Professional Documents
Culture Documents
__________________________________________________________________________________
Opina Hadii, ul. Hadeli br. 114, 71240 Hadii
Telefon: ++387-33-475-901; ++387-33-475-904; Fax: ++387-33-475-952
Web stranica: www.hadzici.ba e-mail: ohadzici@bih.net.ba
2
3
S A D R A J:
1. Uvod . 4
2. Hadii kroz historiju 4
3. Socioekonomska analiza Opine Hadii . 5
3.1. Geografski poloaj i prirodni resursi .. 5
3.2. Stanovnitvo i ljudski resursi .. 7
3.3. Privreda Opine .. 9
3.4. Budet Opine . 13
3.5. Infrastruktura .. 14
3.6. Snabdijevanje energentima . 16
3.7. Vodovod, kanalizacija i komunalna higijena .. 16
3.8. Prostorno planiranje 22
3.9. Ekologija . 22
3.10. Obrazovanje . 23
3.11. Zdravstvo i socijalna zatita . 25
3.12. Kultura i sport ... 27
3.13. Lokalna uprava i njeni partneri . 32
3.14. Civilna zatita 35
4. SWOT analiza . 35
4.1. Snage . 35
4.2. Slabosti .. 36
4.3. anse . 37
4.4. Opasnosti .. 37
5. Vizija razvoja Opine Hadii 38
6. Strateka opredjeljenja sa operativnim ciljevima .. 38
7. Strateka opredjeljenja sa operativnim ciljevima
i konkretnim projektima . 39
8. Anexi Strategije razvoja
8.1. Lista konkretnih projekata za realizaciju u
periodu 2011. 2015. godine .. 46
4
1. UVOD
Na Osmoj sjednici Opinskog vijea Hadii, odranoj 08.05.2009. godine ova Inicijativa je
jednoglasno podrana od strane opinskih vijenika, koji su usvojili Odluku o prihvaanju
Inicijative LOKALNO JE PRIMARNO i pristupanju izradi Strategije razvoja Opine Hadii
za period 2011. 2015. godina.
U srednjem vijeku dananje podruje Opine Hadii prvobitno bilo je u sastavu upe Lepenice.
Postojanje male upe Smucke u okviru Lepenice moe se tumaiti raspadom velikih upskih
oblasti na manje. Ovaj prostor se nalazio od XII stoljea pod vlau bos. Bana. Kasnije tokom
XIV stoljea donacijama vladara ova oblast dolazi pod upravu porodice Kosaa, ali u nekim
mjestima dalje egzistira vlast bosanskih vladara (Gradac i Smucka). Kroz dananju Hadiku
komunu postojala je prirodna veza srednje Bosne i Dubrovnika. Zbog toga postoji vie tranzitnih
carina, od kojih je jedna bila Ratelica (ital.carina). Arheoloki podaci govore o postojanju dva
srednjovjekovna grada a to su: Gradac kod Hadia i Tuhelj kod Tarina. Za njih P.Aneli tvrdi
da su bili centri manjih upravnih jedinica. Za Tuhelj se tvrdi da se moe identifikovati sa
dananjim naseljem Smucka. Gradac se u izvorima pomnje 1355. godine i 1378. godine u vezi sa
carinom bosanskom. Dolaskom osmanlija i razvoja Sarajeva, Smucka gubi znaaj raskrsnice, a
javlja se Pazari kao najvanija raskrsnica. Sam naziv upuuje na malo trgovite sa nekoliko
6
hanova. Dananji Pazari nastaje nakon izgradnje eljeznike pruge Sarajevo - Metkovi. Pored
hanova u Pazariu postojali su hanovi Japalaka u Tarinu, jedan u Ratelici i oko naselja Breze u
Donjim Hadiima.
Reljef
U reljefnom pogledu opina Hadii je veoma ralanjena, gdje prevladavaju brojni morfoloki
oblici. Osnovne karakteristike reljefa ine jasno izdvojene tri kotline od kojih je najvea
Hadika kotlina otvorena prema Sarajevskom polju. Pazarika kotlina je uokvirena sa sjeverne
strane Ormanjem, sa juga Bjelanicom, sa zapada Osenikom, a sa sjeveroistone strane sutjeskom
Gradac je odvojena od Hadike kotline, kroz koju protie rijeka Zujevina. Tarinsku kotlinu sa
zapadne strane uokviruje Ivan sedlo, sa june strane obronci Bjelanice, sa istone strane prevoj
Osenik i sa sjeverne strane padine Tmora i Sevida. Izmeu Tmora i Sevida Bjela rijeka je usjekla
duboki kanjon u pravcu sjevera zvanim Tuhelj, gdje se u Sastavcima sastaju sa Crnom rijekom i
time nastaje rijeka Lepenica.
Klima
S obzirom na reljef i geomorfoloke karakteristike, podruje opine Hadii izloeno je veoma
razliitim klimatskim uslovima. U niim dijelovima podruja opine klima je dolinsko-kotlinska,
a na Igmanu i Bjelanici ona je planinska. Prosjena godinja temperatura u Hadiima je oko
8,5C a na Igmanu 4,5C. Prosjena temperatura vazduha (jula mjeseca) u Hadiima je 18C, a
na Igmanu 13,7C. Najnie prosjene temperature (u januaru mjesecu) u Hadiima je -2C, a na
Igmanu 4,7C. Srednji broj dana sa mrazevima je 102, jesenji mrazevi nastupaju u oktobru a
kasni proljetni traju sve do aprila, mada u tome moe biti i znatnih odstupanja. Prosjene
godinje padavine u Hadiima iznosi oko 930 mm dok na vrhovima Bjelanice i Igmana iznose
1245 mm.
Hidrografija
Visoki katovi glacijalnog reljefa karakteriu snijenice bez izvora, a na srednjem katu krakog
reljefa nalaze se izvori. Izvori nastaju na dodiru propustljivih stijena krenjaka i manje
propustljivih dolomita, kristalnih kriljaca i kie.
Najvei rijeni tok opine Hadii je rijeka Zujevina koja izvire ispod sjeverozapadnih obronaka
Bjelanice izvorom potoka Kradenik. Njene desne pritoke su Ljubovica, Krupa i unovnica, a
lijeve su Pazariki potok, Vihrica i Rakovica. U tarinskoj kotlini spajanjem rijeka Bjelanica i
Kora nastaje Bijela rijeka u koju se ulijevaju potoci Mlavica i Kalanica.
Planinska jezera
Lokavsko jezero je smjeteno ispod visa Vlahinje. Ono ima oblik elipse. Dui promjer ima od
100 do 120 m, a krai oko 60 m. Najvea dubina vea je od jednog metra. Sa svih strana je
obraslo aom. Stoari to mjesto nazivaju "jezero bez dna" i o njemu priaju razne legende. Slui
za napajanje stoke za stoare iz Pazaria i Lokava. Kalajli jezero se nalazi kod Opanaka u
sjeverozapadnom dijelu planine. Prema prianju stoara jezero je duboko i stalno ima vode.
Lokvi ima na vie mjesta, ali brzo presue u ljetno doba. U Resniku se nalazi jedan izvor koji ima
kiselkast okus, u kanjonu Tuhelja ima izvora sa relativno toplom vodom.
Najnii pojas podnoja planine Igmana i Bjelanice pokrivaju ikaraste listopadne ume hrasta
kitnjaka i obinog graba. Ipak od drvea najei su hrastovi kitnjak, medunac, obini crni grab,
crni jasen, glog, crna bazga, ruj i druge.
Iznad najnieg hrastovo-grabovog pojasa die se snaan pojas bukve koji se Bjelanici dijeli na
tri dijela: pojas brdske bukove ume, pojas bukve i jele i pojas pretplaninske bukove ume.
Vegetacijski pokriva Igmana i Bjelanice ima velike prostore panjaka na kojima raste stona
trava za ispau. Na Igmanu i Bjelanici ima vie endeminih biljaka, vrsta trava i drvo zvano
sarajevska udovica. Na osnovu podataka o lovitu "Ormanj" obitavaju slijedee vrste divljai:
srne, medvjedi, zeevi, lisica i divlja svinja, a od pernate divljai: fazan, ljetarka, ljuka i divlji
golub.
Na podruju Opine Hadii, na povrini od 273,26 km2 u 1991. godini ivjelo je 24.200
stanovnika, a prema trenutnim procjenama broj stanovnika je oko 28.000.
