08 Cavlovic

PROSTOR
25 [2017] 2 [54]
ZNANSTVENI ÈASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM
A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING
SVEUÈILIŠTE
U ZAGREBU,
POSEBNI OTISAK / SEPARAT OFFPRINT
ARHITEKTONSKI
FAKULTET Znanstveni prilozi Scientific Papers
UNIVERSITY
OF ZAGREB,
FACULTY OF 288-305 Melita Èavloviæ Zadruga „Arhitekt” u Zagrebu Co-operative ”Arhitekt” in Zagreb
ARCHITECTURE Pitanje slobode projektantskog About Freedom of Architectural
ISSN 1330-0652 djelovanja 1950-ih Profession in the 1950s
CODEN PORREV Izvorni znanstveni èlanak Original Scientific Paper
UDK | UDC 71/72 UDK 72.008(497.5 Zagreb)”19” UDC 72.008(497.5 Zagreb)”19”
25 [2017] 2 [54]
171-440
7-12 [2017]
288
Sl. 1. Interijer lokala

obuæarske zadruge
„Sloga” u Ilici 12
u Zagrebu arhitekta
Franje Zvonimira Tišine
iz 1953.
Fig. 1 Interior
of the shoemaker’s
cooperative shop
Sloga in Ilica 12
in Zagreb, design by
the architect Franjo
Zvonimir Tišina, 1953
Znanstveni prilozi | Scientific Papers 25[2017] 2[54] PROSTOR 289
Melita Èavloviæ
Sveuèilište u Zagrebu University of Zagreb
Arhitektonski fakultet Faculty of Architecture
HR - 10000 Zagreb, Kaèiæeva 26 Croatia - 10000 Zagreb, Kaèiæeva 26
mcavlovic@arhitekt.hr mcavlovic@arhitekt.hr
Izvorni znanstveni èlanak Original Scientific Paper

UDK 72.008(497.5 Zagreb)”19” UDC 72.008(497.5 Zagreb)”19”
Tehnièke znanosti / Arhitektura i urbanizam Technical Sciences / Architecture and Urban Planning
2.01.04. - Povijest i teorija arhitekture 2.01.04. - History and Theory of Architecture
i zaštita graditeljskog naslijeða and Preservation of the Built Heritage
Èlanak primljen / prihvaæen: 13. 9. 2017. / 13. 12. 2017. Article Received / Accepted: 13. 9. 2017. / 13. 12. 2017.
Zadruga „Arhitekt” u Zagrebu

Pitanje slobode projektantskog djelovanja 1950-ih
Co-operative ”Arhitekt” in Zagreb

About Freedom of Architectural Profession in the 1950s
arhitektonska profesija architecture as profession

autonomija arhitektonskog djelovanja autonomy of architectural work
moderna arhitektura nakon Drugoga svjetskog rata modern architecture after WW II
Zadruga Arhitekt The co-operative Architect
zadrugarstvo u arhitekturi cooperative movement in architecture
Zadrugarstvo je u arhitekturi kao bitna struèna inicijativa nakon Drugoga Cooperative movement in architecture was an important professional initia-
svjetskog rata bilo jamac profesionalne autonomije prakticirajuæih arhitekata. tive launched after WW II in order to assure professional autonomy of practis-
Ukazujuæi na pravu problematiku rada i poslovanja unutar arhitektonske pro- ing architects. By addressing the real issues of working and doing business in
fesije, Zadruga je otvorila moguænost nalaženja prostora slobode zbog kojih architectural profession, the Architect paved the way for architects to achieve
su dosezi rada prve zadruge u podruèju arhitekture na prostorima Federativne greater freedom. It thus played a crucial role as a catalyst for much needed
Narodne Republike Jugoslavije djelovali izuzetno emancipacijski za struku. independence of architectural profession in the former Yugoslavia. This article
Ovim se radom prvi put razotkriva osnivanje i djelovanje Zadruge Arhitekt koje for the first time reveals the establishment and activities of the cooperative
se bitni uèinci prikazuju u širemu društvenom i politièkom kontekstu poslije- Architect whose effects are assessed in a wider social and political context of
ratne arhitektonske profesije. post-war architectural profession.
290 PROSTOR 2[54] 25[2017] 288-305 M. ÈAVLOVIÆ Zadruga „Arhitekt” u Zagrebu Znanstveni prilozi | Scientific Papers
AKTIVNOSTI NA RUBU nekoliko godina, da te uredbe nisu bile us-

klaðene sa svim ostalim propisima koji su
ARHITEKTONSKE PRAKSE definirali rad svih državnih zaposlenika te da
je 1950. godine tek službeno uveden novi
ACTIVITIES ON THE BORDERLINE društveni i politièki sustav nakon razdoblja
OF ARCHITECTURAL PRACTICE rigidne birokratizacije i centralizacije društva
- može se priznati da se za arhitekte radilo o
izuzetno nemirnom i nestabilnom vreme-
nu. Stoga je inicijativa za osnivanje Zadruge,
koja je potekla specifièno iz arhitektonske
profesije, došla u pravi trenutak i bila jamac
individualnih profesionalnih sloboda prakti-
cirajuæih arhitekata i jamstvo uzdizanja arhi-
tektonskih realizacija na dugo oèekivani um-
jetnièki rang.
Aktualnost teme propitivanja nalaženja pri-
kladnoga formata arhitektonskog djelovanja
- onoga koji bi pratio i odgovarao dinamici
arhitektonskog poslovanja, a jednako tako
bio otvoren i pružao slobodu fleksibilnog ud-
ruživanja i djelovanja - prisutan je u jednakoj
mjeri i danas. Kao potvrda tome služe dva
hrvatska suvremena primjera u kojima se
zadrugarstvo upravo ispituje, osmišljava i
kroèi neutabane staze.3 Kako je problematika
njihova djelovanja usko vezana za propitiva-
nje moguæih linija buduæeg razvoja, jedna od
kojih je svakako pretvaranje zadruge u for-
A
mat servisa kao jedne profesionalne platfor-
me koja bi bila otvorena svim zainteresiranim
rhitektonska je profesija1 u Zagrebu tije- arhitektima pružajuæi im okvir za samostalno
kom prve polovice 1950-ih godina bila prije djelovanje, tako se problematika njihova
svega agilna i izuzetno kritièna prema po- rada može dovesti u vezu s prvom arhitekton-
stojeæim modelima ili toènije formatima arhi- skom zadrugom nakon Drugoga svjetskog
tektonskih organizacija koji su u to doba defi- rata i onodobnim profesionalnim previranji-
nirali službeni okvir arhitektonske prakse ma na sceni. Ono što ih dodatno povezuje
kojeg su èinili zavodi i netom osnovani ate- svakako jest i njihovo pojavljivanje, koje je
lijeri.2 Iako je velik dio arhitekata pronašao kod suvremenih primjera jednako krenulo s
zaposlenje unutar spomenutih okvira, nemali rubova profesije i nevladinih udruženja, te
broj slobodnih arhitekata nije imao prilike za ništa manje važna ambicija djelovanja u do-
struèni rad pa je ostajao izvan službenih ka- sluhu s potrebama aktualnoga društvenog
nala projektantskog djelovanja. S vremenom trenutka, njegovih ogranièenja i slabosti, kao
uvriježeni naèin rada slobodnih arhitekata,
onaj putem vanjske suradnje s jednim od 1 Sveobuhvatano istraživanje arhitektonske profesije,
postojeæih zavoda ili atelijera, nije više za koje je sastavni dio sluèaj Zadruge Arhitekt, autorica je
njih bio prihvatljiv, posebno zbog nedostatka obavila tijekom doktorskog studija na Arhitektonskom
autorske kontrole nad arhitektonskim reali- fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu u sklopu rada na diserta-
ciji Utjecaj transformacija arhitektonske profesije na ar-
zacijama i s time povezane anonimnosti hitekturu Zagreba 1945.-1961., mentor: prof. dr.sc. Andrej
vanjskih suradnika - arhitekata, kojima se Uchytil.
pritom nije nudila moguænost autonomnoga 2 Više o arhitektonskoj profesiji, osobito o Arhitek-
potpisivanja i samostalnoga peèatiranja pro- tonskom projektnom zavodu, u: Venturini, 1982: 11-50.
dukata svoga rada. Iz tih su se razloga 3 Zadrugu Praksa u Puli osnovala je 2011. nevladina
najveæa previranja i propitivanja stanja stru- organizacija Pulska grupa „kao prvu inženjersku zadrugu
na podruèju Hrvatske”. Druga, Zadruga otvorena arhi-
ke, vezanih za osmišljavanje i iniciranje tektura iz Zagreba, osnovana je 2016. i registrirana za
odreðenih promjena radi ostvarivanja veæe široki spektar inženjerskih, umjetnièkih i proizvodnih dje-
liberalizacije djelovanja, zrcalile upravo na latnosti. [http://praksa.hr/zadruga/ [1.9.2017.]; http://
periferiji. U rubnim, akademskim i alterna- praksazadruga.tumblr.com/ [1.9.2017.]; http://www.h-al-
ter.org/vijesti/zadruga-otvorena-arhitektura-arhitektura-
tivnim arhitektonskim organizacijama, jedna za-drustveni-interes [1.9.2017.]]
od kojih je bila i Zadruga Arhitekt, možda se 4 Dubrovaèka je konferencija bila prvi poslijeratni arhi-
najbolje oèitavala problematika projektant- tektonski skup na kojem je sudjelovalo više od 300 dele-
skog rada i cjelokupne okolnosti djelovanja gata iz svih republika. Više o znaèenju i odjecima konfe-
arhitekata u poslijeratnom vremenu. Imajuæi rencije s izvornim pretiskom referata nekih od sudionika
u: Krstiæ, 2014. i *** 1950.; dok o problematici profesio-
pritom u vidu da su se uredbe o graðevinskom nalnog djelovanja, koja je prethodila i bila poticajna po-
projektiranju donosile kontinuirano svakih kretanju konferencije vidjeti u: Èavloviæ, 2017: 97-110.
Znanstveni prilozi | Scientific Papers Zadruga „Arhitekt” u Zagrebu M. ÈAVLOVIÆ 288-305 25[2017] 2[54] PROSTOR 291
i potrage za jaèom afirmacijom cjelokupnoga priznavanjem statusa profesije kao samo-

