Vladimir Jurak, Želimir Ortolan, Tomislav Ivšić, Marijan Herak, Franjo Šumanovac, Ivan Vukelić, Miro Jukić,

Zlatko Šurina

GEOTEHNIČKO I SEIZMIČKO MIKROZONIRANJE GRADA ZAGREBA

– POKUŠAJI I OSTVARENJE

GEOTECHNICAL AND SEISMIC MICROZONATION OF ZAGREB –

ATTEMPTS AND REALISATION

Ključne riječi: geohazardi, mikrozoniranje, potres, klizište, geologija

Keywords: geohazards, microzonation, earthquake, landslide, geology

SAŽETAK
Izlaže se povijest i sadašnje stanje postupaka i rezultata
geotehničkog i seizmičkog mikrozoniranja grada
Zagreba. Raniji postupci su rezultirali kartama različitog
sadržaja i namjene, ali nisu doveli do prihvatljivog
konačnog uratka. Nedavne aktivnosti započele su
osnutkom projektnog savjeta za vođenje i ostvarivanje
"Projekta kompleksnih istraživanja". Iznosi se
predviđeni način rada, projektni zadaci, raspravlja se
potreba osnivanja mjerodavne gradske službe
(Geotehnički katastar), te trenutačno stanje istraživačkih
radova, kao i predvidivi oblik i korištenje gotovih
uradaka.
SUMMARY
The history and actual status of methods and results of
geotechnical and seismic microzonation of Zagreb is
presented. Earlier activities resulted in various maps,
without acceptable final product. Recent activities
started with Project council for management and
realisation of "Project of complex investigations". The
basic methodology of project is presented and the need
for establishing of appropriate City service –
Geotechnical cadastre is discussed. Actual status of
investigation works as well as the form and the use of
final products is presented.