350 Centar
140.000
120.000 300 Hadii
250 Ilida
100.000
Ilija
80.000 200
Novi Grad
60.000 150 Novo Sarajevo
40.000 100 Stari Grad
20.000 50 Trnovo
0 0 Vogoa
Broj stanovnika Povrina opine
6.000
5.000
4.000
3.000 Novi Grad
Centar
2.000
Stari Grad
1.000 Vogoa
Hadii Ilida Ilija Trnovo
0
Broj stanovnika/km2 (gustina naseljenosti)
9
15 64;
1 4 .3 7 3 ;
65%
0 14;
4 .2 3 2 ; 1 9 %
6 5 i vi e ;
3 .5 3 5 ; 1 6 %
ivoroeni
OPINA Ukupno Ukupno Po spolu Mrtvoroeni
roeni Muki enski
Centar 438 487 262 225 2
Hadii 222 238 119 119 0
Ilida 490 542 256 285 5
Ilija 167 183 88 95 1
Novi Grad 921 1038 519 529 5
Novo Sarajevo 441 491 268 223 3
Stari Grad 257 289 152 137 0
Trnovo 10 8 4 4 1
Vogoa 194 208 112 106 2
Kanton 3.140 3.484 1.750 1.724 21
Sarajevo
10
Umrli Od toga
OPINA Ukupno Po spolu Umrla Nasilne smrti
Muki enski dojenad
Centar 569 254 315 9 16
Hadii 152 68 84 2 4
Ilida 359 208 151 2 15
Ilija 112 53 59 - 5
Novi Grad 751 379 372 4 23
Novo 535 278 257 3 21
Sarajevo
Stari Grad 366 183 183 1 6
Trnovo 13 8 5 - -
Vogoa 127 67 66 1 5
Kanton
2.984 1.492 1.492 22 95
Sarajevo
U Opini je tokom 2009. godine zabiljeen znaajan porast obima proizvodnje, to se posebno
odnosi na porast prehrambene industrije, drvo - preraivake industrije, graevinarstva, a
zabiljeena su pozitivna kretanja u oblasti turizma.
Razvoj prehrambene industrije je prepoznat kao jedan od najznaajnijih potencijala, a prije svega
to raspolae znaajnijim potencijalima i resursima za uspjenu primarnu poljoprivrednu
proizvodnju. Opina ve raspolae znaajnim instaliranim kapacitetima za preradu i proizvodnju
hrane. Problem je nekontrolirani uvoz hrane i to uglavnom sumnjivog kvaliteta. Stavljanjem pod
kontrolu uvoza hrane, kao i veim podsticajnim mjerama, prije svega za poljoprivredne
proizvoae, uticalo bi se na poveanje proizvodnje, te bi se samim tim osigurale i znaajne
koliine sirovina za potrebe prehrambene industrije ime bi ova privredna grana dobila mjesto
koje zasluuje u razvoju privrede, a samim tim i u razvoju Opine. Pritisci na okoli nastaju od
koritenja repromaterijala, ambalae i otpadaka hrane u domainstvima, to prije svega, proizvodi
pritisak na ljudsko zdravlje, tlo, vodu, zrak i prostor. Nosioci prehrambene industrije u Opini su
Coca Cola Beverages BiH d.o.o, Akova group, Argeta, Teloptic mljekara, Sinalco,
kao i samostalni poljoprivredni proizvoai.
Kao nosioce ove grane industrije u Opini mogu se prepoznati Maomex, Sabix, Begex, te
odreeni broj malih pilana.
Za rast industrijske proizvodnje na Opini treba otkloniti i odreene prepreke, a to su prije svega
siva ekonomija, nezatienost domae proizvodnje, nedostatak zakonske regulative, nedostatak
veih investicija i slino. Velika panja se treba posvetiti i certifikaciji privrednih subjekata koji
gravitiraju na Opini Hadii, jer je do danas prema standardima ISO 9001:2000 i ISO
14001:1996 certificirana jedino Coca Cola Beverages BiH i Amarin Trade.
U opini postoji tendencija opadanja potronje vrstih energenata, to je rezultat irenja gasnog
sistema, te upotrebe prirodnog gasa kao ekoloki najistijeg energenta, tj. energenta koji ima
najmanji tetan uticaj na okolinu.
U poslijeratnom periodu revitalizacija ukupne privrede opine Hadii postaje primarni cilj, a
posebno revitalizacija agrara. Zbog povoljnih agro - ekolokih uvjeta za poljoprivredu (zemljite,
obnovljeni stoni fond, mehanizacija, klimatski uvjeti, raspoloiva radna snaga, itd.). U postojee
prednosti moemo ubrajati i: geografski poloaj, blizina Sarajeva kao velikog potroakog centra,
razvijena komunalna infrastruktura, razvijen preraivaki centar (Teloptic, Coca Cola,
Boletus, Akova itd.), odlini uslovi za razvoj turizma, mogunost organske proizvodnje
hrane, itd.
Projekcija razvoja poljoprivrede na Opini Hadii u izboru metoda i stratekih opredjeljenja ima
pristup koji nije optereen beivotnim teoretskim obrazloenjima. Ona polazi od osnovnih
postavki i podrazumijeva:
12
- robnog specijaliziranog i
- robnog mjeovitog proizvoaa.
Zbog znaaja poljoprivrede za Opinu Hadii, uraen je planski dokument Mogunosti razvoja
poljoprivrede Opine Hadii, 2005. 2010. godine.
a) Ouvanje okolia, zatita ukupnog podruja opine kao ekoloke zone u tom kontekstu i
organske proizvodnje hrane (rehabilitovati Opinu Hadii kao zagaivaa zemljita,
vode i vazduha i skinuti hipoteku prostora izraene radioaktivnosti);
b) Stvaranje ambijenta za postojanje i djelovanje osnovne dvije poljoprivredne poluge:
Poljoprivredne zadruge i Udruenja poljoprivrednih proizvoaa Opine Hadii;
c) Racionalno koritenje stimulativnih finansijskih sredstava kroz njihovo usmjeravanje
samo u predloenom modelu robne proizvodnje (Posticaji na nivou Kantona Sarajevo i F
BiH podstiu ukupnu proizvodnju do usvajanja Zakona o poljoprivredi, kada e se
podsticati samo robna proizvodnja);
d) Aktiviranje procesa zapoljavanja, ne samo u oblasti robne poljoprivredne proizvodnje,
ve i njenih komplementarnih oblasti;
e) Racionalno profiliranje domaeg (opinskog) bilansa hrane kroz rast njegove vrijednosti u
organskom smislu i uspostavljanje trita za vlastite proizvode.
13
Nije realno oekivati da e ovaj dokument sam po sebi rijeiti pitanje revitalizacije agrara Opine
Hadii. Za njegovu realizaciju neophodno je iskazati odlunost, finansijsku potporu, te
obezbijediti naine praenja i kontrole predvienih mjera.
Povoljna komponenta za agrarni razvoj Opine Hadii jeste struktura poljoprivrednog posjeda,
bez obzira na izraenu usitnjenost i fragmentiranost koja esto ograniava izbor proizvodnje i
primjenu suvremenih tehnolokih postupaka. Ovaj nedostatak nuno je pravilnom orijentacijom
pretvoriti u prednost koju Opina Hadii sa stanovita ekologije, organske proizvodnje hrane i
ostalih navedenih aspekata moe ostvariti.
U strukturi zemljinih povrina veliki udio otpada na umsko zemljite (16.854 ha), livade (1.870
ha) i panjake (4.369 ha), dok su skromni potencijali u povrinama oranica i bata (2.567 ha),
neplodnog zemljita (1.305 ha).
Dosadanji naini koritenja ovih povrina izraeni u prinosima pojedinih kultura (itarica) nisu
zadovoljavajui (2,5 t/ha), ne osiguravaju dovoljno proizvoda za profitabilnu proizvodnju. Od
ukupnih povrina samo se 109 ha koriste za proizvodnju itarica (jeam, zob, kukuruz, penica i
ra), to je znak vrlo ekstenzivne proizvodnje. U proizvodnji povrtnih kultura angaovane su
neto vee povrine (453 ha), od ega dominira proizvodnja merkatilnog krompira (300 ha) i sa
prinosima su na prosjenim vrijednostima blieg okruenja (F BiH). Jasno je da je zemljite za
proizvodnju itarica ograniavajui faktor konvencionalnog karaktera i da nije mogue bilo kojim
agrotehnikim mjerama teiti pribliavanju prinosa, koji e u konvencionalnom smislu biti
konkurentan.
Osnovne prednosti proizvodnog prostora opine su velike proizvodne povrine, apsolutno istog
i nezagaenog zemljita, uspostavljena infrastruktura, putna mrea, elektrifikacija, vodovod itd.
Nedostaci proizvodnog podruja odnose se uglavnom na usitnjenost poljoprivrednog prostora,
dok se na ostale interne slabosti (nedostatak tradicije za trnom proizvodnjom, nepovoljna
starosna struktura itd.) moe pozitivno izmijeniti, prije svega implementacijom ove Strategije.
Voarska proizvodnja je takoer posljednjih godina znaajno obnovljena. Dominiraju nasadi
jabuka (12.000 sposobnih za rod), kruke 4.700, ljive 5.100 itd. Prinosi vonih kultura su ispod
prosjenih vrijednosti okruenja.
