Milutin Cihlar Nehajev

Senj, 25. studenoga 1880. - Zagreb, 7. travnja 1931.

Romanopisac, novelist i novinar, Nehajev je jedan od najistaknutijih predstavnika hrvatske knjievne
moderne.
Roen je u Senju 25. studenog 1880. u doseljenikoj ekoj obitelji. Pseudonim Nehajev uzeo je
prema senjskoj uskokoj kuli Nehaj. Njegov otac Sebald, inae gorljivi panslaven, doao je u
Kraljevicu 1865. na poticaj enoe s kojim je prijateljevao u Pragu. U Kraljevici je radio kao uitelj te
se oenio Ludmilom Poli iz ugledne kraljevike obitelji. Uskoro se obitelj preselila u Senj. Milutin
Cihlar je puku kolu zavrio u Senju, gdje je do estog razreda pohaao i gimnaziju. Premda je bio
najbolji uenik, 1897. godine je iskljuen iz Senjske gimnazije zbog nedolinog ponaanja prema
jednom profesoru, a kasnije i cijelom profesorskom zboru, te zbog demonstrativnog izostajanja s
nastave. Zadnja dva razreda zavrio je u Zagrebu, gdje je i maturirao.
U mladosti je pisao pjesme. Kao esnaestogodinji gimnazijalac napisao je rodoljubnu odu Senju
gradu,
koju
zavrava
stihovima: Dok
god
bude
Nehaja
i
Senja,
Vijat e se u njem stieg hrvatski!
kolovanje je nastavio u Beu gdje je studirao kemiju. Nakon diplome odlazi u Zadar gdje radi kao
profesor. U Zadru 1905. pokree list Lovor, a potom odlazi u Trst gdje od 1907. do 1909. ureuje
transki list Balkan. Kao svestrani novinar radio je i za Jutarnji list, Obzor i Agramer Tagblatt. Za
navedene listove bio je dopisnik iz Pariza, Praga i Beograda.
Od 1909. do 1912. Nehajev ivi u Krievcima gdje radi kao asistent u Agrikulturno-kemijskom
zavodu Kraljevskog gospodarskog i umarskog uilita u Krievcima. Nakon trogodinjega boravka i
rada u kemijskoj struci u Krievcima, napokon seli u Zagreb i potpuno se posveuje knjievnom i
novinarskom radu.
Nehajev se 1912. godine oenio Paulom Vuksan s kojom je imao troje djece: Nedu, Zvonimira i
Milutina. Zanimljiva je pria kako su Nehajevljeva djeca dobila svoja imena. On je smatrao da djeca
trebaju sama odabrati svoja imena kada se za to odlue. Tako su sva njegova djeca po roenju dobila
nadimke a kasnije su sami odabrali ime.
Godine 1926. bio je predsjednik Drutva hrvatskih knjievnika. Umro je 7. travnja 1931. u Zagrebu.
Grad Senj podigao mu je spomenik u Parku pjesnika i spomen-plou na rodnoj kui.
Poeo je piui drame, uavi u knjievnost potkraj 19.st, u vrijeme borbi "starih" i "mladih" u
godinama koje su prethodile moderni. Veliki uspjeh postigao je novelama sakupljenim u zbirci Veliki
grad (objavljena 1919.), u kojima opisuje modernu i dekadentnu inteligenciju koja ne pronalazi smisla
u ivotu te se pasivno preputa ispraznim filozofiranjima i lamentacijama.

Nehajev je novelist, romanopisac, dramatiar, prevoditelj, publicist, svestrano obrazovan intelektualac.

Bio je jedan od prvih hrvatskih kazalinih i glazbenih kritiara. Ostavio je brojne vrijedne studije i
oglede o hrvatskim politikim ljudima (Gaj, Starevi, Radi,) i o istaknutim europskim i hrvatskim
knjievnicima (enoa, Gjalski, Vraz, Shakespeare, Zola, Gogolj, Dostojevski...).
U tridesetak godina spisateljskog rada stvorio je ovei opus novela, romane Bijeg (1909), Vuci (1928),
Rakovica (1932), drame, kritike i lanke.

