Registar Kulturnih Dobara

Oznaka do Naziv Vrsta kult Pravni stat Klasifikacij UNESCO zasAdresa smjMjesto smj Opcina gra Zupanija
Z-503 Kneev dvonepokretnozatieno profana grane ipanska L DUBROVNIDubrovako

Z-504 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane ipanska L DUBROVNIDubrovako
Z-505 Crkva sv. unepokretnozatieno sakralna gr ne Suura DUBROVNIDubrovako
Z-506 Crkva sv. Tr nepokretnozatieno sakralna gr ne Suura DUBROVNIDubrovako
Z-507 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Suura DUBROVNIDubrovako
Z-508 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne Suura DUBROVNIDubrovako
Z-509 Crkva - tvr nepokretnozatieno sakralno-prne Suura DUBROVNIDubrovako
Z-510 Crkva sv. nepokretnozatieno arheolokane null ipanska L DUBROVNIDubrovako
Z-854 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Put od Jas Slano DUBROVADubrovako
Z-877 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Trsteno DUBROVNIDubrovako
Z-913 Crkva sv. L nepokretnozatieno sakralna gr ne Brotnice KONAVLE Dubrovako
Z-915 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Groblje epikue DUBROVADubrovako
Z-916 Crkva sv. R nepokretnozatieno sakralna gr ne epikue DUBROVADubrovako
Z-917 Crkva sv. L nepokretnozatieno sakralna gr ne ibaa UPA DUB Dubrovako
Z-918 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne ibaa UPA DUB Dubrovako
Z-919 Stambeno-gnepokretnozatieno profana grane Doli DUBROVADubrovako
Z-920 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Obala papeDubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-922 Kua Kusin nepokretnozatieno profana grane Sustjepan Sustjepan DUBROVNIDubrovako
Z-923 Crkva Navjenepokretnozatieno sakralna gr ne Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-924 Crkva Gospnepokretnozatieno sakralna gr ne LiechtensteDubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-937 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Ljuba DUBROVNIDubrovako
Z-925 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-927 Vila Adoni nepokretnozatieno profana grane KamenarskDubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-928 Crkva sv. D nepokretnozatieno sakralna gr ne Gabrili KONAVLE Dubrovako
Z-929 Crkva sv. Annepokretnozatieno sakralna gr ne Gornji Brga UPA DUB Dubrovako
Z-930 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne Gornji Brga UPA DUB Dubrovako
Z-931 Stambeno-gnepokretnozatieno profana grane Kneica DUBROVNIDubrovako
Z-932 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Komolac DUBROVNIDubrovako
Z-933 Kua Gundunepokretnozatieno profana grane Komolac 0 Komolac DUBROVNIDubrovako
Z-934 Crkva sv. D nepokretnozatieno sakralna gr ne Komolac DUBROVNIDubrovako
Z-938 Ruevine crknepokretnozatieno arheolokane null Lopud DUBROVNIDubrovako
Z-940 Ruevine crnepokretnozatieno arheolokane null Lopud DUBROVNIDubrovako
Z-941 Samostan i nepokretnozatieno sakralno-prne Lopud DUBROVNIDubrovako
Z-942 Ljetnikova nepokretnozatieno profana grane Lopud DUBROVNIDubrovako
Z-936 Crkva sv. S nepokretnozatieno sakralna gr ne Kupari UPA DUB Dubrovako
Z-943 Stambeno -nepokretnozatieno profana grane Lopud DUBROVNIDubrovako
Z-945 Kapela Gos nepokretnozatieno sakralna gr ne Mlini UPA DUB Dubrovako
Z-946 Mlinica Du nepokretnozatieno profana grane Mlini UPA DUB Dubrovako
Z-947 Mlinica Ivelnepokretnozatieno profana grane Mlini UPA DUB Dubrovako
Z-948 Samostan i nepokretnozatieno sakralno-prne Goveari MLJET Dubrovako
Z-950 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Mokoica DUBROVNIDubrovako
Z-951 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Oraac DUBROVNIDubrovako
Z-952 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Oraac DUBROVNIDubrovako
Z-953 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Olje DUBROVADubrovako
Z-954 Crkva sv. Penepokretnozatieno sakralna gr ne Olje DUBROVADubrovako
Z-955 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Mandaljen UPA DUB Dubrovako
Z-956 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne Plat UPA DUB Dubrovako
Z-958 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Podimo DUBROVADubrovako
Z-959 Stambeno-gnepokretnozatieno profana grane Poljice 012 Poljice KONAVLE Dubrovako
Z-960 Samostan i nepokretnozatieno sakralno-prne Pridvorje KONAVLE Dubrovako
Z-962 Crkva sv. R nepokretnozatieno sakralna gr ne Slano DUBROVADubrovako
Z-963 Kneev dvonepokretnozatieno profana grane Uz Komard Slano DUBROVADubrovako
Z-964 Stambeno -nepokretnozatieno profana grane Podstranje Slano DUBROVADubrovako
Z-965 Groblje "Vl nepokretnozatieno arheolokane null SmokovljanDUBROVADubrovako
Z-966 Crkva sv nepokretnozatieno sakralna gr ne SparagoviiSTON Dubrovako
Z-967 Crkva Presvnepokretnozatieno sakralna gr ne Srebreno UPA DUB Dubrovako
Z-969 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Suura DUBROVNIDubrovako
Z-970 Crkva sv. S nepokretnozatieno sakralna gr ne Topolo DUBROVADubrovako
Z-971 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne Trnova DUBROVADubrovako
Z-972 Crkva sv. I nepokretnozatieno sakralna gr ne Trnovica DUBROVADubrovako
Z-973 Pojilite - nepokretnozatieno profana grane Trnovica DUBROVADubrovako
Z-974 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Trnovica DUBROVADubrovako
Z-975 Vila Nardellnepokretnozatieno profana grane Trsteno DUBROVNIDubrovako
Z-976 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Trsteno DUBROVNIDubrovako
Z-4769 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Studenci LOVRE Splitsko-da
Z-4767 Zbirka upnpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Vrgorac VRGORAC Splitsko-da
Z-4768 Zbirka fra pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Imotski IMOTSKI Splitsko-da
Z-4766 Etnografskapokretno kuzatieno etnografsk ne null Zagvozd ZAGVOZD Splitsko-da
Z-5088 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Drivenik VINODOLSKPrimorsko-
Z-5039 Svjetionik nepokretnozatieno profana grane Vinie MARINA Splitsko-da
Z-5067 Konjunice nepokretnozatieno profana grane Ulica kardi Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-5165 Arheoloko nepokretnozatieno sakralna gr ne Trogir TROGIR Splitsko-da
RST-775, rj Bivi ljetn nepokretnozatieno profana grane Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-3701 Porta Marcenepokretnozatieno profana grane etalite 2 Cres CRES Primorsko-
Z-4830 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Vardarac BILJE Osjeko-ba
Z-4959 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Samatovci BIZOVAC Osjeko-ba
Z-4825 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Dra DRA Osjeko-ba
Z-4961 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null akovo AKOVO Osjeko-ba
Z-4831 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Erdut ERDUT Osjeko-ba
Z-4957 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Erdut ERDUT Osjeko-ba
Z-4972 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Novi eminEMINAC Osjeko-ba
Z-4958 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Novi eminEMINAC Osjeko-ba
Z-4912 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Slobotina BRESTOVA Poeko-sl
Z-4968 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Sopje SOPJE Virovitiko
Z-4954 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Stari Perko VRPOLJE Brodsko-po
Z-4955 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Vrpolje VRPOLJE Brodsko-po
Z-4903 Crkva Gospenepokretnozatieno sakralna gr ne Seget DonjiSEGET Splitsko-da
Z-4904 Rodna kuanepokretnozatieno profana grane Gajeva ulic Krapina KRAPINA Krapinsko-
Z-4846 Umijee izrnematerija zatieno tradicijski ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-4838 Etnografski pokretno k zatieno muzejska gne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-4916 Tvrava Lo nepokretnozatieno profana grane Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-4917 Tvrava Revnepokretnozatieno profana grane Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-4923 Crkva sv. P nepokretnozatieno sakralna gr ne ara KORULA Dubrovako
Z-4919 Crkva Navjenepokretnozatieno sakralna gr ne Korula KORULA Dubrovako
Z-4918 Samostan snepokretnozatieno sakralno-prne Korula KORULA Dubrovako
Z-4920 Katedrala s nepokretnozatieno sakralna gr ne Korula KORULA Dubrovako
Z-4967 Arheolokonepokretnozatieno arheolokane null Korula KORULA Dubrovako
Z-4924 Crkva sv. Junepokretnozatieno sakralna gr ne Pupnat KORULA Dubrovako
Z-4921 Crkva sv. Fi nepokretnozatieno sakralna gr ne rnovo KORULA Dubrovako
Z-4922 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne rnovo KORULA Dubrovako
Z-4863 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Lumbarda LUMBARDADubrovako
Z-4926 Skulptura Bpokretno k zatieno sakralni/re ne null Viganj OREBI Dubrovako
Z-4966 Nekropola snepokretnozatieno arheolokane null Slivno Rav SLIVNO Dubrovako
Z-4925 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Duba Pelje TRPANJ Dubrovako
Z-4856 Arheoloko nepokretnozatieno sakralna gr ne Vela Luka VELA LUKA Dubrovako
Z-4855 Arheolokonepokretnozatieno arheolokane null Vela Luka VELA LUKA Dubrovako
Z-4824 Arheoloko nepokretno
n zatieno arheolokane null Barlete GOSPI Liko-senjs
Z-4964 Kula zvana nepokretnozatieno profana grane Katel bb Novalja NOVALJA Liko-senjs
Z-4965 Zgrada, Fornepokretnozatieno profana grane Fortika 1 Otoac OTOAC Liko-senjs
Z-4849 Umijee iz nematerija zatieno obiaji, ob ne null Dragani DRAGANI Karlovaka
Z-4842 Glazbeni iz nematerija zatieno obiaji, ob ne null Karlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-4840 Zaviajni mpokretno k zatieno muzejska gne null Ozalj OZALJ Karlovaka
Z-4841 Muzeji Hrvapokretno k zatieno muzejska gne null Samci GORNJA STKrapinsko-
Z-4905 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Klanjec KLANJEC Krapinsko-
Z-4829 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Lug BILJE Osjeko-ba
Z-4973 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-4826 Arheolokonepokretnozatieno arheolokane null Koprivna ODOLOVCOsjeko-ba
Z-4827 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Koprivna ODOLOVCOsjeko-ba
Z-4812 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Bale BALE - VAL Istarska
Z-4813 Crkva sv. P nepokretnozatieno sakralna gr ne Bale BALE - VAL Istarska
Z-4811 Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Rovinj ROVINJ - Istarska
Z-4817 Dvije slike pokretno k zatieno sakralni/re ne null Viinada VIINADA -Istarska
Z-4816 Drveni olta pokretno k zatieno sakralni/re ne null Vrsar VRSAR - O Istarska
Z-4814 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne minj MINJ Istarska
Z-4815 Drveni reta pokretno k zatieno sakralni/re ne null minj MINJ Istarska
Z-4913 Arheolokanepokretnozatieno arheolokane null Suhopolje SUHOPOLJ Virovitiko
Z-4818 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Macute VOIN Virovitiko
Z-4951 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Stari Slatin BRODSKI S Brodsko-po
Z-4908 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Vranovci BUKOVLJE Brodsko-po
Z-4969 Ruevine Gnepokretnozatieno arheolokane null Podvrko CERNIK Brodsko-po
Z-4835 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Sredanci DONJI ANDBrodsko-po
Z-4907 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Klokoevik GARIN Brodsko-po
Z-4909 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Donja Vrba GORNJA V Brodsko-po
Z-4952 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Gornja Vrb GORNJA V Brodsko-po
Z-4832 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Donja BebrKLAKAR Brodsko-po
Z-4906 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Oprisavci OPRISAVCI Brodsko-po
Z-4956 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Struani OPRISAVCI Brodsko-po
Z-4833 Arheolokonepokretnozatieno arheolokane null Jaruge SIKIREVCI Brodsko-po
Z-4834 Arheolokonepokretnozatieno arheolokane null Jaruge SIKIREVCI Brodsko-po
Z-4953 Arheolokanepokretnozatieno arheolokane null Slavonski B SLAVONSKIBrodsko-po
Z-4847 Govor Star nematerija zatieno usmena predane null Stari Perko VRPOLJE Brodsko-po
Z-4971 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Greani STARA GRABrodsko-po
Z-4970 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Greani STARA GRABrodsko-po
Z-4821 Tradicijsko nepokretnozatieno profana grane Lijeva luka Lijeva Luka MARTINSKASisako-mo
Z-4819 Tradicijsko nepokretnozatieno profana grane Lijevo elj Lijevo elj MARTINSKASisako-mo
Z-4820 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Ulica A. St Moenica PETRINJA Sisako-mo
Z-4839 Gradski muzpokretno k zatieno muzejska gne null Sisak SISAK Sisako-mo
Z-4930 Zidine Kot nepokretnozatieno arheolokane null Bol BOL Splitsko-da
Z-4939 Crkva Gospnepokretnozatieno sakralna gr ne Brela BRELA Splitsko-da
Z-4938 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne Brela BRELA Splitsko-da
Z-4870 Kulturno povnepokretnozatieno kulturno-pone Brela BRELA Splitsko-da
Z-4945 Kula Obrad nepokretnozatieno profana grane Gromin DolJELSA Splitsko-da
Z-4872 Crkva sv. I nepokretnozatieno sakralna gr ne Jelsa JELSA Splitsko-da
Z-4899 Inventar iz pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Jelsa JELSA Splitsko-da
Z-4898 Inventar iz pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Jelsa JELSA Splitsko-da
Z-4947 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Svire JELSA Splitsko-da
Z-4942 Crkva sv. L nepokretnozatieno sakralna gr ne Vrboska JELSA Splitsko-da
Z-4944 Kompleks crnepokretnozatieno sakralna gr ne Vrisnik JELSA Splitsko-da
Z-4940 Crkva sv. P nepokretnozatieno sakralna gr ne Makarska MAKARSKASplitsko-da
Z-4933 Kua Gain nepokretnozatieno profana grane Marineta 3Makarska MAKARSKASplitsko-da
Z-4932 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Kaiev trg Makarska MAKARSKASplitsko-da
Z-4937 Kua Vukovinepokretnozatieno profana grane Kalelarga 8 Makarska MAKARSKASplitsko-da
Z-4935 Zgrada, Pol nepokretnozatieno profana grane Poljana MihMakarska MAKARSKASplitsko-da
Z-4934 Zgrada, Re nepokretnozatieno profana grane Rendieva uMakarska MAKARSKASplitsko-da
Z-4936 Crkva sv. Annepokretnozatieno sakralna gr ne Makarska MAKARSKASplitsko-da
Z-4928 pilja Kopa nepokretnozatieno arheolokane null Donji Hum NEREIASplitsko-da
Z-4929 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Novo Selo SELCA Splitsko-da
Z-4943 Mlinica No nepokretnozatieno profana grane Obrovac SinSINJ Splitsko-da
Z-4878 Most na Konepokretnozatieno profana grane Gala OTOK Splitsko-da
Z-4848 Godinji p nematerija zatieno obiaji, ob ne null Sinj SINJ Splitsko-da
Z-4941 Kua Varda nepokretnozatieno profana grane Sinj SINJ Splitsko-da
Z-4844 Godinji p nematerija zatieno obiaji, ob ne null Gornji MuMU Splitsko-da
Z-4946 Svjetionik nepokretnozatieno profana grane Suuraj SUURAJ Splitsko-da
Z-4931 Katel Ceri nepokretnozatieno profana grane Splitska SUPETAR Splitsko-da
Z-4887 Ostaci crkvenepokretnozatieno sakralna gr ne Neujam OLTA Splitsko-da
Z-4879 Most na Grnepokretnozatieno profana grane Grab TRILJ Splitsko-da
Z-4837 Muzej gradapokretno k zatieno muzejska gne null Katel Luk KATELA Splitsko-da
Z-4988 Arheolokanepokretnozatieno arheolokane null Sotin VUKOVAR Vukovarsko
Z-4984 Arheolokonepokretnozatieno arheolokane null Vukovar VUKOVAR Vukovarsko
Z-4963 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null HrastovljanMARTIJAN Varadinsk
Z-4910 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Klenovnik KLENOVNI Varadinsk
Z-4911 Slika "Vrbo pokretno k zatieno likovna um ne null Novi MarofNOVI MAR Varadinsk
Z-4962 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Veliki Buko VELIKI BU Varadinsk
Z-4948 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Vinjerac POSEDARJEZadarska
Z-4950 Kua Rani nepokretnozatieno profana grane Sali SALI Zadarska
Z-4949 Kulturno-prnepokretnozatieno profana grane Veli I ZADAR Zadarska
Z-4845 Govor zadanematerija zatieno usmena predane null Zadar ZADAR Zadarska
Z-4823 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Voarska 5 Kraj Gornji MARIJA GOZagrebaka
Z-4822 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane DonjostupnGornji StupSTUPNIK Zagrebaka
Z-4850 Katel Krinnepokretnozatieno profana grane Lumbarda LUMBARDADubrovako
Z-4851 Kula "Knei nepokretnozatieno profana grane Lumbarda LUMBARDADubrovako
Z-4852 Crkva sv. Krnepokretnozatieno sakralna gr ne Lumbarda LUMBARDADubrovako
Z-4853 Kua Glasn nepokretnozatieno profana grane Lumbarda LUMBARDADubrovako
Z-4854 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Korula KORULA Dubrovako
Z-4857 Crkva sv. R nepokretnozatieno sakralna gr ne Lumbarda LUMBARDADubrovako
Z-4858 Crkva Gospnepokretnozatieno sakralna gr ne Ston STON Dubrovako
Z-4859 Crkva i bratnepokretnozatieno sakralna gr ne Korula KORULA Dubrovako
Z-4860 Crkva sv. P nepokretnozatieno sakralna gr ne Korula KORULA Dubrovako
Z-4861 Crkva Gospnepokretnozatieno sakralna gr ne Korula KORULA Dubrovako
Z-4862 Crkva Gospnepokretnozatieno sakralna gr ne Blato BLATO Dubrovako
Z-4864 Crkva sv. B nepokretnozatieno sakralna gr ne Lumbarda LUMBARDADubrovako
Z-4865 Crkva sv. V nepokretnozatieno sakralna gr ne rnovo KORULA Dubrovako
Z-4867 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne Veliko BrdoMAKARSKASplitsko-da
Z-4868 Zgrada Gra nepokretnozatieno profana grane Makarska MAKARSKASplitsko-da
Z-4869 Crkva sv. Ili nepokretnozatieno sakralna gr ne Brela BRELA Splitsko-da
Z-4871 Crkva sv. R nepokretnozatieno sakralna gr ne Jelsa JELSA Splitsko-da
Z-4873 Ursia mlin nepokretnozatieno profana grane Grab TRILJ Splitsko-da
Z-4874 Crkva sv. Ronepokretnozatieno sakralna gr ne Bisko TRILJ Splitsko-da
Z-4880 Tvrava (kanepokretnozatieno profana grane Makarska MAKARSKASplitsko-da
Z-4881 esma, Trg nepokretnozatieno profana grane Trg fra And Makarska MAKARSKASplitsko-da
Z-4883 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne izmeu zaseTuepi TUEPI Splitsko-da
Z-4884 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne groblje Veliko BrdoMAKARSKASplitsko-da
Z-4889 Crkva Svih nepokretnozatieno sakralna gr ne Podgora PODGORA Splitsko-da
Z-4891 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Bisko TRILJ Splitsko-da
Z-4900 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralno-prne Trg Stjepa Marina MARINA Splitsko-da
Z-4901 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne Katel GomiKATELA Splitsko-da
Z-4902 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Ulica kralj Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-5041 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Blizna GornMARINA Splitsko-da
Z-5065 Palaa Garanepokretnozatieno profana grane Gradska vr Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-5068 Ruevni ostnepokretnozatieno profana grane Okrug DonjOKRUG Splitsko-da
Z-5015 Kompleks dnepokretnozatieno profana grane Karlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-4836 Muzej Meipokretno k zatieno muzejska gne null akovec AKOVEC Meimursk
Z-1768 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Orlec CRES Primorsko-
Z-1767 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Miholaic CRES Primorsko-
Z-5033 Crkva Sv. F nepokretnozatieno sakralna gr ne Rti Rti VRBOVSKOPrimorsko-
Z-5262 Antependij pokretno k zatieno sakralni/re ne null Dobrinj DOBRINJ Primorsko-
Z-5278 Portret Iva pokretno k zatieno likovna um ne null Dobrinj DOBRINJ Primorsko-
Z-5164 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne Ramljane MU Splitsko-da
Z-5166 Crkva Gospnepokretnozatieno sakralna gr ne Put Gospe Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-6084 Zgrada Sassnepokretnozatieno profana grane Ribarska ul Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-5035 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Udoviii OTOK Splitsko-da
Z-192 Palaa bogonepokretnozatieno profana grane Opatika 1 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-6853 Inventar c pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-274 Kapela sv. Tnepokretnozatieno sakralna gr ne Dragani DRAGANI Karlovaka
Rje. br: 1 Hidroarheolnepokretnozatieno arheolokane null Cres CRES Primorsko-
Z-4807 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Rebrovii TOUNJ Karlovaka
Z-4805 Kurija Vukanepokretnozatieno profana grane Mali ModruNETRETI Karlovaka
Z-4806 Kurija Lipa nepokretnozatieno profana grane Lipa GENERALSKKarlovaka
RST-142-197 Slika "Sv. pokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-3000 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Augusta eLuan GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2999 Tradicijski nepokretnozatieno profana grane Okiani 6 Luan GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2998 Tradicijski nepokretnozatieno profana grane Tome ikutainovec GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2995 Tradicijski nepokretnozatieno profana grane Potoka ce Kupineki KGRAD ZAG Grad Zagre
Z-2994 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Kraljeveki Kupineki KGRAD ZAG Grad Zagre
Z-5066 Biblioteka pokretno kuzatieno knjinina ne null Poega POEGA Poeko-sl
Z-4843 Umijee so nematerija zatieno znanje i vj ne null Vie naselja -
Z-6866 Missale Ca pokretno k zatieno knjinina ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-3929 Zgrada kinanepokretnozatieno profana grane Varavska Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
RST-871 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Okrug DonjOKRUG Splitsko-da
