TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA ĐAKOVA

DOŽIVITE ČAROBNO PROLJEĆE U ĐAKOVU

PROGRAM OBILASKA ĐAKOVA:

Najpoznatije u Đakovu
 Dobro došli u Đakovo, ''Srce Slavonije''!

S koje god strane prilazili Đakovu, prvo Da, njegovi najvažniji simboli po kojima
što ćete ugledati je žar opeke dvaju ovaj grad prepoznaju diljem svijeta su
tornjeva i kupola najljepše katedrale na katedrala, Strossmayer, nadbiskupija,
prostoru od Venecije do Istanbula. Gradom lipicanci, ergela, Đakovački vezovi,
se prema požutjelim listinama, zove od folklorna baština… ali Đakovo je i mnogo
1239. godine, kada se po dosadašnjim više od toga: grad ima svoj jedinstvenu
saznanjima spominje kao biskupsko život, jedinstvenu povijest, kodove poznate
sjedište. samo Đakovčanima, urbane mitove i
legende, u sebi krije dovoljno tajni i
A Đakovo, baš kao ni većinu drugih
izazova za svakoga tko želi o njemu više
gradova nije lako i jednoznačno odrediti.
saznati...

Za grupu koja u gradu ostaje više od dva dana za više od 20 osoba TZ grada Đakova
daruje besplatno razgledavanje grada, više od 50 osoba dobiva dodatnu folklornu večer.

Agencija i/ili smještajni objekt na području grada Đakova pisanim putem Turističkoj
zajednici grada Đakova potvrđuje broj osoba u grupi i broj dana boravka u gradu
Đakovu. Također putem sustava eVisitor, utvrđuje se stanje.

Kralja Tomislava 3, 31 400 Đakovo

Tel. +385 31 812 319
Fax. +385 31 822 319
E-mail: tz-grada-djakova@os.t-com.hr
www.tzdjakovo.eu
TURISTIČKA RUTA ĐAKOVOM:

Zemljopisni položaj Đakova otkriva Međunarodni pravci:

podjednaku udaljenost od većih Slavonskih
gradova i to sve do četrdesetak kilometara
- Osijeka, Vinkovaca, Našica, Slavonskog
Broda. Dionica autoceste A5 Beli
Manastir-Osijek-Svilaj, od Sredanaca do
Đakova, dio je europske mreže autocesta i
nalazi se na međunarodnom prometnom
5C koridoru Budimpešta-Osijek-Sarajevo-
Ploče.
Budimpešta - Pečuh - Donji Miholjac -
Našice - Đakovo
Split - Livno - Zenica Doboj - Sl. Šamac –
Đakovo
Podravska magistrala :Zagreb - Bjelovar -
Virovitica – Đakovo

Željeznički pravci: Zračni prijevoz:

Zagreb - Đakovo(Vrpolje) - Beograd zračna luka Osijek u Klisi
Split - Zagreb - Osijek
VINSKO-TURISTIČKE CESTE
ĐAKOVAČKOG VINOGORJA
U đakovačkim vinima uživaju istinski
ljubitelji vina već više od dvije tisuće
godina. Od tada pa do današnjih dana teče
priča o vinogradarstvu ovoga kraja.
Počeci vinarske i vinogradarske tradicije
đakovačko-osječke nadbiskupije sežu u
predtursko doba, a nakon oslobađanja od
Turaka osobito obnavljaju biskup Petar
Bakić sadnjom vinograda u Trnavi,
proširuje ih biskup Josip Čolnić. Biskup
Antun Mandić osniva vinograde u
Mandićevcu , na obroncima Krndije, a
biskup Josip Juraj Strossmayer gradi
podrume u Trnavi i Mandićevcu. Nizala su
se stoljeća, dolazili i odlazili gospodari, ali
su ostajala poznata, priznata, kvalitetna i
vrhunska vina đakovačkog vinogorja.
Takav višetisućljetni kontinuitet najbolja je
potvrda dobre i stalne kakvoće vina
đakovačkog vinogorja ali još vrednija i
čvršća potvrda odlične kakvoće su
mnogobrojna visoka priznanja na
svjetskim izložbama.
Posjetite vinsko-turističku cestu
„Mandićevac“, vinsko-turističku cestu
„Zlatarevac“u Trnavi ili vinski muzej
đakovačkog vinogoja u Drenju i izaberite
nešto iz bogate ponude ovisno o
raspoloženju i prepustite se čarima
uživanja.
JEZERA
Đakovo ima svoje prirodne oaze mira i
tišine. Spoj ugodnih raznolikosti i
iznenađenja nekoliko je većih i manjih
jezera na području Đakovštine, pogodnih
za ribolov i šetnju njihovim obalama.
Jezero''Borovik''
Nalazi se zapadno od Đakova (između
Našica i Đakova ) i dvokrakog je oblika.
Borovik je jedno od najatraktivnijih mjesta
za šaranski ribolov ( kapitalni šarani težine
veće od 20 kg) i ribolov pastrvskog
grgeča(težine 2 i više kg) u Hrvatskoj i
ovom dijelu Europe. Jezero Borovik je
domaćin međunarodnog Carp Cupa gdje
sudjeluju ribiči iz svih zemalja svijeta.
Jezero “Jošava“
Nalazi se oko 2 km sjevero-sjeveroistočno
od grada Đakova. Proteže se od
željezničkog nasipa Đakovo-Osijek do
umjetno podignute zemljane brane. Dužine
je 4,5km i prosječne širine 200m. To je
Izletnicima, ribičima i lovcima, jezera i
šume Đakovštine pružaju užitak u
nedirnutoj prirodi. Ovo prirodno jezersko
okruženje brižno čuva Zajednica športskih
Ribolovnih udruga Đakovo.
Mjesto je bogato diskretnim uvalicama,
koje jamče vlastiti kutak za Vas i Vašu
obitelj/prijatelje, odlučite li se za bilo koji
oblik zabave na njemu, od pecanja, do
kupanja i roštiljanja. Idealno je za
kampiranje. Prostranost staze uz jezero
rasteže se gotovo 8 kilometara, te je
poželjna ruta za rekreaciju u obliku
biciklizma ili trčanja...
zapravo jedno umjetno jezero izgrađeno
1963/64. godine. Prvenstveno je
namijenjeno za uzgoj riba, šport i
rekreaciju.
Jezera''Bajer''