Stoni fond djelimino je obnovljen (2.500 krava, 3.600 ovaca, 320 koza, 90.000 peradi, 1.300
konica pela). Naalost, u obnovi stonog fonda nisu potovani principi adekvatnog
odgovarajueg pasminskog sastava niti ope i pasminske rejonizacije stonog fonda. Nuno je
navesti da je mljekarska industrija Milkos Sarajevo u proteklom periodu djelovanja
destruktivno uticala na razvoj stoarstva ove opine, pa i Kantona u cjelini.
Navedena trenutna pozicija u oblasti stoarstva predstavlja zapreku u broj implementaciji mjera
koje e se predloiti za revitalizaciju stonog fonda, ukoliko se ne preduzmu mjere logistike i
finansijske podrke, te kontrole instrumenata za provedbu tih mjera.
14
Zabrinjava podatak da je najvei broj proizvoaa koji posjeduju 1-2 krave, a da je onih od 3-8
grla, relativno malo. Neto je povoljnija struktura sa uzgojem ovaca.
Stoni fond je relativno dobro rasporeen (prema podacima Strune slube Opine Hadii) ime
postoje dobre pretpostavke da se na svim postojeim mjesnim zajednicama formiraju robni
proizvoai biljne i animalne proizvodnje, posebno proizvoai mlijeka i mesa.
Analizirajui budete Opine kroz dui period moe se konstatovati da je prisutan trend rasta
budeta u periodu od 2003. do 2008. godine. Budet se uveao za neto vie od tri puta.
Karakteristika ovog perioda je stabilan i razvojni budet.
Na osnovu podataka iz navedene tabele moe se zakljuiti da je vei dio budeta Opine Hadii
implementiran za kapitalne projekte i to: sanacija i izgradnja puteva, projekti vodosnabdijevanja,
javna rasvjeta, izgradnja sportskih ploha i drugi kapitalni projekti.
15
U 2008. godini zabiljeen je pad budetskih prihoda u odnosu na prethodni period zbog ope
krize i recesije, a posebno zbog umanjenja budetskih prihoda Kantona Sarajevo, to se negativno
odrazilo na budete pripadajuih opina. U skladu sa Zakonom o Budetima u Federaciji Bosne i
Hercegovine obavezno je trogodinje planiranje prihoda i rashoda koje opini i budetskim
korisnicima stvara okvir za srednjorono planiranje, posebno kapitalnih projekata.
Danas opina redovno prati sve obaveze i potraivanja i troi budetska sredstva u skladu sa
budetskim planovima, koji se uvijek donose na vrijeme, to jest prije kraja tekue godine,
zajedno sa Odlukom o izvrenju budeta.
3.5. Infrastruktura
3.5.1. Cestovni saobraaj
Na podruju opine Hadii mreu cesta i ulica ine, prema zakonskoj regulativi kategorije cesta:
- magistralne ceste,
- regionalne ceste,
- lokalne ceste i
- nekategorisane ceste.
Putne komunikacije opine Hadii dobro su uvezane sa ostalim putnim pravcima. Postojanje
optimalne cestovne mree: magistralni put M-17, regionalni te lokalni putevi. Na podruju opine
Hadii stanje cesta i lokalnih puteva u velikoj mjeri je u skladu sa zakonskim propisima, dok
16
uslovnost za odvijanje saobraaja i stanje u kome se nalaze ceste nije zadovoljavajue. Razlog
ovome je podijeljena nadlenost na upravljanju i odravanju cesta, tako da su magistralni i
regionalni putevi u nadlenosti F BiH, dio lokalnih cesta je u nadlenosti Kantona Sarajevo, a dio
u nadlenosti Opine Hadii, a nekategorisani putevi su u potpunoj nadlenosti Opine Hadii.
Veina ovih cesta je u velikoj mjeri oteena i nije u potpunosti osposobljena za odvijanje
saobraaja i pored manjih intervencija na istim. Veliki broj nekategorisanih cesta nije asfaltirano i
veoma je nepovoljno za odvijanje saobraaja, naroito u zimskom periodu.
Kroz cijelo podruje opine Hadii prolazi meunarodna magistralna eljeznika pruga Sarajevo
Ploe u ukupne duine 25 km. Na podruju opine Hadii se nalaze sljedee eljeznike
stanice: Binjeevo, Hadii, Zovik, Pazari, Tarin i Ratelica. to se tie industrijskih kolosijeka
na podruju opine postoji jedan takav kolosijek i to od eljeznike stanice Hadii do Tehnikog
remontnog zavoda u duini od 1 km.
Javni gradski saobraaj na podruju opine Hadii obavlja KJKP Gras Sarajevo.
Linije obuhvaene prijevozom putnika autobuskog saobraaja su:
- Ilida Hadii-Drozgometva
- Ilida Pazari Tarin
- Ilida Tarin- Vukovii
Kvalitet prijevoza putnika na podruju opine Hadii je u velikoj mjeri u skladu sa potrebama,
dok na pojedinim linijama graani nisu zadovoljni kvalitetom pruanja usluga prijevoza, tako da
je u narednom periodu potrebno preduzeti mjere za prevazilaenje ovog problema zajednikim
ueem Kantona Sarajevo Ministarstvo saobraaja, KJKP Gras, Opine Hadii i
predstavnika MZ.
17
Podruje opine Hadii dijelom je obuhvaeno distributivnom gasnom mreom. Gas je doveden
do podruja naseljenog mjesta Hadii. Plin kao energent koristi se u naseljenim mjestima:
Binjeevo, Donji Hadii, Uivak, Musii, Garovci, naselje Hadii, unovnica, Dupovci,
Kuice i Grivii. Plin se koristi kao energent za zagrijavanje domainstava individualnih i
stambenih prostora, kao i za potrebe industrije. Kapacitet obezbjeen za podruje opine Hadii
je dovoljan za ve postojee potroae tako da irenje gasne mree u narednom periodu nije
mogue za podruje Pazaria i Tarina.
Opina Hadii ima cca 28.000 stanovnika, od ega je 65% korisnika sa vodovoda koje odrava
Javno komunalno preduzee Komunalac d.o.o. Hadii, a ostalih 35% stanovnitva se
snabdijeva sa nekog od lokalnih vodovoda.
Lokalni vodovodi su izgraeni za snabdijevanje pojedinih sela i podruja, najee bez ikakvog
nadzora. Prema podacima iz Izvjetaja o sanitarno higijenskom stanju objekata
vodosnabdijevanja na podruju Opine Hadii iz 1997. godine, koje je uradio Gradski zavod za
zdravstvenu zatitu Sarajevo, Sluba za zatitu i unaprjeenje ivotne okoline, na podruju
Opine Hadii je vreno ispitivanje 45 lokalnih vodovoda. Na tim vodovodima se voda
slobodnim padom dovodi do rezervoara, a zatim razvodi do domainstava. Razvodna mrea
veine seoskih, lokalnih vodovoda je stara, neadekvatna i neplanski se proiruje.
18
Zatitne zone nisu ograniene i zatiene. Ne postoje redovne kontrole fiziko - hemijske i
bakterioloke ispravnosti vode za pie, ne vri se dezinfekcija vode za pie. Kaptirani objekti
nemaju uspostavljen higijenski nadzor i najee nemaju odreeno lice koje bi se brinulo o
vodnom objektu. Prema rezultatima iz Izvjetaja, 5% vodovoda fiziko - hemijski i 42%
bakterioloki ne odgovara uslovima Pravilnika o vodama za pie, to ukazuje da se radi o
povrinskim vodama, skoro kinicama, koje esto zamuuju, ljeti presuuju, te je potrebno
pronai alternativno rjeenje snabdijevanja vodom za pie, a postojeu koristiti za tehniku vodu.
JKP Komunalac d.o.o. Hadii upravlja sa etrnaest vodovodnih sistema, od kojih su dva u
izgradnji i veina gravitira u naseljima Hadii, Pazari i Tarin. U toku su aktivnosti oko
prespajanja naselja Breza i Musii na vodovodni sistem Krupa Hadii, naselje Trzanj na
vodovod Perkovii Tarin i naselja Gornji Zovik na vodovod Kradenik Pazari, ime se za
ova naselja rjeava problem neadekvatnog vodosnabdijevanja.
Vodovodni sistemi su raeni prije 20-50 godina, ija je prosjena starost cca. 35 godina. Veina
rezervoara ima manje zapremine u odnosu na sadanje potrebe. Cjevovodi na vodovodnim
sistemima su raeni od raznih vrsta materijala (cijevi slabijeg kvaliteta kao to su ACC i PVC
cijevi), to znatno oteava normalno odravanje, poveava gubitke vode u sistemima i trokove
odravanja razvodne mree. U pojedinim naseljima cjevovodi su malih profila, jer izgradnja i
rekonstrukcija istih nije pratila razvoj tih podruja. Na takvim lokalitetima zbog malih profila
cjevovoda je loije snabdijevanje vodom postojeih korisnika i ne postoje uslovi za prikljuenje
novih objekata na vodovodnu mreu. Zbog toga je u narednom periodu potrebno organizovano
pristupiti rekonstrukciji i sanaciji pojedinih dijelova vodovodne mree u naseljima gdje dolazi do
intenzivnije gradnje, sa prethodnom izradom investiciono - tehnike dokumentacije. Na taj nain
bi se umnogome poboljalo vodosnabdijevanje i istovremeno smanjili gubici vode na vodovodnoj
mrei.