dr.sc.V. Jurak, dipl.ing.geol., dr.sc. F. Šumanovac, dipl.ing.geol. – RGN Fakultet Sveučilišta u Zagrebu;
dr.sc. Ž.Ortolan, dipl.ing.geol – Građevinski fakultet Sveučilišta. u Osijeku; dr.sc. T. Ivšić, dipl.ing.građ. –
Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; dr.sc. M.Herak, dipl.ing.fiz.- PMF Sveučilišta u Zagrebu;
I. Vukelić, dipl.ing.geol., M. Jukić, dipl.ing.građ., Z. Šurina, dipl.ing.geod. - Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba
99
 Jurak, Ortolan, Ivšić, Herak, Šumanovac, Vukelić, Jukić, Šurina: Geotehničko i geoseizmičko mikrozoniranje Zagreba
1 UVOD
Mikrozoniranje je izdvajanje područja istih ili sličnih
svojstava, na kartama detaljnijeg mjerila koje
omogućuje lokalno razlikovanje specifičnog utjecaja ili
razmatranog kriterija izdvajanja.
Geohazard je bilo koji geološki ili hidrološki proces koji
ugrožava ljude i njihovu imovinu. Mogu biti brzog, ili
čak naglog, nastupa kao što su potresi, klizišta, poplave
i bujice, urušavanje kaverni, ili su to spori procesi npr.
erozija tla, dugoročna promjena razine mora ili
podzemnih voda, slijeganja (potonuća) tla na većim
površinama.
Geohazardi su često međusobno povezani, pa npr. jake
oborine ili potresi mogu aktivirati klizišta.
Mikrozoniranje geohazarda služi racionalnom
gospodarenju prostorom s ovog aspekta, te omogućuje
usmjeravanje razvitka prema područjima manjeg rizika,
ili osigurava da će se u rizičnijim područjima poduzeti
odgovarajuće inženjerske mjere za postizanje
zadovoljavajuće sigurnosti ljudi i imovine. U već
izgrađenim ili razvijenim područjima, procjene hazarda
uz ocjene ranjivosti prostora i eventualnih gubitaka i
šteta, daju podlogu za planiranje postupaka i mjera
prevencije ili ublažavanja šteta prilikom nepogodnih ili
katastrofičnih događaja.
Procjene hazarda zahtijevaju detaljno poznavanje
prirodnih uvjeta i faktora što je područje stručnjaka iz
raznih disciplina geoznanosti. Daljnje ocjene rizika ili
planiranja prostora uključuju i druge discipline
(urbanizam, ekonomija, graditeljstvo, promet itd.)
U ovom se radu iznosi kraći pregled aktivnosti i
istraživanja za zoniranje gradskog područja u zadnjih
četrdesetak godina. Brojni i raznovrsni radovi provedeni
do sada prožimali su tkivo grada, ali nisu rezultirali
verificiranim dokumentom koji bi predstavljao službeno
prihvaćenu podlogu.
Budući da Zagreb za osnovu svojega razvitka još uvijek
nema odgovarajuće suvremene geotehničke i seizmičke
podloge za urbanističko planiranje, planiranje većih
infrastrukturnih građevina, projektiranje i izgradnju u
primjerenom mjerilu, mora se upozoriti da su takve
podloge neizostavan dokument (pogotovo kad se uzme
u obzir da se Zagreb s okolicom nalazi u utjecajnoj zoni
seizmičkog potencijala Medvednice magnitude 6,5
[8,9].
100
2 PREGLED AKTIVNOSTI NA
MIKROZONIRANJU GRADA
2.1 Razdoblje od 1965-1972
Prvobitna istraživanja regionalnog karaktera koja su
imala za konačni cilj primjenu za prostorno planiranje i
sagledavanje lokalnih problema započela su šezdesetih
godina prošloga stoljeća i to odvojeno u dvije skupine
geohazardnih pojava – posljedice potresa i posljedice
klizanja terena, a zbog obilježja prirodne osnove
Zagreba, bila su i prostorno raščlanjena.
Tako, iz toga razdoblja datiraju radovi: Makroseizmička
rajonizacija grada Zagreba [44]; Seizmičke
karakteristike šireg područja Zagreba, I.-III. dio
[43,45,46]. Istih godina traju i istraživanja Instituta za
geološka istraživanja, koja 1967. rezultiraju
sveobuhvatnom studijom “Zagreb 1967” [52]
uključujući geološka, inženjerskogeološka,
hidrogeološka, regionalno-tektonska i seizmološka
istraživanja (prikaz na kartama mjerila 1:10.000). Tomu
je prethodila Hidrogeološka studija poplavnog područja
Zagreba iz g. 1966. Instituta za geološka istraživanja
Zagreb [51]. Na ta se istraživanja nadovezuju radovi na
Preliminarnoj seizmičkoj mikrorajonizaciji grada
Zagreba [48], a započeli su 1968. inicijativom tadašnjeg
Geodetskog zavoda grada Zagreba, suradnjom
djelatnika Geofizičkog zavoda PMF-a, Rudarsko-
geološko-naftnog fakulteta, stručnjaka iz Ljubljane i uz
konzultacije S. V. Medvedeva, po čijoj metodi je
mikrozoniranje i provedeno. Konačni uradak bila je
“Preliminarna karta seizmičke mikrorajonizacije
Zagreba” (mjerilo 1:50.000) kojom je obuhvaćena
površina od 262 km2 [3,4]. Taj je uradak ostao u
kategoriji pokušaja (preliminarnosti), jer mu nije bilo
nastavka, premda se o potrebi nastavljanja radova i
pisalo [35] i raspravljalo [13].
2.2 Razdoblje od 1979-1988
U narednoj kampanji istraživanja 1979. nastaje elaborat
“Litološka obrada i kategorizacija terena prema
stabilnosti tla obronaka Medvednice na području grada
Zagreba” karte u mjerilu 1:10.000 [59] s kasnijim
proširenjem elaboratima “Geološka istraživanja za
kategorizaciju tla područja općina Zaprešić, Novi
Zagreb i Velika Gorica” [47] i “Geotehnička
istraživanja za kategorizaciju tla područja općine
Sesvete” [49]. To je temeljni dokument koji je postao i
dijelom Odluke o mjerama zaštite stabilnosti tla
(Službeni glasnik Grada Zagreba br. 2/ 1981), kasnije i
Odluke o donošenju Prostornog plana Zagreba
(Službeni glasnik Grada Zagreba br. 11/ 1986) i, kao
takav, ušao je kao dio u elaborat “Prostorni plan Grada
Zagreba” (čl. 3 Sl. gl. br. 38/ 90). Međutim, nakon
dugogodišnjeg korištenja kategorizacije terena iz g.
 Jurak, Ortolan, Ivšić, Herak, Šumanovac, Vukelić, Jukić, Šurina: Geotehničko i geoseizmičko mikrozoniranje Zagreba
1979. s četiri kategorije stanja stabilnosti, ona se
pokazala neprimjerenom.
Slijedeći korak učinjen je 1988. studijom “Seizmička
mikrorajonizacija Grada Zagreba (14 općina)” [50].
Obuhvatila je površinu od 1700 km2. Međutim, Gradska
skupština ju nije usvojila kao podlogu za projektiranja,
budući da je negativno ocijenjena od pet nezavisnih
recenzenata (iako su neki dijelovi pozitivno ocijenjeni,
primjerice Seizmotektonska istraživanja). Glavne
primjedbe bile su na inženjerskogeološki, odnosno
geotehnički dio, koji je ključna osnova za izradu
seizmičkih i geotehničkih podloga za planiranje.
2.3 Razdoblje od 1993-danas
Zbog navedene situacije Gradski sekretarijat za
graditeljstvo, komunalne i stambene poslove, promet i
veze g. 1993. naručuje od Instituta građevinarstva
Hrvatske ”Projekt kompleksnih geotehničkih i
seizmičkih istraživanja za potrebe planiranja i građenja
na području Grada Zagreba”, koji je završen 2000. god
[56].
Za Gradski ured za graditeljstvo, komunalne i stambene
poslove, promet i veze izrađen je elaborat “Razvoj
