Obrtnička škola

Osječka 33 34000 Požega

KLASA: 602-03/15-01/
URBROJ: 2177-12-01-15-
Požega, ____________

ZAVRŠNI RAD
SEOSKI TURIZAM – STARA KAPELA

Učenik/ca : Ivan Brkić

Razred: _______________

Zanimanje: _____________

Datum predaje:__________

Ocjena izradbe: ___________ Mentor: __________________

Povjerenstvo:

Ocjena obrane: ___________ Predsjednik:__________

Konačna ocjena: __________ Članovi:_______________

________________

U Požegi, svibanj 2020.

SADRŽAJ

1
 stranica

1. UVOD…..…………………………………………………………………………3
2. SEOSKI TURIZAM………………………………………………………………4
2.1. Pojam i značajke seoskog turizma……………….………………………4
2.2. Resursi seoskog turizma ………………………….………………………5
3. STARA KAPELA…………………………………………………………………8
3.1. Općenito o Staroj Kapeli…………………...………………………………8
3.2. Ugostiteljski objekti……………………………………..…………………10
3.3. Turistička ponuda…...……………………………………………….……12
3.4. Turističke aktivnosti…………………………………………….…………13
4. MOGUĆNOST RAZVOJA SEOSKOG TURIZMA U HRVATSKOJ……....15
5. ZAKLJUČAK…………………………………………………………………....16
6. LITERATURA……………………………………………………………...……17
7. DODATAK (PRILOZI) ……………………………………………………...….18

UVOD (uvod se ne numerira)

2
 Predmet ovog rada je seoski turizam u Hrvatskoj i opisivanje jedne od
destinacija seoskog turizma – Stare Kapele. Tijekom pisanja završnog rada koristio
sam se raznim izvorima informacija poput knjiga o seoskom turizmu, službenoj
internetskoj stranici sela Stare Kapele, internetske stranice turističkih zajednica,
internetskim članicma o Staroj Kapeli i online knjigama o turizmu.
Završni rad podijeljen je na 5 djelova. U uvodu se navodi predmet na kojemu
se temelji rad. U drugom dijelu rada je definiran pojam seoski turizam, opisuje se ta
vrsta turizma te na čemu se temelji. Navedeni su i resursi seoskog turizma. Treće
poglavlje odnosi se na Staru Kapelu, mjesto koje je dobar primjer seoskog turizma u
Slavoniji. Prikazan je opis Stare Kapele, što selo nudi turistima, turističke atrakcije,
što turisti mogu sve raditi u selu te su navedeni ugostiteljski objekti tog mjesta i
detaljniji opis jednog objekta.
Naslov četvrtog dijela je mogućnost razvoja seoskog turizma u Hrvatskoj i u
njemu su navedeni preduvjeti za razvoj seoskog turizma, kako privući turiste u takve
destinacije te što je potrebno da bi se seoski turizam razvijao.
U zadnjem poglavlju je navedeno što sam zaključio pišući ovaj rad. Seoski
turizam je tema mojeg završnog rada zato što ja osobno volim netaknutu prirodu i
prikaz starog načina života i tradicija.
Destinacija poput Stare Kapele je mjesto gdje se čovjek može opustiti jer
nema puno drugih turista, mirno je i nezagađeno, ima puno prirodnih ljepota i
rekreacijskih atrakcija. Većina ljudi bi rekla da selo nije dobar odabir za turističku
destinaciju i da se ondje nema što vidjeti, zato želim da seoski turizam napreduje i da
što više ljudi otkrije takve lokacije jer će tako opstati turizam u Slavoniji i ostalim slabo
posjećenim dijelovima Hrvatske.
(možda da još napišeš kojim turistima odgovara/je namijenjen ovakav oblik
odmora – stanovnicima velikih gradova, Europljanima koji rade po cijele dane, ali i
drugim strancima, čula sam da ima dosta i Japanaca koji dolaze u Kapelu?)

1. SEOSKI TURIZAM

3
1.1. Pojam i značajke seoskog turizma
Seoski turizam je uži pojam od ruralnog turizma, a ujedno i širi pojam od
turizma na farmi (turističkom seoskom obiteljskom gospodarstvu) i vezan je uz
krajolik sela i njegovu užu okolicu te sve njegove aktivnosti poput poljoprivrede,
raznih manifestacija, gastronomije tog kraja, folklora itd.
Seoski turizam se često zamjenjuje sa pojmom ruralnog turizma. Ruralni
turizam je najširi pojam kojem pripadaju sve turističke aktivnosti i usluge unutar
ruralnog područja. Jedna od grana ruralnog turizma je seoski turizam. Turizam na
seljačkom gospodarstvu, još se naziva i agroturizam, nudi ugostiteljsko-turističke
usluge kao što su usluge smještaja, prehrane i ostale usluge aktivnog odmora na
seljačkom gospodarstvu. Agroturizam je pojavni oblik seoskog turizma.