Na teritoriji Opine Hadii i dalje postoji vie devastiranih objekata za koje JKP Komunalac
d.o.o. Hadii nije izvrio sanaciju vodovodnih prikljuaka, naroito u naselju Mievii.
Korisnici takvih objekata povremeno koriste vodu u razne svrhe bez odgovarajue kontrole, te na
taj nain pogoravaju kvalitet vodosnabdijevanja i poveavaju ukupne gubitke vode na
vodovodnim sistemima. Osim toga, imajui u vidu nedostatak vode i uslove koritenja, za ovo
podruje je odobrena neekonomska cijena za izvrene usluge, naplata je loa, tako da je
odravanje vodovodne mree ovog podruja dodatno oteano. Takoer je sve izraenija pojava
ilegalnih prikljuaka na podruju Mievia i Gladnog polja, koji zajedno sa paualnim
korisnicima nemaju ugraene vodomjere, te znatno poveavaju nekontrolisanu potronju i
gubitke vode.
Mievia i Gladnog polja, promjena namjene pojedinih objekata (pretvaranje kua za odmor u
objekte za stalno stanovanje), izgradnja manjih, internih rezervoara za zalihe vode na velikom
broju objekata, te izgradnja veeg broja objekata bez odobrenja za graenje. Na navedenom
vodovodu se vre svakodnevne redukcije i postojee stanje je potrebno hitno rjeavati prema
Projektu vodosnabdijevanja vodom naselja Mievii i Gladno polje iz gradskog vodovoda, kojim
e se rjeavati vodosnabdijevanje dijela opine Ilida, naselja Rakovica. To je u skladu sa
Miljenjem broj: 05/1-23-1712/99 od 14.07.1999. godine, izdatim od Opine Hadii. Vodovodni
sistem Danac Mievii bi trebao dobiti nove koliine vode u planskom investiranju KJKP
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Sarajevo. Postojee stanje je izgraen novi, veeg kapaciteta
rezervoar i planirana izgradnja pumpne stanice.
Shodno Pravilniku o uslovima za odreivanje zona sanitarne zatite izvorita i zatitnih mjera za
izvorita voda koje se koriste ili se planiraju da se koriste za pie (Sl.novine Federacije BiH
broj: 51/02) JKP Komunalac d.o.o. Hadii je obezbijedio projekte zatite izvorita na
vodovodnim sistemima kojim upravlja, kao i za dva izvorita koja se planiraju koristiti. Navedeni
projekti su preduslov za donoenje Odluka o zonama sanitarne zatite i zatitnim mjerama.
Meutim, te Odluke jo nisu donesene od strane nadlenih organa, jer je postupak oko donoenja
i usvajanja Odluka veoma spor, to sve dodatno uslonjava postojee probleme vezane za zatitu
izvorita i ouvanje kvaliteta vode za pie (nekontrolisana sjea umskog drvea, nekontrolisano
odlaganje raznog otpada, izgradnja objekata i izvoenje raznih vrsta radova u neposrednoj blizini
izvorita i slino).
Voda za pie se svakodnevno dezinfikuje hlornim preparatom uz obezbjeenje kontinuiranog
prisustva dezinfekcionog sredstva, dok se u skladu sa Pravilnikom o vodama za pie redovno
kontrolie sanitarno higijensko stanje vode.
JKP Komunalac d.o.o. Hadii upravlja sa tri kanalizaciona sistema (Hadii, Pazari i Tarin)
i kolektorom Hadii - Mostarsko raskre - Blauj, na koja je prikljueno 6.360 korisnika, tj. cca
38,84 % stanovnika. Za kanalizacione sisteme su uraena idejna rjeenja i upravo je u toku faza
pripreme glavnih projekata.
Odvoenje otpadnih voda na teritoriji opine Hadii se vri preko tri kanalizaciona sistema i to:
- Kanalizacioni sistem Tarin je zapoet 1984. godine i nije okonan u cijelosti. Trenutno
je izgraeni dio sistema direktno ukljuen u vodotok Bijele rijeke (sliv Bjelanica i
Kora), bez ureaja za preiavanje. Isti ne pokriva cijelo podruje Tarina, nego je
prikljueno oko 53% korisnika vodovodnog sistema Mehina luka Tarin.
- Kanalizacioni sistem Pazari je takoer nezavren u odnosu na predvienu projektnu
dokumentaciju, sa uraenim privremenim ispustom u rijeku Zujevinu, bez ikakvog
ureaja za preiavanje. Predvieno je spajanje kanalizacionog sistema Pazari sa
20
Odvodnja oborinskih voda znaajno zaostaje za odvodnjom otpadnih voda i po duinama mree i
po povrinama pokrivenosti. Nerijeena odvodnja oborinskih voda u nekim podrujima ak utie
na nestabilnost terena. U mnogim naseljima su neureene saobraajnice, pa nije rijeena
adekvatno odvodnja atmosferskih voda i dolazi do ukljuivanja u fekalnu kanalizaciju. Iz
navedenog je oigledno da u prikupljanju i odvoenju otpadnih voda postoje znatni problemi koji
doprinose ugroavanju okolia.
Septike jame - Vei dio naselja i sela opine Hadii, koji nisu obuhvaeni izgraenim
kanalizacionim sistemima, odvodnju otpadnih voda vri preko septikih jama. Koncentrisanom
gradnjom a izgradnjom neadekvatnih septikih jama, javljaju se problemi neuslovnog stanovanja,
izlijevanja sadraja i nekontrolisanog oticanja. Neka podruja imaju uraene lokalne seoske
kanalizacije, koje se sprovode do najblieg vodotoka.
Problem otpada je vrlo izraen na podruju Opine Hadii. Problem je svakim danom izraeniji,
jer sa porastom ukupne potronje proporcionalno raste i koliina otpada. Moe se rei da su
koliine svih vrsta otpada u porastu zadnjih tridesetak godina kada je dolo do masovne upotrebe
plastine i drugih vrsta ambalae, kao i raznih proizvoda za linu i kunu higijenu (deterdenti,
kozmetika i slino).
Osnovna aktivnost u oblasti komunalne istoe i komunalnog otpada je redovan odvoz smea na
deponiju. Donedavno je samo dio Opine (centralni dijelovi Hadia, Pazaria i Tarina) bio
pokriven organizovanim odvozom otpada. Stanovnitvo preostalog dijela Opine (seoska naselja)
21
je otpad uglavnom odlagalo u korita vodotoka ili na formirane divlje deponije. Ranije je bilo
pokuaja da se uklone i saniraju divlje deponije smea. Meutim, nakon izvjesnog vremena
deponije bi ponovo nicale na istim mjestima.
Opina Hadii je 2005. godine pokrenula aktivnosti kako bi se ovaj vaan problem rijeio.
Naime, kako su odvoz komunalnog otpada i problem divljih deponija direktno povezani, zauzet
je stav da je potrebno prvo sistemski rijeiti odvoz otpada sa cijele teritorije Opine, a nakon toga
pristupiti uklanjanju divljih deponija.
Nakon provedenih procedura unutar struktura Opine Hadii izvren je raspored i postavljanje
kontejnera u svim mjestima Opine sa izuzetkom nekoliko mjesta do kojih nije mogu pristup
specijalnim vozilima za odvoz otpada (Luke, Doljani, Dragovii i Mokrine). Za navedena mjesta
treba u narednom periodu iznai adekvatna rjeenja.
Dosadanja iskustva su veoma pozitivna i sami graani rjeavanje problema odvoza otpada
smatraju velikim dostignuem. U narednom periodu, potrebno je poduzeti aktivnosti podizanja
svijesti graana kako bi otpad odlagali iskljuivo u kontejnere, da u iste ne odlau materije koje
bi mogle izazvati zapaljenje istih i da kabasti otpad uvaju i u propisanom terminu odloe na za
to predviena mjesta po planu JKP RAD Sarajevo. Odvoz kabastog otpada se po navedenom
planu vri dva puta godinje. Zabiljeena je pojava da pojedini graani iz dijelova naselja koji su
udaljeniji od lokacija sa kontejnerima i dalju odlau otpad na lokacije na koje su i ranije odlagali
(korita rijeka). Stoga, pored aktivnosti podizanja svijesti graana, neophodno je poduzeti
zakonom predviene mjere kako bi se ova pojava sprijeila.
