Professional Documents
Culture Documents
DRAGUTIN KIŠ
119
ali i potreba za ljepotom življenja vlastitih građana, ne Osim toga, vrtovi naroda gradova prijatelja Z a g r e b a bili
može više izostavljati dobrobiti perivojne kulture. Perivoji bi i turistička atrakcija grada, a bili bi i dobra živa poduka
koji se danas stvaraju u svijetu odražavaju htijenje da se djeci o ljepoti i raznolikostima perivojne kulture iz cijelog
prvenstveno unaprijedi kvaliteta čovjekova života svijeta. Bio bi to i poticaj za postupnu promjenu svijesti
ugrožena mnogostrukim č i m b e n i c i m a g r a d s k o g života, (i s a z n a n j a ) svih o n i h koji o d l u č u j u o b u d u ć n o s t i
a maštovitost kreatora perivojne kulture osigurava puno Hrvatske, o vrijednostima struke perivojne kulture.
iskorištavanje ljepote prirode.
U svezi s budućim sadržajima planiranog perivoja Novog
U natječaju za idejna rješenja n o v o g perivoja J u ž n o g Z a g r e b a t r e b a istaknuti još j e d n u v r i j e d n o s t koja se
Z a g r e b a istaknuto je nekoliko o s n o v n i h vrijednosti i o d n o s i na p o k r e n u t e inicijative oko o b n o v e p e r i v o j a
saznanja. Prije svega, riječ je o modernom, suvremenom Maksimir. Svi s a d r ž a j i nužni za s u v r e m e n e p o t r e b e
k o n c e p t u perivoja, koji bi t r e b a o sadržavati sve ono korištenja dogodit će se u ovom novom perivoju, pa se
s u v r e m e n o iskustvo, bilo u o b l i k o v n o m ili sadržajnom time na određeni način oslobađa Maksimir o d sadržaja
smislu, koje može biti od koristi za čovjeka čiji se život koji nisu u skladu s povijesnom matricom.
kreće u g l a v n o m na asfaltu i z m e đ u betonskih zdanja.
T a k o đ e r , ne bi t r e b a l o ponavljati Maksimir, Jarun ili Izvedba perivoja višeslojne namjene u širokom rasponu
Bundek. Jedan od zadataka natjecateljskog tima bio bi bioekoloških fizionomsko-estetskih vrijednosti složen je
i interpolacija vrtova naroda gradova prijatelja Zagreba posao od desetak, pa i više godina. Kvaliteta rješenja
u o d r e đ e n u shemu b u d u ć e kompozicije perivoja. Tako p r e t p o s t a v l j a uključivanje brojnih kreativnih t i m o v a i
bi se uz ostale sadržaje u ovom novom perivoju našlo stručnih znalaca. Z b o g svega je toga i predloženo d a
14 vrtova naroda, i to od ovih gradova prijatelja Zagreba: se rješenje za perivoj osigura kvalitetnim natječajem.
B i r m i n g h a m , B o l o g n a , B o m b a y , Brno, C l u j - N a p o c a , Natječaj je zamišljen u dvije faze.
K r a k o w , Kyoto, L i s a b o n , L e i p z i g , Mainz, P e t r o g r a d ,
Salzburg, Plovdiv, Shanghai i Tromso. O d planiranih 68 U prvoj fazi, anketnim natječajem ili natječajem za ideju
ha b u d u ć e g perivoja vrtovi naroda obuhvatili bi cea 6-8 p e r i v o j a t r e b a l o bi riješiti o s n o v n u o b l i k o v n o -
ha površine. Brojni razlozi govore u prilog ideji vrtova kompozicijsku i sadržajnu komponentu, uključujući i
naroda gradova prijatelja Z a g r e b a kao sadržaja novog o s i g u r a n j e p r o s t o r a z a 16 v r t o v a n a r o d a g r a d o v a
perivoja: p r i j a t e l j a Z a g r e b a . Taj d o m a ć i n a t j e č a j t r e b a l o je
organizirati p r i g o d o m 900. obljetnice, što nažalost nije
- ti bi vrtovi unijeli u k o m p o z i c i j u b u d u ć e g perivoja učinjeno. Kao jedan od razloga za neodržavanje
dodatno raznoliko oblikovno i sadržajno bogatstvo; natječaja spominje se teška materijalna situacija: "Nema
- bili bi veoma poučni i poticajni za o p ć u akciju vraćanja n o v a c a za s k u p e m e đ u n a r o d n e n a t j e č a j e " . O č i t o je
Hrvatskoj perivojne kulture umjetnosti (umjesto p u k o g posrijedi neuvjerljiv argument (ukoliko se iza njega ne
ozelenjavanja); skrivaju neki drugi razlozi).
