NODALNO – FUNKCIONALNA REGIONALIZACIJA HRVATSKE

MAKROREGIONALNA SREDIŠTA

Pročitaj u udžbeniku tekst na str. 176. - 187. te podcrtaj najvažnije.

Odgovori na pitanja u svoju bilježnicu, fotografiraj i pošalji na mail najkasnije do sljedećeg sata.

ZAGREB – GLAVNI I NAJVEĆI GRAD HRVATSKE (UDŽ/183-184)

1. Nadopuni tekst o povijesnom razvoju Zagreba. Cijeli tekst prepiši u bilježnicu
U okolici Zagreba nalazimo tragove prapovijesne naseljenosti. Oni se nalaze u spilji
_Veternici_________. Neposredno uz Zagreb nalazilo se i antičko naselje _Andautonija_______,
a danas se zove _Šćitarjevo________. Proglašenjem _Gradeca_________, dijela današnjeg
Zagreba slobodnim kraljevskim gradom _1242._________, što je učinio Bela IV. u znak zahvale
za sklanjanje pred naletom Tatara, Zagreb sve više dobiva na važnosti u urbanoj mreži. Širenje
Zagreba započinje od 1862. izgradnjom _prve željezničke pruge i podizanjem prvog
kolodvora________, čime postaje i važno prometno čvorište. Od 50-ih godina prošlog stoljeća,
uslijed procesa _industrijalizacije____________, Zagreb i njegova okolica još se više urbanizira,
a dodatno je procesu urbanizacije i pridonijelo širenje grada južno od Save – danas se taj dio
Zagreba naziva _Novi Zagreb__________.
2. Koja djelatnost omogućuje povezanost Zagreba s okolicom? Objasni kako. Zagreb je danas
funkcionalno povezan sa satelitskim gradovima u svojoj okolici. Dobra prometna povezanost
grada i okolice omogućila je demografski porast Velike Gorice, Samobora i Zaprešića te niza
okolnih naselja koja su se urbanizirala, tako da Zagreb sa svojim satelitima čini najveću urbanu
regiju Hrvatske sa cca. milijun stanovnika.

SPLIT – NAJVEĆI GRAD PRIMORSKE HRVATSKE (UDŽ/184 I 185)

3. Objasni preduvjete razvoja Splita kao urbanog središta. Preduvjet je iznimno povoljan
položaj u samom središtu istočne jadranske obale, na pravcu koji povezuje dalmatinsko
zaleđe i otočni prostor.
4. Zašto Split postaje važno središte Dalmacije prvo u međuraću, a onda nakon Drugog svjetskog
rata? U međuratnom razdoblju Split od Zadra preuzima ulogu upravnog središta. Nakon II.
svjetskog rata intenzivna industrijalizacija i koncentracija upravnih, gospodarskih, obrazovnih
i kulturnih funkcija poticala je migraciju u Split.
5. Što obuhvaća splitska regija u širem smislu? U širem smislu obuhvaća obalni prostor od
Trogira na zapadu do Omiša na istoku uz intenzivnu povezanost sa srednjodalmatinskim
otocima, ponajprije s Bračem.

RIJEKA – NAJVEĆA HRVATSKA LUKA (UDŽ/185-186)

6. Zašto se Rijeka razvija u 19. st.? Razvija se zbog izgradnje Karoline i Lujzijane, izgradnje pruge
Budimpešta-Zagreb-Rijeka, snažnog razvoja industrije (brodogradilište, rafinerija, tvornice
torpeda, duhana i dr.)…
7. U čemu je strateška važnost Rijeke danas? Čime se sve to postiže? Koji su joj glavni
konkurenti? Povezivanje Rijeke suvremenom autocestom sa Zagrebom omogućilo je daljnje
jačanje lučkih funkcija i njezinu konkurentnost u odnosu na ostale važne luke na ovom dijelu
jadranske obale (Koper i Trst).

OSIJEK – METROPOLA ISTOČNE HRVATSKE (UDŽ/186-187)

8. U četiri rečenice opiši urbani razvoj Osijeka. Najstarije poznato naselje je na području
današnje Retfale. Ovaj kraj kasnije su naseljavali Iliri i Kelti. Rimljani u 1. stoljeću podižu vojni
tabor Mursu, koja u prvoj polovici 2. stoljeća dobiva status kolonije. Kasnije je Osijek bio pod
barbarskim, osmanskim, austro-ugarskim i sada pod hrvatskim utjecajem.
9. U članku Miroslava Sića Značenje autoceste Sredanci – Osijek – Beli Manastir za razvoj Osijeka
i osječke regije (Acta Geographica Croatica 39, 1-14) pročitaj Uvod. Izdvoji razloge
marginaliziranosti Osijeka i pokušaj objasniti zašto je danas Osijek najslabiji makroregionalni
centar. Svoja zapažanja objasni. Članak možeš pronaći na ovome linku
https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=207848.
Razlozi marginaliziranosti Osijeka leže većinom u Osijekovom položaju. Naime, Osijek jedini od velikih
gradova u Hrvatskoj ne leži na važnim prometnim pravcima. U izgradnji je koridor Vc koji bi to trebao
promijeniti i povezati Budimpeštu, Osijek i Sarajevo sa južnim Jadranom te tako dati snažan impuls
gospodarskom i demografskom razvoju Osijeka.