geotehničke podloge Grada Zagreba” u okviru kojega je
napravljen i pilot projekt izrade baze podataka
uporabom GIS – tehnologije [21]. Opisani pristup
mogao bi biti temeljem buduće aktivnosti Geotehničkog
katastra kao posebne gradske službe.
Postojale su određene inicijative pojedinaca usmjerene
prema Gradskom poglavarstvu radi poticaja aktivnosti
na planu geotehničkog i seizmičkog mikrozoniranja, pa
su tako [53] uputili pismo namjere s prijedlogom
“Inženjerskogeološke / geotehničke podloge prostornom
planiranju”.
U travnju 2001. godine donesen je Prostorni plan Grada
Zagreba – Plan prostornog uređenja [58] koji u točki
3.5.4.2. Seizmika, područje grada dijeli u tri područja po
intenzitetima potresa za povratni period T=500 godina i
za “srednje uvjete tla” u regionalnom smislu (središnji
dio u zoni 7,5 – 8,0°, krajnji SI dio u zoni 8,5 – 9,0°,
krajnji JZ dio u zoni 7,0 – 7,5° MCS ljestvice). U istom
tom dokumentu pod t. 3.5.4.4. Pretežito nestabilna
područja, elaborat “Litološka obrada i kategorizacija
…Medvednice..” iz g 1979. [59] stavlja se izvan
uporabe i u buduće se može koristiti samo kao
preliminarna informacija. “Projekt kompleksnih
geotehničkih i seizmičkih istraživanja za potrebe
planiranja i građenja na području Grada Zagreba” [56]
postaje tada temeljnim i obvezujućim dokumentom za
izradu nove geotehničke kategorizacije i seizmičke
mikrorajonizacije Grada Zagreba.
U istoj se točki Geotehnički katastar Grada Zagreba
definira kao središnja baza podataka vezanih za tlo i
njegove značajke, a osobito kao baza podataka o svim
registriranim pojavama nestabilnosti i klizanja tla na
području Grada Zagreba. Zamišljen je kao stručna
služba s osobitom odgovornošću za sprečavanje i
saniranje nestabilnosti tla i predstavljat će osobiti dio
sustava informacija o prostoru i dokumentacije prostora
Odlukom Gradskog poglavarstva od travnja 2004 (Sl.
glasnik GZ, br12. od 24.06.2004) osnovan je
Znanstveno-stručni projektni Savjet za vođenje
spomenutog "Projekta kompleksnih istraživanja" [56].
Nakon definiranja projektnih zadataka, godine 2005.
Hrvatski geološki institut započeo je s radom na I fazi
Detaljne inženjerskogeološke karte Podsljemenske
urbanizirane zone, koja je sada (proljeće, 2008) u
zadnjoj fazi recenzije.
2.4 Geotehnički katastar
Gradska služba pod nazivom “Geotehnička
dokumentacija Grada Zagreba” osnovana je odlukom
tadašnjeg Gradskog vijeća Skupštine Grada Zagreba
1961. i bila je zamišljena kao arhiva i kao dio
Dokumentacije prostora, a prikupljala je sve izvještaje i
elaborate s geotehničkim sadržajem u najširem smislu
(uključivo seizmički, hidrogeološki i drugi sadržaj).
Odlukom o vođenju geotehničke dokumentacije u
području grada Zagreba (Službeni glasnik Grada
Zagreba br. 9, 1961) tadašnji Geodetski zavod Grada
Zagreba bio je određen za prikupljanje, provjeru i
sređivanje prikupljenih geoloških, geomehaničkih,
hidroloških i drugih podataka [40].
Godine 1991. dokumentacija je preseljena u Gradsko
poglavarstvo (Gradski sekretarijat za graditeljstvo,
komunalne i stambene poslove, promet i veze), ali od
kraja 1993., nažalost, prestaje prikupljanje geotehničkih
podataka. Od osnutka pa do kraja 1993. Geotehnička
dokumentacija prikupila je više od 2600 izvještaja i
elaborata. Korisnici te dokumentacije bili su mnogi,
primjerice Urbanistički zavod grada Zagreba na
realizaciji nekih provedbenih urbanističkih planova
[34,36,40].
Odlukom o donošenju PPGZ (Službeni glasnik, XLVI,
br. 8. 2001.) inicira se utemeljenje Geotehničkog
katastra Grada Zagreba, koji je preuzeo do tada
prikupljenu geotehničku dokumentaciju i koji treba
nastaviti s pohranom svih podataka od interesa za
Geotehničku osnovu Grada Zagreba. Spomenutom
odlukom za Geotehnički katastar kao službu definiraju
se i određene skupine zadataka, koje nisu samo
arhivarske naravi. Naprotiv, djelatnici Katastra trebali bi
skrbiti o izradi različitih karata zoniranja i trebali bi biti
mjerodavni za ocjenu programa raznih geotehničkih
istraživanja, kao i pri verifikaciji rezultata itd. Detaljniji
prijedlog plana ustroja i djelatnosti Geotehničkog
katastra obuhvaćen je jednim od projektnih zadataka
Znanstveno-stručnog projektnog Savjeta.
101
 Jurak, Ortolan, Ivšić, Herak, Šumanovac, Vukelić, Jukić, Šurina: Geotehničko i geoseizmičko mikrozoniranje Zagreba
Do siječnja 2008. ova gradska služba nije još
uspostavljena na predloženi način.
3 PREGLED RADOVA PO
POJEDINAČNIM
GEOHAZARDIMA
3.1 Potresi
Jaki potresi predstavljaju katastrofičan događaj u
naseljenim područjima. Na štete od velikih potresa
utječe i više lokalnih faktora kao što su topografija,
uvjeti podzemnih voda i neposredno tlo u podzemlju.
Lokalni uvjeti tla prilikom potresa mogu se manifestirati
kao nestabilnosti (pojave klizanja na kosinama,
likvefakcija tla, veća slijeganja ili pomaci rasjeda), ili
sudjelovati u prijenosu seizmičke pobude iz dubine do
površine terena i građevina (amplifikacija signala,
spektri odziva). Seizmičko mikrozoniranje povezuje i
opisuje geotehničke i seizmološke uvjete na istom užem
području.
Mnogo je radova posvećeno najpoznatijem i najjačem
potresu – zagrebačkom potresu od 9. 11. 1880., i
njegovim posljedicama [28,32,38] kao i uopće
seizmičnosti i seizmotektonskoj aktivnosti
Sjeverozapadne Hrvatske, a zagrebačkog područja
posebice [20,29].
Obilježja prirodne osnove područja Zagreba obrađene
su i novijom studijom “Seizmološka i seizmotektonska
studija” koja je sastavni dio Prostornog plana Grada
Zagreba iz 2001. godine. [57].
Gotovo trideset godina razvijan je model
seizmotektonske aktivnosti i seizmotektonskog
zoniranja šireg medvedničkog područja prikazan u radu
[9]. Može se reći da je našao svoju potvrdu kroz pet
kampanja GPS mjerenja (1997. – 2006.) na točkama
“Geodinamičke mreže Grada Zagreba” u okviru
“Geodinamičke studije prostora Grada Zagreba” [62].
Svakako ju valja uzeti u obzir pri razmatranju
seizmotektonske aktivnosti temeljem prosudbi o
recentnim naprezanjima u geološkim strukturama.
Koliko nedostaje dokument o vrednovanju prostora sa
seizmičkog aspekta vidi se i iz toga da su neki autori,
pišući o drugoj temi, usput naveli i žalosnu činjenicu da
glavni grad Hrvatske, iako se nalazi u zoni razornih
potresa, na početku trećeg tisućljeća još uvijek nema
valjanu seizmičku mikrorajonizaciju [1].
3.2 Klizišta
U naseljenim područjima, gdje se živi s rizikom od
klizanja, klizišta nameću: ograničenja u razvoju, stroga
pravila za zahvate u terenu, mjere pravodobnog
102
