Načelo aktualizacije u nastavi

geografije u OŠ i SŠ 2013./2014.
– sugestije i konkretni primjeri
Doc. dr. sc. Ružica Vuk
Sveučilište u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet
GEOGRAFSKI ODSJEK
 Osnovni podaci o RH
• Površina 56 578 km2 (HTRS 96)
• dužina svih kopnenih granica je 2375 km (Statistički ljetopis
Hrvatske 2012.)
• Dužina kopnenih granica prema BiH 1011,4 km; prema Sloveniji
667,8 km; prema Mađarskoj 355,5 km; prema Srbiji 317,6 km;
prema Crnoj Gori 22,6 km
• dužina obalne crte iznosi 6278 km
• više od 11.500 speleoloških objekta bez prirodnih ulaza s
površine objekata.
• špiljski sustav Đulin ponor-Medvedica kod Ogulina (16,4 km)
• jamski sustav Kita Gaćešina-Draženova Puhaljka (23,3 km)
• sustav Lukina jama-Trojama na Velebitu, s dubinom
1431 m, među 20 je najdubljih jama na svijetu (2012).
• u Hrvatskoj je pod šumom 2,231.764 hektara
ili 22.318 km2 ili 39,4% ukupne površine
Hrvatske (SLJH 2012.)
• Protočni režimi (Čanjevac)
• Hrvatska ima 1246 otoka, otočića i hridi i
indeks razvedenosti kopnene obale 3,6
• 1880 km : 526 km = ???
 Upravno-teritorijalna pripadnost obala
Jadranskoga mora
duljina duljina obale
Ukupno
država kopnene % otoka % %
km
obale u km u km
Hrvatska 1880,0 49,0 4398 97,2 6278 75,1
Italija 1249,0 32,5 23 0,6 1272 15,2
Albanija 396,0 10,3 10 0,2 406 4,9
Crna Gora 249,0 6,5 11 0,3 260 3,1
Grčka - - 73 1,7 73 0,9
Slovenija 44,5 1,1 - - 44,5 0,5
Bosna i 21,2 0,6 - - 21,2 0,3
Hercegovina
Ukupno 3839,7 100,0 4515 100,0 8354,7 100,0

(Pomorski zbornik, 1961.; DZS, Statistički ljetopis, 2012.,

Duplančić Leder i dr., 2004.)
Statistički ljetopis Hrvatske nije „bezgrješan”
 Deset najvećih prirodnih i umjetnih* jezera
u Hrvatskoj
Površina Nadmorska
Ime jezera Dubina
(km2) visina
1. Vransko jezero (Biograd) 30,7 4 0,1
2. Dubravsko jezero* 17,1 14 138
3. Jezero Peruća* 13,0 64 360
4. Prukljansko jezero 11,1 25 0,5
5. Varaždinsko jezero* 10,1 14 158
6. Vransko jezero (Cres) 5,8 74 16
7. Krušćičko jezero* 3,9 - 554
8. Kopačevsko jezero 1,5-3,5 3 80
9. Borovik (Đakovo)* 2,5 7 108
10. Lokvarsko jezero* 2,1 40 770
 Hrvatska nema isti broj gradova i
upravnih gradova!