Bijeg
Povijest jednog naeg ovjeka
Roman je objavljen 1909. godine.
Roman prati ivot glavnog junaka ure Andrijaevia od djetinjstva pa sve do njegove
tragine smrti. Poslije povratka iz Bea i kolovanja u Zagrebu, uro razmilja o svom
odnosu sa zarunicom Verom Hrabarovom i njezinoj majci koja nije zadovoljna kerinim
izborom. Znajui da se mora suoiti s Verom i njezinom obitelji, eli to to due odgoditi i
odlazi u posjet svom prijatelju Toi u Zdence. uro razmilja o djetinjstvu, ostavtini strica
Tome zahvaljujui kojoj se kolovao, o ranom gubitku oca, majci koja se sve vie okree
religiji, ali i o odnosu sa enama prema kojima je uvijek gajio kompleksne osjeaje. Prisjea
se mladenake ljubavi sa Zorom Marakovom na ljetovanju u Kraljevici i o krivnji koju je
osjeao poslije zajednike noi pa ak i gaenja prema samome sebi i djevojci.
U Zagrebu je prisiljen suoiti se s Verinom majkom i ocem koji ga ucjenjuju da e mu dati
ruku njihove keri ukoliko za dvije godine poloi dravni ispit i tako osigura sigurnu
egzistenciju sebi i Veri, a do tada Veri ne smije pisati ni biti s njom u bilo kakvom kontaktu.
uro prihvaa mjesto suplenta (nastavnikog pripravnika) u Senju. U poetku je zadovoljan
svojim poslom, priprema se za nastavu i ostvaruje dobar kontakt s uenicima. Meutim,
ravnatelj ga ubrzo poziva na razgovor i sugerira mu da uenici trebaju vie uiti napamet, da
im ne smije omoguavati veliku slobodu u razmiljanju i iznoenju mladenakih stavova.
uro je razoaran takvim ravnateljevim stavom. Njegovi kolege Raji, Graar, pa i
Lukaevski, nezadovoljni su poslom i ivotom u maloj sredini koja ih unitava. uro sve vie
pije po krmama i ne priprema se za ispit. Dugovi se gomilaju. Vera mu potajno alje pismo u
kojem ga zove hitno u Zagreb. Budui da ni od koga nije mogao posuditi novac, uro ostaje u
Senju.
uro upoznaje Darinku i Minku s kojima organizira zabave, a upravo zbog jedne ake
zabave izbija afera. Razoaran ljudskim licemjerjem i nepravdom, uro pie crnu komediju
Revolucija u drenju. U tom su se djelu prepoznali mnogi Senjani. Protiv ure Andrijaevia
se digla prava pobuna, nitko se ne eli susretati s njim, sve vie tone u osamu i alkohol. Moli
jo jednom majku da mu pomogne, ali ona odbija jer je kuu ostavila samostanu i sestrama
koje e u starosti o njoj brinuti. Neuspjeh njegovog knjievnog djela, kao i bijeda u kojoj ivi,
unitavaju krhkog uru i on sve vie pije s novim prijateljima Jaganom i Miloeviem.. uro
je sve bolesniji, a objava o Verinoj udaji za uglednog pravnika Ljubojevia odvest e ga u
alkoholni delirij, halucinacije i konani psihiki slom. Pie oprotajno pismo jedinom pravom
prijatelju Toi kojemu sve objanjava. uro se utopio, a tijelo mu nikad nije pronaeno.

Bijeg je roman lika jer prikazuje ivot ure Andrijaevia od najranijeg djetinjstva do
tragine smrti. Roman ima i obiljeja psiholokog, drutvenog, ali i autobiografskog romana.
U sreditu pieva zanimanja je unutarnji psihiki i emocionalni ivot glavnog lika.
Mjesto i vrijeme radnje: Be, Zdenci, Zagreb, Senj. Vremenski raspon radnje je oko dvije
godine. Kronoloki slijed dogaaja prekida se retrospekcijom.U romanu uoavamo i
introspekciju (intimne ispovijesti u obliku unutarnjih i vanjskih neizravnih monologa u
kojima se pojavljuje nepouzdan, subjektivan pripovjeda.
uro Andrijaevi je pasivan lik, sklon sanjarenju i melankoliji. On je iznimno obrazovan
intelektualac bez snage da se suoi sa ivotom, otuen.Zavue se u svoju sobu, do svoje
knjige i to ti je svijet za sebe. Sam si i nitko ti ne smeta, nikomu ne treba davati rauna,
nitko ti ne moe nita oteti. uro je tipian lik intelektualca u knjievnosti s poetka 20.
stoljea. Njegovi postupci su psiholoki motivirani. On ih sam eli opravdati djetinjstvom bez
oca, izgubljenou u vremenu odrastanja, odnosom s majkom. uro kae da je odgajan kao
samotna biljka. Njegova obitelj i profesori polagali su velike nade u budui uspjeh iznimno
nadarenog djeaka, ali on shvaa da ih je iznevjerio.
Ostali likovi: urina majka, Toa, Vera, Lukaevski, ravnatelj gimnazije.
Uloga pejzaa: Pejza u romanu prati proivljavanja i raspoloenje glavnog lika; est je
sinestezijski doivljaj boja u prirodi.
Obiljeja modernog romana:

Karakteristina tema: ivot intelektualca i umjetnika na poetku 20. stoljea;

Lik antijunaka; darovit, obrazovan individualist, sanjar, pasivan, osamljen i otuen;

Lirizacija romana, odstupanje od klasine kompozicije;

Oblik dnevnika, pisama, vanjski i unutarnji monolozi

Impresionistaka obiljeja u slikanju krajolika, sinestezija, simbolika;

Psiholoka analiza lika, psiholoka motivacija;

Isprekidan vremenski slijed.

Izvori:
1. Cihlar Nehajev, Milutin: Bijeg. Zagreb: kolska knjiga, 2002.
2. Milutin Cihlar Nehajev | Lektire. URL: http://lektire.skole.hr/autor/milutin-cihlar-nehajev
(2012-5-9)