VISOKA KOLA ZA MENADMENT

U TURIZMU I INFORMATICI
U VIROVITICI

Seminarski rad iz kolegija

POSLOVNO KOMUNICIRANJE
Tema:
POSLOVNO KOMUNICIRANJE

Mentor: pred.mr.sc. Neven Garaa

SEMINARISTICA
eljka akovi, 188

Virovitica, prosinac 2009.

SADRAJ

Uvod......................................................................................................3
Openito o
komunikaciji........................................................................4
Poslovna komunikacija.........................................................................8
Neverbalna
komunikacija....................................................................10
Pisano poslovno komuniciranje..........................................................12
Verbalna

poslovna

komunikacija

(govorna,

nepisana).......................13
Zakljuak.............................................................................................17
Literatura............................................................................................18

UVOD
Kako postati uinkovit u komunikaciji s kolegama i poslovnim partnerima te kako
usavriti poslovno ponaanje postala je vana vjetina koju bi svatko trebao pokuati
unaprijediti. Cilj uinkovitog poslovnog komuniciranja je sporazumijevanje, prijenos
informacija, poruka i iskustava. To podrazumijeva i stvaranje novih ideja dogovorom,
usklaivanjem miljenja, argumentiranjem pa ak i opovrgavanjem. Poslovna komunikacija
djeluje kao krvotok u tvrtki i odraava zdravu ravnoteu u njihovom djelovanju. Svaka tvrtka
ima vlastiti komunikacijski stil profesionalno strukturiran prema okruenju u kojem djeluje.

U ovom seminaru pokuati u vam pribliiti pojam komuniciranja, odnosno poslovnog

komuniciranja, neverbalnog komuniciranja, pisanog poslovnog komuniciranja i verbalnog
komuniciranja. Nadam se da u vam uspjeti pokazati koliko je zapravo komunikacija vana u
bilo kojem pogledua osobito poslovnom.

OPENITO O KOMUNIKACIJI

Komunikacija je proces slanja informacija sebi ili bilo kojem drugom entitetu,
najee putem jezika. Rije komunikacija doslovno znai: uiniti neto opim ili
zajednikim. Komunikacija je obino opisana prema 3 glavne dimenzije: sadraju, formi i
cilju. Zajedno, sadraj komunikacije i forma kreiraju poruke koje se alju prema cilju. Cilj
moe biti sam ovjek, druga osoba (u interpersonalnoj komunikaciji), ili drugi entitet poput
tvrtke ili grupe.

Komunikacija je razmjena informacija, ideja i osjeaja verbalnim i neverbalnim

sredstvima, prilagoena drutvenoj prirodi situacije. Komunikacija je proces razmjene
informacija preko dogovorenog sistema znakova.Sve to inimo u ivotu zahtijeva
komunikaciju. I osobni i profesionalni uspjeh esto ovise o tome koliko dobro razumijemo
druge i koliko dobro drugi mogu razumjeti ono to im elimo prenijeti komunikacijom.S
obzirom na to koliko je vana, a i zato to se vjetine komunikacije mogu nauiti, trebali bi se
puno vie posvetiti upravo tome da nauimo kvalitetno komunicirati.

Proces komunikacije
U procesu komunikacije razlikujemo etiri kljuna elementa:
1. Poiljatelj inicira/misli osjeaje (poruku); inkodira ih u rijei; alje poruku
2. Poruka / informacija
3. Medij glas, tijelo, tehnologija (TV, radio, Internet)
4. Primatelj dekodira poruku; oznaava misli/osjeaje kako bi odgovorio; alje poruku.

Proces komunikacije odvija se u nekoliko faza:

Potreba za komunikacijom postavljanje cilja komunikacije

Prebacivanje misli u oblik prikladan za prijenos poruke enkodiranje

Odailjanje poruke (govorne, pisane, slikovne, govora tijela, tona glasa, uporabe
prostora i vremena) prijenos

Primanje poruke prijem

Pretvaranje poruke u ideje i osjeaje primatelja dekodiranje

Potrebe za odgovorom na primljenu poruku postavljanje cilja komunikacije.