Slika 1. Shematski prikaz međuodnosa ruralnog, seoskog i agroturizma1

1
Izvor: Priručnik za bavljenje seoskim turizmom, str. 18

4
 Neke od temeljnih značajki seoskog turizma su mirna sredina, očuvana
priroda, odsutnost buke i zagađenja, komunikacija s domaćinima i upoznavanje s
njihovim načinom života, materijalna i nematerijalna kulturna dobra te udaljenost
od urbanih područja. Destinacije seoskog turizma rado posjećuju turisti koji su
svakodnevno pod stresom, koji nemaju vremena za sebe, koji žele otići iz grada
na odmor na selo i ljudi koji bježe od naporne svakodnevnice.
Turiste na odlazak na selo također motiviraju i mir, čist okoliš, razgovor s
novim ljudima (domaćini), domaća hrana, upoznavanje gastronomije tog kraja,
lagani tempo, kvalitetna fizička aktivnost, dokolica itd. Navedeni motivi zaslužni su
za nastanak i opstanak seoskog turizma kao turizma okrenutog individualnom
gostu i njegovim potrebama.

2.2 Resursi seoskog turizma

Kako bi se seoski turizam razvijao, potrebno je što više gospodarski iskorištavati
resurse neke turističke destinacije. Cjelokupna ponuda u seoskom turizmu se
temelji na resursima kojima selo raspolaže.

Slika 2. Tradicijska kuća na gospodarstvu Iža, Čigoč, Lonjsko polje2

U nastavku su navedeni neki resursi seoskog turizma:

 Iskorištavanje tradicijske kuće kao resursa
2
Izvor: https://pp-lonjsko-polje.hr/za-posjetitelje/smjestaj/?fbclid=IwAR0QQMyXn-gpmlbTg6EWQAUI6y-
maep4E__6qXzAFg6swuPFTmFN8H2kUS8

5
  Iskorištavanje tradicionalnih vještina i znanja kao resursa
 Iskorištavanje poljoprivredne proizvodnje kao resursa
 Iskorištavanje prirodno atraktivnih okruženja kao resursa na osnovu kojeg
je organizirana turistička ponuda

Slika 3. Tkalačka radionica, Eko-etno selo Stara Kapela3



Slika 4. Gospodarstvo Vrata Velebita, Ljuboti, NP Paklenica4

3
Izvor: http://www.stara-kapela.hr/
4
Izvor: http://vratavelebita.com/hrvatski/ENG_galerija_kamp.html

6
  Iskorištavanje arhitektonskih i kulturnih cijelina kao resursa

Slika 5. Etno selo Kokorići, Vrgorac, stara gradnja5

 Iskorištavanje prirodnih atraktivnosti kao resursa

Slika 6. Gospodarstvo Feštinsko kraljevstvo, Feštini, Istra, kraška spilja6

5
Izvor: https://www.agroklub.com/seoski-turizam/etno-selo-kokorici/1401/
6
Izvor: https://www.istra.hr/hr/dozivljaji/zelena-istra/prirodne-atrakcije/1018

7
 2. STARA KAPELA

2.1. Općenito u Staroj Kapeli

Stara Kapela je tipično slavonsko selo, smješteno u dolini između obronaka

Požeške gore. Nalazi se u Brodsko-posavskoj županiji te pripada općini Nova
Kapela. Stara Kapela ima status eko-etno sela, što znači da je selo građeno po
tradicionalnom narodnom načinu te da je usklađeno sa ekološkim kriterijima.

Slika 7. Pogled na Staru Kapelu7

U Staroj Kapeli nema signala za mobitel, selo je udaljeno od većih naselja što
daje potpuni doživljaj života u prirodi i selu. Cijelo selo ima etno izgled, svaka
kuća prikazuje kako izgleda stara slavonska gradnja, kakvu sve rjeđe viđamo.
Fasade na kućama su izrađene po tradicionalnom stilu s ukrasima oko prozora po
uzoru na stare fasade.
Posebna atrakcija u selu su rasvjetni stupovi koji su kombinacija starih
slavonskih greda na kojima je se nalaze petrolejski fenjeri kao tradicionalno

7
Izvor: https://www.tzbpz.hr/hr/turisticke-atrakcije/seoski-turizam/etno-eko-selo-stara-kapela.html

8
svijetlo u selu te drveni mostovi. Na svakom stupu se nalazi košara sa cvijećem i
drvena ploča na kojoj se nalazi citat vezan uz Slavoniju i selo.