arhitektonskog djelovanja. Suvremene za- stalne i potpuno neovisne discipline. Na tom
druge - prihvaæajuæi širi spektar interesa i je tragu i s ambicijama zagovaranja veæe au-
usmjeravajuæi aktivnosti prema pisanju, ali i tonomije rada pokrenuta inicijativa za osni-
aktivizmu - vraæaju u žarište širinu koju obu- vanje Društva arhitekata Hrvatske [DARH]5,
hvaæa arhitektonsko djelovanje na ispraž- koje je osnovano krajem 1950. godine6 iz
njenim limesima arhitektonske prakse, na- imovine Sekcije arhitekata Društva inženjera
stalim kao posljedica stavljanja graðenja u i tehnièara Narodne Republike Hrvatske [DIT
središte profesionalnog djelovanja i uvaža- NRH] u Pierottijevoj 4 u Zagrebu.7 Nakon ne-
vanja realizacija kao iskljuèivih proizvoda ar- koliko predloženih adresa Društvo æe se u
hitektonskog rada. U svemu ovome nalaze se konaènici preseliti na Trg Republike 3/1,
razlozi relevantnosti istraživanja o sluèaju danas Trg bana Jelaèiæa, i sadašnju adresu
osnivanja prve arhitektonske zadruge u gra- Društva.8 Odabrana lokacija nije rezultat slu-
nicama Federativne Narodne Republike Jugo- èajnosti, veæ namjernog traženja prikladnih
slavije [FNRJ] u razdoblju nakon Drugoga društvenih prostorija „koje bi omoguæile in-
svjetskog rata. tenzivniji razvitak društvenog života i odr-
žavanje stalnih, kolektivnih i individualnih
INICIJATIVA ’ODOZDO’ izložaba arhitektonskih radova”9, a koje bi s
takvom adresom svakako pridonijele ostva-
”BOTTOM-UP” INITIATIVE renju misije za javnost vidljivog i prisutnog
rada arhitekata. Osim ove motivacije, jedna-
Preduvjeti osnivanja zadruge - Bitne pro- ko je bila bitna opæeprihvaæena želja za snaž-
mjene oslikane traženjem veæih sloboda dje- nijim povezivanjem arhitekata s umjetnicima
lovanja poèet æe nakon Savjetovanja arhite- i umjetnièkim udruženjima izvan DIT-a10, jer
kata FNRJ o pitanjima arhitekture i urbanizma
su unutar tog kruga arhitekti bili usmjereni
u Dubrovniku 1950. godine.4 Premda su te
iskljuèivo na suradnje s kolegijalnim inženjer-
promjene nastupile i odjeknule nakon rezo-
skim i tehnièkim strukama.11 Zvonimir Maroh-
lucije Informbiroa (1948.), one nisu njezina
niæ osobito naglašava potrebu povezivanja
direktna i jednoznaèna posljedica. Diskusije
„projektantskog rada sa primijenjenim um-
arhitekata i lobiranja na najvišim upravnim
mjestima putem arhitekata zaposlenih na vi- jetnostima”12, tada osobito propulzivnu poja-
sokim pozicijama za postizanje povoljnijih vu u smislu brojnosti i aktualnosti, jer su pro-
okolnosti djelovanja govore u prilog tome da pagandni zadatci i narudžbe opremanja sa-
je zagrebaèka arhitektonska profesija aktiv- jamskih štandova, lokala i interijera postali
no, kontinuirano i uporno promišljala te radi- sve traženiji te je u njima sudjelovao sve veæi
la kroz struène organizacije i umjetnièka broj arhitekata. Te su narudžbe zahtijevale
udruženja, pripremajuæi podlogu za javni na- arhitektonske ekspertize jer se nije radilo
stup u trenutku u kojem su se otvorile prilike iskljuèivo o grafièkom materijalu koji se plasi-
za djelovanje. Nezadovoljstvo statusom arhi- rao izložbama, veæ je zahtijevao jednako tako
tekata u nomenklaturi zanimanja u kojoj su blisku suradnju arhitekata s umjetnicima pri
oni bili stavljeni u kategoriju graðevinskih in- osmišljavanju cjelokupnoga prostornog rje-
ženjera bila je uèestala i prva toèka prijepora šenja. Radilo se o poslovima koje nisu preuzi-
arhitekata s upravnim tijelima u potrazi za male postojeæe službene projektantske orga-
nizacije: zavodi i atelijeri, a koji su se dotad
obavljali ili neregistrirano ili putem umjetniè-
5 Kratica DARH umjesto DAH usvojena je kao službena
na prijedlog Josipa Seissela na sjednici Upravnog odbora kih udruženja. Takvi poslovi nisu èak bili ni
Društva arhitekata Hrvatske 1951. [HR-DAZ, Zapisnik sjed- normirani, tako da su se uglavnom naplaæi-
nice Upravnog odbora Društva arhitekata Hrvatske odr- vali meðusobnim osobnim pogodbama. A
žanog 6.7.1951.]
kako su se ugovarali preko umjetnièkih dru-
6 http://www.uha.hr/hr/povijest-uha-e-do-1996~no
19422/ [28.9.2016.] štava - kojih su produkti uživali autorsku za-
7 Savez inženjerskih društava za Jugoslaviju slovio je štitu te uglavnom nisu prolazili procedure
za krovnu organizaciju svih republièkih Društava inženjera izrade elaborata, za kojih su izradu i proved-
i tehnièara. [Stojanoviæ, 1948: 181] bu bile potrebne usluge projektnih organiza-
8 Radilo se o prostorijama danim Društvu na korištenje cija - bili su osobito atraktivni arhitektima.
nakon ’rasformacije’ Glavne direkcije za tekstil NRH koja
ih je prethodno tome koristila. [HR-DAZG-666, knjiga 3, Autorska agencija, kao i zadruge umjetnièkih
Zapisnici sjednica Upravnog odbora: 68] udruženja putem kojih su se mogle fakturirati
9 *** 1952: 49 ovakve narudžbe - sezale su tek do razine
10 Vincek, 1950: 232 idejnog projekta pa nisu bile registrirane i
11 Brojnost èlanstva Društva inženjera i tehnièara Hr- nije im bila dopuštena faktura za ostale vido-
vatske prema sekcijama iznosila je: arhitekti 281; graðe-
vinari 259; kemièari 120; strojari 144; elektrièari 202; geo- ve projektiranja. Bez obzira na to, narudžbe
deti 152; agronomi 132; šumari 108; rudari 18. Ukupno: za projektiranje i opremanje štandova, lokala
1416 èlanova. Najbrojniji i najagilniji od svih grana, uz i interijera postaju za arhitekte putovi do
graðevinare, bili su arhitekti, u kojih su sekciju uz inže-
njere i arhitekte ulazili i tehnièari. [*** 1948.b: 105] ostvarenja kreativnih sloboda, nedosežnih
12 HR-DAZG-666, knj. 3, Zapisnici sjed. Uprav. odbora: unutar službenih projektnih organizacija vo-
40-41 ðenih krutim internim procedurama projekti-
ranja. Oni se stoga s vremenom razvijaju u šavanja svoga rada, jednako je tako poku-
izuzetno lukrativne poslove pa se, kako je šavala zadobiti ništa manje važnu politièku
napomenuo arhitekt Andrija Mutnjakoviæ, od potporu. Iz tih je razloga prilikom osnivaèkih
honorara dobivenog od jednoga takvog posla razgovora Dragi Ibleru odaslan poziv da se
opremanja i ureðenja interijera moglo živjeti i odazove na predsjednièko mjesto novoosni-
do godinu dana.13 vane Zadruge. No Ibler je u oèekivanju opor-
tunijih pozicija, kao i s namjerom da se trajno
O Zadruzi Arhitekt - Zadruga Arhitekt (Sl. 2.) nastani u Beogradu, tada odbio ponudu
jedinstvena je organizacija i apsolutni novum uprave Zadruge.19
na horizontu arhitektonske profesije unutar
teritorija FNRJ u odnosu na sve dotadašnje Zadruge umjetnièkih udruženja — predlošci
primjere arhitektonskog djelovanja. Zadru- arhitektonske zadruge - Ishodišni model za
gu je osnovao DARH, s kojim je ona dijelila pokretanje zadruge u arhitekturi, unatoè po-
njihove društvene prostorije, te su jedino znatim primjerima poljoprivrednih ili stambe-
DARH-ovi èlanovi mogli postati zadrugari. Za nih zadruga, treba ponajprije tražiti pri umjet-
prvoga predsjednika izabran je Slavko Del- nièkim udruženjima.20 Udruženje likovnih
fin.14 Osnivaèka skupština održana je 16. stu- umjetnika Hrvatske [ULUH] još rane 1948.
denoga 1951. godine, a Zadruga je postojala osniva nabavno-prodajnu zadrugu LIKUM s
do 30. rujna 1955. godine kada je odreðen motivom nabave potrebnog materijala za rad
prestanak njezina djelovanja i predviðen za- umjetnika, kao i posredovanja i prodaje
vršetak postupka likvidacije. U prilog èinje- umjetnièkih djela i predmeta svojih èlanova.21
nici da se nije radilo o kratkoj epizodi i kurio- Sredstva prikupljena od ovakvih poslova
zitetnoj pojavi, veæ o pravoj punokrvnoj arhi- usmjeravana su prema udruženju ne bi li se
tektonskoj platformi, ponajprije govori i puka njegov rad na taj naèin novèano potpomagao
èinjenica brojnosti uèlanjenih arhitekata, jer dotirana sredstva udruženjima nisu bila
kojih je tijekom njezina djelovanja svake go- dovoljna za svakodnevni rad. Osim LIKUM-a,
dine bilo sve više. Nakon prvotnoga sporijeg još je jedna zadruga bila izuzetno zanimljiva
Sl. 2. Reklamni oglas Zadruge Arhitekt u struènim odaziva za uèlanjenje, krenulo se s propa- arhitektima.22 Rijeè je o Skladu - zadruzi
novinama gandnim aktivnostima tako da je veæ 1952. umjetnika primijenjenih umjetnosti.23 Meðu
Fig. 2 Advertisement for the Co-operative Architect godine Zadruga brojila èak 230 èlanova.15 Cilj èlanstvom obiju ovih zadruga nalazimo i arhi-
in a professional newsletter
je Zadruge bio da dobrovoljnim udruživanjem tekte od kojih su mnogi ovdje stjecali prva
arhitekti „bez posrednika izradjuju sve arhi- iskustva slobodnijeg naèina rada mimo po-
tektonske radove…, kako bi zadružnim sred- stojeæih strogo hijerarhijskih i poslovno defi-
stvima i zajednièkim radom unapredili i uz- niranih projektnih organizacija. Ne bi li se
digli izgradnju zemlje u smislu kvalitete i omoguæila dovoljna fleksibilnost, toliko tra-
afirmacije arhitekture”.16 Kroz njezin rad i žena kod projektantskog rada, pravila nje-
trajanje plastièno æe se oslikati nestabilnost zina buduæeg djelovanja ostavljena su tek
arhitektonskog rada, stvarne ambicije arhite- okvirno „jer se nije moglo u zadružnom živo-
kata, kao i labilnost socijalistièkog društva, tu predvidjeti sve moguænosti koje dolaze u
koje je nakon 1950. godine sve snažnije kro-
èilo putem samoupravnog socijalizma.17 S 13 Razgovor s Andrijom Mutnjakoviæem iz veljaèe 2017.
obzirom na to da profesija nije bila na potpu- 14 Upravni odbor sastavljen je još od dvojice tajnika -
no identièan naèin usustavljena u granicama Ive Geršiæa (kojega æe ubrzo zamijeniti Žarko Vincek) i Mile
FNRJ, u drugim je republikama postojao velik Poletti. U Nadzorni odbor Zadruge iz redova DARH-a kao
prvi su delegirani Ivo Vitiæ i Ivo Geršiæ. Uz njih, èlanovi
interes za informiranjem o naèinu rada i mo- Upravnog odbora bili su još Mirko Milièiæ, Franjo Tišina i
guænostima koje je pružala jedna takva ende- Zvonimir Marohniæ. Kao zamjenici ulaze Franjo Bahovec,
mièna organizacija. S motivom osnaživanja i Branko Petroviæ i Milan Kušaniæ. [HR-DAZG-666, knjiga 3,
širenja poslovanja, koje joj je bilo registrira- Zapisnici sjednica Upravnog odbora: 1]
no na cijelom teritoriju FNRJ, intenzivno se 15 HR-DAZG-666, kutija 1, Pravila, Zapisnici skupština,
Zapisnici Nadzornog odbora, Redovita godišnja skupština
radilo na pribavljanju projektantskih poslova 21.3.1955., Stenografski zapisnici, Stjepan Simèiæ, IV/1.
- kako pri vojnim poduzeæima tako i na pro- 16 HR-DAZG-666, kutija 1, Revizije i pregledi
storima ostalih republika, osobito Crne Gore, 17 Bilandžiæ, 1985: 164
Makedonije te Bosne i Hercegovine. Reno- 18 HR-DAZG-666, knj. 2, Zapisnici sjed. Uprav. odbora: 124
mirani slovenski arhitekti Edvard Ravnikar i 19 On je uskoro pridobio renomirani položaj profesora
Danilo Fürst raspitivali su se 1954. godine na Akademiji likovnih umjetnosti, koji je i preuzeo 1952.
oko uèlanjenja u zagrebaèku Zadrugu ne bi li [Grbiæ, 2014: 200]
putem nje proveli nekoliko projektantskih 20 O umjetnièkim udruženjima vidi: Èavloviæ, 2017:
215-220
poslova.18 Stajalište upravnog odbora Zadru- 21 *** 2008.
ge bio je jasan: slovenskim je arhitektima 22 Hlevnjak, 2010.
odbijen pristup s nedvosmislenim razlogom 23 Zadruge su u odreðenim segmentima poslovanja
èuvanja vlastitoga prvenstva u poslovanju, jedna drugoj bile konkurencija. Tako je Zadruga Arhitekt,
dok je službeni odgovor naglašavao da im èuvajuæi svoje interese, opomenula Zvonimira Požgaja koji
pristupanje nije dopušteno jer nisu ispunja- je ureðenje prodavaonice „Jugovinil” u Gunduliæevoj ulici
u Zagrebu izveo preko zadruge Sklad, zaobilazeæi Zadrugu
vali uvjet èlanstva u DARH-u. Osim što je Za- Arhitekt u kojoj je bio èlan. Arhitekti su smatrali da je
druga aktivno radila na poslovnoj strani ogla- prvenstvo trebao dati arhitektonskoj zadruzi i da je preko
toku rada jedne zadruge, a pogotovo što za- donesena je odluka o klasifikaciji èlanstva,
drugarstvo obuhvaæa najraznovrsnije forme nakon èega su iskljuèivo ovlašteni arhitekti
zadruga i po strukturi i po vrsti rada. Zato je mogli samostalno projektirati, dok je ostali-
zakonodavac predvidio da se rad unutar zama - graðevinskim tehnièarima, graditeljima
druge odvija prema poslovnicima koji se i tek diplomiranim arhitektima - bio dodije-
stvaraju prema danim prilikama i radu zadru- ljen ’konzultant’ pod èijim bi nadzorom i vod-
ge”.24 Osim zadruga, aktivan je na tom polju stvom radili. Sve je projekte s tehnièke strane
bio i Oglasni zavod Hrvatske [OZEHA], gdje je pregledavao i korigirao Struèni odbor. Njega
kao projektant odreðeno vrijeme bio zapo- je èinilo 3 do 5 èlanova koji su se birali svaka
slen Vjenceslav Richter (Sl. 3.). 3 mjeseca. Èlanovi su u potpunosti auto-
nomno obavljali projektiranje te za obavljene
Unutarnji mehanizmi poslovanja Zadruge poslove snosili svu odgovornost. Preporuka
Arhitekt - Inicijativa za pokretanje ove eks- je bila da se u sluèaju potrebe angažmana
perimentalne organizacije došla je stoga suradnika na nekim projektima, angažiraju
’odozdo’ nakon osnivanja glavnoga strukov- iskljuèivo zadrugari. Osobitu težinu nosila je
nog društva. Zadruga Arhitekt bila je registri- moguænost da je svaki elaborat nosio vlastito
rana kao nabavno-prodajna zadruga pa je u ime autora projekta i peèat Zadruge. Projek-
Sl. 3. Projekt postava „Izložbe knjiga NR Hrvatske”
u Umjetnièkom paviljonu u Zagrebu 1948. autorski su
svome poslovanju podlijegala zakonu o za- tant bi nakon isporuèenog elaborata dobivao ravnopravno potpisali Vjenceslav Richter, Ivan Picelj
drugama, a ne onom o graðevinskom pro- od Zadruge honorar u onim iznosima koji su i Aleksandar Srnec
jektiranju (Sl. 4.). Zato ona nije snosila iden- bili unaprijed dogovoreni osnivaèkom skup- Fig. 3 Layout of the ”Book Exhibition of Croatia”
tiène obveze kao postojeæe projektne organi- štinom, tj. upravnim odborom.26 Èlanovi nisu in the Art Pavilion in Zagreb, 1948, by Vjenceslav
Richter, Ivan Picelj, and Aleksandar Srnec
zacije, niti je odgovarala njihovim nadzornim koristili zadružne prostorije niti njen inven-
organima. Zadruga je svoj model poslova- tar, veæ su u potpunosti dovršen cjelokupni
nja pravdala time da je naruèivala gotove elaborat donosili na predaju i provjeru. Jedi-
projekte od svojih èlanova, koji su pravno na obveza koja ih je vezala za ispunjenje ugo-
imali status vanjskih suradnika. Uobièajeno vornih obveza i predaju gotovih nacrta bio je
je uzimala 10% od svakog neto-iznosa napla- dogovoreni vremenski rok. Poslovanje bilo je
æenog projekta za svoje troškove kao prihod definirano internim tabelama projektantskih
Zadruge te je potom isporuèivala gotove ela- honorara koje je prema visinama investicij-
borate naruèiteljima. Projektantski poslovi skih svota sastavio Franjo Tišina. Buduæi da
mogli su se naruèiti izravno putem Zadruge èlanarina nije bila niska27, pokazalo se da je
koja ih je rasporeðivala meðu svojim èlano- motivacija èlanova za upisninu morala biti
vima ili je svaki od èlanova mogao svoj pro- poslovanje putem nje, jer se nije ostavljalo
jekt donijeti i provesti putem Zadruge kao mnogo prostora za tek simbolièno èlanstvo.
servisom na temelju svoje „struène sposob- Pravilnikom su odreðeni poslovi koje je Za-
nosti, radnog kapaciteta i odgovarajuæe spre- druga bila registrirana izvoditi. Radilo se is-
me èlana za odreðeni posao”.25 Mladim je tek prva o vrlo širokom spektru zadataka, inhe-
diplomiranim arhitektima ovaj format bio rentno projektantskih, koji se nisu stizali rea-
osobito prihvatljiv. Nakon nekoga vremena lizirati u postojeæim projektnim organizaci-
jama.28 Zadruga je djelovala u dosluhu s ak-
nje trebao voditi taj projekt. [HR-DAZG-666, knjiga 3, Zapi- tualnim trenutkom i lokalnim potrebama,
snici sjednica Upravnog odbora: 66] preuzimajuæi i stavljajuæi pod kontrolu široki
24 HR-DAZ, Zapisnik sjednice Upravnog odbora Društva raspon projektantskih zadataka koji su se
arhitekata Hrvatske održane 26.11.1951. dotad provodili neprijavljeno jer je iz dana
25 HR-DAZG-666, kutija 1, Važni dokumenti o plenumu, u dan na terenu nedostajalo projektantske
registraciji i slièno, Poslovnik ekspertize, osobito u poslovima koji su bili
26 Poslovi adaptacija i unutarnjih ureðenja naplaæivali ispod radara velikih zavoda ili privilegiranih
su se slobodnim pogodbama, paušalno. „Od toga dobiva
projektant 90%, zadruga - režija 10%.” U sluèaju visoko- arhitektonskih atelijera.
gradnji „[z]a izradu projekta od prodajne cijene dobiva
projektant 45%, ostali dio zadruga 55%”. [HR-DAZG-666,
kutija 1, Revizije i pregledi] POLITIÈKI I DRUŠTVENI KONTEKST
27 „Prilikom stupanja u Zadrugu èlanovi uplaæuju bar DJELOVANJA ZADRUGARA
jedan udio, koji je poslije vlasništvo zadruge. Jedan udio u
zadruzi iznosi Din. 2000.” [HR-DAZG-666, kutija 1, Pravila COOPERATIVE MEMBERS AND THEIR Sl. 4. Peèat Zadruge Arhitekt stajao je kao jamstvo
„Arhitekt” gradjevinsko-projektne zadruge Društva arhi- da je svaki projekt autorski potpisao sam arhitekt
tekata Hrvatske s.o.j. u Zagrebu: 9]
ACTIVITIES IN POLITICAL AND SOCIAL Fig. 4 The seal of the Co-operative Architect as a
28 Registracija je službeno obuhvaæala: „elaborate za CONTEXT guarantee that each project was signed by author
graðevinske adaptacije, elaborate za interieure sa potreb-
nom graðevinskom adaptacijom, elaborate za izradu po- Trenutak osnutka arhitektonske Zadruge pre-
kuæstva, da ureðuje i postavlja izložbe i arrangemente, da sudno je odreðen širim društvenim i politiè-
vrši oblikovanje industrijskih proizvoda, da projektira ure-
ðenje parkova i nasada, da vrši nadzor nad izvoðenjem i
kim kontekstom decentralizacije privrede i
obraèune graðevinskih adaptacija, da izraðuje perspek- uprave.29 Nakon donošenja „Osnovnog zako-
tive, da vrši izradu plakata i primijenjene grafike, da vrši na o upravljanju državnim privrednim podu-
scenografske radove, da vrši restauratorske radove, da zeæima i višim privrednim udruženjima od
vrši konzervatorske radove, da izraðuje makete i modele”.
[HR-DAZG-666, kutija 1, Zadruga Arhitekt, Važni doku- strane radnih kolektiva” 1950. godine - plan-
menti o planu, registraciji i slièno] ski zadatci u graðevinarstvu, utvrðivani una-
29 Horvat, 1970: 14-20 prijed Petogodišnjim planovima, nisu se više
predviðali. Na taj je naèin dotad èvrsto cen- PREGOVORI NA TERENU NETOM PRIJE
tralno voðena arhitektonska profesija, kod SLUŽBENE REGISTRACIJE
koje su narudžbe stizale redovito ’odozgo’
putem službenih republièkih i gradskih tijela, NEGOTIATIONS ON THE SITE PRIOR
poèela s vremenom postajati slobodnija.30 TO FORMAL REGISTRATION
Termin ’investitor’ s veæim se zamašnjakom Opseg izvorne registracije Zadruge potkrjep-
vraæa u uporabu jer su pojedina privredna ljivao je misiju kojom je osnovana pa su na taj
poduzeæa sve više nastupala u toj ulozi. Ona naèin prvi put manje ekskluzivni arhitekton-
su nakon privredne reforme krenula s osniva- ski zadatci prepoznati kao punopravni i legi-
njem radnièkih kolektiva koji su putem rad- timni projektantski poslovi. Korist od zadru-
nièkih savjeta dobivali sve veæu autonomiju garstva pokazala se višestrukom. Zadruga je
sudjelovanja u usmjeravanju i raspolaganju kao entitet koji je akumulacijom stjecanom i
akumulacijama poduzeæa. Kako je goruæi pro- skupljanom od velikog raspona poslova koje
blem, a time i najpreèi interes radnicima bilo je bila registrirana obavljati, postajala sve
rješavanje stambenog pitanja, to je usmjere- snažnija u strukovnim krugovima.36 Dosezi
nje izrodilo potrebu za velikim brojem arhi- ovakve, prvi put ostvarene, projektantske au-
tektonskih projekata. Poduzeæa se poèinju tonomije nisu bili u poèetku posve sagledivi.
obraæati izravno zavodima, atelijerima i slo- Nastupom i djelovanjem Zadruge, koja se de
bodnim arhitektima u potrazi za projektima facto ponašala kao projektni biro, ušla je u
koji su im bili potrebni radi planiranja budu- struènu arenu dodatna konkurentna organi-
æeg financiranja i uzimanja kredita. Zbog ovih zacija pa se vrlo brzo postavilo pitanje usu-
razloga s vremenom izuzetno jaèa potražnja glašavanja njezina poslovanja prema drugim
za razlièitim tipovima arhitektonskih projeka- projektnim organizacijama. Dogovor oko pra-
ta. Postojeæe projektne organizacije, zaokup- vila poslovanja nije postignut na nekoj višoj
ljene kapitalnim, ali i lokalnim zadatcima, razini gradske ili državne uprave, veæ upravo
nisu mogle odgovoriti na široki raspon veo-
ma razlièitih vidova projektnih zadataka, koji 30 Lampe, 2003: 255-257
su se kretali od dogradnji, restauracija, izra- 31 Na problem nužne širine arhitektonskog djelovanja
de namještaja, adaptacija, raznih studija, do kao preduvjetom sintezi u arhitekturi ukazat æe Zdenko
izrade troškovnika, nadzora nad gradnjom i Strižiæ još 1950. godine. Mnogi od njegovih uèenika -
ostaloga.31 kasnijih arhitekata, èlanova Eksperimentalnog ateljea
[EXAT], koji su koncept sinteze postavili i uzdigli kao defi-
Meðu razloge osnivanja Zadruge ubrajaju se i niciju svoga djelovanja, naglašavat æe i isticati u prvom
redu utjecaj Strižiæa na formiranje njihovih gledišta. [Stri-
izuzetno su poticajni bili utjecaji koje bi jedna žiæ, 1950: 65-69]
takva organizacija mogla imati kod ogranièa- 32 HR-DAZ, Zapisnik sjednice Upravnog odbora Društva
vanja i suzbijanja neovlaštenog projektira- arhitekata Hrvatske održane 26.11.1951.
nja, za koje je postojala znatna potreba na 33 Nada Vitiæ na zasjedanju DARH-a 1951., u vrijeme
tržištu. Tu su potrebu, uz arhitekte, zadovo- osnivanja Zadruge, izvještava o vrlo lošem financijskom
stanju Društva zbog neredovitosti naplaæivanja tekuæih
ljavali ujedno i mnogi graditelji i tehnièari èlanarina. [HR-DAZ, Zapisnik sjednice Upravnog odbora
obavljajuæi na terenu graðevinske radove. Društva arhitekata Hrvatske održane 26.11.1951.]
34 HR-DAZG-666, knjiga 3, Zapisnici sjednica Upravnog
Meðu ciljevima osnivanja bila je svakako i odbora: 45-46
„materijalna korist Društva”32 kojom su po- 35 Upravni odbor Društva arhitekata Hrvatske, 1955: 1.
dupirane njezine izložbene, izdavaèke i sve Nesuglasice unutar DARH-a su popratile i tiskovine „Vje-
ostale javne aktivnosti.33 Poslovi su to koji snik”, „Veèernje novosti”, „Borba”, „Narodni list”, „Vje-
su bili u potpunosti zanemareni uredbama snik u srijedu”. [Lj. V., 1955: 2; N.F., 1955: 2; Polak, 1955:
2; Frdniæ, 1955: 6]
o graðevinskom projektiranju, a koji su se 36 Na aktivnostima zagovaranja legalizacije rada Zadru-
obavljali dotad uglavnom neregistrirano. ge u ime DARH-a angažirani su èlanovi Nada Vitiæ i Ivo
Neke od ovih poslova mogle su obavljati i Geršiæ, koji su kod Borisa Bakraèa, tadašnjeg ministra
druge umjetnièke zadruge. One su ih naplaæi- graðevina Vlade NRH diskutirali o pravnoj strani pokre-
tanja ovakvog tipa organizacije te o opcijama buduæeg
vale pod službenom deklaracijom ’otkupa poslovanja. Bakraè zakljuèuje „da bi sami arhitekti trebali
ideje’ od umjetnika. Buduæi da su materijalni naæi put kako da se njihov rad honorira prema novom fi-
troškovi Zadruge bili puno manji od onih kod nancijskom planu”. [HR-DAZ, Zapisnik sjednice Upravnog
odbora Društva arhitekata Hrvatske održane 11.10.1951.]
zavoda i atelijera, Zadruga je zakljuèila da æe
37 HR-DAZG-666, kutija 1, Važni dokumenti o plenumu,
obraèunavati satnicu projektantima 54 dina- registraciji i slièno, Poslovnik
ra po norma satu, što je bilo 12 dinara više no 38 Arhitektonski projektni zavod [APZ] (direktor: Branko
što su obraèunavali ovi prvi.34 To æe biti i bit- Tuèkoriæ) nije imao naèelnih prigovora, no zahtijevao je
na toèka prijepora koju æe rukovodioci pro- da zaposlenici zavoda koji æe se angažirati u zadruzi
ponajprije èuvaju ’prosperitet zavoda’. Arhitektonski pro-
jektnih organizacija s pozicijama u upravi jektni zavod zastupali su Ðuro Ancel i Slavko Novak. Zbog
DARHA-a zamjerati radu Zadruge te æe biti tih su razloga poslove preko Zadruge smatrali samo do-
povodom niza otvorenih pisama u javnim punskim, tj. dodatnim radom koji su mogli obavljati u
tiskovinama i struènom èasopisu, u kojem svoje slobodne vrijeme i svakako uz pristanak upravitelja
pojedine zavodske grupe. APZ æe inzistirati da se za su-
je jedno takvo pismo otisnuto na duplerici35 radnike na ovaj naèin preuzetim poslovima angažiraju
(Sl. 5.). iskljuèivo èlanovi APZ-a iz iste projektne grupe. U ime za-
Sl. 5. „Otvoreno pismo” Upravnog odbora DARH-a