upozorenja na opasnost, administrativno osiguranje,
mjere ublažavanja posljedica i sanacijske zahvate,
monitoring, te, uopće, posebno usmjerenu aktivnost
lokalne uprave [31]. Klizišta u tkivu grada svakako da
su komunalni, ekološki i socioekonomski problem
[16,23,24].
U Podsljemenskoj urbaniziranoj zoni trajno je prisutna
okolnost nestabilnosti padina i tamo je žiteljima
nametnut “život s klizištima”. Klizišta su u tom
području najčešća geohazardna pojava zbog obilježja
prirodne osnove i predstavljaju geotehnički hazard kad
ugrožavaju živote i materijalna dobra. Dio klizišta je
rezultata oblikovanja reljefa – paleoklizišta, a znatan
broj klizišta je izazvan graditeljskom aktivnošću.
Zato su neka klizišta bila poticajem objavljivanja radova
o njima sa skupnim prikazima, primjerice, [5]. No,
najveće klizište u urbaniziranoj zoni Zagreba svakako je
klizište Kostanjek u Podsusedu, koje je svojim
prostornim obuhvatom, posebnostima i posljedicama
zaslužilo i najviši stupanj obrade doktorskom
disertacijom [27].
Treba spomenuti da su dijelovi Podsljemenske
urbanizirane zone istraživani i obrađivani tijekom izrade
provedbenih urbanističkih planova pojedinih naselja,
npr. 1987 i 1988 u IGH-u ,1989 u IGI-u ili u [33].
U sklopu znanstvenog projekta “Zdravo stanovanje”
(voditelj dr. sc. F. Kritovac, IGH) ostvaren je rad
“Inženjerskogeološke značajke nekih dijelova
zagrebačkog Prigorja s posebnim osvrtom na klizišta”
[54].
Pokušaj povezivanja oba geohazardna događaja u
Podsljemenskoj urbaniziranoj zoni – utjecaj seizmičke
pobude (potres) na stabilnost padina, učinjen je radom
[15].
3.3 Drugi geohazardi
Zagrebačko područje, a posebice Podsljemenska
urbanizirana zona, uz već spomenute, ugrožena je još
jednim geohazardnim događajem. Taj je posljedica
ekstremnih hidrometeoroloških prilika kada nastaju
bujice medvedničkih potoka. Dovoljno je podsjetiti na
događaj iz ljeta 1989. [11] kada su, kao posljedica kiša
jakog intenziteta, masovno nastajala klizišta uz snažan
erozijski učinak.
Za obranu od poplava bujičnim vodama s Medvednice
Podsljemenska urbanizirana zona obrađena je posebnim
elaboratom za Hrvatske vode [61] u kojemu su obrađene
i inženjerskogeloške značajke utjecajnih područja
retencija (19 postojećih i 20 planiranih).
Za Park prirode Medvednica, koji se u rubnoj zoni
preklapa s Podsljemenskom urbaniziranom zonom,
pokušalo se zonirati područje parka po hazardu od
 Jurak, Ortolan, Ivšić, Herak, Šumanovac, Vukelić, Jukić, Šurina: Geotehničko i geoseizmičko mikrozoniranje Zagreba
klizanja i erozije i tako je nastala “Kvalitativna karta
hazarda od klizanja i erozije heurističkim pristupom
koristeći više faktorskih karata [25].
4 RAD NA PROJEKTU
KOMPLEKSNIH
ISTRAŽIVANJA [56]
Kao smjernica za planiranje opsežnih istraživanja s
konačnim ciljem – realizacijom “Projekta..” [56] uzeta
je podjela šireg područja Zagreba na osnovne
geotehničke sredine, što je uvjetovano obilježjima
prirodne osnove (sl.1) [17].
KARAKTERISTIČNA GEOTEHNIČKA
PODRUČJA GRADA ZAGREBA
PODSLJEMENSKA
URBANIZIRANA ZONA
PRISAVSKA RAVNICA
cca 140 km2
cca 170 km2
Slika 1. Osnovne geotehničke sredine na području
Grada Zagreba
Znanstveno-stručni projektni savjet (ZSPS) prvo je
pristupio izradi projektnih zadataka vodeći računa o
prioritetima, tematskim i prostornim cjelinama,
ekipiranosti potencijalnih izvođača i hijerarhijskom
slijedu zadataka. Tako su izrađeni: Preliminarni
dinamički plan realizacije “Projekta” (ožujak 2004);
Projektni zadatak za izradu “Detaljne
inženjerskogeološke karte “ Podsljemenske urbanizirane
zone mjerila 1:5.000 (DIGK – faza I) (ožujak 2004);
Geotehnički katastar Grada Zagreba (prosinac 2005.);
Projektni zadatak za izbor metoda geofizičkih
istraživanja u Podsljemenskoj urbaniziranoj zoni (rujan
2006.) i Projektni zadatak mjerenja i interpretacije
mikroseizmičkog nemira na području Grada Zagreba
(lipanj 2007.).
Slijed aktivnosti na realizaciji “Projekta ” [56] prikazan
je osnovnim dijagramom na slici 2. Financijski i
vremenski najzahtjevniji su koraci prikupljanja i obrade
podataka, a projektni cilj je da se prikupe raznovrsni
podaci suvremenim metodama i prema suvremenim
standardima, raspoređeni dovoljno ravnomjerno po
prostoru kako bi kasnije obrade bile izbalansirane za
planirano mjerilo karata 1:5000. Pri tom se koriste svi
dostupni i kvalitetni podaci iz relevantnih ranijih
istraživanja, a nova mjerenja i istraživački radovi
usmjeravat će se prema onim područjima koja su dosad
nedovoljno pokrivena mjerodavnim podacima za
planirane obrade. Rad je planiran fazno, kako bi se u
narednim fazama racionalnije usmjerila istraživanja
prema rezultatima prethodne faze. Budući da je riječ o
razmjerno velikom prostoru za istraživanja i obrade, kao
i zasad neizvjesnoj dinamici izrade, predviđeno je da i
parcijalni rezultati (po logičnim cjelinama) prođu kroz
sve korake Projekta i što prije se uključe u digitalizirani
Geotehnički katastar radi moguće parcijalne upotrebe.
Slika 2. Slijed osnovnih aktivnosti na izradi
mikrozonacije Grada Zagreba
Razumljivo, dinamiku izrade diktiraju financijske
mogućnosti Grada, a prioritet se daje Podsljemenskoj
urbaniziranoj zoni zbog masovne graditeljske aktivnosti
u području koje obiluje klizištima kao trajnim
geotehničkim hazardom.
4.1 DIGK – FAZA I
Istraživanja su započeta terenskim geološkim i
inženjerskogeološkim kartiranjem cijele Podsljemenske
zone s uzimanjem uzoraka tla iz plićih bušotina i
raskopa.
Uradak Hrvatskog geološkog instituta – Detaljna
inženjerskogeološka karta “Podsljemenske urbanizirane
zone” mjerila 1:5.000 (DIGK – faza I) upravo se nalazi
na recenziji kod članova ZSPS-a. Radi uvida u napredak
na izradi te karte tablicom 1 daje se usporedba s
“Litološkom obradom i kategorizacijom terena prema
stabilnosti tla obronaka Medvednice” [59] koja je bila
dugo vremena službeni dokument Grada Zagreba.
Valja napomenuti da je DIGK (faza I) rađena alatima za
izradu geoinformacijskog sustava (ESRI, ArcGIS,
ArcInfo Workstation v 9.2). Strukture baza podataka,
iako većim dijelom preuzete iz postojećih struktura
inženjerskogeološkog informacijskog sustava,
prilagođene su potrebama karte objedinivši rezultate
terenskih istraživanja i laboratorijskih postupaka u
jedinstvenu bazu. Omogućeno je neprekidno
nadopunjavanje podacima čime karta postaje dinamična
i tako će se njome moći oslikavati stanje terena u neko
određeno vrijeme.
103
 Jurak, Ortolan, Ivšić, Herak, Šumanovac, Vukelić, Jukić, Šurina: Geotehničko i geoseizmičko mikrozoniranje Zagreba

