

Stil
i
jezik:
Djelo je napisano kajkavskim narjejem jer je to govor Krleina rodnog kraja. esto koristi dijalektizme, tuice, poredbe, ali i
arhaizme. Krlein je leksik iznimno bogat. On pie intelektualiziranim leksikom jer je vrlo obrazovan ovjek i da bismo razumjeli
njegovo djelo, morali bismo takoer biti dobro obrazovani. Bio je poliglot i govorio puno jezika, to se vidi iz samog djela jer
esto pie kratke reenice na razliitim jezicima od kojih se istiu latinski, maarski, francuski...
U djelu vojnici koriste vojniki leksik, a seljaci govore zaviajnim govorom odnosno kajkavskim dijalektom.

Elementi ekspresionizma: nemir i kaos koji vladaju u bolnici; prevladavaju runi motivi u opisima prostora i opisima ranjenika,
izgubljenost i osamljenost lika Vidovia; najistaknutiji je motiv smrt; prikaz masovne scene u mimohodu; prikaz ratne bolnice.

Elementi naturalizma: detaljno opisivanje rune kupaonice; opisi krvavih rana; ovjek je prvenstveno fizioloko bie pa tek
onda duhovno i nitko ne mari za njega; ljudi se ponaaju poput ivotinja i dehumaniziraju se; masovna scena mimohoda;
opsjednutost smru; uglavnom su odlike ekspresionizma sline odlikama naturalizma.

Elementi realizma: realan opis situacije u baraci; tipian lik ranjenika Vidovia u tipinom prostoru pitala; detaljan opis
prostora tipian za karakterizaciju likova; javlja se pobunjeni pojedinac koji iznosi vlastite stavove; socijalna i psiholoka
karakterizacija likova
________________________________

Miroslav Krlea (Zagreb, 7. srpnja 1893. Zagreb, 29. prosinca 1981.) smatra se najveim hrvatskim

knjievnikom 20. stoljea. Roen je u Zagrebu, gdje se i kolovao. Polazio je i vojnu akademiju u Budimpeti. U svom ivotu
sudjelovao je u politici i bio je ljeviar, a znaajan je i njegov "sukob na knjievnoj ljevici" nakon kojeg prestaje s politikim
ivotom. S Cesarcem je ureivao asopis Plamen, a jo su znaajni asopisi Danas, Peat, Forum i Knjievna republika. Za
Krleu je karakteristian irok opus stvaralatva. Pisao je romane, drame, pripovijetke, novele, putopise, memoare, kritike i eseje,
a okuao se i u poeziji gdje se izdvaja zbirka dijalektike kajkavske poezije pod nazivom ''Balade Petrice Kerempuha'', no pisao
je i pjesme antiratne tematike. Djela: Hrvatski bog Mars (1922. potpuna i konana varijanta 1933.),Povratak Filipa
Latinovicza (1932.), Balade
Petrice
Kerempuha (1936.), Vujak (1924.), Gospoda
Glembajevi (1929.), U
agoniji (1928.), Leda (1930.), itd.