[zatvori]

Pratite srpskohrvatsku Wikipediju putem aplikacija za Android i iOS te drutvenih

mrea Facebook i Twitter.

Zagreb
Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije

Zagreb

Trg bana Jelaia u Zagrebu[

Osnovni podaci

Gradonaelnik Milan Bandi (Milan Bandi 365 -

stranka rada i razvoja)

upanija Grad Zagreb

Stanovnitvo

Stanovnitvo () 790.017 (1.1 milijuna metropolsko

podruje)[1]

Geografija

Koordinate 4548N 1558E / 45.80N 15.97E

 Zagreb
Zagreb (Hrvatske)

Ostali podaci

Koordinate: 45 47 60" SG, 15 58 12" IGD

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske, i najvei grad u Hrvatskoj po broju stanovnika. Povijesno
gledano, Zagreb je izrastao iz dva naselja na susjednim brdima, Gradeca i Kaptola, koji ine jezgru
dananjeg Zagreba, njegovo povijesno sredite.
Zagreb danas predstavlja upravno, gospodarsko, kulturno, prometno i znanstveno sredite Hrvatske.
Poloajem i kulturom spada u gradove srednje Europe.
Grad Zagreb je posebna jedinstvena, teritorijalna, upravna i samoupravna jedinica koja ima
poloaj upanije.

Sadraj/
[sakrij/]

1Zemljopis
o 1.1Poloaj
o 1.2Klima
2Povijest
3Stanovnitvo
4Gradska uprava
5Gradske etvrti
6Gospodarstvo
7Promet
o 7.1Prometni poloaj
o 7.2Javni gradski prijevoz
8Arhitektura i znamenitosti
o 8.1Gornji grad
o 8.2Kaptol i Dolac
o 8.3Donji grad
o 8.4Ostale znamenitosti
 9Obrazovanje i znanost
o 9.1Sveuilite
o 9.2Znanstvene institucije
o 9.3Srednje kole i gimnazije
10Kultura
o 10.1Muzeji i galerije
o 10.2Kazalita
o 10.3Koncerti i festivali
11Govor
12Mediji
13Sport
14Poznati Zagrepani
15Gradovi prijatelji
16Galerija
17Biljeke
18Literatura
19Vanjske poveznice

Zemljopis[uredi - | uredi izvor]

Poloaj[uredi - | uredi izvor]

Satelitska snimka
Gornjeg Grada

Zagreb se nalazi u kontinentalnoj sredinjoj Hrvatskoj, na junim obroncima Medvednice te na

obalama rijeke Save. Nalazi se na nadmorskoj visini od 122 metara (Zrinjevac). Povoljan zemljopisni
smjetaj na jugozapadnom kutu Panonske nizine, izmeu alpske, dinarske, jadranske i panonske
regije, uzrok je injenici da se Zagreb nalazi na prometno voritu puteva
izmeu srednje i jugoistone Europe te Jadranskog mora.
Klima[uredi - | uredi izvor]
Klima u Zagrebu je umjerena kontinentalna. Ljeta su vrua i suha s prosjenim temperaturama od
20 C, dok su zime hladne s prosjenim temperaturama od 1 C.[2]

Povijest[uredi - | uredi izvor]

Trg bana Jelaia danas

Trg bana Jelaia 1880. godine

O nastanku imena grada govori poznata legenda, u kojoj stari drevni ban, umoran i edan, naredi
djevojci Mandi da donese vode s izvora. Ban ree: "Mando, duo, zagrabi" !
Prvi pisani spomen Zagreba datira iz 1094. godine kada je na Kaptolu osnovana biskupija, to govori
u prilog injenici da je i ranije postojalo naselja.

1242. Zagreb (tada Gradec) Zlatnom bulom hrvatsko -

ugarskog kralja Bele IV. postaje slobodni kraljevski grad.
1557. Zagreb se u pisanim dokumentima prvi puta spominje kao
glavni grad Hrvatske.
1607. Isusovci osnivaju prvu gimnaziju i Akademiju. Ta se godina
smatra godinom utemeljenja Zagrebakog sveuilita.
1776. iz Varadina je u Zagreb preseljeno sjedite Hrvatskog
kraljevskog vijea (Vlade).
7. rujna 1850. Kaptol, Gradec i Vlaka Ves ujedinjeni u grad
Zagreb.
25. i 26.10. 1964. odigrava se vjerojatno najvea Poplava u
Zagrebu
25. lipnja 1991. Sabor Republike Hrvatske proglaava neovisnost i
suverenost Republike Hrvatske ime Zagreb postaje glavni grad.

Stanovnitvo[uredi - | uredi izvor]

Prema popisu stanovnitva iz 2001. godine Grad Zagreb ima 779 145 stanovnika, i to 415 153 ene
i 363 992 mukarca. ire gradsko podruje okuplja vie od milijun stanovnika. Prosjena starost
stanovnika je 39,7 godina. Prema narodnosti veinu stanovnika ine Hrvati(oko 92%), a od
nacionalnih manjina najznaajnije skupine su: Srbi, Slovenci, Bonjaci (bosanski muslimani)
i Albanci. Prema vjeri veina Zagrepana izjanjava se katolicima (87%), a ostale najznaajnije
vjerske zajednice su: pravoslavna zajednica, islamska zajednica (2%), Jehovini svjedoci,
Evangelika crkva i Reformirana kranska (kalvinska) crkva kao povijesne protestantske konfesije,
te Adventistika crkva, Baptistika crkva te idovska zajednica. Oko 4% izjanjava se agnosticima, a
3,5% ateistima. Najvee gradske etvrti su: Trenjevka (vie od 120 000 stanovnika), Novi
Zagreb (vie od 110 000 stanovnika) i Dubrava (blizu 100 000 stanovnika). Po popisu stanovnitva
iz 1991. godine, naseljeno mjesto Zagreb imalo je 706 770 stanovnika, dok je Grad Zagreb imao 777
826 stanovnika.
Poveavanje broja stanovnika 1857.-2001.[3]
Gradska uprava[uredi - | uredi izvor]

Gornjogradska vijenica, sjedite Gradske skuptine

Grad Zagreb, kao glavni grad Republike Hrvatske, ima status jedinica lokalne samouprave (grad)
koja ujedno ima i poloaj jedinice podrune (regionalne) samouprave, odnosno upanije. Status
Grada Zagreba reguliran je Zakonom o Gradu Zagrebu (NN 62/2001.).
Tijela Grada Zagreba jesu:

Gradska skuptina,
Gradonaelnik
Gradska skuptina je predstavniko tijelo graana Grada Zagreba koje donosi akte u okviru
samoupravnog djelokruga Grada Zagreba te obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom.
Gradska skuptina ima 42 zastupnika, a njen aktualni saziv izabran je na opim lokalnim izborima
20.lipnja 2013. godine. Predsjednik Gradske skuptine je Darinko Kosor a potpredsjednici su Davor
Bernardi, Jelena Pavii Vukievi, Vesna Sudar i Andrija Mikuli. Stranaki sastav Gradske
skuptine sastoji se od:
 Stranka Broj zastupnika

SDP, 12

HDZ 8

HSLS 4

HNS 2

Nezavisna lista Milana Bandia 17

HSP dr. Ante Starevi 1

HSS 2

Blok umirovljenici zajedno 1

Nestranaki gradski zastupnik 1

Gradske etvrti[uredi - | uredi izvor]

Glavni lanak: Zagrebake gradske etvrti

Gornji grad iz zraka

 Donji grad iz zraka

Ilica, najpoznatija zagrebaka shopping ulica

Na podruju Grada Zagreba 1999. osnovane su gradske etvrti i

mjesni odbori kao oblici mjesne samouprave. U Gradu Zagrebu
osnovano je 17 gradskih etvrti:[4]
etvrti se neformalno dijele na kvartove, odnosno manje etvrti
odreene specifinom izgradnjom, urbanizmom i stanovnitvom
koje ih naseljava. Dobrim za ivot openito se smatra nekoliko
etvrti. Prva je centar grada (Donji grad i Medveak) zbog
raznolikosti sadraja i dobre urbane opremljenosti. Druga
je podsljemenska zona, koja predstavlja svojevrsni rezidencijalni dio
Zagreba (bivi tzv. ljetnikovaki predjeli), u koje
spadaju: alata, Tukanac, Pantovak, Horvatovac i dr. Na treem
su mjestu novija stambena naselja u etvrti Jarun, privlana zbog
blizine rekreacijskog podruja, te druga naselja s preteito
novogradnjom (primjerice pansko)
, Gajevo , Gajnice , Gredice , Blato , Botinec , Bukovac , Cerje , Cvj
etno naselje , Dedii , Dubec , Dugave , Podsused , Kozari
Bok , Lanite , Malenica , Markovo
Polje , Markuevec , Miroevac , Miroevec , Sutinska
Vrela , Trnsko , Kajzerica , Graani , Ivanja
Reka , Zrinjevac , Jakuevec (Jakuevac)
, Jankomir , Ljubljanica , Odranski
Obre , Podbreje , Preko , Pupinovo
naselje , Rebro , Resnik , Retkovec, Rude , Sesvetski
Kraljevec, Slobotina , Travno , Utrina , Volovica , Voltino, Siget , S
vetice i Sesvete.
etvrti kao to su Trenjevka, Trnje, rnomerec, Peenica -
itnjak su veinom nekvalitetno izgraene bive radnike etvrti,
 koje proivljavaju snanu urbanizaciju i jo uvijek nemaju dobru
urbanu opremljenost. Isti je sluaj s velikim naseljenim podrujem
na istonom rubu grada, Dubravom, koja je zbog stanovnitva s
preteno niskim imovinskim standardom, ilegalne trgovine i
kriminala, na glasu kao najloija gradska etvrt.
Novi Zagreb graen je u potpunosti u drugoj polovici 20. stoljea
kao velika skupina stambenih naselja na junoj obali Save.
Karakteriziraju ga iroke avenije, zelene povrine te neatraktivne
zgrade graene u duhu socijalistikog funkcionalizma. Novi Zagreb
ima vrlo dobar urbanitet, a lokacija Zagrebakog velesajma,
ureenje parka Bundek, otvaranje novog trgovakog centra
(Avenue Mall) koji je postao sreditem okupljanja ljudi, te izgradnja
novih stambenih zgrada, znai postupno poboljanje urbanog ivota
u ovom velikom gradskom podruju.