Tablica 1. Usporedba “Litološke obrade ...”[59] i 4.2 Nastavak rada u Podsljemenskom

DIGK (faza I) području
Litološka U planu je nastaviti istraživačke radove na finalizaciji
Element obrada i DIGK (faza I) DIGK Podsljemenske urbanizirane zone drugom fazom
usporedbe kategorizacija (2007) aktivnosti kojom bi se na odabranim lokacijama izvele
(1979) strukturne bušotine s uzimanjem uzoraka po dubini i
mjerilo 1:10.000 1:5.000 pokusima in situ te uporabom geofizičkih metoda u
Detaljna geološka svakoj bušotini poglavito radi mjerenja brzina
karta (mjerila posmičnih valova (vs) kao ključnog pokazatelja
1:25.000) kao dinamičkog ponašanja tla. Uz bušotinske, planirane su i
podloga IG karti; površinske geofizičke metode radi što vjerodostojnije
izdvojeni trodimenzionalne interpretacije terena. Cilj je izdvajanje
izdvajanje na:
članovi po kvazihomogenih sredina, izrada sinteznih profila,
inženjersko tlo i
sadržaj litologiji bez inženjerskogeloških/ geotehničkih stupova, odnosno
stijenu, odnosno
stratigrafske modela, koji bi ujedno bili i dinamički modeli za
na pokrivač i
pripadnosti proračun amplifikacije.
podlogu te
raščlamba po
granici tečenja za
glinovito tlo 4.3 Istraživanja na cijelom području
prospektorsko Grada
bušenje kao
postupci na U vrlo skoroj budućnosti predviđeno je mjerenje i
nema pomoć kartiranju i
terenu interpretacija širokopojasnog mikroseizmičkog nemira
za vađenje
uzoraka, SPP na cijelom gradskom području, kojima je cilj upoznati i
geotehničke i kvantificirati dinamički odziv gornjih slojeva tla na
mineraloške seizmičku pobudu. Time će se dobiti informacija o
analize na amplifikacijskom spektru i rezonantnim periodima
uzorcima uzetim osciliranja tla na mjernim točkama kao važan element u
laboratorijski kasnijem postupku seizmičkog mikrozoniranja.
nema iz građevinskih
postupci
jama i bušotina
U nastavku se predviđa istraživačkim postupcima
prema Projektnom
pokriti prisavsku ravnicu koja se odlikuje svojim
zadatku za izradu
geotehničkim obilježjima (temeljenje u saturiranoj
DIGK - faza I
sredini – zagrebačkom vodonosniku) i prisutnom
na karti su hazardu od amplifikacije i likvefakcije kao odgovoru
evidencijski
klizišta sredine na seizmičku pobudu. Do preliminarne spoznaje
listovi – terenski
evidencija o numerirana i o dubini seizmičke podine u tom dijelu Zagreba, a na
katastar klizišta i
klizištima postoje temelju postojećih podataka, pokušalo se doći u radu
nestabil-nih
natuknice o
padina [22] [14]. Također, za prethodnu informaciju korisnu za
njima u tekstu
projektiranje istraživačkih radova u nizinskom području
postupkom poslužit će i prikaz duboke strukturne bušotine (100,70
selekcije uzimana m) na gradilištu sportske dvorane “Arena” u Laništu
prethodna nema traga o
je u obzir i
dokumentacija korištenju (?) (ljubaznošću Z. Blagusa, [42]).
popunjavana je
baza podataka U prisavskoj ravnici osnovni će cilj biti dubinskim
mogućnost za razvrstavanje kartiranjem razlučiti savski nanos (Q2) od podloge –
daljnju obradu nestabilnosti po jezersko–barskih prašasto–glinenih taložina (Q1). Nakon
klizišta i nema tipu i modelu toga, interpretiranjem dubinskih podataka dolazi se do
nestabilnih klizišta jest dio reprezentativnih inženjerskogeoloških/ geotehničkih
padina zadatka modela za dinamičke proračune. Slijedi zoniranje terena
kategorizacija po usvojenim modelima od kojih se svaki odlikuje
karta s registri-
terena po vlastitim amplifikacijskim značajkama. Posebno je
ranim nestabil-
stup-nju ovdje važan potencijal likvefakcije, po kojemu je
nostima tek će biti
stabilnosti na preliminarno zoniranje napravio [39].
osnova za
konačni četiri katego-
tematske karte
uradak rije koje
koje slijede nakon
nalažu daljnje
II. faze DIGK (u
postupke za
istom mjerilu)
pojedinačne
lokacije

