1

ZAGREB - SAVA - MOSTOVI

IZRADIO: DUBRAVKO ŠIROLA, dipl.ing.prom.

Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba, Zagreb, Republike Austrije 18; e-mail: zavod.prostorno.uredjenje@zagreb.hr :tel: 610-1845, fx:610-1838; rujan 2013.G.
 2

Sadržaj i procedura izrade dokumenta prostornog uređenja definirani su Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine br.
76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12).
Generalnim urbanističkim planom, u skladu sa Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske i Prostornim planom Grada
Zagreba, utvrđuje se temeljna organizacija prostora, zaštita prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti, korištenje i namjena površina, s
prijedlogom uvjeta i mjera njihova uređenja.
1. Kako se odlučuje o
Generalnim urbanističkim planom predviđa se gradnja i uređenje osnovne ulične mreže, trgova i drugih nekategoriziranih ulica, tako da se
gradnji novog osigura usklađen razvoj javnoga, pješačkog i biciklističkog prometa, te osiguraju uvjeti za afirmaciju postojeće i formiranje nove mreže javnih
urbanih prostora.
mosta?
Generalnim urbanističkim planom predviđa se gradnja mostova kao prometnih građevina i kao građevina iznimnog značenja za formiranje
identiteta grada na rijeci.
Procedura?
Uz zadržavanje i rekonstrukciju postojećih, Generalnim se urbanističkim planom predviđa gradnja deset novih mostova.
Za planiranje, projektiranje, te gradnju i uređenje trgova i mostova mjerama provedbe osigurat će se prostorno-oblikovni kriteriji najvišega
urbanog standarda.

Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba, Zagreb, Republike Austrije 18; e-mail: zavod.prostorno.uredjenje@zagreb.hr :tel: 610-1845, fx:610-1838; rujan 2013.G.
 3

 Sava protječe kroz Zagreb u duljini od oko 30 km;

 Širina kinete (korita) je 100 m (prosječno);
 Širina inundacija s obje strane po 100 m (prosječno);
 Inundacije se u prosjeku plave 15 dana u godini;
2 Zagreb nije u  Visina nasipa kroz Zagreb 3-5 m;
 Nasipi su dimenzionirani da kruna nasipa na području od Podsusedskog do Mičevečkog mosta nadvisuje tisućugodišnji vodni nivo za 1
potpunosti m;
iskoristio svoju  Uzvodno i nizvodno nasipi su predviđeni za obranu od stogodišnje velike vode koju nadvisuju za 1,2 m;
 Maksimalni kapacitet protoka kroz Zagreb 3.270 m3;
rijeku, zašto je  Maksimalni kapacitet protoka kroz odteretni kanal Odra 1.510 m3 ;
 Kanal Odra je izgrađen u duljini od 33 km, od planiranih 51,4 km;
tako? Ima li Sava  Preljev Jankomir počinje djelovati kod protoka 1.900 m3/s;
potencijal?  Regulacija rijeke Save dovela je do smanjenja dotoka vučenog i suspendiranog nanosa, pa se javlja proces erozije vlastitog dna korita –
jedan od razloga pada razine podzemnih voda;
 Vodostaj podzemnih voda pada 1-2 m svakih 10 godina;
 Za vodnu opskrbu Save važne su obilne padaline u planinsko-brdskom gornjem dijelu porječja (Slovenija). U gornjem dijelu toka Sava
ima snježno-kišni režim, a u srednjem i donjem dijelu toka režim prelazi u kišno-snježni, tako da proljetni i ranoljetni maksimum
(kopnjenje snijega i kiša) postaje izrazitiji od kasnojesenskog (kiša), dok je ljetni minimum (velika isparavanja) izraženiji od zimskog
minimuma.
 Sava je glavna sabirnica voda u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