RST - 71, r Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
RST-173-1 Slika "Bogopokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
RST-165-197 Reljef "Graspokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
RST-166-197 Reljef "Ros pokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
RST-311-91Zbirka slika pokretno kuzatieno likovna um ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-4244 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Biograd na BIOGRAD Zadarska
RST-7, rj.b Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null edno TROGIR Splitsko-da
Z-3409 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Zadar ZADAR Zadarska
RST-461, rj Zgrada Roinepokretnozatieno profana grane Ribarska ul Trogir TROGIR Splitsko-da
RST-137, rj Zgrada Lucinepokretnozatieno profana grane Obala banaTrogir TROGIR Splitsko-da
Z-1310 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Podgrae BENKOVAC Zadarska
RST-988, rj Zgrada im nepokretnozatieno profana grane Put Balana Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-5051 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Marina MARINA Splitsko-da
Z-3082 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Sukoan SUKOAN Zadarska
Z-3992 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Nin NIN Zadarska
Z-3167 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Zadar ZADAR Zadarska
Z-5121 Inventar crkpokretno kuzatieno sakralni/re ne null upanja UPANJA Vukovarsko
Z-5049 Zgrada, Ive nepokretnozatieno profana grane Ive Senjani Otoac OTOAC Liko-senjs
ROS-57 Muzej Brodspokretno k zatieno muzejska gne null Slavonski B SLAVONSKIBrodsko-po
ROS-133 Muzej Brodspokretno k zatieno muzejska gne null Slavonski B SLAVONSKIBrodsko-po
ROS-127 Muzej "Belipokretno k zatieno muzejska gne null Belie BELIE Osjeko-ba
RST-247, rj Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne Put Gradin Trogir TROGIR Splitsko-da
RST-1398 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne Konjevrate IBENIK ibensko-k
Z-2048 Kua Divninepokretnozatieno profana grane Drni DRNI ibensko-k
RST-1325 Sklop kua nepokretnozatieno profana grane Drni DRNI ibensko-k
Z-1576 Dvorac So nepokretnozatieno profana grane Jalabet JALABET Varadinsk
Z-1578 Grobna kape nepokretnozatieno profana grane Gornje Lad VINICA Varadinsk
Z-2427 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Gornji Kon Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-1614 Samostansknepokretnozatieno sakralno-prne Lopud DUBROVNIDubrovako
Z-4616 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null ibaa UPA DUB Dubrovako
Z-5235 Inventar sa pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Zadar ZADAR Zadarska
Z-5456 Urbana kultnepokretnozatieno kulturno-pone Otoac OTOAC Liko-senjs
RRI-176-19est hidroa nepokretnozatieno arheolokane null Jablanac SENJ Liko-senjs
RRI 381-19 Hidroarheolnepokretnozatieno arheolokane null Caska NOVALJA Liko-senjs
RRI 251-19 Arheolokanepokretnozatieno arheolokane null Novalja NOVALJA Liko-senjs
RRI-0250- Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Caska NOVALJA Liko-senjs
RRI 380-19 Hidroarheolnepokretnozatieno arheolokane null Karlobag KARLOBAG Liko-senjs
Z-3677 Zgrada "Kocnepokretnozatieno profana grane Prisavlje 1 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-695 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Rim 084 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2156 Kua Gavel nepokretnozatieno profana grane ubieva 0 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-5116 Grobljanskanepokretnozatieno sakralna gr ne Vidovec VIDOVEC Varadinsk
Z-2580 Dvorac Breznepokretnozatieno profana grane Brezovica GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2651 upni dvor, nepokretnozatieno sakralno-prne GolobrekaBrezovica GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2652 Zgrada star nepokretnozatieno profana grane GolobrekaBrezovica GRAD ZAG Grad Zagre
Z-706 Crkva Blaenepokretnozatieno sakralna gr ne Brezovica GRAD ZAG Grad Zagre
Z-694 Kua Schwanepokretnozatieno profana grane Remetski k Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3673 Zgrada Ocenepokretnozatieno profana grane HorvaanskZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2158 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Cerje GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2155 Villa Kallin nepokretnozatieno profana grane Jandrieva Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2160 Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-707 Crkva sv. I nepokretnozatieno sakralna gr ne Cerje GRAD ZAG Grad Zagre
Z-708 upni dvor, nepokretnozatieno sakralno-prne Svetog MarCerje GRAD ZAG Grad Zagre
Z-704 Kompleks Psnepokretnozatieno profana grane Bolnika ceZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3008 Tradicijski nepokretnozatieno profana grane Dobrodol bDobrodol GRAD ZAG Grad Zagre
Z-703 Stara zgrad nepokretnozatieno profana grane VrapanskaZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2966 etrnaest spokretno kuzatieno likovna um ne null MoenikaMOENIPrimorsko-
Z-2392 Crkva Majk nepokretnozatieno sakralna gr ne Sljeme Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3568 Zidna slika nepokretnozatieno ostalo ne BogovievaZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2961 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane VugrovekaVugrovec GGRAD ZAG Grad Zagre
Z-705 Tradicijski nepokretnozatieno profana grane Graneina Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2646 Zgrada Tvornepokretnozatieno profana grane Klaieva 13Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1064 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Nazorova 0Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-216 Kanonika knepokretnozatieno profana grane Kaptol 26 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3007 Tradicijski nepokretnozatieno profana grane Dobrodol bDobrodol GRAD ZAG Grad Zagre
Z-712 Crkva sv. Kl nepokretnozatieno sakralna gr ne Mrkina 67Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3931 Zgrada star nepokretnozatieno profana grane Donjodragon Donji Drag GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2648 Zgrada Doma nepokretnozatieno profana grane Kruge 44 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3933 Zgrada star nepokretnozatieno profana grane itnjak-MarZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3006 Tradicijski nepokretnozatieno profana grane TrpuanskaDonji TrpucGRAD ZAG Grad Zagre
Z-2996 Tradicijski nepokretnozatieno profana grane TrpuanskaDonji TrpucGRAD ZAG Grad Zagre
Z-4085 Mozaik isp nepokretnozatieno ostalo ne Gajnice 31 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3934 Kua Pepelnnepokretnozatieno profana grane Glavnika cGlavnica D GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2582 Palaa Erd nepokretnozatieno profana grane Opatika 2 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-337 Kua Priestenepokretnozatieno profana grane Ilica 012 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3003 Stambeni trnepokretnozatieno profana grane FerenakovGlavnica D GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2746 Tradicijski nepokretnozatieno profana grane Peruni 13 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-710 Crkva sv. Penepokretnozatieno sakralna gr ne Kaina GRAD ZAG Grad Zagre
Z-711 upni dvor, nepokretnozatieno sakralno-prne Kaina bb Kaina GRAD ZAG Grad Zagre
Z-696 Vila Malli nepokretnozatieno profana grane Naumovac Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-717 Crkva sv. Junepokretnozatieno sakralna gr ne Planina Do GRAD ZAG Grad Zagre
Z-997 Kua Alighi nepokretnozatieno profana grane Kamenita 0Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1475 Prebendarsknepokretnozatieno profana grane Nova Ves 3Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1476 Prebendarsknepokretnozatieno profana grane Nova Ves 5 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2647 Raspelo i p nepokretnozatieno sakralna gr ne Apergeri Kupineki KGRAD ZAG Grad Zagre
Z-697 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Apergeri Kupineki KGRAD ZAG Grad Zagre
Z-998 Kua, Kamenepokretnozatieno profana grane Kamenita Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-698 Tradicijski nepokretnozatieno profana grane Kraljeveki Kupineki KGRAD ZAG Grad Zagre
Z-699 Tradicijski nepokretnozatieno profana grane Matiki 25 Kupineki KGRAD ZAG Grad Zagre
Z-2649 Zgrada bivnepokretnozatieno profana grane Pukariev Luko GRAD ZAG Grad Zagre
Z-713 Crkva Blaenepokretnozatieno sakralna gr ne Luko GRAD ZAG Grad Zagre
Z-714 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Luko GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2650 upni dvor, nepokretnozatieno profana grane Sijaevo e Luko GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3001 Tradicijski nepokretnozatieno profana grane Grgati 2 Luan GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2162 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Morave GRAD ZAG Grad Zagre
Z-715 Crkva Presvnepokretnozatieno sakralna gr ne Morave GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2653 Poklonac svnepokretnozatieno sakralno-prne Odra GRAD ZAG Grad Zagre
Z-716 Crkva sv. Junepokretnozatieno sakralna gr ne Odra GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3676 Zgrada starenepokretnozatieno profana grane aka ul. 1 Odra GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2962 Mlin-vodeninepokretnozatieno profana grane Sesvetska Planina Go GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3879 Zgrada bivnepokretnozatieno profana grane Sesvete GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3083 Crkva Svih nepokretnozatieno sakralna gr ne Sesvete GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3570 Raspelo, T nepokretnozatieno sakralna gr ne Trg Dragut Sesvete GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1948 Kurija Zagr nepokretnozatieno profana grane Trg Dragut Sesvete GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2159 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone ainovec GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1479 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Vugrovec DGRAD ZAG Grad Zagre
Z-1480 Kurija upn nepokretnozatieno profana grane Vugrovec DGRAD ZAG Grad Zagre
Z-1478 Crkva sv. F nepokretnozatieno sakralna gr ne Vugrovec DGRAD ZAG Grad Zagre
Z-2959 Rudarski vr nepokretnozatieno ostalo ne Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1542 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3498 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Broanci BIZOVAC Osjeko-ba
Z-3642 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Darda DARDA Osjeko-ba
Z-1975 Arheolokonepokretnozatieno arheolokane null StrijeevicaBRESTOVA Poeko-sl
Z-1977 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Jaki JAKI Poeko-sl
Z-6717 Arheoloka nepokretnozatieno arheolokane null Grabarje KUTJEVO Poeko-sl
ROS-505 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Tulnik PLETERNIC Poeko-sl
Z-6640 Arheolokanepokretnozatieno arheolokane null Zarilac PLETERNIC Poeko-sl
Z-5523 Arheolokanepokretnozatieno arheolokane null Gradina GRADINA Virovitiko
Z-6434 Arheoloki nepokretnozatieno arheolokane null Nova BukovNOVA BUK Virovitiko
Z-5180 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Baki SLATINA Virovitiko
ROS-632 Gradite Ju nepokretnozatieno arheolokane null panat SOPJE Virovitiko
Z-5182 Arheolokanepokretnozatieno arheolokane null Oreac SUHOPOLJ Virovitiko
Z-5184 Arheoloka nepokretnozatieno arheolokane null Oreac SUHOPOLJ Virovitiko
Z-5183 Arheolokanepokretnozatieno arheolokane null Peli SUHOPOLJ Virovitiko
Z-2456 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Prvi Luka VODICE ibensko-k
Z-51 Antiki br nepokretnozatieno arheolokane null Murter MURTER - ibensko-k
Z-52 Antiki br nepokretnozatieno arheolokane null irje IBENIK ibensko-k
Z-5181 Arheolokanepokretnozatieno arheolokane null Zvonimirov SUHOPOLJ Virovitiko
Z-2880 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Tisno TISNO ibensko-k
ROS-658 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Peli SUHOPOLJ Virovitiko
Z-6453 Arheolokanepokretnozatieno arheolokane null Pepelana SUHOPOLJ Virovitiko
Z-6454 Arheolokonepokretnozatieno arheolokane null Lozan PII BU Virovitiko
Z-6436 Arheolokanepokretnozatieno arheolokane null pii Buko PII BU Virovitiko
ROS-667 Kompleks anepokretnozatieno arheolokane null Virovitica VIROVITIC Virovitiko
ROS-666 Arheoloka nepokretnozatieno arheolokane null Jasena VIROVITIC Virovitiko
Z-5037 Crkva sv. D nepokretnozatieno sakralna gr ne Hvar HVAR Splitsko-da
Z-5072 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Bajagi SINJ Splitsko-da
Z-5145 Kua Mari nepokretnozatieno profana grane Hvar HVAR Splitsko-da
Z-5084 Katedrala s nepokretnozatieno sakralna gr ne Hvar HVAR Splitsko-da
Z-5086 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne Stari Grad STARI GRA Splitsko-da
Z-5227 Gornja osinepokretnozatieno ostalo ne Grab TRILJ Splitsko-da
Z-5110 Ruralna cje nepokretnozatieno kulturno-pone Drvenik GRADAC Splitsko-da
Z-5078 Kua Vukovinepokretnozatieno profana grane Kalalarga 1 Makarska MAKARSKASplitsko-da
Z-5159 Kua Krstul nepokretnozatieno profana grane RooseveltoSplit SPLIT Splitsko-da
RST-358, 2 Crkva sv. Krnepokretnozatieno sakralna gr ne Donji Hum NEREIASplitsko-da
RST-484, 2 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Hvar HVAR Splitsko-da
Z-6863 Kua Bracannepokretnozatieno profana grane Ulica Marij Hvar HVAR Splitsko-da
Z-5388 Kua Jelasknepokretnozatieno profana grane Trg Gaje BuSplit SPLIT Splitsko-da
Z-5399 Zgrada Metnepokretnozatieno profana grane Split SPLIT Splitsko-da
Z-4759 Crkva sv. Penepokretnozatieno sakralna gr ne Lumbarda LUMBARDADubrovako
Z-4760 Katel Nobinepokretnozatieno profana grane Lumbarda LUMBARDADubrovako
Z-5453 Kua Burazinepokretnozatieno profana grane etalite I Split SPLIT Splitsko-da
Z-4761 Katel Nobinepokretnozatieno profana grane Lumbarda LUMBARDADubrovako
Z-5400 Vila Gaje Bunepokretnozatieno profana grane Bihaka 4 i Split SPLIT Splitsko-da
RST-1343, Zgrada star nepokretnozatieno profana grane Baka VodaBAKA VO Splitsko-da
N-36 Crkva sv. Mnepokretnokulturno d sakralna gr ne Pridraga NOVIGRADZadarska
Z-1200 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Pridraga NOVIGRADZadarska
Z-777 Kua Frane nepokretnozatieno profana grane Stari Grad STARI GRA Splitsko-da
Z-4786 Crkva Bezgrnepokretnozatieno sakralna gr ne Svire JELSA Splitsko-da
Z-4787 Crkva-tvranepokretnozatieno sakralno-prne Vrboska JELSA Splitsko-da
Z-4788 Crkva sv. P nepokretnozatieno sakralna gr ne Vrboska JELSA Splitsko-da
Z-4259 Crkva sv. L nepokretnozatieno sakralna gr ne drelac PAMAN Zadarska
Z-1570 Crkva Gospnepokretnozatieno sakralna gr ne Kukljica KUKLJICA Zadarska
Z-6860 Zgrada bivnepokretnozatieno profana grane Hvar HVAR Splitsko-da
Z-5600 Crkva Uznesnepokretnozatieno sakralna gr ne Jelsa JELSA Splitsko-da
RST-1415, Otoi Gali nepokretnozatieno arheolokane null Komia KOMIA Splitsko-da
RST-1375, Gapina mlnepokretnozatieno profana grane Solin SOLIN Splitsko-da
Z-5555 Crkva sv. S nepokretnozatieno sakralna gr ne Stari Grad STARI GRA Splitsko-da
Z-6505 Crkva sv. I nepokretnozatieno sakralna gr ne Stari Grad STARI GRA Splitsko-da
Z-6359 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Stari Grad STARI GRA Splitsko-da
Z-6439 Crkva sv. D nepokretnozatieno sakralna gr ne Vrbanj STARI GRA Splitsko-da
R-168, Br.R Zbirka zavj pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Mali Loinj MALI LOINPrimorsko-
Z-1850 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Merag CRES Primorsko-
Z-5046 Crkva Uznesnepokretnozatieno sakralna gr ne Sali SALI Zadarska
Z-5231 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null ibenik IBENIK ibensko-k
Z-5232 Inventar c pokretno kuzatieno sakralni/re ne null ibenik IBENIK ibensko-k
Z-5233 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Krapanj IBENIK ibensko-k
RST-316/7 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Skradin SKRADIN ibensko-k
RST-302/7 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Zlarin IBENIK ibensko-k
RST-317-1 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Zlarin IBENIK ibensko-k
RST-138, rj Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne edno TROGIR Splitsko-da
RST 110 rj etiri kipa pokretno kuzatieno muzejska gne null ibenik IBENIK ibensko-k
RST-40 -19 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Tisno TISNO ibensko-k
RST-60 -19 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Tisno TISNO ibensko-k
RST - 64 -1 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Betina TISNO ibensko-k
RST - 198 - Relikvijari upokretno kuzatieno sakralni/re ne null ibenik IBENIK ibensko-k
RST - 409 - Inventar N pokretno kuzatieno sakralni/re ne null ibenik IBENIK ibensko-k
Z-833 Stambene zg nepokretnozatieno profana grane Gorica 14 i Crikvenica CRIKVENIC Primorsko-
RST -119-1 Oltarna pal pokretno k zatieno sakralni/re ne null ibenik IBENIK ibensko-k
RST-91 -19 Raspelo pokretno k zatieno sakralni/re ne null ibenik IBENIK ibensko-k
Z-6403 Arheolokonepokretnozatieno arheolokane null Zmajevac KNEEVI V Osjeko-ba
RST - 109 - Reljef "Gos pokretno k zatieno muzejska gne null ibenik IBENIK ibensko-k
RST - 117- Poliptih iz pokretno k zatieno likovna um ne null ibenik IBENIK ibensko-k
RST -72 -1 Slika "Mad pokretno k zatieno sakralni/re ne null ibenik IBENIK ibensko-k
RST - 87- 1 Slika "Mad pokretno k zatieno sakralni/re ne null ibenik IBENIK ibensko-k
RST -154 - Raspelo pokretno k zatieno sakralni/re ne null ibenik IBENIK ibensko-k
RRI-0226, Kamena ku nepokretnozatieno profana grane Orlec CRES Primorsko-
RRI-0427, Zgrada Obonepokretnozatieno profana grane Bratstva i Prezid ABAR Primorsko-
RRI-0426, Zgrada Liponepokretnozatieno profana grane Bratstva i Prezid ABAR Primorsko-
RRI-0252,RZgrada Zor nepokretnozatieno memorijalnne Opatija OPATIJA Primorsko-
RRI- 0213, Ruralna cje nepokretnozatieno kulturno-pone Kraj MOENIPrimorsko-
Z-4489 Oltar sv. K pokretno k zatieno sakralni/re ne null Hrebine PUA Zagrebaka
Z-5371 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Donji Vido DONJI VID Meimursk
RST - 82 -1 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Murter MURTER - ibensko-k
RST-1088 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Bisko TRILJ Splitsko-da
RST-524 Kua Gilve nepokretnozatieno profana grane Hvar HVAR Splitsko-da
Z-6841 Palaa Ivan nepokretnozatieno profana grane Hvar HVAR Splitsko-da
RST-33 Kua Hulji nepokretnozatieno profana grane Jelsa JELSA Splitsko-da
Z-6210 Kua Zanchnepokretnozatieno profana grane Komia KOMIA Splitsko-da
Z-6536 Dominikansk nepokretnozatieno sakralna gr ne Stari Grad STARI GRA Splitsko-da
RST-1011 Sklop obitenepokretnozatieno profana grane Split SPLIT Splitsko-da
Z-5774 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne krip SUPETAR Splitsko-da
Z-6289 Tvrava Juranepokretnozatieno profana grane Vis VIS Splitsko-da
Z-5669 Kua Tomi,nepokretnozatieno profana grane Ribarska 2 Vis VIS Splitsko-da
RST-1405 Pastirska nepokretnozatieno profana grane Dol POSTIRA Splitsko-da
Z-4232 etana kolanematerija zatieno obiaji, ob ne null Vie naselja -
RST-0062 Kua i zbir nepokretnozatieno profana grane Omi OMI Splitsko-da
RST-1526 Kua tambnepokretnozatieno profana grane Selca SELCA Splitsko-da
RST-1527 Crkva Kristanepokretnozatieno sakralna gr ne Selca SELCA Splitsko-da
RST-1380 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Trilj TRILJ Splitsko-da
RST-1401 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Slime OMI Splitsko-da
RST-1378 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Solin SOLIN Splitsko-da
Z-2420 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Sveta NedelSVETA NEDZagrebaka
RST-0827 Podni mozanepokretnozatieno arheolokane null Supetar SUPETAR Splitsko-da
Z-2063 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne Sveta Hele SVETI IVANZagrebaka
Z-3831 Kurija Ada nepokretnozatieno profana grane Sveta Hele SVETI IVANZagrebaka
Z-3838 Zgrada star nepokretnozatieno profana grane Brckovljani BRCKOVLJAZagrebaka
Z-1312 esterolisn nepokretnozatieno arheolokane null Islam Grki BENKOVAC Zadarska
Z-1309 Mitrej nepokretnozatieno arheolokane null Banjevci STANKOVCIZadarska
Z-1402 Villa rustic nepokretnozatieno arheolokane null Banjevci STANKOVCIZadarska
Z-2963 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Pakotane PAKOTAN Zadarska
Z-2989 Gradina Bu nepokretnozatieno arheolokane null Posedarje POSEDARJEZadarska
Z-5229 Kua ureknepokretnozatieno profana grane Gora PETRINJA Sisako-mo
RRI-447 Samostansknepokretnozatieno sakralna gr ne Dajla NOVIGRAD Istarska
RRI-36 Pet komadapokretno kuzatieno etnografsk ne null Rakalj MARANA Istarska
RRI-439 Ugljenokopnepokretnozatieno kulturno-pone Labin LABIN Istarska
RRI-291 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Nova Vas KRAN Istarska
BG-601/1- Kameni objnepokretnozatieno profana grane Brae BuchCrikvenica CRIKVENIC Primorsko-
P-3879 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Bojna GLINA Sisako-mo
Z-5050 Zgrada, Dom nepokretnozatieno profana grane DomaldovaSplit SPLIT Splitsko-da