R. br. etvrt Povrina (km) Stanovnitvo (2001.) Gustoa stanovnitva (st/km)

1. Donji grad 3,01 45 108 14 956,2

2. Gornji grad - Medveak 10,12 36 384 3593,5

3. Trnje 7,37 45 267 6146,2

4. Maksimir 14,35 49 750 3467,1

5. Peenica - itnjak 35,30 58 283 1651,3

6. Novi Zagreb - istok 16,54 65 301 3947,1

7. Novi Zagreb - zapad 62,59 48 981 782,5

8. Trenjevka - sjever 5,83 55 358 9498,6

9. Trenjevka - jug 9,84 67 162 6828,1

10. rnomerec 24,33 38 762 1593,4

11. Gornja Dubrava 40,28 61 388 1524,1

12. Donja Dubrava 10,82 35 944 3321,1

13. Stenjevec 12,18 41 257 3387,3

14. Podsused - Vrape 36,05 42 360 1175,1

15. Podsljeme 60,11 17 744 295,2

16. Sesvete 165,26 59 212 358,3

17. Brezovica 127,45 10 884 85,4

UKUPNO 641,43 779 145 1214,9

Gospodarstvo[uredi - | uredi izvor]

Hrvatska narodna banka

Eurotower - sjedite Zagrebake burze

Najvanije grane gospodarstva u Zagrebu su: proizvodnja

elektrinih aparata, kemijska, farmaceutska i tekstilna industrija, te
industrija hrane. Zagreb je meunarodno trgovinsko i poslovno
sredite, te prometno raskrije izmeu Srednje i Istone
Europe.[5] Proraun grada Zagreba za 2008. godinu je iznosio 7,45
milijardi kuna.Greka kod citiranja: Nevaljana
oznaka <ref> ; nevaljani nazivi, npr. moda ih je previe
Grad Zagreb ima najvei nominalni bruto domai proizvod po glavi
stanovnika u Hrvatskoj (19 132 $ u 2005. godini, hrvatski prosjek je
10 431 $).[6] Godine 2004. bruto domai proizvod u paritetu kupovne
moi iznosio je 28 261 $ (19 067 ).[7]
Od srpnja 2008. prosjena mjesena neto plaa u Zagrebu je
najvia u Hrvatskoj i iznosi 6228 kn, to je oko 1356 $ (hrvatski
prosjek je 5234 kuna, odnosno 1140 $).[8] U prva tri
mjeseca 2009. godine prosjena stopa nezaposlenosti je porasla sa
6,2 na 6,8%, to znai da je bez posla bilo 28 000 Zagrepana.[9]
Zagrebu je sjedite 34% tvrtki u Hrvatskoj, i zapoljava 38,4%
hrvatske radne snage, ukljuujui gotovo sve banke, uslune tvrtke i
javni prijevoz. U Zagrebu su sjedita najvanijih gospodarskih
subjekata u Hrvatskoj. Meu njima se istiu
su Franck, Kra, Croatia Airlines, Croatia osiguranje d.d., Croatia
Records , Badel
1862 , Cedevita , HT, INA, Konzum, Ledo, Pliva, RIZ, Tisak, Vipnet,
Lesnina , Tepih Centar , itd. Tvrtke u Zagrebu inile su 52%
ukupnog prometa i 60% ukupnog dohotka Hrvatske u 2006. godini,
te 35% hrvatskog izvoza i 57% hrvatskog uvoza.[7][10]
U Zagrebu je razvijen i turizam. Ponuda turistikog smjetaja je
raznolika. Hoteli su u rasponu od velikih, vrhunskih, koji posluju u
sastavu poznatih lanaca, do malih prenoita u privatnom
smjetaju. U Zagrebu postoje tri hotela sa pet zvjezdica (Westin,
Sheraton, Regent Esplanade) i 10 sa etiri zvjezdice.

Promet[uredi - | uredi izvor]

Petlja na krianju Drieve i Slavonske avenije

Prometni poloaj[uredi - | uredi izvor]

Sve glavne autoceste prolaze kroz Zagreb i granaju se prema
raznim dijelovima Hrvatske. Moda najvanija od njih je
autocesta A1 Zagreb - Split - Dubrovnik, koja je u potpunosti
zavrena do Splita, te su u tijeku radovi od Splita do Ploa sa
zavretkom do 2009. godine.
Druga glavna trasa je na koridoru X Transeuropskih autocestnih
mrea, A3 Bregana - Zagreb - Lipovac, koja spaja sjevernu Europu
s Turskom preko Balkana i Grke. Zadnji dio te dionice
od upanje do graninog prijelaza Bajakovo sa Srbijom dovren je
na ljeto 2006.
Trea glavna trasa je autocesta A6 Zagreb - Rijeka, koja spaja
glavni grad s najbliom velikom lukom na Jadranu. Uz te tri glavne
grane tu su jo i autoceste A4 Zagreb - Gorian koja se u
Maarskoj nastavlja na autocestu prema Budimpeti, te
autocesta A2 Zagreb - Macelj, koja pripada Phyrnskoj autocesti od
Nrnberga u Njemakoj do Beograda u Srbiji (od Zagreba do
Lipovca/Bajakovo Phyrnska autocesta nosi ime A3). Zapoeti su i
radovi na novoj autocesti A11 Zagreb - Sisak, dovretak dionice do
Lekenika previa se poslije 2009. godine.
Zagreb je takoer veliko eljezniko vorite. Dvije od tri najvanija
europska koridora u Hrvatskoj prolaze kroz Zagreb. To su
Paneuropski eljezniki koridor V (krak b) koji ide od Botova do
Rijeke i Paneuropski eljezniki Koridor X koja je najvaniji
eljezniki pravac u Republici Hrvatskoj. Osim toga, u Zagrebu se
spajaju i pruge za Karlovac i Sisak. Razvijen je i prigradski putniki
promet Zagreba. Teretni promet se vri obilazno. Zagreb posjeduje i
veliki teretni kolodvor.
Zrana luka Zagreb jedna je od najprometnijih u zemlji. Nalazi se u
naselju Pleso pored Velike Gorice. Dananja putnika zgrada i
platforma dovrene su 1959., a u jesen iste godine je zrana luka
otvorena za civilni zrani promet. Godine 2008. raspisan je
meunarodni arhitektonski natjeaj za novi terminal Zrane luke
Zagreb.[11]
Pored meunarodne zrane luke, u Lukom postoji i manji sportski
aerodrom, Zrano pristanite Luko.
Javni gradski prijevoz[uredi - | uredi izvor]

Tramvaj NT 2200 i autobus ZET-a

Javni gradski prijevoz u Zagrebu ini

mrea tramvajskih i autobusnih linija, gradsko-
prigradski vlakovi te taksi vozila. Glavninu javnog prijevoza u
Zagrebu obavlja Zagrebaki elektrini tramvaj (ZET), koji je operator
tramvajskog i autobusnog prometa, a brine se i o uspinjai i iari,
koja je trenutno izvan funkcije (oekuje se izgradnja nove). ZET je
podrunica gradskog trgovakog drutva Zagrebaki holding d.o.o.
Prvi elektrini tramvaj puten je u promet 18.
kolovoza 1910. godine. Dananja tramvajska mrea ima ukupnu
duinu od 116 km (irina tramvajskog kolosjeka je 1000 mm).
Promet je organiziran u 15 dnevnih i 4 none linije. Autobusni
promet ZET-a trenutno se sastoji od 120 autobusnih linija, od toga
69 gradskih i 51 prigradskih.
Uspinjaa ZET-a spaja zagrebaki Gornji i Donji grad. S prugom
dugom samo 66 metara poznata je i kao najkraa iana eljeznica
na svijetu namjenjena javnom prometu. Slubeno je putena u
pogon 8. listopada 1890. godine. Danas je zatiena kao spomenik
kulture, a takoer je jedna od turistikih atrakcija u Zagrebu.
iara "Sljeme" putena je u promet 27. srpnja 1963. godine, a za
promet je zatvorena sredinom 2007. godine (slubeno je
zatvorena 1. srpnja), nakon kvara na elektromotoru (5. lipnja) za koji
je procijenjeno da je neisplativ za saniranje. U tijeku su pripreme za
izgradnju nove moderne sljemenske iare. iara je bila u funkciji
prijevoza izletnika na vrh Medvednice.
U Zagrebu danas ima oko 1.150 taksi vozila, a vonja taksijem
dostupna je 24 sata dnevno. Ovlateni koncesionar je Radio taksi
Zagreb - udruenje autotaksi prijevoznika Grada Zagreba. Prvi
autotaksi u Zagrebu pojavio se na Trgu Bana Jelaia 11.
lipnja 1901. godine.
Gradsko-prigradskim eljeznikim prijevozom koristi se radnim
danom u prosjeku oko 70.000 putnika. Glavna eljeznika linija
prometuje na relaciji Savski Marof - Zagreb Glavni kolodvor - Dugo
Selo. Hrvatske eljeznice uvele su ovu liniju 1992. godine. Uz ovu
liniju, drugi vani prigradski smjerovi su prema Velikoj
Gorici te Jastrebarskom, a zajedno s lokalnim vlakovima iz
smjera Zaboka, Novske, Karlovca i Koprivnice.