Nalaze na zemljištu grada Đakova,ima ih Dno je glina, a obrasli su potopljenim

četiri. Površine 4 h i dubine 5m. Bogati su vrbama. Prava je rijetkost i bogatstvo
svim vrstama plemenite i druge ribe. blizine ovih jezera gradskoj urbanoj
Nastali su eksploatacijom gline bivše sredini.
ciglane.

Jezero „Mlinac“

Akumulacijsko je jezero i nalazi se 12 km poluotoka. Površina jezera je čista.

zapadno od Đakova na putu Đakovo- Vodenog bilja ima vrlo malo i to na
Đakovačka Breznica. Ukupna površina rubovima. Bogato je svim vrstama
iznosi 13,60 ha. Vodena površina je plemenite i druge ribe.
nepravilnog oblika zbog nekoliko zaljeva i

....
ZNAMENITOSTI
Đakovo je najbolje obići pješice, a ponos
grada vidljivi su tornjevi velebne katedrale
koja zaštitnički natkriljuje grad.
Gotovo da i nema putnika namjernika koji
ne zna za katedralu Sv.Petra i đakovačke
lipicance, zaštitne znakove Đakova,
prepoznatljivosti sačuvane pokoljenjima.
Đakovo turistima nudi obilje povijesnih,
kulturnih i prirodnih vrijednosti, u tolikoj
Katedrala Sv. Petra
Na Strossmayerovom trgu nalazi se,
najljepša katedrala između Venecije i
Istanbula, kako ju je nazvao papa Ivan
XIII, najznačajniji kulturni spomenik grada
Đakova.
Zasluge za izgradnju katedrale, koja je
trajala od 1866. do 1882., pripadaju
biskupu Josipu Juraju Strossmayeru.
Đakovačka katedrala je remek djelo
izgrađeno u romaničko-gotičkom stilu.
Katedralu krase brojne slike, skulpture i
freske te čak 7 oltara. Glavni oltar
posvećen je katedralnom patronu sv. Petru.
mjeri da ih u jednom danu mogu samo
razgledati, a ako ih žele bolje upoznati,
moraju u gradu ostati duže.
Unutar stare jezgre grada nalaze se brojni
sakralni objekti koji se stapaju u prostor i
čine sa brojnim drugim kulturno
povijesnim spomenicima ovaj grad
prepoznatljivim i jedinstvenim.
Jedna od najvećih vrijednosti katedrale su
orgulje na pjevačkom koru sa velikom
rozetom u pozadini.
Katedrala je sačuvala izvorni izgled iako je
tijekom povijesti pretrpjela mnoga
razaranja. “Divim se ljepoti slavonske
ravnice, žitnici Hrvatske”, rekao je 7.
lipnja 2003. godine ispred katedrale
pozdravljajući narod šokačkim šeširom,
sluga Božji Ivan Pavao II., poglavar
Rimokatoličke crkve.
www.djos.hr
Biskupski dvor
Biskupski dvor zapravo je dvorac izgrađen
u 18. stoljeću u kasnobaroknom stilu, a
danas je rezidencija đakovačkog
nadbiskupa i mjesto glavnih biskupijskih
institucija i ureda. Jednokatna dvokrilna
građevina smještena je južno od katedrale
sv. Petra i s njom zatvara zapadnu stranu
glavnog đakovačkog trga. Unutrašnjost
palače krase reprezentativni saloni urešeni
portretima biskupa i drugim vrijednim
umjetninama.
Podrum Đakovačko-osječke nadbiskupije

U prostoru ispod nadbiskupskog dvora, neposrednu uz đakovačku katedralu smješten je

podrum u kojemu možete kušati poznata misna vina vrhunske kvalitete. Nadbiskupija
nastavlja tristogodišnju tradiciju proizvodnje vina, od grožđa stasalog na suncem obasjanim
južnim padinama Dilja.