Nuno je da pojedinac razvija vjetinu komuniciranja u svim pristupanim oblicima

komuniciranja, jer su zahtjevi za pravodobnim, djelotvornim i istinitim informacijama
imperativ suvremenog naina ivota.Cilj komunikacije je da i poiljatelj i primatelj razumiju
poruku na isti nain. Prijenos poruka unutar poslovnih komunikacija je proces koji se moe
prikazati u odreenim modelima. Najjednostavniji je Berlov model.Razlozi zbog kojih
komuniciramo su ti to nekome elimo prenijeti neku odreenu informaciju ili moda elimo
primiti neku informaciju ili elimo nekome iskazati nae osjeaje, stavove, miljenja.Simboli
pomou kojih komuniciramo su rijei koje mogu biti ili napisane ili izreene, zatim geste,
slike i zvukovi.

Komunikacijske kanale kojima poruka putuje od poiljatelj ka primatelju moemo

podijeliti:
1. S obzirom na senzore primanja

Vizualni

Auditivni

Taktilni

2. S obzirom na vrste poruka

Lingvistika/verbalna (izgovorena ili napisana rije)

Neverbalna komunikacija (boja glasa, stav, pogled, kretanje,...)

3. S obzirom na karakter medija

Prirodni (glas, izraz lica)

Tehniki (tiskani, elektroniki, raunalni).

Ljudsko ponaanje neodvojivo je od rijei pa tako dok govorimo rijei istovremeno

govorimo tijelom, oima, rukama, tonom, glasnoom , tj. svim neverbalnim oblicima
komunikacije. Vjerodostojnost i istinitost naih rijei potvruje usklaenost neverbalnih
znakova

koje

odailjamo

sugovornicima.Slijedea

vana

pretpostavka

uinkovite

komunikacije jest: nema neuspjene komunikacije. Jednostavno nema. Svaka komunikacija je

uspjena, jer ste dobili povratnu informaciju odgovor, pogled, ignoriranje, radosni osmijeh,
potvrivanje. Kako je uspjeh relativna kategorija koju sami odreujemo, najee emo
komunikaciju koja nije zavrila prema naim eljama nazvati neuspjenom.
Oblici komunikacije su sljedei:

interpersonalna komunikacija

intrapersonalna komunikacija

govorna komunikacija

neverbalna komunikacija

aktivno sluanje

telekomunikacija

raunalno - posredovana komunikacija.

Interpersonalna komunikacija je proces komuniciranja izmeu dvoje (ili vie) ljudi, te je u

tijeku komunikacije dolo do povratne informacije. s obzirom na udaljenost moe biti:
relativno male udaljenosti (licem u lice), poveane udaljenosti (dovikivanje s brda na brdo),
generike udaljenosti (telekomunikacija upotrebom komunikacijskih tehnologija).
Intrapersonalna komunikacija je usmjerena na mentalni proces koji se odvija unutar
pojedinca. Pojedinac stvara, alje i prima poruku, a tu poruku tumai i oblikuje kroz proces
razmiljanja. Intrapersonalna komunikacija obuhvaa itanje, sluanje, razmiljanje i
zakljuivanje.
Govorna komunikacija je vokalizacijski oblik ljudske komunikacije. Temelji se na
sintaktikoj kombinaciji leksika i imena koji su izvueni iz mase vokabulara. Svaka rije je
kreirana iz fonetske kombinacije ogranienog skupa samoglasnika i suglasnika.
Neverbalna komunikacija je nain kojim ljudi komuniciraju bez rijei, bilo namjerno ili
nenamjerno. Neverbalno ponaanje se koristi za: izraavanje emocija, pokazivanje stavova,
odraavanje osobina linosti i poticanje ili mijenjanje verbalne komunikacije. Neverbalni
znakovi ukljuuju: izraze lica, ton glasa, geste, poloaj tijela ili pokret, dodir, pogled.
Aktivno sluanje znai sluati usredotoeno, s empatijom i prihvaanjem druge osobe, te
sluati odgovorno. Sluanje kao komunikacijska vjetina ukljuuje usmjeravanje pozornosti,
interpretiranje i pamenje onogo to smo zaista uli.
Telekomunikacije su nain obavljanja komunikacija na daljinu s pomou elektromehanikih metoda: telegraf, faks, telefon, Internet.
Raunalno