Osijek je danas najslabiji makroregionalni centar većinom zbog najmanjeg broja stanovnika od svih
centara u Hrvatskoj, ali i zbog velikog iseljavanja, negativnih demografskih trendova, ali i zbog najvećih
posljedica rata u usporedbi sa svim makroregionalnim centrima u Hrvatskoj.
10. Tablicu nacrtaj u bilježnicu. Razvrstaj gradove (popis gradova je u prilogu) i označi na karti (karta je u
prilogu). Kartu ili isprintaj ili nacrtaj u bilježnicu.

Za makroregionalna i regionalna središta napiši broj stanovnika koji su imali u 2011. godini. Podatci se
nalaze na stranici Državnog zavoda za statistiku.

Makroregija Zagrebačka Splitska Riječka ili Osječka ili

zapadnohrvatska istočnohrvatska
Makroregionalno Zagreb 789.655 Split 178.192 Rijeka 128.624 Osijek 108.048
središte (2011.) (2011.) (2011.) (2011.)
Regionalna Karlovac, Zadar, Šibenik, Pula, Pazin, Mali Slavonski Brod,
središta Varaždin, Sisak, Dubrovnik Lošinj Požega,
Bjelovar Virovitica,
Vinkovci
Subregionalna Čakovec, Kutina, Makarska, Sinj, Rovinj, Poreč, Đakovo, Vukovar,
središta Virovitica, Imotski, Biograd, Gospić, Otočac, Beli Manastir…
Križevci Benkovac, Delnice, Ogulin
Gračac, Knin,
Drniš, Ploče, Vela
Luka, Korčula
 VARAŽDIN

KOPRIVNICA

ZAGREB BJELOVAR
OSIJEK

RIJEKA
KARLOVAC SISAK VUKOVAR

SLAVONSKI VINKOVCI
BROD
PULA

ZADAR

ŠIBENIK

SPLIT

DUBROVNIK
Popis gradova po županijama

Zagrebačka
1. Dugo Selo
2. Ivanić-Grad
3. Jastrebarsko
4. Samobor
5. Sveti Ivan Zelina
6. Sveta Nedelja
7. Vrbovec
8. Velika Gorica
9. Zaprešić
Krapinsko - zagorska
10. Donja Stubica
11. Klanjec
12. Krapina
13. Oroslavje
14. Pregrada
15. Zabok
16. Zlatar
Sisačko – moslavačka
17. Glina
18. Hrvatska Kostajnica
19. Kutina
20. Novska
21. Petrinja
22. Popovača
23. Sisak
Karlovačka
24. Duga Resa
25. Karlovac
26. Ogulin
27. Ozalj
28. Slunj
Varaždinska
29. Ivanec
30. Lepoglava
31. Ludbreg
32. Novi Marof
33. Varaždin
34. Varaždinske Toplice
Koprivničko - križevačka
35. Đurđevac
36. Koprivnica
37. Križevci
Bjelovarsko - bilogorska
38. Bjelovar
39. Čazma
 40. Daruvar
41. Garešnica
42. Grubišno Polje
Primorsko - goranska
43. Bakar
44. Cres
45. Crikvenica
46. Čabar
47. Delnice
48. Kastav
49. Kraljevica
50. Krk
51. Mali Lošinj
52. Novi Vinodolski
53. Opatija
54. Rab
55. Rijeka
56. Vrbovsko
Ličko - senjska
57. Gospić
58. Novalja
59. Otočac
60. Senj
Virovitičko - podravska
61. Orahovica
62. Slatina
63. Virovitica
Požeško - slavonska
64. Kutjevo
65. Lipik
66. Pakrac
67. Pleternica
68. Požega
Brodsko - posavska
69. Nova Gradiška
70. Slavonski Brod
Zadarska
71. Benkovac
72. Biograd na Moru
73. Nin
74. Obrovac
75. Pag
76. Zadar
Osječko - baranjska
77. Beli Manastir
78. Belišće
79. Donji Miholjac
80. Đakovo
 81. Našice
82. Osijek
83. Valpovo
Šibensko - kninska
84. Drniš
85. Knin
86. Skradin
87. Šibenik
88. Vodice
Vukovarsko - srijemska
89. Ilok
90. Otok
91. Vinkovci
92. Vukovar
93. Županja
Splitsko - dalmatinska
94. Hvar
95. Imotski
96. Kaštela
97. Komiža
98. Makarska
99. Omiš
100. Sinj
101. Solin
102. Split
103. Stari Grad
104. Supetar
105. Trilj
106. Trogir
107. Vis
108. Vrgorac
109. Vrlika
Istarska
110. Buje
111. Buzet
112. Labin
113. Novigrad
114. Pazin
115. Poreč
116. Pula
117. Rovinj
118. Umag
119. Vodnjan
Dubrovačko - neretvnska
120. Dubrovnik
121. Korčula
122. Metković
123. Opuzen
 124. Ploče
Međimurska
125. Čakovec
126. Mursko Središće
127. Prelog
Grad Zagreb
128. Zagreb