Kaptolske/kanoničke kurije

Kanoničke kurije iz 18. stoljeća, smještene Povod gradnji bila je povelja Marije
na Strossmayerovom trgu, građene su Terezije izdana povodom sjedinjenja
jedna po jedna u kasnobaroknom stilu. Bosanske i Srijemske biskupije.
Bogoslovno sjemenište

U ovoj secesijskoj građevini koja se nalazi Ono je ustanova koja skrbi o odgoju i
na Strossmayerovom trgu 1806. godine, obrazovanju svećeničkih kandidata te je
biskup Antun Mandić osnovao je dom ljudima koji u njemu žive: bogoslovi i
najstariju visoko školsku ustanovu u poglavari.
Slavoniji i Baranji.
Krasi ju kapela sa korom izgrađena u
hambarskom stilu s drvenim krovom. www.djos.hr
Danas Bogoslovno sjemenište možemo
gledati na dvije razine.

Strossmayerov perivoj

U prvoj polovici 19. stoljeća nastaje ljubavnih sastanaka mnogih naraštaja

znameniti đakovački park, ''pluća'' grada, Đakovčana. Iako se u Đakovu danas park
ali i mitsko mjesto održavanja Đakovačkih zove Strossmayerovim imenom, njegov je
vezova na pozornici sa amfiteatralnim utemeljitelj biskup Mirko Emerik Raffay.
gledalištem i, ne manje važno, prvih
Spomen muzej biskupa Josipa Jurja
Strossmayera
Spomen muzej osnovan je 1990. godine,
prema odluci tadašnjeg biskupa Ćirila
Kosa. Muzejska likovna zbirka, skulpture,
sakralna zbirka te zbirka knjiga i
dokumenata čuvaju spomen na život i rad
biskupa Josipa Jurja Strossmayera. U
Korzo
Središnja gradska ulica pape Ivana Pavla II
ili popularni Korzo proteže se od katedrale
Sv.Petra do crkve Svih Svetih. Uža
gradska jezgra Đakova je i danas sačuvala
svoje obrise koji su oblikovani u 18.i 19.
stoljeću, u secesijskom stilu. Ta činjenica
Đakovu daje poseban šarm i ostavlja
prizemlju se nalazi stalni postav dok se u
potkrovlju nalazi galerija slika.
www.djos.hr
pozitivan utisak na svakoga tko navrati u
grad, posebice za lijepoga vremena kada
glavna gradska ulica postane šetalište i
mjesto druženja, gdje brojni kafići i
slastičarne sa svojim terasama pozivaju na
svakodnevni kraći ili duži predah uz kavu
ili neko piće.
Zgrada Gradske uprave

Jedna od najpoznatijih zgrada u Đakovu, secesijskom stilu, djelo je arhitekta Josipa

koja se nalazi na trgu dr. Franje Tuđmana, Vancaša.
je zgrada Gradske uprave. Izgrađena je u

www.djakovo.hr

Crkva Svih Svetih

Pretpostavlja se da je sagrađena u 14.

stoljeću kada se spominje kao župna crkva
sv. Lovre. U vrijeme vladavine Turaka
pretvorena je u džamiju (Ibrahim-pašina
džamija), koja je sačuvana i kasnije
pretvorena u katoličku crkvu Svih Svetih.
Posebna ljepota ovog jedinstvenog objekta
u cijeloj Hrvatskoj je unutrašnjost u
bizantsko – maurskom stilu. Nalazi se na
trgu dr. Franje Tuđmana.
Muzej Đakovštine

Muzej Đakovštine osnovan je 1952.

godine, kada je otvoren i prvi stalni postav.
Čuvar je nekoliko vrijednih zbirki:
arheološke, kulturno – povijesne,
etnografske, numizmatičke i umjetničke.
Unutrašnji prostor muzejske zgrade u
Starčevićevoj ulici razdijeljen je na radne
sobe, depoe, izložbeni prostor stalnog
postava i višenamjensku izložbenu
dvoranu koja je trenutno glavni nositelj
svekolike aktivnosti Muzeja. (izložbe,
radionice, prezentacije knjiga, koncerti,
predavanja…)

www.muzej-djakovstine.hr

Samostan Milosrdnih sestara sv. Križa

Biskup Voršak povodom blagoslova www.sestre-sv-kriza.hr

samostana napisao je: ''Ovaj novi
samostan, nalazi se na uglu dviju ulica, a
zidan je, kako vještaci kažu, u empire-
slogu. Impozantna je to građevina, sa
visokim prizemljem na dva kata, sa vješto i
ukusno izrađenim pročeljem i sa visokim
mansardnim krovom''. Tako uz vitke
tornjeve Strossmayerove katedrale grad
Đakovo resi i samostan Sestara sv. Križa u
čijem je sklopu i crkva Presvetog Srca
Isusova. Ovaj kompleks je najljepši
primjer secesije u istočnom dijelu
Hrvatske. Već cijelo stoljeće ove građevine
uljepšavaju grad.
Državna ergela Đakovo

Ergela u Đakovu osnovana je davne 1506.
godine, što je svrstava među najstarije
ergele u Europi i govori o dugoj tradiciji
uzgoja konja na tom području. Konji
lipicanske pasmine na Ergeli se počinju
uzgajati početkom 18. stoljeća.
U 2016. godini Državna ergela Đakovo
obilježava 510 godina postojanja i 210
godina uzgoja lipicanske pasmine.
www.ergela-djakovo.hr

Danas kao Državna ergela Đakovo, za

uzgoj i selekciju konja koristi dvije
lokacije – Pastuharnu, smještenu u srcu
Đakova, i Ivandvor, u neposrednoj blizini
grada. Osim uzgoja i selekcije konja,
Ergela se bavi i dresurom čija kvaliteta se
potvrđuje zauzimanjem zapaženih mjesta
na konjičkim natjecanjima.