Z-5248 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Tiina Erde Tiina Erde MARTINSKASisako-mo
Z-4757 Kurija zagr nepokretnozatieno profana grane Preec BRCKOVLJAZagrebaka
Z-4106 Crkva Majk nepokretnozatieno sakralna gr ne Poljanica BiMARIJA BI Krapinsko-
Z-2190 Cjelina arh pokretno kuzatieno arhivska g ne null Karlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-2507 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Branjina POPOVAC Osjeko-ba
Z-957 Crkva sv. K nepokretnozatieno sakralna gr ne Podgora PODGORA Splitsko-da
Z-1365 Oltarna prepokretno k zatieno sakralni/re ne null Galiana VODNJAN -Istarska
Z-14 Antiki br nepokretnozatieno arheolokane null Martinic CRES Primorsko-
Z-5510 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Golubii 9 Golubii SAMOBOR Zagrebaka
Z-5337 Zgrada Kinanepokretnozatieno profana grane Trg bana J. Sisak SISAK Sisako-mo
Z-5535 Kua Feller,nepokretnozatieno profana grane Trg Kralja Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-5212 Zgrada Prvenepokretnozatieno profana grane Radieva 3 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-5254 Palaa Hrvanepokretnozatieno profana grane Smiiklaso Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-5279 Zgrada Slavnepokretnozatieno profana grane otarievaZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-5213 Kua Kopistnepokretnozatieno profana grane BabonievaZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-5253 Zgrada Hrvanepokretnozatieno profana grane Ilica 25-27 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-5465 Kua Baudanepokretnozatieno profana grane Trg Marka Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-5215 Vila Radan,nepokretnozatieno profana grane Jabukovac Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-5249 Kompleks zgnepokretnozatieno profana grane Henizelova Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-5216 Vila Hhn, nepokretnozatieno profana grane Tukanac 2 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-5255 Zbirka mis pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-5473 Interijer i pokretno kuzatieno ostalo ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-5112 Kurija Hra nepokretnozatieno profana grane Svetiko Hr OZALJ Karlovaka
Z-5210 Grobno obilnepokretnozatieno profana grane Karlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-5284 Most na rij nepokretnozatieno profana grane Erdelj GENERALSKKarlovaka
Z-5211 Gospodarsknepokretnozatieno profana grane Vinski Vrh NETRETI Karlovaka
Z-5246 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Ozalj OZALJ Karlovaka
Z-5230 Poklonac nanepokretnozatieno ostalo ne Zavrje GRONJAN Istarska
Z-5221 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Pavla StossDubravica DUBRAVIC Zagrebaka
Z-5257 Zaseoci Brenepokretnozatieno kulturno-pone Brezovac SAMOBOR Zagrebaka
Z-5380 Zgrada Magnepokretnozatieno profana grane Park StjepaIvani-GradIVANI-GR Zagrebaka
Z-5222 Oltar u crk pokretno k zatieno sakralni/re ne null Mala Goric SVETA NEDZagrebaka
Z-5228 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Vrhovak SAMOBOR Zagrebaka
Z-5252 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Donja Pu PUA Zagrebaka
Z-5289 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Trilj TRILJ Splitsko-da
Z-5208 Ruralna cje nepokretnozatieno kulturno-pone Tugare OMI Splitsko-da
Z-5256 Hajdukov Stnepokretnozatieno memorijalnne Split SPLIT Splitsko-da
Z-5365 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Split SPLIT Splitsko-da
Z-5207 Zgrada Muznepokretnozatieno profana grane Stjepana G Split SPLIT Splitsko-da
Z-5205 Palaa Gris nepokretnozatieno profana grane KreimirovaSplit SPLIT Splitsko-da
Z-5217 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-5223 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Belie BELIE Osjeko-ba
Z-5481 Kua, . Punepokretnozatieno profana grane . Pulia 5 Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-5482 Ljetnikovac nepokretnozatieno sakralno-prne I. Kukuljev Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-5219 Kua Kuluinepokretnozatieno profana grane Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-5668 Kua Benkonepokretnozatieno profana grane Obodska 1 Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-5220 Kua Bonjanepokretnozatieno profana grane Zrinsko Fr Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-5052 Muzej Like pokretno k zatieno muzejska gne null Gospi GOSPI Liko-senjs
Z-5053 Hrvatski mupokretno k zatieno muzejska gne null Opatija OPATIJA Primorsko-
Z-5054 Vojni muze pokretno k zatieno muzejska gne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-5251 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Sesvete GRAD ZAG Grad Zagre
Z-5347 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Pokrovnik DRNI ibensko-k
Z-5056 Muzej grad pokretno k zatieno muzejska gne null Pakrac PAKRAC Poeko-sl
Z-5294 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Brae Radi Viljevo VILJEVO Osjeko-ba
Z-5293 Tunera nepokretnozatieno profana grane Caska NOVALJA Liko-senjs
Z-5280 Oltari u crk pokretno k zatieno sakralni/re ne null ibenik IBENIK ibensko-k
Z-5064 Gradski mupokretno k zatieno muzejska gne null azma AZMA Bjelovarsko
Z-5070 Muzej Svetipokretno k zatieno muzejska gne null Sveti Ivan ZSVETI IVANZagrebaka
Z-5071 Muzej Prigopokretno k zatieno muzejska gne null Sesvete GRAD ZAG Grad Zagre
Z-5209 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Stari Brod Stari Brod LEKENIK Sisako-mo
Z-5069 Izbor kazal pokretno kuzatieno primijenje ne null Split SPLIT Splitsko-da
Z-5073 Pomorski i pokretno k zatieno muzejska gne null Rijeka RIJEKA Primorsko-
Z-5076 Ruralna cje nepokretnozatieno kulturno-pone Vikovo VIKOVO Primorsko-
RST-460/8 Muzeji Ivanpokretno k zatieno muzejska gne null Split SPLIT Splitsko-da
Z-5085 Benediktinsnepokretnozatieno sakralno-prne Groda bb Hvar HVAR Splitsko-da
Z-5340 Gospina cr nepokretnozatieno sakralna gr ne Donji Prolo PROLOAC Splitsko-da
Z-5454 Propovjedapokretno k zatieno sakralni/re ne null Donji Prolo PROLOAC Splitsko-da
Z-5534 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne upa ZAGVOZD Splitsko-da
Z-5691 Mlinica na nepokretnozatieno profana grane Bogati DRNI ibensko-k
Z-5533 Crkva sv. S nepokretnozatieno sakralna gr ne Raane VRGORAC Splitsko-da
Z-5427 Crkva Veli nepokretnozatieno sakralna gr ne Veliki Prol Veliki Prolo VRGORAC Splitsko-da
Z-5462 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Cista VelikaCISTA PRO Splitsko-da
Z-5113 Kurija star nepokretnozatieno sakralno-prne Vukmani KARLOVAC Karlovaka
Z-5114 Muzej Brodspokretno k zatieno muzejska gne null Slavonski B SLAVONSKIBrodsko-po
Z-5115 Gradsko kulpokretno k zatieno muzejska gne null Metkovi METKOVI Dubrovako
P-3906 Ostaci Turs nepokretnopreventivn arheolokane null iroka Kula GOSPI Liko-senjs
P-3910 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Crveni Vrh UMAG - U Istarska
P-3914 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Otok OTOK Splitsko-da
Z-5562 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Martinska Martinska MARTINSKASisako-mo
Z-5539 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Mahovo 19Mahovo MARTINSKASisako-mo
Z-5590 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Desna MartMartinska MARTINSKASisako-mo
Z-5189 Etnografski pokretno k zatieno muzejska gne null Pazin PAZIN Istarska
Z-5191 Puko otvorpokretno k zatieno muzejska gne null Labin LABIN Istarska
Z-5192 Gradski muzpokretno k zatieno muzejska gne null Senj SENJ Liko-senjs
P-3921 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Banova Jar KUTINA Sisako-mo
P-3923 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Kutina KUTINA Sisako-mo
P-3930 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Kutina KUTINA Sisako-mo
P-3931 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Piljenice LIPOVLJANISisako-mo
Z-5199 Gradski mupokretno k zatieno muzejska gne null Omi OMI Splitsko-da
Z-5200 Muzejski dopokretno k zatieno muzejska gne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-5203 POU "August pokretno k zatieno muzejska gne null Buzet BUZET Istarska
Z-5204 Narodni muz pokretno k zatieno muzejska gne null Novi VinodoNOVI VINOPrimorsko-
P-3922 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Banova Jar KUTINA Sisako-mo
P-3928 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Meuri KUTINA Sisako-mo
Z-5206 Muzej hrva pokretno k zatieno muzejska gne null Split SPLIT Splitsko-da
Z-5582 Katel Oe nepokretnozatieno profana grane Trg Cilnica Senj SENJ Liko-senjs
Z-5556 Sakralni in pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Zlatar ZLATAR Krapinsko-
P-3934 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Poljana LIPIK Poeko-sl
Z-5538 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Donje SeliDonje Seli GLINA Sisako-mo
Z-5493 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Stari Brod Stari Brod LEKENIK Sisako-mo
P-3935 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Poljana LIPIK Poeko-sl
P-4157 Arheoloka nepokretnopreventivn arheolokane null Poljana LIPIK Poeko-sl
P-4180 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Gaj LIPIK Poeko-sl
P-4156 Arheolokanepokretnopreventivn arheolokane null Brezine LIPIK Poeko-sl
P-4158 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Brezine LIPIK Poeko-sl
P-4159 Arheolokanepokretnopreventivn arheolokane null Brezine LIPIK Poeko-sl
P-4160 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Brezine LIPIK Poeko-sl
Z-5721 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Ludbreg LUDBREG Varadinsk
P-4168 Arheolokanepokretnopreventivn arheolokane null KukunjevacLIPIK Poeko-sl
P-4176 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null KukunjevacLIPIK Poeko-sl
P-3979 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Dobrovac LIPIK Poeko-sl
Z-5728 Povijesna s nepokretnozatieno kulturno-pone Stara Subo NOVSKA Sisako-mo
Z-5239 Muzej Brdopokretno k zatieno muzejska gne null Prigorje Br BRDOVEC Zagrebaka
Z-5240 Zbirka Vjenpokretno kuzatieno likovna um ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-5241 Gradski muzpokretno k zatieno muzejska gne null Krievci KRIEVCI Koprivnik
P-3971 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Skradin SKRADIN ibensko-k
P-3954 Ostaci nosanepokretnopreventivn arheolokane null Zadar ZADAR Zadarska
Z-5242 Zaviajni mpokretno k zatieno muzejska gne null Rovinj ROVINJ - Istarska
Z-5575 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Suvoj Suvoj SISAK Sisako-mo
P-3940 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Ludbreg LUDBREG Varadinsk
P-3939 Arheoloki nepokretnopreventivn arheolokane null Turanj SVETI FILIP Zadarska
Z-5341 Crkva sv. Krnepokretnozatieno sakralna gr ne Ogulin OGULIN Karlovaka
Z-5336 Zgrada starenepokretnozatieno profana grane Novo ie VELIKA GO Zagrebaka
Z-5327 Zgrada Sumnepokretnozatieno profana grane Split SPLIT Splitsko-da
Z-5366 Zgrada Ribanepokretnozatieno profana grane Split SPLIT Splitsko-da
Z-5329 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Split SPLIT Splitsko-da
Z-5707 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Split SPLIT Splitsko-da
Z-5408 Inventar iz pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Sveta MarijSVETA MARMeimursk
Z-5243 Zaviajni mpokretno k zatieno muzejska gne null Biograd na BIOGRAD Zadarska
Z-5244 POU Mali Lopokretno k zatieno muzejska gne null Cres CRES Primorsko-
Z-5550 Inventar sa pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Kraj PAMAN Zadarska
Z-5431 Mlinice na nepokretnozatieno profana grane Skradin SKRADIN ibensko-k
Z-5561 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Mala Goric Mala Goric PETRINJA Sisako-mo
Z-5700 Povijesna s nepokretnozatieno kulturno-pone Bok PalanjeBok PalanjeMARTINSKASisako-mo
Z-5267 Sklop zgradnepokretnozatieno profana grane Savska 77 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
P-3981 Podmorsko nepokretno
a preventivn arheolokane null Slano DUBROVADubrovako
Z-5245 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Ilok ILOK Vukovarsko
Z-5552 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Babina Gre BABINA GRVukovarsko
Z-5544 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Donji Prolo PROLOAC Splitsko-da
Z-5591 Etnografskapokretno kuzatieno etnografsk ne null Zrin DVOR Sisako-mo
Z-5553 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Lokviii LOKVIII Splitsko-da
Z-5250 Inventar crkpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Umol BOSILJEVO Karlovaka
P-4022 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Bijela SIRA Bjelovarsko
P-4039 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Pavlin Klo KAPELA Bjelovarsko
P-4034 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Klotar PodKLOTAR P Koprivnik
P-4018 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Dugopolje DUGOPOLJSplitsko-da
P-4019 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Dugopolje DUGOPOLJSplitsko-da
P-4054 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Rovinj ROVINJ - Istarska
Z-5574 Ostaci crkv nepokretnozatieno sakralna gr ne Obala Vlad Karlobag KARLOBAG Liko-senjs
Z-5492 Crkva sv. K nepokretnozatieno sakralna gr ne Novalja NOVALJA Liko-senjs
Z-5504 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Virovitica VIROVITIC Virovitiko
Z-5564 itnica nepokretnozatieno ostalo ne Gornji MihoGornji MihoSLATINA Virovitiko
Z-5508 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne KaluerovaPERUI Liko-senjs
Z-5491 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Krasno Polj SENJ Liko-senjs
Z-5754 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Velika VELIKA Poeko-sl
Z-5282 Crkva sv. V nepokretnozatieno sakralna gr ne Jasenak OGULIN Karlovaka
Z-5596 Kulturno ponepokretnozatieno kulturno-pone Glavina Do IMOTSKI Splitsko-da
Z-5285 Zbirka Konzpokretno kuzatieno ostalo ne null Split SPLIT Splitsko-da
Z-5286 Zgrada hotelnepokretnozatieno profana grane Buvinina 1 Split SPLIT Splitsko-da
P-4084 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Biograd na BIOGRAD Zadarska
P-4094 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Biograd na BIOGRAD Zadarska
Z-5338 Zgrada u Manepokretnozatieno profana grane Magistrats Krapina KRAPINA Krapinsko-
P-4098 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Kalnik KALNIK Koprivnik
P-4100 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Sveta Ana UREVACKoprivnik
Z-5298 Kua Naki nepokretnozatieno profana grane Split SPLIT Splitsko-da
P-4097 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Torec DRNJE Koprivnik
P-4131 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Split SPLIT Splitsko-da
Z-5302 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Vinie MARINA Splitsko-da
Z-5382 Inventar u pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Braslovje SAMOBOR Zagrebaka
P-4147 Arheoloki nepokretnopreventivn arheolokane null Krk KRK Primorsko-
P-4148 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Tribalj VINODOLSKPrimorsko-
Z-5447 Glavni oltarpokretno k zatieno sakralni/re ne null Petrovina JASTREBARZagrebaka
Z-5318 Kua Tresi nepokretnozatieno profana grane etalite I Split SPLIT Splitsko-da
Z-5334 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Sveta NedelSVETA NEDZagrebaka
Z-5333 Ruralna kulnepokretnozatieno kulturno-pone Korni KRK Primorsko-
Z-5342 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Gornja BrelBRELA Splitsko-da
Z-5351 Spomenik Gnepokretnozatieno memorijalnne Karlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-5352 Utvrda Delgnepokretnozatieno profana grane Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-5358 Inventar ka pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Karlovec LuSVETI UR Varadinsk
Z-5359 Inventar crkpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Sveti ur SVETI UR Varadinsk
Z-5361 Muzej gradapokretno k zatieno muzejska gne null Rijeka RIJEKA Primorsko-
ZZD-46 Kua "De P nepokretnozatieno profana grane Lukoran PREKO Zadarska
Z-5563 Crkva sv. P nepokretnozatieno sakralna gr ne Glavace OTOAC Liko-senjs
Z-5581 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne Lipice BRINJE Liko-senjs
Z-5377 Pustara Zla nepokretnozatieno kulturno-pone Bilje BILJE Osjeko-ba
Z-5375 Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Blage ZadreVukovar VUKOVAR Vukovarsko
Z-5487 Crkva sv. P nepokretnozatieno sakralna gr ne Dusina VRGORAC Splitsko-da
Z-5369 Vila Pflgernepokretnozatieno profana grane Gornje PrekZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-5576 Inventar u cpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Pavlovani JASTREBARZagrebaka
Z-5527 Inventar u pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Domagovi JASTREBARZagrebaka
P-4126 Prapovijes nepokretnopreventivn arheolokane null Radoboj RADOBOJ Krapinsko-
P-4124 Arheolokanepokretnopreventivn arheolokane null Katuni ESTANOV Splitsko-da
Z-5379 Kultivirani nepokretnozatieno kulturni krane Primoten PRIMOTE ibensko-k
P-4142 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Lepoglava LEPOGLAV Varadinsk
P-4141 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Kamena GoNOVI MAR Varadinsk
Z-5547 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Stjepana R Prikraj BRCKOVLJAZagrebaka
P-4140 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Slanje MARTIJAN Varadinsk
P-4145 Arheolokonepokretnopreventivn arheolokane null Martijanec MARTIJAN Varadinsk
Z-5381 Zbirka slika pokretno kuzatieno likovna um ne null Split SPLIT Splitsko-da
Z-5396 Grobnika nematerija zatieno usmena preda ne null Grobnik AVLE Primorsko-
Z-5397 Novljanski nematerija zatieno obiaji, ob ne null Novi VinodoNOVI VINOPrimorsko-
Z-5398 Tradicijski nematerija zatieno tradicijski ne null Ivankovo IVANKOVO Vukovarsko
P-4153 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Slanje MARTIJAN Varadinsk
Z-5401 Crkveno punematerija zatieno obiaji, ob ne null Topolje DRA Osjeko-ba
Z-5402 Tradicijski nematerija zatieno tradicijski ne null Antin TORDINCI Vukovarsko
Z-5403 Pjevanje st nematerija zatieno obiaji, ob ne null ikovci CERNA Vukovarsko
Z-5404 Umijee izrnematerija zatieno znanje i vj ne null akovo AKOVO Osjeko-ba
Z-5405 Crkveno punematerija zatieno obiaji, ob ne null Poega POEGA Poeko-sl
Z-5406 Frizerski obnematerija zatieno znanje i vj ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-5407 Proljetni g nematerija zatieno obiaji, ob ne null Komletinci OTOK Vukovarsko
Z-5520 Zgrada, Pavnepokretnozatieno profana grane Pavla PejaOsijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-5602 Bastioni sv nepokretnozatieno profana grane Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-5412 Umijee granematerija zatieno znanje i vj ne null Otoac OTOAC Liko-senjs
P-4215 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Zambratija UMAG - U Istarska
Z-5413 Muzej Moslpokretno k zatieno muzejska gne null Kutina KUTINA Sisako-mo
ZDU_191 Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Ston STON Dubrovako
Z-5579 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Bobovac 7 Bobovac SUNJA Sisako-mo
Z-5630 Inventar u pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Pleivica JASTREBARZagrebaka
Z-5419 Ruralna cje nepokretnozatieno kulturno-pone Trilj TRILJ Splitsko-da
Z-5764 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Perui PERUI Liko-senjs
Z-5420 umijee izr nematerija zatieno znanje i vj ne null Kuterevo OTOAC Liko-senjs
Z-5421 Kolo lino nematerija zatieno obiaji, ob ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-5422 Ivaneki ve nematerija zatieno znanje i vj ne null Koprivniki KOPRIVNIKoprivnik
Z-5423 Tradicijski nematerija zatieno tradicijski ne null Berek BEREK Bjelovarsko
Z-5424 Glazbeni iz nematerija zatieno obiaji, ob ne null Karlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-5425 Vila Rosina nepokretnozatieno profana grane PreradovieSplit SPLIT Splitsko-da
Z-5426 Crkva sv. Jonepokretnozatieno sakralna gr ne Josipdol JOSIPDOL Karlovaka
Z-5428 Inventar u pokretno k zatieno sakralni/re ne null Karlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-5432 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Konjina KONJINAKrapinsko-
Z-5433 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null aavica AAVICA Virovitiko
Z-5434 Orgulje u crk
pokretno k zatieno glazbeni i ne null Sveti Ilija SVETI ILIJA Varadinsk
Z-5442 Etnografskapokretno kuzatieno etnografsk ne null Brezari KRAI Zagrebaka
Z-5440 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Zlatar ZLATAR Krapinsko-
Z-5441 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Krapina KRAPINA Krapinsko-
Z-5443 Korska sjedapokretno k zatieno ostalo ne null Zadar ZADAR Zadarska
Z-5445 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Gaj LIPIK Poeko-sl
Z-5448 Orgulje u cpokretno k zatieno glazbeni i ne null Prilin HUM NA SUKrapinsko-
Z-5450 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Lovrean ZLATAR BIS Krapinsko-
Z-5449 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Lopatinec SVETI JUR Meimursk
Z-5451 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Jaki JAKI Poeko-sl
Z-5459 Buelia ku nepokretnozatieno profana grane Tuepi TUEPI Splitsko-da
Z-5461 Napoleono nepokretnozatieno profana grane Makarska MAKARSKASplitsko-da
P-4167 Gradina Jo nepokretnopreventivn arheolokane null Studenci LOVRE Splitsko-da
