PROSTOR

20 [2012] 1 [43]
ZNANSTVENI ASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM
A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING

SVEUILITE
U ZAGREBU,
POSEBNI OTISAK / SEPARAT OFFPRINT
ARHITEKTONSKI
FAKULTET Znanstveni prilozi Scientific Papers
UNIVERSITY
OF ZAGREB,
FACULTY 46-59 Irena Matkovi Rijeka Sava s priobaljem The Sava River and its Banks
OF ARCHITECTURE Mladen Obad itaroci u Zagrebu in Zagreb
ISSN 1330-0652 Prijedlozi za ureivanje obala Save Development Proposals for Sava banks
CODEN PORREV 1899.-2010. between 1899 and 2010
UDK | UDC 71/72 Izvorni znanstveni lanak Original Scientific Paper
20 [2012] 1 [43] UDK 712.5(2)(497.5 Zagreb)18/00 UDC 712.5(2)(497.5 Zagreb)18/00
1-218
1-6 [2012]
Sl. 1. Koncept smanjivanja intenziteta gradnje od povijesnoga gradskog sredita prema Savi: Idejna regulacijska osnova centra Zagreba, 1948.
Fig. 1. Concept of reduced construction between the historic nucleus and the Sava river: Preliminary regulation of the Zagreb centre, 1948.
Znanstveni prilozi | Scientific Papers 20[2012] 1[43] PROSTOR 47

Irena Matkovi, Mladen Obad itaroci

Grad Zagreb Zagreb
Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada City Office for Strategic Planning and Development of the City
HR - 10000 Zagreb, Republike Austrije 18 HR - 10000 Zagreb, Republike Austrije 18
Sveuilite u Zagrebu University of Zagreb
Arhitektonski fakultet Faculty of Architecture
HR - 10000 Zagreb, Kaieva 26 HR - 10000 Zagreb, Kaieva 26

Izvorni znanstveni lanak Original Scientific Paper

UDK 712.5(2)(497.5 Zagreb)18/00 UDC 712.5(2)(497.5 Zagreb)18/00
Tehnike znanosti / Arhitektura i urbanizam Technical Sciences / Architecture and Urban Planning
2.01.02. - Urbanizam i prostorno planiranje 2.01.02. - Urban and Physical Planning
2.01.05. - Pejsana arhitektura 2.01.05. - Landscape Architecture
lanak primljen / prihvaen: 25. 8. 2011. / 14. 6. 2012. Article Received / Accepted: 25. 8. 2011. / 14. 6. 2012.

Rijeka Sava s priobaljem u Zagrebu

Prijedlozi za ureivanje obala Save 1899.-2010.

The Sava River and its Banks in Zagreb

Development Proposals for Sava banks between 1899 and 2010

pejsano oblikovanje landscape design

priobalje Save Sava banks
rijeka Sava Sava river
urbanistika obiljeja urban planning features
Zagreb Zagreb

lanak donosi prikaz 108 prijedloga za ureivanje obala Save na podruju Zagre-
ba nastalih u razdoblju od 1899. do 2010. godine, ukazuje na srodne i oprene
koncepte u odnosu na analizirane teme - planirano koritenje i namjenu povr-
ina uza Savu, naine gradnje, obiljeja prometnih rjeenja i pejsano obliko-
vanje, te moe posluiti kao osnova za daljnja istraivanja koja ukljuuju valori-
zaciju i ugraivanje u iri prostorni i drutveni kontekst.
This paper presents 108 development proposals for the Sava river and its banks
in Zagreb between 1899 and 2010. The research reveals similar but also diverse
concepts with regard to the relevant parameters: the planned use and function
of Sava banks, the type of construction, traffic regulation features and landscape
design. This analysis can be ground for further research on the evaluation and
implementation of these proposals into a wider spatial and social context.
48 PROSTOR 1[43] 20[2012] 46-59 I. MATKOVI, M. OBAD ITAROCI Rijeka Sava s priobaljem u Zagrebu
UVOD
INTRODUCTION
O dnos Zagreba i Save preispitivan je i
planiran u itavom nizu urbanistikih natje-
aja, planova, studija i analiza, kao i brojnih
specijalistikih projekata s prvovanim ciljem
istraivanja mogunosti iskoritavanja hi-
droenergetskog potencijala rijeke, promet-
nog koritenja, upravljanja vodama i zatite
od poplave. Poetak regulacije Save u Zagre-
bu oznaio je i poetak trajnog promiljanja
budueg odnosa grada i rijeke te ureivanja
priobalja, koje e zaokupljati urbanistiku
struku tijekom cijeloga 20. stoljea, kao i
poetkom 21. stoljea - sve do danas.1 Prem-
da planove, studije, vizije natjeajnih radova
i projekte obiljeava srodna tenja za povezi-
vanjem grada na dvjema rijenim obalama,
autorski se pristupi razlikuju, pa ak i suprot-
stavljaju jedan drugome. S jedne strane uva
se neizgraeni savski prostor s tenjom ou-
vanja prirodnog okolia, a s druge strane
predlae se povezivanje dviju obala grad-
njom i s visokim intenzitetom koritenja.
Djelomina istraenost prijedloga za ureiva-
nje prisavskog prostora, koja podrazumijeva
postojanje radova, osvrta i prikaza koji na
znanstven ili struan nain obrauju pojedi-
ne prijedloge ili specifine teme vezane za
Savu kod Zagreba,2 bila je razlog za istra-
ivanje dosadanjih prijedloga za ureivanje
Save s priobaljem na podruju grada Zagreba
nastalih u razdoblju od 1899. do 2010. godi-
ne.3 Sistematizacija prijedloga omoguila je
analizu njihovih urbanistikih obiljeja i bolje
Znanstveni prilozi | Scientific Papers
poznavanje prevladavajuih koncepata u pro-
miljanju budue uloge Save u Zagrebu.
Istraivanje je obuhvatilo podruje Save i nje-
na priobalja unutar administrativnih granica
Grada Zagreba, koje se prostire du 30 km
toka Save, od Podsuseda do Ivanje Reke. Op-
seg istraivanog podruja u priobalju odreen
je u zavisnosti od njegovih prirodnih i urba-
nistikih obiljeja - analizom stvarnog stanja
koritenja prostora i planskih potencijala jo
uvijek preteito neizgraenih predjela. Istra-
ivanjem je obuhvaeno 108 prikupljenih pri-
jedloga za ureivanje Save i njena priobalja
na podruju Zagreba, koji su bili kronoloki
poredani prema godini nastanka ili objave i
na pregledan nain prikazani u katalogu to
se ne objavljuje u ovome radu, ali je bio
ishodite za istraivanje, usporedbe i do-
noenje zakljuaka. Stotinu osam zapisa u
katalogu obraeno je po istom predloku.
Svaki zapis sadri: naziv prijedloga, kataloki
broj, godinu nastanka ili objave prijedloga,
informaciju o kategoriji prijedloga, podatke o
autoru/autorima prijedloga, prikaz prostor-
nog obuhvata ili smjetaja podruja na koje
se prijedlog odnosi, kratak opis rjeenja, po-
datke o literaturi i izvorima za istraivanje te
grafiku grau kojom se prijedlog ilustrira,
ako se ne radi o prijedlogu bez grafikih prilo-
ga. Prijedlozi obuhvaeni istraivanjem sa-
eto su prikazani u Tabeli I. koja sadri po-
datke o godini nastanka ili objave, nazivu i
autorima prijedloga, i to u istraivanom raz-
doblju od 111 godina. S obzirom na to da se u
lanku predstavljaju utvrena urbanistika
obiljeja prikupljenih prijedloga, u tabeli nisu
prikazani prijedlozi preteito inenjersko-teh-
nikog karaktera, vezani za regulaciju vodo-
toka ili umirenje toka Save kod Zagreba.4
Dokumenti prostornog ureenja obuhvaeni
ovim istraivanjem nastajali su u vremen-
skom rasponu od 111 godina i razlikuju se po
nazivlju, prostornom obuhvatu i po detaljno-
sti razrade. Pri razvrstavanju prikupljenih do-
kumenata prostornog ureenja rabljena je
1 Odluci o poetku regulacije Save kod Zagreba pret-
hodile su dvije katastrofalne poplave 1895. godine. Vodo-
privredna rasprava o pripremljenoj osnovi za ureenje
dijela Save kod Zagreba (od Jankomira do Mievca) odr-
ana je 1899. godine, a iste se godine zapoelo s radovima
kod Jakuevca.
2 Obraivane su teme: povijest plovidbe Savom, po-
vijest gradnje mostova, povijest savskih kupalita i ure-
ivanja portsko-rekreacijskih podruja uz rijeku, povijest
radova na regulaciji, problematika plovnosti Save te iz-
gradnje rijene luke na Savi u Zagrebu.
3 Istraivanje je provedeno tijekom 2010. i 2011. godine
u sklopu znanstvenoistraivakog projekta Urbanistiko i
pejsano naslijee Hrvatske kao dio europske kulture,
provoenog uz potporu Ministarstva znanosti, obrazo-
vanja i porta Republike Hrvatske.
4 Osim 108 prijedloga za ureivanje obala Save na
podruju Zagreba obuhvaenih istraivanjem provedenim
2010. i 2011. godine, u tabeli su navedena i 3 prijedloga
obuhvaena dodatnim istraivanjem po zavretku magi-
starskog rada.
Znanstveni prilozi | Scientific Papers
podjela na strateke i provedbene dokumen-
te prostornog ureenja, koju odreuje aktua-
lan Zakon o prostornom ureenju i gradnji.5 U
strateke dokumente prostornog ureenja
svrstani su prikupljeni planovi kojima se ure-
uje prostorni razvoj cjelovitog podruja gra-
da Zagreba ili ireg prostora, temeljna orga-
nizacija, razmjetaj namjena i sustav javne i
druge infrastrukture, raznog nazivlja, kao to
su: osnova, generalna osnova, generalni re-
gulacijski plan, direktivna regulacijska osno-
va, generalni urbanistiki plan. U provedbene
dokumente prostornog ureenja svrstani su
planovi koji ureuju prostorni razvoj podruja
dijela grada Zagreba. To su nekadanji pro-
vedbeni urbanistiki planovi i regulacijski
planovi te dananji urbanistiki planovi ure-
enja. U grupu urbanistikih, urbanistiko-ar-
hitektonskih i arhitektonskih projekata svr-
stani su prijedlozi u kojima su potanko raz-
raena funkcionalna, tehnika i oblikovna
obiljeja predloenog oblikovanja prostora,
prostornog sklopa ili graevine. Kategorijom
zamisao/usmjerenje oznaeni su prijedlozi
koji predstavljaju javno objavljene ili iznese-
ne koncepte za ureivanje rijeke Save i/ili
priobalja, a koji su se u objavi rada zadrali
na razini zamisli, naelnih opredjeljenja i us-
mjerenja za daljnje planiranje, bez podrob-
nije planske ili projektne razrade i cjelovite
strune elaboracije koja je obiljeje katego-
rije idejna studija/struna ekspertiza. Na ovaj
je nain ukupno zabiljeeno: 7 stratekih do-
kumenata prostornog ureenja, 10 proved-
benih dokumenata prostornog ureenja, 19
urbanistikih, urbanistiko-arhitektonskih ili
arhitektonskih projekata, 41 natjeajni rad,
19 idejnih studija / strunih ekspertiza te 12
zamisli / usmjerenja.
Analiza prostornih obuhvata prijedloga za
ureivanje rijeke Save i njena priobalja na
podruju Zagreba ukazala je na predjele za
koje je izraeno najvie prijedloga: sredinji
gradski prostor na lijevoj obali Save (izmeu
Jadranskog mosta i Mosta mladosti) obraen
je u 39 prijedloga, a ureivanje predjela na
5 Narodne novine, broj 76/2007., 152/2008., 38/2009.,
Zagreb
6 Raspis meunarodnog natjeaja za izradu Generalne
osnove za izgradnju, proirenje i regulaciju grada Zagreba
1930. godine odraz je tenje tadanje gradske uprave da
urbanistiki regulira razvoj grada i u savskom priobalju,
tada ve zahvaenom spontanom gradnjom bez odgo-
varajueg opremanja podruja novim planiranim promet-
nicama i komunalnom infrastrukturom.
7 Odluku o izradi varijantnih rjeenja Studije sredi-
njega gradskog prostora na podruju Trnja i Novoga Za-
greba te priobalja Save od eljeznikog mosta do Mosta
mladosti donijela su 1981. godine nadlena tijela tadanjih
skuptina opina Trnje i Novi Zagreb. Rad je povjeren priz-
natim ustanovama: Arhitektonskom fakultetu Sveuilita
u Zagrebu, tadanjem Urbanistikom institutu SRH i ta-
danjem Urbanistikom zavodu grada Zagreba, a svaka je
sudjelovala s dvije autorske grupe. Svih je est studija
izloeno u sklopu 17. zagrebakog salona arhitekture i ur-
banizma, odranog 1982. godine.
Rijeka Sava s priobaljem u Zagrebu I. MATKOVI, M. OBAD ITAROCI 46-59 20[2012] 1[43] PROSTOR 49
desnoj obali zastupljeno je u 35 prijedloga.
Evidentirano je 13 prijedloga u kojima se
predlau urbanistika i arhitektonska rjeenja
za ureenje predjela na lijevoj obali Save
izmeu Podsusedskog i Jadranskog mosta te
samo jedan koji se odnosi na istono podruje
grada - predjele na lijevoj obali, nizvodno od
Mosta mladosti. Cjelovita rjeenja priobalja
Save na podruju Grada Zagreba ili unutar
administrativnih granica grada u ranijim raz-
dobljima sadrana su u ukupno 30 prijedlo-
ga. Prijedlozi koji razmatraju mogunosti ure-
ivanja sredinjega dijela savskog priobalja Sl. 2. Podruje istraivanja i predjeli kojih je ureenje
esto su povezani s temom ureivanja sre- najzastupljenije u zabiljeenim prijedlozima
dinje gradske urbanistike osi (Ulica Hrvat- Fig. 2. The researched region and the areas most
ske bratske zajednice / Avenija Veeslava frequently included in the development proposals
Holjevca) i prostora Trnja. Urbano kriite koje
ini Sava i na nju okomita sredinja gradska
os jedna je od najizazovnijih tema zagre-
bakog urbanizma. Podruje istraivanja, s
utvrenim pojedinanim predjelima kojih se
ureenje razrauje u najveem broju prijed-
loga, prikazano je na Sl. 2.
Najznaajniji urbanistiko-arhitektonski na-
tjeaji, struni skupovi i izlobe, na kojima je
predstavljen velik broj prijedloga za urei-
vanje rijeke Save i njena priobalja na podruju
Zagreba, bili su sljedei:
Meunarodni natjeaj za Generalnu regula-
tornu osnovu grada Zagreba iz 1931.,6
Natjeaj za arhitektonsko-urbanistiko rje-
enje centra Junog Zagreba iz 1971.,
Studije sredinjega gradskog prostora Tr-
nja, Novog Zagreba i priobalja Save iz 1981.,7
Natjeaj za izradu idejnoga urbanistiko-
-arhitektonskog rjeenja kompleksa zgrada
Vlade, ministarstava i dravnih upravnih ti-
jela Republike Hrvatske u Zagrebu iz 1996.,
Seminar Okviri metropole/Sava izmeu
dva Zagreba, odran 27.-29. svibnja 1997.,
Anketni urbanistiko-arhitektonski natjeaj
za idejno rjeenje ureenja prostora Save na
potezu od Podsuseda do Ivanje Reke iz 2002.,
Anketni natjeaj za izradu idejnoga urba-
nistiko-arhitektonskog rjeenja UPU Savski
50 PROSTOR 1[43] 20[2012] 46-59 I. MATKOVI, M. OBAD ITAROCI Rijeka Sava s priobaljem u Zagrebu Znanstveni prilozi | Scientific Papers