Brojnim nastupima u svijetu, đakovački

lipicanci pronosili su i pronose glas o
Đakovu i Đakovštini. Tako je, oduševljena
nastupom đakovačkih lipicanaca na
otvorenju Olimpijskih igara, engleska
kraljica Elizabeta II., dobra poznavateljica
ovih plemenitih životinja, 1972. posjetila
Ergelu i provezla se gradom slavnim i
nadaleko poznatim četveropregom
đakovačke ergele.

Crkva Dobrog Pastira

Ugradnjom kamena temeljca u rujnu 1990.
godine započela je gradnja crkve Dobrog
Pastira, koja je trajala do travnja 1995.
godine. Kamen temeljac, isklesan u obliku
ljiljana, uzet je od kamenja koji su u
potresu 1964. pali sa zvonika đakovačke
katedrale. Time je naglašena povezanost
između katedrale kao majke svih crkava u
Biskupiji sa novom crkvom Dobrog
Pastira. Izgradnja crkve potpomognuta je
od strane mnogih župljana.
www.dobri-pastir-djakovo.hr
Filijalna crkva u Pisku Sv. Ivana Krstitelja
Đakovački Pisak je prigradsko naselje
istočno od Đakova i filijala đakovačke
župe Dobrog Pastira. Naselje ima skromnu
crkvu sv. Ivana Krstitelja. Sagrađena 1976.
godine za vrijeme biskupa Ćirila Kosa.
Prema zapisu u Spomenici župe Svih
Svetih u Đakovu, 9. svibnja 1976. godine,
Grobljanska crkva Uskrsnuća Isusova
Gradnja crkve, u gotičkom stilu, započela
je 1900. godine te je iste te godine i
dovršena. Nacrt je izradio poznati
sarajevski arhitekt Josip pl. Vancaš. Svoje
ime crkva duguje oltarnoj slici koja je
prvi put je slavljena misa u novosagrađenoj
crkvi u Pisku i tom je prigodom
promjenjen patron sela; do tada je bio sv.
Ivan Nepomuk. Izabran je novi patron sv.
Ivan Krstitelj. nova crkva sv. Ivana
Krstitelja posvećena je 24. lipnja 1981.
godine. Od tada je ta crkva i ''Svetište sv.
Ive'', koji okuplja brojne hodočasnike na
dan goda i na blagdan Mučeništva sv.
Ivana Krstitelja, 29. kolovoza.
prikazivala prizor preslavnog Uskrsnuća
Isusovog. Danas se ondje nalazi oltarna
slika Gospe, oslikana također tematikom
Uskrsnuća.
 ...

Početkom 21. stoljeća Ministarstvo kulture .

Republike Hrvatske donosi odluku o
zaštićenim spomenicima kulture na
području grada Đakova:

- Katedrala Sv. Petra - Secesijska zgrada Bogoslovnog

- Biskupski dvor sjemeništa
- Crkva Svih Svetih - Zgrada gradske uprave
- Crkva preobraženja Gospodnjeg - Spomenik Ivi Loli Ribaru
(Piškorevci) - Katedralne orgulje
- 4 kasnobarokne kanoničke kurije

Zaštićeni spomenik parkovne arhitekture u

gradu Đakovu je Strossmayerov perivoj.

UNESCO
Godišnji proljetni ophod kraljica ili ljelja taj događaj. Taj je dogadaj zadržan do
iz Gorjana (15.5.2016.) današnjih dana u izvornom obliku. Jedina
promjena je to što se sada oblače djevojke
Na blagdan Duhova svake godine u koje u rukama, umjesto srpova i kosa, nose
Gorjanima kod Đakova održava se sablje.
Proljetni ophod kraljica ili ljelja iz
Gorjana, zaštićenog nematerijalnog dobra
upisanog na UNESCO-ovu reprezentativnu
listu nematerijalne baštine čovječanstva.

U vrijeme turskih osvajanja, Turci su

prodrli i u Gorjane. Stara legenda kaže da
su Turci zarobili sve muškarce u selu, a
njihove su se žene obukle u šarenu odjeću,
na glave stavile muške šešire okićene
umjetnim cvijećem i u ruke uzele srpove i
kose, te tako obučene otišle pred turski
tabor. Turci su pomislili da su došli
duhovi, uplašili se i pobjegli.I tako su
gorjanske žene oslobodile svoje muževe,
očeve i braću. Od tada su se isto tako
oblačile na blagdan Duhova, u spomen na
Zadnjih nekoliko godina, od kad je običaj obnovljen, gorjanske ljelje na blagdan Duhova idu
na sv. Misu nakon koje pred crkvom plešu kolo uz pratnju tamburaša. Iz crkvenog dvorišta
kreću u ophod po selu. Posjećuju domove sumještana koji su izrazili želju da ih Ljelje posjete.
Pri vršenju običaja sve su djevojke odjevene jednako svečano u šarenu svilenu odjeću,
zapravo kostim Ljelja. Stupnjuje ih mjesto koje zauzimaju, a označavaju ih sablje i cvjetne
kape kao kraljeve odnosno bijeli vjenčići u kosi kao kraljice.
U Gorjanima je, uz pauzu od 1956. do 2005. u izvornom obliku običaj zadržan do današnjih
dana. Godine 2007. običaj Ljelje iz Gorjana proglašen je kulturnim nematerijalnim dobrom
pod zaštitom UNESCO-a, s pravima i skrbi nad tim dobrom koje je pripalo kulturno-
umjetničkom društvu ''Gorjanac'' iz Gorjana.