• Hrvatske županije prema udjelu stanovništva i

površine 2011. godine te prema broju
upravnih gradova i općina (2013.)
 Broj upravnih Broj općina
ŽUPANIJA
Udio u stanovništvu Udio u površini gradova
Zagrebačka 7,4 5,4 9 25
Krapinsko-zagorska 3,1 2,2 7 25
Sisačko-moslavačka 4,0 7,9 7 12
Karlovačka 3,0 6,4 5 17
Varaždinska 4,1 2,2 6 22
Koprivničko-križevačka 2,7 3,1 3 22
Bjelovarsko-bilogorska 2,8 4,7 5 18
Primorsko-goranska 6,9 6,3 14 22
Ličko-senjska 1,2 9,5 4 8
Virovitičko-podravska 2,0 3,6 3 13
Požeško-slavonska 1,8 3,2 5 5
Brodsko-posavska 3,7 3,6 2 26
Zadarska 4,0 6,4 6 28
Osječko-baranjska 7,1 7,3 7 35
Šibensko-kninska 2,6 5,3 5 15
Vukovarsko-srijemska 4,2 4,3 5 26
Splitsko-dalmatinska 10,6 8,0 16 39
Istarska 4,9 5,0 10 31
Dubrovačko-neretvanska 2,9 3,1 5 17
Međimurska 2,7 1,3 3 22
Grad Zagreb 18,4 1,1 1 -
Hrvatska 100,0 100,0 128 428
 Ekološko stanje površinskih voda
• ocjenjuje se na temelju promjena fizikalno-kemijskih i
hidromorfoloških elemenata kakvoće vode u odnosu na
vrijednosti uobičajene za tip vode uzrokovanih ljudskim
djelatnostima
• površinski vodotoci mogu biti ocijenjeni jednom od
sljedećih pet kategorija:
• vrlo dobro stanje (izvorišni dijelovi tekućica)
• dobro stanje (gornji i donji tok Kupe)
• umjereno stanje (srednji dio toka Drave i Cetine)
• loše stanje (izvorišni dijelovi Bosuta, Lonje, Orljave)
• vrlo loše stanje (donji tok Dobre, srednji tok Kupe, veći dio
toka Vuke )
 Zaštita prirode
• zaštićene prirodne vrijednosti su zaštićena područja, zaštićene vrste te
zaštićeni minerali, sigovine i fosili
• površina zaštićenih područja (2013.) 6692,9 km2 ili 11,8% površine
Republike Hrvatske, devet kategorija
• međunarodno zaštićena područja:
• UNESCO-ov popis svjetske prirodne baštine: NP Plitvička jezera (od 1979.)
• planina Velebit - dio međunarodne mreže rezervata biosfere (od 1987.
UNESCO-ov znanstveni program Čovjek i biosfera), od 2012. i regionalni
park Mura-Drava-Dunav.
• područja na Popisu međunarodno vrijednih močvara (Ramsarska
konvencija): PP Kopački rit, PP Lonjsko polje, delta Neretve, ornitološki
rezervat Crna mlaka i PP Vransko jezero
• Park prirode Papuk uključen je u Europsku mrežu geoparkova
• Na Pristupnom popisu za uvrštavanje u UNESCO-ov Popis svjetske baštine
su šire područje Kornata, Velebit i Lonjsko polje.
Kretanje broja stanovnika Hrvatske
od 1857. do 2011. godine
Indeks
God. Broj stanovnika St./km2
1857. = 100
1857. 2,181.499 100,0 38,5
1869. 2,398.292 109,9 42,4
1880. 2,506.228 114,9 44,3
1890. 2,854.558 130,9 50,4
1900. 3,161.456 144,9 55,9
1910. 3,460.584 158,6 61,1
1921. 3,443.375 157,8 60,8
1931. 3,785.455 173,5 66,9
1948. 3,779.858 173,2 66,8
1953. 3,936.022 180,4 69,5
1961. 4,159.696 190,7 73,5
1971. 4,426.221 203,9 78,2
1981. 4,601.469 210,8 81,3
1991. 4,784.265 219,3 84,5
2001. 4,437.460 203,4 78,4
2011. 4,284.889 196,4 75,7
Površina, broj stanovnika i gustoća naseljenosti
županija RH 2011. godine
broj gustoća
ŽUPANIJA površina u km²
stanovnika 2011. (stan/km2)
Zagrebačka 3060 317.606 103,8
Krapinsko-zagorska 1229 132.892 108,1
Sisačko-moslavačka 4468 172.439 38,6
Karlovačka 3625 128.899 35,6
Varaždinska 1261 175.951 139,5
Koprivničko-križevačka 1748 115.584 66,1
Bjelovarsko-bilogorska 2640 119.764 45,4
Primorsko-goranska 3588 296.195 82,6
Ličko-senjska 5353 50.927 9,5
Virovitičko-podravska 2024 84.836 41,9
Požeško-slavonska 1823 78.034 42,8
Brodsko-posavska 2029 158.575 78,1
Zadarska 3647 170.017 46,6
Osječko-baranjska 4158 305.032 73,4
Šibensko-kninska 2984 109.375 36,7
Vukovarsko-srijemska 2453 179.521 73,2
Splitsko-dalmatinska 4540 454.798 100,2
Istarska 2813 208.055 74,0
Dubrovačko-neretvanska 1781 122.568 68,8
Međimurska 729 113.804 156,1
Grad Zagreb 641 790.017 1231,8
 Regionalne razlike u gustoći naseljenosti
Hrvatske 2011. godine

