Professional Documents
Culture Documents
ZAVRŠNI RAD
tema:
____________________ _ _________________
1. Uvod...............................................................................................................................................3
2. Opće značajke Zadarske županije...................................................................................................4
2.1. Geografski smještaj, značaj i prometna povezanost....................................................................4
2.2. Teritorijalna podijeljenost...........................................................................................................4
3. Turistička ponuda gradova.............................................................................................................5
3.1. Grad Zadar..................................................................................................................................5
3.1.1. Povijesne i kulturne znamenitosti.........................................................................................5
3.1.2. Manifestacije i festivali.........................................................................................................7
3.2. Biograd na Moru..........................................................................................................................9
3.2.1. Manifestacije i festivali.........................................................................................................9
3.2.2. Aktivnosti............................................................................................................................10
3.3. Nin.............................................................................................................................................11
3.3.1. Prirodna i kulturna baština.................................................................................................11
3.3.2. Manifestacije......................................................................................................................13
3.4. Pag.............................................................................................................................................13
3.5. Obrovac.....................................................................................................................................14
3.6. Benkovac...................................................................................................................................15
4. Turistička ponuda okolice............................................................................................................15
5. Zaključak ………………………………………………………………………………………………………………………………… 18
6. Literatura ……………………………………………………………………………………………………………………………….. 19
2
1. Uvod
Za temu svog završnog rada odabrala sam „Turističku ponudu Zadarske županije“. Zadarska
regija izrazito je pogodna za razvoj turizma. Osim mnoštva prirodnih ljepota, nudi povijesno
bogat i kulturno vrlo vrijedan prostor sa mnogo građevina, ruševina i ostataka iz raznih
povijesnih razdoblja, koje su unatoč svim uvjetima još uvijek vrlo dobro očuvane i zanimljive
posjetiocima. U vezi s time, važno je naglasiti kako svi prirodni resursi i turističke atrakcije
ove županije imaju ogroman, ali nedovoljno iskorišten turistički potencijal.
Razlog zbog kojega sam odabrala ovu temu jest moja upoznatost sa regijom i turističkom
ponudom te tamošnjim zbivanjima zahvaljujući brojnim godinama koje sam provela ljetujući i
radeći kao sezonski radnik u Zadru i okolici.
Kroz ovaj rad bavit ću se bogatom turističkom ponudom Zadarske županije, ali spomenut ću i
problematiku iste kao što su nedostatnost smještajnih kapaciteta, neadekvatan gradski
prijevozni sustav, zastarjela željeznička mreža, loša prigradska povezanost unutar regije i šire
te nedostatak aktivnosti i zabavnih sadržaja za goste veće kupovne tj. platežne moći (npr.
pravi casino).
Jedan od značajnijih problema koji znatno utječe na turističku atraktivnost jest manjak
luksuznih smještajnih objekata i sadržaja. U gradu Zadru, kao središtu i glavnom gradu
županije, ne postoji niti jedan hotel sa 5 zvjezdica; u cijeloj županiji samo 1 takav hotel
(Petrčane – Punta skala) te nekolicina privatnih smještajnih objekata kao što su apartmani i
vile. Još jedan značajan problem jest taj što u samom gradu Zadru, središtu regije i županije,
nema dovoljno zabavnog programa. U zadnje vrijeme zatvaraju se noćni klubovi što znatno
smanjuje izbor noćnog života među mlađom turističkom populacijom. Oni klubovi koji su i
opstali, nemaju adekvatnu ponudu izvan sezonskih mjeseci i tijekom cijele godine.
3
2. Opće značajke Zadarske županije
Zadarska županija ima izuzetno pogodan smještaj u središnjem dijelu Hrvatskog primorja, tj
na srednjem dijelu Jadranske Hrvatske. Geografski je okružena žutsko-sitskom, kornatskom,
cresko-lošinjskom i murterskom otočnom skupinom. S kopnene strane, županiju okružuje
planinski lanac Dinarida, odnosno Velebit, Ličko sredogorje, Plješivica, sjevernodalmatinska
zaravni i Uilica (BiH). Od ostatka kontinentalne Jadranske Hrvatske odvojena je najdužom
hrvatskom planinom Velebitom tj. velebitskim masivom. Posebnost županijskog područja je
brojnost otoka, kanala, morskih prolaza, duboko uvučene morske površine u kopno,
razvedena obala, plodna zona Ravnih kotara i krš brdsko – planinskog prostora.1
Zadarska županija svojim prirodnim položajem nalazi se na važnom prometnom pravcu Baltik
- Panonski bazen - Zadar - Ancona - Srednja i Južna Italija, koji je omogućio dobro razvijanje
regije te laku dostupnost turistima iz raznih europskih smjerova. Probijanjem autocestovnog
tunela Sveti Rok kroz velebitski masiv, Zadarska županija postaje iznimno značajna prometna
poveznica zbog povezivanja kontinentalnog i priobalnog prostora Hrvatske. Osim toga, ima
ključni geoprometni položaj jer preko županijskog teritorija prolazi autocesta A1 Zagreb –
Zadar – Split – Dubrovnik (tzv. Dalmatina) koja će biti dio i buduće Jadransko-jonske
europske prometnice. Također, dobru povezanost omogućuju i brojne zračne linije iz Zračne
luke Zadar, državne ceste, Jadranska magistrala te trajektne veze s velikim brojem obližnjih
otoka i gradova. Glavni problem što se tiče prometne povezanosti županije jest neadekvatna i
iznimno zastarjela te spora željeznička mreža.