posredovana

komunikacija stvorena

je

razvojem

komunikacijskih

informacijskih tehnologija. Omoguena je razliitim sustavima, poput elektronike pote,

chatova,... Raunalno posredovana komunikacija moe biti u obliku jedan-na-jedan ili jedanna-mnogo, dakle korisnici mogu komunicirati u dvoje ili mogu komunicirati grupno.

POSLOVNA KOMUNIKACIJA

Poslovna komunikacija je komunikacija koja se koristi za promicanje proizvoda,

usluga ili organizacija. To je prijenos informacija unutar poslovnog svijeta. Poslovna
komunikacija koristi se u pravne i sline svrhe.Svaki put kada razgovaramo, kada piemo
pismo, aljemo e-mail, objanjavamo neki poslovni projekt, telefoniramo ili itamo mi
komuniciramo. To inimo i verbalno i neverbalno, a svaki put kada to inimo na
profesionalnoj razini reprezentiramo ne samo sebe same ve i organizaciju kojoj
pripadamo.Komunikacija je vitalan dio poslovanja, organizacije i menadmenata, ona je bitan
imbenik dojma o organizaciji i moe predstavljati granicu izmeu uspjeha i neuspjeha.
Susretljivost, tonost, dosljednost i urednost su kvalitete koje doprinose pozitivnom iskustvu.
Neuredan dopis, nepregledna ili ak netona informacija utjecat e na stvaranje negativnog
dojma.

Za poslovnu su komunikaciju znaajne dvije funkcije:

Osobna funkcija koja oznaava pripadnost drutvenim grupama, osobni stil

komunikacije, te stavove prema inu komunikacije ili sadraju poruke.

Meuosobna funkcija koja obiljeava odnose meu sudionicima u procesu

komunikacije, drutvene uloge, stavove, zajedniko znanje i interakcijske mogunosti
koje nudi in komunikacije.
8

Poslovna komunikacija se realizira:

Unutar organizacije to je proces u kojem sudjeluju svi djelatnici organizacije i svrha

te komunikacije je realizacija plana. Unutarnja komunikacija obuhvaa vertikalnu
komunikaciju prema dolje (nalozi, upute), vertikalnu komunikaciju prema gore
(povratna informacija na naloge i upute, miljenja), horizontalnu i lateralnu
komunikaciju (razmjena informacija meu djelatnicima).

Izvan organizacije to je proces u kojem sudjeluju samo neki djelatnici organizacije,

komunikacija organizacije s vanjskim okruenjem, tj. poslovnim partnerima,
potroaima

irom

drutvenom

zajednicom,

obuhvaa

svu

komunikaciju

(neposrednu, usmenu, telefonsku, pisanu, elektronsku itd.) u vezi s nastajanjem i

plasmanom proizvoda i usluga.

Komunikacija unutar organizacije predstavlja kompleksan sustav protoka informacija,

naloga, elja i nagovjetaja to ga ine dva sustava: mrea formalne i mrea neformalne
komunikacije.Formalna je komunikacija unaprijed planiran, sustavan, slubeni proces
prijenosa

informacije

govornom

pisanom

obliku,

usklaen

potrebama

organizacije.Neformalna komunikacija u organizaciji sekundarna je i vrlo sloena

komunikacijska mrea koja poiva na osobnim dodirima i koja, za razliku od sustava
formalne komunikacije, ne slijedi neku unaprijed odreenu liniju.