udio u udio u
površina broj ukupnoj broju gustoća
prirodna cjelina 2
u km stanovnika površini stan. stan/km2
(u %) (u %)
SREDIŠNJA HRVATSKA 19.676 2,109.630 34,8 49,2 107,2
ISTOČNA HRVATSKA 11.113 741.630 19,6 17,3 66,7
GORSKA HRVATSKA 7647 88.560 13,5 2,1 11,6
SJEVERNO HRVATSKO
6300 496.847 11,1 11,6 78,9
PRIMORJE
JUŽNO HRVATSKO PRIMORJE 11.860 848.222 21,0 19,8 71,5
Prirodno kretanje stanovništva Hrvatske

Godina Stopa rodnosti (‰) Stopa smrtnosti (‰)

2009. 10,1 11,8
2010. 9,8 11,8
2011. 9,4 11,6
2012. 9,8 12,1

Priopćenje 7.1.1., DZS

Ukupna stopa fertiliteta u Hrvatskoj
od 1953. do 2011. godine

godina TFR
1953. 2,65
1961. 2,15
1971. 1,96
1981. 1,92
1991. 1,63
2001. 1,37
2011. 1,41
 MIGRACIJA STANOVNIŠTVA REPUBLIKE
HRVATSKE U 2012. (priopćenje 7.1.2.)
Doseljeni iz inozemstva Odseljeni u inozemstvo Migracijski saldo
Immigrants Emigrants Net migration

2003. 18 455 6 534 11 921

2004. 18 383 6 812 11 571

2005. 14 230 6 012 8 218

2006. 14 978 7 692 7 286

2007. 14 622 9 002 5 620

2008. 14 541 7 488 7 053

2009. 8 468 9 940 -1 472

2010. 4 985 9 860 -4 875

2011.1) 8 534 12 699 -4 165

2012.1) 8 959 12 877 -3 918

 Koeficijent maskuliniteta u ukupnom
stanovništvu i po velikim dobnim
skupinama

godina 0-14 15-64 65 i više UKUPNO

godina godine godina
1953. 1039 873 683 935
1971. 1047 946 650 938
1991. 1049 996 590 904
2001. 1048 988 619 928
2011. 1054 998 641 931
Velike dobne skupine stanovništva RH
(u %)
  1961. 1991. 2001. 2011.

0-19 godina 34,3 26,5 23,8 20,9

20-59 godina 53,9 55,9 54,6 55,0

60 i više godina 11,8 17,6 21,6 24,1

Indeks starosti 34,3 66,7 90,7 115,0

  1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001 2011.
.
prosječna starost 29,3 30,5 32,4 33,8 35,4 37,5 39,9
muškaraca
prosječna starost žena 31,9 33,3 35,5 37,1 38,7 41,0 43,4