1. Sava, uz Medvednicu je bitan sinergijski čimbenik grada Zagreba, te je slijedom toga neophodno bez odgode pristupiti izradi urbanističke studije prostora
uz Savu, obuhvaćenog Prostornim planom grada Zagreba:
2. Dosadašnje studije urbanizma-arhitekture, ekonomije, energetike, hidrotehnike, vodozaštite, prometa, ekologije i drugih paralelno su se izrađivale i tako ne
pridonoseći cjelovitom interdisciplinarnom (urbanističkom) sagledavanju rješenja prostora.
3. Upravo je rijeka Sava ona karika koja povezuje parkove prirode Medvednicu i Žumberak, naplavna polja i obližnja gorja sa prostorno disperziranim urbanim
tkivom Zagreba;
4. Sava nikako nije samo vodena površina i vodno lice rijeke, već je ona ključni sublimator i razvojna mogućnost grada, ali uz uvjet osiguranja opstanka
postojeće bioraznolikosti koja se veže uz tok rijeke u prirodnom okolišu;
5. Sava i Medvednica prirodno zatvaraju zagrebački zeleni pojas kojeg je potrebno artikulirati i dopuniti zelenom gradskom mrežom visokog zelenila uz
prometne koridore i stvoriti podlogu za razvoj sredine ugodnog života;
6. Kako je kroz vrijeme dokazano, savska jezera su nedvojbeni aktivatori prostora;
7. Promatrajući užu regiju (Grad Zagreb, Zagrebačka županija i Krapinsko-zagorsku županiju) i njenu održivost, Zagreb mora iskoristiti jaki utjecaj štićenja
prirode u njegovom planiranju i tu situaciju dodatno obogatiti dostatno dimenzioniranim šumama, livadama, parkovima i drvoredima koji se pružaju od
obronaka Medvednice i iz nizinskih polja do obala Save. Urbano tkivo grada okruženo i premreženo zelenim pojasom osigurava eko-sustav grada održivog
u nadolazećim vremenima i zacrtava razvoj grada za sutra;
8. Zagreb nužno treba napraviti cjelovitu i kompetentnu analizu povijesnog razvoja svog identiteta s pogledom u budućnost, te sagledati raznovrsna motrišta
daljnjeg razvoja grada :
vrednovanje, zaštita i obnova zagrebačkog vodonosnika, distribucija pitke vode – prioritetni resurs;
park prirode – grad za sutra,
elementi ekonomskog razvoja – brand grada,
ekologija – održivi razvoj grada,
energetika (obnovljivi izvor energije) i hidrotehnika (obrana od poplava),
urbani razvoj grada – slika grada,
urbana sociologija – razvoj regije,
„lajtmotiv Zagreb-grad na Savi“ promijeniti i usmjeriti razvoj prema „Zagrebu – gradu parkova“,
promet – protočnost urbane mreže i dr.

Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba, Zagreb, Republike Austrije 18; e-mail: zavod.prostorno.uredjenje@zagreb.hr :tel: 610-1845, fx:610-1838; rujan 2013.G.
 4

Generalnim se urbanističkim planom predviđa gradnja deset novih mostova, od kojih sedam kolno-pješačko-biciklističkih (dva za tramvaj ili
lakošinsku željeznicu (LŠŽ)), dva kolno-pješačka i jedan pješačko-biciklistički most. Pored navedenih, daljnje pješačko-biciklističke mostove moguće
je graditi i na drugim lokacijama - na površinama svih namjena što su utvrđene Planom mogu se graditi pješačko biciklistički mostovi.

3. Koji su planovi PLANIRANI KOLNO-PJEŠAČKO-BICIKLISTIČKI (7): PLANIRANI KOLNO-PJEŠAČKI (2):

gradnje po GUP - Produžena Šoljanova (Kovinska) - Priobalna – Rakitje

-
što se tiče novih -
Produžena ulica Medpotoki
Zapadni Jarunski most (produžena Vrapčanska)
- Petruševec

mostova? (+tramvaj ili LŠŽ)