krajolika zastupljen je u raznovrsnim inai-

Sl. 3. Savski perivoj: Generalni regulacijski plan
za grad Zagreb, 1936.
Fig. 3. Savski perivoj (Sava park): Master regulation
plan for the City of Zagreb, 1936.
park - zapad, Remetinec - rotor, Tromostov-
lje - jug u Zagrebu iz 2007.
Najstariji prijedlog u popisu jest Lenucijeva
skica generalne osnove iz 1907. godine (Os-
nova za budui raspored eljeznikih ureda-
ba), prva cjelovita vizija prostornog razvoja
Zagreba izraena nakon poetka regulacije
Save. Osnovom je afirmirana tenja za pro-
irenjem grada prema jugu, do Save, ukla-
njanjem najznaajnije zapreke - eljeznike
pruge koja se protee cijelom duljinom gra-
da. Pruge se iz grada planiraju izmjestiti na
podruje juno od Save, ranirni i teretni ko-
lodvor zamiljeni su u istonom dijelu grada,
u sklopu planiranoga industrijskog predjela,
a podruje izmeu tadanjega grada i rijeke
namijenjeno je za plansku urbanizaciju i za-
miljeno kao rezidencijalno podruje. Uza sje-
vernu savsku obalu planirana je prometnica
koja prati novi luk regulirane Save po cijeloj
duljini gradskog podruja, a uz nju industrij-
ski kolosijek. Osnovom je predviena iz-
gradnja novih mostova: u produetku ulice
planirane usporedno s potokom rnomerec,
u sredinjem dijelu gradskog podruja, te sa
zapadne i istone strane planiranoga indu-
strijskog predjela. Poloaj rijene luke plani-
ran je na naputenom savskom rukavcu u
Savici, uz pretpostavku uspostavljanja rije-
nog prometa na novoreguliranoj Savi, ime je
lokacija luke, kao i planirane gradske indu-
strije, premjetena istonije od grada u odno-
su na lokacije predviene regulacijskim os-
novama iz 19. stoljea.8 Planerska praksa
izmjetanja lokacije luke sve nizvodnije na-
stavit e se u itavom nizu dokumenata pro-
stornog ureenja iz 20. stoljea.
URBANISTIKA OBILJEJA PRIJEDLOGA
ZA UREIVANJE RIJEKE SAVE
I NJENA PRIOBALJA
URBAN PLANNING FEATURES
OF THE DEVELOPMENT PROPOSALS
FOR SAVA BANKS
Koritenje i namjena povrina uza Savu -
Koncept kojem je cilj ouvanje neizgraenih
prisavskih praznina i autohtonoga savskog
cama u prikupljenim prijedlozima. Najea je
inaica u kojoj se predlae linearan Savski pe-
rivoj koji se prua na objema obalama Save,
od Podsuseda do Ivanje Reke. Zamisao o li-
nearnom perivoju na sjevernoj obali Save i po-
tezu namijenjenom za port i rekreaciju na
junoj obali ugraena je jo u Generalni regu-
lacijski plan za grad Zagreb izraen 1936. go-
dine i moe se neprekidno pratiti u kasnijim
stratekim dokumentima prostornog ureenja
(Sl. 3.). Neusvojena Direktivna regulacijska
osnova iz 1953. godine i Generalni urbanisti-
ki planovi Zagreba iz 1971., 1986. i 2003. godi-
ne - sadre sline zamisli o oblikovanju poteza
pejsanih, perivojnih i portsko-rekreacijskih
povrina smjetenih na objema obalama Save,
osim u predjelima Podsuseda, Trnja i Kajzeri-
ce, gdje je omogueno pribliavanje stambene
i javne namjene toku rijeke.
port i rekreacija graana najzastupljeniji je
nain koritenja Savskog perivoja u evidenti-
ranim prijedlozima, ali predlagane su i druge
namjene (graevine za kulturu, zabavu, ugo-
stiteljstvo i sl.). Prijedlozi koji se odnose na iz-
gradnju i ureenje portsko-rekreacijskih po-
druja uza Savu imaju i neto vei stupanj
izvedenosti u odnosu na druge predlagane
namjene pa su na podruju savskog prioba-
lja smjeteni neki od najveih zagrebakih
portsko-rekreacijskih predjela i brojne port-
ske graevine. Najpodrobniju razradu port-
sko-rekreacijskog koncepta koritenja dao je
Kreimir Ivani u studiji ISSI 2000+, Topogra-
fija Integralnog sustava sportske infrastruktu-
re grada Zagreba iz 1999. godine, u kojoj je
predloeno ukupno 47 portsko-rekreacijskih
sadraja u sklopu Savskog perivoja, s podrob-
nim opisom programa gradnje. Od 1990-ih
godina javljaju se zamisli o ureenju prostor-
nih sklopova s golfskim igralitima, od kojih je
ona u Blatu i izvedena. U prilog portsko-
-rekreacijskom koritenju priobalja svakako
ide i smjetaj brojnih stajaica - nekadanjih
8 Prva lokacija rijene luke ucrtana je u Regulatornoj
osnovi grada Zagreba iz 1865. godine. Planirana je u pro-
storu smjetenom juno u odnosu na tada jo neizgraenu
eljezniku prugu Zagreb-Budimpeta i Glavni kolodvor.
Luka je bila planirana s dva bazena, do kojih od Save vode
dva kanala. Dovodni kanal planiran je sa zahvatom vode iz
Save kod eljeznikog mosta i trebao je ii usporedno sa
Savskom cestom do zapadnog bazena. Drugi kanal koji bi
spajao Savu i istoni bazen planiran je usporedno s da-
nanjom Trnjanskom cestom. U Regulatornoj osnovi grada
Zagreba iz 1887. godine luka je bila predviena istonije
od prethodno predloene lokacije - na prostoru Kruga,
juno od eljeznikih strojarnica, priblino u osi dananje
Palmotieve ulice. Osnovom je predvieno rjeenje pitanja
plovnosti Save izgradnjom plovnog kanala Rugvica-Za-
greb, a luka je planirana na kraju tog kanala.
9 Sadrajno-oblikovno razlikovanje dviju savskih obala
u sreditu grada predloeno je u studijama Urbanistikog
zavoda grada Zagreba (autorska grupa eljko idi, Ivan
ojat, Vinko Uhlik, Desa Vrcan) i Urbanistikog instituta
SR Hrvatske (autorska grupa Marijan Hri, Zvonimir
Krznari, Davor Mance, Velimir Neidhardt) te u studiji Arhi-
tektonskog fakulteta (autori Branko Kincl i Neven egvi).
Znanstveni prilozi | Scientific Papers
ljunara i starih rukavaca, pravilno razmje-
tenih du itavog toka Save na zagrebakom
podruju, koji nudi brojne mogunosti za raz-
voj porta na i u vodi.
U dijelu prikazanih prijedloga iskazana je
sumnja u mogunost ouvanja pejsanih obi-
ljeja cjelokupnog neizgraenoga prisav-
skog prostora. U Prostornoj studiji Save iz
1984. godine autori Zoran Hebar i Nada i-
lovi-Karaole posebno istrauju razliite mo-
gunosti koritenja priobalja i predlau in-
tenzivniju uporabu dijelova priobalja i za
druge namjene, ali i dalje uz jasno odreiva-
nje podruja koja moraju ostati neizgraena i
oblikovati se pejsano-perivojno i/ili za port
i rekreaciju graana (Sl. 4.). Goran Rako, Ber-
narda Dilberovi i Davor Silov u natjeajnom
su radu iz 2002. godine predvidjeli pet pejsa-
no-perivojnih podruja u priobalju, iskazujui
na taj nain sumnju u mogunost potpune
kontrole graenja na itavom podruju Sav-
skog perivoja u budunosti. Predjeli u kojima
je predlagano pribliavanje gradnje stambe-
ne, poslovne i javne namjene toku Save jesu:
Povjerenstvo za ocjenu studija, imenovano iz redova is-
taknutih urbanista, arhitekata i uglednih lanova dru-
tvene zajednice, ugradilo je ovaj koncept u svoje zavrne
preporuke pripomenom da sjevernu obalu Save treba ure-
diti kao etalite i omoguiti izlazak grada na obalu, a
junu obalu koncipirati na pejsano-rekreacijski nain.
10 Nagraeni rad Zorana Hebara i otkupljeni rad Sae
Bradia i Ines Nizi.
11 Zamisao o kontinuirano izgraenom potezu sredinje
urbanistike osi zastupljeno je u Idejnoj studiji rekon-
strukcije eljeznikog vora Zagreb Nikole Dobrovia iz
1956. godine, urbanistiko-arhitektonskom rjeenju cen-
tra Junog Zagreba Marijana Uzelca, Marije Perak i Bene-
detta Tardozzija iz 1971. godine (natjeajni rad), Studiji
sredinjega gradskog prostora Trnja, Novog Zagreba i