Bit cijele metode moe se saeti u jednostavnoj premisi: komunikacija je cjelina.

Sastavljena od verbalne i neverbalne komunikacije, u omjeru od 20-25% verbalne i 75-80%
neverbalne, meuljudska komunikacija predstavlja nedjeljivu cjelinu svojih komponenti. to
to praktino znai? Da je ono to govorite i ono to inite dok govorite jedinstvena cjelina i da
jedino cjelovitom slikom moemo doi do razumijevanja i ispravnog tumaenja sugovornika.
Uinkovit komunikator je onaj koji uspije prenijeti najveu koliinu informacija sugovorniku
na nain koji e biti najbolje shvaen. Za takvu komunikaciju, osim znanja i sigurnosti u sebe,
potrebna je i vjetina. Kultura poslovnog komuniciranja dio je odgoja i kulture svake osobe.

NEVERBALNA KOMUNIKACIJA

Neverbalna komunikacija je nain kojim ljudi komuniciraju bez izgovorenih rijei,

bilo namjerno, bilo ne namjerno. Problemi vezani za neverbalnu komunikaciju proizlaze iz
injenice da je za dekodiranje poruke potrebno temeljito poznavanje izvora komunikacije,
okolnosti i situacijskog konteksta.Neverbalni znakovi ukljuuju izraze lica, ton glasa, geste,
poloaj tijela ili pokret, dodir i pogled. Kako neverbalni znakovi nisu jednoznani, preporua
se u procesu interpretacije kombinirati vie neverbalnih znakova i/ili ih kombinirati s
verbalnom porukom.Oi pokazuju iznenaenje, a usta nezadovoljstvo. Rastvorene ruke i
raskopana jakna znak su otvorenosti. Krtenje ruku i trljanje zatiljka smatraju se znakovima
zabrinutosti, a grickanje noktiju ili olovke znakovima nesigurnosti. Nakaljavanje, puenje,
povlaenje uha i mekoljenje u stolici pokazuju nervozu. Samouvjerena osoba obino sjedi
uspravno s rukama na leima ili u depovima sakoa. Znak razmiljanja ili procjenjivanja su
trljanje brade, zabacivanje glave, dodirivanje lica rukom, gledanje preko naoala, ienje
naoala, dodirivanje luka nosa rukom.
Neverbalna komunikacija
NEVERBALNA (GOVOR TIJELA) KOMUNIKACIJA
Profesionalna

Neprofesionalna

Govor tijela: dranje, pokreti, sjedenje, stajanje, hodanje

Oputeno, mirno, otvoreno,...

Ukoen, hladan, nepristupaan, napet

10

Mimika: elo, oi, usta, obrve,...

Otvorene,vedre, obrve mirne, usta s Namrteno elo, namrgoeno lice,
laganim osmjehom...

stisnute obrve, tvrda usta...

Kontakt oima: gledanje u oi sugovornika

Gleda sugovornika dok s njim Ne gleda sugovornika u oi, izbjegava
razgovara, prati pogledom njegove pogled, lista svoje papire i ne podie
pokrete, ne mirka, ne trepe,...

glavu,...

Govorno ponaanje: brzina, ritam, dubina, boja glasa, melodija, smijanje,...

Govori polako i razgovjetno, pravi Govori hladno i brzo, nema pauze, ne
pauze,

neoptereuje

dodatnim potkrepljuje razgovor smjekom,...

stvarima i digresijama
Gestikulacija: govor ruku (tapanje, blago dodirivanje ramena i dr.) i nogu
Ruke lagano sputene, mirne. Kod Mae rukama ili ih dri prekriene na
razgovora se pazi da sugovornik prsima.
bude u ravnopravnoj ravnini.

Sjedi

prekrienih

nogu

(skakutanje, tapkanje,..)

Dio neverbalne komunikacije je i pisano poslovno komuniciranje.

