Kolegij: Razvoj država i društava i međukulturalni utjecaji u Jugoistočnoj

Europi
Nastavnik: Tado Jurić
Student: Orsat Market

Hrvatsko katoličko sveučilište

Sjeverna Makedonija

Seminarski rad

Zagreb, siječanj 2023.

 Sadržaj

1. Uvod………………………………………………………………………1
2. Glavni dio…………………………………………………………………2
2.1. Skoplje-glavni grad…………………………………………...……2
2.2. Povijest Sjeverne Makedonije………………………...……………3
2.3. Geografija Sjeverne Makedonije………………………………..…4
2.4. Ekonomija Sjeverne Makedonije……………………………..……5
2.5. Kultura Sjeverne Makedonije……………………………………...6
2.6. Demografija i Etnički sastav Sjeverne Makedonije………………..8
2.7. Međuetnički sukob 2001. godine…………………………………..9
2.8. Problemi u Makedoniji…………………………………………...10
3. Zaključak………………………………………………………………...11
4. Popis literature....………………………………………………………..11
5. Popis slika……………………………………………………………….12
 Uvod

Slika 1. zastava Makedonije

Makedonija, službeno Republika Sjeverna Makedonija, mala je država od 25.713 km2

u jugoistočnoj Europi tj. na Balkanu. Neovisnost proglašava 8. rujna 1991. kada
referendumom o samostalnosti izlazi iz Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Ima
nešto više od 2 milijuna stanovnika od kojih su 65% etnički Makedonci. Graniči sa
Albanijom, Grčkom, Bugarskom, Srbijom i Kosovom. Skopje sa oko 600 tisuća stanovnika je
najveći i glavni grad Makedonije. Ostali veći gradovi su Kumanovo, Bitolj, Prilep i Tetovo.
Reljefno je pretežito planinska zemlja sa dolinama kojim protječu rijeke od kojih je
najpoznatija rijeka Vardar. U Sjevernoj Makedoniji vlada submediteranska klima koju
karakteriziraju vruća i suha ljeta te hladne i vlažne zime. Srednje godišnje temperature
opadaju od sjevera prema jugu zemlje. Članica je NATO saveza i kandidat za pristup
Europskoj uniji. Parlamentarna republika gdje je zakonodavno tijelo parlament. Valuta je
makedonski denar. U ovom radu ću se osvrnuti na općenite informacije o Makedoniji te ću se
pozabaviti njenim etničkim sastavom, međuetničkim sukobima i ostalim problemima s kojima
se nosi Makedonija.

Slika 2. karta Sjeverne Makedonije

1
 Skoplje-glavni grad

Glavni grad Republike Sjeverne Makedonije je Skoplje. Skoplje je najveći grad u

zemlji i služi kao političko, kulturno i gospodarsko središte Sjeverne Makedonije. Nalazi se u
sjevernom dijelu zemlje, na obalama rijeke Vardar, i ima populaciju od oko 600.000 ljudi, što
čini više od četvrtine ukupnog stanovništva zemlje. Povijest Skoplja može se pratiti unazad do
4. stoljeća prije Krista, kada su ga kao naselje osnovali stari Makedonci. U stoljećima koja su
uslijedila, gradom je vladalo više različitih carstava i kraljevstava, uključujući Rimljane,
Bizantince i Osmanlije. Tijekom osmanskog razdoblja Skoplje je izraslo u veliko trgovačko i
kulturno središte, a mnoge gradske povijesne građevine i spomenici potječu iz tog razdoblja.
Skoplje je teško oštećeno u potresu 1963. Grad je obnovljen u jedinstvenom i kontroverznom
stilu poznatom kao „socijalistički klasicizam“ koji kombinira elemente antičke,
srednjovjekovne i moderne arhitekture. To je Skoplju dalo jedinstven i poseban arhitektonski
stil. Grad je dom niza važnih kulturnih institucija, poput Nacionalnog muzeja Sjeverne
Makedonije, u kojem se nalazi zbirka artefakata koji pričaju priču o povijesti i kulturi zemlje.
Skopje je također dom niza sveučilišta i obrazovnih institucija, što ga čini važnim središtem
za učenje i obrazovanje. Proteklih godina vlada Sjeverne Makedonije ulaže u razvoj Skoplja, s
nizom infrastrukturnih projekata i inicijativama urbane obnove u tijeku. To uključuje projekt
Skopje 2014. koji je bio projekt velikih razmjera usmjeren na uljepšavanje i modernizaciju
središta grada, što uključuje izgradnju novih zgrada, spomenika i javnih prostora, kao i
obnovu postojećih povijesnih zgrada i spomenika. Neke od najvažnijih znamenitosti su:
utvrda Kale, Milenijski križ na planini Vodno visok preko 60 metara, crkva Sv. Klementa
Ohridskog, kip Aleksandra Velikog i stari kameni most na rijeci Vardar. Zaključno, Skoplje je
glavni grad Sjeverne Makedonije i važan je grad u povijesti, kulturi i društvu zemlje. Grad
ima bogatu prošlost i jedinstveni arhitektonski stil, živahan je i moderan glavni grad koji ima
mnogo toga za ponuditi, uključujući niz kulturnih i obrazovnih institucija, kao i mogućnosti
razvoja u budućnosti.