Arhitektura i znamenitosti[uredi - | uredi

izvor]
S obzirom na svoju povijest i znaaj, Zagreb je bogat spomenicima i
arhitekturom. Sreditem Zagreba smatraju se povijesne etvrti
Gornji grad i Kaptol, te Donji Grad, u kojima je iznimna raznolikost
arhitekture od baroka do dananjih dana. Centar je okruen sa
sjeverne strane rezidencijalnim etvrtima s viom razinom
stanovanja, a s juga bivim radnikim etvrtima koje proivljavaju
snanu reurbanizaciju. Izgledom i ureenjem, Zagreb je tipian
srednjoeuropski grad.
Gornji grad[uredi - | uredi izvor]
Gornji grad ili Gradec je povijesna jezgra Zagreba. Zasnovana u
srednjem vijeku, sve do 19. stoljea inila je, zajedno s Kaptolom,
sredinje urbanizirano podruje grada Zagreba. Tijekom vremena
su ondje izgraene brojne zgrade kojima se oblikovao njezin
dananji izgled. Glavni trg Gornjega grada je Trg sv. Marka, nekad
mjesto trgovanja, a danas politiko sjedite Hrvatske, sa
zgradama Hrvatskog sabora, Vlade i Gradske skuptine. Na
Gornjem gradu nalazi se niz muzeja i galerija.
Trgom sv. Marka dominira crkva sv. Marka, izvorno gotika
graevina iz 14. stoljea, kasnije preoblikovana u neogotikom stilu.
Iz srednjega vijeka sauvan je monumentalni juni portal s kipovima
dvanaest apostola. Portal je nastao pod utjecajem glasovite
kiparske radionice Parler iz Praga te predstavlja najznaajnije
ostvarenje gotikog kiparstva u kontinentalnoj Hrvatskoj.[12] Krov
crkve s povijesnim grbovima Hrvatske i grada Zagreba potjee iz
19. stoljea, iz velike obnove pod vodstvom arhitekata Hermanna
Bolla i Friedricha von Schmidta. Zvonik crkve je iz baroknog
vremena, a godina 1841. na njemu oznaava jednu od veih
obnova.[13]
Druga poznata crkva Gornjeg grada je barokna crkva sv.
Katarine (1620.-32.), koja se smatra prvom baroknom graevinom
kontinentalne Hrvatske. Dvoranska crkva s bonim kapelama, u
unutranjosti je bogato ukraena tukaturama Antonija Quadrija
(1732.), a svetite je oslikano iluzionistikom arhitekturom oltara sa
scenom Sveta Katarina i aleksandrijski filozofi. Ovo znaajno djelo
baroknog slikarstva radio je slovenski slikar Kritof Andrej Jelovek.
Crni oltari potjeu veinom iz 17. stoljea, osim oltara sv. Ignacija
(18. st.), koji je rad znamenitog kipara Francesca Robbe.[14]

Kamenita vrata

Uz crkvu sv. Katarine prua se kompleks biveg isusovakog

samostana, sagraenog u 17. stoljeu te nadograenog 1980-ih.
Danas je ova graevina sjedite galerijske ustanove Klovievi dvori,
gdje se odravaju vrhunske umjetnike izlobe. Od nekadanjih
samostana, na Gornjem gradu je i samostan sv. Klare, odnosno
opatica klarisa, u po njima nazvanoj Opatikoj ulici. Zanimljiv je po
oslikanim proeljima. Naslikani, odnosno "lani" prozori, vjerojatno
su povezani sa zatvorenom funkcijom ovoga enskog samostana. U
samostanu je danas smjeten Muzej grada Zagreba, jedan od
najbogatijih muzeja u Hrvatskoj.
 Palaa Vojkovi (iz 1764.), danas Hrvatski povijesni muzej

Na Gornjem gradu se takoer nalazi niz baroknih kua i palaa.

Najznaajnija meu njima je palaa Vojkovi u Matoevoj 9
(1764.), u stilu marijaterezijanskog baroka, s vrlo reprezentativnim
proeljem s motivima koljki. Danas je u njoj smjeten Hrvatski
povijesni muzej.[15] Od drugih palaa istiu se Banski dvori te uz nju
palaa Rauch (na Trgu sv. Marka 1 i 2), koje su danas jedinstven
objekt u funkciji sjedita Vlade Republike Hrvatske. U
irilometodskoj ulici 3 nalazi se palaa Raffay, danas Hrvatski
muzej naivne umjetnosti, a u blizini i kua znamenite hrvatske
plemike obitelji Zrinski (Markoviev trg 3). Tri vrlo lijepe barokne
palae smjetene su u Opatikoj ulici: palaa Juri (Opatika 2),
palaa Rauch-Sermage (Opatika 6), te palaa Buan (Opatika 8)
iz 1754., djelo najpoznatijeg zagrebakoga baroknog
graditelja Matije Leonharta.[16]
U Opatikoj 10 nalazi se zgrada biveg Vladinog Odjela za
bogotovlje i nastavu, tj. nekadanjeg Ministarstva kulture i
prosvjete. U njoj su bogati interijeri (poznata Zlatna dvorana), a
ispred je raskona neobarokna kovana eljezna ograda (1894.), rad
arhitekta Hermanna Bolla i Obrtne kole u Zagrebu.[17] Od ostale
stambene arhitekture valja spomenuti i ostatke nekadanje
renesansne kue s crno-bijelom naslikanom dekoracijom (ugao
Mesnike i V. Lisinskog), te poznatu ljekarnu u Kamenitoj 9
(proelje je radio zagrebaki graditelj Bartol Felbinger). U toj je kui
ivio unuk slavnog talijanskog pjesnika Dantea.
Gornji je grad nekad bio okruen zidinama s kulama i nekoliko
gradskih vrata. Do danas su ouvana jedino istona, tzv. Kamenita
vrata. Na sjevernom dijelu Gornjeg grada je kula Popov toranj, u
kojoj je smjetena zvjezdarnica. U zgradi u podnoju kule je
legendardna zagrebaka gostionica Palajnovka. Spomenimo ovdje i
poznatu gostionicu Pod starim krovovima (Basariekova 9), koja
radi ve desetljeima, a bila je inspiracija za gostionicu K
nidariu u slavnom filmu Tko pjeva zlo ne misli, a koji je dijelom
sniman u susjednoj kui.
Kula Lotrak poznati je vidikovac s kojeg se prua prekrasan
pogled na Donji grad. Ispod kule nalazi se Strossmayerovo
etalite te uspinjaa koja povezuje Gornji i Donji grad.
Kaptol i Dolac[uredi - | uredi izvor]

Zagrebaka katedrala

Kaptol je povijesno naselje u Zagrebu formirano oko Zagrebake

katedrale. Danas je sredite crkvenih institucija (Zagrebaka
nadbiskupija, Kaptol zagrebaki, Nadbiskupsko bogoslovno
sjemenite).

Barokni Nadbiskupski dvor graen za biskupa Jurja Branjuga (od

1729.)

Katedrala dominira svojim poloajem u vizuri ne samo Kaptola ve

itavog grada. Smatra se najviom graevinom u Hrvatskoj. Prvotno
srednjevjekovna katedrala dobila je svoj neogotiki izgled
nakon potresa, u velikoj obnovi (1880.-1902.) pod vodstvom
arhitekata Hermanna Bolla i Friedricha von Schmidta. Iz
srednjevjekovnih vremena sauvana je kapela sv. Stjepana (danas
u biskupskom dvoru) s gotikim freskama. U sakristiji katedrale
nalazi se oltarna slika Golgota, djelo slavnog slikara Albrechta
Drera.[18] Zagrebaka se katedrala ponosi i bogatom riznicom u
kojoj se uva plat kralja Ladislava iz 11. stoljea (!). Oko katedrale
su renesansne zidine s krunim kulama, uz koje je u barokno doba,
za vrijeme biskupa Jurja Branjuga, podignut biskupski dvor.
Du trga i ulice Kaptol nalazi se niz baroknih kanonikih
kurija te franjevaki samostan s crkvom. Osim crkve, u samostanu
je zanimljiva kapela sv. Franje (dovrena 1683.), bogato ureena
baroknim tukaturama i zidnim slikama s prikazima iz ivota sv.
Franje.[19] U ulici Nova ves je barokna crkva sv. Ivana Krstitelja,
takoer sa zidnim slikama.
Izmeu Gornjeg grada i Kaptola smjestio se predjel zvan Dolac,
gdje je Trnica Dolac, najpoznatija zagrebaka trnica na
otvorenom. Uz nju se nalazi i barokna crkva sv. Marije. Zapadno od
crkve prolazi Tkalieva ulica, nastala na mjestu nekadanjeg
potoka Medveak koji je razdvajao povijesna
naselja Gradec i Kaptol.[20] Potok je u prvoj polovici 20. stoljea
natkriven, ali je ulica svojom ambijentalnom arhitekturom ouvala
duh starih vremena. Niz kafia, restorana i duana, ini danas
Tkalievu ulicu sreditem nonog ivota Zagreba.
Donji grad[uredi - | uredi izvor]