1
https://www.zadarska-zupanija.hr/index.php/polozaj-i-osnovne-prostorne-karakteristike-zadarske-zupanije
4
Kolan, Kukljica, Lišane Ostrovičke, Novigrad, Pakoštane, Pašman, Polača, Poličnik,
Posedarje, Povljana, Preko, Privlaka, Ražanac, Sali, Stankovci, Starigrad, Sukošan, Sveti Filip
i Jakov, Škabrnja, Tkon, Vir, Vrsi i Zemunik Donji.
5
domom brojnim kulturnim sadržajima i institucijama što će ostati i u budućnosti zbog
velike obnove. Tako će zajedno sa susjednom Providurovom palačom postati dom
Baštinskog muzeja / Muzeja 2 Palače koji će na jednom mjestu okupiti sve odjele
sadašnjeg Narodnog muzeja Zadar.3 Još jedan važan kulturni spomenik je i Arsenal u
kojemu se kontinuirano organiziraju likovne i druge izložbe, kao i razna kulturna
događanja, koncerti, predstavljanja knjiga, tematske večeri, video–projekcije i slični
sadržaji.
Uz crkvu sv. Donata, 2 najpoznatija simbola grada Zadra zasigurno su Pozdrav Suncu
i Morske orgulje. Oba spomenika nalaze se na samom kraju zadarske rive, pružaju
očaravajući pogled na pučinu zadarskog zaleđa i predivne zalaske sunca te su tako
postali zaista nezaobilazna turistička atrakcija. Pozdrav Suncu jedinstvena je moderna,
urbana instalacija solarnih ploča postavljena tako da prikazuje planete Sunčevog
sustava te nakon zalaska sunca prikazuje zanimljivu i dojmljivu igru svjetla na
panelama. Tik do spomenika suncu, nalaze se i Morske orgulje – jedinstven i zaista
originalan spoj ljudskih vještina, arhitekture, glazbe te energije mora i valova.
3
http://nmz.hr/odjeli/knezeva-palaca
6
Slika 2. Morske orgulje (izvor: https://www.hotel-pinija.hr/zadar/zanimljivost-155)
Jedna od najvažnijih manifestacija jesu Glazbene večeri u sv. Donatu koje se ondje
održavaju upravo zbog impresivne akustike unutar crkve.
7
Zadar classic open air također je poznati zadarski festival glazbe na otvorenom te je
humanitarnog karaktera. Prvi puta se održao 2012. godine, a pokrenuo ga je zadarski
Lions klub u sklopu akcije „Trebamo i želimo koncertnu dvoranu u Kneževoj palači“
sa ciljem prikupljanja novčanih sredstava za uređenje koncertne dvorane i pomoć
mladim zadarskim glazbenicima.
Još jedna tradicionalna manifestacija koja se održava ljeti jest Zadarsko kazališno ljeto
u čijem sastavu djeluje i međunarodni festival suvremenog kazališta „Zadar snova“.
Noć punog miseca manifestacija je koja se održava već 16 godina tijekom koje se
ugasi javna rasvjeta na rivi te ona ostaje osvijetljena samo punim mjesecom, bakljama
i svijećama. To je festival koji promovira tradiciju, običaje, povijest i kulturu
zadarskog kraja.
8
3.2. Biograd na Moru
Grad ima izrazito pogodan smještaj na najrazvedenijem dijelu hrvatske obale, što je
pogodovalo razvoju gradu, ali i pruža iznimne mogućnosti nautičkog turizma i
plovidbe. Vidljiv rezultat toga su i brojne manifestacije, ljetna događanja, regate, škole
jedrenja i druge nautičke aktivnosti koje su dostupne kroz cijelu godinu, a koje itekako
upotpunjuju turističku ponudu Biograda.
Ove godine u Biogradu se od 28.4 do 1.5. održavao Slovenski vikend. Zamisao je bila
da se na produženi vikend organizira mnoštvo događanja u obliku aktivnog odmora pa
su tako u ponudi bila brojna sportska događanja i rekreacijske aktivnosti uz popratni
zabavni program. Glavne aktivnosti bile su Biograd Regata u 2 plova – prvi plov
Pašmanskim kanalom te drugi plov „Ljubavnim kanalom“ ; Biograd Run - utrka sa 3
etape; šetnja pod nazivom Od parka do Fun Parka; te rekreativni MTB maraton
Vransko jezero.