Slika 3. centar Skoplja

Slika 3. centar Skoplja

2
 Povijest Sjeverne Makedonije

Makedonija je mala država smještena u balkanskoj regiji Europe, s bogatom i

složenom poviješću koja seže tisućama godina unazad. Drevno kraljevstvo Makedonija, kojim
je vladao slavni ratnik, kralj Aleksandar Veliki, bilo je jedna od najvećih sila antičkog svijeta i
igralo je ključnu ulogu u širenju grčke kulture na Aziju. Makedonija je bila naseljena od
prapovijesti, a dokazi o ljudskoj naseobini datiraju još iz razdoblja neolitika. U brončano doba
Makedonci su razvili vlastitu jedinstvenu kulturu i izgradili moćne gradove-države. Do 6.
stoljeća prije Krista, kraljevstvo Makedonije postalo je velika sila u regiji, pod vladavinom
dinastije Argead. Jedan od najpoznatijih vladara stare Makedonije bio je Aleksandar Veliki,
koji je došao na vlast 336. godine pr. Aleksandar je krenuo u niz vojnih pohoda koji će
promijeniti tijek povijesti, vodeći svoju vojsku u osvajanje Perzijskog Carstva i šireći grčku
kulturu i ideje po Bliskom istoku i dijelovima Azije. Nakon Aleksandrove smrti 323. g. pr. N.
e. njegovo je carstvo podijeljeno između njegovih generala, a Makedonija je pala pod
kontrolu dinastija Antipatrid i Antigonid. Kraljevstvo Makedonije nastavilo je igrati glavnu
ulogu u politici antičkog svijeta, ali je s vremenom postupno gubilo svoju moć i utjecaj. U
stoljećima koja su uslijedila, Makedonijom je vladao niz različitih carstava i kraljevstava,
uključujući Rimsko, Bizantsko i Osmansko carstvo. Pod osmanskom vlašću, makedonski
narod je iskusio stoljeća ugnjetavanja i kulturnog potiskivanja. Međutim, makedonski
nacionalni identitet počeo se javljati u 19. stoljeću, s usponom makedonskog revolucionarnog
pokreta. U 20. stoljeću Makedonija je postala dio nekoliko različitih država i političkih
sustava, od kojih je svaki imao značajan utjecaj na povijest, kulturu i društvo zemlje.
Početkom stoljeća Makedonija je bila dio Kraljevine Srbije, koja je kasnije postala Kraljevina
Jugoslavija. U tom je razdoblju makedonski narod doživio velike promjene, jer se zemlja
transformirala iz uglavnom agrarnog društva u industrijalizirano. Vlada je provodila različite
politike s ciljem modernizacije zemlje i poboljšanja života njezinih građana. Međutim, u tom
je razdoblju došlo i do porasta nacionalističkih pokreta i etničkih napetosti, koje će doći do
vrhunca kasnije. Nakon Drugog svjetskog rata Makedonija je postala republika u sastavu
Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Tijekom tog razdoblja zemlja je doživjela
gospodarski rast i relativnu stabilnost, ali je također doživjela visok stupanj političke represije
i kulturnog ugnjetavanja. Upotreba makedonskog jezika i kulture bila je ograničena, a vlada je
nastojala asimilirati makedonski narod u jugoslavenski identitet. U 1980-ima Jugoslavenska
država se počela raspadati, a nakon pada komunizma u Europi, Jugoslavija se raspala 1991.
Makedonija je proglasila neovisnost 8. rujna 1991., postavši posljednja od republika koja se

3
odcijepila od SFRJ. To je potaknulo početak etničkih sukoba. Zemlja se morala nositi s
priljevom izbjeglica, ekonomskim sankcijama i političkim previranjima, ali je uspjela održati
razinu stabilnosti i stvoriti novo multietničko društvo. Nakon sukoba iz 2001. godine došlo je
do stabilizacije zemlje. Zemlja se počela fokusirati na integraciju sa Zapadom.