U urbanim dijelovima Pazaria i Tarina, gdje je velika koncentracija stanovnitva i gdje graani
ostvaruju svoje potrebe (kole, ambulante, prodavnice, autobuske stanice i sl.) nedostaju korpe za
otpatke to uzrokuje velike koliine ambalae prehrambenih proizvoda i cigareta na zelenim i
saobraajnim povrinama. Nedostatak korpi za otpatke na frekventnim mjestima uoen je i u
Hadiima.
Kao posljedica sistemski nerijeenog odvoza otpada i nedovoljne ekoloke svijesti graana dolo
je do formiranja divljih deponija otpada. Ova pojava je naroito izraena na podrujima bez
vodotoka sa znaajnim protokom. Naime, u mjestima kroz koje protiu vodotoci sa veim
protokom graani otpad uglavnom odlau u njihova korita. U skladu sa navedenim, vee divlje
deponije su locirane uz naselja u kojima stanovnitvo ne moe koristiti rijeke i potoke za
odlaganje otpada.
Prikupljajui podatke o divljim deponijama koje trenutno egzistiraju na podruju Opine Hadii
dolo se do saznanja da se uglavnom radi o manjim deponijama koje je mogue rijeiti
jednostavno odvozom otpada na gradsku deponiju. Meutim, postoje i deponije za iju sanaciju
je potreban ozbiljan pristup i angaovanje znaajnijih sredstava.
Na irem podruju mjesne zajednice Hadii locirane su manje divlje deponije sa klasinim
otpadom i locirane su na blizini perifernih naselja (Kasatii, Vranii, Mokrine...). Meutim,
postoje i lokaliteti na koje se kontinuirano odlae graevinski ut i kameni materijal to se,
22
uglavnom, radi sa ciljem nasipanja i podizanja kote terena kako bi navedeni lokaliteti bili
pogodniji za gradnju.
Divlje deponije otpada na podruju mjesne zajednice Pazari su takoer manjeg obima i ne
zahtijevaju izradu projekata za sanaciju. Nalaze se u okolini rubnih naselja (Dragovii,
Karaosmanovii, okolina kasarne Zaim Imamovi).
Na podruju mjesne zajednice Tarin, pored manjih deponija lociranih na periferiji, postoje i
deponije na koje se ve dugi niz godina kontinuirano odlae otpad:
- deponija locirana u blizini sela Vukovii, neposredno uz put prema mezarju. Radi se o vrtai
prenika vie desetina metara i nepoznate ali sigurno velike dubine. Ispunjena je vodom skoro
do vrha a po cijelom obodu je natrpana smeem koje je tu dovezeno kamionima i traktorima.
Obzirom da se u stvari radi o jezeru nije mogue sa sigurnou procijeniti koliine otpada
koji se u njemu nalazi. Lokacija se u visinskom pogledu nalazi iznad naselja Vukovii, anii
i Ratelica tako da nije iskljuen tetan uticaj na vodoopskrbi sistem pomenutih naselja.
Rjeavanju ovog problema je potrebno posvetiti dunu panju odnosno sanaciju izvriti na
ekoloki najprihvatljiviji nain.
- deponija locirana iza starog eljeznikog tunela kod naselja Ratelica. Smjetena je u velikoj
udolini i sadri velike koliine otpada.
- deponija locirana izmeu naselja Budmolii i ee sadri ogromne koliine otpada.
Prema dostupnim podacima na teritoriji opine Hadii su se prije ratnih dogaanja nalazilo
5.074 stambene jedinice individualnog stanovanja i 1.456 stanova u zgradama kolektivnog
stanovanja. Na osnovu prikupljenih terenskih podataka (komisija uviaj na licu mjesta)
utvreno je da je 3.050 individualno stambenih objekata oteeno (neuslovno za stanovanje ) a
901 stamena jedinica u zgradama kolektivnog stanovanja neuslovna za stanovanje.
Ovi pokazatelji najbolje oslikavaju stanje u kojem se stanovanje nalazilo 1996. godine. Tada je
dolo do pravog graditeljskog buma, pa je veliki broj objekata individualnog stanovanja i
kolektivnog stanovanja je obnovljen. Pravi zamah u novoj izgradnji zapoeo je 2000. godine i to
individualnih stambenih zgrada danas slobodno moemo rei da se radi o broju oko 2.000 novih
stambenih zgrada.U oblasti kolektivnog stanovanja u toku je izgradnja dvije stambene zgrade sa
preko 300 stanova.
a) Prostorni planovi :
- Prostorni plan Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine (Slubene novine
Kantona Sarajevo broj: 26/06),
b) Urbanistiki planovi :
- Urbanistiki plan grada Sarajeva za urbano podruje Hadii za period 1986. do 2000.,
odnosno 2015. godine (Slubene novine Grada Sarajeva, broj: 5/90)
23
Opina Hadii kao i Kanton Sarajevo obuhvaena je manje vie bespravnom izgradnjom na
cijelom svom podruju. Bespravna gradnja je vie izraena na padinskim dijelovima opine
(seoskim podrujima). Zatiti prostora kao resursu kojim Opina raspolae treba se u budunosti
posvetiti posebna panja i to iskljuivo zajednikim djelovanjem svih subjekata, slubi i organa
Opine i to na cijelom podruju opine, a ne samo inspektora kao jedinke. Uzroci bespravne
gradnje su socijalni, uzurpacija i bespravni promet zemljita, bespravni prikljuci na
infrastrukturu (voda, struja, kanalizacija, itd.) od strane komunalnih preduzea. Osnovni cilj i
strategija Opine je zaustaviti daljnju bespravnu gradnju (postepenom stimulacijom legalne
izgradnje i destimulacijom bespravne izgradnje), te postojeu bespravnu izgradnju legalizirati
gdje god je to mogue, odnosno poruiti bespravno izgraene objekte gdje god se takvi objekti
nikako ne mogu zadrati.
3.9. Ekologija
Oblast ekologije ureena je Lokalnim ekolokim akcionim planom Opine Hadii. U periodu
2011. 2015. godine nastaviti aktivnosti na realizaciji planskih zadataka i LEAP-a.
3.10. Obrazovanje
3.10.1. Predkolsko obrazovanje
Na podruju opine Hadii do 1992. godine egzistiralo je jedno obdanite ''Ribica'' na lokalitetu
Hadia (Igmanska 85) sa ukupnom povrinom 404 m2, stvarnog kapaciteta 90 djece. Vrti je do
agresije djelovao pri JU za predkolsko vaspitanje i obrazovanje ''Hadii''. Godine 2003. nakon
potpune restauracije od strane UN Mission in BiH, Vrti Ribica poinje sa radom pri JU KS
''Djeca Sarajeva'', sa kapacitetom 35 50 djece.
Nakon rata pored ovog vrtia na podruju opine Hadii djeluje i Predkolska ustanova
''An-nur'' iji je osniva Bonjaka ustanova ''An-nur BiH'', sa kapacitetom 30 polaznika, odnosno
jednom odgojnom grupom.
24
Pregled upisanih uenika i ukupnog broja uenika u zadnje tri kolske godine:
Sve kole izdaju svoj list, te realizuju kolske programe povodom odreenih praznika, zato je i
Opina u skladu sa svojim mogunostima i planiranim sredstvima pruala finansijsku podrku
(sufinansiranje tampanja kolskih listova).
Na kraju je bitno istai da se sve tri osnovne kole, i pored dosta uinjenog, jo uvijek susreu sa
brojnim problemima oko sanacije postojeeg prostora, posebno sanitarnih vorova u centralnim
objektima, zamjene dotrajalog inventara i nastavnih uila, odnosno nabavci nedostajueg
inventara i nastavnih pomagala. Menadmenti kola su, osim redovnih poslova obezbjeenja
redovnog nastavnog procesa, svoje aktivnosti intenzivirali na iznalaenju sredstava za navedene
potrebe putem aplikacija prema nadlenim ministarstvima i nekim nevladinim organizacijama. U
ovim aktivnostima i Opina prua adekvatnu podrku i potporu shodno svojim mogunostima.
Tako je opina zajedno sa nadlenim Kantonalnim ministarstvom zavrila izgradnju modernog
kolskog igralita kod Osnovne kole u Hadiima.
Ova oblast je takoer regulisana Zakonom o srednjem obrazovanju na nivou KS koji je i osniva
svih srednjih kola na svom podruju.
Na kraju vezano za obrazovanje bitno je istai postojanje fonda Opine za stipendiranje uenika i
studenata ''Mehmedalija Huji'' koji trenutno stipendira 35 srednjokolaca i 30 studenata. U dalje
stratekom planiranju treba iznalaziti mogunosti poveanja sredstava fonda kako bi se poveali i
broj stipendista i visina stipendija.
Na podruju Opine Hadii djeluje - radi 5 medicinskih ustanova koje pruaju zdravstvene
usluge stanovnitvu - graanima Hadia (prilog: Tabela br. 1).