Z-5632 Inventar sa pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Zavojane VRGORAC Splitsko-da
Z-5745 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Piljenice 7 Piljenice LIPOVLJANISisako-mo
Z-5711 Srednjovjeknepokretnozatieno arheolokane null Studenci LOVRE Splitsko-da
Z-5646 Skulptura s pokretno k zatieno sakralni/re ne null Split SPLIT Splitsko-da
Z-5610 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Jelsa JELSA Splitsko-da
Z-5471 Muzej gradapokretno k zatieno muzejska gne null Split SPLIT Splitsko-da
Z-5472 POU Krapinapokretno k zatieno muzejska gne null Krapina KRAPINA Krapinsko-
Z-5743 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Glavna 56 Buevec VELIKA GO Zagrebaka
Z-5608 Sakralni invpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Kue VELIKA GO Zagrebaka
Z-5831 Sakralni in pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Novo ie VELIKA GO Zagrebaka
P-4216 Ostaci kas nepokretnopreventivn arheolokane null Pakotane PAKOTAN Zadarska
Z-5647 Dva drvenapokretno k zatieno sakralni/re ne null Zagvozd ZAGVOZD Splitsko-da
Z-5735 Glavni oltarpokretno k zatieno sakralni/re ne null Dobranje CISTA PRO Splitsko-da
P-4175 Ostaci pavl nepokretnopreventivn arheolokane null Mikleuka KUTINA Sisako-mo
P-4190 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Alilovci KAPTOL Poeko-sl
Z-5674 Crkva sv. Ninepokretnozatieno sakralna gr ne Ciglarska 9 aina LEKENIK Sisako-mo
Z-5474 Umjetniki pokretno kuzatieno ostalo ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
P-4181 Arheoloki lnepokretnopreventivn arheolokane null Raane VRGORAC Splitsko-da
Z-5477 Crkva i sa nepokretnozatieno sakralno-prne KapucinskaSplit SPLIT Splitsko-da
Z-5498 Zgrada kinanepokretnozatieno profana grane etalite Karlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-5478 Mlin na rij nepokretnozatieno profana grane Crno Kama GENERALSKKarlovaka
Z-5485 Crkva sv. S nepokretnozatieno sakralna gr ne Bosanka DUBROVNIDubrovako
Z-5489 Kapela Ran nepokretnozatieno sakralna gr ne Karlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-5490 Podruje n nepokretnozatieno kulturno-pone Pula PULA - PO Istarska
Z-5495 Dvojna kuanepokretnozatieno profana grane Nazorova 5Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-5502 Zgrada Inst nepokretnozatieno profana grane Split SPLIT Splitsko-da
Z-5505 Palaa Dranepokretnozatieno profana grane Radieva ulKarlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-5509 Arheolokonepokretnozatieno arheolokane null Prisoje DICMO Splitsko-da
Z-5516 Ostaci zgra nepokretnozatieno profana grane Skradin SKRADIN ibensko-k
P-4187 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Mirkovci VINKOVCI Vukovarsko
Z-5518 Sklop Kvart nepokretnozatieno profana grane Sinj SINJ Splitsko-da
Z-5657 Ostaci lada nepokretnozatieno sakralno-prne Caska NOVALJA Liko-senjs
P-4186 Arheoloka nepokretnopreventivn arheolokane null Velika VELIKA Poeko-sl
Z-5522 Muzejska grpokretno k zatieno muzejska gne null krip SUPETAR Splitsko-da
Z-5524 Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Split SPLIT Splitsko-da
Z-5526 Gradski mupokretno k zatieno muzejska gne null Nova Gradi NOVA GRA Brodsko-po
Z-5531 Hrvatski popokretno k zatieno muzejska gne null Split SPLIT Splitsko-da
Z-5536 Vila epulinepokretnozatieno profana grane Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-5537 Zgrada "Kem nepokretnozatieno profana grane Svaiev tr Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-5540 Hambar, Stanepokretnozatieno ostalo ne Stari Glog GRADEC Zagrebaka
Z-5659 Arheoloki nepokretnozatieno arheolokane null Smiljan GOSPI Liko-senjs
Z-5692 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Plitvika Je PLITVIKA Liko-senjs
P-4195 Arheolokanepokretnopreventivn arheolokane null Velika VELIKA Poeko-sl
P-4196 Arheolokanepokretnopreventivn arheolokane null Velika VELIKA Poeko-sl
Z-5546 Kompleks ne nepokretnozatieno kulturno-pone Pula PULA - PO Istarska
Z-5551 Palaa Mikunepokretnozatieno profana grane Ribnjak 1 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-5554 idovsko grnepokretnozatieno ostalo ne Split SPLIT Splitsko-da
Z-5557 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Krapje JASENOVA Sisako-mo
Z-5558 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Zagorska SeZAGORSKA Krapinsko-
Z-5559 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Nova KapelNOVA KAPEBrodsko-po
Z-5746 Antiki vod nepokretnozatieno arheolokane null Novalja NOVALJA Liko-senjs
Z-5567 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Lastovo LASTOVO Dubrovako
Z-5570 Vila Pajkur nepokretnozatieno profana grane Vladimira Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-5571 Prva franje nepokretnozatieno profana grane Sinj SINJ Splitsko-da
Z-5760 Kino Urani nepokretnozatieno profana grane etalite k Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-5759 Kino Korzo,nepokretnozatieno profana grane etalite P Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-5572 Kompleks Rnepokretnozatieno profana grane Bosanka DUBROVNIDubrovako
Z-5780 Arheoloka nepokretnozatieno arheolokane null Virovitica VIROVITIC Virovitiko
Z-5719 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Samobor SAMOBOR Zagrebaka
Z-5585 Palaa Vlaj nepokretnozatieno profana grane Od Sigurat Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-5583 Zgrada Veli nepokretnozatieno profana grane ZagrebakaSplit SPLIT Splitsko-da
P-4206 Prapovijesnnepokretnopreventivn arheolokane null Vrgorac VRGORAC Splitsko-da
Z-5889 Kua Helfri nepokretnozatieno profana grane Kerovanij Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-5823 Kua Mandinepokretnozatieno profana grane Kerovanij Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-5588 Vila Rusko, nepokretnozatieno profana grane Ulica brani Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-5741 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Maran VINICA Varadinsk
Z-5589 Inventar u pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Novigrad n NETRETI Karlovaka
Z-5738 Arheolokonepokretnozatieno arheolokane null Kamenica LEPOGLAV Varadinsk
Z-5597 Palaa Ster nepokretnozatieno profana grane Juriieva Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-5680 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Studenci LOVRE Splitsko-da
Z-5888 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Hum na SutHUM NA SUKrapinsko-
Z-5704 Kompleks r nepokretnozatieno kulturno-pone Sinj SINJ Splitsko-da
Z-5599 Ztgrada na nepokretnozatieno profana grane Sinj SINJ Splitsko-da
Z-5839 Utvrda Gra nepokretnozatieno arheolokane null Margean IVANEC Varadinsk
P-4209 "Kamenica -nepokretnopreventivn arheolokane null Vinkovci VINKOVCI Vukovarsko
Z-5603 Dubrovakipokretno k zatieno muzejska gne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-5604 Dubrovaki pokretno k zatieno muzejska gne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-5606 Streljaki nepokretnozatieno profana grane Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-5607 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Lovas LOVAS Vukovarsko
Z-5609 Etnografskapokretno kuzatieno etnografsk ne null Dragani DRAGANI Karlovaka
Z-5611 Crkva sv. Jonepokretnozatieno sakralna gr ne Svire JELSA Splitsko-da
Z-5717 Slika Bogor pokretno k zatieno likovna um ne null Kukljica KUKLJICA Zadarska
Z-5697 Slike Bogor pokretno k zatieno likovna um ne null drelac PAMAN Zadarska
Z-5716 Zbirka star pokretno kuzatieno knjinina ne null Krupa OBROVAC Zadarska
Z-5612 Dubrovaki pokretno k zatieno muzejska gne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
P-4323 Arheoloka nepokretnopreventivn arheolokane null Radovanci VELIKA Poeko-sl
Z-5613 Arheolokonepokretnozatieno arheolokane null Svinjarevci BOGDANOVVukovarsko
Z-5616 Palaa Bajanepokretnozatieno profana grane Trg dr. Fr Split SPLIT Splitsko-da
Z-5890 Vila Szinicz nepokretnozatieno profana grane Istarska 2 Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-5781 Tvornika z nepokretnozatieno profana grane VinkovakaOsijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-5619 Crkva i samnepokretnozatieno sakralno-prne Dubravice SKRADIN ibensko-k
Z-5718 Slika Gosp pokretno k zatieno likovna um ne null Imotski IMOTSKI Splitsko-da
Z-5620 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Jeevo RUGVICA Zagrebaka
Z-5621 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Samobor SAMOBOR Zagrebaka
Z-5622 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Antunovac LIPIK Poeko-sl
P-4275 Arheolokonepokretnopreventivn arheolokane null Jarmina JARMINA Vukovarsko
Z-5623 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Orubica DAVOR Brodsko-po
P-4271 Arheolokanepokretnopreventivn arheolokane null Brestovac BRESTOVA Poeko-sl
Z-5768 Crkva Svih nepokretnozatieno sakralna gr ne Zmijavci ZMIJAVCI Splitsko-da
P-4270 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Krapina KRAPINA Krapinsko-
P-4268 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Pjeanica GVOZD Sisako-mo
Z-5624 Sakralni in pokretno k zatieno sakralni/re ne null Hraina HRAINA Krapinsko-
Z-5625 Most na rijenepokretnozatieno profana grane Lika Jesen SABORSKO Karlovaka
Z-5626 Zgrada sta nepokretnozatieno profana grane DomovinskoSplit SPLIT Splitsko-da
P-4228 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Knin KNIN ibensko-k
Z-5671 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralno-prne Duga Resa DUGA RES Karlovaka
P-4237 Ostaci anti nepokretnopreventivn arheolokane null Saplunara MLJET Dubrovako
P-4239 Ostaci nov nepokretnopreventivn arheolokane null Cavtat KONAVLE Dubrovako
a preventivn arheolokane null Korula KORULA Dubrovako
P-4243 Ostaci ant nepokretnopreventivn arheolokane null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
P-4244 Arheoloka nepokretnopreventivn arheolokane null Ilovik AVLE Primorsko-
P-4248 Ostaci ant nepokretnopreventivn arheolokane null Lovite OREBI Dubrovako
Z-5696 Ruralna kulnepokretnozatieno kulturno-pone Roga OLTA Splitsko-da
P-4259 Arheoloki nepokretnopreventivn arheolokane null Povljana POVLJANA Zadarska
Z-5714 Ruralna kulnepokretnozatieno kulturno-pone Stomorska OLTA Splitsko-da
Z-5761 Ruralna kulnepokretnozatieno kulturno-pone Maslinica OLTA Splitsko-da
Z-5740 Crkva Pohonepokretnozatieno sakralna gr ne Mahino KARLOVAC Karlovaka
Z-5766 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralno-prne Zavrje NetNETRETI Karlovaka
Z-5634 Crkva sv. Lunepokretnozatieno sakralna gr ne Stari Grad STARI GRA Splitsko-da
P-4273 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Emovaki L POEGA Poeko-sl
Z-6599 Kurija star nepokretnozatieno profana grane Hrneti Karlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-5887 Inventar cr pokretno k zatieno sakralni/re ne null Vukmani KARLOVAC Karlovaka
P-4277 Arheolokonepokretnopreventivn arheolokane null Podgorje GVOZD Sisako-mo
Z-5913 Inventar u cpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Hraa JASTREBARZagrebaka
P-4278 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Kostrii MAJUR Sisako-mo
Z-5627 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Marija GoriMARIJA GOZagrebaka
Z-5628 Orgulje u upokretno k zatieno glazbeni i ne null Desini DESINI Krapinsko-
Z-5629 Orgulje u pokretno k zatieno glazbeni i ne null Badljevina PAKRAC Poeko-sl
Z-5914 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Volavje JASTREBARZagrebaka
Z-5785 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Osekovo POPOVAASisako-mo
Z-5789 Rudnik Paklnepokretnozatieno ostalo ne Radoii Vrgorac VRGORAC Splitsko-da
Z-5631 Arheolokonepokretnozatieno arheolokane null Sesvete GRAD ZAG Grad Zagre
Z-5633 Zgrada Duj nepokretnozatieno profana grane ZagrebakaSplit SPLIT Splitsko-da
P-4274 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Gornji EmoPOEGA Poeko-sl
Z-5788 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Gora PETRINJA Sisako-mo
Z-5636 Spomen zbirpokretno kuzatieno muzejska gne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-5655 Ostaci anti nepokretnozatieno arheolokane null uljana STON Dubrovako
Z-5656 Ostaci nov nepokretnozatieno arheolokane null Blato BLATO Dubrovako
P-4276 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Slakovci STARI JANKVukovarsko
Z-5798 Katel Tartanepokretnozatieno profana grane Konjsko KLIS Splitsko-da
Z-5715 Prijemna zgnepokretnozatieno profana grane Prisoje DICMO Splitsko-da
Z-5734 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Perna 21 Perna TOPUSKO Sisako-mo
Z-5730 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Zrin bb Zrin DVOR Sisako-mo
Z-5811 Vapnenica -nepokretnozatieno ostalo ne Otruevec Otruevec SAMOBOR Zagrebaka
Z-5729 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Gornja Me Gornja Me MAJUR Sisako-mo
Z-5731 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Gornja Let Gornja Leti SUNJA Sisako-mo
Z-6019 Crkva Rozarnepokretnozatieno sakralna gr ne Sv. Domini Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-5815 Kua Kodl, nepokretnozatieno profana grane GlagoljakaSplit SPLIT Splitsko-da
Z-5794 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Hvar HVAR Splitsko-da
Z-5816 Kua orak,nepokretnozatieno profana grane Obala knezSplit SPLIT Splitsko-da
Z-5851 Arheolokanepokretnozatieno arheolokane null Virovitica VIROVITIC Virovitiko
P-4287 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Alilovci KAPTOL Poeko-sl
Z-5792 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Perui PERUI Liko-senjs
Z-5793 Crkva sv. Junepokretnozatieno sakralna gr ne Sveti Juraj SENJ Liko-senjs
Z-5747 Crkva Naanepokretnozatieno sakralna gr ne Kripolje 1 Kripolje BRINJE Liko-senjs
Z-5826 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Riice LOVINAC Liko-senjs
Z-5790 Crkva Pohodnepokretnozatieno sakralna gr ne Bake OtarKARLOBAG Liko-senjs
Z-5804 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Dabar OTOAC Liko-senjs
Z-5791 Crkva sv. Penepokretnozatieno sakralna gr ne Liki Ribnik GOSPI Liko-senjs
Z-5639 Cjelina arh pokretno kuzatieno arhivska g ne null trigova TRIGOVA Meimursk
Z-5640 Cjelina arh pokretno kuzatieno arhivska g ne null Vukovar VUKOVAR Vukovarsko
Z-5641 Cjelina arh pokretno kuzatieno arhivska g ne null ibenik IBENIK ibensko-k
Z-5642 Cjelina arh pokretno kuzatieno arhivska g ne null Virovitica VIROVITIC Virovitiko
Z-5687 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Omi OMI Splitsko-da
P-4286 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Drenik REETARI Brodsko-po
Z-5643 Zbirka knji pokretno kuzatieno knjinina ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-5644 Zbirka inku pokretno kuzatieno knjinina ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-5649 Kua Matijenepokretnozatieno profana grane Vrboska JELSA Splitsko-da
Z-5650 Splitska si nepokretnozatieno sakralna gr ne idovski pr Split SPLIT Splitsko-da
Z-5848 Ikonostas i pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Veliki Bano PAKRAC Poeko-sl
Z-5814 Skulptura pokretno k zatieno likovna um ne null Karlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-5651 Priprema slnematerija zatieno znanje i vj ne null Koprivniki KOPRIVNIKoprivnik
Z-5652 Umijee iz nematerija zatieno znanje i vj ne null Vie naselja -
Z-5653 Dubrovakinematerija zatieno usmena preda ne null Vie naselja -
Z-5830 Obiteljska nepokretnozatieno profana grane Julija Bene Ilok ILOK Vukovarsko
Z-5654 Palaa Karenepokretnozatieno profana grane Iza loe 10 Split SPLIT Splitsko-da
Z-5658 Zbirka arhi pokretno kuzatieno knjinina ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-5660 Zgrada gim nepokretnozatieno profana grane ibenik IBENIK ibensko-k
Z-5783 Spomenik po nepokretnozatieno memorijalnne Dr.F.TumaOrolik STARI JANKVukovarsko
Z-5886 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Ostrovo MARKUIC Vukovarsko
P-4288 Bonjakovanepokretnopreventivn arheolokane null Lovre LOVRE Splitsko-da
Z-5842 Vila Smodlanepokretnozatieno profana grane Klika 13 Split SPLIT Splitsko-da
Z-5797 Kua Katunanepokretnozatieno profana grane Zrinjsko-F Split SPLIT Splitsko-da
Z-5663 esma nepokretnozatieno ostalo ne Podgora PODGORA Splitsko-da
Z-5664 Zgrade elj nepokretnozatieno profana grane Split SPLIT Splitsko-da
Z-5666 Crkva sv. B nepokretnozatieno sakralna gr ne Zastraie JELSA Splitsko-da
Z-5667 Grobljanskanepokretnozatieno sakralna gr ne Nova KapelNOVA KAPEBrodsko-po
Z-5737 Komunjski m nepokretnozatieno profana grane Premuda Premuda ZADAR Zadarska
Z-5670 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Lastovo LASTOVO Dubrovako
Z-5935 Zgrada parnnepokretnozatieno profana grane Trg N.. Zr urenova URENOVOsjeko-ba
Z-5872 Vila Neuschnepokretnozatieno profana grane Trg bana J. urenova URENOVOsjeko-ba
Z-5900 Vila Leimd nepokretnozatieno profana grane Cvjetna uli urenova URENOVOsjeko-ba
Z-5845 umberakapokretno kuzatieno etnografsk ne null Soice UMBERAKZagrebaka
Z-5898 Reformirannepokretnozatieno sakralna gr ne KolodvorskKaranac KNEEVI V Osjeko-ba
Z-5897 Vinski podrnepokretnozatieno ostalo ne andora PetKneevi VinKNEEVI V Osjeko-ba
Z-5819 Reformirannepokretnozatieno sakralno-prne Glavna 108Kotlina KNEEVI V Osjeko-ba
Z-5672 Arheoloki pokretno k zatieno muzejska gne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
P-4380 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Duba Pelje TRPANJ Dubrovako
P-4378 Arheolokonepokretnopreventivn arheolokane null Ploe PLOE Dubrovako
Z-5675 Sklop graenepokretnozatieno profana grane Unska 3 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-5896 Silos Unionnepokretnozatieno profana grane GundulievOsijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-5873 Zgrada bivnepokretnozatieno profana grane Brae Radi Kue VELIKA GO Zagrebaka
Z-5676 Kua Kreneinepokretnozatieno profana grane Vijenac 6 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-5677 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralno-prne Lipa GENERALSKKarlovaka
Z-5678 Palaa Camnepokretnozatieno profana grane Bosanska 2Split SPLIT Splitsko-da
Z-5679 Vila Meixnenepokretnozatieno profana grane Ulica Ive MZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-5684 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Mokro Polj ERVENIK ibensko-k
Z-5850 Vila ingrij nepokretnozatieno profana grane P.ingrije 1 Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-5853 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Utolica 11 Utolica HRVATSKA Sisako-mo
Z-5685 Pavia mostnepokretnozatieno profana grane Podgrae OMI Splitsko-da
Z-5686 Svjetionik nepokretnozatieno ostalo ne Split SPLIT Splitsko-da
Z-5688 Umijee izrnematerija zatieno znanje i vj ne null Slaveti JASTREBARZagrebaka
Z-5689 Umijee izrnematerija zatieno znanje i vj ne null Sveta NedelSVETA NEDZagrebaka
Z-5690 Priprema trnematerija zatieno znanje i vj ne null Dol POSTIRA Splitsko-da
Z-5693 Zbirka osta pokretno kuzatieno likovna um ne null Sisak SISAK Sisako-mo
Z-5694 Gradski muzpokretno k zatieno muzejska gne null Karlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-5698 Ostaci bro nepokretnozatieno arheolokane null Suuraj SUURAJ Splitsko-da
P-4321 Arheoloki nepokretnopreventivn arheolokane null Karlobag KARLOBAG Liko-senjs
Z-5940 idovsko grnepokretnozatieno ostalo ne Ulica Sv. Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-5939 idovsko grnepokretnozatieno ostalo ne Ulica Mavr Naice NAICE Osjeko-ba
Z-5702 Grkokatolinepokretnozatieno sakralno-prne Soice UMBERAKZagrebaka
Z-5818 Reformatornepokretnozatieno sakralna gr ne Petefi an Suza KNEEVI V Osjeko-ba
Z-5820 Reformirananepokretnozatieno sakralno-prne Ul. Kout LVardarac BILJE Osjeko-ba
Z-5947 Reformatsknepokretnozatieno sakralno-prne Marala TitZmajevac KNEEVI V Osjeko-ba
Z-5706 Cjeline arh pokretno kuzatieno arhivska g ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-5708 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Cerna CERNA Vukovarsko
Z-5710 Ostaci anti nepokretnozatieno arheolokane null Srebreno UPA DUB Dubrovako
P-4326 Prapovijesnnepokretnopreventivn arheolokane null Dugi Rat DUGI RAT Splitsko-da
Z-5712 Palaa Cindnepokretnozatieno profana grane Kreimirov Split SPLIT Splitsko-da
Z-5713 Crkva sv. R nepokretnozatieno sakralna gr ne Stari Grad STARI GRA Splitsko-da
P-4351 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Ivandol BRESTOVA Poeko-sl
P-4363 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Kravljak ULOVAC Bjelovarsko
P-4359 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Zrinski Top ZRINSKI T Bjelovarsko
P-4360 Arheolokonepokretnopreventivn arheolokane null Starigrad KOPRIVNICKoprivnik
P-4361 Arheolokonepokretnopreventivn arheolokane null Slovinska K NOVA RA Bjelovarsko
P-4349 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Peroj VODNJAN -Istarska
Z-5821 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Vladimira Sunja SUNJA Sisako-mo
P-4362 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Severin SEVERIN Bjelovarsko
Z-5733 Park skulpt nepokretnozatieno batina vrt ne Sisak SISAK Sisako-mo
Z-5722 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Supetar SUPETAR Splitsko-da
Z-5723 Glazbena p nematerija zatieno obiaji, ob ne null Sali SALI Zadarska
Z-5725 Umijee izrnematerija zatieno znanje i vj ne null Vie naselja -
Z-5727 Zadunjaci-nematerija zatieno obiaji, ob ne null Donja BebrKLAKAR Brodsko-po