Zrinjevac iz zraka

Donji grad je urbano sredite suvremenog Zagreba. Izgraen je u

19. i u prvoj polovici 20. stoljea, od kada potjee i najvei dio
njegove arhitekture. Glavni i najvei trg Zagreba je Trg bana
Jelaia. Nekad trnica, a danas mjesto susreta, stjecite turista i
graana te glavni dio pjeake zone centra Zagreba. Na trgu je
poznati spomenik banu Josipu Jelaiu (1866.), rad autrijskog
kipara Antona Dominika Fernkorna. Izvorno je kip bio okrenut
prema sjeveru kako bi simboliki maem pokazivao prema
Maarima, budui da se ban Jelai u svoje doba snano odupirao
maarskoj vlasti. Kip je tijekom komunizma uklonjen te je ponovo
postavljen 1990. godine. Na istonoj strani trga nalazi se
suvremeno oblikovana fontana Manduevac, uz koju je vezana
poznata pria o nastanku Zagreba. Od znaajnijih zgrada na trgu
treba spomenuti palau Kolmar (danas Drutvo hrvatskih
knjievnika) s dva tornjia, kuu Rado (1904.-05., arhitekt Vjekoslav
Bastl) remek djelo secesije s kamenim zmajevima na krovu, te
kuu Popovi (1906.-07., arhitekt Aladar Baranyai), na kojoj su
reljefi umjetnika Ivana Metrovia.

Oktogon - kupola od vitraja

Sa zapadne strane trga dolazi se u Ilicu, najpoznatiju

zagrebaku shopping ulicu. Centar Zagreba ima izrazito veliku
pjeaku zonu koja, osim Trga bana Jelaia i dio Ilice, obuhvaa i
brojne okolne ulice nanizane duanima i trgovinama. Neke od ulica,
poput Bogovieve, poznate su po terasama kafia. U Bogovievoj
se ulici nalazi poznata skulptura Prizemljeno sunce kipara Ivana
Koaria, koja je posluila za zanimljivu suvremenu instalaciju pod
nazivom Zagrebaki Sunev sustav. Juno od Ilice je Cvjetni
trg,[21] intimni gradski trg francuskog tipa, koji je svoj nadimak
cvjetni dobio po tandovima cvjeara. Na trgu se nalazi kip
pjesnika Petra Preradovia te poznata zgrada Oktogon, tj. Prva
hrvatska tedionica. Ova zgrada (1898.-1900., arhitekt Josip
Vanca), ima trgovaki prolaz karakteristian za srednoeuropske
gradove, a zanimljiva je po sredinjoj dvorani natkrivenoj staklenom
kupolom od vitraja.
 Hotel Palace na Strossmayerovu trgu

Donji grad je poznat po svom urbanizmu, kojeg karakteriziraju

zgrade rasporeene u pravokutne blokove i naelno sijecanje ulica
pod pravim kutem. Ovdje se nalazi jedinstven zeleni pojas gradskih
trgova-perivoja, u obliku uglatog slova U, nazvan Zelena
potkova ili Lenuzzijeva potkova. Zasnovan prema zamislima
urbanista Milana Lenuzzija u drugoj polovici 19. stoljea, predstavlja
najvee i najznaanije urbanistiko-hortikulturno ostvarenje u
hrvatskoj gradogradnji.[22] Perivoji su veinom oblikovani kao
kombinacija francuskih vrtova s cvjetnim parterima i engleskih
umovitih parkova, a okruuju ih velike javne i privatne zgrade.
Najstariji od parkova je Zrinjevac, sa stoljetnim platanama i
glazbenim paviljonom u sredini. Na Zrinjevcu se istie
zgrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u stilu
neorenesanse (1884., arhitekt Friedrich von Schmidt), u kojoj
je Strossmayerova galerija starih majstora. Na istonoj strani trga
su zgrada Ministarstva vanjskih poslova te upanijski sud u
Zagrebu, a na sjevernoj Vrhovni sud Republike Hrvatske. Sa
zapadne strane su reprezentativne historicistike zgrade: palaa
Vranyczany u kojoj je Arheoloki muzej u Zagrebu, te palaa
Medakovi s poznatom kavanom Lenuci i stropovima na katu koji su
oslikani arabeskama.

Hrvatski dravni arhiv

Na oblinjem Strossmayerovu trgu su iznimno raskone zgrade s

bogatim proeljima, poput neorenesansne palae Vranyczany
(1882.-83., arhitekt Otto Hoffer) u kojoj je Moderna galerija. Tu su i
palaa Priester (danas Odsjek za povijesne znanosti HAZU) i Hotel
Palace, obje s kraja 19. stoljea te djela zagrebakih arhitekata Lea
Hnigsberga i Julija Deutscha, poznatih po gradnjama u
neobaroknom stilu. Spomenimo ovdje i kuu Milana Lenuzzija
(Strossmayerov trg 11), tvorca Zelene potkove.[23]
Trg kralja Tomislava ureen je kao parterni vrt s fontanom i
kipom kralja Tomislava. Sa sjeverne strane omeen je zgradom
Umjetnikog paviljona (1897.-98.), a s june se nalazi Glavni
kolodvor. Od zgrada se takoer istiu kua slikara Vlahe
Bukovca (1895.-96.), te kua Feller (1903.), djelo
arhitekta Vjekoslava Bastla u stilu venecijanske neogotike. Isti je
arhitekt projektirao i znamenitu secesijsku kuu Kallina(1903.-04.),
na uglu Gundulieve i Masarykove ulice, poznatu po prikazima
imia i keramikim ploicama koje su nastale u tvornici vlasnika
kue Josipa Kalline.[24]

Secesijska kua Kallina (1903.-04.) na uglu Gundulieve i Masarykove

ulice

Juni dio Zelene potkove obuhvaa Stareviev trg sa zgradom

Starevieva doma (1894.-95) (danas Gradska knjinica),
izgraenog za politiara Antu Starevia, koji nikad nije u njoj ivio.
Slavni Hotel Esplanade (1922.-24.) smjeten je odmah uz Glavni
kolodvor, jer su ondje nekad odsjedali putnici znamenitog
vlaka Orient Express. Prema zapadu se prua i
zagrebaki botaniki vrt.
Zapadni dio Zelene potkove ine Maruliev, Mauraniev i Trg
marala Tita. Na Marulievu trgu se nalazi secesijska
zgrada Hrvatskog dravnog arhiva (1910.-13., arhitekt Rudolf
Lubinsky), izvorno graena za Nacionalnu i sveuilinu biblioteku. I
dok je unutranjost bogato ukraena po naelu totalnog dizajna
radovima vrhunskih umjetnika i obrtnika toga doba, krov zgrade je
poznat po ukrasima u obliku zelenih sova koje simboliziraju
mudrost.

Hrvatsko narodno kazalite

Zapadni krak Zelene potkove zavrava na Trgu marala Tita, koji se

smatra jednim od najljepih u Zagrebu. Trgom dominira velebna
neobarokna zgrada Hrvatskog narodnog kazalita (1894.-95.),
sjedite najvee kazaline ustanove u Hrvatskoj.[25] Zgradu ju
otvorio car Franjo Josip I., a projektirali su je Fellner i Helmer,
poznati graditelji srednjoeuropskih kazalita. Ispred zgrade nalazi
se Metrovieva skulptura Zdenac ivota (1905.). Na istom se trgu
nalazi jo i Muzej za umjetnost i obrt, Hrvatski kolski muzej te
Rekorat Sveuilita u Zagrebu. S june strane su lijepa secesijska
zgrada bive Trgovako-obrtne komore te zgrada Hrvatskog sokola,
danas Akademija dramske umjetnosti.[26]
Istoni dio Donjega grada, izvan Zelene potkove, veinom je
izgraen u prvoj polovici 20. stoljea i karakteristian je po
modernoj arhitekturi. Na Trgu burze, danas zvanom Trg hrvatskih
velikana, je monumentalna Palaa burze (1923.-27.,
danas Hrvatska narodna banka), djelo modernog arhitekta Viktora
Kovaia. U blizini je i Trg rtava faizma s krunom
zgradom Hrvatskog doma likovnih umjetnika (1938.), nastaloj
prema zamisli Ivana Metrovia. U njoj se danas odravaju izlobe
suvremene umjetnosti.
Malo izvan Donjega grada, u etvrti Trnje, kao znameniti primjer
suvremene arhitekture moe se izdvojiti i zgrada Nacionalne i
sveuiline knjinice. Dovrena 1995. godine, djelo je skupine
zagrebakih arhitekata pod vodstvom Velimira Neidhardta.
Ostale znamenitosti[uredi - | uredi izvor]

Mirogoj

Istono od sredita grada, u etvrti Maksimir, smjestio se park

Maksimir, povijesni perivoj osnovan u 18. stoljeu te oblikovan po
uzoru na engleske romantiarske parkove.[27] U njemu se
nalazi Zooloki vrt grada Zagreba. U sjevernom dijelu grada je
glavno zagrebako groblje Mirogoj. Graeno je krajem 19. i
poetkom 20. stoljea prema projektu arhitekta Hermanna Bolla, a
iznimnom se ljepotom odlikuju tamonje arkade u kojima su
pokopane znamenite linosti iz hrvatske povijesti.
U junom dijelu Zagreba je sportsko-rekreacijski centar Jarun, s
umjetnim jezerom ureenim za kupanje te veslakom stazom. Na
nasuprotnoj obali Save, u naselju Lanite, nalazi se najvea
sportska dvorana u Hrvatskoj - Arena Zagreb.[28]
Sve brojnije nove poslovne i stambene zgrade, zagrebaki
neboderi, takoer su doprinos urbanoj vizuri hrvatskog glavnog
grada.
Popularno izletite Zagrepana je planina Medvednica, poznatija po
nazivu svojeg vrha Sljeme, na kojoj se nalazi srednjevjekovna
utvrda Medvedgrad.