Slika 8. Rasvjetni stup8

Slika 9. Tradicionalna slavonska kuća u Staroj Kapeli9

2.2. Povijest Stare Kapele

8
Izvor: https://mapio.net/pic/p-38554936/
9
Izvor: http://www.stara-kapela.hr/album2/slides/DSCF4001.html

9
 Stara Kapela ima dugu tradiciju i povijest. Prvi zapisi o selu potječu iz 1275. g.
kada je na području sela postojala utvrda Grad Potok u vlasništvu plemića
Gorjanskih. Selo se razvijalo oko utvrde raštrkano po brežuljcima. Turci su u selo
provalili u 15. i 16. stoljeću te su dobar dio stanovništva zarobili. Turci su
protjerani iz sela u drugoj polovici 17.stoljeća ustankom fra Luke Ibrišimovića te
selo postaje dio vojne granice. Turci su povremenom provaljivali u selo te su
1758. godine srušili kapelicu Svetog Marka, a sadašnja kapelica Gospodinovog
Uzašašća je sagrađena 1860. godine. Kapelica se nalazi u središtu sela. Selo u
drugoj polovici 20.stoljeća počinje izumirati. Stara Kapela je prije desetak godina
bila selo koje guta zaborav, a sada je jedinstvena destinacija seoskog turizma u
Slavoniji i Hrvatskoj, zahvaljujući seljanima koji su osnovali udrugu i krenuli s
uređivanjem sela, koju godišnje posjeti oko 6000 turista.

Slika 10. Kapelica Gospodinovog Uzašašća i đeram u centru sela10

2.3. Ugostiteljski objekti

10
Izvor: https://living.vecernji.hr/interijeri/foto-stara-kapela-selo-u-kojem-je-vrijeme-stalo-u-proslosti-910050/
galerija-58552?page=1

10
 U svakoj destinaciji seoskog turizma postoje i ugostiteljski objekti. U Staroj
Kapeli od ugostiteljskih objekata u ponudi je Tucina kuća, koja je detaljnije opisana,
Pavina kuća, Stričev grunt, Tunjina kuća i Teta Katina kuća. Svi objekti nude usluge
smještaja, hrane te druge aktivnosti. Interijer objekata je u etnostilu, slavonski seoski
namještaj je ručno rađen, kreveti, ormari, posuđe, stolovi i stolice su starinski i
nemamo ih prilike često vidjeti danas jer je sve manje tradicionalno slavonski
uređenih objekata. Svaka starina izgleda kao nova i nas to vraća u doba naših
djedova i baka. Kuhinje objekata nude autohtona slavonska jela pripremljena na
tradicionalan način.

Slika 11. Tucina kuća, dvorište, slavonski „štagalj“11

Tucina kuća je imanje koje se sastoji stare seoske kuće uređene u

tradicionalnom slavonskom stilu sa starinskim namještajem iz vremena naših
predaka koja je pretvorena u dvokrevetni apartman te od štaglja. Štagalj koji inače
služi za smještaj sjena i domaćih životinja, spremanje kola i poljoprivrednih alata
preuređen je u četverokrevetni apartman. Štala u dvorištu je pretvorena u gostionu
namijenjenu za goste imanja.

11
Izvor: https://www.tzbpz.hr/hr/turisticke-atrakcije/seoski-turizam/etno-eko-selo-stara-kapela.html

11
 Slika 12. Apartman unutar „štaglja“ 12

Iz gostione se prelazi u restoran kapaciteta 50 osoba, koji je kao i gostiona,

uređen u tradicionalnom stilu, cigleni pod, stolovi i klupe od hrastova drveta te drvene
grede. Restoran je ostakljen s 3 velika prozora što daje dojam kao da ste na
otvorenom. Kuhinja povezana s restoranom omogućava pripremu autohtonih
slavonskih jela i jela po narudžbi.
U dvorištu Tucine kuće nalaze se ostale gospodarske zgrade, sjenica koja je
idealna za popodnevni odmor i razgovor, krušna peć, pčelinjak, voćnjak sa stolovima
i klupama te zidani roštilj na kojemu si gosti mogu sami pripremiti jela. Vrt sa ekološki
uzgojenim povrćem je također gostima na raspolaganju.
Tucina kuća nudi još i posjete turistčkih grupa od 10 do 50 ljudi s
organiziranim razgledom sela i imanja, mogućnost samostalnog pripremanja hrane,
živu tamburašku glazbu, po dogovoru i organiziranje raznih događanja.