priobalja Save autorske grupe Arhitektonskog fakulteta
(Dragan Boltar, Tihomir Juki, Sonja Jurkovi, Miroslav
Kollenz, Dubravka Landau Boltar, Nenad Lipovac, Mirko
Mareti, Bruno Mili, Mladen Obad itaroci) iz 1981. godi-
ne, te u nagraenom natjeajnom radu za idejno rjeenje
ureenja prostora Save na potezu od Podsuseda do Ivanje
Reke - Radovana Delallea, Josipa Slavena Delallea i Dra-
gutina Kia iz 2002. godine.
Rijeka Sava s priobaljem u Zagrebu I. MATKOVI, M. OBAD ITAROCI 46-59 20[2012] 1[43] PROSTOR 51
Podsused, predio uza sjeverni i juni prilaz Sl. 4. Koncept sadrajnog razlikovanja dijelova
Jadranskom mostu, Trnje, Borovje, Jakuevac, priobalja: Prostorna studija Save, 1984.
(Z. Hebar, N. ilovi-Karaole)
te predjel uza sjeverni i juni prilaz Domo- Fig. 4. Functional distinction between different
vinskom mostu (uz Radniku cestu). parts of Sava banks: spatial study,1984.
(Z. Hebar, N. ilovi-Karaole)
U razmjerno se velikom broju prijedloga po-
navlja koncept razliitih naina koritenja
savskih obala u sredinjemu gradskom pro-
storu - izmeu Jadranskog mosta i Mosta
mladosti. Na sjevernoj se obali predlae grad-
nja sve do nasipa, uz oblikovanje jasno od-
reenoga proelja grada na Savi, s urbanom
promenadom, dok se na junoj planira ure-
enje sredinjega gradskog perivoja ili sre-
dinjega portsko-rekreacijskog predjela.
Koncept se u razliitim podinaicama pojav-
ljuje u Direktivnoj regulacijskoj osnovi za
grad Zagreb iz 1953. godine i Generalnomu
urbanistikom planu grada Zagreba iz 1971. i
2003. godine. Zastupljen je i u trima od ukup-
no est izraenih studija sredinjega grad-
skog prostora Trnja, Novog Zagreba i prio-
balja Save iz 1981. godine, kao i u zakljunim
preporukama Povjerenstva za ocjenu studija
sredinjega gradskog prostora Trnja, Novog
Zagreba i Save iz 1982. godine.9 Potvrda ove
urbanistike zamisli sadrana je i u dijelu
nagraenih i otkupljenih radova u sklopu
Anketnoga urbanistiko-arhitektonskog na-
tjeaja za idejno rjeenje ureenja prostora
Save na potezu od Podsuseda do Ivanje Reke
iz 2002. godine,10 kao i recentnim ureenjem
predjela za rekreaciju graana na Bundeku i
Racinjaku (Sl. 5.).
Zabiljeeni su meutim i prijedlozi koji pred-
viaju gradnju vee ili manje gustoe i na de-
snoj obali Save, namijenjenu proirenju Za-
grebakog velesajma, stanovanju, javnoj i
drutvenoj namjeni ili bez poblie odreene
namjene. Predlagana izgradnja u blizini toka
Save na desnoj obali vezana je za oblikovanje
kontinuirano izgraenih proelja poteza sre-
dinje urbanistike osi,11 oblikovanje nove
uzdune osi Novoga Zagreba (tetiva luka
52 PROSTOR 1[43] 20[2012] 46-59 I. MATKOVI, M. OBAD ITAROCI Rijeka Sava s priobaljem u Zagrebu
Sl. 5. Koncept sadrajno-oblikovnog nadopunjavanja
savskih obala u sredinjemu gradskom prostoru:
Studija centralnoga gradskog prostora Trnja,
Novog Zagreba i priobalja Save, 1981.,
grupa Urbanistikog instituta SR Hrvatske
(M. Hri, Z. Krznari, D. Mance, V. Neidhardt)
Fig. 5. Functional and formal planning of Sava banks
in the urban area: study of the central urban area
of Trnje, Novi Zagreb and Sava banks, 1981,
team of the Urban planning Institute of Croatia
(M. Hri, Z. Krznari, D. Mance, V. Neidhardt)
Sl. 6. Zamisao s gradnjom na desnoj obali Save:
Arhitektonsko-urbanistiko rjeenje centra Junog
Zagreba - natjeajni rad, 1971. (M. Uzelac, M. Perak,
B. Tardozzi)
Fig. 6. Construction along the right river bank:
Architectural and urban planning solution of the
Centre of South Zagreb - competition entry, 1971.
(M. Uzelac, M. Perak, B. Tardozzi)
Save)12 ili za oblikovanje gustoga, kontinuira-
no izgraenoga gradskog tkiva na objema
obalama Save13 (Sl. 6. i 7.).
Nain gradnje i arhitektonska obiljeja -
Osnovni naini gradnje planirane na obalama
Save, utvreni na temelju analize 108 prijed-
loga za ureivanje Save i njena priobalja na
podruju Zagreba, jesu:
gradnja niskih paviljonskih graevina u
pejsanom okruenju Savskoga perivoja
gradnja srednje visine u zatvorenom ili po-
luotvorenom gradskom bloku14
gradnja zgrada-lamela srednje visine po-
loenih okomito prema toku Save15 (Sl. 8.)
gradnja zgrada-lamela srednje visine po-
loenih usporedno s tokom Save16 (Sl. 10.)
gradnja jedinstvenih visokih zgrada kao
orijentira u prostoru i imbenika prepoznat-
ljivosti priobalja i grada u cjelini17
gradnja urbanistikih kompozicija koje se
sastoje od nekoliko visokih zgrada18 (Sl. 9.)
gradnja megastruktura.19
U nekoliko je prijedloga predstavljena za-
misao o postupnom smanjivanju intenziteta
Znanstveni prilozi | Scientific Papers
gradnje u Trnju, od povijesnoga gradskog
sredita prema Savi. Meu njima se vrsno-
om predloenog oblikovanja grada istie
Idejna regulacijska osnova centra Zagreba
Vlade Antolia iz 1948. godine, kojom je bila
predviena potpuna preobrazba Trnja prema
modernistikom principu. Iako je zastuplje-
na samo u jednom prijedlogu (Sl. 1.), treba
spomenuti i zamisao stupnjevanja intenzite-
ta gradnje od zapada prema istoku. Zapadno
bi podruje priobalja prema toj zamisli bilo
namijenjeno portsko-rekreacijskom i turi-
stikom koritenju, s gradnjom paviljonskog
tipa u pejsano oblikovanom prostoru. U sre-
dinjem bi se podruju omoguila vea gu-
stoa gradnje, dok bi istono podruje bilo
rezervirano za komunalne i gospodarske
zahvate velikog mjerila vezane za tehnoloki
razvoj grada.20
12 Rjeenje s gradnjom koja prati zamiljenu tetivu luka
Save zastupljeno je u Studiji sredinjega gradskog prosto-
ra Trnja, Novog Zagreba i priobalja Save Urbanistikog In-
stituta SR Hrvatske (autorska grupa: Radovan Mievi,
Ljubomir Mievi, Ines Petani, Mirjana Turnek, Boidar
Ani) iz 1981. godine, te u natjeajnom radu za idejno
rjeenje ureenja prostora Save na potezu od Podsuseda
do Ivanje Reke, Mirka Buvinia, Maje Furlan-Zimmermann,
Sanje Gaparovi, Sonje Jurkovi, Martine Luli, Azre Sulji
i Krunoslava mita iz 2002. godine.
13 Najupeatljiviji primjer nastojanja da se dvije obale
Save poveu izgraenim gradskim tkivom jest Studija
sredinjega gradskog prostora Trnja, Novog Zagreba i
priobalja Save Urbanistikog zavoda grada Zagreba (au-
torska grupa: Radovan Delalle, Borislav Doklesti, Niko
Gamulin, Ivan Tepe, Boko Budisavljevi, Ratko Milievi,
Hrvoje Jamnicki) iz 1981. godine, kojom se predvia iz-
gradnja otoka koji bi zajedno s kejovima na lijevoj i desnoj
obali trebao postati podruje najjaeg urbaniteta.
14 Prijedlozi koji predviaju gradnju u gradskom bloku
posebno su bili zastupljeni 1980-ih godina, u provedbenim
urbanistikim planovima za predjele Borovja, Kajzerice i
Trnja, u dvjema od est studija sredinjega gradskog pro-
stora Trnja, Novog Zagreba i priobalja Save iz 1981. godi-
ne, te u Prostornoj studiji Save Zorana Hebara i Nade
ilovi-Karaole iz 1984. godine.
15 Zgrade-lamele srednje visine, poloene okomito pre-
ma toku Save, planirane su na podruju Kajzerice, Reme-
tinca, Tromostovlja i Blata te u Trnju.
16 Zgrade-lamele srednje visine, poloene usporedno s
tokom Save, planirane su na podruju Trnja.
Znanstveni prilozi | Scientific Papers Rijeka Sava s priobaljem u Zagrebu I. MATKOVI, M. OBAD ITAROCI 46-59 20[2012] 1[43] PROSTOR 53