Bećarac
Bećarac je vokalni odnosno vokalno –
instrumentalni napjev popularan na
području Slavonije, Baranje i Srijema.
Veselog je i vedrog teksta, najčešće prožet
alegorijama i metaforama. Naziv potječe
od turske riječi bekar, koja u hrvatskoj
jezičnoj uporabi (bećar) označava mladog
neženju, momka, samca, lolu, bekriju,
veseljaka sklonog raskalašenom životu,
jelu, piću i ženama. Pjevao se najviše na
svadbama i u drugim prigodama kada se
narod okupljao na veselje.
Bećarac je deseteračka glazbena vrsta u
kojoj se na određeni melodijski obrazac i
njegove brojne inačice pjevaju po sadržaju
veoma različiti deseterački dvostihovi,
najčešće ljubavni i metaforično erotski;
hvale se vlastite vrline, ljepota,
sposobnosti, imovno stanje, izruguju se
neistomišljenici i suparnici,prkosi se i inati.
Za razliku od drugih tradicijskih
slavonskih pjesama na deseteračke stihove
(svatovci, drumarci, pokladarci i drugi),
koje se izvode bez sviračke pratnje,
bećarac se redovito izvodi uz
instrumentalnu pratnju; bez svirke se pjeva
samo iznimno, to jest kada nema svirača.
Bećarac je kao tradicijski vokalni i
vokalno-instrumentalni napjev i kao
neizostavan dio današnje tradicijske
kulture Slavonije, Baranje i Srijema opstao
na društvenoj i glazbenoj sceni
zahvaljujući organiziranoj djelatnosti
amaterskih folklornih i glazbenih udruga i
ansambala, folklornih i glazbeno-
folklornih manifestacija (smotri, susreta,
seminara i festivala), a djelomično
zahvaljujući i estradnim glazbenicima i
diskografskoj produkciji.

MANIFESTACIJE U PROLJEĆE

Zbivanja u gradu

Dolaskom u Đakovo kroz cijelu godinu ponos Đakovštine i gledajući ih u

možete uživati u različitim kulturno-
turističkim manifestacijama. Svaki period
godine ima svoju manifestaciju, svaka
manifestacija ima svoje sudionike i
izvođače, a sve njih rado posjećuju brojni
posjetitelji i građani. Manifestacije su
kontinuitetu, kao da se stapaju u jednu. I
ako različite, tako su slične jer sve izviru iz
ljubavi ovih ljudi prema našoj tradiciji i
običajima, ali i prema dragim gostima i
posjetiteljima.Gostoljubivim Đakovčanima
uvijek ćete biti dragi gost.
8. dani vina i turizma Osječko-
baranjske županije u Đakovu
Pod pokroviteljstvom Grada Đakova i
Osječko-baranjske županije od 2.-9.4.2016.
održavaju se 8. dani vina i turizma
Osječko-baranjske županije u Đakovu,
Budrovcima i Piškorevcima. Centralni
događaji ove manifestacije su Uskrsni
gastro fest u Đakovu u organizaciji TZG
Đakova i Udruge kulinara ''Đakovački
kulin'' Đakovo, folkorna manifestacija ''U
Budrovci, na Nedilju bilu'' u Budrovcima
u organizaciji KUD-a ''Šokadija'' Budrovci
te 8. sajam poljoprivrede, obrtništva i
gospodarstva Đakovo Expo Zlatne ruke
u Piškorevcima u organizaciji tvrtke
Univerzal, Grada Đakova i TZG Đakova u
sklopu kojeg se održavaju i Wine Tour
večeri.
vinskih cesta uz bogaćenje turističke
ponude. Na Danima vina i turizma u
Đakovu i Piškorevcima svoje proizvode će
predstaviti brojni vinari, obiteljska
poljoprivredna gospodarstva te brojne
udruge, obrtnici i domaće radinosti. Vino
iz četiri izuzetno cijenjena vinogorja –
baranjskog, erdutskog, đakovačkog i
feričanačkog, svakako je i jedan od
najvažnijih aduta Osječko-baranjskog
turizma, u čemu će posjetitelji moći uživati
8. i 9.4. u Piškorevcima na Wine Tour
večerima.

Na Uskrsnom gastro festu 2. travnja 2016.

u Đakovu sudjeluju proizvođači hrane i
pića, razne udruge, OPG-ovi, proizvođači
suvenira i turističkih artikala. Može se
vidjeti, degustirati ili kupiti razlličite vrste
vina, rakije, meda, kolača, kulinovih seka,
suvenira i ostalih sličnih proizvoda. Za
vrijeme ovog gastro festa objavljuju se
rezultati ocjenjivanja kulinove seke –
potom degustacija, dodjela pehara i
medalja. Cilj manifestacije ''Dani vina i
turizma Osječko-baranjske županije'' je
razvoj turističkih destinacija i sadržaja
Đakovo Expo Zlatne ruke (8.-9.4.2016.)
Sajam poljoprivrede, obrtništva i gospodarstva, Piškorevci

S ciljem održavanja tradicije i okupljanja nacionalnih institucija s područja agrara Grad

Đakovo, Univerzal d.o.o. za komunalne djelatnosti i Turistička zajednica grada Đakova,
pripremaju bogati izložbeno – prodajni sajam edukativnog karaktera i promicanja
poljoprivrede, obrtništva i gospodarstva u Piškorevcima.
Sve posjetitelje očekuju razne radionice, izložba i prodaja proizvoda, smotra i prezentacija
konja, nastupi KUD-ova, Wine Tour večeri, festival čokolade, bogat glazbeni program i još
mnogo toga.