očekivano trajanje 59,0 64,3 65,7 66,6 68,6 71,1 73,5

života muškaraca
očekivano trajanje 63,2 69,0 72,3 74,2 76,0 78,1 79,6
života žena
 Stanovništvo starije od 15 godina prema
najvišoj završenoj školi
 2011. %
bez škole i 1-3 razreda OŠ 2,7
4-7 razreda OŠ 6,9
osnovna škola 21,3
srednja škola 52,6
visoko obrazovanje 16,4
nepoznato 0,2
 Struktura stanovništva prema
aktivnosti, zaposlenost i nezaposlenost
• 2011. godine: aktivno stanovništvo 40,2%;
umirovljeno stanovništvo 28,2%; uzdržavano
stanovništvo 31,6%
• Kretanje broja nezaposlenih: 2009.=236,2 tis;
2010.=302,4 tis.; 2011.=305,3 tis.;
2012.=358,2 tis.
• I. sektor: 2,2%; II. sektor: 28,7%; III. sektor:
69,1%
• Izračunato ili preuzeto iz Statističkog ljetopisa
ili Priopćenja
 Naselja u Hrvatskoj prema broju stanovnika
2011. godine
Naselja Patuljasta Sitna Mala Srednja Velika Srednji Veliki REGIJE
bez naselja naselja naselja naselja naselja gradovi gradovi ukupno
stanovnika
Gorsko- Broj 41 402 64 52 21 12 0 0 592
kotlinska naselja
Hrvatska % stan. 0,0 13,9 9,6 17,6 16,3 42,6 0,0 0,0 88.560
regije
Istočna Broj 28 213 144 214 135 113 9 0 856
Hrvatska naselja
% stan. 0,0 1,2 2,9 9,3 12,9 37,4 36,3 0,0 741.630
regije
Južno Broj 9 270 221 251 108 107 9 1 976
hrvatsko naselja
primorje % stan. 0,0 1,5 3,8 9,5 8,9 31,0 25,5 19,7 848.222
regije
Sjeverno Broj 28 533 167 125 47 67 3 1 971
hrvatsko naselja
primorje % stan. 0,0 4,6 4,9 8,0 7,2 33,1 16,3 25,8 496.847
regije
Središnja Broj 44 1218 729 815 348 191 15 1 3361
Hrvatska naselja
% stan. 0,0 2,6 5,0 12,2 11,5 18,5 17,6 32,6 2.109.630
regije
HRVATSKA Broj 150 2636 1325 1457 659 490 36 3 6756
ukupno naselja
% stan. 0,0 2,6 4,5 10,8 10,8 26,4 21,9 23,0 4.284.889
države
 Urbana naselja u Hrvatskoj 2011.
• 139 gradskih naselja
• 6 posto ukupne površine države
• u njima je 2011. godine živjelo 2,336.824
stanovnika ili 54,5% ukupne populacije
Neki pokazatelji stanja u gospodarstvu u županijama Hrvatske 2011.
godine
udio u udio u udio u udio u broju udio u
županija broju broju ukupnom noćenja broju
poduzeća zaposlenih prihodu turista* automobila
Zagrebačka 7,1 5,5 5,5 0,1 0,0**
Krapinsko-zagorska 1,7 2,5 1,6 0,3 2,9
Sisačko-moslavačka 2,8 3,0 1,6 0,1 3,4
Karlovačka 1,9 2,6 1,2 0,5 2,8
Varaždinska 2,0 4,3 3,4 0,2 3,8
Koprivničko-križevačka 1,7 2,4 1,5 0,0 2,5
Bjelovarsko-bilogorska 1,6 2,3 1,2 0,1 2,5
Primorsko-goranska 7,2 7,7 5,8 19,1 8,4
Ličko-senjska 0,6 0,9 0,3 2,9 1,0
Virovitičko-podravska 0,8 1,5 0,7 0,0 1,6
Požeško-slavonska 1,2 1,3 0,5 0,0 1,6
Brodsko-posavska 2,0 2,5 1,2 0,1 2,8
Zadarska 3,5 3,2 1,7 10,8 3,7
Osječko-baranjska 0,9 6,2 4,2 0,3 5,9
Šibensko-kninska 2,6 2,0 1,0 6,6 2,4
Vukovarsko-srijemska 0,6 3,0 1,5 0,1 3,1
Splitsko-dalmatinska 16,9 9,7 6,5 16,8 10,9
Istarska 6,9 5,6 4,7 31,7 6,5
Dubrovačko-neretvanska 0,7 2,8 1,4 8,3 3,0
Međimurska 1,5 2,6 1,7 0,1 2,5
Grad Zagreb 36,0 28,5 52,7 2,0 28,8