11

PISANO POSLOVNO KOMUNICIRANJE

Pisano poslovno komuniciranje je komuniciranje u kojima su sredstvo prenoenja poruke

napisane

rijei.

ini

oko

70%

ukupne

poslovne

komunikacije.

Postoji nekoliko osnovnih pravila pisanog poslovnog komuniciranja, a to su :

Ekspeditivnost to znai da se svaki poslovni iskaz vrlo brzo moe proslijediti,

odnosno na njega odgovoriti.

uvanje poslovne i slubene tajne slubena tajna propisana je zakonom, a u okviru

tvrtke regulirana je internim aktima tvrtke (naznaka povjerljivo, strogo povjerljivo,
poslovna tajna i dr.).

Tonost i preciznost izraavanja odnosi se na potovanje jezinih i komunikacijskih

pravila. Jezik i stil treba uiniti sadraj poruke preciznim, jasnim i strunim.

Administrativno tehnika obrada priprema, ekspedicija, uvanje i odlaganje

dokumenata.

Urednost i estetski izgled poslovno pismo je ogledalo onoga tko ga alje stoga mora
biti uredno, bez pravopisnih greaka.

Efikasno i jeftino komunikacija na veliku daljinu uz male izdatke.

Povoljnost za poiljatelja poruke poiljatelj ima dovoljno vremena da dobro osmisli

poruku.

Pogodnost za primatelja poruke mogunost uvanja i pozivanja na pisani dokaz.

12

Neki od nedostataka pisane poslovne komunikacije su sporost razmjene informacija,

izostanak efekta neverbalne komunikacije, te opasnost odnesporazuma. Vrste neverbalne
komunikacije su: na papiru pisana neverbalna komunikacija i elektroniki pisana
neverbalna komunikacija

VERBALNA POSLOVNA KOMUNIKACIJA (GOVORNA,

NEPISANA)

Verbalna poslovna komunikacija je poslovno komuniciranje u kojem su sredstvo

prenoenja poruke izgovorene rijei uz govor tijela i ini oko 30% ukupne poslovne
komunikacije.

1. Komunikacija licem u lice poslovni sastanak

Poslovni sastanak treba imati vrsto utvren dnevni red, takoer se treba odrediti
trajanje sastanaka i strogo se pridravati vremenskih okvira te izbjegavati besmislene
rasprave.Prije sastanka sudionici moraju dobiti kopiju dnevnog reda. Ako na poslovnom
sastanku treba donijeti neku odluku za koju je, primjerice, potrebna veina, treba detaljno
proitati pravilnik kako bi odluka bila ispravno donesena.

Priprema poslovnog sastanka

Priprema samog poslovnog sastanka sastoji se od tehnike pripreme i od sadrajne pripreme.

Pod tehnikom pripremom podrazumijevamo definiranje vremena i mjesta sastanka, zatim
osiguranje prostorije u kojoj e se sastanak odrati i broj sjedala u prostoriji, rezerviranje
potrebnih tehnikih pomagala koja su potrebna za provoenje sasanka, osiguranje osvjeenja
sudionicima sastanka kao to su sokovi i kava. U tehniku pripremu takoer ulazi i priprema
kopija materijala i zapisnika s prethodnog sastanka. Sadrajna priprema podrazumijeva
13

odreivanje cilja sastanka, definiranje problema radi kojeg se sastanak odrava, zatim
odreivanje naina rada poslovnog sastanka, i moguih rjeenja problema, pronalazak
strunih osoba te odreivanje izvritelja i rokova izvrenja donesenih odluka na sastanku.