12
Izvor: http://www.stara-kapela.hr/Tucina_kuca.html

12
 Slika 13. Unutrašnjost gostione13
Stavi tu još koju sliku – možda vrta, sjenice, itsl.

13
Izvor: http://www.stara-kapela.hr/Tucina_kuca.html

13
3.3. Turistička ponuda

Stara Kapela svojim posjetiteljima nudi brojne sadržaje i aktivnosti te će svi

turisti pronaći nešto za sebe. Selo turistima nudi potpuni doživljaj života u
slavonskom selu, idiličan ugođaj netaknute prirode i odsutnost zagađenja i buke. U
selu se nalazi čak 9 izvora pitke vode, što je idealno jer se posjetitelji šetajući i
istraživajući selo mogu odmoriti i napojiti uz izvor.
Svi ljubitelji gastronomije mogu uživati u okusima izvorne slavonske kuhinje.
Selo gostima nudi i mogućnost iznajmljivanja restorana i sale za svečane prigode.
Domaćini će svoje goste sa zadovoljstvom provesti kroz svoja imanja te im dočarati
kako je živjeti na selu u Slavoniji i pokazati stare običaje i tradicije. Gosti koji vole
razgledavati arhitekturu mogu uživati razgledavajući kako su se prije gradile kuće, jer
su sve kuće u selu u tradicionalnom slavonskom stilu, gospodarske zgrade poput
štaglja te sama unutrašnjost kuća.
Stara Kapela je mjesto gdje svi ljubitelji starina imaju puno toga za vidjeti jer
svaka kuća u selu opremljena isključivo starinskim predmetima i namještajem.
Turistima su na raspolaganju brojni rekreativni te druge aktivnosti.

Slika 14. Unutrašnjost tipične stare slavonske kuće14

14
Izvor: https://www.tzbpz.hr/hr/turisticke-atrakcije/seoski-turizam/etno-eko-selo-stara-kapela.html

14
3.4. Turističke aktivnosti

Aktivnosti koje nude najviše sadržaja u Staroj Kapelu su definitivno bicikliranje

i pješačenje. Uređeno je 13 kilometara pješačko-biciklističke staze koja se proteže po
okolnim brežuljcima i rubnim dijelovima sela. Na stazi se nalaze uređena odmorišta
sa drvenim stolovima i klupama te replike starih turskih čardaka koji služe kao
vidikovci Sa vidikovaca se proteže prekrasan pogled na dolinu u kojoj se nalazi selo i
šira okolica. Svako odmorište ima svoj naziv koji su dali seljani po nekim osobama ili
događajima s tog mjesta. Ako je nekim turistima staza predugačka ili nemaju
dovoljno kondicije, za njih postaje poprečni putevi koji vode u selo uz koje nije
potrebo preći stazu svom dužinom.

Slika 15. Odmorište na biciklističko-pješačkoj stazi, čardak-vidikovac15

Pješačko-biciklistička staza ne služi samo za rekreaciju i sport, na stazi se

nalaze i brojni poučni sadržaji o 120 vrsta biljaka koje se nalaze u selu i okolici. Na
pojedinim odmorištima su postavljene table sa slikama otrovnih i jestivih gljiva, ptica i
divljači koja prebivaju na tom području. Križni put na brdu povrh sela je idealan za
sve turiste koji vole pješačiti. Na svakoj postaji se nalazi klupčica za odmor, a na
zadnjoj postaji vidikovac.

15
Izvor: https://www.slavonia-bike.com/ruta/115-eko-etno-selo-stara-kapela/

15
 Oni koji žele naučiti nešto novo mogu se upisat na tkalački tečaj uz mogućnost
kupnje tkalačkog stana. Tkanje je zaboravljena vještina koja je dio slavonske kulture i
tradicije, a u tkalačkim radionicama u selu posjetitelji imaju priliku naučiti tu cijenjenu
vještinu sa svim vrstama tradicionalnih platana.
Gosti mogu ići pecati na jezero za ribolov koje se nalazi u blizini sela. Jahanje
konja i vožnja u kočiji je također omogućena turistima. Natjecanje u starim igrama
posjetiteljima pruža još veći doživljaj seoskog načina života. Obitelji s djecom svoje
najmlađe mogu odvesti na dječje igralište.