OJ Dom zdravlja Hadii kao dio JU Domovi zdravlja Kantona Sarajevo, prua preventivnu i dio
specijalistiko - konsultativne zdravstvene zatite za stanovnitvo Opine Hadii koja prema
naim procjenama broji oko 28.350 stanovnika (procjene Zavoda za statistiku su: 22.379).
Zdravstvena zatita prua se na tri lokaliteta i to u Centralnom objektu u Hadiima i podrunim
ambulantama u Pazariu i Tarinu.
Na podruju koje gravitira prema Centralnom objektu (MZ Binjeevo, Mievii, D.Hadii,
unovnica, Grivii, Drozgometva, Mokrine) ivi oko 16.000 stanovnika a od tog broja je oko
14.000 graana starosti 15 i vie godina ivota. Na podruju Pazaria (MZ Pazari, Lokve,
Osenik) ivi oko 5.970 stanovnika od toga je 5.115 graana sa 15 i vie godina ivota, dok na
podruju Tarina ivi oko 6380 stanovnika, a 5.320 graana je sa 15 i vie godina ivota.
27
- ortopedski dodatak,
- porodinu invalidninu.
TABELARNI PREGLED
Oblika, mjera i usluga socijalne zatite Slube socijalne zatite Opine Hadii za 2009. godinu
Tabela br. 5
R/B OBLICI, MJERE I USLUGE OSTVARENO U 2009. GOD.
I Smjetaj u drugu porodicu 11
II Smjetaj u dom za stara lica -
III Smjetaj u druge ustanove socijalne zatite 44
1 Stalna novana pomo 12
2 Novana naknada za pomo i njegu od strane druge osobe 881
3 Novana naknada za vrijeme ekanja na posao osobe sa psihikim i 23
fizikim smetnjama
4 Jednokratne novane pomoi 313
5 Izuzetne novane pomoi 1
6 Porodini smjetaj 2
IV Novane pomoi (1+2+3+4) 122
V Subvencioniranje trokova denaze-sahrane, ukopa 3
VI Regulisanje prava na subvencioniranje trokova grijanja 111
VII Mjere ukljuenja u kole, specijalne kole i rehabilitacije 4
1 Pomo u saniranju poremeenih branih i porodinih odnosa 48
2 Obezbjeenje zdravstvene zatite 40
3 Ostale usluge socijalnog i dr.strunog rada 13.254
4 Regulisanje toplog obroka u javnim kuhinjama
VIII USLUGE SOCIJALNOG RADA 13.342
UKUPNO (I+II+III+IV+V+VI+VII+VIII) 14.744
Sport i fizika kultura predstavljaju viestruko znaajnu komponentu stanja i razvitka svake
drutvene zajednice.
Nedvojbeno je pokazano da sport i fizika kultura jaaju individualne psiho - fizike, moralne i
karakterne osobine linosti, koje su pretpostavka za uspjenije radno i stvaralako djelovanje.
u koarci i odbojci. Poto u Hadiima nema atletskog kluba, veliki broj takmiara iz ove oblasti
odlazi u druge klubove i tamo biljee zapaene rezultate. Takoer i jedan broj smuara lanova
klubova na podruju Grada Sarajeva postie znaajne rezultate na domaim i meunarodnim
takmienjima u svojoj kategoriji.
Sportski tereni
Treba naglasiti da se i pored izvjesnih tekoa u proteklom periodu dosta uinilo na razvoju
sporta i fizike kulture, prvenstveno finansijskom podrkom organizovanom bavljenju sportom, a
zatim i na izgradnji sportskih igralita. Pored izgraenih sportskih ploha u Binjeevu, Ratelici,
Vrbanji i Lokvama, zavreni su radovi na kolskom igralitu u Hadiima. I u narednom periodu
bi trebalo nastaviti sa ovom tendencijom izgradnje sportskih ploha kako bi u to skorije vrijeme
imali izgraene sportske terene u svakoj mjesnoj zajednici.
Takoer i JU KSIRC Hadii organizuje sline turnire kao to su bajramski turniri, ljetna liga u
malom fudbalu itd.
Znaajne rezultate u organizaciji, odnosno sanaciji i izgradnji sportskih igralita daju sami
klubovi, iji su lanovi, ukljuujui i uprave Klubova, samoinicijativno radili na izgradnji i
ureenju terena to u mnogome olakava rad sa djecom i same treninge.
Prema statistikim podacima Slube za opu upravu, drutvene djelatnosti i zajednike poslove,
angaovano je oko 1.500 sportista u udruenjima iz domena sporta i rekreacije, to iznosi preko
7% u odnosu na broj stanovnika.
ORGANIZACIJA U SPORTU
Borilaki sportovi
1. Taekwando klub "Zlatni ljiljani" Dravna prvenstva
2. Klub borilakih vjetina Wizard Dravna prvenstva
30
Ostali sportovi
1. Ski klub "avnici" Dravna prvenstva
2. ahovski klub "Bjelanica" Druga liga BiH
3. Sport i rekreacija invalida Kantonalni turniri
4. Ski skok klub Dravna prvenstva
5. Streljaki klub ''Igman'' Dravna takmienja
6. Lovako drutvo ''Bjelanica'' Rekreativno
7. SRD ''Zujevina'' Rekreativno
8. Planinarsko drutvo "Bjelanica" Rekreativno
9. Planinarsko drutvo ''Brezovaa'' Rekreativno
Znaajnu podrku u radu i takmiarskim aktivnostima klubova, pruila je Opina dotacijama iz
Budeta. Na taj nain, osiguran je vei ili najvei dio takmiarskih trokova.
Dio izdvojenih sredstava je osim za trokove rada i takmienja usmjeren za nabavku potrebne
opreme, te investiciona ulaganja u objekte.
Treba istai da rezultati klubova i takmiara znatno nadmauju uloena sredstva u njihov rad, a
sportski dometi postaju tekoa koju ne moemo uvijek finansijski adekvatno pratiti. Sasvim je
sigurno da smo po tome rijetka sredina i da bi rezultati mogli biti jo bolji, kada bi bile bolje
materijalne pretpostavke.
3.12.2. Kultura
Kultura kao kompleksna drutvena pojava obuhvata oblast duhovnog i materijalnog stvaralatva i
igra vanu ulogu u odgoju i obrazovanju, te ouvanju kulturne tradicije i temeljnih duhovnih i
historijskih vrijednosti drutva. U nadlenosti Opine Hadii kao lokalne jedinice
samoupravnog djelovanja je osiguravanje osnovnih potreba stanovnitva u oblasti kulture i
obezbjeenja potrebnih uslova za djelovanje i rad postojeih nosilaca kulturne nadgradnje,
odnosno afirmacija i podrka u samostalnim ili zajednikim projektima u okviru svoga
djelovanja.
Uloga Opine kao institucije u kulturnom zbivanju na njenom podruju ogleda se kroz
pokroviteljstvo kulturnih i kulturno-zabavnih manifestacija i uea u organizovanju istih.
3. Biblioteka djelatnost
4. Kulturno - historijsko i prirodno naslijee
Na podruju Opine Hadii djeluju: jedan vrti, tri osnovne kole, jedna srednja kola koje kroz
nastavne i vannastavne aktivnosti doprinose opem razvoju i afirmaciji kulturne djelatnosti.
Predkolske ustanove
Predkolska ustanova u nizu obrazovnih institucija doprinosi kulturolokoj spoznaji djece u
smislu ukljuivanja najmlaih u obliku umjetnikog rada primjerenog njihovom uzrastu.
Osnovne kole
Angaovanjem uenika i nastavnika kroz nastavne i vannastavne aktivnosti iz domena kulture
ostavlja se i mogunost uenicima za nadgradnju u kulturolokom smislu. U kontekstu
navedenog, uenici se opredjeljuju i angauju za stvaralako - koristan rad, i sl.
BIBLIOTEKA DJELATNOST
5.700 knjievnih jedinica i cca 900 aktivnih lanova. U strukturi korisnika usluga biblioteke
veinu ine uenici osnovnih i srednjih kola, zatim penzioneri i studenti.
Kulturno - historijsko i prirodno naslijee Opine Hadii je jedan od bitnih resursa kojima
raspolae Opina. Kroz valorizaciju i ispravan pristup aktivnostima identifikacije i zatite
kulturno - historijskih i prirodnih dobara, uinit e se znaajan doprinos "izgradnji imida
Opine" kao turistiki atraktivne destinacije na osnovu bogatog kulturno - historijskog i
civilizacijskog naslijea na ovim prostorima.
Na ovom planu nita se nije poodavno uradilo, izuzev izgradnje nekoliko spomen obiljeja koja
podsjeaju na dogaaje iz agresije na R BiH u periodu 1992. - 1995. (Prehulja, Koan, Lokve,
ehidska mezarja, spomen ploe ispred osnovnih kola, te u Sastavcima, Ormanju i Tarinu -
egrap).