Gastro stol je festival hrane, pića, delicija, suvenira i folklora koji se održava već 12
godina na Biogradskoj rivi. Festival osim odličnog zabavnog programa koji pokazuje
dio dalmatinske tradicije, na „najdužem stolu u Hrvatskoj“ daje priliku izlagačima da
predstave svoje domaće i autohtone hrvatske proizvode.
Biograd Boat Show je najveća izložba plovila u Hrvatskoj i široj regiji te zahvaljujući
svome ugledu privlači i puno plovila iz zemalja EU. Zbog vrlo gostoljubive atmosfere,
prihvatljivih cijena, odlične organizacije i popratnih zabavnih sadržaja ovaj sajam nudi
zaista atraktivan i jedinstven doživljaj svim posjetiteljima i izlagačima.
9
Biogradsko ljeto je niz kulturno – zabavnih priredbi, koncerata i događanja koji se
održavaju kroz srpanj i kolovoz. Uz odličnu gastronomsku ponudu na biogradskoj rivi,
nudi i kino predstave te zabavne sadržaje za sve dobne skupine.
3.2.2. Aktivnosti
Grad Biograd osim po svojem kulturnom i povijesnom naslijeđu, također je
poznat po lijepim plažama, slikovitim uvalama i raznim smještajnim
pogodnostima. Također grad nudi raznoliku ponudu izleta, aktivnosti i brojnih drugih
sportsko rekreativnih sadržaja poput skijanja na vodi, odbojke na pijesku, ronjenja,
surfinga itd. te novoizgrađenog modernog tenis centra. Raznolikom ponudom grad
zaista privlači brojne turiste željne aktivnog i zanimljivog odmora.
Samo nekoliko kilometara dalje od Biograda, nalazi se Fun Park Mirnovec. Otvoren je
sredinom srpnja ove godine te je prvi tematsko – zabavni park za sve dobne skupine u
Hrvatskoj. Park je podijeljen u 3 cjeline: Divlji zapad, Svemir te Gusarski grad – od
kojih svaka cjelina nudi niz atrakcija, različitih vožnji i adrenalinskih rollercoastera.
Unutar parka također se nalazi nekoliko barova i restorana te suvenirnica.
10
Slika 5. Fun Park Mirnovec (izvor: http://www.poslovniturizam.com/vijesti/otvoren-prvi-hrvatski-
zabavni-park-fun-park-mirnovec/2496/)
3.3. Nin
Od obilja kulturno-povijesne baštine važno je spomenuti crkvu sv. Nikole i crkvu sv.
Križa, koja je ujedno proglašena i najmanjom katedralom na svijetu, kao jedne od
najpoznatijih simbola grada Nina. U gradu se nalaze Krstionica kneza Višeslava i
brojni glagoljski zapisi koji su izrazito važni povijesni spomenici za hrvatski narod.
11
Slika 6. Crkva sv. Križa (izvor: https://ezadar.rtl.hr/kultura/2290819/odrzan-cetvrti-festival-sunca-i-
svjetlosti-u-crkvi-sv-kriza/)
Još jedna važna povijesna atrakcija su i ostatci monumentalnog rimskog hrama koji se
nalaze na mjestu nekadašnjeg rimskog foruma u samom središtu grada Nina.
Nin se ponosi i brojnim drugim zanimljivostima i neobičnim atrakcijama. Jedna od
njih jest još jedan prepoznatljivi simbol grada - brončani kip biskupa Grgura Ninskog
za koji legenda kaže da vam je sreća zajamčena ako protrljate palac kipa.
12
3.3.2. Manifestacije
Gospinim ukazanjem 1516. godine Nin je postao važno marijansko središte. Od tada
svake godine početkom svibnja na godišnjicu ukazanja Gospe slavi se Blagdan Gospe
od Zečeva u sklopu kojega se održava i tradicionalno hodočašće na Gospin otočić
Zvečevo. Jedinstvene i zanimljive procesije mještanima, vjernicima i posjetiteljima
pružaju zaista doživljaj za pamćenje.
Festival sunca i svjetlosti u crkvi sv. Križa jedinstvena je manifestacija koja kroz
kreativne radionice i znanstvena predavanja te promatranjem svjetla i sjena pruža
izniman doživljaj svim posjetiteljima. Festival ujedno promovira astronomski i
arhitektonski značaj crkve Sv. Križa koja je izgrađena tako da služi kao sunčani sat i
kalendar.