Veina arhitektonskih projekata i natjeajnih

radova s naglaenim arhitektonskim rjee-
njem raena je za graevine i graevne sklo-
pove namijenjene portu i rekreaciji. Iznimka
su graevine javne namjene - izvedena zgra-
da drutveno-politikih organizacija u Trnju
(Kockica, autora arhitekta Ive Vitia) i neo-
stvareni projekti za sklop zgrada Vlade.
Iz prikazanih prijedloga iitana su dva arhi-
tektonska pristupa i njihove kombinacije: uk-
lapanje u savski pejsa dugom horizontalnom
izgradnjom te stvaranje novih landmarka -
prepoznatljivih volumena u savskim vizura-
ma, apstraktnih ili organskih oblika, esto
velike visine.
Obiljeja prometnih rjeenja - Svi stra-
teki dokumenti prostornog ureenja, studije
i natjeajni radovi koji daju urbanistika rje-
enja veeg obuhvata, predviaju izgradnju nog lica - uglavnom izvedbom potopljenih Sl. 7. Zamisao o kontinuirano izgraenom gradskom
novih mostova, osobito u sredinjem dijelu pragova u savskom koritu.21 U sluaju hidro- tkivu na objema savskim obalama: Studija
grada. S obzirom na to da danas samo stari tehnikog rjeenja s vodnim (vienamjen-
centralnoga gradskog prostora Trnja, Novog
Zagreba i priobalja Save, 1981., grupa Urbanistikog
Savski most slui iskljuivo pjeacima, za- skim) stubama, plovidba bi bila mogua zavoda grada Zagreba (R. Delalle, B. Doklesti,
nimljivi su prijedlozi koji predviaju izgradnju samo uz izgradnju prevodnica (Sl. 11.). N. Gamulin, I. Tepe, B. Budisavljevi, R. Milievi,
novih pjeakih mostova, dogradnju posto- H. Jamnicki)
jeih mostova pjeakim etnicama (Jadran- U nekoliko su prijedloga predviene znaajne Fig. 7. Concept of a continuously built up urban
ski most) ili pretvaranje dananjih kolnih mo- prometnice uzdu obala Save. U rjeenju fabric along either river bank: Study of the central
Osnove za budui raspored eljeznikih ure- urban area of Trnje, Novi Zagreb and Sava banks,
stova u pjeake (Most slobode, nekadanji 1981, team of the Urban planning Institute of Zagreb
daba Milana Lenucija iz 1907. godine, uza
Jakueveki most). (R. Delalle, B. Doklesti, N. Gamulin, I. Tepe,
sjevernu je savsku obalu planirana promet- B. Budisavljevi, R. Milievi, H. Jamnicki)
Iako se mogunost komercijalne plovidbe Sa- nica koja prati novi luk regulirane Save po
vom kroz Zagreb danas vie ne razmatra i po- cijeloj duljini gradskoga podruja, a uz nju Sl. 8. Gradnja zgrada-lamela srednje visine
poloenih okomito prema toku Save: Idejno rjeenje
sljednji je mogui smjetaj rijene luke utvr- industrijski kolosijek. U natjeajnom radu au- kompleksa zgrada Vlade - natjeajni rad, 1996.
en nizvodno od Zagreba (u Rugvici), u prika- tora Marka D. Milasa, Ante Perie i Zvonimira (S. Bradi, I. Nizi)
zanim se prijedlozima predvia koritenje Prlia iz 2002. godine na nasipima je pred- Fig. 8. Construction of mid-rise slab blocks set
Save za plovidbu manjih portskih i turistikih loena panoramska tramvajska linija. Ukla- perpendicular to the Sava river: Conceptual design
njanje nasipa i ureenje vanih prometno-in- of the Government complex - competition entry,
plovila, uvoenje linije gradskog hidrobusa, 1996. (S. Bradi, I. Nizi)
izgradnja luica i marine, uz pretpostavku frastrukturnih pojasova na njihovu mjestu za-
umirenja toka rijeke i postizanja stalnoga vod- misao je rada grupe autora iz IGH-a d.d.22 iz Sl. 9. Urbanistiki ansambli s vie visokih zgrada:
2008. godine. Ciklus urbanistiko-arhitektonskih natjeaja
EUROPAN 10 - prvonagraeni rad za zagrebaku
17 Gradnja ikoninih visokih zgrada predlagana je na Prijedlog prostorne organizacije Intermodal- lokaciju Tromostovlje, 2009. (G. De Groote,
sjevernoj obali Save na podruju Trnja, u sklopu Idejnoga nog terminala Sava-Sjever iz 2009. godine, na P. Dhaeseleer)
urbanistikog rjeenja Trnja iz 1965. godine, te u dijelu sjevernom dijelu trokuta omeenog Savskom Fig. 9. Urban ensembles of several high-rise blocks:
natjeajnih radova za idejno urbanistiko-arhitektonsko Series of urban planning and architectural
rjeenje kompleksa zgrada Vlade iz 1996. godine. cestom, lijevim nasipom rijeke Save i eljez- competitions EUROPAN 10 - the first award for
18 Urbanistike kompozicije visokih zgrada posebno su nikim nasipom na kojem su pruge Zagreb-Si- Tromostovlje site in Trnje, Zagreb, 2009.
zastupljene u novijim prijedlozima za ureenje podruja sak i Zagreb-Rijeka, predstavlja pokuaj pro- (G. De Groote, P. Dhaeseleer)
uza Savsku cestu te Remetinca, Tromostovlja i Blata, ali i u
ranijim rjeenjima po kojima su izvedeni dijelovi Cvjetno-
ga naselja.
19 Izgradnja megastruktura planirana je na podruju
Trnja (Studija sredinjega gradskog prostora Trnja, Novog
Zagreba i priobalja autora Branka Kincla i Nevena egvia
iz 1981. godine), te uz june prilaze Jadranskom mostu
(natjeajni rad Marka Milasa, Ante Perie, Deana Niskote i
Zorana Zelia iz 2007. godine).
20 Seminarski projekt Pruimo Savi priliku iz 1997. go-
dine (autorska grupa: Dafne Berc, Slaven Delalle, Hrvoje
Hrabak, Dinka Paveli, mentor: Kreimir Ivani).
21 U prijedlozima: Generalni urbanistiki plan grada Za-
greba 1971. godine, Studije centralnoga gradskog prosto-
ra Trnja, Novog Zagreba i priobalja Save iz 1981. godine,
Generalni urbanistiki plan grada Zagreba iz 1986. godine,
Provedbeni urbanistiki plan S. krnjug iz 1987. godine,
Provedbeni urbanistiki plan Veslaka iz 1990. godine,
idejno urbanistiko-arhitektonsko rjeenje UPU Savski
park-zapad, Remetinec-rotor, Tromostovlje-jug - otkup-
ljen natjeajni rad Tomice tivia, Srana kunce i Vladija
Bralia iz 2007. godine.
22 Goran Cvrlje, Branko Horvat, Robert Planinc i Dominik
Stama.
54 PROSTOR 1[43] 20[2012] 46-59 I. MATKOVI, M. OBAD ITAROCI Rijeka Sava s priobaljem u Zagrebu
Sl. 10. Gradnja zgrada-lamela srednje visine
poloenih usporedno s tokom Save: Ciklus
urbanistiko-arhitektonskih natjeaja EUROPAN 2
- nagraeni rad za zagrebaku lokaciju u Trnju, 1991.
(D. Mikhail)
Fig. 10. Construction of mid-rise slab blocks set
parallel to the Sava river: Series of urban planning
and architectural competitions EUROPAN 2 - award-
winning entry for the site in Trnje, 1991. (D. Mikhail)
Sl. 11. Luice za manja portska i turistika plovila:
Provedbeni urbanistiki plan S. krnjug, 1987.
Fig. 11. Marinas for small sports and tourist
vessels: urban plan S. krnjug, 1987.
miljanja znaajnog sjecita razliitih naina ZAKLJUAK
javnog prijevoza iz svih smjerova.23
Pejsano oblikovanje - Pejsano obliko-
vanje Savskog perivoja u nekoliko je prijed-
loga povezano s pejsano-perivojnim uree-
njem poteza sredinje gradske osi, s kojom
zajedno ini gradski pejsano-perivojni kri.24
U prijedlozima za pejsano oblikovanje prio-
balja esto je prisutna tema vodenog pej-
saa. Zabiljeena je jo u Generalnomu regu-
lacijskom planu za grad Zagreb iz 1936. godi-
ne, u kojem se unutar podruja perivoja uza
Savu planira zadravanje staroga savskog
rukavca kao elementa pejsanog oblikovanja
i memorije prisavskog krajolika iz razdoblja
prije regulacije rijeke. Fedor Wenzler osmi-
slio je 1962. godine ureenje rekreacijsko-
-portskog centra u Jarunu voen konceptom
pejsanog oblikovanja u duhu priobalnih
pejsaa velikih rijeka. Vodeni pejsa obli-
kovan je u zabiljeenim radovima na razno-
vrsne naine: stvaranjem vijugave obalne li-
nije, izgradnjom jednog ili nekoliko otoka s
mreom rukavaca i/ili izgradnjom novih ka-
nala i vodenih povrina u zaobalju. Prijedlog