Potrebno je to hitnije poduzeti aktivnosti na izradi kompletne evidencije kulturno - historijskog i
prirodnog naslijea, odnosno jednog kompletnog elaborata koji bi osim evidencije sadravao
strunu elaboraciju i mjere eventualne sanacije, koritenja i zatite kulturno - historijskog i
prirodnog naslijea na kompletnom podruju Opine Hadii.
Na podruju opine kao multietnike zajednice egzistiraju sve tri vjerske konfesije zajednice sa
pripadajuim vjerskim objektima u kojima vjernici slobodno upranjavaju svoje vjerske potrebe.
- Islamska vjerska zajednica, organizirana kroz demate koji djeluju u sklopu Medlisa IZ
Sarajevo kao pravnog subjekta. Vjernici u dematima svoje vjerske potrebe zadovoljavaju
u vjerskim objektima damijama, odnosno mesdidima u manjim naseljima
- Srpska pravoslavna crkva organizirana je u sastavu Srpske pravoslavne crkvene opine
blaujsko hadike, sa vjerskim objektima u Hadiima crkva - kapela i crkva na
Oseniku
- Rimokatolika crkva organizovana kroz Rimokatoliki upni ured u Tarinu sa
pripadajuim objektom upne crkve
Jedinica lokalne samouprave ima vlastite nadlenosti ustanovljene ustavom i zakonom i ima
pravo slobodnog i samostalnog raspolaganja svojom imovinom u skladu sa zakonom.
Kao nivo vlasti koji je najblii graanima, opinama su donoenjem novog Zakona o principima
lokalne samouprave (Slubene novine F BiH, broj: 49/06) data daleko vea ovlatenja i
nadlenosti, a samim tim nametnute i vee obaveze, nego to je to bilo do sada. Prenos i
povjeravanje novih poslova jedinicama lokalne samouprave trebalo bi biti praeno dodjelom
sredstava potrebnih za njihovo efikasno obavljanje. Zakon e u potpunosti biti implementiran
kada vii nivoi vlasti, donesu, tj. usklade svoje zakone sa naprijed navedenim federalnim
zakonom.
Sadanje stanje:
Poslove iz okvira vlastitih nadlenosti, kao i poslove iz okvira povjerenih poslova jedinice
lokalne samouprave mogu obavljati i putem zajednikih organa, slubi, organizacija i institucija
sa javnim ovlatenjima i putem drugih vidova saradnje jedinica lokalne samouprave.
Organi jedinica lokalne samouprave su Opinsko vijee i Opinski naelnik. Meusobni odnosi
Opinskog vijea i Opinskog naelnika zasnivaju se na principima meusobnog uvaavanja i
saradnje, uz pojedinanu odgovornost za ostvarivanje vlastitih nadlenosti i zajedniku
odgovornost za funkcionisanje jedinica lokalne samouprave.
34
Opinsko vijee je organ i ima 25 vijenika. Opinski naelnik je izvrni organ uprave,
predstavlja Opinu i rukovodi svim slubama koje ine Jedinstveni opinski organ uprave.
Nadlenost i ovlatenja Opinskog naelnika utvrena su Statutom Opine Hadii, kojeg je
donijelo Opinsko vijee Hadii, dok je djelokrug rada, uz adekvatan opis poslova opinskih
slubi za upravu, utvren Odlukom o organizovanju opinskih slubi za upravu Opine Hadii i
obrazovanju Kabineta Opinskog naelnika, koju je donio Opinski naelnik.
Opinsko vijee kroz svoj redovan rad i rad svojih stalnih radnih tijela, nadleno je prije svega za
donoenje opinskih propisa i akata u skladu sa Ustavom, zakonom i Statutom opine. Odlukom
o obrazovanju stalnih komisija osnovano je 14 stalnih radnih tijela.
Broj izvrilaca odreen je prema vrsti, obimu i sloenosti poslova uz osiguranje pune
zaposlenosti svakog izvrioca i maksimalno koritenje njegovog strunog znanja i drugih radnih
sposobnosti. Sadanje potrebe za brojem uposlenika, kao dravnih slubenika (VSS) tako i
namjetenika (VS, SSS, KV i NK) su u potpunosti zadovoljene.
Poslovanje iz djelokruga organa uprave Opine Hadii i strunih i posebnih slubi obavljaju 83
uposlenika, od ega su 33 dravni slubenici, a 50 su namjetenici. Od navedenog broja
namjetenika njih 9 je u meuvremenu steklo VSS tako da e izmjenom Zakona o dravnoj
slubi u FBiH oni stei zvanje dravnih slubenika, ime e se kvalifikaciona struktura u Opini
znatno poboljati.
Osnovni cilj i zadatak uposlenika Opine Hadii je pruanje usluga i stvaranje povoljnog
ambijenta za razvoj lokalne zajednice. Krajnji korisnici usluga koje prua opinska administracija
su graani i ostali subjekti kojima treba biti pruena brza i potpuna usluga.
Kroz razne vidove edukacije, uea na seminarima i obukama, a svakako i kroz kontinuirano
struno usavravanje i obrazovanje koje je svaki uposleni duan sam da provodi, te maksimalnim
angamanom na svom radnom mjestu, najvei broj uposlenih nastoji da svoj posao obavi
kvalitetno, u skladu sa zakonima i propisima, to je mogue kvalitetnije, bre i efikasnije, a na
puno zadovoljstvo svakog lana lokalne zajednice.
Kao rezultat takvih opredjeljenja, razvijen je sistem upravljanja kvalitetom (QMS), u skladu sa
zahtjevima standard ISO 9001:2008, koji se koristi kao moan alat u opinskim organima lokalne
35
Najvei problem u radu opinskih slubi se do sada najvie osjeao u Opinskoj slubi za opu
upravu zbog nepostojeih uslova za rad u alter sali jer isti nisu bili primjereni potrebama u
odnosu na broj i strukturu stanovnitva, uslijed ega je dolazilo do guvi i dueg ekanja u redu
za usluge koje se pruaju. Naime, u strukturi stanovnika prevladavaju tzv. socijalne kategorije
koje esto imaju potrebe za ovjeravanje velikog broja dokumenata, te se nedostatak adekvatnih
tehnikih uslova, kao i skuen prostor bitno odraavao na efikasnost pruanja usluga graanima.
Radi premotenja navedenih problema, a na veliko zadovoljstvo kako korisnika usluga tako i
uposlenih ureena je alter sala sa tehnikom opremom ime se znatno poboljala efikasnost i
kvalitet u pruanju usluga.
Na podruju Opine Hadii, kao obavezan oblik mjesne samouprave putem kojih graani
sudjeluju u odluivanju o poslovima iz samoupravnog djelokruga i lokalnim poslovima koji
neposredno i svakodnevno utiu na njihov ivot i rad osnovano je 17 mjesnih zajednica i to:
Hadii Centar, Binjeevo, Donji Hadii, Drozgometva, Grivii, Mokrine, Pazari, Lokve,
Osenik, Tarin, Luke, Ratelica, Duranovii, Budmolii, Trzanj, Mievii i unovnica.
Transparentnost i javnost u radu kako Opinskog Vijea tako i jedinstvenog organa uprave
uope, kao preduslov efektivnog politikog nadzora i garancije da e organi jedinice lokalne
samouprave provoditi svoje dunosti u interesu lokalne zajednice ostvarena je prije svega kroz
izvjetavanje sa odranih sjednica Opinskog vijea putem TV SA i lokalne TV Igman.
Graani takoer aktivno uestvuju u utvrivanju prioriteta prilikom izrade planova razvoja i
budeta lokalne samouprave, kao i u procesu donoenja odluka na lokalnom nivou gdje kroz
uee u javnim raspravama imaju priliku da na ista daju svoje primjedbe.
Primjena Zakona o slobodi pristupa informacijama je na najviem nivou, tako da se svi zahtjevi
rjeavaju u zakonom propisanom roku (15 dana), ukoliko se radi o informaciji koja je pod
kontrolom organa uprave Opine Hadii. U cilju to bolje implementacije ovog zakona Opina
je odtampala Vodi za podnosioce zahtjeva i Index-Registar koji se odnosi na informacije koje
su u posjedu Opine Hadii koji su dostupni korisnicima usluga.
Takoer, opina ima dobro ureenu zvaninu opinsku WEB stranicu www.hadzici.ba/ koja se
redovno aurira novim informacijama, a i tampa se i izdaje Informativni Bilten Opine Hadii
kojim se graani obavjetavaju o svim znaajnim dogaajima na podruju opine.
36
U oblasti Civilne Zatite osnovni strateki cilj je podizanje nivoa sigurnosti graana koji stalno i
privremeno borave na podruju Opine Hadii. Za ostvarivanje ovog cilja neophodno je:
4. SWOT ANALIZA
SWOT analiza predstavlja teoretski okvir za analizu trenutnog stanja neke zajednice ili subjekta,
kao i okvir koji slui za iznalaenja naina za unaprjeenje postojeeg stanja. SWOT analiza
predstavlja skraenicu engleskih rijei Strenghts to znai snage, Weaknesses slabosti,
Opportunities mogunosti i Threats prijetnje. Svi ovi faktori se dijele na unutarnje na koje je
mogue djelovati i vanjske, eksterne faktore okruenja na koje je teko efikasno utjecati.