104
 Jurak, Ortolan, Ivšić, Herak, Šumanovac, Vukelić, Jukić, Šurina: Geotehničko i geoseizmičko mikrozoniranje Zagreba

4.4 Završni koraci Projekta Četvrti korak podrazumijeva uklapanje rezultata i

Treći korak geotehničke kategorizacije i seizmičke
mikrozonacije podrazumijeva izradu više osnovnih i
tematskih karata. Nakon II. faze DIGK bit će završena
prva osnovna karta - Detaljna inženjerskogeološka
karta, koju trebaju slijediti ostale osnovne karte: Karta
geotehničke kategorizacije terena, Karta seizmičkog
hazarda za razne povratne periode i Karta seizmičke
mikrozonacije. Ove četiri karte predstavljaju tzv
«Geotehničku osnovu Grada». Od više planiranih
tematskih karata, ovdje se navode: Karta hidrogeoloških
uvjeta, Karta debljina pokrovnog sloja, Karta
geotehničkih modela, Karta nestabilnih padina i klizišta.
Neke od njih su i faktorske karte za izradu karte
geohazardnih događaja u statičkim i seizmičkim
uvjetima, što predstavlja dokument prognostičkog
karaktera.
kartografskih prikaza (faktografskih i interpretativnih
karata) u GIS Zagreba i Geotehnički katastar.
Digitalizacijom svih rezultata obrada i izvornih
podataka, kao i njihovim geopozicioniranjem stvara se
geotehnička banka podataka za bilo kakve naredne
obrade i povezivanja s drugim bazama. Isto tako,
elektronske obrade omogućit će brže svakodnevne
usluge Geotehničkog katastra građanima, praktički na
razini svojevrsnog «geotehničkog katastarskog operata»
Dosadašnja razina spoznaje dopušta naznačiti osnovne
crte geotehničkog i seizmičkog makrozoniranja kao
prognostičku osnovu za buduće mikrozoniranje što se
prikazuje slikom 3. Može se prihvatiti kao aktualni
rezultat DIGK – faza I za raščlambu na tri apriorne
podzone u Podsljemenskoj urbaniziranoj zoni (IIa, IIb,
IIc). Zoniranje je provedeno temeljem dosadašnje
spoznaje, rada [30] i rezultata izrade DIGK-faza I.