P-4397 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Lokviii LOKVIII Splitsko-da
Z-5732 Zgrada kolnepokretnozatieno profana grane Bol BOL Splitsko-da
Z-5922 Crkva sv. R nepokretnozatieno sakralna gr ne Novo Selo AKOVEC Meimursk
Z-5950 Crkva sv. F nepokretnozatieno sakralna gr ne Optujska ulVaradin VARADIN Varadinsk
P-4387 Arheoloka nepokretnopreventivn arheolokane null Makarska MAKARSKASplitsko-da
Z-5871 Sklop elje nepokretnozatieno profana grane Put Ferate Sinj SINJ Splitsko-da
Z-5739 Kula Jeronnepokretnozatieno profana grane Kostanje OMI Splitsko-da
Z-5894 Orgulje Carpokretno k zatieno glazbeni i ne null Varadin VARADIN Varadinsk
Z-5742 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Svire JELSA Splitsko-da
P-4409 Arheoloka nepokretnopreventivn arheolokane null Glavica SUKOAN Zadarska
Z-5744 Ostaci kat nepokretnozatieno profana grane Ulica Grac Ivankovo IVANKOVO Vukovarsko
Z-5864 Arheoloka nepokretnozatieno arheolokane null Suhopolje SUHOPOLJ Virovitiko
Z-5748 Svjetionik snepokretnozatieno profana grane Podgora PODGORA Splitsko-da
Z-5751 Inventar popokretno kuzatieno sakralni/re ne null Srijane OMI Splitsko-da
Z-5750 Kula Katil nepokretnozatieno arheolokane null Vrboska JELSA Splitsko-da
Z-5752 Ostaci anti nepokretnozatieno arheolokane null Sobra MLJET Dubrovako
Z-5753 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Borovci KULA NORIDubrovako
Z-5755 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Vrbanj STARI GRA Splitsko-da
P-4413 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Ostrvica OMI Splitsko-da
Z-5757 Palaa Aug nepokretnozatieno profana grane DioklecijanSplit SPLIT Splitsko-da
Z-5756 Ostaci bro nepokretnozatieno arheolokane null Brseine DUBROVNIDubrovako
Z-5758 Zgrada vod nepokretnozatieno profana grane HercegovaSplit SPLIT Splitsko-da
Z-5762 Zgrada cari nepokretnozatieno profana grane ibenik IBENIK ibensko-k
Z-5763 Mlinica Kul nepokretnozatieno ostalo ne Bogati DRNI ibensko-k
Z-5765 Baanska pokretno k zatieno ostalo ne null Jurandvor BAKA Primorsko-
Z-5767 Zgrada, Vu nepokretnozatieno profana grane Ulica grad Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-5769 Palaa Tart nepokretnozatieno profana grane ubieva 2 Split SPLIT Splitsko-da
Z-5770 Ostaci brodnepokretnozatieno arheolokane null Hvar HVAR Splitsko-da
Z-5771 Ostaci brodnepokretnozatieno arheolokane null Zarae HVAR Splitsko-da
Z-5772 Zgrada nekanepokretnozatieno profana grane Trg bana JeZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-5773 Uredska zgrnepokretnozatieno profana grane Ulica gradaZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-5856 Konjika vonepokretnozatieno profana grane FiringerovaOsijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-5778 Slikanje ul nematerija zatieno znanje i vj ne null Vie naselja -
Z-5859 Kua Mile Gnepokretnozatieno profana grane Kostanje OMI Splitsko-da
Z-5782 Kua are nepokretnozatieno profana grane ibenik IBENIK ibensko-k
Z-5784 Zgrada umnepokretnozatieno profana grane Ozalj OZALJ Karlovaka
Z-5787 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Koute TRILJ Splitsko-da
Z-5800 Zgrada bivnepokretnozatieno profana grane ibenik IBENIK ibensko-k
Z-5795 Trafostanic nepokretnozatieno profana grane Solinska 70Split SPLIT Splitsko-da
Z-5796 Kua Jadro nepokretnozatieno profana grane ibenik IBENIK ibensko-k
Z-5801 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Pula PULA - PO Istarska
Z-5802 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Gornje Sel OLTA Splitsko-da
Z-5803 Palaa Cipr nepokretnozatieno profana grane Split SPLIT Splitsko-da
Z-5807 Palaa Matnepokretnozatieno profana grane ibenik IBENIK ibensko-k
Z-5808 Sklop upravnepokretnozatieno profana grane Savska cestZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
P-4442 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Krk KRK Primorsko-
Z-5809 Dijelovi sk nepokretnozatieno profana grane Folnegovi Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-5812 Sklop zgradnepokretnozatieno profana grane Zadar ZADAR Zadarska
Z-5910 Utvrda Gla nepokretnozatieno profana grane Kijevo KIJEVO ibensko-k
Z-5813 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Vrpolje TRILJ Splitsko-da
Z-5921 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Kijevo KIJEVO ibensko-k
Z-5904 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null AndrijaevcANDRIJAEVukovarsko
Z-5919 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null BogdanovciBOGDANOVVukovarsko
Z-5863 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Ivankovo IVANKOVO Vukovarsko
Z-5918 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null titar TITAR Vukovarsko
P-4448 Srednjovje nepokretnopreventivn profana grane Kostel PREGRADAKrapinsko-
Z-5832 Kua Bili nepokretnozatieno profana grane Donji DolacOMI Splitsko-da
Z-5901 Sklop Mili nepokretnozatieno profana grane Zveanje OMI Splitsko-da
Z-5824 Kua Pezzi nepokretnozatieno profana grane ZagrebakaSplit SPLIT Splitsko-da
Z-5825 Arheolokonepokretnozatieno arheolokane null Podhumlje KOMIA Splitsko-da
Z-5827 Crkva sv. P nepokretnozatieno sakralno-prne Veleevec ORLE Zagrebaka
Z-5828 Zgrada op nepokretnozatieno profana grane Jelsa JELSA Splitsko-da
Z-5829 Sklop graenepokretnozatieno ostalo ne Hvar HVAR Splitsko-da
Z-5979 Sklop Boli nepokretnozatieno profana grane zaseok Boleevica ESTANOV Splitsko-da
Z-5834 Zgrada umjenepokretnozatieno profana grane ZagrebakaSplit SPLIT Splitsko-da
Z-5835 Kua pera nepokretnozatieno profana grane ZagrebakaSplit SPLIT Splitsko-da
Z-5837 Most na rijenepokretnozatieno profana grane Golubi KNIN ibensko-k
Z-5934 Srednjovje nepokretnozatieno arheolokane null Donji Vinja IMOTSKI Splitsko-da
Z-6010 Inventar zb pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Preko PREKO Zadarska
Z-5942 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Marija MagPUA Zagrebaka
Z-5943 Kapela Majknepokretnozatieno sakralna gr ne Rozga DUBRAVIC Zagrebaka
Z-5905 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Novaki Bist BISTRA Zagrebaka
Z-5882 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Rozga DUBRAVIC Zagrebaka
Z-5879 Kapela sv. I nepokretnozatieno sakralna gr ne Jablanovec ZAPREI Zagrebaka
Z-5884 Crkva sv. P nepokretnozatieno sakralna gr ne Zaprei ZAPREI Zagrebaka
Z-5874 Crkva sv. R nepokretnozatieno sakralno-prne Luka LUKA Zagrebaka
Z-5852 Kurija star nepokretnozatieno profana grane Rozga DUBRAVIC Zagrebaka
a preventivn arheolokane null Novalja NOVALJA Liko-senjs
Z-5995 Inventar u cpokretno kuzatieno sakralni/re ne null umberak UMBERAKZagrebaka
Z-5977 Inventar crkpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Hrenik KRAI Zagrebaka
P-4455 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Gornji Vinj IMOTSKI Splitsko-da
Z-5862 Ruralna kulnepokretnozatieno kulturno-pone Grohote OLTA Splitsko-da
Z-5841 Palaa Skoinepokretnozatieno profana grane Peristil 5 i Split SPLIT Splitsko-da
Z-5946 Arheoloki nepokretnozatieno arheolokane null Udbina UDBINA Liko-senjs
Z-5932 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Udbina UDBINA Liko-senjs
Z-5938 Arheolokanepokretnozatieno arheolokane null Udbina UDBINA Liko-senjs
Z-5926 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Otoac OTOAC Liko-senjs
Z-5843 Groblje sv. nepokretnozatieno ostalo ne Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-5844 Agregat pokretno k zatieno znanost i t ne null Kraljevica KRALJEVIC Primorsko-
P-4621 Kompleks t nepokretnopreventivn profana grane Bobare OKUANI Brodsko-po
a preventivn arheolokane null ipanska L DUBROVNIDubrovako
P-4461 Prapovijesnnepokretnopreventivn arheolokane null Ravno Brez KUMROVECKrapinsko-
Z-5846 Kompleks dvnepokretnozatieno profana grane Lug BILJE Osjeko-ba
Z-5972 Kudin mostnepokretnozatieno ostalo ne Golubi OBROVAC Zadarska
Z-5849 Inventar u pokretno kuzatieno sakralni/re ne null akanje AKANJE Karlovaka
Z-5933 upna crkvanepokretnozatieno sakralna gr ne eevica ESTANOV Splitsko-da
Z-5920 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne Riice PROLOAC Splitsko-da
Z-5925 Kua Bulim nepokretnozatieno profana grane Priora Petr Split SPLIT Splitsko-da
Z-5854 Obiaj uskr nematerija zatieno obiaji, ob ne null Kostel PREGRADAKrapinsko-
Z-5855 Umijee granematerija zatieno znanje i vj ne null Otok OTOK Splitsko-da
Z-5990 Hotel i kav nepokretnozatieno profana grane Split SPLIT Splitsko-da
P-4465 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null TompojevciTOMPOJEVVukovarsko
Z-5860 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Sesvete GRAD ZAG Grad Zagre
Z-5865 Kapela Majnepokretnozatieno sakralna gr ne Oborovo RUGVICA Zagrebaka
Z-5967 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Dol KRAI Zagrebaka
Z-5866 Vila Flora ( nepokretnozatieno profana grane Tolstojeva Split SPLIT Splitsko-da
Z-5867 Drveni jedr pokretno k zatieno znanost i t ne null Rijeka RIJEKA Primorsko-
Z-5885 Arheolokonepokretnozatieno arheolokane null Vrpolje TRILJ Splitsko-da
Z-5936 Kurija upn nepokretnozatieno profana grane Dragani DRAGANI Karlovaka
Z-5877 Inventar u pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Karlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-5928 Spomenik Rnepokretnozatieno ostalo ne Karlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-5929 Crkva sv. Tr nepokretnozatieno sakralna gr ne Banija Karlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-5869 Umijee prinematerija zatieno znanje i vj ne null Makarska MAKARSKASplitsko-da
Z-5870 Krki tanci, nematerija zatieno obiaji, ob ne null Krk KRK Primorsko-
Z-5945 Secesijske nepokretnozatieno profana grane KolombatovSplit SPLIT Splitsko-da
Z-5952 Vila i stam nepokretnozatieno profana grane Bihaka 12 Split SPLIT Splitsko-da
P-4473 Arheolokonepokretnopreventivn arheolokane null Gorian GORIAN Meimursk
Z-5878 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Gornji HumPUIA Splitsko-da
Z-5880 Zbirka Donapokretno kuzatieno likovna um ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-5881 Spomenik Vnepokretnozatieno memorijalnne Lopud DUBROVNIDubrovako
P-4481 Arheolokonepokretnopreventivn arheolokane null Pula PULA - PO Istarska
Z-5978 Crkva sv.T nepokretnozatieno sakralna gr ne Tkon Tkon TKON Zadarska
Z-6113 Arheoloka nepokretnozatieno arheolokane null Tribanj STARIGRADZadarska
Z-5973 Oltar Poklonpokretno k zatieno likovna um ne null Slano DUBROVADubrovako
Z-6014 Kip sv. Vl pokretno k zatieno likovna um ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-5964 Oltar u kapepokretno k zatieno sakralni/re ne null Brseine DUBROVNIDubrovako
Z-5991 Inventar umpokretno kuzatieno primijenje ne null Trsteno DUBROVNIDubrovako
Z-5969 Oltarna pal pokretno k zatieno likovna um ne null Visoani DUBROVADubrovako
Z-5992 Dva kalea pokretno kuzatieno primijenje ne null Cavtat KONAVLE Dubrovako
Z-6048 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Vrbanovec MARTIJAN Varadinsk
Z-6037 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null karnik VARADINSVaradinsk
Z-6153 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Donje MakoNOVI MAR Varadinsk
Z-6036 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Tuhovec VARADINSVaradinsk
Z-6041 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Martijanec MARTIJAN Varadinsk
P-4470 Arheolokanepokretnopreventivn arheolokane null Pleternica PLETERNIC Poeko-sl
P-4472 Podmorsko nepokretnopreventivn arheolokane null Seget DonjiSEGET Splitsko-da
Z-6094 Inventar fr pokretno kuzatieno ostalo ne null Poega POEGA Poeko-sl
P-4615 Arheoloki nepokretnopreventivn arheolokane null Vodnjan VODNJAN -Istarska
Z-5962 Kurija Dvor nepokretnozatieno profana grane DomainskaBojakovin BRCKOVLJAZagrebaka
Z-5892 Sklop zgradnepokretnozatieno profana grane Nereia NEREIASplitsko-da
Z-5891 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Loia MILNA Splitsko-da
Z-5893 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Stari Janko STARI JANKVukovarsko
Z-6065 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Velika Vran TOPUSKO Sisako-mo
Z-6108 Pil sv. Mih nepokretnozatieno ostalo ne Preloka ul akovec AKOVEC Meimursk
Z-5899 Viestambenepokretnozatieno profana grane Ulica grad Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-5999 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Grabovac ESTANOV Splitsko-da
Z-6047 Pravoslavninepokretnozatieno sakralna gr ne Rujevac Rujevac DVOR Sisako-mo
Z-6032 Kapela Presnepokretnozatieno sakralna gr ne Slatina Pok GLINA Sisako-mo
Z-5902 Splitski gov nematerija zatieno usmena predane null Split SPLIT Splitsko-da
Z-6063 Sakralni in pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Trki Vrh KRAPINA Krapinsko-
Z-6035 Kua, Sjeenepokretnozatieno profana grane Sjeevac 2 Sjeevac SAMOBOR Zagrebaka
Z-5903 Zgrada "Dr nepokretnozatieno profana grane MiramarskaZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
P-4494 Arheoloka nepokretnopreventivn arheolokane null Sulkovci PLETERNIC Poeko-sl
Z-6148 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Gorika DVOR Sisako-mo
Z-5907 Ostavtina pokretno kuzatieno arhivska g ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-5908 Ostavtina pokretno kuzatieno arhivska g ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-5909 Vila Morandnepokretnozatieno profana grane KolodvorskVaradin VARADIN Varadinsk
Z-5912 Kompleks nepokretnozatieno profana grane Karlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-5915 Slika Bogor pokretno k zatieno sakralni/re ne null Krk KRK Primorsko-
Z-5916 Tradicijsko nematerija zatieno tradicijski ne null Potravlje HRVACE Splitsko-da
Z-6139 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Bol FARKAEVAZagrebaka
Z-6081 Namjetaj Ppokretno kuzatieno ostalo ne null Novska NOVSKA Sisako-mo
P-4525 Arheoloki nepokretnopreventivn arheolokane null Vlaii PAG Zadarska
Z-6006 Crkva Vazn nepokretnozatieno sakralna gr ne Donja SuvaDonja SuvaGRAAC Zadarska
Z-6005 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne Graac Graac GRAAC Zadarska
P-4493 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Mala TrnoviVELIKA TR Bjelovarsko
Z-6106 Stari most nnepokretnozatieno ostalo ne Graac GRAAC Zadarska
Z-6098 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Brgud BENKOVAC Zadarska
Z-5963 Mlinica Patrnepokretnozatieno profana grane KamenmosKamenmosPODBABLJ Splitsko-da
Z-5923 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Bol BOL Splitsko-da
Z-6001 Zavod Martnepokretnozatieno profana grane VukovarskaSplit SPLIT Splitsko-da
Z-5930 Franjevakinepokretnozatieno sakralno-prne Zaostrog GRADAC Splitsko-da
Z-5931 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Roga OLTA Splitsko-da
P-4505 Ninevia nepokretnopreventivn arheolokane null Radoi LEEVICA Splitsko-da
Z-6003 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Prepolno SVETI IVANZagrebaka
Z-5941 Podmorsko nepokretno
i zatieno arheolokane null Bobovia MILNA Splitsko-da
Z-6044 Ruralna kulnepokretnozatieno kulturno-pone Donje Selo OLTA Splitsko-da
Z-5993 Ruralna kulnepokretnozatieno kulturno-pone Srednje Sel OLTA Splitsko-da
Z-6016 Ruralna kulnepokretnozatieno kulturno-pone Gornje Sel OLTA Splitsko-da
Z-6253 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Velika Gori VELIKA GO Zagrebaka
Z-5949 Kua Mirkovnepokretnozatieno profana grane Ulica A. St Slavonski B SLAVONSKIBrodsko-po
Z-6050 Kip Bogoro pokretno k zatieno sakralni/re ne null Turkovina BEDENICA Zagrebaka
Z-5951 Crkva sv. S nepokretnozatieno sakralna gr ne Golubi KNIN ibensko-k
Z-5953 Nekadanji nepokretnozatieno sakralno-prne Split SPLIT Splitsko-da
Z-6099 Kua Bergernepokretnozatieno profana grane Ulica HrvatOsijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-6126 Niz radnikinepokretnozatieno profana grane Jadranska ulOsijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-5955 Umijee svinematerija zatieno znanje i vj ne null Vie naselja -
Z-5956 Cjeline arh pokretno kuzatieno arhivska g ne null Labin LABIN Istarska
Z-6093 Inventar ka pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Karlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-6062 Skulptura Bpokretno k zatieno sakralni/re ne null alovec SVETI IVANZagrebaka
Z-5998 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Petrakovo DUGA RES Karlovaka
Z-5971 Orguljski h pokretno k zatieno glazbeni i ne null Karlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-5957 Tri relikvij pokretno kuzatieno ostalo ne null Vodnjan VODNJAN -Istarska
P-4502 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Split SPLIT Splitsko-da
Z-5958 Graditeljsk nepokretnozatieno profana grane Tuepi TUEPI Splitsko-da
Z-5959 Crkva sv. L nepokretnozatieno sakralna gr ne Mokro Polj ERVENIK ibensko-k
Z-5960 Oltar iz u pokretno k zatieno likovna um ne null Sveti Lovre SVETI LOV Istarska
Z-6083 Glavni olta pokretno k zatieno sakralni/re ne null Zadar ZADAR Zadarska
Z-5965 Barutana S nepokretnozatieno profana grane Pula PULA - PO Istarska
Z-5966 Podruje tonepokretnozatieno profana grane Pula PULA - PO Istarska
Z-5968 Fragment opokretno k zatieno primijenje ne null Vodnjan VODNJAN -Istarska
Z-5970 Arheoloka nepokretnozatieno arheolokane null Omi OMI Splitsko-da
Z-5974 Viestambenepokretnozatieno profana grane Ulica gradaZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-5975 Viestamben nepokretnozatieno profana grane Ulica gradaZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-5976 Muzej Star pokretno k zatieno muzejska gne null Stari Grad STARI GRA Splitsko-da
Z-6056 Ljekarna "Vnepokretnozatieno profana grane MarmontovSplit SPLIT Splitsko-da
Z-6040 Mlin, Braenepokretnozatieno ostalo ne Brae Radi DuboevicaDRA Osjeko-ba
Z-6029 Vlak - parn pokretno k zatieno znanost i t ne null Beli ManastBELI MANAOsjeko-ba
Z-6049 Parna loko pokretno k zatieno znanost i t ne null Beli ManastBELI MANAOsjeko-ba
Z-6091 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Nutar NUTAR Vukovarsko
Z-6059 Osnovna knepokretnozatieno profana grane Klika ulica Split SPLIT Splitsko-da
Z-6090 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Vinkovci VINKOVCI Vukovarsko
Z-6089 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Ivankovo IVANKOVO Vukovarsko
Z-6088 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Soljani VRBANJA Vukovarsko
Z-5982 Zbirka makepokretno kuzatieno ostalo ne null Kraljevica KRALJEVIC Primorsko-
Z-5984 Umijee vanematerija zatieno znanje i vj ne null Donji Vido DONJI VID Meimursk
Z-6103 Oltar sv. pokretno k zatieno sakralni/re ne null Dobranje CISTA PRO Splitsko-da
Z-6104 Zgrada u ul nepokretnozatieno profana grane Ulica Kralj Otoac OTOAC Liko-senjs
Z-6124 Sakralni in pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Stajnica BRINJE Liko-senjs
Z-6096 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Vrhovine VRHOVINE Liko-senjs
Z-6061 Crkva sv. Penepokretnozatieno sakralna gr ne Zalunica VRHOVINE Liko-senjs
Z-6069 Crkva sv. Tenepokretnozatieno sakralna gr ne Buim GOSPI Liko-senjs
Z-6123 Zgrada luganepokretnozatieno profana grane Prijeboj PLITVIKA Liko-senjs
Z-6105 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Bruane GOSPI Liko-senjs
Z-6117 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Senj SENJ Liko-senjs
Z-5985 Muzejska g pokretno k zatieno muzejska gne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-5986 Muzej gradapokretno k zatieno muzejska gne null Koprivnica KOPRIVNICKoprivnik
Z-6060 Prijamna zgnepokretnozatieno profana grane tacija 4, Klis KLIS Splitsko-da
Z-5987 Javna ustanpokretno k zatieno muzejska gne null Faana FAANA - Istarska
Z-6046 Groblje sa nepokretnozatieno arheolokane null Dubravka KONAVLE Dubrovako
Z-6038 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null esvinica STON Dubrovako
Z-5996 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Cavtat KONAVLE Dubrovako
Z-6073 Kip sv. Vin pokretno k zatieno likovna um ne null Zadar ZADAR Zadarska
Z-5988 Zgrada Katnepokretnozatieno profana grane Tar TAR-VABRI Istarska
Z-5989 Prirodoslovpokretno k zatieno muzejska gne null Split SPLIT Splitsko-da
Z-5994 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Solin SOLIN Splitsko-da
Z-6109 Inventar sa pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Lopatinec SVETI JUR Meimursk
P-4515 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Orolik STARI JANKVukovarsko
P-4514 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Bradin TRPINJA Vukovarsko
Z-6114 Sakralni invpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Kozica VRGORAC Splitsko-da
P-4516 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Vinkovci VINKOVCI Vukovarsko
Z-6000 Zbirka zavj pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Olje DUBROVADubrovako
Z-6002 Arhivsko g pokretno kuzatieno arhivska g ne null Rijeka RIJEKA Primorsko-
Z-6192 Memorijalno nepokretnozatieno memorijalnne ulica Antu Sisak SISAK Sisako-mo
P-4530 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Veliko Trgo VELIKO TR Krapinsko-
Z-6136 Oltar Presv pokretno k zatieno sakralni/re ne null Belinec KLOTAR I Zagrebaka
P-4524 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Vir VIR Zadarska
P-4527 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Vrlika VRLIKA Splitsko-da
P-4526 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Glavice SINJ Splitsko-da
Z-6082 Crkva sv. Ili nepokretnozatieno sakralna gr ne Kozica VRGORAC Splitsko-da