objavljeno je u èasopisu „Èovjek i prostor” 1955.
godine
Fig. 5 ”Open letter” from the management board
of the Society of Croatian Architects published
in the magazine ”Èovjek i prostor”, 1955
voda Plan (direktor: Veljko Kauzlariæ) diskutirali su Ðuro u struènim krugovima, i to meðusobnim pre-
Kastl i Ivo Žuljeviæ. Plan - arhitektonski projektni zavod za govorima s upraviteljima ostalih projektnih
industriju, bio je složenija i veæa organizacija koje su organizacija. Krajem 1951. godine održan je
stajališta na sastanku bila znatno kruæa. Èuvajuæi svoje
interese, Plan je zahtijevao da svaki zadrugar traži odo-
sastanak u prostorijama DARH-a sa svim
brenje uprave zavoda, zadržavajuæi i koristeæi „radni kapa- predstavnicima aktivnih formacija te su usu-
citet službenika u potpunosti” za sebe, jer je njegova glašena i dogovorena pravila poslovanja,
odgovornost poèivala i dalje na kapitalnim, krupnim i kojih je usvajanjem Zadruga krenula poslova-
odgovornim projektnim zadatcima. Osnova - gradsko
projektno i geodetsko poduzeæe (direktor: Veæeslav Ra- ti.37 Konzultacijama unutar projektantskog
dauš), poslala je Peroslava Ilijiæa. Iako se upravitelji arhi- okruženja Zadruga je dalje suvereno kroèila
tektonskih atelijera iz Preobraženske ulice u Zagrebu, Ka- putem samostalnog djelovanja.38 Ali i tako
zimir Ostrogoviæ i Marijan Haberle, znakovito nisu odazva-
li, i dalje su najotvoreniji i najpristupaèniji bili voditelji izborena i ispregovarana samostalnost nije
preostalih arhitektonskih atelijera. Miro Marasoviæ u ime došla bez odreðenih ustupaka. Isprva nesa-
svog atelijera naglasio je da u potpunosti podupire inicija- glediva, ali uskoro sve više prisutna i proble-
tivu Zadruge te da æe ubuduæe preporuèiti èlanovima svo-
ga kolektiva da se uèlane, ali uz odreðeni uvjet - da poten- matièna okolnost u ovim je pregovorima bila
cijalni posao ponajprije ponude na razradu svome ma- èinjenica da je osnivaè Zadruge bilo Društvo
tiènom atelijeru. Nada Vitiæ, ujedno i izaslanica DARH-a, arhitekata Hrvatske. Društvo kao krovno
prisustvovala je u ime atelijera Vitiæ te naglasila da njezin
atelijer ne postavlja nikakva ogranièenja zadrugarima. Za-
strukovno i prvi put autonomno arhitekton-
drugu su zastupali Slavko Delfin i Franjo Tišina, dok su u sko tijelo osnovano s poslanjem da okuplja,
ime DARH-a bili Rikard Marasoviæ i, opet, Nada Vitiæ. Sasta- organizira i skrbi o svim svojim èlanovima
nak je održan 5.12.1951. na inicijativu Zadruge u tadašnjim ravnopravno, u trenutku kad je osnovalo Za-
prostorijama Društva u Pierottijevoj 4. [HR-DAZG-666, ku-
tija 1, Pravila „Arhitekt” - gradjevinska-projektna zadruga drugu koja je djelovala rame uz rame s osta-
Društva arhitekata Hrvatske s.o.j. u Zagrebu] lim projektnim organizacijama - u konaènici
jektantima, postala izuzetno konkurentna i