Strossmayerovi dani

Kulturna manifestacija u svibnju je posvećena liku, djelu, idejama i porukama đakovačkog

biskupa i mecene Josipa Jurja Strossmayera,1815.-1905.

Obuhvaća znanstvene skupove, izložbe slika i skulptura, koncerte klasične glazbe,

predstavljanje knjiga…
Program obilježavanja Dana grada Đakova

Đakovačani 8. svibnja slave Dan grada. Program se sastoji od raznih kulturno zabavnih
priredbi.

Ime Đakovo spominje se prvi put 1239. godine u ispravi hrvatsko – ugarskog kralja Bele IV.,
kojom biskup Ponsa dobiva na dar posjede Đakovo i Breznu. No, istraživanja pokazuju i
naseljenost u mlađem kamenom dobu, a ovdje Rimljani grade svoje naselje Certissiju.

Stoljećima je grad rastao, razvijao se iz mukotrpnog rada na ovoj bogatoj, plemenitoj

slavonskoj ravnici natopljenoj krvlju i znojem slavonskog čovjeka Hrvata, iz ljubavi i
slavonskog bećarskog inata, prkoseći vremenu i onima koji su ga htjeli pokoriti, uništiti, zatrti
trag i ime hrvatsko.

No ovaj grad su pohodili mnogi, znani i neznani koji su mu vraćali dio ljubavi i
gostoprimstva, noseći ga u sve dijelove svijeta, pronoseći sliku grada u srcu Slavonije, kao
engleska kraljica Elizabeta II.

Ali, nikada đakovo svoju ljubav, svoju dušu i srce nije otvorilo kao pri susretu s Petrovim
nasljednikom Ivanom Pavlom II., tu u sjeni zvonika naše i Strossmayerove katedrale.
O bogatoj povijesti Đakova govore i mnoge obljetnice koje smo obilježili tijekom proteklih
nekoliko godina: 500 godina Ergele, 200 godina uzgoja lipicanaca, 200 godina sjemeništa i
teologije… naposljetku, uz sve ostale obljetnice prije 49 godina skupina vizionara predvođena
dr. Zvonimirom Benčevićem utemeljila je đakovačke vezove, manifestaciju koja je s
godinama rasla i prerasla granice Đakova, Slavonije i Hrvatske, čuvajući tradiciju, ljepotu,
pjesmu ratara i bekrija, momaka, djevojaka, snaša, ljepotu i sjaj slavonskog veza, zvuk
tambure i berde, topot lipicanaca, zvuk šokačkih kola, život Đakova, Srca Slavonije…

Biciklijada (29.5.2016.)

Već dvanaestu godinu u proljeće grupa entuzijasta iz građevinske tvrtke Mlaco d.o.o., u
suradnji sa TZ i Gradom Đakovo, organizira najveću slavonsku obiteljsku biciklijadu!
Biciklijada ima rekreativni karakter, a u 2016. godini se održava 29. svibnja. Start je u ulici A.
Šenoe 40, Đakovo, dok je cilj jezero Jošava udaljeno oko 7 km.

Na startu biciklijade svaki sudionik dobiva na poklon, te bon za gratis konzumaciju jela i pića
na odredištu. Cilj biciklijade je ledina uz jezero.
Djelatnici restorana Sokak na odredištu poslužuju jelo i piće, organizirane su nagradne igre
(potezanje konopa, uhvati jaje, spretnost vožnje bicikla…),uz profesionalno vođenje
animatora biciklijade.
Glazbom sve prati tamburaški sastav, od polazne točke biciklijade, tijekom vožnje, do
završetka zabavnog programa na jezeru, u poslijepodnevnim satima.

50. Đakovački vezovi (4.6. – 3.7.2016.)

Đakovački vezovi danas su dobro poznata i afirmirana manifestacija izvornog narodnog

folklora.

Prvi Đakovački vezovi održani su 2. i 3. srpnja 1967. godine kao specifična prigodna
turističko-kulturna manifestacija u povodu Međunarodne godine turizma. Inicijator za
osnivanje Đakovačkih vezova bio je dr. Zvonimir Benčević, a već prva manifestacija
doživjela je velik uspjeh kod ljudi iz Slavonije, ali i šire.

Glavna manifestacija Đakovački vezovi održava se svake godine u srpnju. Tu se izvodi

izvorni folklor prije svega Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema te drugih krajeva Hrvatske
uz prateće priredbe – otvorenje raznih izložbi, konjičke priredbe te druge kulturne i turističke
priredbe. Manifestacija ima i međunarodni karakter, okuplja izvorne folklorne skupine iz svih
dijelova svijeta.

Svakog ljeta posebno je živo na Đakovačkim vezovima, najvažnijoj smotri hrvatskoga

folklornog stvaralaštva koja okuplja na desetke tisuća sudionika.