- Istočni Jarunski most (produžena ulica Črnomerec) PLANIRANI PJEŠAČKO.BICIKLISTIČKI (1):
- Produžena Cvjetna cesta (Cimermana)
- Produžena Strojarska (SR Njemačke) (+tramvaj ili LŠŽ) - Produžena Sveučilišna aleja
- Produžena Vatikanska (postojeći stari Savski most koji je zaštićen 1975 g. koristi se kao pješački)

Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba, Zagreb, Republike Austrije 18; e-mail: zavod.prostorno.uredjenje@zagreb.hr :tel: 610-1845, fx:610-1838; rujan 2013.G.
 5

4. Kolika je prosječna dubina Save na Prema dostupnim podacima, Sava je najdublja u visini Šćitarjevskih Novaka. Karakteristike rijeke Save: dno na
koti 96 m.n.m., dubina vode 4m, a minimalni protok 60 m3/s.
zagrebačkom području (tijekom godine)?

Gdje je prosječno najdublja?

Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba, Zagreb, Republike Austrije 18; e-mail: zavod.prostorno.uredjenje@zagreb.hr :tel: 610-1845, fx:610-1838; rujan 2013.G.
 6

5. INFRASTRUKTURA (vodoopskrba, odvodnja, plinovod, toplovod, dalekovodi..), VIZUALNI IDENTITET – SKULPTURA U

5. Postoji li još neka korist od
PROSTORU, RADOST STVARANJA.., a VRSTE MOSTOVA SU:
mostova osim za transport ljudi i
vozila, te koje sve vrste mostova A) VRSTE MOSTOVA PREMA NAMJENI A) VRSTE MOSTOVA PREMA GRADIVU
Ova podjela je jedna od najčešće korištenih!
•Pješački mostovi
•Masivni mostovi
postoje - konstrukcija/namjena? •Cestovni mostovi
•Željeznički mostovi
mostovi od prirodnog kamena
mostovi od opeke
•Akvedukti (mostovi za prevođenje tekućina) •Metalni mostovi
mostovi od betona
•Kombinirani mostovi (za više vrsta prometa istodobno)
mostovi od armiranog betona
•Industrijski mostovi (za dizalice, prenosila, mostovi od lijevanog željeza
cjevovode, pomične trake itd.) mostovi od čelika
Ako na mostu ima više vrsta prometa odjednom, svrstavamo ga mostovi od aluminija
•Drveni mostovi
u grupu prema dominantnom prometu. Jedino ako su ti tokovi
•Spregnuti mostovi
jednako zastupljeni most spada u grupu kombiniranih mostova.
B) VRSTE MOSTOVA PREMA UZDUŽNOM RASPOREDU
B) VRSTE MOSTOVA PREMA POLOŽAJU U PROSTORU PREMA SIMETRIČNOSTI
•Simetrični mostovi
PREMA VRSTI ZAPREKE: •Nesimetrični mostovi
•Mostovi nad vodama (rijekama, kanalima, morem) PREMA BROJU OTVORA
•Vijadukti (mostovi nad suhim dolinama) •Mostovi s jednim otvorom
•Nadvožnjaci (mostovi nad prometnicama) •Mostovi s dva otvora
•Mostovi s tri otvora
•Obronački mostovi (duž padina) •Mostovi s više otvora
•Visoke ceste (prometnice u gornjoj razini) PREMA RITMIČNOSTI OTVORA
•Mostovi utvrda •Mostovi s jednakim otvorima
•Mostovi u rampama, prilazima ili inundacijama •Mostovi s različitim otvorima
•Mostovi s ritmički različitim otvorima
•Podvodni mostovi PREMA BROJU NOSIVIH STRUKTURA
PREMA KRAJOLIKU: •Mostovi s jednom nosivom strukturom
•Gradski mostovi •Mostovi s više nosivih sustava u uzdužnoj dispoziciji
•Mostovi u neizgrađenom krajoliku
C) VRSTE MOSTOVA PREMA STATIČKOM SUSTAVU
Ova podjela je jedna od najčešće korištenih!
C) VRSTE MOSTOVA PREMA DIMENZIJAMA •Gredni mostovi
•Propusti (mostovi s rasponom manjim od 5 m, slobodne grede
ili ukupnom duljinom manjom od 10 m, k ti i i či l b i
•Svođeni mostovi
ili premoštenom površinom do 10 m2) •Razuporni mostovi
•Mali mostovi (otvora do 20 m) •Okvirni mostovi
•Srednji mostovi (otvora 20 do 100 m) •Ovješeni mostovi
•Veći mostovi (otvora 100 do 300 m) •Viseći mostovi
kontinuirani nosači sa zglobovima
•Veliki mostovi (otvora preko 300 m) kontinuirani nosači bez prekida
•Izvanredne građevine (mostovi vrlo velikih dimenzija ili nestandardnih obilježja) •Mostovi s kombiniranim statičkim sustavima
E) VRSTE MOSTOVA PREMA POMIČNOSTI GLAVNIH
DIJELOVA D) VRSTE MOSTOVA PREMA TIPU GLAVNOG NOSAČA
•Pločasti mostovi
•Fiksni (nepokretni) mostovi •Rebrasti mostovi
•Pokretni mostovi •Mostovi s punostijenim konstrukcijama
•Plutajući (pontonski) mostovi •Rešetkasti mostovi
•Sandučasti mostovi
•Mostovi sa složenim sustavima
OVA PODJELA SE DALJE GRANA NA SLIJEDEĆE PODJELE: Ova podjela se odnosi prvenstveno na gredne mostove.
a) VRSTE MOSTOVA PREMA GRADIVU
b) VRSTE MOSTOVA PREMA UZDUŽNOM RASPOREDU E) VRSTE MOSTOVA PREMA TLOCRTNOM OBLIKU
c) VRSTE MOSTOVA PREMA STATIČKOM SUSTAVU PREMA OBLIKU NIVELETE
•Mostovi u pravcu
d) VRSTE MOSTOVA PREMA TIPU GLAVNOG NOSAČA •Mostovi u zavoju
e) VRSTE MOSTOVA PREMA TLOCRTNOM OBLIKU PREMA POLOŽAJU OSI MOSTA NASPRAM OSI UPORNJAKA
f) VRSTE MOSTOVA PREMA POLOŽAJU KOLNIKA •Okomiti mostovi
•Kosi mostovi

Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba, Zagreb, Republike Austrije 18; e-mail: zavod.prostorno.uredjenje@zagreb.hr :tel: 610-1845, fx:610-1838; rujan 2013.G.
 7

DEFINICIJA MOSTA I NAZIVLJE

Most je osobita građevina koja prometnicu prevodi preko zapreke.
6. Od kud dolazi riječ POJAM MOSTA
„most“? Riječ sveslavenskog i praslavenskog porijekla
mot-to-s – ono što je postavljeno, metnuto, sagrađeno
mazd-to-s – skup balvana ili brvna prema prasrodstvu s latinskim gdje je
malus – jarbol

„Od svega što čovek u životnom nagonu podiže i gradi, ništa nije u mojim očima bolje i vrednije od mostova. Oni su važniji od kuća, svetiji, opštiji od hramova. Svačiji i
prema svakom jednaki, korisni, podignuti uvek smisleno, na mestu na kome se ukrštava najveći broj ljudskih potreba, istrajniji su od drugih građevina i ne služe ničem
što je tajno i zlo.“ (Ivo Andrić)

Most dr. Franje Tuđmana Maslenički most

7. Koliko traje • Projektanti mosta: Zlatko Šavor, Građevinski fakultet Zagreb • Projektanti mosta: Stjepan Štorga, prema originalnom projektu Vojislava
• Izvođač radova: Walter-Bau AG, Konstruktor Split Draganića
prosječna
• Datum početka radova: 1998. • Izvođači radova: Đuro Đaković Montaža, Tehnobeton Zagorje
izgradnja mosta? • Datum završetka: 2002. • Datum početka radova: 2002.
• Dužina: 518 m • Datum završetka: 2005.
Koliko košta • Širina: • Dužina: 315 m
izgradnja mosta? • Cijena: 252 milijuna kuna • Širina: 10,5 m
• Cijena: 45 milijuna kuna