istovremeno najpovoljnija adresa u potrazi
za projektom. Ta je ’poslovna mašina’41 bila
u konaènici daleko jeftinija, ekonomiènija i
brža naruèiteljima, zbog toga što je s malim
materijalnim troškovima izrade elaborata sti-
zala obavljati znaèajno veæi broj narudžbi.42
Ovakve su prednosti odgovarale zagrebaè-
kim, ali i svim jugoslavenskim privrednim po-
duzeæima, pa je nastupilo poveæanje u broju
poslova jer su se rokovi projekata završavali
s daleko veæom ekspeditivnošæu, a ona je in-
vestitorima bila povoljna okolnost vezana za
vlastito planiranje investicija i podizanje kre-
dita. Prvotni dogovor, postignut s postojeæim
organizacijama oko formiranja cijene projek-
tantskog rada, bio je izmijenjen zbog okolno-
sti i prilika proizašlih na terenu, tako da je
Zadruga nakon odreðenog vremena zatražila
i dobila službenu doregistraciju. Ona se u os-
novi temeljila na dopuštenju projektiranja i
Sl. 6. Zaglavlje i uvodnik prvoga broja èasopisa je u praksi stalo iza i pružilo nedvosmislenu izvoðenja zgrada (tzv. ’visokogradnji’ ili ’no-
„Èovjek i prostor” podršku jednoj projektnoj organizaciji na ka- vogradnji’)43, jer ih u traženom opsegu služ-
Fig. 6 Title and editorial of the first issue sniju štetu svih ostalih. Ovim je presedanom bene projektne organizacije više nisu stizale
of the magazine ”Èovjek i prostor”
osigurana podrška struène javnosti, a formal- isporuèivati.
no uèinjen prijestup kojim je sve ono pozitiv-
Privatne zarade arhitekata - èlanova Zadruge
no što je dalo vjetar u leða velikom dijelu ar-
hitekata - kojima je u kontekstu dekretom potaknule su zatim, kako u struènim krugovi-
osnovanih zavoda te brojem ogranièenih i ma tako i u javnosti, diskusiju o prihodima
pozicijom povlaštenih atelijera dana neviðe- individualnih projektanata. Uskoro su dnev-
na sloboda samostalnoga djelovanja - u ko- ne novine poèele pisati o visokim honorarima
naènici dovelo do postupnoga zatomljivanja formalno ’nezaposlenih arhitekata’.44 Zadru-
Zadruge i njezina zaborava.39 ga Arhitekt je na raèun svojih akumulacija
usto izrasla u bitnog katalizatora i podupira-
Hvalevrijedan utjecaj na postizanje veæih slo- èa aktivnosti DARH-a, na naèin da su iz te za-
boda i autonomije djelovanja svakog projek- rade ureðene unutarnje društvene prostorije
tanta zasebno i stvaranje akumulacije kojom na Trgu bana Jelaèiæa45, kao i to da su akumu-
se oèekivalo ostvarivanje jaèega društvenog lacijom zadrugara podmirivani godišnji troš-
angažmana koji bi struku osnažio i uèinio vid- kovi javnog rada i organizacije struènih aktiv-
ljivijom u javnosti - imao je svoj vijek traja- nosti društva.46
nja. Zadruga je postala snažnija od društva
koje ju je osnovalo, a unutar meðusobno Mjera do koje se ovakva specifièna organiza-
premreženog èlanstva nastupit æe uskoro ne- cija pokazala uspješnom u struènim krugovi-
premostive nesuglasice.40 ma, najbolje se pokazuje na primjeru njezine
Sljedeæa stranica: VRHUNAC DJELOVANJA 39 Zadruga Arhitekt gotovo je nepoznata projektna
Sl. 7. Arhitektonske realizacije visokogradnji ZADRUGE ARHITEKT organizacija, èak i unutar struènih arhitektonskih krugo-
Zadruge Arhitekt: bitna ostvarenja povijesti va. Neven Šegviæ jedan je od rijetkih koji æe u jubilarnom
hrvatske arhitekture CULMINATION OF THE COOPERATIVE’S broju èasopisa „Arhitektura”, povodom retrospektivne
izložbe (1945.-1985.) obilježavanja 40-godišnjice oslobo-
Fig. 7 Architectural realizations by the Co-operative ACTIVITIES ðenja i 20. obljetnice Zagrebaèkog salona, spomenuti Za-
Architect: significant contributions to the history drugu Arhitekt u kontekstu poslijeratne arhitektonske
of Croatian architecture Mnogi projektanti, istovremeno èlanovi Za- profesije [Šegviæ, 1986: 123]. O Zadruzi æe tek 2008. više
druge i zaposlenici nekih od postojeæih insti- elaborirati Andrija Mutnjakoviæ [Margaretiæ Urliæ, 2008:
Centar za zaštitu majke i djeteta, Klaiæeva 16, 52-65].
Vladimira Turine, Prilog I/22; tucija ili organizacija, potaknuli su pojavu
višestrukog premreživanja poslova na trži- 40 Gotovo je identièna sudbina bila i u meðusobnim
Stambena zgrada, Križaniæeva 5-11, Vladimira Turine, odnosima izmeðu ULUH-a i njegove zadruge LIKUM, koja
Prilog I/6; štu, na naèin da su neki poslovi kanalizirani je ojaèala materijalno na raèun svoje servisne djelatnosti
prema Zadruzi ili iz državnih na gradsku orga- do te mjere da je prestala priznavati zahtjeve svog
Stadion Nogometnog kluba „Dinamo”, Maksimirska
128, Vladimira Turine, Franje Neidhardta, Eugena
nizaciju, kao i iz Zadruge prema službenim osnivaèa ULUH-a. [Saraèeviæ, 1959: 7]
Erlicha, Prilog I/10; organizacijama ili meðu arhitektima meðu- 41 HR-DAZG-666, kutija 1, Pravila, Zapisnici skupština,
sobno, tako da je nastupilo vrijeme snažne Zapisnici Nadzornog odbora, Redovita godišnja skupština
Stambena zgrada, Ulica grada Vukovara 222-224, 21.3.1955., Stenografski zapisnici, Stjepan Simèiæ, IV/4
Nevena Šegviæa, Prilog I/39; individualne aktivnosti arhitekata, uz formal-
42 „Ovim naèinom poslovanja zadruga je proširila svoj
no egzistiranje tek nekoliko formalnih pro- djelokrug rada i okupila veæi broj… èlanova inženjera i
Stambena zgrada, Trpimirova 7-17, Slavka Jelineka
i Milivoja Papiæa, Prilog I/18; jektnih organizacija. tehnièara, tako da je izvršila projektnih investicija za cca 6
milijardi, a ostvarila brutto produkt cca 8,000.000 - što
Osmogodišnja škola, Mesiæeva 35, Božidara Rašice, Zadruga je zbog ovakve privredne dinamike u predstavlja više nego skoro ijedno naše projektno
Prilog I/9 kojoj se klijenti poèinju izravno obraæati pro- poduzeæe.” [HR-DAZG-666, kutija 1, Revizije i pregledi]
izdavaèke djelatnosti. Dugo diskutirana po-

treba pokretanja vlastite struène biblioteke i,
još važnije, novoga struènog èasopisa, uz po-
stojeæu zagrebaèku „Arhitekturu” lansiranu
još 1947. godine47, ostvarena je 1954., godine
punog zamaha Zadruge Arhitekt, kada je po-
krenut „Èovjek i prostor” [ÈIP], novi struèni
list.48 Zadruga je još svojim osnivaèkim pravi-
lima zacrtala buduæi smjer vlastitih aktivnosti
i skrbi za dodatno struèno obrazovanje svojih
èlanova, dok joj je zaleðe izuzetno dobrog
poslovanja omoguæilo izdavanje de facto vla-
stite arhitektonske tiskovine. Prvi broj ÈIP-a
izašao je poèetkom veljaèe 1954. godine. Za-
druga Arhitekt predvidjela je da æe list izlaziti
svakih 15 dana na 8 stranica i biti novinskog
formata. Na tragu zadrugarskih tendencija
nadilaženja uskih projektantskih zadataka i
poticanja aktivne suradnje s umjetnicima49
koje su ostvarene na valu izuzetno traženih
poslova na kojima se tražila njihova meðu-
sobna suradnja50, a unutar tada dominant-
noga konceptualnog okvira sinteze u arhitek-
turi, èasopis je bio indeksiran za vrlo širok
tematski horizont.51 Pokrivao je bogato inte-
resno podruèje koje je sezalo od arhitekture,
urbanizma, hortikulture, ali i slikarstva, ki-
parstva, primijenjene umjetnosti, pa sve do
povijesti umjetnosti, konzervacije, arheolo-
gije, muzeologije ili scenografije. Na taj je
naèin konaèno naðen i teorijski okvir za veæ
zaživljenu praksu ulaska arhitekata i projek-
tiranja putem zadruga umjetnièkih udruže-
nja. Sveobuhvatnost je podcrtana i njegovim
imenom - „Èovjek i prostor”, na tragu opæih
traganja za afirmacijom umjetnièke kom-
ponente arhitektonskog projektiranja te sve-
obuhvatnih i inkluzivnih prostornih tema,
nasuprot prethodno odbaèenom prijedlogu
njegova imena koji je glasio „Arhitektura da-
nas” (Sl. 6.). Prvim je urednikom imenovan
Zvonimir Marohniæ, dok su ostali èlanovi re-
dakcijskog odbora bili Mila Poletti, Vladimir
43 U svibnju 1954. izabrana je nova uprava Zadruge,

koja æe ostati do obustavljanja svih djelatnosti. Predsjed-
nica upravnog odbora postala je Mila Poletti, uz dvojicu
tajnika Stjepana Simèiæa i Žarka Vinceka. Odbornicima su
imenovani: Franjo Bahovec, Ivan Borošiæ, Zvonimir Ma-
rohniæ, Krešo Mihaljeviæ, Milan Kušaniæ, Franjo Neidhardt i
Igor Skopin. Direktorom Zadruge proglašen je Mirko Mili-
èiæ. [HR-DAZG-666, knjiga 2, Zapisnici sjednica Upravnog
odbora: 42; Narodni odbor grada Zagreba, 1954: IV]
44 I.G., 1955: 5; *** 1955: 1; Manèiæ, 1955: 7
45 Projekt ureðenja prostorija DARH-a izradio je Bernar-
do Bernardi. [HR-DAZG-666, knjiga 3, Zapisnici sjednica Ugrenoviæ, Žarko Vincek, te književnici Boro
Upravnog odbora: 150] Pavloviæ i Ivan Raos. Ovakvo je uredništvo
46 *** 1952: n.pag. trebalo upoznavati širu javnost sa svako-
47 Èasopisu „Arhitektura” sve se više zamjerao njegov dnevnim problemima i radom arhitekata te
tematski, monografski karakter pa su sve èešæe dolazile „odgajati ukus publike”. Jednako se važnim
kritike na raèun njegove ’neaktualnosti’. [V.K., 1952: 49]
48 *** 1954.c: 1
smatralo da novine „nos[e] žig vremena u
49 Turina, 1959: 2
kojem izlaze” i da se „ne dozvoli bezliènost
50 Richter, 1956: 6 novina obzirom na politièko gledanje”.52 Iz-
51 O sintetskom pristupu više u: Denegri, 2000.; davaèki je odbor osim lansiranih struènih no-
Richter, 1965: 574-579 vina uspješno otisnuo i knjigu Mirka Milièiæa
52 HR-DAZG-666, knj. 3, Zapisnici sjed. Uprav. odbora: 158 „Nepoznata Dalmacija”, pripremio je za tisak
kritike na poslijeratnu izgradnju karakterizi-