Tijek poslovnog sastanka

Otvaranje sastanka je prva faza tijeka poslovnog sastanka koja se sastoji od samog otvaranja,
utvrivanja kvoruma, ponovnog obavjetavanja prisutnih o dnevnom redu, zatim verifikacija
zakljuaka i odluka s prethodnog sastanka, te kontrola izvrenja zakljuaka i odluka s
prethodnog sastanka. Zatim slijedi uvodna rije koja bi trebala biti kratka, jasna i zanimljiva
tako da privue svu panju prisutnih na unaprijed odreenu temu sastanka. Nakon iznoenja
podataka potrebnih za raspravu slijedi ponuda ideja i prijedloga, te rasprava i argumentacija.
Po zavretku rasprave prijedlozi se sintetiziraju, donose se odluke i imenuje se izvritelj
donesenih odluka te se odreuju rokovi do kada odluke moraju biti izvrene.

Vrste voenja poslovnog sastanka

Konfuzni stil koji se dogaa u neplaniranim situacijama. Svatko govori to hoe, najglasniji
imaju

glavnu

rije,

ostali

se

povlae,

problemi

se

nerjeavaju.

Demokratski stil gdje se radni materijal pravodobno dostavlja, tema se na sastanku ukratko
izloi, svatko ima pravo rei svoje miljenje, vlada snaga argumenata, voditelj je prvi meu
jedankima,

odluke

su

izraz

volje

veine.

Diktatorski stil pri kojemu se voditelj ne obazire na sudionike, on je autoritarni autoritet,

sudionici se radije ne javljaju jer vjeruju da su rasprave i zakljuci formalna stvar, unaprijed
odreeni.

2. Izlaganje/prezentacija

14

Izlaganje tj. prezentacija se moe odrati pomou audiovizualnih pomagala kao to su

power point prezentacije na kompjuteru, pomou postera/plakata/izlobe, pomou videa.
Tijekom i nakon izlaganja potujte publiku i njeno vrijeme, priite publici, pozdravite je i
proetajte meu njih prije poetka. Prilagodite se publici, napravite pauze, nikako ne treba
zanemariti niti svoj, a niti tui govor tijela. A i nikako ne treba zadravati slajd dulje od 3
min, jer slajd pomae sluateljima da bolje razumiju temu o kojoj se pria te ini prezentaciju
zanimljivijom i samim pretjeranim zadravanjem na jednom slajdu, sluateljima prezentacija
moe postati jednostavno dosadna. Ponudite publici zanimljive materijale i korisne
informacije (podijelite tiskani materijal). Na kraju odvojite malo vremena za pitanja publike te
njihove komentare.

3. Komunikacija putem telefona

Telefon je jedno od najuestalijih sredstava komuniciranja u dananjem poslovnom

svijetu. Poslovni obiaj je da telefonski razgovor osim to slui kao sredstvo komuniciranja,
prethodi gotovo svakom poslovnom susretu ili sastanku. Telefonirate da biste zakazali
sastanak, da biste otkazali sastanak, da biste najavili sjednicu, da biste sazvali sjednicu... stoga
je nedvojbeno da je telefonski razgovor neto to vas u poslu nikad ne mimoilazi i to trebate
korektno i dobro obaviti. Pri telefonskom komuniciranju treba se ponaati prirodno jer se
raspoloenje odraava u glasu. Smijeite se, tako ete zvuati ugodno i usluno. Budite uvijek
iskreni jer se lo glas uje mnogo dalje od dobroga. Valja izbjegavati i lou naviku
telefoniranja i obavljanja drugog posla. Zvukovi i umovi tih radnji mogu doi i do naeg
sugovornika te e kod njega izazvati revolt. Tajna uspjenog telefonskog razgovora lei u
tome da zamislimo da se nalazimo suelice osobi s kojom razgovaramo. Tada emo
komunicirati upravo na nain na koji bismo komunicirali na klasinom sastanku. U okviru
pripreme za dulji telefonski razgovor, zatvorite vrata ureda kako vas kolege nebi ometali i
napravite sve pripreme koje i inae radite kada na rasporedu imate uobiajeni sastanak ili
poslovni posjet. Pri svakom telefonskom pozivu sve informacije koje smatrate potrebnima
uvijek drite pripremljene na svom stolu. Navodimo nekoliko stvari koje nikada nebi smjeli
raditi tijekom telefonske komunikacije:

Ne ostavljajte sugovornika da vas eka na slualici.