Z-6173 Arheoloka nepokretnozatieno arheolokane null Donji Karin BENKOVAC Zadarska
Z-6115 Sakralni in pokretno k zatieno sakralni/re ne null Radoboj RADOBOJ Krapinsko-
Z-6151 Sakralni invpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Samobor SAMOBOR Zagrebaka
Z-6004 Crkva Roenepokretnozatieno sakralna gr ne Mazin GRAAC Zadarska
Z-6007 Ladanjsko- nepokretnozatieno profana grane Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-6008 Inventar gopokretno kuzatieno ostalo ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-6009 Kulturno-p pokretno kuzatieno ostalo ne null Bol BOL Splitsko-da
Z-6011 Crkva Roennepokretnozatieno sakralna gr ne Palanka GRAAC Zadarska
Z-6012 Keglevia unepokretnozatieno profana grane Mokro Polj ERVENIK ibensko-k
Z-6165 Slika Sv. M pokretno k zatieno sakralni/re ne null Galovac GALOVAC Zadarska
Z-6017 Crkva sv. Jonepokretnozatieno sakralna gr ne Strmica KNIN ibensko-k
Z-6018 Skulpture s pokretno k zatieno sakralni/re ne null ibenik IBENIK ibensko-k
Z-6020 Arheolokanepokretnozatieno arheolokane null Koljane VRLIKA Splitsko-da
Z-6022 Rodini stan nepokretnozatieno ostalo ne Srima VODICE ibensko-k
Z-6024 Crkva sv. Prnepokretnozatieno sakralna gr ne Velika Popi GRAAC Zadarska
Z-6025 Inventar crkpokretno kuzatieno sakralni/re ne null ibenik IBENIK ibensko-k
Z-6026 Dioklecija nepokretnozatieno arheolokane null Split SPLIT Splitsko-da
P-4543 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Cavtat KONAVLE Dubrovako
P-4573 Ostaci ant nepokretnopreventivn arheolokane null Cavtat KONAVLE Dubrovako
Z-6152 Oltar Presv pokretno k zatieno sakralni/re ne null Zadar ZADAR Zadarska
P-4549 Arheoloki nepokretnopreventivn arheolokane null Pakotane PAKOTAN Zadarska
P-4546 Arheoloki nepokretnopreventivn arheolokane null Nadin BENKOVAC Zadarska
Z-6161 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne k.. 204 Z Motovun MOTOVUN Istarska
Z-6092 Kue Nemenepokretnozatieno profana grane Veliki kraj upanja UPANJA Vukovarsko
Z-6107 Sakralni in pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Zajezda BUDININKrapinsko-
Z-6085 Zgrada Zadrnepokretnozatieno profana grane Vladimira Stari MikanSTARI MIK Vukovarsko
Z-6027 Glavni oltarpokretno k zatieno sakralni/re ne null Karlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-6028 Kompleks Krnepokretnozatieno profana grane Karlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-6031 Meimursknematerija zatieno obiaji, ob ne null Vie naselja -
Z-6121 Stari vodot nepokretnozatieno ostalo ne Trg Republ Vukovar VUKOVAR Vukovarsko
Z-6076 Kapela Gos nepokretnozatieno sakralna gr ne Priljevo 11 Vukovar VUKOVAR Vukovarsko
Z-6087 Eltzov crv nepokretnozatieno profana grane Ulice Ivana Vukovar VUKOVAR Vukovarsko
Z-6033 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Zapolje REETARI Brodsko-po
Z-6086 Mauzolej Stnepokretnozatieno memorijalnne Ukrajinska Vukovar VUKOVAR Vukovarsko
Z-6039 Crkva sv. G nepokretnozatieno sakralna gr ne Radui ERVENIK ibensko-k
Z-6078 Kua Schlesnepokretnozatieno profana grane Kralja Zvon Vinkovci VINKOVCI Vukovarsko
Z-6138 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Ratevi BENKOVAC Zadarska
Z-6055 Kolo na dvanematerija zatieno obiaji, ob ne null Orubica DAVOR Brodsko-po
Z-6053 Arhivsko gr pokretno kuzatieno arhivska g ne null Rijeka RIJEKA Primorsko-
Z-6054 Arhivsko gr pokretno kuzatieno arhivska g ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-6120 Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Bedenica BEDENICA Zagrebaka
Z-6127 Kurija (gostnepokretnozatieno profana grane Bojakovin BRCKOVLJAZagrebaka
Z-6058 Muzej akopokretno k zatieno muzejska gne null akovo AKOVO Osjeko-ba
Z-6172 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Zagvozd ZAGVOZD Splitsko-da
Z-6110 Sakralni in pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Gornji Kne GORNJI KNVaradinsk
Z-6064 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralno-prne Klakar 111 Klakar KLAKAR Brodsko-po
Z-6067 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Brest Poku Brest PokupPETRINJA Sisako-mo
Z-6131 Pil s likom nepokretnozatieno ostalo ne Gornji MihaGORNJI MI Meimursk
Z-6066 Kapela Svihnepokretnozatieno sakralna gr ne Prva NOVA GRA Brodsko-po
Z-6145 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne k.. 2004 k Buzet BUZET Istarska
Z-6071 Umijee ukrnematerija zatieno znanje i vj ne null Vie naselja -
Z-6072 Tradicijski nematerija zatieno obiaji, ob ne null Neviane PAMAN Zadarska
Z-6074 Svetkovina nematerija zatieno obiaji, ob ne null Nin NIN Zadarska
Z-6075 Umijee izrnematerija zatieno znanje i vj ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-6077 Umijee runematerija zatieno tradicijski ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-6079 Umijee runematerija zatieno znanje i vj ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-6080 Umijee runematerija zatieno znanje i vj ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-6097 Vila Cuvaj nepokretnozatieno profana grane ZamenhofoZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-6102 Brod bracerpokretno k zatieno znanost i t ne null Supetar SUPETAR Splitsko-da
P-4591 Farkaeva nepokretnopreventivn arheolokane null Farkaevac FARKAEVAZagrebaka
P-4618 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Koloep DUBROVNIDubrovako
P-4616 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Blace SLIVNO Dubrovako
Z-6125 Arheoloki nepokretnozatieno arheolokane null Polinik POLINIK Zadarska
P-4643 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Imrijevci AGLIN Poeko-sl
Z-6111 Palaa Andrnepokretnozatieno profana grane Mornarska Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-6112 Zbirka umj pokretno kuzatieno likovna um ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-6146 Sinagoga nepokretnozatieno memorijalnne Ulica Augu Varadin VARADIN Varadinsk
Z-6177 Sakralni in pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Svib CISTA PRO Splitsko-da
Z-6162 Kurija Matanepokretnozatieno profana grane Gorika 10 Vinica VINICA Varadinsk
Z-6116 Arheoloki lnepokretnozatieno arheolokane null Solin SOLIN Splitsko-da
Z-6147 Kurija Kr nepokretnozatieno profana grane Mate RupiVinica VINICA Varadinsk
Z-6168 Kameni pil nepokretnozatieno sakralna gr ne Putjane 16 akovec AKOVEC Meimursk
Z-6119 Ostatci kul nepokretnozatieno arheolokane null Makarska MAKARSKASplitsko-da
P-4666 Arheolokonepokretnopreventivn arheolokane null Nadin BENKOVAC Zadarska
Z-6122 Ostatci crk nepokretnozatieno arheolokane null Split SPLIT Splitsko-da
Z-6130 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Zlatar ZLATAR Krapinsko-
Z-6128 Zgrada umnepokretnozatieno profana grane orkova uvSaborsko SABORSKO Karlovaka
Z-6132 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Ervenik ERVENIK ibensko-k
Z-6133 Zbirka namjpokretno kuzatieno primijenje ne null Split SPLIT Splitsko-da
P-4669 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Velim STANKOVCIZadarska
Z-6137 Zbirka litu pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Zaostrog GRADAC Splitsko-da
P-4668 Arheoloki nepokretnopreventivn arheolokane null Biliane OBROVAC Zadarska
Z-6143 Crkva Presvnepokretnozatieno sakralna gr ne Ston Ston STON Dubrovako
Z-6189 Arheoloki nepokretnozatieno arheolokane null Bibinje BIBINJE Zadarska
Z-6257 Arheoloki nepokretnozatieno arheolokane null Zadar ZADAR Zadarska
Z-6163 Zbirka inku pokretno kuzatieno knjinina ne null Krapina KRAPINA Krapinsko-
Z-6164 Zbirka stra pokretno kuzatieno knjinina ne null Klanjec KLANJEC Krapinsko-
Z-6167 Zbirka stranpokretno kuzatieno knjinina ne null Krapina KRAPINA Krapinsko-
Z-6166 Zbirka inku pokretno kuzatieno knjinina ne null Klanjec KLANJEC Krapinsko-
Z-6187 Graevina Hnepokretnozatieno profana grane Ulica A.CesVaradin VARADIN Varadinsk
Z-6141 Crkva sv. Prnepokretnozatieno sakralna gr ne Oton ERVENIK ibensko-k
Z-6140 Lokva Kru nepokretnozatieno profana grane Komia KOMIA Splitsko-da
Z-6199 Ciklus od pokretno k zatieno likovna um ne null man SALI Zadarska
Z-6144 Zgrada kolnepokretnozatieno profana grane Luka LUKA Zagrebaka
Z-6149 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Babino PoljMLJET Dubrovako
Z-6156 Ostatci crk nepokretnozatieno arheolokane null Babino PoljMLJET Dubrovako
Z-6150 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Koloep DUBROVNIDubrovako
Z-6155 Ostatci crk nepokretnozatieno arheolokane null Koloep DUBROVNIDubrovako
Z-6180 Pil Svetoga nepokretnozatieno ostalo ne Kotoriba KOTORIBA Meimursk
P-4675 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Preseka GORNJI MI Meimursk
Z-6154 Picigin-dru nematerija zatieno obiaji, ob ne null Split SPLIT Splitsko-da
P-4676 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null elezna Go TRIGOVA Meimursk
Z-6206 Oltar Dua opokretno k zatieno sakralni/re ne null Zadar ZADAR Zadarska
Z-6190 Crkva sv. G nepokretnozatieno sakralna gr ne Plavno KNIN ibensko-k
Z-6223 Arheolokanepokretnozatieno arheolokane null Danilo IBENIK ibensko-k
Z-6179 Kua Dobronepokretnozatieno profana grane Jelsa JELSA Splitsko-da
Z-6195 Oltar i olta pokretno k zatieno sakralni/re ne null Skradin SKRADIN ibensko-k
Z-6188 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Igrane PODGORA Splitsko-da
Z-6201 Sarkofag obpokretno k zatieno ostalo ne null Pirovac PIROVAC ibensko-k
Z-6196 Reljef "Pie pokretno k zatieno likovna um ne null ibenik IBENIK ibensko-k
Z-6202 Sakralni in pokretno kuzatieno likovna um ne null Golubi KNIN ibensko-k
Z-6212 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Varadin VARADIN Varadinsk
Z-6169 Motel Slje nepokretnozatieno profana grane Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-6184 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Brae Radi Mraclin VELIKA GO Zagrebaka
Z-6198 Inventar r pokretno kuzatieno muzejska gne null Krupa OBROVAC Zadarska
Z-6181 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Marija GoriMARIJA GOZagrebaka
Z-6178 Novovjekovn nepokretnozatieno arheolokane null Korita MLJET Dubrovako
Z-6237 Crkva sv. R nepokretnozatieno sakralna gr ne Varadin VARADIN Varadinsk
Z-6225 Palaa Wasnepokretnozatieno profana grane KranjevieVaradin VARADIN Varadinsk
Z-6231 Kapela sv. I nepokretnozatieno sakralna gr ne Lukini Brd POKUPSKOZagrebaka
Z-6356 Kapela Presnepokretnozatieno sakralna gr ne Gladovec P POKUPSKOZagrebaka
Z-6204 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Cvetkovi VELIKA GO Zagrebaka
Z-6183 Tvrava Gr nepokretnozatieno profana grane GlagoljakaSplit SPLIT Splitsko-da
Z-6227 Ostaci katenepokretnozatieno sakralna gr ne Vrpolje IBENIK ibensko-k
Z-6207 Oltarna pal pokretno k zatieno likovna um ne null ibenik IBENIK ibensko-k
Z-6182 Kua Shnenepokretnozatieno profana grane Trg slobod Varadin VARADIN Varadinsk
Z-6191 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Vinica Breg VINICA Varadinsk
Z-6197 Inventar cr pokretno kuzatieno likovna um ne null Kistanje KISTANJE ibensko-k
Z-6208 Zbirka litu pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Hvar HVAR Splitsko-da
Z-6175 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Klis KLIS Splitsko-da
Z-6185 Vodosprema nepokretnozatieno profana grane Vrpolje TRILJ Splitsko-da
Z-6222 Crkva sv. I nepokretnozatieno arheolokane null Klis KLIS Splitsko-da
Z-6325 Kapela sv. Pnepokretnozatieno sakralna gr ne Cerje Poku POKUPSKOZagrebaka
Z-6218 Spomenik frnepokretnozatieno ostalo ne Trg sv. Tere Poega POEGA Poeko-sl
Z-6217 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Vidieva 1 Preec BRCKOVLJAZagrebaka
Z-6176 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane M.Blaia Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-6228 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Jalabet JALABET Varadinsk
Z-6402 Kulturnopovnepokretnozatieno kulturno-pone Sveta NedelSVETA NEDZagrebaka
Z-6319 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Jakopovec JALABET Varadinsk
Z-6271 Zgrada Muanepokretnozatieno profana grane KapucinskaOsijek OSIJEK Osjeko-ba
P-4697 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Gornja Vrb GORNJA V Brodsko-po
P-4699 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Ruica KLAKAR Brodsko-po
Z-6242 Inventar sa pokretno kuzatieno sakralni/re ne null trigova TRIGOVA Meimursk
Z-6240 Inventar sa pokretno kuzatieno sakralni/re ne null trigova TRIGOVA Meimursk
Z-6241 Inventar sa pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Kapelak SVETI MARMeimursk
Z-6243 Inventar sa pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Gorian GORIAN Meimursk
Z-6239 Inventar sa pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Nedelie NEDELIE Meimursk
Z-6238 Ostatci sta nepokretnozatieno arheolokane null Bisag BREZNICA Varadinsk
Z-6272 Vila ravnat nepokretnozatieno profana grane Radieva 2 Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-6466 Kulturnoponepokretnozatieno kulturno-pone urenova URENOVOsjeko-ba
Z-6235 Galerija fot nepokretnozatieno profana grane MarmontovSplit SPLIT Splitsko-da
P-4696 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Okeinec KRI Zagrebaka
Z-6226 Crkva sv. G nepokretnozatieno sakralno-prne Ogulin OGULIN Karlovaka
Z-6213 Fontana Ronepokretnozatieno ostalo ne Modru JOSIPDOL Karlovaka
P-4703 Arheoloki nepokretnopreventivn arheolokane null ivogoe PODGORA Splitsko-da
Z-6200 Sakralni in pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Krapina KRAPINA Krapinsko-
Z-6211 Bavarska zpokretno kuzatieno etnografsk ne null JastrebarskJASTREBARZagrebaka
Z-6261 Zbirka Bari pokretno kuzatieno etnografsk ne null Blato BLATO Dubrovako
Z-6260 Kurija Matonepokretnozatieno profana grane Goriica 1 Topolovac SISAK Sisako-mo
Z-6232 Salon Gali nepokretnozatieno profana grane MarmontovSplit SPLIT Splitsko-da
Z-6313 Zbirka sakr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Veli TRILJ Splitsko-da
Z-6234 Knjiara M nepokretnozatieno profana grane Narodni tr Split SPLIT Splitsko-da
P-4712 Arheoloki nepokretnopreventivn arheolokane null Radoboj RADOBOJ Krapinsko-
Z-6233 Ostaci crkv nepokretnozatieno arheolokane null Koloep DUBROVNIDubrovako
Z-6286 krinja obi pokretno k zatieno primijenje ne null Split SPLIT Splitsko-da
Z-6262 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Antin TORDINCI Vukovarsko
Z-6258 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Antin TORDINCI Vukovarsko
Z-6263 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Podgrae NIJEMCI Vukovarsko
Z-6251 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Tordinci TORDINCI Vukovarsko
Z-6328 Sakralni in pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Gotalovec BUDININKrapinsko-
Z-6269 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Naice NAICE Osjeko-ba
Z-6249 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Markovac NNAICE Osjeko-ba
Z-6252 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Martin NAICE Osjeko-ba
Z-6259 Kompleks t nepokretnozatieno ostalo ne Belie BELIE Osjeko-ba
P-4720 Gradina t nepokretnopreventivn arheolokane null Polaa POLAA Zadarska
Z-6292 Centralno snepokretnozatieno ostalo ne Mirkovac KNEEVI V Osjeko-ba
P-4790 Bronana kapokretno k preventivn arheolokane null Dolina VRBJE Brodsko-po
Z-6277 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Tribanj STARIGRADZadarska
Z-6310 Zbirka ink pokretno kuzatieno knjinina ne null Varadin VARADIN Varadinsk
P-4717 upna crkv nepokretnopreventivn sakralna gr ne Katel Luk KATELA Splitsko-da
Z-6248 Sakralni in pokretno kuzatieno likovna um ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-6274 Ikonostas c pokretno k zatieno likovna um ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-6219 Zbirka umjepokretno kuzatieno likovna um ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-6214 Zbirka pre pokretno kuzatieno likovna um ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-6244 Tri sata pokretno kuzatieno primijenje ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-6245 Zbirka litur pokretno kuzatieno primijenje ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-6215 Zbirka zavj pokretno kuzatieno primijenje ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-6364 Kua Skeli nepokretnozatieno profana grane Bogati DRNI ibensko-k
Z-6333 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Donja Bistr BISTRA Zagrebaka
P-4722 Arheolokapokretno kupreventivn arheolokane null Daruvar DARUVAR Bjelovarsko
P-4716 Arheolokanepokretnopreventivn arheolokane null Drenje it VELIKA GO Zagrebaka
P-4719 Crkva sv. R nepokretnopreventivn sakralna gr ne MedovdolaLOVRE Splitsko-da
Z-6336 Crkva Sv. D nepokretnozatieno sakralna gr ne Lovre LOVRE Splitsko-da
Z-6268 Zgrada cigl nepokretnozatieno ostalo ne Vladislavci VLADISLAV Osjeko-ba
P-4718 est skulpt pokretno kupreventivn muzejska gne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
P-4721 Zbirka reli pokretno kupreventivn likovna um ne null Trsteno DUBROVNIDubrovako
Z-6314 Oltar sv. Fl pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Klanjec KLANJEC Krapinsko-
Z-6311 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Glavina Go IMOTSKI Splitsko-da
Z-6280 Mauzolej d nepokretnozatieno memorijalnne Stari Grad STARI GRA Splitsko-da
Z-6281 Crkva sv. R nepokretnozatieno sakralna gr ne Vrboska JELSA Splitsko-da
Z-6301 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Hanibala LuHvar HVAR Splitsko-da
Z-6338 Kulturnopovnepokretnozatieno kulturno-pone Zadvarje ZADVARJE Splitsko-da
P-4723 Prizemnica nepokretnopreventivn profana grane etalite o Ilok ILOK Vukovarsko
Z-6266 Boni oltar pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Maja GLINA Sisako-mo
P-4724 Vila Filipi nepokretnopreventivn profana grane Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-6270 poljarievanepokretnozatieno profana grane Korana DonKorana RAKOVICA Karlovaka
Z-6327 Skulpture Flpokretno kuzatieno likovna um ne null Oroslavje OROSLAVJEKrapinsko-
P-4728 Zgrada nekanepokretnopreventivn profana grane Sveta NedelSVETA NEDZagrebaka
Z-6236 Umijee itanematerija zatieno usmena preda ne null Vie naselja -
Z-6302 Crkva Naanepokretnozatieno sakralna gr ne Vodice VODICE ibensko-k
P-4725 Zbirka "AN pokretno kupreventivn muzejska gne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
P-4726 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Sinac OTOAC Liko-senjs
P-4727 Zbirka od pokretno kupreventivn muzejska gne null Zadar ZADAR Zadarska
Z-6438 Slika Bogor pokretno k zatieno likovna um ne null ibenik IBENIK ibensko-k
Z-6388 Slika Sv. Ivapokretno k zatieno likovna um ne null ibenik IBENIK ibensko-k
Z-6382 Inventar crkpokretno kuzatieno likovna um ne null Oton ERVENIK ibensko-k
Z-6320 Gradina nepokretnozatieno arheolokane null Danilo IBENIK ibensko-k
Z-6349 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Stajnica bb Stajnica BRINJE Liko-senjs
P-4729 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null azma AZMA Bjelovarsko
Z-6247 Samoborskipokretno k zatieno muzejska gne null Samobor SAMOBOR Zagrebaka
Z-6322 Arheolokonepokretnozatieno arheolokane null Glavina Go IMOTSKI Splitsko-da
Z-6341 Crkva sv. R nepokretnozatieno sakralna gr ne Sveti Rok LOVINAC Liko-senjs
Z-6353 Crkva sv. Jonepokretnozatieno sakralna gr ne Jablanac SENJ Liko-senjs
Z-6329 Grobnica Ivpokretno k zatieno ostalo ne null Senj SENJ Liko-senjs
Z-6345 Zrakoplov pokretno k zatieno znanost i t ne null Otoac OTOAC Liko-senjs
Z-6420 Stacionarnipokretno k zatieno znanost i t ne null Brinje BRINJE Liko-senjs
Z-6352 Kapela sv. Pnepokretnozatieno sakralna gr ne Stajnica BRINJE Liko-senjs
Z-6344 Crkva sv. a nepokretnozatieno sakralna gr ne Lovinac LOVINAC Liko-senjs
Z-6354 Zgrada kolnepokretnozatieno profana grane Obala Vlad Karlobag KARLOBAG Liko-senjs
Z-6254 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Dragani DRAGANI Karlovaka
Z-6307 Zgrada po nepokretnozatieno profana grane Kanika 53 Gospi GOSPI Liko-senjs
Z-6306 Zgrada Uitnepokretnozatieno profana grane Ulica dr. A Gospi GOSPI Liko-senjs
Z-6308 Zgrada (Muznepokretnozatieno profana grane Ulica dr. F Gospi GOSPI Liko-senjs
Z-6297 Zgrada Lik nepokretnozatieno profana grane Ulica dr. F Gospi GOSPI Liko-senjs
Z-6295 Zgrada Gospnepokretnozatieno profana grane Ulica senjs Gospi GOSPI Liko-senjs
Z-6296 Zgrada Dranepokretnozatieno profana grane Kanika 17 Gospi GOSPI Liko-senjs
Z-6318 Kua u ulic nepokretnozatieno profana grane Mlinarska Gospi GOSPI Liko-senjs
Z-6847 Vila nepokretnozatieno profana grane Kanika 21 Gospi GOSPI Liko-senjs
Z-6276 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Letovani Letovani LEKENIK Sisako-mo
Z-6342 Hram sv. Apnepokretnozatieno sakralna gr ne tikada LOVINAC Liko-senjs
Z-6396 Kip sv. Iv pokretno k zatieno sakralni/re ne null Novaki OboRUGVICA Zagrebaka
Z-6351 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Gornji Kosi PERUI Liko-senjs
Z-6340 Zgrada, Tr nepokretnozatieno profana grane Trg popa MPerui PERUI Liko-senjs
P-4733 Pokretni in pokretno kupreventivn sakralni/re ne null Prigorec IVANEC Varadinsk
P-4731 Zbirka Zool pokretno kupreventivn znanost i t ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-6315 Sakralni in pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Mihovljan MIHOVLJA Krapinsko-
P-4732 Etnografskapokretno k preventivn etnografsk ne null Votane TRILJ Splitsko-da
Z-6519 Crkva sv. V nepokretnozatieno sakralna gr ne Batina DRA Osjeko-ba