ranu krutim funkcionalistièkim pristupima.54
Neki od spomenutih iskoraka arhitektonske
proizvodnje 1950-ih godina, spomenimo tek
neke, jesu: Centar za zaštitu majke i djeteta u
Klaiæevoj ulici u Zagrebu55 Vladimira Turine,
od kojeg Savjet za narodno zdravlje i socijal-
nu politiku NRH direktno naruèuje elaborat.
Turina putem Zadruge realizira i èetverokat-
nu stambenu zgradu u Križaniæevoj ulici56,
kao i zapadnu tribinu (1953.-1955.) stadiona
Dinamo u autorskoj suradnji sa zadrugarom
Franjom Neidhardtom.57 Ovome treba pribro-
jiti i stadionsku reprezentativnu ulaznu zgra-
du s blagajnama.58 Neven Šegviæ æe putem
Zadruge od Gradskoga narodnog odbora pre-
uzeti narudžbu svoje druge stambene zgrade
u Beogradskoj ulici 222-22459 (Ulica grada
Vukovara), te u suradnji s Eugenom Hološem
od Savjeta za prosvjetu, nauku i kulturu NRH
sklopiti ugovor za izradu projekta osnovne
škole u Arbanasima u Zadru.60 Slavko Löwy s
poduzeæem Elektroprimorje iz Rijeke ugovara
projekt upravne zgrade.61 Franjo Zvonimir Ti-
šina realizira interijer obuæarske zadruge Slo-
ga u Zagrebu.62 Slavko Jelinek æe s Vojnom
poštom dogovoriti stambenu zgradu u Trpi-
mirovoj ulici 7-17.63 Ivan Vitiæ ugovara projekt
za Automakedoniju u Skopju64, kao i za Ju-
godrvo u Novakovoj 8b u Zagrebu.65 Igor Sko-
pin realizira sklop Jadran filma u zagrebaèkoj
Dubravi66, a Božidar Rašica stambenu zgradu
Exportdrva u Beogradskoj ulici 56-6067 (Ulici
grada Vukovara), kao i osmogodišnju školu u
Mesiæevoj ulici.68 Radovan Nikšiæ æe se tako-
ðer naæi u ovoj respektabilnoj grupi te s
Narodnim odborom grada Zagreba, Odjelom
za prosvjetu i kulturu, potpisati ugovor za
osmogodišnju školu u Dubravi69 (Sl. 7. i 8.).
53 Pozitivno djelovanje i poslovanje zagrebaèke zadruge

bilo je poznato i izvan granica Republike, što je navelo
mnoge na traženje financijske pomoæi, toènije sponzor-
stva - za razne svoje aktivnosti. Slovenski èasopis „Arhi-
tekt”, koji je kao i zagrebaèka „Arhitektura” bio redovito
u teškim financijskim problemima izdavanja, „moli da bi
Sl. 8. Arhitektonske realizacije visokogradnji i prijevod Vladimira Turine Le Corbusierove zadruga preuzela djelomièno finaniciranje lista sa Din.
Zadruge Arhitekt: manje poznate realizacije aktivnih knjige „Modulor”, kao i „Priruènik za visoko- 600.000”. Zadrugari to odbijaju „iz razloga [vlastitog] pri-
protagonista zagrebaèke arhitekture, koje na taj stupanja izdavaèkoj djelatnosti”. [HR-DAZG-666, knjiga 3,
naèin ilustriraju pravu sliku stanja i djelovanja gradnje - Graditelj”.53
Zapisnici sjednica Upravnog odbora: 187]
arhitekata 1950-ih godina
Produkcija je Zadruge, uz struène novine i 54 Za pregled važnih arhitektonskih realizacija poslije-
Fig. 8 Architectural realizations by the Co-operative
Architect: lesser known realizations by the active spomenuti široki dijapazon projekata, obu- ratne hrvatske arhitekture vidjeti: AF-AHA; Domljan,
1969: 3-45; Maroeviæ, 2004: 150-162; Radoviæ Maheèiæ,
Zagreb-based architects. They vividly illustrate the hvaæala i respektabilan korpus realizacija 2004.a: 72-97; Radoviæ Maheèiæ, 2004.b: 163-174;
activities of the architects in the 1950s koje su sve redom pokrenute pod njezinim Uchytil, Barišiæ Mareniæ, Kahroviæ, 2009.; Križiæ Roban,
Stambena zgrada Chromosa, Medvešæak 44, okriljem. Vrijedna se ostvarenja više nisu jav- 2012: 57-127.
Bogdana Petroviæa, Prilog I/38; ljala na usamljen i sporadièan naèin, veæ sada 55 HR-DAZG-666, knj. 3, Zapisnici sjed. Uprav. odbora: 155
Stambena zgrada Graðevinara, Fabkoviæeva 3, Kamila kao sustavna, vrijedna i kontinuirana praksa. 56 HR-DAZG-666, knj. 3, Zapisnici sjed. Uprav. odbora: 122
Hallera, Prilog I/13;
Zadruga je djelovala izuzetno emancipacijski 57 HR-DAZG-666, knj. 3, Zapisnici sjed. Uprav. odbora: 128
Stambena zgrada Chromosa (potom: Merkura), za profesiju, jer tekuæa arhitektonska pro- 58 HR-DAZG-666, knj. 2, Zapisnici sjed. Uprav. odbora: 19
Šubiæeva 8-12, Bogdana Petroviæa i Vladimira Zajeca,
Prilog I/2; dukcija u trenutku njezina osnivanja u cjelini 59 HR-DAZG-666, knj. 2, Zapisnici sjed. Uprav. odbora: 9
Stambena zgrada Fotokemike, Valdecova 5,
nije - unutar postojeæih struènih i društvenih 60 HR-DAZG-666, knj. 3, Zapisnici sjed. Uprav. odbora: 128
Mirka Milièiæa, Prilog I/3; okvira rada - zadovoljavala ni arhitekte ni 61 HR-DAZG-666, knj. 2, Zapisnici sjed. Uprav. odbora: 17
Stambena zgrada, Brijunska 5b, Slavka Löwyja, viša tijela politièke vlasti. Pod okriljem Zadru- 62 *** 1953: 45; HR-DAZG-666, knj. 3, Zapisnici sjed.
Prilog I/27; ge stoga su realizirane neke od autorskih Uprav. odbora: 121
Stambena zgrada Elektrosonda, Martiæeva 38, zgrada koje æe sve do danas biti vrjednovane 63 HR-DAZG-666, knj. 2, Zapisnici sjed. Uprav. odbora: 8
Vjekoslava Vilièiæa, Prilog I/21 kao bitni primjeri - projektantski odgovori i 64 HR-DAZG-666, knj. 2, Zapisnici sjed. Uprav. odbora: 19
PRESTANAK DJELOVANJA ZADRUGE

ARHITEKT - PUT PREMA SAMOSTALNIM
ARHITEKTONSKO-PROJEKTNIM BIROIMA
DEMISE OF THE CO-OPERATIVE
ARCHITECT - THE WAY TO INDEPENDENT
ARCHITECTURAL PRACTICES
Zbog velikoga vala arhitektonskih narudžaba
uslijedila je oštra kritika poslovanja Zadruge
(Sl. 9.). Kako je osuda dolazila iz redova ne-
kolicine èlanova DARH-a, ponajprije Uprav-
noga odbora koji su uglavnom èinili upravite-
lji zavoda, atelijera i njihovih zaposlenika, to
je razornija bila za buduænost njezina opstan-
ka.70 Potom je izdana zabrana izvoðenja viso-
kogradnji i uvjetovan prestanak rada Zadru-
ge, nakon što je opæina Donji grad tražila
smanjivanje njezinih ovlasti. Nakon kontinui-
ranih izvješæa revizijskih komisija i odbijanja
Upravnog odbora DARH-a da zaštiti Zadrugu
sastavljanjem dodatnih objašnjenja za naj-
više upravne organe, zadrugari su se odluèili
èak i osobno obratiti Veæeslavu Holjevcu.71
Sva su nastojanja bila nedovoljna da zausta-
ve lavinu kritika njezina poslovanja, tako da
se neæe dugo èekati na finalnu presudu.
Njeno gašenje postalo je neizbježno nakon
što je Privredni savjet NRH odredio ožujak
1955. godine kao rok za poèetak likvidacije
ugovorenih poslova.72 Nakon toga preporu-
èeno je da sve tekuæe poslove zadrugari pre-
nesu na postojeæe zavode i biroe. Upravni je
odbor DARH-a73 smatrao da društvo treba
zastupati vrijednosti otvorenog foruma koji
je dostupan i koji skrbi o svim svojim èlanovi-
ma, te da ne treba zastupati prava pojedinih
poduzeæa u odnosu na druga.74 Iako su svi
zadrugari stali u obranu steèevina Zadruge -
65 HR-DAZG-666, knj. 3, Zapisnici sjed. Uprav. odbora:

154-155
66 HR-DAZG-666, knj. 3, Zapisnici sjed. Uprav. odbora: 138
69 HR-DAZG-666, knj. 2, Zapisnici sjed. Uprav. odbora: 150 a 1955. veæ su iznimno velik broj èlanova Sl. 9. Difamirajuæi èlanak u dnevnim novinama
70 Galiæ et al., 1955: 2 DARH-a èinili zadrugari - rasprava na izvan- obilježio je poèetak kraja rada Zadruge Arhitekt
Fig. 9 A discrediting article in a daily newspaper
71 HR-DAZG-666, knj. 2, Zapisnici sjed. Uprav. odbora: 138 rednim i redovitim plenumima DARH-a pro- marked the demise of the Co-operative Architect
72 HR-DAZG-666, knjiga 2, Zapisnici sjednica Upravnog tekla je u izuzetno napetom tonu u kojem su
odbora: 166. Likvidacija je nastupila objavom u „Narodnim se dugotrajnim i žustrim debatama te osob-
novinama”. [Likvidaciona komisija, 1955: XII]
73 Predsjednik DARH-a bio je Marijan Haberle, tajnik
nim prozivkama meðu arhitektima jasno oka-
Vladimir Fulla, dok su Upravni odbor èinili: Franjo Baho- rakterizirale sve facete tadašnjega produkcij-
vec, Stjepan Gomboš, Kazimir Ostrogoviæ, Vladimir Turina, skog okruženja. Zadruga je nakon isprva joj
Mihovil Katanec, Mila Poletti, Nikola Galiæ, Selimir Du-
mengjiæ i Veljko Kauzlariæ. U Nadzornom odboru bili su:
ukazane izuzetne potpore, sada bila osobito
Pavao Jušiæ, Juraj Bertol i Vladimir Strmac. Èasni sud èinili kritizirana.75 Argumenti za njezin opstanak
su Ivo Bartoliæ, Milan Delenardo i Zvonimir Vrkljan. [*** bili su jasni. Njezinim se ukidanjem akumula-
1954.a: 8]
cija smanjila za èak 70-84%76, od koje je veli-
74 HR-DAZG-666, kutija 1, Pravila, Zapisnici skupština,
Zapisnici Nadzornog odbora, Izvanredna skupština, 20.3. ki dio korišten kao potpora novopokrenutom
1955., Stenografski zapisnik, Haberle, II/6 strukovnom listu i preusmjeravan na održa-
75 HR-DAZG-666, kutija 1, Pravila, Zapisnici skupština, vanje DARH-a. Upravni odbor DARH-a, vodeæi
Zapisnici Nadzornog odbora, Izvanredna skupština, 20.3. se interesima velikih projektnih organizacija i
1955., Stenografski zapisnik, Poletti, IV/1
njihova prvenstva djelovanja, tako nije zašti-
Zapisnici Nadzornog odbora, Redovita godišnja skupština tio Zadrugu pa je cijela ova epizoda 1955. go-
21.3.1955., Stenografski zapisnici, Stjepan Simèiæ, IV/8 dine, kada su se veæ poèeli otvarati samostal-
Prilog I. Izbor arhitektonskih realizacija („visokogradnja”) Zadruge Arhitekt u Zagrebu