Vjenceslava Richtera iz 1997. godine, nazvan
Savlje, predstavlja zamisao oblikovanja vo-
denog pejsaa u njegovu najrazvedenijem
obliku. Radi se o prijedlogu novog pejsaa
koji bi nastao irenjem toka rijeke, stva-
ranjem brojnih novih rukavaca i izgradnjom
trinaest otoia. Otoii bi bili spojeni cjelo-
vitim vodnim sustavom i vodenim prometom,
ali i cestovnim vezama s mostovima. Na ne-
kim bi se dijelovima moglo Savu prijei i
pjeice, a cijeli bi prostor bio bogat nasadi-
ma. Duina Savlja odgovarala bi udaljenosti
od Kvaternikova trga do Trga Francuske Re-
publike, a irina udaljenosti od Trga bana Jo-
sipa Jelaia do Glavnoga kolodvora25 (Sl. 12.).
Iako su predlagane promjene toka Save naj-
ee bile vezane za zamisao oblikovanja vo-
denog pejsaa s dominantno ekolokim obi-
ljejima, meu prijedlozima je zastupljena i za-
misao oblikovanja novoga, preteito izgrae-
nog - urbanoga vodenog pejsaa (Sl. 13.).
Znanstveni prilozi | Scientific Papers
Savski je perivoj u natjeajnom radu Ivana
izmeka, Hrvoja Hrabaka i Kreimira Ivania
iz 2002. godine premreen tehnolokim ure-
ajima za oporavak prirodnog stanja. Poseb-
no se istie zamisao iz Generalnoga urba-
nistikog plana grada Zagreba iz 1971. godine
o pejsanom oblikovanju i rekreacijskom
koritenju velikih povrina na desnoj obali
Save kod Podsuseda kao primjer razmilja-
nja o krajoliku na vioj, regionalnoj razini. S
obzirom na to da su kod Podsuseda obron-
ci Medvednice prirodno smjeteni najblie
toku Save, zamiljeno je spajanje Medved-
nice i krajolika uza Savu u jedinstvenu cjeli-
nu s izuzetno jakim ekolokim i pejsanim
obiljejima.
CONCLUSION
Izvorno smjeten podalje od njena toka, Za-
greb tijekom stoljea svoga razvoja nije
razvio odnos prema Savi kakav imaju mnogi
europski gradovi koji svoj zaetak biljee
upravo na rijekama. Radovi na regulaciji Save
zapoeti 1899. godine omoguili su intenziv-
nije naseljavanje savske ravnice i poetak
promiljanja razvoja grada u priobalju Save,
koje traje i danas. Dug povijesni razvoj grada
u blizini rijeke, a bez stvarnog dodira s njom,
opasnost od poplava prisutna sve do dovr-
etka novih nasipa i odteretnoga kanala
Sava-Odra 1971. godine, kao i dugogodinja
neplanska stambena izgradnja u savskoj rav-
nici - bili su najvanije zapreke u ostvarivanju
predlaganih urbanistikih vizija Zagreba u
priobalju Save.
Jedan od koncepata za ureivanje rijeke Save
s priobaljem na podruju Zagreba, koji se
moe smatrati potvrenim zbog ponavljanja
u velikom broju prijedloga, jest prepozna-
vanje vrijednosti savskoga krajolika i neizgra-
enih prostora uza Savu i oblikovanje prio-
balja kao pejsanoga razdjelnog gradskog
pojasa u izgraenom tkivu grada, namijenje-
nom preteito portu i rekreaciji graana.
Podruja u kojima se grad pribliava Savi iz-
gradnjom i drugim namjenama jesu: predio
kod Podsuseda, Trnje i Borovje na sjevernoj
obali, te predjeli Remetinca, Kajzerice i Ja-
kuevca na junoj obali.
23 Prijedlog je izraen u sklopu mjere projekta CIVITAS
ELAN koji sufinancira Europska unija iz istraivakog pro-
grama FP7. Autori su prijedloga Stjepan Kelec-Suhovec i
Karolina Bui iz Gradskog ureda za strategijsko planiranje i
razvoj Grada.
24 Zamisao je mogue kontinuirano pratiti od meu-
narodnog natjeaja za Generalnu regulatornu osnovu gra-
da Zagreba iz 1931. godine.
25 Vjenceslav Richter predstavio je prijedlog Savlje na
seminaru Okviri metropole / Sava izmeu dva Zagreba,
odranom 1997. u Zagrebu. Zamisao je poeo razvijati de-
setak godina ranije.
Znanstveni prilozi | Scientific Papers Rijeka Sava s priobaljem u Zagrebu I. MATKOVI, M. OBAD ITAROCI 46-59 20[2012] 1[43] PROSTOR 55

Drugi urbanistiki koncept koji je zastupljen prometnicu - za ostvarivanje toliko oeki- Sl. 12. Vodeni pejsa s dominantno ekolokim
u znaajnom broju prijedloga jest sadrajno- vanog dodira grada s rijekom. obiljejima: Savlje, 1997. (V. Richter)
Fig. 12. Water landscape with predominantly
-oblikovno nadopunjavanje dviju savskih oba-
Prikaz prijedloga za ureivanje Save s prio- ecological features: Savlje, 1997. (V. Richter)
la u sredinjemu gradskom prostoru, izmeu
baljem u Zagrebu i analiza njihovih urba-
Jadranskoga mosta i Mosta mladosti: lijeva je
nistikih obiljeja moe biti polazite za pla-
obala planirana kao izgraena, s jasno obli-
niranje ureenja Save i priobalja u buduno-
kovanim proeljem na rubu inundacijskog
pojasa, dok je desna predviena kao pejsano sti, koje bi trebalo sagledavati cjelovito
ili perivojno ureena, sa portskim i rekrea- podruje toka Save na iremu gradskom po-
cijskim sadrajima. druju. Meu ostalim zakljunim pripomena-
ma radi daljnjeg planiranja Zagreba na Savi i
Analiza planiranih naina gradnje u priobalju sa Savom, a koje proizlaze iz provedenog
utvrdila je zastupljenost raznovrsnih tipova istraivanja, istiu se: sudjelovanje u cjelo-
gradnje, no ukazala je i na podruje priobalja vitu i odrivu prekograninom planiranju
koje, prema ocjeni iz brojnih prijedloga, treba slijeva rijeke Save (posebice s Republikom
oznaiti i naglasiti gradnjom velike gustoe i Slovenijom), cjelovito i multidisciplinarno
visine. Radi se o podruju izuzetnoga povi- planiranje i vrjednovanje novih rjeenja, Sl. 13. Urbani vodeni pejsa: Idejno urbanistiko
jesnog znaenja i identitetskog potencijala ukljuivanje javnosti u sve etape planiranja, rjeenje podruja UPU Savski park - zapad, Remetinec
uz prilaze Jadranskom mostu, na junom - rotor, Tromostovlje - jug, treenagraeni
posebice u poetnoj etapi odreivanja te-
kraju najstarije povijesne veze grada i Save meljnih ciljeva prostornog razvoja, te prepo-
natjeajni rad, 2007. (M. Milas, A. Peria, D. Niskota,
- Savske ceste.
Z. Zeli)
znavanje vrijednosti neizgraenih prostora Fig. 13. Urban water landscape: conceptual urban
U prijedlozima za ureivanje Save i njena uza Savu kao zagrebake posebnosti i omo- planning solution for the areas Savski park - west,
Remetinec - roundabout, Tromostovlje - south,
priobalja, a meu usmjerenjima za pejsano guavanje izvedbe zahvata kojima je cilj pri- competition entry - winner of third prize, 2007.
oblikovanje, istie se tema vodenog pejsaa bliavanje Save graanima. (M. Milas, A. Peria, D. Niskota, Z. Zeli)
koji bi se ostvario ureivanjem starih savskih
rukavaca i ljunara te izgradnjom novih ka-
nala i vodenih povrina u priobalju. Velik broj
stajaica u uem priobalju Save (jezera,
ljunare i rukavci) prostorni su potencijal za
ureivanje portsko-rekreacijskih jezera, par-
kovnih jezera i prirodnih vodenih rezervata.
Postojei vodeni pejsai Jaruna i Bundeka
primjeri su ureenja naputenih ljunara i
njihova uklapanja u nove gradske sklopove
za port, rekreaciju i razonodu, dok je po-
druje Savice iznimno vrijedno poluprirodno
movarno stanite, nastalo na ouvanom
rukavcu Save i nizu naputenih ljunara.
Jaem ukljuivanju Save u ivot grada sva-
kako bi pridonijela i izgradnja pjeako-
-biciklistikih mostova. Predlagano korite-
nje poteza uza Savu za izgradnju brzih grad-
skih prometnica, na mjestu nasipa koji bi se
uklonili, predstavlja mogue rjeenje za ras-
tereenje gradske cestovne mree i olakanje
prometa u uzdunom smjeru, ali umjesto na-
sipa postavlja novu zapreku - brzu gradsku
56 PROSTOR 1[43] 20[2012] 46-59 I. MATKOVI, M. OBAD ITAROCI Rijeka Sava s priobaljem u Zagrebu Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Tabl. I. Kronoloki prikaz prijedloga obuhvaenih istraivanjem