Z-6366 Sakralni in pokretno k zatieno sakralni/re ne null Batina DRA Osjeko-ba
Z-6368 Glavni olta pokretno k zatieno sakralni/re ne null Pag PAG Zadarska
P-4734 Sakralni invpokretno kupreventivn sakralni/re ne null Novo ie VELIKA GO Zagrebaka
Z-6279 Ostatci sta nepokretnozatieno arheolokane null Perna TOPUSKO Sisako-mo
Z-6284 Kompleks zgnepokretnozatieno profana grane Rujevac DVOR Sisako-mo
P-4735 Skulpture Bpokretno k preventivn sakralni/re ne null itarjevo VELIKA GO Zagrebaka
Z-6303 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Preloica Preloica SISAK Sisako-mo
Z-6285 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Hrastelnica SISAK Sisako-mo
Z-6273 Poluotok Vrnepokretnozatieno arheolokane null Vranjic SOLIN Splitsko-da
P-4753 Ljetnikovac nepokretnopreventivn profana grane drelac drelac PAMAN Zadarska
Z-6456 Zbirka star pokretno kuzatieno knjinina ne null Zadar ZADAR Zadarska
Z-6275 Izvor Vrelo nepokretnozatieno ostalo ne Potok TounjTOUNJ Karlovaka
P-4748 Orgulje u crpokretno k preventivn glazbeni i ne null Samarica IVANSKA Bjelovarsko
P-4751 Inventar umpokretno kupreventivn likovna um ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
P-4752 Inventar umpokretno kupreventivn likovna um ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-6421 Inventar umpokretno kuzatieno likovna um ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
P-4749 Tradicijska nepokretnopreventivn profana grane Greda SunjGreda Sunj SUNJA Sisako-mo
P-4747 150 pokretnpokretno k preventivn arheolokane null VaradinskeVARADINSVaradinsk
Z-6346 Oltarna sli pokretno k zatieno sakralni/re ne null Donja Bistr BISTRA Zagrebaka
Z-6409 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Zmijavci ZMIJAVCI Splitsko-da
Z-6367 Srednjovje nepokretnozatieno arheolokane null Dobrine LOVRE Splitsko-da
Z-6358 Tradijska nepokretnozatieno profana grane Desni Dubr MARTINSKASisako-mo
P-4924 Ladanjski k nepokretnopreventivn profana grane Suura DUBROVNIDubrovako
P-4923 Vila Regenhnepokretnopreventivn profana grane Put Vlaha Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
P-4750 Tradicijska nepokretnopreventivn profana grane Rakovica 9 Rakovica RAKOVICA Karlovaka
P-4913 Kulturno-ponepokretnopreventivn kulturno-pone Milna MILNA Splitsko-da
a preventivn arheolokane null Goveari MLJET Dubrovako
Z-6384 Misal ciste pokretno k zatieno knjinina ne null Topusko TOPUSKO Sisako-mo
P-4756 Orgulje u k pokretno k preventivn glazbeni i ne null Donji ZveaDUGA RES Karlovaka
P-4757 Slika Bogor pokretno k preventivn likovna um ne null Baina PLOE Dubrovako
P-4754 upni dvor nepokretnopreventivn profana grane Bosiljevo BOSILJEVO Karlovaka
P-4761 Okunica u nepokretnopreventivn profana grane Retovo u Retovo u UMBERAKZagrebaka
P-4755 Mlin-vodeninepokretnopreventivn profana grane Korana RAKOVICA Karlovaka
P-4921 Ljetnikovac nepokretnopreventivn profana grane Roat DUBROVNIDubrovako
Z-6331 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Greda Sunj SUNJA Sisako-mo
P-4771 Kupalite Janepokretnopreventivn profana grane ibenik IBENIK ibensko-k
Z-6370 Reljef "Opl pokretno k zatieno likovna um ne null Sveti Kri Z SVETI KRI Krapinsko-
Z-6304 Javna usta pokretno k zatieno muzejska gne null Jasenovac JASENOVA Sisako-mo
P-4769 Zbirka amfopokretno k preventivn arheolokane null Split SPLIT Splitsko-da
P-4768 Zbirka amf pokretno k preventivn arheolokane null Supetar SUPETAR Splitsko-da
P-4767 Zbirka amfopokretno k preventivn arheolokane null Split SPLIT Splitsko-da
Z-6305 Fond knjinpokretno kuzatieno knjinina ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-6371 Pokretni p pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Tugare OMI Splitsko-da
P-4758 Dva sveanapokretno k preventivn likovna um ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
P-4759 Inventar Ri pokretno kupreventivn likovna um ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
P-4760 Rodna kuanepokretnopreventivn profana grane J.Beneia Ilok ILOK Vukovarsko
Z-6375 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Donje Selo OLTA Splitsko-da
Z-6317 Ruralna cje nepokretnozatieno kulturno-pone krip SUPETAR Splitsko-da
P-4766 Pastirski s nepokretnopreventivn profana grane Starigrad STARIGRADZadarska
P-4765 Crkva sv. Il nepokretnopreventivn sakralna gr ne Ulica Zrins Rajevo SeloDRENOVCI Vukovarsko
Z-6365 Ostatci ka nepokretnozatieno profana grane Skradin SKRADIN ibensko-k
P-4763 Stambena zg nepokretnopreventivn profana grane Trg M. Pavl Split SPLIT Splitsko-da
Z-6330 Skulptura Prpokretno k zatieno sakralni/re ne null Rakovec RAKOVEC Zagrebaka
Z-6385 Djeje odmar nepokretnozatieno profana grane Krvavica BAKA VO Splitsko-da
Z-6422 Arheolokonepokretnozatieno arheolokane null Vrana PAKOTAN Zadarska
P-4764 Dalmatike ipokretno k preventivn sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
P-4770 Orgulje u crpokretno k preventivn glazbeni i ne null Kunii Ribn NETRETI Karlovaka
Z-6321 Kulturnopovnepokretnozatieno kulturno-pone Podosoje RUNOVII Splitsko-da
Z-6360 Crkva Uspenepokretnozatieno sakralna gr ne Deringaj GRAAC Zadarska
Z-6350 Pravoslavnanepokretnozatieno sakralna gr ne Pribudi GRAAC Zadarska
P-4775 Boni oltar pokretno k preventivn sakralni/re ne null Samobor SAMOBOR Zagrebaka
P-4776 Spomenik "Z nepokretnopreventivn memorijalnne Sisak SISAK Sisako-mo
P-4774 Kip Bogorodpokretno k preventivn sakralni/re ne null Dubovec GORNJA STKrapinsko-
Z-6390 Sakralni in pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Hum KoniDESINI Krapinsko-
P-4788 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Martin NAICE Osjeko-ba
P-4825 Etnografskapokretno kupreventivn etnografsk ne null Islam Grki BENKOVAC Zadarska
P-4777 Inventar cr pokretno kupreventivn sakralni/re ne null Otok OTOK Vukovarsko
Z-6452 Arheoloka nepokretnozatieno arheolokane null Brezovica GRADINA Virovitiko
Z-6323 Rimska ces nepokretnozatieno arheolokane null Biskupija BISKUPIJA ibensko-k
P-4772 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Zoljan NAICE Osjeko-ba
P-4784 Knjina gra pokretno k preventivn knjinina ne null Zadar ZADAR Zadarska
Z-6324 Dokumentaci pokretno kuzatieno arhivska g ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-6326 Crkva sv. Tr nepokretnozatieno sakralna gr ne Gazije FERIANCI Osjeko-ba
P-4773 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Naice NAICE Osjeko-ba
P-4783 Kip sv. Nikopokretno k preventivn sakralni/re ne null Pag PAG Zadarska
P-4782 Slika Bogor pokretno k preventivn likovna um ne null Kukljica KUKLJICA Zadarska
P-4781 Nadgrobna pokretno k preventivn likovna um ne null Durlinci OZALJ Karlovaka
Z-6355 Karlovac, Z nepokretnozatieno profana grane Karlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-6332 Crkva Gospenepokretnozatieno sakralna gr ne Leskovac BaBARILOVI Karlovaka
Z-6381 Orgulje u pokretno k zatieno glazbeni i ne null Bosiljevo BOSILJEVO Karlovaka
P-4778 Kua Graa nepokretnopreventivn profana grane Ulica kralj Slavonski SLAVONSKIBrodsko-po
P-4779 Pokretni invpokretno kupreventivn ostalo ne null Slavonski B SLAVONSKIBrodsko-po
Z-6334 Zbirka konopokretno kuzatieno etnografsk ne null Vrbanj STARI GRA Splitsko-da
P-4785 Tradicijska nepokretnopreventivn profana grane Trg Seljak Buevec VELIKA GO Zagrebaka
P-4786 Crkva Gospenepokretnopreventivn sakralno-prne Veli Veli TRILJ Splitsko-da
Z-6335 Kulturnopovnepokretnozatieno kulturno-pone Runovi RUNOVII Splitsko-da
P-4780 Zbirka naropokretno kupreventivn etnografsk ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
P-4792 Spomen galnepokretnopreventivn profana grane Trg dr. Fr Vrpolje VRPOLJE Brodsko-po
P-4793 Oltarna palapokretno k preventivn sakralni/re ne null Nova Gradi NOVA GRA Brodsko-po
Z-6407 Crkva sv. D nepokretnozatieno sakralna gr ne Danilo bb Danilo IBENIK ibensko-k
Z-6337 Dubrovaki pokretno k zatieno etnografsk ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
P-4791 Boni oltar pokretno k preventivn sakralni/re ne null Pakrac PAKRAC Poeko-sl
Z-6416 Kulturnopovnepokretnozatieno kulturno-pone Slaveti JASTREBARZagrebaka
Z-6387 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne itarjevo VELIKA GO Zagrebaka
P-4787 Sportska d nepokretnopreventivn profana grane Rakovac 1 Karlovac KARLOVAC Karlovaka
P-4919 Dom zdravlnepokretnopreventivn profana grane Ulica dr. A Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
P-4920 Kua Pervannepokretnopreventivn profana grane Trpanjska Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
P-4918 Vila Gozze nepokretnopreventivn profana grane Obala Stje Zaton DUBROVNIDubrovako
P-4853 Crkva sv. Mnepokretnopreventivn sakralna gr ne Blato BLATO Dubrovako
P-4836 Inventar crkpokretno kupreventivn sakralni/re ne null Sinac OTOAC Liko-senjs
Z-6339 Muzeji Ivanpokretno k zatieno muzejska gne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
P-4842 Slike Majkapokretno kupreventivn likovna um ne null Liko Lee OTOAC Liko-senjs
Z-6423 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Novi PerkovAKOVO Osjeko-ba
P-4837 Kipovi sv. P pokretno k preventivn sakralni/re ne null Gospi GOSPI Liko-senjs
P-4835 Crkva sv. R nepokretnopreventivn sakralna gr ne Donji DolacOMI Splitsko-da
Z-6480 Zbirka litu pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Makarska MAKARSKASplitsko-da
P-4789 Dio zbirke pokretno kupreventivn knjinina ne null Osijek OSIJEK Osjeko-ba
P-4794 Poklonac Tunepokretnopreventivn sakralna gr ne itarjevo VELIKA GO Zagrebaka
Z-6378 Sakralni in pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Vinagora PREGRADAKrapinsko-
Z-6410 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne Starigrad SENJ Liko-senjs
Z-6343 Sabirni log nepokretnozatieno memorijalnne Sajmite 1 Vukovar VUKOVAR Vukovarsko
Z-6347 Historicist nepokretnozatieno profana grane Duga 11 Vinkovci VINKOVCI Vukovarsko
Z-6348 Predaja o Vnematerija zatieno usmena preda ne null Vie naselja -
P-4801 Ljeilini nepokretnopreventivn ostalo ne Julijev parkDaruvar DARUVAR Bjelovarsko
P-4803 Sakralni in pokretno k preventivn sakralni/re ne null Dapci AZMA Bjelovarsko
P-4804 Inkunabule pokretno
i kupreventivn knjinina ne null Krievci KRIEVCI Koprivnik
P-4802 Sakralni in pokretno kupreventivn sakralni/re ne null Rasinja RASINJA Koprivnik
P-4800 Sakralni in pokretno kupreventivn sakralni/re ne null Srijem SOKOLOVA Koprivnik
P-4799 Ikonostas upokretno k preventivn sakralni/re ne null Veliki Poga RASINJA Koprivnik
P-4798 Sakralni invpokretno kupreventivn sakralni/re ne null Sveti Petar SVETI IVA Koprivnik
P-4797 Sakristijski pokretno k preventivn sakralni/re ne null Krievci KRIEVCI Koprivnik
P-4796 Sakralni invpokretno kupreventivn sakralni/re ne null Vrtlinska AZMA Bjelovarsko
P-4817 Crkva sv. Penepokretnopreventivn sakralna gr ne Gudovac BJELOVAR Bjelovarsko
P-4818 Pil Bijeg u nepokretnopreventivn ostalo ne Klotar PodKLOTAR P Koprivnik
P-4819 Crkva Roennepokretnopreventivn sakralno-prne Drnje DRNJE Koprivnik
P-4815 Ikonostas c pokretno k preventivn sakralni/re ne null Novi Pavlja BJELOVAR Bjelovarsko
P-4816 Pil sv. Flori nepokretnopreventivn ostalo ne Legrad LEGRAD Koprivnik
P-4881 Tradicijska nepokretnopreventivn ostalo ne Marinovec ZSVETI IVANZagrebaka
P-4813 Glavni olta pokretno k preventivn sakralni/re ne null Lekenik LEKENIK Sisako-mo
P-4889 Pet djela i pokretno kupreventivn sakralni/re ne null Zaostrog GRADAC Splitsko-da
P-4821 Crkva Predrnepokretnopreventivn sakralna gr ne Ruevac KRIEVCI Koprivnik
P-4820 Crkva sv. S nepokretnopreventivn sakralna gr ne Krievci KRIEVCI Koprivnik
P-4814 Boni oltar pokretno k preventivn sakralni/re ne null Stari FarkaLEKENIK Sisako-mo
P-4822 Hrvatski n nepokretnopreventivn profana grane Trg Antuna Krievci KRIEVCI Koprivnik
P-4809 Crkva sv. Mnepokretnopreventivn sakralna gr ne unjevci unjevci BUKOVLJE Brodsko-po
P-4808 Ljetnikovac nepokretnopreventivn profana grane Brodsko Vi Slavonski B SLAVONSKIBrodsko-po
P-4805 esnaest um pokretno kupreventivn likovna um ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
P-4806 Zbirka star pokretno kupreventivn knjinina ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
P-4823 Arheoloka pokretno kupreventivn arheolokane null Nutar NUTAR Vukovarsko
P-4807 Kua Wlasznepokretnopreventivn profana grane Trg bana JeOsijek OSIJEK Osjeko-ba
P-4824 Boni oltar pokretno k preventivn sakralni/re ne null Buevec VELIKA GO Zagrebaka
P-4869 Kua op nepokretnopreventivn profana grane Trg kralja Velika Gori VELIKA GO Zagrebaka
P-4827 Crkva sv. Ili nepokretnopreventivn sakralna gr ne Nebljusi DONJI LAP Liko-senjs
P-4828 Crkva Ro nepokretnopreventivn sakralna gr ne Borievac DONJI LAP Liko-senjs
P-4830 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null opot BENKOVAC Zadarska
P-4810 Slika sv. Jo pokretno k preventivn likovna um ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
P-4811 Slika Vee pokretno k preventivn likovna um ne null Roat DUBROVNIDubrovako
P-4812 Inventar cr pokretno kupreventivn sakralni/re ne null Babino PoljMLJET Dubrovako
P-4832 Zbirka jed pokretno k preventivn knjinina ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
P-4890 etrnaest spokretno k preventivn sakralni/re ne null Vranjic SOLIN Splitsko-da
P-4891 Svetohranipokretno k preventivn sakralni/re ne null Split SPLIT Splitsko-da
P-4892 Visei svije pokretno k preventivn sakralni/re ne null Split SPLIT Splitsko-da
P-4926 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Duica LEKENIK Sisako-mo
P-4833 Dva naslon pokretno k preventivn primijenje ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-6408 Donja oru nepokretnozatieno profana grane FakultetskaOsijek OSIJEK Osjeko-ba
P-4855 Graevina unepokretnopreventivn profana grane Put za brdoIka OPATIJA Primorsko-
Z-6389 Zbirka inku pokretno kuzatieno knjinina ne null Naice NAICE Osjeko-ba
P-4826 Zbirka teks pokretno kupreventivn sakralni/re ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-6449 Senjski top pokretno kuzatieno ostalo ne null Senj SENJ Liko-senjs
P-4863 Vodospremnepokretnopreventivn profana grane Veli TRILJ Splitsko-da
P-4831 Tri dobra i pokretno kupreventivn primijenje ne null Korula KORULA Dubrovako
P-4880 Slika Bogor pokretno k preventivn likovna um ne null Olib ZADAR Zadarska
P-4840 Fond starihpokretno kupreventivn knjinina ne null Brzac KRK Primorsko-
P-4838 Fond starihpokretno kupreventivn knjinina ne null Rijeka RIJEKA Primorsko-
P-4841 Fond starihpokretno kupreventivn knjinina ne null Cres CRES Primorsko-
P-4834 Oltarna pal pokretno k preventivn likovna um ne null Viganj OREBI Dubrovako
P-4844 Boni oltar pokretno k preventivn sakralni/re ne null Blakovec SVETI IVANZagrebaka
P-4867 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Prelog PRELOG Meimursk
P-4866 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Gorian GORIAN Meimursk
P-4878 Korpus Kris pokretno k preventivn sakralni/re ne null Zadar ZADAR Zadarska
P-4839 Oltar Maj pokretno k preventivn sakralni/re ne null Griane-Be VINODOLSKPrimorsko-
P-4858 Crkva sv. D nepokretnopreventivn sakralna gr ne Ulica braeVaradinskeVARADINSVaradinsk
P-4845 Ispovjedaonpokretno k preventivn sakralni/re ne null Marija GoriMARIJA GOZagrebaka
P-4854 Crkva Roennepokretnopreventivn sakralna gr ne Bruvno Bruvno GRAAC Zadarska
P-4849 Crkva Svih nepokretnopreventivn sakralna gr ne Braevi MU Splitsko-da
P-4865 Crkva sv. Jonepokretnopreventivn sakralna gr ne Staro Selo OTOAC Liko-senjs
P-4850 Crkva sv. Junepokretnopreventivn sakralna gr ne Gornje OgoMU Splitsko-da
P-4851 Oltar Male pokretno k preventivn sakralni/re ne null Seget DonjiSEGET Splitsko-da
P-4852 Crkva sv. Iv nepokretnopreventivn sakralna gr ne Medvia BENKOVAC Zadarska
P-4843 Slika Bog pokretno k preventivn sakralni/re ne null Rab RAB Primorsko-
P-4848 Dva starohrpokretno k preventivn arheolokane null Nin NIN Zadarska
P-4873 Slika Gospapokretno k preventivn likovna um ne null Vrpolje IBENIK ibensko-k
P-4872 Slika Gospapokretno k preventivn likovna um ne null ibenik IBENIK ibensko-k
P-4847 Crkva sv. Jonepokretnopreventivn sakralna gr ne Biliane OBROVAC Zadarska
P-4885 Oltar Gospepokretno k preventivn sakralni/re ne null ibenik IBENIK ibensko-k
P-4871 Drvena bar pokretno k preventivn sakralni/re ne null ibenik IBENIK ibensko-k
P-4870 Drvena skulpokretno k preventivn likovna um ne null ibenik IBENIK ibensko-k
P-4887 Ormar za repokretno k preventivn sakralni/re ne null ibenik IBENIK ibensko-k
P-4864 Rodna kuanepokretnopreventivn memorijalnne Rastuje k. Rastuje PODCRKAVBrodsko-po
P-4876 Propovjedao pokretno k preventivn sakralni/re ne null Samobor SAMOBOR Zagrebaka
P-4857 Slika Bogopokretno k preventivn sakralni/re ne null Pian PIAN Istarska
P-4856 Slika Rasp pokretno k preventivn sakralni/re ne null Pian PIAN Istarska
P-4846 31 umjetninpokretno kupreventivn likovna um ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
P-4859 Pjevalite c pokretno k preventivn primijenje ne null Goveari MLJET Dubrovako
P-4860 Oltar Pohopokretno k preventivn sakralni/re ne null Draga Ba BAKA Primorsko-
P-4868 Oltarna pal pokretno k preventivn likovna um ne null Putnikovi STON Dubrovako
P-4897 Povijesna z pokretno k preventivn ostalo ne null Krapina KRAPINA Krapinsko-
P-4896 Oltar iz ka pokretno k preventivn sakralni/re ne null Gornji Kral HRAINA Krapinsko-
P-4886 Glavni olta pokretno k preventivn sakralni/re ne null Tribunj TRIBUNJ ibensko-k
P-4883 Zbirka inku pokretno kupreventivn knjinina ne null Rijeka RIJEKA Primorsko-
P-4861 Spomenik Snepokretnopreventivn memorijalnne Ulica SibinjSibinj SIBINJ Brodsko-po
P-4893 Oltar sv. R pokretno k preventivn sakralni/re ne null Jesenice DUGI RAT Splitsko-da
P-4875 Gradina - nepokretnopreventivn arheolokane null Drenovec VARADINSVaradinsk
P-4874 Paunovievnepokretnopreventivn ostalo ne Ekonomija Vukovar VUKOVAR Vukovarsko
Z-6369 Sakralni in pokretno kuzatieno sakralni/re ne null BedekovinBEDEKOV Krapinsko-
P-4877 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Domanku ROVIE Bjelovarsko
P-4884 Crkva sv. Mnepokretnopreventivn sakralna gr ne Kmeti Donji Mu MU Splitsko-da
P-4908 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Berek BEREK Bjelovarsko
P-4882 Karlovac, S pokretno k preventivn sakralni/re ne null Karlovac KARLOVAC Karlovaka
P-4916 Crkva sv. N nepokretnopreventivn sakralna gr ne Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
P-4914 Crkva sv. V nepokretnopreventivn sakralna gr ne Ston Ston STON Dubrovako
P-4912 Crkva sv.Vi nepokretnopreventivn sakralno-prne Trsteno Trsteno DUBROVNIDubrovako
P-4888 Drveno gotipokretno k preventivn likovna um ne null ibenik IBENIK ibensko-k
P-4895 Knjina gra pokretno kupreventivn knjinina ne null Karlovac KARLOVAC Karlovaka
P-4894 Crkva sv. Penepokretnopreventivn sakralna gr ne Trg StjepanSlavonski SLAVONSKIBrodsko-po
Z-6546 Kulturnopovnepokretnozatieno kulturno-pone Sutivan SUTIVAN Splitsko-da
P-4915 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Staevica PLOE Dubrovako
P-4898 Dio Zbirke pokretno kupreventivn muzejska gne null Poega POEGA Poeko-sl
Z-6506 Motel Pan nepokretnozatieno profana grane Pavlovac b Rijeka RIJEKA Primorsko-
Z-6405 Arhitektonsnepokretnozatieno sakralno-prne Marala Ti Opatija OPATIJA Primorsko-
P-4906 Kapela sv. nepokretnopreventivn sakralna gr ne Prijeboj PLITVIKA Liko-senjs
P-4899 Slika Mali I pokretno k preventivn sakralni/re ne null Karlovac KARLOVAC Karlovaka
P-4905 Crkva Uspenepokretnopreventivn sakralna gr ne Svrakovo UDBINA Liko-senjs
P-4900 Orgulje u Bapokretno k preventivn glazbeni i ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
P-4901 Orgulje u pokretno k preventivn glazbeni i ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
P-4902 Crkva Gospnepokretnopreventivn sakralna gr ne Drid Marina MARINA Splitsko-da
P-4904 Knjiga "Gazpokretno k preventivn knjinina ne null Lepoglava LEPOGLAV Varadinsk
P-4909 Olupina nj nepokretnopreventivn arheolokane null ibenik IBENIK ibensko-k
P-4907 Pokretna k pokretno kupreventivn sakralni/re ne null Donji Mu MU Splitsko-da
P-4910 Sakralni invpokretno kupreventivn sakralni/re ne null urevac UREVACKoprivnik
P-4911 Crkva sv. J nepokretnopreventivn sakralna gr ne Vladimira Gunja GUNJA Vukovarsko
Z-6376 Inventar ka pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Vugrovec DGRAD ZAG Grad Zagre
Z-6377 Muzej policpokretno k zatieno muzejska gne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-6507 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Dubrava OMI Splitsko-da
Z-6399 Crkva Uznenepokretnozatieno sakralna gr ne Gata OMI Splitsko-da
Z-6386 Arheoloko nepokretnozatieno profana grane Bijela Stije Bijela Stije OKUANI Brodsko-po
P-4937 Zgrada Muznepokretnopreventivn profana grane Ilije Grego Brdovec BRDOVEC Zagrebaka
Z-6493 Grob zaprenepokretnozatieno memorijalnne Javorje BRDOVEC Zagrebaka
Z-6391 Oltar sv. Fa pokretno k zatieno sakralni/re ne null Slani Potok GORNJA STKrapinsko-
P-4927 Ophodno Rpokretno k preventivn sakralni/re ne null Pakotane PAKOTAN Zadarska
P-4917 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Tkon TKON Zadarska
Z-6397 Crkva Gospenepokretnozatieno sakralna gr ne Hvar HVAR Splitsko-da
Z-6401 Kulturni kr nepokretnozatieno kulturni krane Split SPLIT Splitsko-da
P-4925 Zadruni i nepokretnopreventivn profana grane Lumbarda LUMBARDADubrovako
P-4928 Grobljansk nepokretnopreventivn sakralna gr ne Mjesno groKomletinci OTOK Vukovarsko