Supplement 1: Selection of architectural realizations (”building construction”) produced by the Co-operative Architect in Zagreb
Graðevinska Graðevinsko
Autori Realizacija Investitor Namjena Adresa
dozvola poduzeæe [GP]
1. 21.3.1953. Dragutin Moravec Skladište Željpoh industrijska Golikova 14
10.10.1955.
2. 12.4.1953. Bogdan Petroviæ, Èetverokatna stambena Tvornica boja i lakova „Chromos” stambena Šubiæeva 8, 10, 12
Vladimir Zajec zgrada Tvornice boja i lakova / Poduzeæe „Merkur”
„Chromos”
3. 31.5.1953. Mirko Milièiæ Stambena dvokatnica GP „Industrogradnja” „Fotokemika” tvornica filmova stambena Valdecova 5
i fotopapira
4. 7.6.1953. Kamilo Haller Dvokatna stambena zgrada Poduzeæe „Elektrana” stambena Kloviæeva 8
5. 16.6.1953. Franjo Tišina Galerija „R” u paviljonu Robert Bregant Gradsko poduzeæe za prireðivanje izložbena Savska cesta 18
Zagrebaèkog velesajma meðunarodnih sajmova „Zagrebaèki
velesajam”
6. 15.7.1953. Vladimir Turina Èetverokatna stambena zgrada GP „Tehnika” Graðevinski odjel, Gradski narodni stambena Križaniæeva 5, 7, 9, 11
„po alternativi br. I” odbor u Zagrebu
7. 17.7.1953. Eugen Hološ Èetiri stambene jednokatnice GP „Novogradnja” Stambeni fond NOO Zagreba stambena Brijunska 1a-1b-1c;
Kornatska 28-28a-28b,
30-30/1
8. 20.7.1953. Zvonimir Simon Administrativna zgrada Srednje GP „Industrogradnja” Srednja drvno-industrijska škola obrazovna Savska 86
drvno-industrijske škole (ulièna) za finu obradu drva (ulièna zgrada)
9. 20.7.1953. Božidar Rašica Osmogodišnja škola GP „Industrogradnja” NOG Zagreb, Odjel za prosvjetu obrazovna Mesiæeva 35
u Mesiæevoj ulici (Osnovna škola i kulturu
Ivan Goran Kovaèiæ)
10. 27.7.1953. Vladimir Turina Sjeverne i zapadne tribine GP „Tempo” NK „Dinamo”, Zagreb sportska Maksimirska 128
Franjo Neidhardt Nogometnog kluba „Dinamo”
(Eugen Erlich,
konstrukter)
11. 27.7.1953. Božidar Rašica Stambena deveterokatnica GP „Tehnika” Poduzeæe za izvoz drva stambena Ulica grada Vukovara
16.11.1955. (trijem) i drvnih proizvoda „Exportdrvo” 62a-62b-62c-62d
/ Vojna pošta 8315
12. 20.8.1953. Vjekoslav Vilièiæ Dvokatna stambena zgrada Pamuèna prediona u Zagrebu stambena Zvonimirova 100, 100a
Melita Vilièiæ u zajednici s Poduzeæem „Tekstil”
import-export
13. 1.10.1953. Kamilo Haller Stambena èetverokatnica GP „Tempo” „Graðevinar” tehnièka radnja stambena Fabkoviæeva 3
u Zagrebu
14. 10.10.1953. (1960?) Igor Skopin Kompleks Filmski grad GP „Novogradnja” „Jadran film”, poduzeæe kultura Oporoveèka 12
„Jadran filma” za proizvodnju filmova
15. 1.12.1953. Kamilo Haller Skladište ambalaže kompleksa Graðevinsko Optièka industrija u Zagrebu industrijska Getaldiæeva 5
Optièke industrije „Ghetaldus” poduzeæe „Udarnik”
16. 1954. Žarko Vincek Izgradnja paviljona „novog Bolnica za duševne i živèane bolesti zdravstvena Bolnièka cesta 32,
medicinskog trakta” Vrapèe
17. 1954. Kamilo Haller Skladište Željpoh željeznarsko poduzeæe industrijska Golikova 14
18. 15.3.1954. Slavko Jelinek Stambeni blok za oficire JNA Vojna pošta 7250-27 stambena Trpimirova 7, 9, 11, 13,
Milivoj Papiæ / Stanovi za oficire - stambeni 15, 17
èetverokatni sklop od tri
meðusobno povezane zgrade
19. 24.4.1954. Eugen Hološ Stambeno-poslovna èetverokatna GP „Udarnik” GP „Udarnik” stambeno- Ratkajev prolaz 8
zgrada poslovna
20. 25.7.1954. Ivan Vitiæ Stambena zgrada GP „Novator” „Jugodrvo” Beograd / „Exportdrvo”, stambena Novakova 8b
poduzeæe za izvoz drva i drvnih
proizvoda
21. 28.8.1954. Vjekoslav Vilièiæ Stambena èetverokatnica GP „Udarnik” „Elektrosond” poduzeæe za ispitivanje stambena Martiæeva 38 (ugao
i konsolidaciju terena, Zagreb s Bijankinijevom)
22. 6.9.1954. 29.5.1956. Vladimir Turina Demonstrativni centar za zaštitu GP „Novogradnja” Savez za narodno zdravlje NRH zdravstvena Klaiæeva 16
(ulazni hal i ulièna majke i djeteta
ograda)
23. 21.10.1954. Vjekoslav Vilièiæ Stambena èetverokatnica „Gramat”, poduzeæe za promet stambena Martiæeva 40
s „uvuèenim V. katom” graðevnim materijalom
24. 1.11.1954. Ilija Badovinac Dvostruka stambena èetverokatnica GP „Industrogradnja” Tvornica odjeæe „Naprijed” stambena Trg Drage Iblera 3-4
te Uvoznog i izvoznog poduzeæa
„Merkur”
25. 16.12.1954. Pavao Baranjai Stambena trokatnica GP „Novogradnja” NO grada Zgba, odsjek za stambeni stambena Savska cesta
Franjo Neidhardt i èetverokatnica fond / kasnije Vojna pošta 1768-11 52-52a, 54
26. 29.12.1954. Mirko Milièiæ Èetverokatna stambena zgrada Tvornica tekstilnih strojeva stambena Ilica 173-173a
„Tekstilstroj”
27. 1955. Slavko Löwy Dvije stambene jednokatnice Stambeni fond NOO Zagreba stambena Brijunska 3-3a-3b,
5-5a-5b
Graðevinska Graðevinsko
Autori Realizacija Investitor Namjena Adresa
dozvola poduzeæe [GP]
28. 1955. Slavko Löwy Stambena jednokatnica Stambeni fond NOO Zagreba stambena Brijunska 9
29. 12.1.1955. Mihajlo Kindij Kompleks skladišno-uredskih Veletrgovina papirom, pisaæim, stambeno- Vlaška 40
15.10.1955. zgrada u dvorištu uredskim i školskim priborom poslovna
„Papir”
30. 13.1.1955. Branko Raos Stambena èetverokatnica Vojna pošta 7250-27 stambena Branimirova 49
Grozdan Kneževiæ
31. 13.1.1955. Višnja Frankoviæ Stambena trokatnica GP „Novator” Vojna pošta 7250-27 stambena Makanèeva 11
Neda Car s uvuèenim èetvrtim katom
„za oficire JNA”
32. 27.1.1955. Ilija Badovinac Stambena èetverokatnica „Hidroelektra” „Hidroelektra” - graðevinsko stambena Krajiška 6
- graðevinsko poduzeæe za izgradnju hidrocentrala
poduzeæe za
izgradnju
hidrocentrala
33. 2.2.1955. Dražen Gogolja Jednokatna zgrada vatrogasnog DVD Medvešæak javna Mlinarska 42
doma
34. 17.2.1955. Kamilo Haller Nadogradnja i adaptacija kompleksa „Ventilator” tvornica ventilacionih industrija Radnièka 32
tvornice „Ventilator” ureðaja (približna adresa)
35. 12.3.1955. Franjo Neidhardt Stambena trokatnica Odsjek za stambeni fond NOGZ-a stambena Fallerovo šetalište
36a-36b-36c-36d,
Višnjevac
36. 28.3.1955. Vladimir Turina Reprezentativni ulaz zajedno NK „Dinamo”, Zagreb sportska Maksimirska 128
Franjo Neidhardt s blagajnom i grupom sanitarnih
ureðaja
37. 18.8.1955. Slavko Delfin Fiskulturna dvorana Više pedagoške GP „Tehnika” Viša pedagoška škola sportska Savska cesta 77
škole
38. 30.8.1955. Bogdan Petroviæ Dvokatna stambena zgrada GP „Novogradnja” Tvornica boja i lakova „Chromos” stambena Medvešæak 44
39. 8.10.1955. Neven Šegviæ Osmerokatna stambena zgrada GP „Novogradnja” Odsjek za stambeni fond NOGZ-a / stambena Ulica grada Vukovara
24.10.1959. (revizija / Ivo Geršiæ (inicijalno); Deseterokatna Vojna pošta 1768-11, Zagreb 222, 224
dopunskog projekta Željko Žlof stambena zgrada
APB „Geršiæ”)
Izvori:
HR-DAZG-ZGD: MF 23, MF 32, MF 77, MF 133, MF 170, MF 173, MF 190, MF 200, MF 201, MF 234, MF 240, MF 250, MF 274,
MF 281, MF 295, MF 306, MF 307, MF 352, MF 353, MF 260, MF 361, MF 369, MF 370, MF 391, MF 392, MF 393, MF 411, MF 415,
MF 450, MF 471, MF 503, MF 518
HR-DAZG-666, knjiga 2, Zapisnici sjednica Upravnog odbora: 90, 91, 102, 110, 131
HR-DAZG-666, knjiga 3, Zapisnici sjednica Upravnog odbora: 133
ni arhitektonski projektni biroi, izgubila na izuzetno kratkom vremenu doregistracijom tekata prije doregistracije bili su interijeri i
težini i aktualnosti, jer su sada, veæ u izmije- ušla i u podruèje visokogradnje. postavi izložaba koji su otvorili jedno novo
njenim društvenim i politièkim okolnostima, poglavlje, svojstveno 1950-im godinama,
Tako su 1954. godine èlanovi Zadruge izradili
neki od arhitekata sa steèenom reputacijom sabrano u sintagmi sinteze u arhitekturi.
454 projektna elaborata, od èega èak 151
kroz Zadrugu krenuli putem samostalnosti
onih za visokogradnje.77 Izuzetno velika po- Zadruga je bila u osnovi primjer arhitekton-
otvaranjem ureda pod vlastitim imenom.
tražnja za projektima, osobito stambenih ske organizacije zasnovane na elementima
tipologija, koje je Zadruga u velikoj mjeri kapitalistièkog poslovanja - preuzimanjem,
ZAKLJUÈAK preuzimala i isporuèivala sa znatno veæom distribucijom i naplatom projektnih zadataka
CONCLUSION ekspeditivnošæu nego što su oni mogli biti prema zahtjevima naruèitelja na naèin koji
provedeni kroz postojeæe službene projektne nije bio uobièajen za ostale arhitektonske or-
Zadruga Arhitekt eksperimentalna je projek- zavode i atelijere, stavilo ju je trenutaèno u ganizacije socijalistièkog društva. Zahtjevi za
tantska organizacija unutar teritorija FNRJ te konkurentnu poziciju u struènim krugovima. slobodom projektiranja i meðusobnog udru-
jedinstven primjer pokušaja kojim je profe- Nedvojbeno je da je ovakva, dotad neviðena živanja u ovisnosti o dinamici poslovanja -
sija našla formalni odgovor na probleme cen- sloboda projektantskog rada, meðusobnog svojstveni za prirodu arhitektonskog zanima-
tralizacije, birokratizacije i monopolizacije udruživanja i jednostavnosti poslovanja, bila nja - izboreni su bili ’odozdo’, tj. okuplja-
arhitektonske profesije, karakteristiène za izuzetno dobro prihvaæena u profesiji te da je njem, diskutiranjem i lobiranjem unutar
rano poslijeratno jugoslavensko doba. Njezi- osiguravala i veæu autonomiju u arhitekton- struènih krugova, ne bi li se putem zajedniè-
na arhitektonska produkcija u osnovi je dvo- skim realizacijama. ke struène platforme omoguæile veæe indivi-
jaka i divergentna. Premda se u poèetku nje- dualne slobode projektantskog djelovanja.
zina registracija odnosila iskljuèivo na ’dru- Autorski doprinosi karakteristièni za zgrade
gorazredne’ projektantske poslove, ona je u realizirane putem zadružnog servisa prepo- Za nadati se da æe iskustvo Zadruge Arhitekt
znati su kao bitni primjeri hrvatske arhitek- biti vrijedan presedan moguænosti postizanja
tonske produkcije 1950-ih godina i sastavni zavidne razine projektantske i poslovne slo-
Zapisnici Nadzornog odbora, Redovita godišnja skupština su dio svih retrospektivnih pregleda arhitek- bode postignute zajednièkim dugogodišnjim
21.3.1955., Stenografski zapisnici, Stjepan Simèiæ, IV/2 ture. Jednako bitno podruèje djelovanja arhi- djelovanjem cjelokupne profesije.
Prilog II. Popis èlanova Zadruge Arhitekt sastavljen je prema sukcesivnim Zapisnicima sjednica Upravnog odbora (1951.-1955.) i prema Temeljnom dokumentu
„Iskaz isplaæenih honorara” (21.11.1955.) uèinjenom u trenutku likvidacije rada [HR-DAZG-666]. Nekim je autorima pridružena godina stjecanja diplome
na pojedinom od fakulteta ili akademija [HR-AHA; *** 2000: 313-316].
Supplement 2: List of the Cooperative members according to the records of the Management Board meetings (1951-1955) and the Basic Document
”Statement of Paid Fees” (21 Nov 1955) made at the time of liquidation [HR-DAZG-666]. The year next to the author’s name is the year of their graduation
from a faculty or academy. [HR-AHA; *** 2000: 313-316].
Inženjeri i arhitekti: 60. Simon Janžek 120. Zvonimir Požgaj (1932.) Graditelji i tehnièari:
1. Oleg Antonijeviæ 61. Neda Jelinek (1953.) 121. Berislav Radimir (1952.) 1. Antun Milovan Antoliæ
2. Sekana Anzuloviæ (1953.) 62. Slavko Jelinek (1952.) 122. Olga Rahmiæ 2. Stjepan Aranjoš
3. Ilija Badovinac (1923.) 63. Stanko Jurdana (1937.) 123. Branko Raos (1953.) 3. Vladimir Auer
4. Franjo Bahovec (1929.) 64. Zvonimir Juriæ (1949.) 124. Božidar Rašica (1942.) 4. Dobrila Belamariæ
5. Hrisanta Bakran (1954.) 65. Greta Jurišiæ-Schneider (1938.) 125. Boris Raziniloviæ 5. Pavao Blaževiæ
6. Pavao Baranjai [Baranyai] (1939.) 66. Branko Kallay 126. Vjenceslav Richter (1949.) 6. Velimir Blaževiæ
7. Hinko Bauer (1931.) 67. Berislav Kargaèin (1949.) 127. Lala Rogliæ (1953.) 7. Dragutin Bösenbracher
8. Miroslav Begoviæ (1952.) 68. Antun Kašper (1935.) 128. Krešimir Rubetiæ (1953.) 8. Vilim Bukšek
9. Zdravko Bernt 69. Ivo Katièiæ 129. Zlatko Selinger (1939.) 9. Mladen Bunek
10. Vicko Beziæ 70. Vladimir Kes 130. Lujo Sendjerdji [Szöntgyöry] 10. Ilija Butajla
11. Fanika Bichler 71. Željko Klinèiæ (1938.) (1926.) 11. Vladislav Chvala
12. Mihajlo Bijeliæ (1952.) 72. Grozdan Kneževiæ (1953.) 131. Zvonimir Simon 12. Ante Cokoliæ
13. Dragan Boltar (1936.) 73. Nikola Kodaniæ 13. Ivan Crnkoviæ
132. Igor Skopin (1939.)
74. Miroslav Kollenz (1952.) 14. Branko Èabrajec
14. Ivan Borošiæ 133. Veljko Sladoviæ (1952.)
75. Emanuel Kris 15. Vojtjeh Delfin
15. Zdravko Bregovac (1949.) 134. Željko Solar (1952.)
76. Borislav Krolo (1953.) 16. Milan Erfurt
16. Bressan 135. Ervin Srp (1954.) 17. Maks Franèiškoviæ
17. Nikola Brozina (1935.) 77. Ninoslav Kuèan (1951.) 136. Josip Stiplošek 18. Pavao Frgiæ
18. Vladimir Bubaš 78. Vladimir Kundiæ (1953.) 137. Zdenko Strižiæ (1926.) 19. Branko Golešiæ
19. Josip Budak (1936.) 79. Dušan Laziæ 138. Bogdan Sunara 20. Ivan Gospoèiæ
20. Neda Car (1953.) 80. Franjo Leicher 139. Beata Šajnoviæ (1949.) 21. Nikola Hraste
21. Tito Carnelutti 81. Vladimir Lepušiæ (1934.) 140. Srdja Šeferov (1952.) 22. Stanko Hauptfeld
22. Koviljka Cerovac (1952.) 82. Valerija Leskovar Šverer 141. Neven Šegviæ (1942.) 23. Ljudevit Hrženjak
23. Dragica Crnkoviæ Oèko (1949.) 83. Vladimir Kovaèeviæ 142. Vladimir Šilhard 24. Zvonimir Ivšiæ
24. Slavo Èavlek 84. Milena Kovèin 143. Nada Šiloviæ (1948.) 25. Gjuro Kahn
25. Radomir Èokiæ (1948.) 85. Slavko Löwy (1930.) 144. Marija Širola (1954.) 26. Ante Kelava
26. Slavko Delfin (1940.) 86. Tankred Lubynski 145. Antun Škare 27. Mihajlo Kindij
27. Nikola Despot (1935.) 87. Oskar Lorber (1953.) 146. Kate Škunca (1954.) 28. Neven Kovaèeviæ
28. Ivan Draèiæ (1938.) 88. Antun Maèek 29. Stjepan Kralj
147. Danka Šram
29. Dragutin Drosany (1946.) 89. Zorka Mandiæ 30. Zvonko Kuhar
148. Leonardo Šurina (1953.)
30. Gjuro Egersdorfer 90. Zvonimir Marohniæ (1948.) 31. Milan Kušaniæ
149. Viktor Tinimsky
31. Eugen Erlich 91. Vera Marsiæ (1953.) 32. Ivan Kuzma
150. Franjo Tišina (1938.)
32. Stanko Fabris (1939.) 92. Nikolaj Martinov (1943.) 33. Ivo Lang
151. Boris Tomašiæ
33. Vjekoslav Faltus (1927.) 93. Ljuboslav Matasoviæ (1952.) 34. Dragutin Lark
152. Vladislav Turèiæ 35. Stjepan Leskovec
34. Krsto Filipoviæ (1935.) 94. Antun Majer [Mayer]
153. Vladimir Turina (1936.) 36. Ivan Lonèariæ
35. Stanislav Fleischer (1941.) 95. Mladen Mihokoviæ
154. Pavao Tvrtkoviæ (1953.) 37. Slavko Mariniæ
36. Višnja Frankoviæ (1953.) 96. Stjepan Milkoviæ (1953.)
155. Vladimir Ugrenoviæ (1937.) 38. Krešo Mihaljeviæ
37. Aleksandar Freudenreich (1935.) 97. Bruno Miliæ (1942.)
98. Dušan Miloš 156. Antun Ulrich (1927.) 39. Aleksa Mihaljeviæ
38. Zvonimir Fröhlich (1934.)
99. Anðelka Mijakoviæ 157. Branko Vasiljeviæ (1946.) 40. Mirko Milièiæ
39. Mladen Fuèiæ (1949.)
40. Vladimir Fulla (1943.) 100. Emilija Mirosavljeviæ (1954.) 158. Juraj Vedrina (1947.) 41. Marko Nibler
41. Zlatko Furjaniæ (1951.) 101. Radovan Mišèeviæ (1953.) 159. Vladimir Verner 42. Bruno Papeš
42. Vladimir Galiæ (1935.) 102. Ivan Moravec 160. Vjera Verzotti (1952.) 43. Stjepan Parac
103. Filip Muhek 161. Hinko Vichra (1941.) 44. Veljko Petkoviæ
43. Gustav Germšek
162. Josip Vidakoviæ (1949.) 45. Dragan M. Popoviæ
44. Antun Goetz (1952.) 104. Božidar Murkoviæ (1953.)
163. Katarina Vigh (1952.) 46. Franz Rolik
45. Dražen Gogolja (1932.) 105. Zorka Mück-Malinariæ (1949.)
164. Ivan Vilièiæ (1929.) 47. Ivan Senegaènik
46. Miroslav Goliæ (1951.) 106. Franjo Neidhardt (1933.)
165. Melita Vilièiæ (1941.) 48. Stjepan Simèiæ
47. Mustafa Gološ (1954.) 107. Radovan Nikšiæ (1943.)
166. Vjekoslav Vilièiæ (1935.) 49. Rudolf Sinkoviæ
48. Milan Grakaliæ (1938.) 108. Ivan Novak (1953.) 50. Stjepan Sršek
49. Miroslav Grliæ 109. Marko Novak (1959.) 167. Žarko Vincek (1948.)
51. Rudolf Staniæ
50. Dobrila Grujiæ 110. Milivoj Papiæ (1952.) 168. Krunoslav Vitanoviæ (1943.)
52. Vladimir Strmac
51. Kamilo Haller 111. Ruža Pauliæ (1949.) 169. Ivan Vitiæ (1941.)
53. Tomo Suèiæ
52. Eugen Hološ (1942.) 112. Boris Pecariæ 170. Nada Vitiæ (1944.) 54. Branko Šalk
53. Ivan Horvat (1952.) 113. Ivo Peniæ 171. Zvonimir Vrkljan (1924.) 55. Rudolf Šæukanec
54. Lavoslav Horvat (1935.) 114. Bogdan Petroviæ (1926.) 172. Aleksandar Vuliæ 56. Zvonimir Šimunoviæ
55.Boris Hudina (1951.) 115. Berislav Peuliæ 173. Vladimir Zajec (1939.) 57. Zvonko Šokièiæ
56. Mihajlo Ihas 116. Nada Piantanida (1952.) 174. Ivan Zemljak (1920.) 58. Slavko Štigliæ
57. Zlatar Iljko (1954.) 117. Erika Piffl (1946.) 175. Danilo Žakula 59. Ivan Trajbar
58. Vojislav Ivanoviæ (1953.) 118. Zvonimir Pirš (1953.) 176. Željko Žlof (1951.) 60. Ervin Weiss
59. Branimir Ivekoviæ (1924.) 119. Mila Poletti-Kopešiæ (1944.) 177. Ratimir Žuriæ 61. Bruno Zergolern
Literatura
Bibliography
1. Bilandžiæ, D. (1985.), Historija Socijalistièke Fe-