Obrazovanje i znanost[uredi - | uredi izvor]

Sveuilite[uredi - | uredi izvor]
 Zgrada rektorata Sveuilita i Pravnog fakulteta

Sveuilite u Zagrebu je drugo najstarije u Hrvatskoj, osnovano

nakon zadarskog (1396), i meu najstarijima u Europi. Osnovano
je 1669. Do danas je na Sveuilitu u Zagrebu diplomiralo je vie od
200.000 studenata, magistriralo vie od 18.000 i doktoriralo vie od
8.000 predloenika.
Na Sveuilitu u Zagrebu, znanstveno-nastavni i umjetniki rad
obavlja se na 28 fakulteta, 3 umjetnike akademije, strunoj -
Uiteljskoj akademiji i sveuilinom studiju - Hrvatskim studijima.
Pri Sveuilitu djeluju 33 visoka uilita.
Znanstvene institucije[uredi - | uredi izvor]
U Zagrebu djeluju 22 instituta na podrujima drutvenih i prirodnih
znanosti. Najpoznatija ustanova na podruju prirodnih znanosti
je Institut Ruer Bokovi, drutvenih znanosti Institut Ivo Pilar, a
znanstveni rad u sklopu humanistikih znanosti predvode Hrvatski
institut za povijest, Institut za povijest umjetnosti i Institut za
arheologiju. Zagreb je takoer sjedite HAZU - Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti koju je 1866. osnovao akovaki biskup Josip
Juraj Strossmayer.
Srednje kole i gimnazije[uredi - | uredi izvor]
U Zagrebu djeluje 100 srednjih kola, od ega je 31 gimnazija.[29]

Kultura[uredi - | uredi izvor]

Zagreb je najvee kulturno sredite Hrvatske. U gradu se nalazi
vie ustanova koje tradicionalno imaju velik presti. U glazbi je
to Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, u svijetu kazalita,
baleta i opere Hrvatsko narodno kazalite, a meu
knjinicama Nacionalna i sveuilina knjinica. Meu brojnim
kvalitetnim muzejima i galerijama, po kulturnom odjeku izloaba
moda se najvie istiu Klovievi dvori.
Muzeji i galerije[uredi - | uredi izvor]
Umjetniki paviljon na Trgu kralja Tomislava

Zagrebaki muzeji uvaju vie od 3,6 milijuna eksponata u vie od

trideset zbirki, od javnih i crkvenih muzeja do privatnih zbirki i
galerija. Vie desetaka privatnih manjih i veih galerija nalazi se
gotovo u svim dijelovima grada.
Arheoloki muzej u Zagrebu (Zrinjevac 19) uva gotovo 400,000
artefakata steenih iz razlitih izvora u stoljetnom
razdoblju.[30] Najpoznatija je Egipatska zbirka s tzv. Zagrebakom
mumijom, koja je uvijena u tkaninu s
najstarijim etruanskim natpisom na svijetu (Liber Linteus
Zagrabiensis).

Gliptoteka HAZU

Od umjetnikih muzeja najznaajniji je Muzej za umjetnost i

obrt (Trg marala Tita 10), osnovan 1880. godine, u kojemu su
zbirke povijesnog pokustva i obrta, a danas brojem artefakata ine
najbogatiji muzej u Hrvatskoj.[31] Historijsko slikarstvo i skulptura od
14. do 19. stoljea moe se vidjeti u Strossmayerovoj galeriji starih
majstora (Zrinjevac 11) u sklopu HAZU[32] i Muzeju Mimara, donaciji
kolekcionara Ante Topia Mimare gradu Zagrebu, koja je otvorena
1987. godine u zgradi nekadanje gimnazije.[33] Potonja sadri
3.750 djela iz razliitih kultura i civilizacija. Moderna
galerija (Hebrangova 1) je umjetnika zbirka hrvatskih slikara i
kipara 19. i 20. stoljea. Od drugih umjetnikih muzeja, tu je Atelier
Ivana Metrovia (Mletaka 8) sa skulpturama, crteima i
litografijama najznaajnijeg hrvatskog umjetnika 20. stoljea.
Potom Hrvatski muzej naivne umjetnosti, kao i Muzej suvremene
umjetnosti, ije je nova zgrada otvorena 2009. u Novom Zagrebu.
U Zagrebu se nalaze i dva bogata povijesna muzeja. Muzej grada
Zagreba (Opatika 20), osnovala je Druba Brae hrvatskog zmaja,
a smjeten je u obnovljenom kompleksu biveg samostana klarisa
iz 17. stoljea.[34] Muzej tematizira kulturnu, gospodarsku i politiku
povijest Zagreba od rimskih vremena do najnovijeg doba. Tu je
i Hrvatski povijesni muzej u palai Vojkovi (Matoeva 9).
Od drugih muzeja, znaajni su Hrvatski prirodoslovni
muzej, Tehniki muzej te Etnografski muzej. Vrijedne zbirke uvaju
i Hrvatski kolski muzej, Gliptoteka HAZU i Kabinet grafike HAZU.
Najposjeenije izlobe svjetskih umjetnika nudi galerija Klovievi
dvori, a stogodinje iskustvo u tom smislu ima Umjetniki paviljon.
Kazalita[uredi - | uredi izvor]
Prve kazaline predstave odravale su se u Zagrebu jo u 18.
stoljeu, a prva kazalina zgrada podignuta je 1833. godine. Danas
u Zagrebu postoji dvadesetak stalnih i sezonskih
kazalita. Hrvatsko narodno kazalite, otvoreno 1895. godine, ima
najvei presti u izvedbi povijesnih djela, drame, opere i baleta.
Osim HNK najpopularniji su Gradsko dramsko kazalite
Gavella, Gradsko kazalite Komedija, Zagrebako kazalite
mladih, Teatar Exit i Satiriko kazalite Kerempuh. Postoje
specijalizirana kazalita za djeju publiku, dok ih je nekolicina
smjetena izvan centra grada i orijentirana na publiku iz veih
gradskih etvrti (Trenjevka, Dubrava). Tijekom ljeta, razna se
kazalina i koncertna dogaanja odvijaju pod vedrim nebom, a
najpoznatije je Zagrebako histrionsko ljeto na Opatovini.
Koncerti i festivali[uredi - | uredi izvor]
Zagreb je mjesto odravanja vie festivala sa svjetskim znaenjem,
kao to su Animafest, svjetski festival animiranog filma koji se
odrava svake parne godine, potom Meunarodna smotra folklora,
kazalini festival Eurokaz, te Festival suvremenog plesa.
Zagreb ima i filmski festival, Zagreb Film Festival, a posebno je
zanimljiv ZagrebDox, festival dokumentarnog filma. Tu je i One
Take Film Festival, koji prikazuje filmove snimljene u jednom kadru,
a koji je osnovao Kino Klub Zagreb. Od glazbenih festivala, tu
je Zagrebfest, jedna od najstarijih manifestacija hrvatske pop
glazbe, potom festival avangardne glazbe Muziki Biennale
Zagreb svake neparne godine te Festival Zagrebake filharmonije.
Od 1996. se na ulicama sredita Zagreba odrava Cest is d'Best,
meunarodni multimedijalni festival ulinih zabavljaa. Ljeti se
takoer odravaju koncerti na otvorenom, veinom na Gornjem
gradu (Ljeto na Gornjem gradu).
Najpoznatija koncertna dvorana u Zagrebu je Koncertna dvorana
Vatroslav Lisinski, sagraena 1973. i nazvana po znamenitom
skladatelju prve hrvatske opere Vatroslavu Lisinskom. Dvorana je
bila i mjesto odravanja Eurosonga 1990. godine. Vei koncerti
zabavne glazbe odravaju se u Domu sportova, a od nedavno i u
velianstvenoj Areni Zagreb.
Od drugih dogaanja poznata je izloba cvijea Floraart (krajem
srpnja i poetkom lipnja), te Old-timer Rally, koji se odravaju
jednom godinje. Posebno je zanimljiv Markov sajam, tj. sajam
starih obrta i zanata koji se izvorno odravao na Trgu sv. Marka,
nekada glavnom gradskom trgu, a danas na Trgu bana
Jelaia. Dani Grada Zagreba odravaju se 16. studenog.