Table I Chronological survey of development proposals included in this research
Godina Prijedlozi za ureivanje Save i njenoga priobalja u Zagrebu Autor/i
1907. Nacrt podruja i okolice slob. kr. glavnoga grada Zagreba, Osnova za budui Milan Lenuci
raspored eljeznikih uredaba
1919. Generalna osnova za budue eljeznike uredbe i za proirivanje slob. i glavnog -
grada Zagreba
1930. Projekt Gradskog kupalita na Savi Gradski graevni ured
1930. Projekt Gradskog kupalita na Savi Franjo Bahovec, Antun Ulrich
1930. Projekt Gospodarievog kupalita na Savi Antun Ulrich
1931. Meunarodni natjeaj za generalnu regulatornu osnovu grada Zagreba 2. nagrada: Erich Kotzer, Ewald Liedecke, Peter Koller
2. nagrada: Hans Lubke, Edi Reisner, Willy Schne
3. nagrada: Zdenko Strii, Hans Holzbauer
4. nagrada: Max Sume, Gnther Hafemann, Hans Grosser
4. nagrada: Carl Christof Lrcher
Veslaki dom Veslakog kluba Uskoka Antun Ulrich
1935. Pozivni natjeaj za portski sklop Marathona kraj Save 1. nagrada: Slavko Lwy
1936. Generalni regulacijski plan za grad Zagreb Gradski graevni ured, Odsjek za regulaciju grada
1937. Dom veslakog kluba Gusar Dragan Boltar, Hinko Perhof
1939. Cvjetno naselje: regulatorna osnova i projekti tipskih, jednokatnih samostojeih Vlado Antoli
graevina
Plivalite portskog drutva Marathon pokraj Save Branko Vlah
Projekt Gradskog kupalita na Savi Franjo Bahovec, Antun Ulrich
1946. Fiskulturni park V. rajona na Savi Slavko Delfin
1948. Idejna regulacijska osnova centra Zagreba Vlado Antoli
1950. Projekt kupalita u Trnju Zvonimir Pogaj
1953. Direktivna regulacijska osnova za grad Zagreb Zavod za urbanizam Narodnog odbora grada Zagreba
Idejna studija urbanistikog rjeenja junog Zagreba Juraj Neidhardt
1956. Projekt prve etape izgradnje novoga Zagrebakog velesajma Marijan Haberle
Idejna studija rekonstrukcije eljeznikog vora Zagreb Nikola Dobrovi
Natjeaj za idejno arhitektonsko i urbanistiko rjeenje zgrade narodnog odbora Jednakovrijedna 2. nagrada - urbanistiko rjeenje: Zdenko Kolacio, Zdenko Sila
Kotara Zagreb
1957. Urbanistiko rjeenje proirenja Zagrebakog velesajma Boidar Raica
Projekt ureenja jezera Bundek Zvonimir Pogaj
1958. Prometno rjeenje mosta u Trnju Krunoslav Tonkovi
1961. Projekt zgrade drutveno-politikih organizacija (Kockica) Ivo Viti
1962. Idejna studija rekreacijskog i portskog centra Jarun Fedor Wenzler
Idejno urbanistiko rjeenje Juni Zagreb Urbanistiki zavod grada Zagreba
1963. Urbanistiki program Zagreba Urbanistiki zavod grada Zagreba
1965. Urbanistiko rjeenje sredita Junog Zagreba Jaap Bakema
Ureenje lijeve obale Save u Zagrebu Urbanistiki zavod grada Zagreba: Zdenko Kolacio, Mirko Mareti, Robert Rukavina
Trnje: Stambeno susjedstvo Ledine Urbanistiki zavod grada Zagreba: Mirko Mareti, Branko Kincl, Robert Rukavina
Trnje - idejno urbanistiko rjeenje Urbanistiki zavod grada Zagreba
1970. Idejni projekt rekreacijskog i portskog centra Jarun Fedor Wenzler, Mira Halambek-Wenzler
1971. Generalni urbanistiki plan grada Zagreba Urbanistiki zavod grada Zagreba
Natjeaj za arhitektonsko-urbanistiko rjeenje centra Junog Zagreba 2. nagrada: Berislav Brni, Marijan Cerar, eljko idi, Vinko Uhlik, Desa Vrcan
2. nagrada: Fea Koir
3. nagrada: Hildegard Auf, Ivan Frani, Zdenko Grbac
4. nagrada: Marijan Uzelac, Marija Perak, Benedetto Tardozzi
Regulacija mikrorajona Cvjetno naselje Urbanistiki zavod grada Zagreba
1976. oblikovanje obala Save u Zagrebu Dionis Srebrenovi
1978. Idejni arhitektonski i urbanistiki projekt za Rekreacijsko-plivaki centar Zagreb Sreko Dimini, Boro Doklesti, Ante Gluni, Vinja Ivani i Kreimir Ivani
na Racinjaku
1979. Savski park slobodnoga vremena Zoran Hebar, Kreimir Ivani
1980. Provedbeni urbanistiki plan Borovje Urbanistiki zavod grada Zagreba
Provedbeni urbanistiki plan Kajzerica Urbanistiki zavod grada Zagreba
1981. Studije centralnog gradskog prostora Trnja, Novog Zagreba i priobalja Save Studija 1. Urbanistiki institut SR Hrvatske: Radovan Mievi, Ljubomir Mievi,
Preporuke Povjerenstva za ocjenu studija centralnog gradskog prostora Trnja, Ines Petani, Mirjana Turnek, Boidar Ani
Novog Zagreba i Save Studija 2. Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu: Dragan Boltar, Tihomir Juki,
Sonja Jurkovi, Miroslav Kollenz, Dubravka Landau Boltar, Nenad Lipovac, Mirko Mareti,
Bruno Mili, Mladen Obad itaroci
Studija 3. Urbanistiki zavod grada Zagreba: Radovan Delalle, Borislav Doklesti,
Niko Gamulin, Ivan Tepe, Boko Budisavljevi, Ratko Milievi, Hrvoje Jamnicki
Studija 4. Urbanistiki zavod grada Zagreba: eljko idi, Ivan ojat, Vinko Uhlik, Desa Vrcan
Studija 5. Urbanistiki institut SR Hrvatske: Marijan Hri, Zvonimir Krznari, Davor Mance,
Velimir Neidhardt
Studija 6. Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu: Branko Kincl, Neven egvi
Savsko etalite Zoran Hebar, Kreimir Ivani, Jadranka Janji
Odmorita na savskom nasipu Branka Ivani
Znanstveni prilozi | Scientific Papers Rijeka Sava s priobaljem u Zagrebu I. MATKOVI, M. OBAD ITAROCI 46-59 20[2012] 1[43] PROSTOR 57