derativne Republike Jugoslavije. Glavni procesi
1918-1985, Školska knjiga, Zagreb
2. Èavloviæ, M. (2017.), Utjecaj transformacija
arhitektonske profesije na arhitekturu Zagreba
1945.-1961., disertacija, Arhitektonski fakultet,
Zagreb
3. Denegri, J. (2000.), Umjetnost konstruktivnog
pristupa, Horetzky, Zagreb
4. Domljan, Ž. (1969.), Poslijeratna arhitektura
u Hrvatskoj, „Život umjetnosti”, 4 (10): 3-45,
Zagreb
5. Frdniæ, N. (1955.), Posle ostavke Upravnog
odbora Društva arhitekata Hrvatske. Borba mla-
dih i starih ili težnja za bogaæenjem?, „Veèernje
novosti”, 16.3.: 6, Beograd
6. Galiæ, N.; Gomboš, S.; Haberle, M.; Katanec,
M.; Kauzlariæ, V.; Neumann, Z.; Ostrogoviæ,
K.; Tušek, B. (1955.), Otvoreno pismo Upravnom
odboru Društva arhitekata Hrvatske, „Èovjek i
prostor. Arhitektura, kiparstvo, slikarstvo i pri-
mijenjena umjetnost”, 2 (31): 2, Zagreb
7. Grbiæ, M. (2014.), Majstorske radionice likovnih
umjetnosti u Zagrebu od 1948. do 1983. godine,
u: Majstorske radionice u umjetnièkoj baštini
Hrvatske. Zbornik radova znanstvenog skupa
„Dani Cvita Fiskoviæa” održanog 2012. godine
[ur. Milinoviæ, D.; Marinkoviæ, A.; Munk, A.],
Filozofski fakultet, Odsjek za povijest umjetno-
sti: 200, Zagreb
8. Hlevnjak, B. (2010.), ULUPUH 1950.-2010.,
ULUPUH - Hrvatska udruga likovnih umjetnika
primijenjenih umjetnosti, Zagreb
9. Holjevac, V.; Bakraè, B.; Dobroniæ, L.; Kola-
cio, Z.; Seissel, J. (1962.), Arhitektura i urbani-
zam novog Zagreba, „Zagrebaèka panorama”, 2
(11-12): 37, Zagreb
10. Horvat, B. (1970.), Privredni sistem i ekonom-
ska politika Jugoslavije, Problemi, teorije,
ostvarenja, propusti, Institut ekonomskih nau-
ka, Beograd
11. I.G. (1955.), Društveni problemi, Velike zarade
arhitekata, „Vjesnik u srijedu”, 25.5.: 5, Zagreb
12. Križiæ Roban, S. (2012.), Obilježja modernosti
na podruèju arhitekture, urbanizma i unutraš-
njeg ureðenja nakon Drugog svjetskog rata, u:
Socijalizam i modernost. Umjetnost, kultura,
politika 1950.-1974. [ur. Kolešnik, Lj.], Institut
za povijest umjetnosti, Muzej suvremene umjet-
nosti: 57-127, Zagreb
13. Krstiæ, B. (2014.), Atinska povelja i misao ar-
hitekata i urbanista 1950-ih, Branislav Krstiæ,
Beograd
14. Lampe, J.R. (2003.), Yugoslavia as history, Twice
there was a country, Cambridge University Press,
Cambridge
15. Lj. V. (1955.), Uoèi jadnog plenuma. Spor arhi-
tekata, „Vjesnik”, 18.3.: 2, Zagreb
Izvori
Sources
16. Manèiæ, A. (1955.), Protuzakonito poslovanje 32. Uchytil, A.; Barišiæ Mareniæ, Z.; Kahroviæ, E. Arhivski izvori
i rasipništvo, „Veèernje novosti”, 16.3.: 7, (2009.), Leksikon arhitekata Atlasa hrvatske
Archive Sources
Beograd arhitekture XX. stoljeæa, Acta Architectonica,
17. Margaretiæ Urliæ, R. (2008.), Arhitektonski knjiga 6, Arhitektonski fakultet, Zagreb 1. Arhitektonski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu,
nestašluci u enformelistièkom društvu, „Život 33. Upravni odbor Društva arhitekata Hrvatske Atlas hrvatske arhitekture, Kaèiæeva 26 [AF-AHA]
umjetnosti”, 42 (82): 52-65, Zagreb (1955.), „Otvoreno pismo” u svijetlu èinjenica, 2. Društvo arhitekata Zagreba, Trg bana Josipa
18. Maroeviæ, I. (2004.), Croatian architecture of „Èovjek i prostor. Arhitektura, kiparstvo, sli- Jelaèiæa 3/1 [HR-DAZ]
the 1950’s, The continuity of modern movement karstvo i primijenjena umjetnost”, 2 (31): 1, 3. Državni arhiv u Zagrebu, Graðevno-projektna
in socialist surroundings, u: Art & ideology [ur. Zagreb zadruga Društva arhitekata „Arhitekt”, Opatièka
Kolešnik, Lj.], Društvo povjesnièara umjetnosti 34. Venturini, D. (1982.), Arhitektonski projektni 29 [HR-DAZG-666]
Hrvatske: 150-162, Zagreb zavod - APZ, Prilog poslijeratnoj hrvatskoj arhi- 4. Državni arhiv u Zagrebu, Zbirka graðevne doku-
19. Narodni odbor grada Zagreba (1954.), „Arhi- tekturi, APZ - Arhitektonski projektni zavod, mentacije, Opatièka 29 [HR-DAZG-1122]
tekt”, graðevinsko-projektna zadruga Zagreb, Zagreb 5. Hrvatski državni arhiv, Fond fotografija Agencije
„Narodne novine”, 10 (34): IV, Zagreb 35. Vincek, Ž. (1950.), Izvještaj DIT-a NR Hrvatske, za fotodokumentaciju, Trg Marka Maruliæa 21
„Tehnika - aktuelni tehnièki problemi”, 5 (8-10): [HR-HDA]
20. N.F. (1955.), Da li zadruzi „Arhitekt” odobriti
projektiranje visokogradnje, „Borba”, 12.3.: 2, 231-232, Beograd 6. Muzej grada Zagreba, Zbirka zagrebaèkih foto-
Beograd 36. V.K. (1952.), Skupština Savjeta društava arhi- reportera, Opatièka 20 [HR-MGZ]
21. Paviæ, M. (1959.), Zagreb - fotomonografija, tekata FNRJ, „Arhitektura. Èasopis za arhitektu-
Orbis, Mladost, Zagreb ru, urbanizam i primijenjenu umjetnost”, 6 (2):
49, Zagreb
22. Polak, N. (1955.), Zadružno projektiranje viso-
37. *** (1948.a), Izložba knjiga NR Hrvatske u Za- Internetski izvori
kogradnji, „Borba”, 24.3: 2, Beograd
grebu, „Arhitektura. Èasopis za arhitekturu, ur- Internet Sources
23. Radoviæ Maheèiæ, R. (2004.a), Nova uloga arhi- banizam i primijenjenu umjetnost”, 2 (13-17):
tekture, u: Pedesete godine u hrvatskoj umjet- 105, Zagreb 1. http://www.d-a-z.hr/hr/projekti/trpimirova-sta-
nosti [ur. Makoviæ, Z.; Jankoviæ, I.R.; Numen], novi-za-oficire,690.html [1.9.2017.]
Hrvatsko društvo likovnih umjetnika: 72-97, 38. *** (1948.b), Izveštaj o II redovnoj godišnjoj
Zagreb skupštini DIT-a Hrvatske, „Tehnika - aktuelni 2. http://praksa.hr/zadruga/ [1.9.2017.]
tehnièki problemi”, 3 (4-5): 104-106, Beograd 3. http://www.h-alter.org/vijesti/zadruga-otvore-
24. Radoviæ Maheèiæ, D. (2004.b), Vision and reali- na-arhitektura-arhitektura-za-drustveni-interes
ty, The architecture and town planning of Za- 39. *** (1952.), Osnovana zadruga „Arhitekt” u
Zagrebu, „Vjesnik”, 26.11: n.pag., Zagreb [1.9.2017.]
greb in the 1950s’, u: Art & ideology [ur.
Kolešnik, Lj.], Društvo povjesnièara umjetnosti 40. *** (1952.), Rad Društva arhitekata Hrvatske u 4. http://www.uha.hr/hr/povijest-uha-e-do-1996
Hrvatske: 163-174, Zagreb prvom tromjeseèju 1952. godine, „Arhitektura. ~no19422/ [28.9.2016.]
Èasopis za arhitekturu, urbanizam i primije- 5. http://praksazadruga.tumblr.com/ [1.9.2017.]
25. Richter, V. (1956.), Drumovi æe poželjet’ Tura-
ka, „Èovjek i prostor. Arhitektura, kiparstvo, njenu umjetnost”, 6 (2): 49, Zagreb
slikarstvo i primijenjena umjetnost”, 3 (46): 6, 41. *** (1953.), Lokal obuæarske zadruge „Sloga” u
Zagreb Zagrebu, „Arhitektura. Èasopis za arhitekturu,
26. Richter, V. (1965.), Asistencija i angažiranost. urbanizam i primijenjenu umjetnost”, 7 (5-6): Razgovor
O nekim fundamentalnim pitanjima naše arhi- 45, Zagreb
Interview
tekture, „Praxis, Filozofski èasopis”, 2 (4-5): 42. *** (1954.a), Godišnja skupština Društva arhi-
574-579, Zagreb tekata Hrvatske, „Èovjek i prostor, arhitektura, Razgovor s Andrijom Mutnjakoviæem, veljaèa 2017.
27. Saraèeviæ, S. (1959.), Likum sin Uluh-ov, „Vje- kiparstvo, slikarstvo i primijenjena umjetnost”,
snik u srijedu”, 18.3.: 7, Zagreb 1 (2): 8, Zagreb
28. Stojanoviæ, B. (1948.), Rad saveza Društa- 43. *** (1954.b), Oglas, „Èovjek i prostor, arhitektu- Izvori ilustracija
va inženjera i tehnièara Jugoslavije od I do II ra, kiparstvo, slikarstvo i primijenjena umjet-
nost”, 1 (10): 6, Zagreb Illustration Sources
kongresa i naredni zadaci, „Tehnika - organ
saveza Društava inženjera i tehnièara FNRJ”, 3 44. *** (1954.c), Uvodnik, „Èovjek i prostor, arhi- Sl. 1. *** 1953: 45
(8-9):181-194, Beograd tektura, kiparstvo, slikarstvo i primijenjena Sl. 2. *** 1954.b: 6
29. Strižiæ, Z. (1950.), Lik arhitekta, u: Referati sav- umjetnost”, 1 (1): 1, Zagreb
Sl. 3. *** 1948.a: 105
jetovanja arhitekata i urbanista u Dubrovniku 45. *** (1955.), Kriminal u privredi, „Borba”, 13.3.: Sl. 4. HR-DAZG-666, kutija 1
1950., Društvo inženjera i tehnièara Hrvatske, 1, Beograd
Sl. 5. Galiæ et al., 1955: 2
Sekcija arhitekata: 65-69, Zagreb 46. *** (2000.), Sveuèilište u Zagrebu - Arhitek- Sl. 6. *** 1954.c: 1
30. Šegviæ, N. (1986.), Stanje stvari, jedno viðenje tonski fakultet, 1919./1920.-1999./2000. Osam- Sl. 7., 8. AF-AHA; HR-MGZ-fot-26400.; HR-MGZ-fot-
1945-1985, „Arhitektura u Hrvatskoj 1945.- deset godina izobrazbe arhitekata u Hrvatskoj -21500.; Holjevac et al., 1962: 37.; http://
1985.”, 39 (196-199): 123, Zagreb [ur. Obad Šæitaroci, M.], Arhitektonski fakultet, www.d-a-z.hr/hr/projekti/trpimirova-sta-
31. Turina, V. (1959.), Devalvacija vrijednosti, Zagreb novi-za-oficire,690.html [1.9.2017.]; Paviæ,
„Èovjek i prostor. Arhitektura, kiparstvo, sli- 47. *** (2008.), LIKUM Zadruga likovnih umjetnika 1959: n.pag.
karstvo i primijenjena umjetnost”, 6 (83): 2, Hrvatske 1948.-2008., LIKUM Zadruga likovnih Sl. 8. Autorica
Zagreb umjetnika Hrvatske, Zagreb Sl. 9. I.G., 1955: 5
Sažetak
Summary
Co-operative ”Arhitekt” in Zagreb