Domovinski most
• Projektanti mosta: Rajke Veverka, Martina Balić
• Izvođači radova: Industrogradnja d.d.
• Datum početka radova: 2002.
• Datum završetka: 2007.
• Dužina: 879 m
• Širina: 34 m Izvor: ingenieurpress.com
• Cijena: 300 milijuna kuna

Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba, Zagreb, Republike Austrije 18; e-mail: zavod.prostorno.uredjenje@zagreb.hr :tel: 610-1845, fx:610-1838; rujan 2013.G.
 8

Zagreb nema uspostavljen sustav kontinuiranog brojenja prometa na glavnoj cestovnoj mreži što bitno umanjuje mogućnost sustavnog
poboljšanja prometnog sustava u gradu i nameće potrebu njegovog što žurnijeg uvođenja. Prema podacima iz 2008 godine na Mostu Slobode
8. Koji je zabilježen je promet od 65.000 vozila dnevnog opterećenja radnim danom (PGDP), na mostu Mladosti 55.000 vozila dnevnog opterećenja
najfrekventniji radnim danom (PGDP).

most u Zagrebu i
koliko dnevno ima
prometa
(ljudi/vozila?)

Na najfrekventnijem, Jadranskom mostu, a kao rezultat cjelodnevnog brojanja prometa na dan 24.10.2008.g. za potrebe rekonstrukcije
raskrižja s kružnim tokom prometa „Remetinec zabilježeno je približno 75000 vozila dnevnog opterećenja (PGDP).

Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba, Zagreb, Republike Austrije 18; e-mail: zavod.prostorno.uredjenje@zagreb.hr :tel: 610-1845, fx:610-1838; rujan 2013.G.
 9

DA – sukladno GUP-u (!). Uz zadržavanje i rekonstrukciju postojećih, Generalnim se urbanističkim planom predviđa gradnja deset
9. Treba li Zagrebu novih mostova.
još mostova i POSTOJEĆI ZAGREBAČKI MOSTOVI:

kojeg eventualno
tipa? Podsusedski most

STARI SAVSKI MOST – danas pješački

Podsusedski most izgrađen je 1982. godine, na stupovima starog

željezničko-cestovnog mosta. Preko starog mosta prometovao je
Samoborček. Novi most ima kontinuiranu konstrukciju konstantne
visine s devet raspona od 37,15 m. Ukupne je širine 14,7 m, pa uz
prometnicu ima predviđeno mjesto za željezničku prugu za
prigradski promet. Projektant mosta je Vojislav Draganić.

JANKOMIRSKI MOST JANKOMIRSKI MOST – dograđen 2006 g.

Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba, Zagreb, Republike Austrije 18; e-mail: zavod.prostorno.uredjenje@zagreb.hr :tel: 610-1845, fx:610-1838; rujan 2013.G.
 10

STARI JAKUŠEVAČKI CRVENI MOST - sklonjen

Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba, Zagreb, Republike Austrije 18; e-mail: zavod.prostorno.uredjenje@zagreb.hr :tel: 610-1845, fx:610-1838; rujan 2013.G.
 11

10. Koji mostovi

MOSTOVI U PLANU GRADNJE:
su u planu
gradnje i U organizaciji Gradskog poglavarstva Grada Zagreba i Hrvatskog društva građevinskih konstruktora (HDGK) provedeni su natječaji za izradu idejnog
kada bi projekta mosta Jarun (2007 g.) i mosta Bundek (2008.g.)

trebala MOST JARUN: MOST BUNDEK:

početi
njihova
izgradnja?

Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba, Zagreb, Republike Austrije 18; e-mail: zavod.prostorno.uredjenje@zagreb.hr :tel: 610-1845, fx:610-1838; rujan 2013.G.
 12

Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba, Zagreb, Republike Austrije 18; e-mail: zavod.prostorno.uredjenje@zagreb.hr :tel: 610-1845, fx:610-1838; rujan 2013.G.