Održavaju se i razne folklorne priredbe kao što su Mali vezovi, pučko crkveno pjevanje,
svečano otvorenje, Đakovština u pjesmi i plesu, gosti u pjesmi i plesu, svečana povorka
ulicama Đakova, Međunarodna smotra folklora, Smotra folklora Hrvatske, Smotra folklora
Slavonije i Baranje te program zatvaranja ”Slavonijo zemljo plemenita” uz izbor najbolje
nošenog narodnog ruha. Izbor djevojke i snaše (izbor momka uvodi se kasnijih godina) u
najljepšoj nošnji sastavni je dio Vezova od početka, 1967. godine.

U sklopu Đakovačkih vezova održava se i Bonavita u Trnavi – natjecanje nategača i

dodjeljivanje nagrada najboljim vinima, zatim izložba i degustacija kruškovače-vilijamovke te
gastrofest: kulinijada, degustacija i konzumacija fiša i čobanca.

Ljubitelji konjičkog sporta zadovoljstvo nalaze na hipodromu gdje se svake godine održava
međunarodno konjičko natjecanje.

Manifestacija Đakovački vezovi prvenstveno njeguje i održava tradiciju i izvornost ovoga

kraja ali i ostalih krajeva Hrvatske i inozemstva (narodno ruho, narodni ples, tradicijsko
češljanje, konjogojstvo, gastronomiju).

U manifestaciji sudjeluje čitav grad, svijest o važnosti ove manifestacije i kulturno

umjetničkom značaju ukorijenjena je u svim stanovnicima ovoga kraja i ta svijest se ne
smanjuje, na što smo vrlo ponosni.

Kao sastavni dio programa pojavljuje se još i Međunarodni etno film festival ”Srce Slavonije”
te Jazzvez, Međunarodni festivala jazz glazbe u Đakovu.
Centralni događaji su svečano otvaranje, nastupi folklornih skupina i kao najvažniji – svečana
povorka ulicama grada te ceremonija zatvaranja manifestacije pod nazivom ”Slavonijo,
zemljo plemenita” sa bogatim glazbenim programom i Izborom za najbolje nošeno narodno
ruho.

Sva događanja na Đakovačkim vezovima predstavljena su u ”Reviji Đakovačkih vezova” koja

izlazi od 1970. godine.

U Đakovačkim vezovima sudjeluje cijeli grad, a manifestacija je dobila međunarodnu

turističku Povelju FEST-a (Europske federacije turističkih novinara sa sjedištem u Rimu)
Zasluge za turizam u 2005., godišnju turističku nagradu ”Anton Štifanić” za 2007. godinu te
je manifestacija u 2013. godini pobjednik u akciji HTZ-a, Ministarstva turizma i Ministarstva
kulture ''Doživi Hrvatsku – Experience Croatia'', u kategoriji kvalitete kulturnih događaja.
Uz bogatu izdavačku djelatnost do današnjih dana Đakovački vezovi prerasli su u jednu od
najvećih manifestacija ovakve vrste u Hrvatskoj.

Manifestacija Đakovački vezovi je manifestacija koja je Statutom Grada Đakova definirana

kao manifestacija iznimnog značaja i važnosti za Grad Đakovo i za regiju.

Kao dugogodišnje suorganizatore pojedinih programa u okviru ove manifestacije ističemo:

Đakovačko-osječku nadbiskupiju, Maticu hrvatsku, Društvo hrvatskih književnika, Državnu
ergelu lipicanaca Đakovo, Muzej Đakovštine, Udrugu kulinara ”Đakovački kulin”, Udruženje
obrtnika…

Vrijednost ove manifestacije za grad Đakovo i cijelu Republiku Hrvatsku prepoznaju

predsjednik RH, predsjednik Sabora RH, Ministarstvo kulture, Ministarstvo turizma,
Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatska turistička zajednica, Osječko-baranjska županija, TZ
Osječko-baranjske županije i mnogi drugi.

Đakovo se oduvijek zove i jest ”Srce Slavonije”. Grad bogate povijesti, kontinentalnog
turizma uz prirodne ljepote srca Slavonije…čarolija gastronomije, zvuka i običaja…što
upravo ovom manifestacijom obuhvaćamo i slavimo i čuvamo od zaborava.
DOŽIVITE:

1. Gastronomsko – kulinarsku večer

Organizator: UDRUGA KULINARA ''ĐAKOVAČKI KULIN'' ĐAKOVO
PETRA PRERADOVIĆA 25, 31 400 ĐAKOVO
TELEFON: +385 (0)31 813 391
PREDSJEDNIK: VLADIMIR ĆORIĆ 098/223-844

 Za grupe do 20 osoba – 59,33 kn (po osobi)

 Za grupe preko 20 osoba – 54,76 kn (po osobi)

2. Noćni život u Đakovu – koncerti, stand – up show, izložbe...

Ulica Matije Gupca

 Caffe bar Jazz

Korzo:

 Caffe bar Click, London bar, Caffe bar People, Caffe bar Central, Caffe bar My
Place, Caffe bar Larissa, Caffe bar Enigma

Ulica bana Jelačića:

 The Eagle Pub, Fess caffe, Caffe bar Godot, Caffe bar Passage, Caffe bar Film,
Caffe bar Cape Town, Caffe bar Sense, Caffe bar Masaai, Caffe bar Fontana,
Caffe bar Exit, Caffe bar 3D, Caffe bar Blues, Caffe bar Zdenac, Caffe bar
Escape
 Night club Shine, Night club Yolo