Makedonija je prošla kroz više transformacija, od toga da je bila dio nekoliko različitih država
i političkih sustava, doživjela je razdoblja rasta i stabilnosti, kao i političke represije i etničkih
sukoba. Unatoč izazovima, zemlja je uspjela zadržati svoju jedinstvenu kulturu, povijest i
identitet. Makedonija je kroz svoju povijest oblikovana svojim strateškim položajem, na
raskrižju Europe, Azije i Afrike i igrala je ulogu u povijesti, kulturi, politici i ljudima u regiji.

Slika 4. bista Aleksandra Velikog

Geografija Sjeverne Makedonije

Sjeverna Makedonija mala je zemlja bez izlaza na more s raznolikim zemljopisnim

položajem koji uključuje planine, doline, rijeke i jezera, te ima raznoliku klimu, od umjerene
do alpske. U zemlji se nalaze i važna prirodna i kulturna nasljeđa, te se radi na njihovom
očuvanju, kao i na promicanju održivog razvoja u zemlji. Teren Sjeverne Makedonije je
raznolik, s mješavinom planina, brda i dolina. U zemlji se nalazi nekoliko planinskih lanaca,
uključujući Šar planine, koje su najviše u zemlji i dosežu visinu od 2747 metara na vrhu
Koraba. Ostali planinski lanci uključuju planine Osogovo i Jakupicu. Ove planine su bogat
izvor minerala i šuma. Rijeka Vardar je najduža i najznačajnija rijeka u zemlji, teče kroz
središte zemlje i njenom dolinom prolaze važni prometni pravci. Zemlja također ima nekoliko

4
velikih jezera, poput Ohridskog jezera, koje je jedno od najstarijih i najdubljih jezera u Europi
i smatra se važnom prirodnom i kulturnom baštinom te spada pod UNESCOvu svjetsku
baštinu. Prespansko jezero dijeli s Grčkom i Albanijom, a smatra se važnim močvarnim
područjem s raznolikim biljnim i životinjskim svijetom. Sjeverna Makedonija ima raznoliku
klimu, s utjecajima mediteranske i kontinentalne klime, što rezultira vrućim ljetima i hladnim
zimama. Središnja ili Vardarska dolina zemlje, u kojoj se nalazi Skoplje, poznata je po
umjerenoj klimi i dobrim poljoprivrednim uvjetima. Planinska područja zemlje imaju više
alpsku klimu, s nižim temperaturama i obilnijim snježnim padalinama zimi. Sjeverna
Makedonija ima raznolik ekosustav, s nekoliko nacionalnih parkova i zaštićenih područja, kao
što je Nacionalni park Mavrovo, koji se nalazi u zapadnom dijelu zemlje, a dom je i
raznolikog biljnog i životinjskog svijeta. Drugi nacionalni Parkovi su Galičica, Pelister i Šar
planina.

Slika 5. Ohridsko jezero i crkva sv. Jovan Kaneo

Ekonomija Sjeverne Makedonije

Republika Sjeverna Makedonija ima malo i otvoreno gospodarstvo, s poljoprivredom,

proizvodnjom i uslužnim sektorima kao glavnim stupovima gospodarstva. Unatoč svojoj
maloj veličini, zemlja ulaže napore da poboljša svoje gospodarske uvjete, ali se još uvijek
suočava s nekoliko izazova koji ometaju njezin rast.