Dani zaštitnika grada Nina još je jedna važna manifestacija koja se održava krajem
kolovoza. Mještani i posjetitelji mogu uživati u jedinstvenim crkvenim svečanostima
posvećenima sv. Marceli i sv. Anselmu te se dobro zabaviti.
3.4. Pag
Grad Pag nalazi se na središnjem dijelu istoimenog otoka koji je ujedno i jedan od
najsunčanijih otoka na Jadranu. Grad je bogat kulturno-povijesnom baštinom i
nasljeđem. Stari grad Pag s ostatcima crkve sv. Marije i akropole danas je vrijedno
arheološko nalazište i svetište, a udaljeno je samo kilometar od današnje gradske
jezgre. Nasuprot gradske jezgre nalaze se i skladišta soli koji osim što su svjedoci
arhitekture i važnosti proizvodnje soli na Pagu također su i vrijedne građevine
spomeničke kategorije.
13
Od kulturno-povijesnog nasljeđa i znamenitosti, najvažnije su građevine zborna crkva
Marijina Uznesenja, Knežev dvor i kula Skrivanat, koja je uz još 8 kula i bedeme
okruživala grad i služila za obranu.
Grad se također ponosi bogatom i vrijednom tradicijom kao što su folklorna baština i
paška čipka. Paška čipka svjetski je poznat, autohtoni suvenir te je izvorni hrvatski
proizvod. Proizvodi se šivanjem, a može se koristiti kao dio odjeće ili kao ukras.
Također, paški sir jedan je od iznimno cijenjenih i poznatih autohtonih hrvatskih
proizvoda.
3.5. Obrovac
Glavna atrakcija Obrovca su prekrasni slikoviti kanjon rijeke Zrmanje s vrlo strmim
liticama na nekim mjestima visokim čak i do 200 m, bogata domaća kuhinja (janjetina,
pršut, vino), rafting i ribolov, kao i mnogi kulturno-povijesni spomenici uz rijeku
Zrmanju. Neki od najvažnijih spomenika su manastir Krupa, ostaci rimskog naselja
Clambetae (Cvijina Gradina), utvrda hrvatskih plemića Kurjakovića te crkva sv.
Kuzmana i Damjana u Ribnici u Kruševu koja je zaštićeni spomenik kulture iz ranog
srednjeg vijeka.
14
3.6. Benkovac
15
Slika 9. PP Vransko jezero (izvor: http://www.tzg-biograd.hr/hr/56/pp-vransko-jezero)
16
Slika 11. NP Kornati (izvor: http://pe-ge.hr/dt_gallery/np-kornati/)
17
5. Zaključak
Zadarsku županiju i regiju krasi iznimna prirodna ljepota te brojna arheološka nalazišta.
Upravo zbog toga iznimno je bogata povijesnom te kulturno-umjetničkom baštinom. U praksi
se to vidi i po broju dolazaka i noćenja turista u sezoni, te popunjenošću smještajnih
kapaciteta . Sve to pogoduje i pruža mogućnost još boljeg razvitka turističke ponude u
budućnosti. Osim u samim gradovima, veliki turistički potencijal krije se i u manjim
općinama i ostalim dijelovima županije.
Problem Zadarske županije jest u zastarjeloj turističkoj ponudi koja gubi na atraktivnosti. U
nekoliko zadnjih godina vidljivo je stagniranje, pa čak i propadanje pojedinih turističkih
subjekata, radi se malo toga na planu marketinga te poboljšanja turističkih proizvoda. Loše
upravljanje bitnih ljudi na čelu lokalne samouprave dovode do toga da paleta turističkih
proizvoda postaje sve "siromašnija". Upravo zbog toga, turizam se ne ostvaruje u potpunosti,
potrošnja turista je mala (skupe cijene) i turizam županije ne napreduje kontinuirano. Krivi
potezi vlasti i ljudi koje se bave turizmom doveli su do određene stagnacije. Turizam se ne
razvija u zasluženoj mjeri te se na taj način koči daljnji razvoj. Raznovrsnost proizvoda treba
postojati, i na njoj se treba kontinuirano raditi jer turisti danas postaju zahtjevniji, žele da im
se pruži ono u čemu dosad nisu mogli uživati.
18
6. Literatura
https://hr.wikipedia.org/wiki/Zadarska_%C5%BEupanija
https://www.zadarska-zupanija.hr/index.php/polozaj-i-osnovne-prostorne-
karakteristike-zadarske-zupanije
http://www.zadra.hr/stratesko-planiranje/glavni-plan-razvoja-turizma-zadarske-
zupanije/
http://www.zadar.travel/hr
http://www.zadar.hr/hr/category/kamo-otici/atrakcije/
https://hr.wikipedia.org/wiki/Zadar
http://www.grad-nin.hr/povijesni-pregled/
https://www.nin.hr/
19
7. Popis slika, tablica i grafikona
20