Još tu stavi sliku neke od nabrojanih aktivnosti

16
 3. MOGUĆNOST RAZVOJA SEOSKOG TURIZMA U
HRVATSKOJ

Hrvatska ima na raspolaganju puno bitnih preduvjeta za razvoj seoskog turizma

kao što su očuvan okoliš, prirodne atrakcije, bogatu tradiciju i kulturu, specifična
gastronomija, dostupnost i dobar prometni položaj. Na putu razvoja seoskog turizma
također stoje i negativni čimbenci poput nerazvijene domaće potražnje, nepoticajnog
okruženja, zapuštenih sela, porast konkurencije susjednih zemalja te nedostatak
ugostiteljskih objekata za smještaj većeg broja turista.
Jedan od problema u razvoju je i taj što se seoski turizam ne razvija jednako u
cijeloj Hrvatskoj. Seoski turizam je najrazvijeniji u Istri, okolici Dubrovnika te u
manjem broju sela u Baranji i dalmatinskoj Zagori, dok u Slavoniji i drugim
kontinentalnim dijelovima Hrvatske seoski turizam poprilično sporo napreduje.
Slavonija je puna potencijala za razvoj seoskog turizma, ali se taj potencijal ne
iskorištava previše. Kako bi se riješio taj problem te seoski turizam brže razvijao,
potrebno je uređenje seoskih gospodarstava poštujući elemente tradicionalnog
lokalnog graditeljstva i uređenja okoliša, udruživanje gospodarskih imanja koja se
bave različtim djelatnostima, poticanje razvoja sela kao turističke destinacije,
iskorištavanje resursa seoskog turizma, edukacija poduzetnika o seoskom turizmu,
korištenje izvora financiranja iz fondove EU te osnivanje udruga seoskog turizma.
Veliku ulogu u razvoju seoskog turizma ima marketing i promidžba. Treba što više
promovirati seoski turizam preko web stranica, članaka, društvenih mreža i oglasa.
Suradnja sa turističkim zajednicama i turističkim agencijama je jedan od bitnijih
čimbenika za razvoj seoskoh turizma.
Destinacije seoskog turizma se trebaju što više promovirati putem interneta jer u
današnje vrijeme se većina tog odvija online. Prvo mjesto gdje će ljudi tražiti
turističku destinaciju je internet. Kako bi više turista posjećivalo seoske destinacije
potrebno je na razne načine reklamirati svoje selo ili gospodarstvo te u tim
reklamama doživljaji trebaju biti što kreativniji, ponuditi im najbolje od sebe i domaćini
pokazati svoju gostoljubivost. Seoski turizam je jedan od ključnih faktora za opstanak
hrvatskog sela, rješenje problema iseljavanja i gospodarskog propadanja Slavonije te
povratak i zadržavanje mladih ljudi u selu.

17
ZAKLJUČAK

Seoski turizam je vrsta turizma vezana uz selo i resurse nekog sela. U našoj
zemlji je nedovoljno razvijen, osobito u kontinentalnoj Hrvatskoj, što se posebno
odnosi na Slavoniju. Sve više turista želi pobjeći od stresne svakodnevnice i
gradskog života pa je dolazak na selo idealna vrsta odmora za njih. Ljude također na
odlazak na selo motivira upoznavanje seoskog načina života, uživanje u prirodi i
udaljenost urbanih sredina. Seoski turizam u napretku koči nerazvijena domaća
potražnja, zapuštenost sela i nedostatak smještanjih kapaciteta za smještaj više ljudi.
Za napredak seoskog turizma potrebno poticati ljude da se krenu baviti s tom vrstom
turizma, suradnja s turističkim zajednicama i agencijama, maksimalno iskorištavati
resurse, obogaćivanje ponude, udruživanje seoskih domaćinstava te što više
promovirati destinacije seoskog turizma putem interneta i drugih oblika promocije.
Slavonija je puna potencijala za razvoj seoskog turizma jer ima bogatu tradiciju i
kulturu, izvornu gastronomiju te broje prirodne ljepote.
Stara Kapela je malo eko-etno selo u Slavoniji koje je primjer jedne uspješne
destinacije seoskog turizma. Selo ima dugu i zanimljivu povijest što je mnogim
posjetiteljima interesantno. Cijelo selo je uređeno u tradicionalnom etnostilu i nudi
sve što možete poželjeti.
U selu će gotovi svaki posjetitelj pronaći zanimaciju jer su na raspolaganju
brojne prirodne atrakcije, aktivnosti i drugi sadržaji. Stara Kapela je bilo zapušteno
selo na rubu izumiranja, a od propasti su selo spasili mještani koji se osnovali udrugu
i krenuli sa preuređivanjem sela. Ulaganjem, radom i trudom su stvorili ovo što imaju
danas – selo koje je poželjna destinacija u Slavoniji i koje godišnje ima oko 6000
posjeta turista. Da se ulagati u seoski turizam isplati, pokazuje upravo Stara Kapela.
Kada bi bilo više razvijenih seoskih destinacija poput Stare Kapele, možda bi se
smanjilo iseljavanje iz Slavonije i drugih krajeva kontinentalnih dijela Hrvatske i mladi
ljudi bi ostajali na selu.
U Zaključku dosta rečenica koje si već napisao, ponavljaš. Zaključak bi trebao
biti tvoj osobni osvrt na cijeli Rad. Zašto treba razvijati seoski turizam u Hrvatskoj,
koje koristi su (sprečava iseljavanje, donosi prihode stanovništvu, obnavljaju se sela,
ljudi ostaju na selima, nema više zapuštenih sela, jačanje gospodarstva… sve to