Slika 3. Makrozoniranje šireg područja Zagreba po geološko-topografsko-hidromorfološkom kriteriju kao okvir

budućeg geotehničkog i seizmičkog mikrozoniranja. Tumač oznaka: I – gorska jezgra Medvednice;
II – medvedničko prigorje – Podsljemenska urbanizirana zona: a – periklinalno položene mlađe naslage (neogenske
i starije kvartarne); b – strukture boranja u mlađim naslagama (neogenskim); c – uzvisina starijeg kvartara i
nanosa brdskih potoka; III – prisavska naplavna ravnica: a – savske naplavine; b i c – terasna izdignuća (terase)

105
 Jurak, Ortolan, Ivšić, Herak, Šumanovac, Vukelić, Jukić, Šurina: Geotehničko i geoseizmičko mikrozoniranje Zagreba
4.5 Novi postupci i metode
mikrozoniranja
Zadatak ZSPS-a jest pratiti međunarodne trendove i
dosege u provedbi geotehničkih i seizmičkih
mikrozoniranja. U tom smislu razmotrit će se naputci iz
kapitalne dokumentacije kao što su: Manual for
Zonation on Seismic Geotechnical Hazards [60];
Manual for Zonation on Areas Susceptible to Rain-
induced Slope Failure [41]; konstrukterski propis
Eurocode 8 [10] poglavito radi klasifikacije tla s
obzirom na dinamičko ponašanje.
Metode mikrozoniranja po raznim kriterijima razvijaju
se vrlo propulzivno i do ostvarenja “Projekta” [56] za
područje Grada Zagreba mogu se očekivati inovacije.
Međutim, bilo bi uputno već sada uzeti u obzir postupke
opisane u relevantnoj literature, primjerice: primjer
kartiranja urbaniziranog područja sklonog
nestabilnostima [37]; primjer za urbanističko planiranje
razvoja grada u [7]; KG – NET [55] kao primjer
postupanja s mnoštvom geotehničkih informacija
prikupljenih iz više od 40.000 bušotina
(geoinformatička baza podataka); rad [26] s izradom
parcijalnih i skupnih karata seizmičkog mikrozoniranja:
karta hazarda od amplifikacije i likvefakcije, karta
dinamičke nestabilnosti padina i kompozitna karta
hazarda; rad [19] s primjerom vrednovanja seizmičkog
rizika za gradsko područje u zoni jakih potresa; [6] je
pregledni rad koji izlaže rezultate rada komisije IAEG
No 1 – Inženjerskogeološke karte – opći pregled GIS
tehnike u kartiranju klizišta s nizom karata klizišta, kao
što su: karta klizišta (faktografska) karta osjetljivosti na
klizanje; karta hazarda od klizanja i karta rizika od
klizanja; za regionalni pristup klizištima i kartografsku
razradu može poslužiti rad [12]; i opet s uvođenjem GIS
tehnike za obradu podataka o klizištima [18]. Napredak
spoznaja u potresnom geotehničkom inženjerstvu
također se odražava i na pristupe seizmičkom
mikrozoniranju [2]. Bogatstvo informacija iz navedene
literature, kao i one buduće, moglo bi pomoći u
ispravnom vođenju “Projekta ” [56].
5 LITERATURA
[1] Aničić, D., Zagrebačka katedrala u potresu 1880. i
njezina današnja obnova. Građevinar, 52, br.11;
2000., str.655-661.
[2] Ansal, A. (Ed.), Recent Advances in Earthquake
Geotechnical Engineering and Microzonation,
Kluwer Academic Publishers, 2004.
[3] Bubnov, S., Cvijanović, D., Jurak, V., Magdalenić,
A., Skoko, D., Preliminarna karta seizmičke
mikrorajonizacije grada Zagreba, Zbornik radova 1.
Jugosl. simp. o hidrogeol. i inž. geol., Herceg-Novi,
1971, knj. 2, str.67-73.
106
[4] Bubnov, S., Cvijanović, D., Jurak, V., Magdalenić,
A., Skoko, D., Vukovojac, D., Seismic Zoning of
Zagreb, Third European Symposium on Earthquake
Engineering, Sofia, 1971, str. 95-102.
[5] Cesarec, M. & Polak, K., Problematika zagrebačkih
klizišta. Saopštenja XVI Savjetovanja JDMTF,
Aranđelovac, 1986, knj. II, 169-184.
[6] Chacón, J., Irigaray, C., Fernández, T. & El
Hamdouni, R., Engineering geology maps:
landslides and geographical information systems,
Bull Eng Geol Env, 65, No 4; 2006., str. 341-411.
[7] Cinicioglu, S. F., Kelesoglu, M. K. & Oztoprak, S.,
Importance of geotechnical and seismic
microzonation for urban development planning. In:
Vaniček et al. (eds): Proc. XIII ECSMGE, ČGts,
Prague, 2003.
[8] Cvijanović, D., Prelogović, E. & Skoko, D.,
Opasnost od potresa u Zagrebu. Građevinar, 30,
br.2; 1978, str. 33-40.
[9] Cvijanović, D., Prelogović, E., Skoko, D., Marić,
K. & Mišković, D., Seizmotektonska rajonizacija
Medvednice, Zbornik radova 6. Jugosl. simp. o
hidrogeol. in inž. geol., Portorož, 1980., knj.2,
str.13-25.
[10] EN 1998:2004 Eurocode – 8 - Design of structures
for earthquake resistance, 2004, CEN
[11] Gajić – Čapka, M., Karakteristike kratkotrajnih
oborina za vrijeme poplava na širem zagrebačkom
području ljeti 1989. godine. Zbornik radova,
Savjetovanje: Nagle poplave – uzroci i posljedice
(JUSOP’89) Kopaonik, 1989, str.15-20.
[12] Griffiths, J. S., Hart, A. B., Mather, A. E. & Stokes,
M., Assesssment of some spatial and temporal
issues in landslide initiation within the Rio Aguas
Catchment, South - East Spain. Landslides, Vol. 2,
No.3; 2005, str.183-192.
[13] Jurak, V., Diskusija, Zbornik radova Savjetovanja –
Zadar’83: Jedinstvena geotehnička istraživanja
urbanih cjelina u svrhu geotehničke i seizmičke
mikrorajonizacije (SGI)., Zadar, 1983, knj. 2,
str.68.
[14] Jurak, V., Kvasnička, P., Dujmić, D. & Kuk, V.,
Seizmička podina u nizinskom dijelu grada
Zagreba. Zbornik radova Znanstvenog skupa
“Andrija Mohorovičić – 140 obljetnica rođenja”,
Zagreb, 1983, str.125-139.
 Jurak, Ortolan, Ivšić, Herak, Šumanovac, Vukelić, Jukić, Šurina: Geotehničko i geoseizmičko mikrozoniranje Zagreba
[15] Jurak, V., Matković, I., Miklin, Ž. & Cvijanović ,
D., Landslide hazard in the Medvednica
submountain area under dynamic conditions. Proc.
XIth Danube-European Conf. on Soil Mech. and
Geotech. Eng.- Geotechnical Hazards, Poreč, 1998,
str. 827-834.
[16] Jurak V., Mihalić, S., Poremećaji tla u
podsljemenskoj zoni – komunalni i ekološki
problem grada Zagreba. Komunalni vjesnik, 82,
1992, str. 14-15.
[17] Jurak V., Mihalić, S., Zoniranje područja Zagreba
na osnovne geotehničke sredine. Priopćenja 2.
savjetovanja HDMTT - Geotehnički problemi u
urbanim sredinama, Varaždin, 1995, knj. 1,str. 429-
439.
[18] Korup, O., Distribution of landslides in southwest
New Zealand. Landslides, Vol.. 2, No.1; 2005,
str.43-52.
[19] Koukis, G., Sabatakakis, N., Tsiambaos, G. &
Karivesis, N., Engineering geological approach to
the evaluation of seismic risk in metropolitan
regions: case study of Patras. Bull Eng Geol Env,
64, No 3; 2005, str. 219 – 235.
[20] Kuk, V., Prelogović, E., Sović, I., Kuk, K. & Šariri,
K., Seizmološke i seizmotektonske značajke šireg
zagrebačkog područja. Građevinar, 52, br.11; 2000,
str.647-653.
[21] Kvasnička, P, Matešić, L. & Skračić, S., Izrada
geotehničkih podloga Zagreba primjenom GIS-a.
Građevinar, 50, br.1; 1998, str.19 -27.
[22] Matković, I., Jurak, V., Miklin, Ž., Sustavna
evidencija nestabilnih padina i klizišta na području
Grada Zagreba. Priopćenja 2. savjetovanja HDMTT
- Geotehnički problemi u urbanim sredinama,
Varaždin,1995, knj. 1, str.367-376. Zagreb.
[23] Mihalić, S., Klizišta – odnos korisnika prema
njihovom postanku, rizicima i sanaciji šteta.
Sigurnost, 37, br.2; 1995, 139 – 147.
[24] Mihalić, S., Scales of landslide hazard and risk
mapping, Proc. XIth Danube-European Conf. on
Soil Mech. and Geotech. Eng.- Geotechnical
Hazards, Poreč, 1998, str. 847-854.
[25] Miklin, Ž., Jurak, V., Slišković, I., & Dolić, M.,