Ulica Ante Starčevića

 Caffe bar Vigor, Caffe bar Casper
 Šokački disko Tom&Tom

Ulica kralja Tomislava

 Caffe bar Sova, Caffe bar Saloon
3. VINSKO – TURISTIČKE CESTE ĐAKOVAČKOG VINOGORJA

 VINSKO TURISTIČKA CESTA

'ZLATAREVAC' TRNAVA

MISNA VINA D.O.O. OPG PAVLOVIĆ SLAVEN

ULICA J.J. STROSSMAYERA 24, 31 411 ZLATAREVAC 1A, 31 411 TRNAVA
TRNAVA M: +385 (0) 98 359 756
T: +385 (0) 31 863 067 slaven.pavlovic@t-com.hr
M: +385 (0) 99 319 5500
www.misna-vina.com
info@misna-vina.com

OPG HRVOJE LUKAČEVIĆ OBRT APOSTOL TRNAVA

ULICA J.J. STROSSMAYERA 4, 31 411 IVANA MEŠTROVIĆA 17, 31 411 TRNAVA
TRNAVA M: +385 (0) 98 982 4031
M: +385 (0) 98 963 2132 www.apostol-trnava.com
hrvoje.lukacevic@os.t-com.hr apostol.trnava@gmail.com

OPG FRANJO VRAČEVIĆ M: +385 (0) 91 508 7843

ULICA J.J. STROSSMAYERA 29, 31 411 SAMOSTAN SESTARA SV. KRIŽA
TRNAVA TRNAVA
M: +385 (0) 98 1321 259 IVANA MEŠTROVIĆA 54, 31 411 TRNAVA
T: +385 (0) 31 863 054
ŠIMUN VLADIĆ OPG STIPO VUKOVIĆ
BUDROVAČKI VINOGRADI 7, 31 400 MATIJE GUPCA 4, 31 411 TRNAVA
BUDROVCI M: +385 (0) 99 319 5501

*Kontakt osoba za vinsko-turističku cestu ''Zlatarevac'' Trnava – Hrvoje Lukačević 098/963-2132

 SMJEŠTAJ/UGOSTITELJSTVO

LOVAČKI DOM ''KONDRIĆ''

KONDRIĆ BB, 31 411 TRNAVA
T: +385 (0) 31 892 000
UŠP Osijek, Julija Benešića 1, 31 000 Osijek, T: +385 (0) 31 251 700
www.hrsume.hr
osijek@hrsume.hr

 DODATNA TURISTIČKA PONUDA

ERGELA BLAŽ MIKIĆ

BRAĆE RADIĆA 7, 31 411 TRNAVA
M: +385 (0) 98 447 051
balija.mikic@gmail.com
  VINSKO TURISTIČKA CESTA MANDIĆEVAC
ĐAKOVAČKA VINA D.D. VINOGRADARSTVO-VINARSTVO
MANDIĆEVAC BB, 31 418 DRENJE BOŠNJAK
T: +385 (0) 31 837 200 B.A. MANDIĆA 97 , 31 418 MANDIĆEVAC
F: +385 (0) 31 837 201 T: +385 (0) 31 837 043
www.djakovacka-vina.hr M: +385 (0) 91 520 272
djakovacka-vina@os.t-com.hr

OPG ANICA ZAHAROV OPG VILJETIĆ STJEPAN

VLADIMIRA NAZORA 55, 31 400 SELCI STJEPANA RADIĆA 16, 31 418
ĐAKOVAČKI MANDIĆEVAC
T: +385 (0) 31 832 284 Vanje Radauša 3, 32 100 Vinkovci
M: +385 (0) 98 180 3856 M: +385 (0) 98 349 327

 DODATNA TURISTIČKA PONUDA

OPĆINA DRENJE, LJUDEVITA GAJA 25, zsru.dakovo@os.t-com.hr

31 418 DRENJE
T: +385 (0) 31 862 006
F: +385 (0) 31 862 005 VINOTEKA DRENJE
GAJEVA 25, 31 418 DRENJE
M: +385 (0) 99 758 5056

UDRUGA VOĆARA, VINOGRADARA I

JEZERO BOROVIK VINARA MANDIĆEVAČKOG VINOGORJA
ZŠRU ĐAKOVO, KNEZA DOMAGOJA 1, 31 BRAĆE RADIĆA 26, 31 418 PRIDVORJE
400 ĐAKOVO M: +385 (0) 91 932 7540
T: +385 (0) 31 821 710
M: +385 (0) 92 254 6850
www.zsru-djakovo.hr

*Kontakt osoba za vinsko-turističku cestu ''Mandićevac'' - Slavko Dešić 099/232-8472

- 091/9327-540

Za stručno vođenje možete se obratiti našim vodičima:

- Silvija Butković – 091/511-4196 silvijabutkovic.vodic@gmail.com

- Domagoj Butković – 098/474-373 butkovic.domagoj@gmail.com
- Orion tours – putnička agencija, 031/822-336. orion-tours@os.t-com.hr
- Ružica Sabljo – 098-9614270
- Dubravka Vugrinović – 098-207-219
DOBRODOŠLI U SRCE SLAVONIJE!