Poljoprivreda je jedan od najvažnijih sektora gospodarstva, zapošljava oko 25% stanovništva,

a odgovorna je za oko 12% BDP-a. Glavni poljoprivredni proizvodi su: duhan, krumpir,
rajčica i voće. Zemlja također ima značajnu industriju vina i mlijeka. Proizvodnja je još jedan
važan sektor gospodarstva, koji čini oko 23% BDP-a . Makedonija ima raznoliku proizvodnu
bazu, uključujući tekstil, proizvode od drva i preradu hrane. Osim toga, zemlja ima značajan
izvoz aluminijskih proizvoda i ima mali, ali brzo rastući IT sektor. Sektor usluga raste

5
posljednjih godina i trenutno predstavlja oko 65% BDP-a zemlje. Sektor usluga uključuje
trgovinu, turizam i javni sektor. Zemlja radi na razvoju svoje turističke industrije, budući da
ima mnogo toga za ponuditi poput bogate kulturne baštine, prirodnih ljepota, jezera i planina
te povijesnog grada Ohrida, UNESCO-ve svjetske baštine. Unatoč ovome, gospodarstvo
zemlje suočava se s nizom izazova. Zemlja ima relativno nizak BDP po glavi stanovnika u
usporedbi s drugim europskim zemljama, a nezaposlenost je visoka, oko 20%. Gospodarski
rast zemlje bio je umjeren posljednjih godina, sa stopom rasta BDP-a od oko 3% u 2020. i
očekivanim padom od 2,2% u 2021. zbog utjecaja pandemije COVID-19. Još jedan veliki
izazov s kojim se zemlja suočava je korupcija, koja je značajan problem u zemlji, a koči
poslovno okruženje i privlačenje stranih ulaganja. Dodatno, nedostatak infrastrukture,
birokratske prepreke i nedostatak pristupa kreditima također koče gospodarski razvoj. Unatoč
prednostima zemlje, još uvijek se suočava s nekoliko izazova kao što su visoka nezaposlenost,
umjeren gospodarski rast i visoka razina korupcije koji koče razvoj zemlje. Zemlja je radila na
rješavanju ovih izazova i poboljšanju svojih gospodarskih uvjeta, ali još uvijek mora prijeći
dug put do dostizanja razine svojih europskih susjeda.

Slika 6. tvornica tekstila

Kultura Sjeverne Makedonije

Makedonska kultura je kultura makedonskog naroda, etničke skupine porijeklom iz

regije Makedonija u jugoistočnoj Europi. Kultura je pod jakim utjecajem zajedničke povijesti
i zemljopisa regije, kao i dugogodišnje tradicije pravoslavnog kršćanstva koje prevladava
među Makedoncima. Jedan od najosebujnijih aspekata makedonske kulture je tradicionalna
narodna glazba, koju karakteriziraju njeni složeni ritmovi, živahne melodije i upotreba
različitih instrumenata, kao što su tambura (žičani instrument trzala), gaida (vrsta gajdi), i
kaval (vrsta frule). Narodni ples također je važan dio makedonske kulture, a tradicionalni
plesovi kao što su Oro, Racenica i Šopska Čoček i danas se izvode na festivalima i

6
proslavama. Makedonska kuhinja također je važan aspekt kulture, a na nju su uvelike utjecale
okolne balkanske zemlje, kao i turska i grčka kultura koje su bile značajno prisutne u regiji
kroz povijest. Neka popularna jela uključuju tradicionalno makedonsko jelo gravče tavče,
„pastrmajlija“ (vrsta mesne pite sa žara), „kifli“ (vrsta peciva) i „ajvar“ (umak od pečene
paprike). Što se tiče umjetnosti i arhitekture, Makedonija ima bogatu i raznoliku povijest.
Neka od značajnih arhitektonskih mjesta uključuju srednjovjekovne crkve i samostane koji se
nalaze diljem zemlje, od kojih mnogi datiraju iz bizantskog doba. Ti samostani su cilj mnogih
hodočasnika među Pravoslavcima. Tradicionalna makedonska narodna umjetnost, posebice
tradicionalni makedonski tekstil, također je važan aspekt kulture, a karakteriziraju je zamršeni
dizajni i svijetle boje. Makedonska kultura cijeni obitelj i zajednicu, dio je šire slavenske
kulture, s jakim obiteljskim i društvenim vezama i dubokim osjećajem gostoprimstva. Mnogi
Makedonci ponose se svojom baštinom, uključujući tradicionalne običaje i svetkovine kao što
su Ilindenski ustanak, Dan Svetog Đorđa i Dan neovisnosti Makedonije. Tradicionalna
obiteljska struktura često je patrijarhalna, što je norma u regiji, a proširena obitelj se često
smatra od velike važnosti. Sve u svemu, makedonska kultura je bogata i raznolika mješavina
različitih utjecaja, odražavajući složenu povijest zemlje i njen položaj na raskrižju Europe i
Azije.