Geotechnical hazard evaluation of the Medvednica
Nature Park, 1st Intern. Conf. on Groundwater in
Geological Engineering, Bled, Slovenija, 2003
(objavljeno u RMZ – Materiali i geookolje, Revija
za rudarstvo, metalurgijo in geologijo, vol. 50, no.
1; str. 241-244.
[26] Monahan, P. A., Levson, V. M., McQuarrie, E. J.,
Bean, S. M., Henderson, P. & Sy, A., Seismic
microzonation mapping in Greater Victoria, British
Columbia, Canada. In: Geotechnical Earthquake
Engineering and Soil Dynamics III. Dakoulas, P.
Yegian, M & Holtz, R. D. (eds) ASCE,
Geotechnical Special Publication No. 75; 1998, str.
128 – 140.
[27] Ortolan, Ž., Formiranje prostornog inženjersko-
geološkog modela dubokog klizišta s više kliznih
ploha (na primjeru klizišta Podsused). Disertacija.
Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u
Zagrebu, 1997, XIII+236+XX str.
[28] Prelogović, E. & Cvijanović, D., Potres u
Medvednici 1880. godine, Geološki vjesnik, 34,
1981, str.137-146.
[29] Prelogović, E. & Kuk, V., Seizmotektonska
aktivnost zapadnog dijela Hrvatske, Zbornik radova
Znanstvenog skupa “Andrija Mohorovičić” – 140.
obljetnica rođenja”, Zagreb, 1998. str. 115-124.
[30] Riđanović, J., Hidromorfološke značajke
zagrebačke okolice, Institut za geografiju
Sveučilišta u Zagrebu, Rad br. 7; 1968, str. 39-50.
[31] Schuster, R. L. & Highland, L. M., The Third Hans
Cloos Lecture. Urban landslides: socioeconomic
impacts and overview of mitigative strategies, Bull
Eng Geol Env, Vol. 66, No. 1; 2007, str. 1-27.
[32] Simović, V., Potresi na zagrebačkom području,
Građevinar, 52, br.11; 2000, str. 637-645.
[33] Sokolić, Ž., Dujmić, D. & Šikić, V., Istraživanja
primijenjena pri definiranju geotehničkih uvjeta
izgradnje na području provedbenog urbanističkog
plana Pavleka Miškine – Vrhovec, Saopštenja XVI
Savjetovanja JDMTF, Aranđelovac, 1986, knj. II,
str. 393-414.
[34] Špigelski, M., Geotehnički i hidrogeološki podaci
za Centar Zagreba. Građevinar, 26, br.11; 1974,
str.319-325.
[35] Špigelski, M., Problematika mikroseizmičkih
istraživanja u Zagrebu, Zbornik radova
Savjetovanja – Zadar’83: Jedinstvena geotehnička
istraživanja urbanih cjelina u svrhu geotehničke i
seizmičke mikrorajonizacije (JGI). Zadar, 1983,
knj. 1, str.83-94.
[36] Špigelski, M., Geološki uvjeti provedbenog
urbanističkog plana Gornjeg grada i Kaptola,
Zbornik radova VIII. Jugosl. simp. o hidrogeol. i
inž. geol.,Budva,1984, knj.2, str.377-385.
[37] Thierry, P. & Vinet, L., Mapping an urban area
prone to slope instability: Greater Lyons, Bull Eng,
Geol, Env, 62, No.2; 2003, str.135-143.
107
 Jurak, Ortolan, Ivšić, Herak, Šumanovac, Vukelić, Jukić, Šurina: Geotehničko i geoseizmičko mikrozoniranje Zagreba
[38] Torbar, J., Izvješće o zagrebačkom potresu 9.
studenoga 1880. Djela JAZU, knj.1, VIII+141str.,
1882, Zagreb.
[39] Veinović, Ž., Ocjena mogućnosti pojave
likvefakcije i definiranje osnove za likvefakcijsko
zoniranje na teritoriju Republike Hrvatske.
Disertacija, Rudarsko-geološko naftni fakultet,
Zagreb, 2007, 332 str.
[40] Vukelić, I., Geotehnička dokumentacija grada
Zagreba u prostornom planiranju i projektiranju,
Zbornik radova Savjetovanja Zadar ’83 -
Jedinstvena geotehnička istraživanja urbanih cjelina
u svrhu geotehničke i seizmičke mikrorajonizacije
(JGI), 1983, knj. 1, str.371 – 377.
Dokumentacija
[41] Asian Technical Committee on Geotechnology for
Natural Hazards in ISSMFE, Manual for Zonation
on Areas Susceptible to Rain-induced Slope
Failure, The Japanese Geotechnical Society. Tokyo,
Japan, 1997.
[42] Blagus, Z., Arena – Zagreb, Determinacija bušotine
S-092-07-09, Geokon – Zagreb, 2007.
[43] Cvijanović, D., Seizmičke karakteristike šireg
područja Zagreba, Geofizički zavod Prirodoslovno-
matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,
1965.
[44] Cvijanović, D., Makroseizmička rajonizacija grada
Zagreba, Fond stručne dokumentacije
Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu. Zagreb, 1965.
[45] Cvijanović, D., Igrec, A. & Skoko, D., Seizmičke
karakteristike šireg područja Zagreba, II. dio,
Geofizički Zavod Prirodoslovno-matematičkog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1967.
[46] Cvijanović, D., Skoko, D. & Igrec, A., Seizmičke
karakteristike šireg područja Zagreba, III. dio:
Rezultati mjerenja kratkoperiodičkog mikroseizm-
ičkog nemira u Zagrebu, Geofizički zavod
Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu, 1969.
[47] Geoexpert i Geološki zavod – Zagreb, Geološka
istraživanja za kategorizaciju tla područja općina
Zaprešić, Novi Zagreb i Velika Gorica, 1981.
[48] Geofizički zavod PMF-a i Geodetski zavod grada
Zagreba, Preliminarna seizmička mikrorajonizacija
grada Zagreba, 1972.
[49] Geotehnika – Geoexpert, Geotehnička istraživanja
za kategorizaciju tla područja općine Sesvete, 1986.
108
[50] Geotehnika – Geoexpert, Geološki zavod Zagreb,
PMF – Geofizički zavod, Rudarsko-geološko-
naftni fakultet, Seizmička mikrorajonizacija grada
Zagreba (14 općina), 1988.
[51] Institut za geološka istraživanja Zagreb,
Hidrogeološka studija poplavnog područja Zagreba,
1966.
[52] Institut za geološka istraživanja, Inženjerskogeloški
i hidrogeološki radovi “Zagreb 1967”, 1967.
[53] Jurak, V. Kvasnička, P., Mihalić, S. & Matešić, L.,
Inženjerskogeološke/ geotehničke podloge
prostornom planiranju, 12 str. Rudarsko-geološko-
naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb, 2001.
[54] Jurak, V. & Mihalić, S., Inženjerskogeološke
značajke nekih dijelova zagrebačkog Prigorja s
posebnim osvrtom na klizišta, Rudarsko-geološko-
naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1992.
[55] KG – NET- Kansai Geo – informatics Research
Committee, Geo – informatics for Geological &
Geotechnical Researches of Kansai Around. Geo-
Research Institute, Osaka, Japan, 2005.
[56] Ortolan, Ž., Grubić, N., Mavar, R., Aničić, D.,
Petrić-Jankov, T., Vukelić, I., Kelemen-Pepeonik,
V. & Mikulić, A., Projekt kompleksnih
geotehničkih i seizmičkih istraživanja za potrebe
planiranja i građenja na području Grada Zagreba.
Institut građevinarstva Hrvatske, Zagreb, 2000.
[57] Prelogović, E. & Kuk, V., Seizmološka i
seizmotektonska studija. (sastavni dio Prostornog
plana Grada Zagreba - 2001), Zagreb, 1999.
[58] Prostorni plan Grada Zagreba – Plan prostornog
uređenja. Grad Zagreb – Gradski zavod za
planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša, Zagreb,
travanj 2001.
[59] R.O. Geotehnika – Geoexpert, Litološka obrada i
kategorizacija terena prema stabilnosti tla obronaka
Medvednice na području grada Zagreba, 1979.
[60] Technical Committee for Earthquake Geotechnical
Engineering, TC4, ISSMGTE, Manual for zonation
on Seismic Geotechnical Hazards (Revised
Version), 209 pp. The Japanese Geotechnical
Society, Tokyo, Japan, 1999.
[61] Žugaj i suradnici, Analiza dostignutog stupnja
sigurnosti od poplava bujičnih voda grada Zagreba
izgradnjom retencija i daljnje poboljšanje sustava.
Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u
Zagrebu i Hidroinženjering, Zagreb, 2005.
[62] Pribičević, B., Medak, D., Prelogović, E., Đapo, A.,
Geodinamika prostora Grada Zagreba,
Geodetski fakultet Zagreb, 2007.
Slika 2. Slijed osnovnih aktivnosti na izradi mikrozonacije Grada Zagreba