- označavali bi čvršću sponu između Zagreba i zemalja Druga bi faza okupila prvonagradene radove na pozivni
gradova prijatelja, tj. Engleske (Birmingham), Italije (Bo natječaj za k o n a č n o rješenje perivoja. Toj bi se fazi
logna), Indije (Bombay), Češke (Brno), Rumunjske (Cluj- priključili i g r a d o v i prijatelji Z a g r e b a p r i j e d l o z i m a z a
N a p o c a ) , Poljske (Krakow), J a p a n a (Kyoto), Portugala rješenje svog narodnog vrta. O načinu dobivanja rješenja
(Lisabon), Rusije (Petrograd), Austrije (Salzburg), za svoj narodni vrt odlučili bi sami ili bi j e d n o s t a v n o
Njemačke (Mainz i Leipzig), Amerike (Pittsburg), delegirali s v o g p a r k o v n o g arhitekta d a direktno riješi
B u g a r s k e (Plovdiv), Kine (Shanghai) i Norveške k o m p o z i c i j u vrta. Prema t o m e , ni u ovoj d r u g o j fazi
( T r o m s o ) . U n e k i m o d tih z e m a l j a , npr. u J a p a n u , (vjerojatno 2-3 godine iza prvog anketnog natječaja) nije
p e r i v o j n a je k u l t u r a na v r h u l j e s t v i c e d r u š t v e n i h posrijedi skupi međunarodni natječaj, štoviše,
v r i j e d n o s t i , a to p r a k t i č n o z n a č i b o l j u m o g u ć n o s t pretpostavka je d a bi i samu izvedbu svojih narodnih
g o s p o d a r s k o g p o v e z i v a n j a s J a p a n o m , i to vrtova gradovi prijatelji sami financirali. Još je vrijeme
p o s r e d o v a n j e m j a p a n s k o g vrta u Z a g r e b u . T r e b a se d a se ova p r o p u š t e n a prilika ostvari u s k l a d u s prije
prisjetiti poznate istine: kultura ide n a p r i j e d , a slijedi načelno dogovorenim uvjetima. To prije što je cjelokupna
g o s p o d a r s t v o . U v r i j e m e ove inicijative Z a g r e b a č k i priprema natječaja već obavljena. Poučan je u tom smislu
velesajam pokazivao je velik interes za susjedstvo vrtova p r i m j e r p r o s l a v e 9 0 0 . o b l j e t n i c e I v a n i ć G r a d a : uz
naroda gradova prijatelja Z a g r e b a z b o g sasvim manifestaciju i organiziranje z n a n s t v e n o g s i m p o z i j a u
konkretnih mogućnosti razvijanja gospodarskog sajma i ovoj prigodi, uz konkretnu obnovu crkava u Ivanić Gradu
korisnosti postojanja takvih vrtova za takve mogućnosti. i Križu prišlo se i obnovi zapuštenih gradskih perivoja.
120
Arhitektura zagrebačkog
gospodarskog zbora
SPOMENIK KOJI NESTAJE
DAMIR DEMONJA
Summary
Dragutin Kiš: "A Park in Southern Zagreb"
121