15

Ne razvlaite razgovor nepotrebnim objanjenjima, vrijeme je novac.

Drite slualicu nekoliko centimetara od usta. Ne jedite i ne pijte dok razgovarate

telefonom. Ne razgovarajte sa drugima istovremeno.

Ne podcjenjujte sluatelja. Ne obeavajte nita to ne moete ispuniti.

Sluimo li se mobilnim aparatom za odravanje telefonskog sastanka, potrebno je da za to

izaberemo pogodno mjesto bez previe umova i buke. Isto tako, trebamo povesti rauna da
nazovemo iz podruja dobre pokrivenosti signalom jer nema neugodnije situacije od
telefonskog poziva koji se prekida i u kojem sugovornici umjesto da razmjenjuju potrebne
informacije i dogovaraju se, stalno provjeravaju uje li ih druga strana i postoji li prijam
signala. Onaj koji naziva pozdravlja s dobar dan (jutro ili veer); predstavlja se imenom i
prezimenom uz koje na poetku moe dodati i titulu, a na kraju organizaciju iz koje zove.
Zavretak svakog telefonskog razgovora treba biti u pozitivnom ozraju. Pozitivno ozraje
izgraditi ete frazama pomou kojih ete iskazati zahvalnost za poziv ili odaziv na poziv. Ako
je u pitanju zavretak dueg i kompleksnijeg telefonskog razgovora sastanka, zavrite sa
zakljukom u kojme ete sumirati i rezimirati ono to ste dogovorili. I na kraju pozdravite s
jednostavnim do vienja.

4. Video konferencija

Video konferencija je komunikacija putem koje se zvuk i slika u pokretu (video slika)
izmjenjuju izmeu dviju ili vie lokacija. Obino se smatra da su za video konferenciju
potrebna barem tri sudionika, opremljena videokamerama, mikrofonima, zvunicima,
raunalima i brzim mrenim pristupom. Najee se upotrebljava u poslovne svrhe i prilikom
uenja na daljinu. U poslovnom svijetu video konferencije omoguuju da pojedinci sa
udaljenih lokacija mogu prisustvovati sastanku ili da mogu posao obavljati i od kue. Postoje
odreeni problemi oko kojih se spori da spreavaju video konferencije da postanu standardni
oblik komunikacije. Jedan od njih je npr. kontakt oima koji igra veliku ulogu u drutvenoj
komunikaciji.
16

ZAKLJUAK

Proces komuniciranja je efikasan kada je kod obiju strana komunikacijskog kanala

postignuto razumijevanje sadraja poruke, te kada poruka omoguuje izvrenje odreene
akcije ili usvajanje novog miljenja. U poslovnom komuniciranju veoma je bitno da je proces
komuniciranja efikasan. Moemo zakljuiti da je komunikacija bitan imbenik dojma o
organizaciji i moe predstavljati granicu izmeu uspjeha i neuspjeha. Neuredan dopis,
nepregledna ili ak netona informacija utjee na stvaranje negativnog dojma, prekida
suradnje te financijskih gubitaka. Poslovno komuniciranje je dio vjetine koje usmjerava
poslovne i kreativne potencijale pojedinca i skupine u bre i efikasnije mogunosti rjeavanja
gospodarskih i inih problema na mikro i makro razini okruenja.

Nadam se da sam Vam ovim seminarom uspjela pokazati koliko je poslovno

komuniciranje zapravo vano za budue menadere kao to smo mi.

17

LITERATURA
Knjige:
Fox, R., Poslovna komunikacija, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb, 2006.god.
Komorec M., Gaea D., Poslovne komunikacije, Centar za dopisno obrazovanje
Birotehnika, Zagreb, 1998. god.

Izvori sa internet stranica:

http://www.ciceron.hr/
http://www.gendar.hr/Poslovno-komuniciranje.aspx

18