18
napisati svojim riječima). Još taj zaključak malo doradi , ostalo je lijepo (uz moje

ispravke 😊)

LITERATURA

Knjige:

1. Baćac Robert, (2011) Priručnik za bavljenje seoskim turizmom; Korak po

korak od ideje do uspješnog poslovanja
2. Demonja Damir, Ružić Pavlo, (2010.) Ruralni turizam u Hrvatskoj

Internet stranice:

1. http://www.stara-kapela.hr/
2. https://www.cimerfraj.hr/aktualno/seoski-turizam-hrvatska
3. https://www.tzbpz.hr/hr/turisticke-atrakcije/seoski-turizam/etno-eko-selo-stara-
kapela.html
4. http://tzgng.hr/nova-gradiska-i-okolica/eko-etno-selo-stara-kapela/
5. https://www.vecernji.hr/vijesti/ne-rade-mobiteli-ali-imaju-devet-izvora-pitke-
vode-1262034
6. https://living.vecernji.hr/interijeri/foto-stara-kapela-selo-u-kojem-je-vrijeme-
stalo-u-proslosti-910050
7. https://www.agroklub.com/seoski-turizam/kako-jedno-obiteljsko-poljoprivredno-
gospodarstvo-moze-privuci-turiste-evo-savjeta/44404/?
fbclid=IwAR044D_4ChKIB7_3R1ax5XzWWl1eG8k4qr5wO1SMd6IEl3Zzfp-
MX50cIeo
8. https://punkufer.dnevnik.hr/clanak/tucina-kuca-idilicno-mjesto-koje-otkriva-
slavoniju-kakva-je-bila-nekad---533158.html
9. https://www.vikendi.com/hr/d/seoski-turizam-i-eko-sela-etno-selo-stara-
kapela/658/
10. https://mint.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/121019-glavni-plan-DHT12.pdf
11. http://www.rural-koncept.hr/hr/o-nama/seoski-turizam/

19
7.PRILOZI

Slika 1. Shematski prikaz međuodnosa ruralnog, seoskog i agroturizma

Slika 2. Tradicijska kuća na gospodarstvu Iža na trem, Čigoč, Lonjsko polje
Slika 3. Tkalačka radionica, Eko-etno selo Stara Kapela
Slika 4. Gospodarstvo Vrata Velebita, Ljuboti, NP Paklenica
Slika 5. Etno selo Kokorići, Vrgorac, stara gradnja
Slika 6. Gospodarstvo Feštinsko kraljevstvo, Feštini, Istra, kraška spilja
Slika 7. Pogled na Staru Kapelu
Slika 8. Rasvjetni stup
Slika 9. Tradicionalna slavonska kuća u Staroj Kapeli
Slika 10. Kapelica Gospodinovog Uzašašća i đeram u centru sela
Slika 11. Tucina kuća, dvorište, slavonski „štagalj“
Slika 12. Apartman unutar „štaglja“
Slika 13. Unutrašnjost gostione
Slika 14. Unutrašnjost tipične stare slavonske kuće
Slika 15. Odmorište na biciklističko-pješačkoj stazi, čardak-vidikovac

20
21