(Statistički ljetopis Hrvatske 2012., Statističke informacije 2012, DZS; FINA; Ministarstvo turizma 2012.)
*podaci za 2012. godinu
** Broj automobila iskazan je zajedno za Zagrebačku županiju i Grad Zagreb
 Struktura stranih turističkih dolazaka i noćenja
turista u Hrvatskoj 2012. godine
Broj turističkih dolazaka Broj noćenja (u tisućama)
(u tisućama)
Njemačka 1661 12.487
Italija 1150 4995
Slovenija 1100 6389
Austrija 892 4836
Češka 638 4389
Francuska 394 1484
Poljska 495 3134
Mađarska 328 1746
Slovačka 335 2282
Ujedinjeno Kraljevstvo 256 1237
Nizozemska 287 2224
Bosna i Hercegovina 223 1061
 Kretanje vrijednosti robnog izvoza i uvoza
Hrvatske od 2002. do 2011. godine
izvoz izvoz pokrivenost uvoza
godina tis. eura indeks tis. eura indeks saldo izvozom (%)
2002. 5,188.154 - 11,327.015 - 6,138.861 45,8
2003. 5,464.362 105,3 12,537.963 110,7 7,073.601 43,6
2004. 6,453.822 118,1 13,354.370 106,5 6,900.548 48,3
2005. 7,069.419 109,5 14,949.531 111,9 7,880.112 47,3
2006. 8,251.588 116,7 17,104.667 114,4 8,853.079 48,2
2007. 9,004.144 109,1 18,832.981 110,1 9,828.837 47,8
2008. 9,585.134 106,5 20,817.147 110,5 11,232.013 46,0
2009. 7,529.396 78,6 15,220.090 73,1 7,690.694 49,5
2010. 8,905.242 118,3 15,137.011 99,5 6,231.769 58,8
2011. 9,582.161 107,6 16,281.147 107,6 6,698.986 58,9
Broj stanovnika po državama u svijetu
(UN, procjena, 1.7.2013.)
List of countries by population (United
Nations)
This is a list of independent countries and inhabited dependent territories by total
population, based on estimates published by the United Nations in June 2013. It refers to de
facto population in a country or area as of 1 July 2013, using the "medium fertility" variant.

Population
Rank Country/area
(1 July 2013)[1]
— World 7,162,119,434
1 China 1,385,566,537
2 India 1,252,139,596
3 United States 320,050,716
4 Indonesia 249,865,631
5 Brazil 200,361,925
6 Pakistan 182,142,594
7 Nigeria 173,615,345
8 Bangladesh 156,594,962
9 Russia 142,833,689
10 Japan 127,143,577

World Population Prospects, the 2012

Revision
Agglomerations, 1.4.2013.
English
Rank Name Country Population Remark
Name
incl. Yokohama, Kawasaki,
1 Tōkyō Tokyo Japan 34,700,000
Saitama
Northern Pearl River Delta
2 Guangzhou Canton China 26,400,000 incl. Dongguan, Foshan,
Jiangmen, Zhongshan
incl. Bekasi, Bogor, Depok,
3 Jakarta Jakarta Indonesia 26,000,000 Tangerang, Tangerang
Selatan
3 Shanghai Shanghai China 26,000,000 incl. Suzhou
incl. Bucheon, Goyang,
5 Seoul Seoul Korea (South) 25,600,000 Incheon, Seongnam,
Suweon
incl. Faridabad, Ghaziabad,
6 Delhi Delhi India 23,700,000
Gurgaon
Ciudad de incl. Nezahualcóyotl,
7 Mexico City Mexico 23,600,000
México Ecatepec, Naucalpan
8 Karāchi Karachi Pakistan 22,300,000
9 Manila Manila Philippines 21,900,000 incl. Kalookan, Quezon City
United States of incl. Bridgeport, Newark,
10 New York New York 21,600,000
America New Haven

http://www.citypopulation.de
10 najvećih izvoznika 2012. godine

WTO, 2013.
10 najvećih uvoznika 2012. godine
Prostorni raspored sjedišta MNK (od prvih 500)
SAD 132
Kina 89
Japan 62
Francuska 31
Njemačka 29
Ujedinjeno Kraljevstvo 27
Švicarska 14
Republika Koreja 14
Nizozemska 12
Kanada 9
Italija 8
Australija 8
Brazil 8
Indija 8
Španjolska 8
Rusija 7
Tajvan 6
 Procijenjene
rezerve nafte
država
(2011.) u mlrd
rang barela
1 Saudijska Arabija 262,6
2 Venezuela 211,2
3 Kanada 175,2
4 Iran 137,0
5 Irak 115,0
6 Kuvajt 104,0
7 UAE 97,8
8 Rusija 60,0
9 Libija 46,2
10 Nigerija 37,2
11 Kazahstan 30,0
12 Katar 25,4
13 SAD 20,7
14 Kina 14,8
15 Brazil 12,9
OPEC, 2013
Vodeće države svijeta prema ulaganjima u
istraživanje i razvoj (R&D) 2011. godine
Ostale publikacije
Ostale publikacije