Godina Prijedlozi za ureivanje Save i njenoga priobalja u Zagrebu Autor/i

1982. Ureenje okolia Savskog i Jadranskog mosta Zoran Hebar, Nada ilovi-Karaole
1984. Univerzijada 87: Prostorna priprema Urbanistiki zavod grada Zagreba
1984. Provedbeni urbanistiki plan dijela portsko-rekreacijske zone Juna Trenjevka Urbanistiki zavod grada Zagreba
- portski park Mladost
Natjeaj za plivako-vaterpolistiki centar i sredinju zonu portskog parka Mladost 1. nagrada: Vinko Penezi, Kreimir Rogina
u Zagrebu
Natjeaj za idejno urbanistiko-arhitektonsko rjeenje 1. nagrada: Stefan Kacin, Jurij Princes, Bogdan Spindler
Klinike bolnice Novi Zagreb
Prostorna studija Save Zoran Hebar, Nada ilovi-Karaole
1985. Program ureenja savskog nasipa (lijeva obala od Mosta slobode do Mosta mladosti) Borislav Doklesti, Jadranka Janji
1986. Generalni urbanistiki plan grada Zagreba Urbanistiki zavod grada Zagreba
1987. Provedbeni urbanistiki plan S. krnjug Urbanistiki zavod grada Zagreba
1988. Prijedlog ureenja lijeve obale Save izmeu ua potoka Vrapak-Kustoak- Zoran Hebar, Zlatko Ivani
rnomerec i eljeznikog mosta
1990. Provedbeni urbanistiki plan Veslaka Urbanistiki zavod grada Zagreba
Natjeaj za idejno urbanistiko-arhitektonsko rjeenje dijela stambenog naselja 1. nagrada: Branko Kincl
Kajzerica u Zagrebu 2. nagrada: Tomislav Odak, Branimir Medi, Damir Radakovi, Branko Silain
1991. Ciklus urbanistiko-arhitektonskih natjeaja EUROPAN 2, tema ivjeti u gradu Nagrada: David Mikhail
- preoblikovanje urbanih lokacija - Trnje
Golf - Bundek, prijedlog uvjeta ureenja prostora Investinenjering d.o.o.
1994. Sava izmeu Zagreba Kreimir Ivani
1995. Golf centar Zagreb, programska skica za lokacijsku dozvolu Arh-projekt d.o.o.
1996. Natjeaj za izradu idejnog urbanistiko-arhitektonskog rjeenja Kompleksa zgrada 2. nagrada: Nenad Bach
Vlade, ministarstava i dravnih upravnih tijela Republike Hrvatske u Zagrebu 2. nagrada: Mladen Sabolovi
3. nagrada: Saa Bradi, Ines Nizi
Duka Bradi, Drago Bradi
3. nagrada: Velimir Neidhardt
Povieni otkup: Zoran Bodroi, Ivan Mari, Damir Novoselec
Povieni otkup: Lidija Sekol-Stefanovski
Karolina Turin
Otkup: Dafne Berc, Dinka Paveli, Hrvoje Hrabak
Otkup: Aleksandar Ljahnicky
Trnje - regulacijski plan Gradski zavod za planiranje razvoja i zatitu ovjekova okolia
1997. Seminar Okviri metropole/Sava izmeu dva Zagreba, 27-29. svibnja 1997.
Seminarski projekt Invazija Robert Kranjc, Timotej Kritovac, Darko Latin, Marko Milas, Maroje Mrdulja, Krunoslav mit
(mentori: Marijan Hri, Nikola Polak)
Seminarski projekt Pruimo Savi priliku Dafne Berc, Slaven Delalle, Hrvoje Hrabak, Dinka Paveli (mentor: Kreimir Ivani)
Seminarski projekt Zagreb in Sava out Mirko Buvini, Iva Domanovac, Maja Furlan Zimmermann, Iva Gajak, Sanja Gaparovi,
Azra Sulji (mentor: Sonja Jurkovi)
Savlje Vjenceslav Richter
1999. ISSI Zagreb 2000+, Topografija Integralnog sustava portske infrastrukture grada Kreimir Ivani
Zagreba
2000. Zagreb 2000+ Nova urbana strategija, Prijedlog novog Generalnog urbanistikog Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zatitu okolia
plana grada Zagreba
2002. Anketni urbanistiko-arhitektonski natjeaj za idejno rjeenje ureenja prostora Jednakovrijedna nagrada: Marko D. Milas, Ante Peria, Zvonimir Prli
Save na potezu od Podsuseda do Ivanje Reke Jednakovrijedna nagrada: Radovan Delalle, Josip-Slaven Delalle, Dragutin Ki
Jednakovrijedna nagrada: Zoran Hebar
Otkup: Ivan izmek, Hrvoje Hrabak, Kreimir Ivani
Otkup: Jakov Ahel, Hrvoje Martinko
Otkup: Mirko Buvini, Maja Furlan-Zimmermann, Sanja Gaparovi, Sonja Jurkovi,
Martina Luli, Azra Sulji, Krunoslav mit
Otkup: Goran Rako, Bernarda Dilberovi, Davor Silov
Otkup: Saa Bradi, Ines Nizi
2003. Prethodna studija izvodljivosti ureenja i koritenja rijeke Save od Republike Elektroprojekt d.d. (Voditelj: eljko Pavlin)
Slovenije do Rugvice
2005. Natjeaj za izradu idejnog urbanistiko-arhitektonskog rjeenja portsko- 1. nagrada: STUDIO UP: Lea Pelivan, Toma Pleji
-rekreacijskog centra Chromos-Savica
2007. Anketni natjeaj za izradu idejnog urbanistiko-arhitektonskog rjeenja UPU Savski 1. nagrada: Urbane tehnike d.o.o./ Crtkano d.o.o.
park - zapad, Remetinec - rotor, Tromostovlje - jug u Zagrebu 2. nagrada: Lea Pelivan, Toma Pleji, Katarina Luketina, Saa Reli, Mojca Smode
3. nagrada: Marko Milas, Ante Peria, Dean Niskota, Zoran Zeli
Otkup: Jasna Jurai Mucko, Ivan Mucko, Ivica Plavec
Otkup: Luciano Basauri, Dafne Berc, Jerolim Mladinov, Zrinka Musta
Otkup: Tomica tivi, Sran kunca, Vladi Brali
2008. Program Sava bez nasipa IGH d.d.: Goran Cvrlje, Branko Horvat, Robert Planinc, Dominik Stama
Projekt Zagreb na Savi Damir Mio
Urbanistiki plan ureenja Jankomir-Prisavie CPA Centar za prostorno ureenje i arhitekturu d.o.o.
2009. Ciklus urbanistiko-arhitektonskih natjeaja EUROPAN 10, tema Osmiljavanje 1. nagrada: Geert De Groote, Pieter Dhaeseleer
urbaniteta: regeneracija, revitalizacija, kolonizacija - Tromostovlje 2. nagrada: Nicolas Jomain, Boriana Tchonkova
2010. Studija intermodalnog putnikog terminala Sava-Sjever Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada: Stjepan Kelec-Suhovec,
Karolina Bui
58 PROSTOR 1[43] 20[2012] 46-59 I. MATKOVI, M. OBAD ITAROCI Rijeka Sava s priobaljem u Zagrebu Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Literatura
Bibliography