Slika 7. Narodni ples

7
 Demografija i etnički sastav Sjeverne Makedonije

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2021. godine, populacija Makedonije je oko 2,1
milijun ljudi. Stanovništvo je relativno mlado, s prosječnom dobi od oko 40 godina.

Većina stanovništva u Makedoniji su Makedonci, koji čine oko 65% ukupnog stanovništva.
Druge etničke skupine koje čine značajan dio stanovništva uključuju Albance, oko 25%, i
Turke, oko 3%. Tu su i manje populacije Roma, Srba i Bošnjaka. Jedan od najvećih
demografskih izazova s kojima se Makedonija suočava je niska stopa nataliteta u zemlji.
Posljednjih godina broj rođenih je u padu, a broj umrlih u porastu. To je dovelo do smanjenja
ukupne populacije, kao i do starenja stanovništva. Također, postoji značajno iseljavanje
mladih, kvalificirane radne snage i obrazovanih pojedinaca u zemlje EU. Međutim, etnička
distribucija stanovništva bila je izvor napetosti u zemlji, posebice između Makedonaca i
Albanaca. Ova napetost ima svoje korijene u povijesnim nesuglasicama i konkurentskim
zahtjevima za zemljištem i resursima, kao i kulturnim i jezičnim razlikama. Godine 2001.
izbio je oružani sukob između albanskih nacionalističkih pobunjenika i makedonskih snaga
sigurnosti, no situacija se smirila od potpisivanja Ohridskog okvirnog sporazuma 2001.
godine. Unatoč napretku postignutom od Ohridskog okvirnog sporazuma, još uvijek postoje
neriješena pitanja u vezi s pravima i zastupljenošću etničkih manjina u zemlji. Politička,
ekonomska i društvena integracija manjina u zemlji još su u tijeku i to je stalni izazov s kojim
se zemlja suočava.

Slika 8. etnička struktura Sjeverne Makedonije

8
 Međuetnički sukob 2001. godine

U Makedoniji 2001. godine bio je oružani sukob koji se odvijao u zemlji od veljače do
kolovoza 2001. Sukob je proizašao iz napetosti između makedonske vlade i albanske manjine
u zemlji, koja čini oko 25% stanovništva. Napetosti su trajale još od 1991. godine no posebno
su se pojačale nakon rata na Kosovu i velikog broja izbjeglica koje su preplavile Makedoniju.
To je Makedonce zabrinjavalo u ekonomskom i demografskom smislu. Sukob je započeo
kada se naoružana skupina koja sebe naziva Oslobodilačka nacionalna vojska (ONV) pojavila
u Makedoniji i počela napadati makedonske snage sigurnosti i civile. ONV je tražila veća
prava i autonomiju za etničke Albance u zemlji, a njihove su akcije naišle na snažan odgovor
makedonske vlade. Makedonske snage sigurnosti pokrenule su protupobunjeničku kampanju
kako bi iskorijenile ONV i uspostavile red u zemlji. Dogodilo se nekoliko masakra što je
rezultiralo velikim protualbanskim demonstracijama u zemlji. Bilo je i više slučaja otmica i
zasjeda. Borbe su bile intenzivne i rezultirale su velikim brojem poginulih i ozlijeđenih, kao i
značajnim raseljavanjem civila. I makedonske sigurnosne snage i ONV optuženi su za kršenje
ljudskih prava, uključujući ciljanje civila i korištenje prekomjerne sile. UN, EU i SAD
sudjelovali su u pronalaženju političkog rješenja krize. Situacija je konačno razriješena
potpisivanjem Ohridskog okvirnog sporazuma 2001. godine. Sporazumom su data veća prava
etničkim manjinama u zemlji, uključujući službeno priznanje albanskog jezika i veću
zastupljenost u vladi. Sporazum se smatrao korakom prema rješavanju etničkih napetosti u
zemlji i promicanju veće integracije između različitih etničkih skupina u zemlji. Trenutnim
stanjem nije zadovoljna nijedna strana, no ipak sve je bolje nego oružani sukobi.