Govor[uredi - | uredi izvor]

Izvorni govor grada Zagreba je bio kajkavsko-ekavski. Meutim,
uslijed doseljavanja on je do kraja 20. stoljea uvelike
tokaviziran [35] i zapravo se sinkronijski ne moe smatrati pravim
kajkavskim govorom. [35] U svakodnevnom govoru se npr. ne
razlikuju glasovi i , d i .[35]

Mediji[uredi - | uredi izvor]

Zagreb je jedno od medijskih sredita jugoistone Europe.
U njemu je sjedite Hrvatske radiotelevizije. HRT je nastala
spajanjem Hrvatskog radija, pokrenutog 1926. godine i Hrvatske
televizije, osnovane kao TV Zagreb 1956. godine. Hrvatska
televizija je prema istraivanjima najgledanija televizija u
jugoistonoj Europi. HRT centar sa studijima smjeten je na adresi
Prisavlje 3, a sam naziv Prisavlje se prema tome u medijskom
argonu upotrebljava i kao sinonim za
upravni establishment televizije.

Zgrada Hrvatske radiotelevizije na Prisavlju

U Zagrebu djeluju i dvije jake komercijalne TV postaje: Nova

TV (studiji na Remetinekoj cesti 139), u vlasnitvu meunarodne
kompanije CME, te RTL Televizija (studiji u Krapinskoj 45), u
vlasnitvu RTL grupe . U Zagrebu je takoer sjedite manjih
privatnih televizija, OTV i Z1 Televizija i Infopunkt tv koje su
sadrajima regionalno orijentirane na Zagreb i okolicu. U Zagrebu
su i prva poslovna televizija u Hrvatskoj Kapital Network i glazbena
televizija Croatian Music Channel, koje je mogue pratiti preko
kabelske mree.
U Zagrebu djeluje i niz radio postaja, od kojih su najsluanije:
Hrvatski radio na 3 kanala u sklopu HRT-a, Radio Sljeme, Radio
101, Narodni radio, Otvoreni radio, Soundset, Radio
Cibona, Antena Zagreb itd. Prve dnevne novine poele su izlaziti u
Zagrebu jo 1784. godine (Agramer deutsche Zeitung). Danas je
Zagreb sjedite najveih novinskih kua u Hrvatskoj. Kapitalom je
najsnanija kompanija Europapress Holding (EPH), sa sjeditem u
Koranskoj ulici 2, koja izdaje 5 dnevnih novina i 30 asopisa.
Najtiranije dnevne novine su Jutarnji list i Sportske novosti u
vlasnitvu EPH, te Veernji list (osnovan 1959.) , 24sata, u sastavu
austrijskog medijskog koncerna Styria Medien AG i Lider press.
Znaajan je i Vjesnik. Mjeseni
magazini Nacional, Globus, 7Dnevno, Gloria i Story.
U Zagrebu je sjedite i najposjeenijih Internet portala u Hrvatskoj:
Index.hr, Net.hr, Tportal.hr, Oglasnik.hr, Mediaservis.hr, Metro
portal, Pixsell.hr i dr.

Sport[uredi - | uredi izvor]

U Zagrebu djeluju brojni profesionalni, ali i
amaterski portski klubovi iz Zagreba. Od poznatijih profesionalnih
klubova valja istaknuti nogometne klubove koji nastupaju
u 1.HNL: NK Dinamo, NK Zagreb, NK Lokomotiva Zagreb, NK
Croatia Sesvete, koarkake klubove koji nastupaju u NLB ligi: KK
Cibona, KK Zagreb, KK Cedevita, rukometne klubove koji nastupaju
u Dukat Premijer ligi RK Zagreb, RK Medveak, RK Dubrava.
Takoer se istiu vaterpolski klubovi Mladost i Medveak,
hokejaka momad Medveak koja nastupa u EBEL ligi, te
veslake, atletske i mnoge druge klubove.
U Zagrebu postoje brojni portski objekti i portsko-rekreacijski
centri (alata, Jarun, Mladost, Svetice, itd.). Najvei broj takvih
objekata izgraen je ili preureen za
potrebe Univerzijade 1987. godine. Jedna od najpoznatijih portskih
dvorana u Zagrebu je Dom sportova, koja sadri 6 dvorana, najvee
dvije mogu primiti 4.000 i 12.000 gledatelja. Popularna Cibona,
tj. Koarkaki centar Draen Petrovi prima oko 5.400 posjetitelja. U
prosincu 2008. dovrena je Arena Zagreb koja moe primiti do
16.300 gledatelja te predstavlja najvei objekt zatvorenog tipa za
odravanje sportskih manifestacija u Hrvatskoj. Najvei nogometni
stadion u Zagrebu je Stadion Maksimir (37,168 sjedeih mjesta) na
kojem utakmice igra NK Dinamo.

Poznati Zagrepani[uredi - | uredi izvor]