Unutarnji faktori su snage i slabosti, dok su vanjski faktori mogunosti i prijetnje. Pri tome je
sutina ove analize da se unutarnjim snagama ponitavaju vanjske prijetnje, dok se vanjske anse
ili mogunosti koriste za prevazilaenje unutarnjih slabosti.
Tim za izradu Strategije razvoja opine Hadii je uradio SWOT analizu i iskoristio je prilikom
definisanja Stratekih opredjeljenja i Operativnih ciljeva. Prilikom izrade analize tim je doao do
slijedeih rezultata:
4.1. S n a g e
4.2. Slabosti
4.3. a n s e
4.4. Opasnosti
Kao rezultat uraene analize proizala je jasna Vizija razvoja opine kao misao vodilja za sve
strukture opine u njenom daljnjem razvoju:
Opina Hadii e teiti razvoju koji e obezbjediti uslove za izgradnju industrijsko - energetskih
i turistikih kapaciteta, proizvodnju zdrave hrane uz potivanje svih standarda zatite ivotne
sredine, sa ciljem da postane ekoloki zatiena opina, ugodna za ivot svih njenih stanovnika.
39
STRATEKO OPREDJELJENJE 1.
Izrada Prostorno-planskih dokumenata za intenzivan razvoj Opine u svim oblastima
PROJEKTI:
STRATEKO OPREDJELJENJE 2.
Obezbjeivanje uslova za razvoj privrede
PROJEKTI:
STRATEKO OPREDJELJENJE 3.
Izgradnja infrastrukture
PROJEKTI:
1. Izgradnja javne rasvjete u naseljima: Vrbanja, Smucka, Opute, Kuice, Dupovci, Garovci,
Brezovaka - Trzno, Kukovii, Ferhatlije, Jele, Igmanska cesta, Sutice, Kasatii
nastavak, Mievii nastavak, Beganovi - Grude, Danii, Vukovii, Garovci, Uivak,
Breza, Koan, Ban Brdo.
5. Asfaltiranje i rekonstrukcija lokalnih puteva u naseljima: put Luke sputanje nivoa puta
u naselju Luke (nadvonjak), put Beganovi Lihovci, put Brezovaka - unovaka, put
Jele, put Grivii zaseok Kore, Novo naselje kod Remontnog Zavoda, Ulica 12
Hercegovake brigade i Ban brdo, ogranci puteva u Garovcima, ulica Igmanska dio kroz
Gaanovie, put Mievii ogranci iza aminog Gaja, put Mievii ogranci kod kombi
okretaljke i put Mievii ogranci iza restorana Centar BiH, put Binjeevo - Mievii, put
Uivak Bjelotine, put za selo Breza, put Kasatii, put Drozgometva - Selimovii, put
Kahrimani - Ljubovii, rekonstrukcija i modernizacija ulice Bjelanike sa izgradnjom
pjeakih staza, izgradnja puta Trnii Dragovii, rekonstrukcija stare magistrale od
Resnika do Osenika, modernizacija ulice Mrana oke sa izgradnjom pjeakih staza,
zavretak rekonstrukcije ulice Hadeli do ukljuenja na M-17.
43
Izgradnja vodovoda
Izgradnja kanalizacije
Regulacija vodotoka
a) Nastavak izgradnje regulacije rijeke Zujevine, potoka Kradenik, Resnik, Vihrica i unovakog
potoka
STRATEKO OPREDJELJENJE 4.
Obezbjeenje uslova za primjenu standarda ivotne okoline
PROJEKTI:
1. Zavretak izgradnje nove ambulante u Tarinu sa prostorijama Mjesne zajednice
2. Rekonstrukcija centralnog objekta Doma zdravlja
3. Izgradnja nove ambulante u Binjeevu sa prostorijama Mjesne zajednice
4. Popuna neophodnim kadrovima specijalistima u Domu zdravlja
5. Dovretak opremanja Multimedijalnog centra
6. Izgradnja sportskih ploha
7. Nabavka sanitetskog vozila
8. Realizacija projekta sanacije KSIRC-a
STRATEKO OPREDJELJENJE 6.
Odgovorna i efikasna lokalna uprava
PROJEKTI:
1. Pruanje usluga i stvaranje povoljnog ambijenta za razvoj lokalne zajednice,
2. Profesionalan i struan pristup u skladu sa zahtjevima i propisima,
3. Obuka o upravljanju projektima,
4. Implementacija i osmiljavanje projekata.
PRILOZI :
- Projekti
45
PROJEKAT BROJ: 1
PROJEKTI INFRASTUKTURE
PROJEKAT BROJ: 2
PROJEKAT BROJ: 3
PODRUJE OPINA HADII
STRATEKO Obezbjeenje uslova za razvoj privrede
OPREDJELJENJE
OPERATIVNI CILJ Stvaranje uslova za aktiviranje turistikog potencijala
PROJEKAT Valorizacija peine Megara
LOKACIJA MZ Budmolii
Stvaranje uslova za posjete peini Megara i stvaranje sadraja na lokalitetu Lanita
KRATAK OPIS PROJEKTA (turistike, didaktike, sportske, rekreativne, obrazovne, speleoloke i sl.)
Peina Megara e svojim posjetiocima ponuditi jedinstveno iskustvo u smislu
speleolokog turizma, uz mogunost konzumacije zdrave, ekoloki proizvedene hrane,
CILJ PROJEKTA biljnog i ivotinjskog porijekla, uz mogunosti planinskog i umskog rekreacionog
turizma.
Pruanje jedinstven usluge planinskog turizma;
Zapoljavanje lokalnog stanovnitva;
OEKIVANI REZULTATI Obrazovanje i informisanje mladih o znaaju biljnog i ivotinjskog svijeta u odranju
planete zemlje (Djeluj lokalno, misli globalno);
Nauno istraivake, rekreativne, izletnike svrhe i slino.
- Uz odgovarajuu podrku uesnika u implementaciji i odravanju projekta, mogue
je trajno zadovoljiti potrebe povezane sa speleolokim turizmom na lokalitetu
peine,
OPRAVDANOST - Ukljuiti lokalno stanovnitvo na obezbjeenju ekoloki proizvedene hrane,
PROJEKTA - Istovremeno zadovoljavanje potreba svih ljubitelja prirode, koji bi svoje edukativne,
didaktike, nauno-istraivake, rekreativne i druge potrebe i svrhe zadovoljili na
ovom lokalitetu bogatom florom i faunom
REALIZACIJA PROJEKTA I STEPEN PRIPREMLJENOSTI DOKUMENTACIJE
AKTIVNOSTI NOSIOCI AKTIVNOSTI VREMENSKI OKVIR
Izrada geosnimaka i Opina Hadii sa partnerima (domaim i 2011. godina
ocrtavanje terena inozemnim)
Izvoenje graevinskih radova Opina Hadii sa partnerima (domaim i 2011. i 2012. godine
u skladu sa tenderom inozemnim)
Izvoenje elektroradova u Opina Hadii sa partnerima (domaim i 2011. i 2012. godine
skladu sa tenderom inozemnim)
Unutranje osvjetljenje i Opina Hadii sa partnerima (domaim i 2011. i 2012. godine
turistika staza inozemnim)
Mobilijar i ostali potrebni Opina Hadii sa partnerima (domaim i 2012. godina
sadraji inozemnim)
Turistika signalizacija Opina Hadii sa partnerima (domaim i 2011. i 2012. godine
inozemnim)
Izrada promotivnog materijala Opina Hadii sa partnerima (domaim i 2011. i 2012. godine
inozemnim)
BROJ KRAJNJIH Svi zainteresovani ljubitelji prirode, kako iz Kantona, tako i ire
KORISNIKA PROJEKTA
FINANSIJSKA PROCJENA Oko 170.000,00 KM
REALIZACIJE PROJEKTA
IZVORI FINANSIRANJA
REGIJA PIJEMONTE Oko 150.000,00 KM
OPINA HADII Oko 20.000,00 KM
48
PROJEKTI INFRASTUKTURE
PROJEKAT BROJ :4
PROJEKTI INFRASTUKTURE
PROJEKAT BROJ: 5
PROJEKTI INFRASTUKTURE
PROJEKAT BROJ : 6
PROJEKTI INFRASTUKTURE
PROJEKAT BROJ : 7
PROJEKTI INFRASTUKTURE
52
PROJEKAT BROJ : 8
PROJEKAT BROJ : 9
PROJEKAT BROJ : 10
PROJEKAT BROJ : 11
PROJEKAT BROJ : 12
PROJEKAT BROJ : 13