Slika 9. karta sukoba

9
 Problemi u Makedoniji
Neki od najvećih problema s kojima se zemlja danas suočava uključuju političku nestabilnost,
ekonomske izazove i pitanja vezana uz nacionalni identitet.

Jedan od glavnih problema s kojima se Makedonija suočava je politička nestabilnost. Zemlja

ima dugu povijest političkih preokreta, a posljednjih godina bila je pogođena političkim
krizama. Vlada se borila s provođenjem važnih reformi, a bilo je i optužbi za korupciju i
političko uplitanje u pravosuđe. To je dovelo do nedostatka povjerenja u vladu i općeg
osjećaja razočaranja među stanovništvom. Drugi veliki problem s kojim se Makedonija
suočava su ekonomski izazovi. Zemlja ima relativno nizak BDP po glavi stanovnika u
usporedbi s drugim europskim zemljama, a nezaposlenost je visoka. Nezaposlenost u
Makedoniji je čak 20%. Gospodarstvo uvelike ovisi o poljoprivrednom sektoru, što ga čini
osjetljivim na promjenu vremena i cijena. Osim toga, korupcija, nedostatak stranih ulaganja i
nedostatak infrastrukture također su faktori koji koče gospodarski razvoj. Treći problem s
kojim se Makedonija suočava je vezan uz nacionalni identitet. Makedonija je dom raznolikog
stanovništva, uključujući Makedonce, Albance i manjine poput Roma, Turaka i Srba. U
prošlosti je bilo napetosti između ovih različitih skupina, a pitanje nacionalnog identiteta bilo
je sporno u zemlji. Vlada se borila uravnotežiti prava i potrebe različitih etničkih skupina i
promicati jedinstvo među stanovništvom. Konačno, jedna od glavnih prepreka za zemlju je
dugogodišnji spor oko imena s Grčkom. Grčka se protivi nazivu "Makedonija" jer ima
istoimenu sjevernu pokrajinu i tvrdi da naziv implicira teritorijalne pretenzije. To je
prouzročilo probleme pri pristupanju zemlje NATO-u i EU, a rješenje spora oko imena bilo je
ključno za integraciju zemlje u euroatlantske strukture. Makedonija se suočava s nizom
značajnih izazova, uključujući političku nestabilnost, ekonomske poteškoće i pitanja vezana
uz nacionalni identitet. Međutim, uz potporu međunarodne zajednice i predanost rješavanju
ovih problema, zemlja ima potencijal prevladati te prepreke i izgraditi svjetliju budućnost.

10
 Zaključak
Pokušao sam u suženom obliku predočiti sliku Makedonije kao države i nacije. Mala država
sa zanimljivom kulturom i poviješću te prekrasnom prirodom. Iako na prvu se čini kao još
jedna država na listi, Makedonija je jedinstvena po svojim unikatnim značajkama. Njena
ekonomska situacija nije baš najbolja ali zadnjih nekoliko godina bilježi rast i povećanje.
Njena fina hrana i dobro vino će iznenaditi svakoga tko joj pruži priliku. Makedonske planine
i jezera su neopisive i svatko bi ostao bez daha kad bi ih ugledao. Postoje međuetničke
napetosti ali mislim da će se to s vremenom smanjiti i prestati jer će se ljudi kad-tad pomiriti.
Osobno mi se jako svidjela Makedonija i puno toga novog sam naučio. Nadam se da ću
jednoga dana posjetiti Makedoniju da uživo osjetim sve njene čari.

Popis Literature

https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=38252

https://www.stat.gov.mk/Default_en.aspx

https://macedonia-timeless.com/cor/o_nama/o_nama/turizam-makedonija/

https://www.panacomp.net/makedonska-kultura/

https://www.wish.hr/makedonija/

https://proleksis.lzmk.hr/35769/

https://www.zmurh.hr/

https://100-facts.com/hr/30-zanimljivosti-o-sjevernoj-makedoniji/

https://balkantravel.rs/top-destinacije/makedonija/zanimljive-cinjenice-o-makedoniji/

https://economy.gov.mk/

Popis slika

1. zastava Sjeverne Makedonije

2. karta Sjeverne Makedonije
3. centar Skoplja

11
4. bista Aleksandra Velikog
5. Ohridsko jezero i sv. Jovan Kaneo
6. Tvornica tekstila
7. Narodni ples
8. Etnička struktura Sjeverne Makedonije
9. Karta sukoba

12