ura Foi, poznata atletiarka
Ren Bitorajac, poznati glumac
Vatroslav Lisinski, poznati skladatelj
Sandra Perkovi, poznata atletiarka
Mirko Novosel, poznati koarkaki trener lan kue slavnih u
Springfieldu
eljko Pavlievi, poznati koarkaki trener
Stjepan Bobek, poznati jugoslovenski nogometa
Janica Kosteli, poznata skijaica
Goran Mili, poznati hrvatski tv-novinar
Ivica Kosteli, poznati skija
Velimir Zajec, poznati nogometa
Dubravko imenc, poznati vaterpolista
Zlatko kori, poznati nogometa
Tatjana Mateja "Taji", poznata hrvatska glazbenica
Zlatko Kranjar, poznati nogometa
Antun Mihanovi, hrvatski knjievnik i pravnik
 Mario Andu, poznati tv spiker na HRT-u
Lana Jurevi, glazbenica
Zoran Milanovi, premijer Vlade Republike Hrvatske
Dragutin urbek, poznati stonoteniser
Petar Kralj, poznati glumac
Ivo Pukani, poznati novinar i urednik "Nacionala"
Mira Furlan, poznata hrvatska glumica
Sanja Doleal, poznata pjevaica skupine "Novi Fosili" i tv
voditeljka
Relja Bai, poznati filmski i kazalini glumac
Dario imi, poznati nogometa
Helga Vlahovi, poznata hrvatska novinarka, televizijska,
radijska, voditeljica i urednica na HRT-u.
Silvio Mari, poznati nogometa
Jelena Veljaa, hrvatska glumica
Antun Bauer, teoloki,filozofski pisac i zagrebaki nadbiskup
Eduard Slavoljub Penkala, hrvatski ininjer i izumitelj
Dragutin Hirc, hrvatski uitelj i prirodoslovac
Milivoj Braun, poznati nogometa
Rajko Dujmi, poznati glazbenik skupine "Novi Fosili" i
skladatelj
Tomislav "Tomo" okota, poznati nogometa
Vinko Brean, poznati hrvatski filmski redatelj
Mirko Fodor, poznati tv-voditelj,novinar na HRT-u
Branislav "Branko" Zebec, poznati nogometa i nogometni
trener
Nina Badri, poznata pjevaica
Ivana Banfi, poznata pjevaica
Ivan Herceg, glumac
Marko Mlinari, poznati nogometa
Boo Suec, poznati hrvatski sportski novinar i tv komentator
prof. dr Mirjana Krizmani, hrvatska znanstvenica.
Nikola Jurevi, nogometa
Filip Jurii, poznati hrvatski glumac
Iva Majoli-Mari, poznata teniserka
Ivan "Ico" Hitrec, poznati hrvatski nogometa
eljka Fattorini, poznata hrvatska novinarka, spikerica,
televizijska i radijska voditeljica na HRT-u
Gordan Giriek, poznati koarka
Maja uput, hrvatska glazbenica
Boro Jovanovi, poznati hrvatski tenisa
Marko Naletili, nogometni menader
Bla Jurii, hrvatski jezikoslovac i dijalektolog
Branko Gavella, kazalini redatelj, ravnatelj, pedagog, teatrolog,
Igor Bian, poznati nogometa
Josip Palada, hrvatski tenisa
Pero Jurii, poznati hrvatski glumac
 Kreimir Suevi - Meeral, poznati tv-voditelj kviza na RTL-u
"Tko se toga nije sjetio"
Ozren Bonai, poznati vaterpolo trener
Kardinal Franjo Kuhari, hrvatski kardinal
Igor Vori, poznati rukometa
Franjo Wlfl, poznati hrvatski nogometa
Ante Kosteli, poznati skijaki trener
Nensi Blaevi - Brlek, poznata hrvatska novinarka, urednica i
biva televizijska voditeljica Dnevnika na HRT-u.
Ivan iki, poznati hrvatski znanstvenik
Csilla Barath Bastai, hrvatska filmska i kazalina glumica
Dubravko kori, poznati stolnoteniski trener
Damir olman, poznati bivi koarka
Lana Banely, poznata tv-voditeljka na HRT-u i biva
tekvandoistica
Zvonimir Soldo, poznati nogometa i nogometni trener
Drago Mlinarec, hrvatski pjeva
Iva ulenti, hrvatska novinarka, televizijska i radijska
voditeljica i glumica.
Hrvoje Keke, poznati hrvatski kazalini, televizijski i filmski
glumac
Slaven Rimac, koarka
Bruno Kovaevi, poznati sportski tv novinar i glavni urednik
HTV-a
Bojana Gregori - Vejzovi, hrvatska filmska i kazalina glumica
uro Basariek, hrvatski politiar, pravnik i drutveni aktivist.
Janko Rako, poznati hrvatski kazalini, televizijski i filmski
glumac
Zlatko "ik" ajkovski, poznati nogometa
Renata Koni - "Minea", hrvatska glazbenica
Gordan Koulj, poznati pliva
Slavko Kvaternik, hrvatski vojnik
uro Tomljenovi, hrvatski televizijski voditelj, ekonomist i
urednik na HRT-u.
Ivica Vidovi, poznati hrvatski glumac
Antonija ola, hrvatska kantautorica,pjevaica i glumica
Draen Anzulovi, koarkaki trener
Mio Duanovi, poznati hrvatski sportski novinar i TV
komentator na HRT-u.
Rudolf "Rudi" Belin, poznati nogometa
Janko Popovi - Volari, poznati glumac
Marijan erek, poznati nogometa
eljko Stini, poznati nogometa
Jacques Houdek, poznati hrvatski pjeva
Vesna Pusi, hrvatska politiarka i saborska zastupnica
Ivo Tomi, legendarni hrvatski reporter i portski novinar
Joko Martinovi, poznati hrvatski novinar i TV voditelj na HRT-
u.
Jerko Leko, poznati nogometa
 Milan Emil Uzelac, hrvatski vojnik i vojni zapovjednik koji je bio
vodea linost u zrakoplovstvu Austro-Ugarske
Tomislav Simovi, poznati hrvatski skladatelj
Vilko Luncer, bivi glavni urednik i poznati novinar Sportskih
novosti
Petar iritovi, poznati hrvatski glumac
Tomislav idak, poznati sportski novinar i kolumnista
Zdenka Kovaiek, poznata hrvatska rock i jazz pjevaica
Goran Prpi, poznati teniser
Sanda Dubravi - imunjak, poznata klizaica, nosila
olimpijsku baklju na ZOI-u 1984. u Sarajevu
Nikolina Ristovi - Piek, poznata tv-voditeljka
Tomislav Ivkovi, poznati nogometa
Josip Juraj Posilovi, zagrebaki nadbiskup
Sanja Vejnovi, hrvatska glumica
Zlatko Matea, politiar,bivi vaterpolista i predsjednik HOO-a
Ljiljana ulibrk, atletiarka
Danko Cvjetianin ili Cvjetianin, poznati hrvatski koarka
Adalbert Rebi, zagrebaki nadbiskup, sveenik
Branko Strupar, poznati nogometa
Kristina Krepela, poznata glumica
Zlatko Horvat, hrvatski rukometa
Bruno Orear, poznati hrvatski tenisa i poduzetnik
Edo Schn, hrvatski arhitekt
Ljiljana Saucha, hrvatska televizijska voditeljica, urednica i
novinarka na HRT-u.
Vjekoslav Kobeak, hrvatski vaterpolista
Darko Jane, glumac
Maja Strozzi-Pei, hrvatska operna pjevaica
Niko Kranjar, poznati nogometa
Ivana Brki, hrvatska pjevaica
Mirna Medakovi, poznati hrvatska glumica
Domagoj Novokmet, hrvatski televizijski voditelj, urednik i
novinar na HRT-u.
Vedran Zrni, hrvatski rukometa
Mislav avajda, poznati hrvatski glumac
Renata Sopek, poznata tv-voditeljica
Leona Paraminski - Komljenovi, glumica
Zoran utura, poznati hrvatski koarka i novinar
Tomislav Butina, poznati nogometa
Maja Petrin, glumica
Krunoslav Belko, hrvatski radijski i televizijski voditelj, spiker i
glumac.
Tina Katani, biva Miss Hrvatske, poznata manekenka i
model.
Ante ai, hrvatski nogometni trener
Vladimir Ibler, hrvatski akademik i pravnik
Duko urli, poznati tv-voditelj na HRT-u
 Radimir ai, politiar i zastupnik
Igor Mein, poznati hrvatski filmski i kazalini glumac
Radoslav Katii, hrvatski klasini filolog i paleoslavist
eljko Mavrovi, poznati hrvatski boksa
Manuel trlek, rukometa
Franjo krinjar, poznati hrvatski atletiar
Lana Klingor - Mihi, hrvatska glumica i biva pjevaica
muzike skupine "ET"
Ivan "Ivica" Blaiko, poznati hrvatski sportski novinar i tv
komentator na HRT-u
Nives Zeljkovi - "Nives Celzijus", pjevaica, model i spisateljica
Ivan Turina, poznati nogometa
Lucija erbedija, poznata hrvatska glumica
Hamdija Seferovi, pobjednik drugog RTL show Big Brother
Iva Jerkovi, manekenka i model
Neven Cvijanovi, sportski novinar
Duan Buan, poznati hrvatski kazalini i filmski glumac
Slavko Jelinek, poznati hrvatski arhitekta
Dubravka Ostoji, poznata hrvatska filmska i kazalina glumica
Alen Peternac, poznati hrvatski nogometa
Davor Metrovi, hrvatski televizijski voditelj i urednik na HRT-u.
Andrej Panadi, poznati bivi nogometa
Tamara Garbajs inti, poznata hrvatska glumica
Dario Horvat, poznati hrvatski atletiar
Stjepan Balog, poznati hrvatski sportski novinar i tv komentator
na HRT-u
Zlatan Zuhri - "Zuhra", poznati hrvatski glumac
Ivan Kelava, poznati nogometa
dr. med. Sinia Glumii, poznati kirurg
Ranko Zidari, poznati hrvatski filmski i kazalini glumac
Dino Drpi, poznati nogometa
Tonica eljuska, poznata hrvatska urednica i televizijska
voditeljica Dnevnika na HRT-u.
Kristijan Ugrina, hrvatski glumac
Domagoj Margeti, hrvatski novinar
Milan Badelj, hrvatski nogometa
eljko Vela, poznati hrvatski sportski novinar i tv komentator na
HRT-u
Krunoslav "Kruno" Simon, poznati hrvatski koarka
Sanja Marin, glumica
Denis poljari, hrvatski rukometa
Tito Strozzi, hrvatski glumac, redatelj, pisac i prevoditelj
Mihael Miki, nogometa
eljko Pervan, poznati hrvatski komiar i glumac
Boris Mirkovi, hrvatski glumac
Mirna Zidari, poznata sportska novinarka na HRT-u.
ore Kukuljica, hrvatski kazalini, televizijski i filmski glumac
Hrvoje ale, nogometa
 Andrej Kramari, nogometa
Kristijan Polovanec, hrvatski nogometa
Milan Pavi, hrvatski fotograf.
Hrvoje alkovi, hrvatski pisac.
Damir karo, poznati hrvatski boksa, politiar i poduzetnik,
osvaja olimpijskog odlija
Filip Nola, poznati hrvatski filmski i kazalini glumac
Ana-Marija Ivani, poznata sportska novinarka na Novoj TV i
nekada na HRT-u.
Stjepan Spaji, bivi nogometni elnik
Hrvoje trok, nogometa
Pavao Markovac (Ebenspanger), hrvatski muzikolog, glazbeni
publicist, kritiar i skladatelj
Koraljka Hlede, hrvatska koarkaica i biva reprezentativka
Braslav Rabar, jugoslovenski i hrvatski ahista, internacionalni
majstor
Dobroslav Paraga, hrvatski politiar, osniva Hrvatske stranke
prava i predsjednik Hrvatske stranke prava 1861.
Mislav Bago, poznati televizijski voditelj i novinar na Novoj TV.
Mario Cvitanovi, poznati nogometa
Vjekoslav afrani, poznati sporta lan kue slavnih
Ivan Tomeak, nogometa
Sreko Puntari, hrvatski karikaturist
Denis Gali, poznati gastrolog
Anica Zubovi, hrvatska pjevaica zabavne glazbe
Mislav Togonal, hrvatski televizijski voditelj i novinar na HRT-u.
Josip imi, poznati nogometa
Vilim Svenjak, hrvatski akademski slikar i grafiar.
Mirjana Rogina, hrvatska kazalina, televizijska i filmska
glumica
Gordan Lederer, hrvatski fotograf i TV-snimatelj, HTV-ov
djelatnik
Nenad Erega, hrvatski atletiar i trener
Morana Zibar, poznati kvizolog
Vinko tefanac, hrvatski kazalini, filmski, televizijski glumac i
voditelj
Zvonko Tubi, poznati hrvatski sporta , trener i instruktor Cro
Ryu Ju-Jitsu, primljen u kuu slavnih borilakih sportova
Hrvoje Hegedui, hrvatski glazbenik, skladatelj, producent i
ton-majstor
Kreimir Doleni, hrvatski kazalini redatelj
Rudolf Maldini, pisac, prevodilac i enigmat
Marin Ivanovi - Stoka, poznati hrvatski reper
Maja Sever, hrvatska televizijska novinarka i voditeljica
"Hrvatska uivo" na HRT-u.

Gradovi prijatelji[uredi - | uredi izvor]

 Zagreb ima uspostavljenu prijateljsku suradnju sa sljedeim
gradovima:[36]

Nemaka Mainz, Njemaka (1967.) ItalijaBologna, Italija (1984.)

Rusija St. Maarska Budimpeta, Maarska (1994.)
Petersburg, Rusija (1968.) Austrija Be, Austrija (1994.)
Norveka Troms, Norveka (1971.) Bosna i Hercegovina Sarajevo, Bosna i
Japan Kyoto, Japan (1972.) Hercegovina (2001.)
Slovenija Ljubljana, Slovenija (2001.)
Poljska Krakw, Poljska (1975.) Crna Gora Podgorica, Crna Gora (2006.)
Portugal Lisabon, Portugal (1977.) Velika Britanija London, Ujedinjeno
Kraljevstvo (2009.)
SAD Pittsburgh, SAD (1980.)