About Freedom of Architectural Profession in the 1950s
The co-operative Architect was a unique initiative mittee. Meeting the deadline agreed with the com- ska st.), all situated in Zagreb. Residential build-
launched after World War II in the former Yugosla- missioners was the only requirement that com- ings designed by Neven Šegviæ and Božidar Rašica
via. Although founded as a reaction to monopolisa- pelled them to complete the project. A fundamental (Ulica grada Vukovara st.). The primary school
tion, centralization and bureaucratization in post- difference between the architects who used to (Mesiæeva st.) designed by Božidar Rašica and a
war professional circles, its mission was to create a work in the Cooperative and those in official design residential building designed by Ivan Vitiæ (Nova-
common architectural platform based on horizon- institutions lay in the freedom of the former to kova st.)
tal collaboration and approach to design. In view of choose their collaborators and sign their projects Over time the Cooperative developed into a more
the fact that cooperative movement in architecture in their own name which was impossible in the lat- powerful institution than its parent organization -
is generally a topical issue, which is in Croatia still ter case. the Association of Croatian Architects. Harsh ex-
randomly present and explored by only two engi- Many members of the Cooperative were at the plicit criticism of the Cooperative and its thriving
neering cooperatives, it seems highly relevant to same time members of other institutions. As a re- business announced its impending demise. It came
undertake an in-depth research of a wider spec- sult, the Cooperative stimulated multiple network- from the heads of the institutes and studios who
trum of architectural activities that would go be- ing regarding the commissions which were trans- were then members of the Association of Croatian
yond the narrow focus on construction. ferred from the institutions and practices to the architects’ management board. Their criticism lev-
The co-operative Architect was an absolute novelty Cooperative and vice versa. Owing to the fact that elled against the members of the Cooperative and
in post-war professional circles. Some other art- the commissioners came into direct contact with their work soon forced the Cooperative to close
based cooperatives whose members were also ar- the architectural practices and thus indirectly by- down its business. The Croatian Architects’ Asso-
chitects served as models and inspiration for its passed the ”top-down” process, the Cooperative ciation took into consideration only large architec-
foundation. Inspired by a ”bottom-up” initiative, became highly competitive at the design market. tural firms and their interests and failed to protect
the architects decided to establish their own ex- Consequently, it developed into a major catalyst the Cooperative members. As a result, many of
perimental association assisted by the Association and supporter of the Association of Croatian Archi- them turned to their own individual practices regis-
of Croatian Architects as a professional umbrella tects and their activities. Its publishing is a reliable tered under their names.
organization. indicator showing how successful such a specific This type of architectural organization was un-
Membership in the co-operative Architect was open organization used to be in professional circles. doubtedly an unrivalled phenomenon in post-war
exclusively to the members of the Association of The Cooperative thus launched its own magazine architecture. It contributed to greater indepen-
Croatian Architects despite the fact that the Coop- ”Èovjek i prostor” [”Man and Space”] and to these dence and autonomy in design and construction.
erative’s activities spanned across the whole coun- days this has remained a relevant source of infor- Essentially, it was a model of an architectural orga-
try. The Cooperative was registered as a purchase mation concerning crucial issues of the profession nization based on the elements of capitalist busi-
and sale cooperative and therefore it had to com- and has always provided valuable insight into the ness and management. It was evident in the way
ply with the law on cooperatives and not with the post-war architecture achievements. The Coopera- the commissions were received, distributed and
law on building design although it operated as an tive’s professional activities covered a wide spec- paid up. All this was highly unusual in other archi-
architectural practice. The paid membership fee al- trum of architectural projects including a substan- tectural firms in the socialist political system. Ar-
lowed each member freedom to work on a project tial body of realizations which undoubtedly had a chitects joined together and engaged in discus-
within the framework of the Cooperative but the liberating effect on the profession. Cooperative sions and lobbying both in their internal profes-
Cooperative also used to distribute the commis- members designed some of the most memorable sional circles and external political circumstances.
sions (received from various commercial firms, post-war buildings which to these days stand as In this way they managed to form a common plat-
state or city authorities or other parties) among its valuable and representative icons of the 1950s ar- form that allowed greater individual freedom of
members. chitectural production. design work. Today one feels the need for greater
The members were fully independent in their de- Some of them were designed by Vladimir Turina: social responsibility and inclusion of wider areas
sign activities. They did not use the Cooperative Children’s Hospital (Klaiæeva st.), a residential into the professional circles. Therefore, this post-
premises or equipment. They were obliged to sub- building (Križaniæeva st.), the west stand and a rep- war example stands out as a valuable and memo-
mit their projects for a check-up to an expert com- resentative building of Dinamo stadium (Maksimir- rable model.
Biografija
Biography
Dr.sc. MELITA ÈAVLOVIÆ, dipl.ing.arh., znanstvena je MELITA ÈAVLOVIÆ, Ph.D., Dipl.Eng.Arch., junior re-
novakinja na Katedri za teoriju i povijest arhitek- searcher in the Department of Theory and History
ture na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, gdje of Architecture at the Faculty of Architecture in Za-
je diplomirala 2007. i doktorirala 2017. godine. U greb. She graduated in 2007 and received her
istraživaèkom radu zanimaju je promjene arhitek- Ph.D. in 2017. Her research interests are focused
tonske profesije te politièke, gospodarske i urba- on changes in architectural profession as well as
nistièke uvjetovanosti razvoja arhitektonske pro- the political, economic and urban-planning circum-
dukcije. Od 2009. sudjeluje kao aktivna istraži- stances in which architectural production devel-
vaèica na znanstvenom projektu „Atlas hrvatske ops. Since 2009 she has actively participated in the
arhitekture 20. stoljeæa”. Uz istraživanja aktivna je scientific research project ”Atlas of the 20th Century
i nagraðivana i u praksi koju razvija u partnerstvu s Croatian Architecture”. She has been awarded for
Antunom Sevšekom. her work in collaboration with Antun Sevšek.

08 Cavlovic

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

08 Cavlovic

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PROSTOR

Sl. 1. Interijer lokala

Izvorni znanstveni èlanak Original Scientific Paper

Zadruga „Arhitekt” u Zagrebu

Co-operative ”Arhitekt” in Zagreb

arhitektonska profesija architecture as profession

AKTIVNOSTI NA RUBU nekoliko godina, da te uredbe nisu bile us-

i potrage za jaèom afirmacijom cjelokupnoga priznavanjem statusa profesije kao samo-

Sl. 5. „Otvoreno pismo” Upravnog odbora DARH-a

jektantima, postala izuzetno konkurentna i

izdavaèke djelatnosti. Dugo diskutirana po-

43 U svibnju 1954. izabrana je nova uprava Zadruge,

kritike na poslijeratnu izgradnju karakterizi-

53 Pozitivno djelovanje i poslovanje zagrebaèke zadruge

PRESTANAK DJELOVANJA ZADRUGE

65 HR-DAZG-666, knj. 3, Zapisnici sjed. Uprav. odbora:

Prilog I. Izbor arhitektonskih realizacija („visokogradnja”) Zadruge Arhitekt u Zagrebu

1. Bilandžiæ, D. (1985.), Historija Socijalistièke Fe-

Co-operative ”Arhitekt” in Zagreb

You might also like