1. Abramovi, F. (1927.), Osnova za regulaciju 17. Vujasinovi, B. (2002.), Rijena luka na Savi u Dokumentacijski izvori
rijeke Save: od slovenake mee tromea do Zagrebu, Hrvatske vode, 39: 209-232, Zagreb
Document Sources
Rugvice, Graevna uprava za regulaciju Save u 18. Wenzler, F. (1969.), Sportsko rekreativni centri
Zagrebu, Zagreb na vodi (u Zagrebu, na Jarunu), ovjek i pro- 1. Auf-Frani, H. (1992.), eljezniki problem u pro-
2. Antoli, V. (1949.), Regulacioni plan i direktiv- stor, 200-201: 23, Zagreb stornim planovima Zagreba od 1918. do 1992.,
na osnova Zagreba, Arhitektura, 18-22: 5-31, Zagreb [GUSPRG]
19. Wenzler, F.; Halambek-Wenzler, M. (1987.),
Zagreb 2. Hebar, Z.; ilovi-Karaole, N. (1984.), Pro-
Rekreacioni i sportski centar Jarun u Zagrebu,
3. Bedenko, I. (2009.), Europan 10 rezultati, Info, Arhitektura, 1-4 (200-203): 86-91, Zagreb storna studija Save, Zagreb [UZGZ]
7: 12-15, Zagreb
20. Wenzler, F.; Ivani, K.; Richter, V. (2002.), 3. Ivani, K. (1999.), ISSI Zagreb 2000+, Topo-
4. Bobovec, B. (2008.), Europan - generator no- grafija Integralnog sustava sportske infrastruk-
Sava, ovjek i prostor, 5-6 (576-577): 47-71,
vih ideja, ovjek i prostor, 1-2: 56-61, Zagreb ture grada Zagreba, Osnovna programska i pro-
Zagreb
5. Cvrlje, G.; Horvat, B.; Planinc, R.; Stama, D. storna studija sustava sportskih graevina, Za-
(2008.), Rekonstrukcija komunalnog sustava 21. *** (1972.), Izvjetaj Ocjenjivakog suda na-
greb [GUSPRG]
Grada Zagreba temeljem programa Sava bez tjeaja za arhitektonsko urbanistiko rjeenje
Centra Junog Zagreba, ovjek i prostor, 230: 4. Wenzler, F.; Halambek-Wenzler M. (1998.),
nasipa i Ukopana pruga kao komunalno-teh- Sava u Zagrebu: Studija o prostorno-urbani-
nika pretpostavka prostorno-funkcionalnog 10-14, Zagreb
stikim problemima rijeke Save kao prostorne i
razvoja Grada, u: Razvitak Zagreba: zbornik ra- 22. *** (1990.), Vodoprivreda Zagreba 1980-1990., ekoloke okosnice Zagreba i gradske regije, Za-
dova konferencije Razvitak Zagreba u orga- Samoupravna vodoprivredna interesna zajed- greb [GUSPRG]
nizaciji Gradskog poglavarstva Grada Zagreba nica grada Zagreba, Zagreb
i Hrvatskoga inenjerskog saveza u suradnji 5. *** (1938.), Generalni regulacioni plan za
23. *** (1996.), Kompleks zgrada Vlade, ovjek i grad Zagreb, Gradski graevni odjel, Zagreb
s Akademijom tehnikih znanosti Hrvatske,
prostor, 9-10 (508-509): 29-39, Zagreb [GUSPRG]
SECON HDGK i Sveuilitem u Zagrebu, Zagreb,
1.-2.2.2008. [ur. Radi, J.], SECON HDGK: 523- 24. *** (2000.), Generalni urbanistiki plan grada 6. *** (1971.), Generalni urbanistiki plan grada
536, Zagreb Zagreba, Zagreb 2000+ Nova urbana strategija, Zagreba, Urbanistiki zavod grada Zagreba, Za-
6. Delalle, R. (1990.), Dileme i planovi za Kajzeri- Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i greb [GUSPRG]
cu, ovjek i prostor, 2 (443): 13-15, Zagreb zatitu okolia, Zagreb
7. *** (1983.), Osnove generalnog urbanistikog
7. Dobrovi, N. (1956.), Rekonstrukcija eljezni- plana grada Zagreba, Urbanistiki zavod grada
kog vora Zagreb, ovjek i prostor, 53: 2-3, Zagreba [GUSPRG]
Zagreb 8. *** (2002.), Anketni urbanistiko-arhitektonski
8. Kneevi, S. (1992.), Regulatorna osnova Mila- natjeaj za idejno rjeenje ureenja prostora
na Lenucija za dio Zagreba od eljeznike pruge Save na potezu od Podsuseda do Ivanje Reke,
do rijeke Save iz 1907., Radovi Instituta za po- digitalna dokumentacija [DAZ]
vijest umjetnosti, 16: 168-197, Zagreb 9. *** (2007.), Anketni natjeaj za izradu idejnog
9. Kolacio, Z. (1966.), Idejno urbanistiko rjeenje urbanistiko-arhitektonskog rjeenja UPU Sav-
Trnja, ovjek i prostor, 157: 1-3, Zagreb Izvori ski park - zapad, Remetinec - rotor, Tromo-
10. Laslo, A. (1984.), Internacionalni natjeaj za stovlje - jug u Zagrebu, digitalna dokumentacija
generalnu regulatornu osnovu grada Zagreba, Sources [DAZ]
1930/31., ovjek i prostor, 370 (1): 25-31,
Zagreb
11. Matkovi, I. (2011.), Prijedlozi ureivanja rijeke Arhivski izvori Izvori ilustracija
Save s priobaljem na podruju Zagreba od 1899. Archive Sources Illustration Sources
do 2010., Urbanistika, arhitektonska, pejsana
i hidrotehnika obiljeja, magistarski rad, Arhi- 1. Drutvo arhitekata Zagreba [DAZ], Trg bana Jo- Sl. 1. Antoli, 1949: 18
tektonski fakultet, Zagreb sipa Jelaia 3, Zagreb Sl. 2. Crte: I. Matkovi
12. Mievi, R. (2009.), Fenomen grada, Naklada 2. Nacionalni sekretarijat EUROPAN-a Hrvatska
Mlinarec i Plavi, Zagreb Sl. 3. Auf-Frani, 1992: 6
[EUROPAN], pri Gradskom uredu za strategijsko
13. Mohorovii, A. (1982.), Studija za urbanistiku planiranje i razvoj Grada, Republike Austrije 18, Sl. 4. UZGZ
koncepciju sredinje zone grada Zagreba, Arhi- Zagreb Sl. 5. Mohorovii, 1984: 21
tektura, 182-183: 24, Zagreb *** 1972: 11
3. Grad Zagreb, Arhiv Gradskog ureda za strate- Sl. 6.
14. Mohorovii, A. (1984.), Studije centralnog gijsko planiranje i razvoj Grada [GUSPRG], Ulica Sl. 7. Mohorovii, 1984: 14
gradskog prostora Trnja, Novog Zagreba i prio- Republike Austrije 18, Zagreb
balja Save, ovjek i prostor, 370 (1): 5-24, Sl. 8. *** 1996: 32
Zagreb 4. Nacionalna i sveuilina knjinica u Zagrebu Sl. 9. EUROPAN
[NSK], Hrvatske bratske zajednice 4, Zagreb
15. Rogina, K. (1992.), EUROPAN na razmei, ov- Sl. 10. Rogina, 1992: 28
jek i prostor, 1-2:28-29, Zagreb 5. Studijski arhiv Arhitektonskog fakulteta [AF],
Kaieva 26, Zagreb Sl. 11. *** 1990: 17
16. tulhofer, A. (2005.), Sportska arhitektura u
Zagrebu: Geneza sportskih lokacija i prostora, 6. Urbanistiki zavod grada Zagreba d.o.o. [UZGZ], Sl. 12. GUSPRG
Naklada Juri, Zagreb Brae Domany 4, Zagreb Sl. 13. DAZ
Znanstveni prilozi | Scientific Papers
Saetak
Summary
The Sava River and its Banks in Zagreb
Development Proposals for Sava banks between 1899 and 2010
The City of Zagreb is geographically identifiable by
the Sava river and Medvednica mountain. Gra-
dec and Kaptol, the medieval settlements, are situ-
ated on the two opposite hills at the foot of Med-
vednica at the site of a prehistoric settlement. Such
a convenient location provided protection against
frequent floods of the Sava river. Unlike Gradec
and Kaptol, the Roman settlement / town Andauto-
nia, located at the site of todays southern part of
Zagreb (itarjevo), was exposed to heavy floods
resulting in its constant relocation further south,
away from the Sava river.
In the Middle Ages Zagreb lay on the left bank of
the Sava river, away from its main flow. Through-
out its development until the 20th century the city
failed to establish a relationship with its river as
many European cities did, especially those that
grew along the river banks. The Sava river flow was
once determined by many smaller flows and back-
waters. The farmland in the Sava valley was perma-
nently threated by devastating floods. Work on the
regulation of the Sava started in 1899 and resulted
in an increased influx of population into the valley
as well as the beginning of the development plan-
ning of the city - a process that has been constant-
ly going on. The regulation determined a recogniz-
able river bed section with wide inundation belts
and embankments spaced at 300 m. Moreover,
some urban planning issues that arose at this
stage have remained vital until today: an inade-
quate spatial and visual connnection between the
city and its river, a fact that is equally relevant for
both the built up and the unbuilt areas.
Following the urbanization process of the right riv-
er bank, intiated by mid 20th century, the Sava river
became the river in the city. However, the con-
cept of the city on the river has not been devel-
oped yet. Vast tracts of vacant land still exist
around the river along with numerous housing de-
velopments as well as sports and recreation facili-
ties. However, no visual contact between these ar-
eas and the Sava river has been established. The
river itself has not become an integral part of their
Biografije
Biographies
Mr.sc. IRENA MATKOVI, dipl.ing.arh., magistrirala
je 2011. godine na Arhitektonskom fakultetu Sve-
uilita u Zagrebu. Voditeljica je Odjela za strate-
gijsko planiranje u Gradskom uredu za strategijsko
planiranje i razvoj Grada Zagreba.
Dr.sc. MLADEN OBAD ITAROCI, dipl.ing.arh., redovi-
ti je profesor Arhitektonskog fakulteta Sveuilita u
Zagrebu. Voditelj je znanstvenoistraivakog projek-
ta Urbanistiko i pejsano naslijee Hrvatske kao
dio europske kulture. Objavio je 60-ak znanstvenih
radova i sedam knjiga [www.scitaroci.hr].
Rijeka Sava s priobaljem u Zagrebu I. MATKOVI, M. OBAD ITAROCI 46-59 20[2012] 1[43]
functioning. The contact with the river has been re-
stricted to embankment promenades and bridges.
The relationship between the City of Zagreb and
the Sava river has been a permanent subject of the
urban plans, competitions, studies, analyses and
projects aimed at the exploration of the potential
use of the rivers water-power supply or possibili-
ties of its traffic exploitation, a more effective wa-
ter management or flood protection. This research
on the development proposals of the Sava river
and its banks between 1899 and 2010 encompass-
es 108 conceptual planning solutions. The analysis
of urban planning features of 108 planning projects
has confirmed the existence of some similar but
also diverse concepts of development as far as the
relevant parameters are concerned such as: the
planned use and function of the areas along the
river, the type of construction, architectural fea-
tures, traffic regulation and landscape design.
One of the most frequent development concepts
found in many analyzed proposals is the recogni-
tion of the Sava river landscape potential including
the vacant land along its banks as well as the pos-
sibility of their landscaping that would result in the
creation of a distinctive sports and recreation zone
within the built urban fabric. Another urban plan-
ning concept found in many proposals is the func-
tional and formal planning of the two river banks in
the central urban space between the two bridges:
Jadranski most and Most mladosti: the left bank is
planned as the built up area clearly defined at the
edge of the inundation belt whereas the right bank
is planned as a landscaped area with sports and
recreation facilities. Most proposals favour high
construction density and high-rise buildings over
an area of historical significance along the roads
near the Jadran bridge at the southern end of the
oldest historical connection between the city and
the river - Savska cesta. One of the landscape de-
sign proposals that stands out among the rest is
the water landscape, a project based on laying out
of the old Sava backwaters and gravel pits and the
construction of the new canals and water surfaces.
IRENA MATKOVI, MA, Dipl.Eng.Arch., earned her MA
degree in 2011 at the Faculty of Architecture, Univer-
sity of Zagreb. She is head of the Department for
Strategic Planning at the City Office for Strategic
Planning and Development of the City of Zagreb.
MLADEN OBAD ITAROCI, PhD, Dipl.Eng.Arch., is a
full professor on the Faculty of Architecture, Univer-
sity of Zagreb and the head of the scientific project
Urban and Landscape Heritage of Croatia as Part of
European Culture. He published more than 60 sci-
entific papers and seven books [www.scitaroci.hr].
PROSTOR 59
The existing water landscapes of Jarun and Bun-
dek are models of converting the old abandoned
gravel pits to new uses such as sports, recreation
and leisure.
Although the possibility of commercial navigation
along the Sava river has been dismissed, the idea of
marinas, sport and tourist navigation and the city
hydrobus still lives in the analyzed planning propos-
als given that the river flow is well regulated.
Despite numerous recurrent and new versions of
concepts and proposals, there is a notable absence
of a clear vision regarding the urban planning devel-
opment and design of the Sava river and its banks.
As a result, the master plan of Zagreb has recently
been subjected to changes and modifications re-
garding the planned use of some parts of the banks
lacking, however, a comprehensive solution.
The absence of a clearly defined public, expert and
political strategy is closely associated with a wide
range of unrealized proposals with the exception
of some segments of the physical plans. Some de-
velopment concepts were taken over in subse-
quent plans. This fact thus confirms their relevance
in the future city development. Among these is the
planning concept of landscape and park design as
well as sports and recreation facilities or bridge
construction. Planning proposals that have been
implemented are primarily those aimed at the con-
struction and layout of sports and recreation facili-
ties, buildings and housing developments. No de-
velopment plan regarding the regulation of the riv-
er flow or the redesign of the Sava embankments
and/or its inundation belts has ever been imple-
mented.
This paper may serve as a starting point for further
research focusing on the relevant topics such as
the evaluation of these development proposals
and their integration into a wider social, economic
and cultural context. Another interesting topic of
research might be a comparison with other Euro-
pean cities where urban planning projects on the
development and layout of their river banks have
produced positive results.
IRENA MATKOVI
MLADEN OBAD ITAROCI
PROSTOR
20 [2012] 1 [43]
ZNANSTVENI ASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM
A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING

SVEUILITE
U ZAGREBU,
POSEBNI OTISAK / SEPARAT OFFPRINT
ARHITEKTONSKI
FAKULTET Znanstveni prilozi Scientific Papers
UNIVERSITY
OF ZAGREB,
FACULTY 2-19 Zorislav Horvat Oprema i pojedinosti Accessory Elements and Details
OF ARCHITECTURE na burgovima kontinentalne in Burgs of Continental
ISSN 1330-0652 Hrvatske Croatia
CODEN PORREV Izvorni znanstveni lanak Original Scientific Paper
UDK | UDC 71/72 UDK 728.81:72.05(497.5)12/15 UDC 728.81:72.05(497.5)12/15
20 [2012] 1 [43]
1-218
1-6 [2012]