Kina angaj, Kina (1980.)

Galerija[uredi - | uredi izvor]

Spomenik banu Jelaiu na istoimenom trgu

Glazbeni paviljon na Zrinjevcu

Zdenac Manduevac na Trgu bana Jelaia



Spomenik kralju Tomislavu na istoimenom trgu

Zdenac ivota kipara Ivana Metrovia ispred HNK

Muzej Mimara

Leksikografski zavod 'Miroslav Krlea'

Jelaiev trg nou

Biljeke[uredi - | uredi izvor]

1. Vrati se na
vrh http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/censust
absxls.htm
2. Vrati se na vrh Klima
3. Vrati se na vrh Naselja i stanovnitvo Republike Hrvatske 1857.-
2001., www.dzs.hr
4. Vrati se na vrh www.zagreb.hr
5. Vrati se na vrh "O ekonomiji Zagreba". Arhivirano iz originala 02.
01. 2008.. pristupljeno 02. 07. 2006..
6. Vrati se na vrh "Velike razlike u BDP-u: Zagreb najrazvijeniji".
Javno.hr. 22. 02. 2008.. pristupljeno 09. 11. 2008..
7. Vrati se na:7,0 7,1 "Gospodarstvo Grada Zagreba i Zagrebake
upanije" (PDF). Hrvatska gospodarska komora. 11. 12. 2007..
pristupljeno 11. 11. 2008..
8. Vrati se na vrh "Prosjena zagrebaka neto plaa za srpanj
6.228 kuna". Suvremena.hr. 26. 09. 2008.. pristupljeno 09. 10.
2008..
9. Vrati se na vrh [Metropola - besplatni tjednik]
10. Vrati se na vrh "Gospodarski profil KZ". Hrvatska gospodarska
komora, Zagrebaka gospodarska komora. pristupljeno 25. 01.
2008..
11. Vrati se na vrh Tomislav Marinovi (2008), Domaim arhitektima
projekt nove zrane luke, www.vjesnik.hr (Preuzeto 12. oujka
2009.)
12. Vrati se na vrh Marijan Lipovac (2009), Portal svetog Marka krije
tajne, Vjesnik, 11. travnja 2009.
13. Vrati se na vrh Lelja Dobroni (1992), Slobodni i kraljevski grad
Zagreb, Zagreb. ISBN 86-03-00798-5
14. Vrati se na vrh Lelja Dobroni (1988), Zagrebaki Kaptol i Gornji
grad nekad i danas, Zagreb.
15. Vrati se na vrh Lelja Dobroni, Ankica Pandi (2004), Palaa
Hrvatskog povijesnog muzeja = The Palace of the Croatian
History Museum: 1764. - 2004., Zagreb. ISBN 953-6046-29-6
16. Vrati se na vrh Lelja Dobroni (1988), Zagrebaki Kaptol i Gornji
grad nekad i danas, Zagreb.
17. Vrati se na vrh Olga Maruevski (2002), Iso Krnjavi, kultura i
politika na zidovima palae u Opatikoj 10, Zagreb. ISBN 953-
6324-32-6
18. Vrati se na vrh Ana Deanovi, eljka orak (1988), Zagrebaka
katedrala, Zagreb. ISBN 86-397-0020-6
19. Vrati se na vrh Pakal Cvekan (1990), Kaptolski Franjevci:
kulturno-povijesni prikaz djelovanja Franjevaca kroz 770 godina
na Kaptolu u Zagrebu, Virovitica.
20. Vrati se na vrh Nada Premerl (2005), Potok u srcu Zagreba: uz
potok Medveak od izvora do ua = A brook in the heart of
Zagreb: along the Medveak brook from source to mouth,
Zagreb. ISBN 953-6942-19-4
21. Vrati se na vrh Snjeka Kneevi (2003), Zagrebu u sreditu,
Zagreb. ISBN 953-181-049-4
22. Vrati se na vrh Snjeka Kneevi (1996), Zagrebaka zelena
potkova, Zagreb. ISBN 953-0-60524-2
23. Vrati se na vrh Snjeka Kneevi (1996), Zagrebaka zelena
potkova, Zagreb. ISBN 953-0-60524-2
24. Vrati se na vrh Zlatko Juri (1995), Arhitekt Vjekoslav Bastl
radovi 1901.-1910., ivot umjetnosti br. 56-57, Zagreb. ISSN
0524-7794
25. Vrati se na vrh Nikola Batui, ur. (1992), Hrvatsko narodno
kazalite u Zagrebu: 1840.-1860.-1992., Zagreb. ISBN 86-03-
00786-1
 26. Vrati se na vrh Snjeka Kneevi (1996), Zagrebaka zelena
potkova, Zagreb. ISBN 953-0-60524-2
27. Vrati se na vrh Olga Maruevski, Sonja Jurkovi
(1991), Maksimir, Zagreb. ISBN 86-03-00523-0
28. Vrati se na vrh Vesna Ledi Oppenheim, Maroje Mrdulja, Ira
Payer (2008), Arena Zagreb, Zagreb. ISBN 978-953-55532-0-5
29. Vrati se na vrh Popis srednjih kola i gimnazija u Republici
Hrvatskoj (Preuzeto u rujnu 2008.)
30. Vrati se na vrh "Arheoloki muzej u Zagrebu". pristupljeno 02.
07. 2006..
31. Vrati se na vrh "Muzej za umjetnost i obrt". pristupljeno 02. 07.
2006..
32. Vrati se na vrh "Strossmayerova galerija starih majstora".
pristupljeno 02. 07. 2006..
33. Vrati se na vrh "Muzej Mimara". pristupljeno 02. 07. 2006..
34. Vrati se na vrh "Muzej grada Zagreba". pristupljeno 02. 07.
2006..
35. Vrati se na:35,0 35,1 35,2 http://bib.irb.hr/datoteka/396470.Kapovic-
Najnovije_jez._promj._u_zg_govoru.pdf
36. Vrati se na vrh Gradovi prijatelji

Literatura[uredi - | uredi izvor]

Lelja Dobroni: Biskupski i kaptolski Zagreb, Zagreb,
1991. ISBN 86-03-00521-4
Lelja Dobroni: Graditelji i izgradnja Zagreba u doba historijskih
stilova, Zagreb, 1983.
Lelja Dobroni: Zagrebaki Kaptol i Gornji grad nekad i danas,
Zagreb, 1988.
Dragutin Hirc: Stari Zagreb, Zagreb, 2008. ISBN 978-953-150-
842-1
Snjeka Kneevi: Zagrebaka zelena potkova, Zagreb,
1996. ISBN 953-0-60524-2
Snjeka Kneevi: Zagrebu u sreditu, Zagreb, 2003. ISBN
953-181-049-4
Gjuro Szabo: Stari Zagreb, Zagreb, 1941.

Vanjske poveznice[uredi - | uredi izvor]

Zagreb na Wikimedijinoj ostavi

Slubene stranice grada Zagreba

Interaktivna karta grada Zagreba
Turistika zajednica grada Zagreba
Zagreb Katalog
Zagreb uivo
Virtualna etnja kroz centar Zagreba
Zagrebaka
naselja: Dubrava | Dugave | Gajnice | Jarun | Kustoija | Lanite
| Maksimir | Malenica | Preko | Slobotina | pansko | Volovi
ca | Vrbani | Zaprue
 Prvi novinarski portal o Zagrebu
QTVR panoramske slike Zagreba
Crtice o Zagrebu
to Zagrebu znai Zlatna bula
Zagreb kao turistika destinacija
Portal Moj Zagreb
Zagreb Online
Zagreb Info
Zagrebstan
Vrijeme i vremenska prognoza za Zagreb
Moj Zagreb Info
Karta Zagreba
Karte za Vlak
Dalje.com
Totalni FM Radio
Potanske usluge Lider Express d.o.o.
[pokai]
pru
Naselja na otoku Hvaru

[pokai]

Hrvatski gradovi

[pokai]

Hrvatske upanije

[pokai]

R
 U

Glavni gradovi evropskih drava

Kategorije:
Zagreb
Grad Zagreb
Navigacijski meni
Niste prijavljeni

Razgovor sa IP adresom

Doprinosi

Izradi raun

Prijava
Stranica
Razgovor
itaj
Uredi
Uredi izvor
Vidi historiju
Trai-
Idi

Glavna stranica
Izabrani lanci
Nedavne izmene
Sluajna strana
interakcija -
Pomo/
Pijaca/
Portal zajednice
Ispis/izvoz
Napravi knjigu
Preuzmi kao PDF
Verzija za ispis
Drugi projekti
Wikimedia Commons
Alatke-
to vodi ovdje/ ?
Vezane izmjene
Posebno/
Verzije lanka/
Informacije o stranici
 Wikipodaci stavka
Citiraj ovaj lanak
Na drugim jezicima
Bosanski
English
Hrvatski
Magyar
Romn
Slovenina
Shqip
/ srpski

Jo jedan
Uredi veze
Ova stranica je zadnji put izmijenjena 21:48, 1 august 2017.
Tekst je dostupan pod Creative Commons Attribution/Share-Alike licencom; dodatni
uslovi se mogu primijeniti. Za detalje pogledajte uslove koritenja.

Politika privatnosti -

O Wikipediji -

Odricanje od odgovornosti

Razvijai

Izjava o kolaiima

Mobilni prikaz