Z-6404 Arheolokonepokretnozatieno arheolokane null Valpovo VALPOVO Osjeko-ba
P-4929 Zbirka Ank pokretno kupreventivn primijenje ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
P-4930 Muzej za umpokretno k preventivn muzejska gne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-6477 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Poganec PRESEKA Zagrebaka
P-4931 Dva arheolopokretno k preventivn arheolokane null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-6450 Turska es nepokretnozatieno profana grane Klis Klis KLIS Splitsko-da
P-4936 Stara Velebnepokretnopreventivn profana grane Jasenice Jasenice JASENICE Zadarska
P-4934 Crkva Malenepokretnopreventivn sakralna gr ne rnovo KORULA Dubrovako
Z-6484 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Raie KORULA Dubrovako
Z-6446 Mlin vrete nepokretnozatieno ostalo ne Brinje 319 Brinje BRINJE Liko-senjs
P-4933 Zgrada sud nepokretnopreventivn profana grane Veliki kraj upanja UPANJA Vukovarsko
P-4935 eljezniki nepokretnopreventivn profana grane Priljevo 2 Vukovar VUKOVAR Vukovarsko
Z-6474 Crkva sv. Junepokretnozatieno sakralna gr ne Danilo Bira IBENIK ibensko-k
P-4932 Olupina avinepokretnopreventivn arheolokane null irje IBENIK ibensko-k
Z-6411 Zgrada Matinepokretnozatieno profana grane Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
P-4942 Raspelo na pokretno k preventivn sakralni/re ne null Bok PalanjeMARTINSKASisako-mo
P-4947 Zgrada Dal nepokretnopreventivn profana grane Obala knezSplit SPLIT Splitsko-da
Z-6444 Crkva Gospnepokretnozatieno sakralna gr ne Tkon TKON Zadarska
Z-6468 Zgrada Osnnepokretnozatieno profana grane Obala 3, brVela Luka VELA LUKA Dubrovako
Z-6414 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Vrisnik JELSA Splitsko-da
P-4938 Srednjovje nepokretnopreventivn arheolokane null Lobor LOBOR Krapinsko-
P-4939 Dvanaest djpokretno kupreventivn muzejska gne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-6429 Reljef "Pali pokretno k zatieno ostalo ne null Gospi GOSPI Liko-senjs
Z-6437 Skulptura Rpokretno k zatieno sakralni/re ne null Brinje BRINJE Liko-senjs
P-4971 Orgulje u crpokretno k preventivn glazbeni i ne null JastrebarskJASTREBARZagrebaka
Z-6433 Hidroarheolnepokretnozatieno arheolokane null Novalja NOVALJA Liko-senjs
P-4940 Etnografskapokretno k preventivn etnografsk ne null krip SUPETAR Splitsko-da
P-4945 Slika "Ilica" pokretno k preventivn likovna um ne null Katel tafilKATELA Splitsko-da
Z-6447 Crkva sv. Junepokretnozatieno sakralna gr ne Podlapaa Podlapaa UDBINA Liko-senjs
Z-6428 Most na rij nepokretnozatieno ostalo ne Gospi GOSPI Liko-senjs
P-4946 Mujina penepokretnopreventivn arheolokane null Prgomet PRGOMET Splitsko-da
Z-6419 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane KolodvorskHabjanovci BIZOVAC Osjeko-ba
Z-6424 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Kuevac AKOVO Osjeko-ba
P-4948 Kameni dijepokretno kupreventivn ostalo ne null Katel Novi KATELA Splitsko-da
P-4950 Senjski vodnepokretnopreventivn ostalo ne Senj SENJ Liko-senjs
Z-6451 Austrijska nepokretnozatieno arheolokane null Stari Grad STARI GRA Splitsko-da
Z-6486 Klavir iz Ve pokretno k zatieno glazbeni i ne null Hum KoniDESINI Krapinsko-
P-4955 Etnografskapokretno kupreventivn etnografsk ne null Klana KLANA Primorsko-
P-4941 Slika Raspe pokretno k preventivn likovna um ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-6426 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Kneevi VinKNEEVI V Osjeko-ba
P-4943 Arheoloki pokretno kupreventivn arheolokane null Budinjak SAMOBOR Zagrebaka
Z-6427 Sklop romannepokretnozatieno profana grane Kruieva 5Split SPLIT Splitsko-da
P-4944 Dvije pree pokretno kupreventivn znanost i t ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-6515 Inventar c pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Nin NIN Zadarska
P-4959 Ikonostas pokretno k preventivn sakralni/re ne null Krupa OBROVAC Zadarska
P-4949 Arheoloki nepokretnopreventivn arheolokane null Gornje BukGENERALSKKarlovaka
P-4957 Palaa Nothnepokretnopreventivn profana grane Stjepana R urevac UREVACKoprivnik
Z-6430 Antika vil nepokretnozatieno arheolokane null Hvar HVAR Splitsko-da
P-4956 Prapovijesnnepokretnopreventivn arheolokane null Baina PLOE Dubrovako
Z-6441 Kurija Bistr nepokretnozatieno profana grane Samobor SAMOBOR Zagrebaka
P-4951 Memorijalninepokretnopreventivn memorijalnne Dolac 8 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
P-4952 Mali arsenanepokretnopreventivn profana grane Trg tri bun Zadar ZADAR Zadarska
P-4954 Kua Varga,nepokretnopreventivn profana grane Ilica 34 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
P-4953 Inventar kuspokretno kupreventivn primijenje ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-6475 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Tkon TKON Zadarska
P-4958 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Ilok ILOK Vukovarsko
Z-6522 Lokomobil pokretno k zatieno znanost i t ne null Kneevi VinKNEEVI V Osjeko-ba
P-4960 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Ilok ILOK Vukovarsko
P-4961 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Ivankovo IVANKOVO Vukovarsko
P-4966 Kulturno-ponepokretnopreventivn kulturno-pone Kraljev Vrh JAKOVLJE Zagrebaka
P-4963 Slika "Sv. A pokretno k preventivn likovna um ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-6445 Crkva sv. Junepokretnozatieno sakralna gr ne Suuraj SUURAJ Splitsko-da
P-4962 Orgulje pokretno k preventivn glazbeni i ne null Valpovo VALPOVO Osjeko-ba
Z-6498 Crkva Uznenepokretnozatieno sakralno-prne Jalevec NaRUGVICA Zagrebaka
P-4967 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Ivanec IVANEC Varadinsk
Z-6497 Etnografskapokretno kuzatieno etnografsk ne null Olib ZADAR Zadarska
P-4965 Stambena znepokretnopreventivn profana grane Zagrebakaenkovec BRDOVEC Zagrebaka
P-4964 Slike iz fr pokretno k preventivn likovna um ne null Virovitica VIROVITIC Virovitiko
Z-6457 Arheolokonepokretnozatieno arheolokane null epinski MaEPIN Osjeko-ba
P-4969 Etnografskapokretno kupreventivn etnografsk ne null Dragani DRAGANI Karlovaka
P-4968 70 knjiga i pokretno kupreventivn knjinina ne null Vukovar VUKOVAR Vukovarsko
Z-6530 Crkva sv. S nepokretnozatieno sakralna gr ne Joan UDBINA Liko-senjs
Z-6540 Arheoloka nepokretnozatieno arheolokane null Slatina SLATINA Virovitiko
Z-6458 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Beketinci EPIN Osjeko-ba
Z-6509 Inventar crkpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Gornje Psa SVETI IVANZagrebaka
Z-6459 Dokumentaci pokretno kuzatieno arhivska g ne null Drinovci DRNI ibensko-k
Z-6460 Dokumentaci pokretno kuzatieno arhivska g ne null Split SPLIT Splitsko-da
Z-6461 Dokumentac pokretno kuzatieno arhivska g ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-6462 Dokumentaci pokretno kuzatieno arhivska g ne null ibenik IBENIK ibensko-k
Z-6535 Pil Krista S nepokretnozatieno ostalo ne Kanika uli Gospi GOSPI Liko-senjs
P-4970 Stari grad nepokretnopreventivn kulturno-pone Grobnik AVLE Primorsko-
Z-6500 Zgrada Zav nepokretnozatieno profana grane Imotski IMOTSKI Splitsko-da
Z-6494 Srednjovjeknepokretnozatieno arheolokane null Prapatnice VRGORAC Splitsko-da
Z-6512 Vila iti, nepokretnozatieno profana grane Ljudevita Split SPLIT Splitsko-da
Z-6478 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Dugopolje DUGOPOLJSplitsko-da
P-4973 Vila obitelj nepokretnopreventivn profana grane MiletievaVaradin VARADIN Varadinsk
Z-6469 Zbirka nas pokretno kuzatieno znanost i t ne null Karlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-6470 Lalia kula nepokretnozatieno profana grane Tuepi TUEPI Splitsko-da
Z-6615 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Donja Stub DONJA STUKrapinsko-
Z-6541 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Slatina SLATINA Virovitiko
P-4972 Slika "Ecc pokretno k preventivn likovna um ne null Jesenice DUGI RAT Splitsko-da
Z-6559 Zbirka inku pokretno kuzatieno knjinina ne null Samobor SAMOBOR Zagrebaka
Z-6473 Most na rij nepokretnozatieno profana grane Generalski GENERALSKKarlovaka
Z-6573 Zbirka stranpokretno kuzatieno knjinina ne null Samobor SAMOBOR Zagrebaka
Z-6555 Oltar Majkepokretno k zatieno sakralni/re ne null Podgorje BiMARIJA BI Krapinsko-
Z-6556 Oltar sv. R pokretno k zatieno sakralni/re ne null Tugonica MARIJA BI Krapinsko-
Z-6698 Znanje i umnematerija zatieno znanje i vj ne null Vie naselja -
P-4974 Zgrada Gra nepokretnopreventivn profana grane DomovinskoDrni DRNI ibensko-k
Z-6476 Ostavtina pokretno kuzatieno ostalo ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-6523 Arheoloka nepokretnozatieno arheolokane null Slatina SLATINA Virovitiko
Z-6520 Glavni olta pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Pakrac PAKRAC Poeko-sl
Z-6492 Slika Gospepokretno k zatieno sakralni/re ne null Split SPLIT Splitsko-da
P-4980 Orgulje u crpokretno k preventivn glazbeni i ne null Oborovo RUGVICA Zagrebaka
P-4975 Zbirka od 1 pokretno kupreventivn muzejska gne null Zadar ZADAR Zadarska
Z-6547 idovsko grnepokretnozatieno memorijalnne Ulica Rast Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-6538 Most prekonepokretnozatieno ostalo ne Brinje BRINJE Liko-senjs
Z-6721 Most prekonepokretnozatieno ostalo ne Otoac OTOAC Liko-senjs
Z-6534 Etnografskapokretno kuzatieno etnografsk ne null Dol POSTIRA Splitsko-da
Z-6744 Ruralna cje nepokretnozatieno kulturno-pone Dranice PODGORA Splitsko-da
Z-6533 Fontana "Mnepokretnozatieno ostalo ne Kanika uli Gospi GOSPI Liko-senjs
P-4990 Povijesna s nepokretnopreventivn kulturno-pone Gue SISAK Sisako-mo
Z-6539 Most prekonepokretnozatieno ostalo ne Bilaj GOSPI Liko-senjs
Z-6576 Tvornica Kanepokretnozatieno ostalo ne Marala TitZaprei ZAPREI Zagrebaka
Z-6481 Crkva sv. S nepokretnozatieno sakralna gr ne Suura DUBROVNIDubrovako
Z-6482 Marjanske nepokretnozatieno profana grane Botievo eSplit SPLIT Splitsko-da
Z-6483 Austrougarsnepokretnozatieno profana grane Vela Luka VELA LUKA Dubrovako
P-4976 Knjinica pokretno kupreventivn knjinina ne null Cernik CERNIK Brodsko-po
P-4977 Glavni olta pokretno k preventivn sakralni/re ne null Adamovci REETARI Brodsko-po
P-4978 Ikone s iko pokretno kupreventivn sakralni/re ne null Karlovac KARLOVAC Karlovaka
P-4991 Povijesna s nepokretnopreventivn kulturno-pone Lonja SISAK Sisako-mo
P-4985 Tradicijsko nepokretnopreventivn profana grane Greda SunjGreda Sunj SUNJA Sisako-mo
Z-6548 Kompleks Enepokretnozatieno ostalo ne akovo AKOVO Osjeko-ba
P-4979 Kua Dujmanepokretnopreventivn profana grane Neujam OLTA Splitsko-da
Z-6513 Zgrada star nepokretnozatieno profana grane OmladinskaPoljanica B BISTRA Zagrebaka
Z-6488 Zbirka film pokretno kuzatieno arhivska g ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-6639 Most prekonepokretnozatieno ostalo ne Smiljan GOSPI Liko-senjs
P-4981 Dvadeset i pokretno kupreventivn likovna um ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-6495 Crkva sv. Nenepokretnozatieno sakralna gr ne Vrana PAKOTAN Zadarska
P-4982 Crkveni inv pokretno kupreventivn sakralni/re ne null Reica KARLOVAC Karlovaka
P-5009 Stara pukanepokretnopreventivn profana grane Trg palih b Selce CRIKVENIC Primorsko-
Z-6579 Zgrada star nepokretnozatieno kulturno-pone KipatievaOsijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-6496 Podmorska nepokretno
a zatieno arheolokane null Vis VIS Splitsko-da
P-4986 Stambena zg nepokretnopreventivn profana grane Bregovita 1Split SPLIT Splitsko-da
Z-6557 Slika Bogor pokretno k zatieno sakralni/re ne null Tkon TKON Zadarska
Z-6550 Slika Sv. Pe pokretno k zatieno sakralni/re ne null Paman PAMAN Zadarska
Z-6503 Ostatci bro nepokretnozatieno arheolokane null Vis VIS Splitsko-da
P-4984 Ostava sre pokretno kupreventivn arheolokane null Vinkovci VINKOVCI Vukovarsko
P-4987 Cjelina nas nepokretnopreventivn kulturno-pone Suura Suura DUBROVNIDubrovako
Z-6502 Antiki br nepokretnozatieno arheolokane null Sutivan SUTIVAN Splitsko-da
P-4988 Urbana cjelnepokretnopreventivn kulturno-pone Kutina KUTINA Sisako-mo
Z-6571 Arheoloki nepokretnozatieno arheolokane null Zrin DVOR Sisako-mo
Z-6501 Podmorsko nepokretnozatieno arheolokane null Baka VodaBAKA VO Splitsko-da
P-5004 idovsko grnepokretnopreventivn ostalo ne Potona uliCernik CERNIK Brodsko-po
P-4995 Tradicijska nepokretnopreventivn profana grane Ulica Mati Sunja SUNJA Sisako-mo
P-4989 upna crkv nepokretnopreventivn sakralno-prne Ladvenjak KARLOVAC Karlovaka
Z-6529 Crkva sv. nepokretnozatieno arheolokane null Petraa UPA DUB Dubrovako
Z-6819 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Gornji Brga UPA DUB Dubrovako
Z-6818 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Plat UPA DUB Dubrovako
Z-6543 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Grbavac UPA DUB Dubrovako
Z-6561 Podmorska nepokretno
a zatieno arheolokane null Lastovo LASTOVO Dubrovako
Z-6562 Podmorska nepokretnozatieno arheolokane null Goveari MLJET Dubrovako
Z-6531 Podmorska nepokretnozatieno arheolokane null Cavtat KONAVLE Dubrovako
Z-6537 Srednjovjeknepokretnozatieno sakralna gr ne Dobranje ZAABLJE Dubrovako
P-4999 Povijesna s nepokretnopreventivn kulturno-pone Greda Sunj SUNJA Sisako-mo
P-4994 Tradicijska nepokretnopreventivn profana grane Strmen 10 Strmen SUNJA Sisako-mo
P-5003 Atelje Koa pokretno kupreventivn muzejska gne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-6511 Oltar Blae pokretno k zatieno likovna um ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
P-4992 Inventar u pokretno kupreventivn sakralni/re ne null Ladvenjak KARLOVAC Karlovaka
P-4997 Tradicijska nepokretnopreventivn profana grane Nazorova 3Sunja SUNJA Sisako-mo
P-4996 Tradicijska nepokretnopreventivn profana grane Savska 26 Sunja SUNJA Sisako-mo
P-4998 Tradicijska nepokretnopreventivn profana grane Brezje 5 Sunja SUNJA Sisako-mo
Z-6585 Arheolokanepokretnozatieno arheolokane null Blato BLATO Dubrovako
Z-6621 Utvrda i ar nepokretnozatieno profana grane Korula KORULA Dubrovako
Z-6614 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null rnovo KORULA Dubrovako
Z-6527 Ostatci pot nepokretnozatieno arheolokane null Suuraj SUURAJ Splitsko-da
Z-6521 Orgulje iz c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Stari Grad STARI GRA Splitsko-da
P-5000 Crkva i arh nepokretnopreventivn arheolokane null Donje Bilja BENKOVAC Zadarska
Z-6517 abarski gonematerija zatieno usmena preda ne null abar ABAR Primorsko-
P-5001 Kua Dujmonepokretnopreventivn profana grane PreradovieSplit SPLIT Splitsko-da
P-4993 Stambena znepokretnopreventivn profana grane Ulica Mila Vrlika VRLIKA Splitsko-da
Z-6654 Crkveni inv pokretno k zatieno sakralni/re ne null Suza KNEEVI V Osjeko-ba
Z-6612 Crkveni inv pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Zmajevac KNEEVI V Osjeko-ba
Z-6567 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Ramljani OTOAC Liko-senjs
P-5002 Peina - vr nepokretnopreventivn ostalo ne Pokrovnik DRNI ibensko-k
Z-6574 Stari hotel nepokretnozatieno profana grane Trg Nikole Donji Lapa DONJI LAP Liko-senjs
Z-6564 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Biorine CISTA PRO Splitsko-da
Z-6589 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Biorine CISTA PRO Splitsko-da
P-5005 Arheoloka nepokretnopreventivn arheolokane null Luka KUTJEVO Poeko-sl
Z-6568 Crkva Roenepokretnozatieno sakralna gr ne Doljani DONJI LAP Liko-senjs
Z-6569 Crkva sv. Il nepokretnozatieno sakralna gr ne Nebljusi DONJI LAP Liko-senjs
Z-6566 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Gornji Kosi PERUI Liko-senjs
Z-6633 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Jaki JAKI Poeko-sl
P-5006 Knjinica i pokretno k preventivn knjinina ne null Krapina KRAPINA Krapinsko-
Z-6532 Traktor For pokretno k zatieno znanost i t ne null Beli ManastBELI MANAOsjeko-ba
P-5013 est fragmepokretno kupreventivn arheolokane null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
P-5008 Ikonostas pokretno k preventivn sakralni/re ne null Radatovii OZALJ Karlovaka
Z-6563 Nadgrobni snepokretnozatieno memorijalnne Nova Gradi NOVA GRA Brodsko-po
Z-6549 Rimska voj pokretno k zatieno arheolokane null Slavonski B SLAVONSKIBrodsko-po
P-5011 Zgrada vinanepokretnopreventivn profana grane Obala kralj Katel Stari KATELA Splitsko-da
P-5010 Crkva Sv. V nepokretnopreventivn arheolokane null Katel tafilKATELA Splitsko-da
P-5014 Crkveni inv pokretno kupreventivn sakralni/re ne null Otarije JOSIPDOL Karlovaka
P-5012 Slika "Sv. N pokretno k preventivn likovna um ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-6545 Gradski muzpokretno k zatieno muzejska gne null Bjelovar BJELOVAR Bjelovarsko
Z-6565 Arheolokanepokretnozatieno arheolokane null Cista VelikaCISTA PRO Splitsko-da
Z-6636 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Golinci DONJI MIHOsjeko-ba
Z-6638 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Malinovac MAGADEN Osjeko-ba
Z-6607 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Malinovac MAGADEN Osjeko-ba
Z-6647 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Josipovac PPUNITOVCIOsjeko-ba
Z-6630 Crkva sv. Je nepokretnozatieno ostalo ne Vlaii PAG Zadarska
P-5015 Ikonostas papokretno k preventivn sakralni/re ne null Petrinja PETRINJA Sisako-mo
P-5028 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Rakitovica DONJI MIHOsjeko-ba
P-5027 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Donji MiholDONJI MIHOsjeko-ba
Z-6637 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Rakitovica DONJI MIHOsjeko-ba
Z-6608 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Lipine URENOVOsjeko-ba
Z-6693 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Donji MiholDONJI MIHOsjeko-ba
Z-6631 Crkva Gospenepokretnozatieno sakralna gr ne Jelsa JELSA Splitsko-da
Z-6582 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne Pitve JELSA Splitsko-da
Z-6629 Crkva svetonepokretnozatieno sakralna gr ne Studenci PERUI Liko-senjs
P-5016 Ostaci prav nepokretnopreventivn sakralna gr ne Perjasica BARILOVI Karlovaka
Z-6632 Fontana na nepokretnozatieno ostalo ne Bake OtarKARLOBAG Liko-senjs
Z-6551 Inventar lj pokretno kuzatieno ostalo ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-6552 Umijee izrnematerija zatieno tradicijski ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-6553 Etnografskapokretno kuzatieno etnografsk ne null Osekovo POPOVAASisako-mo
Z-6554 Umijee granematerija zatieno znanje i vj ne null Betina TISNO ibensko-k
P-5037 Rudnik Sv. nepokretnopreventivn ostalo ne Rude SAMOBOR Zagrebaka
Z-6601 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null aglin AGLIN Poeko-sl
Z-6646 Inventar sa pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Katuni ESTANOV Splitsko-da
P-5025 Umijee izrnematerija preventivn znanje i vj ne null Peteranec PETERANE Koprivnik
P-5034 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Virje VIRJE Koprivnik
P-5017 Tekstilni in pokretno kupreventivn ostalo ne null Poega POEGA Poeko-sl
P-5020 Orgulje u c pokretno k preventivn glazbeni i ne null Gornji Dub KRIEVCI Koprivnik
P-5022 Orgulje u c pokretno k preventivn glazbeni i ne null Carevdar KRIEVCI Koprivnik
P-5021 Orgulje u c pokretno k preventivn glazbeni i ne null Gornji Dra AZMA Bjelovarsko
P-5023 Ikonostas upokretno k preventivn sakralni/re ne null Pavlovac VELIKI GR Bjelovarsko
P-5024 Sklop zgradnepokretnopreventivn profana grane etalite I Bjelovar BJELOVAR Bjelovarsko
P-5036 Kip Boga Ocpokretno k preventivn sakralni/re ne null Ugljan PREKO Zadarska
P-5026 Kip Bogoro pokretno k preventivn sakralni/re ne null Katuni ESTANOV Splitsko-da
P-5018 Misnica iz pokretno k preventivn sakralni/re ne null Nereia NEREIASplitsko-da
P-5035 Ophodno rapokretno k preventivn sakralni/re ne null Kukljica KUKLJICA Zadarska
Z-6558 Zaviajna z pokretno kuzatieno etnografsk ne null Popovaa POPOVAASisako-mo
Z-6606 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Luica bb Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-6560 Zbirka stari pokretno kuzatieno knjinina ne null Kraj PAMAN Zadarska
P-5033 Arheoloki nepokretnopreventivn arheolokane null Kompolje OTOAC Liko-senjs
P-5029 Providurovanepokretnopreventivn profana grane Zadar ZADAR Zadarska
P-5032 Arheoloka nepokretnopreventivn arheolokane null Lipik LIPIK Poeko-sl
P-5031 Crkva sv. F nepokretnopreventivn sakralna gr ne Kladnjice LEEVICA Splitsko-da
P-5039 Crkva sv. Fl nepokretnopreventivn sakralna gr ne Pribislavec PRIBISLAV Meimursk
P-5030 Ikona "Gos pokretno k preventivn likovna um ne null Katel Novi KATELA Splitsko-da
P-5044 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Hlebine HLEBINE Koprivnik
Z-6602 Zemaljska nepokretnozatieno profana grane Bolnika 7 Pakrac PAKRAC Poeko-sl
Z-6570 trigovska nematerija zatieno usmena preda ne null Vie naselja -
P-5042 Kip sv. Seb pokretno k preventivn sakralni/re ne null Pag PAG Zadarska
P-5041 Mitra iz ri pokretno k preventivn sakralni/re ne null Split SPLIT Splitsko-da
P-5040 Kip sv. Rok pokretno k preventivn sakralni/re ne null Pag PAG Zadarska
Z-6572 Tripundansknematerija zatieno obiaji, ob ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
P-5047 Molitvene kpokretno k preventivn sakralni/re ne null Lepoglava LEPOGLAV Varadinsk
P-5051 Oltar Prreo pokretno k preventivn sakralni/re ne null Kue VELIKA GO Zagrebaka
P-5046 Slika Bogor pokretno k preventivn likovna um ne null Zadar ZADAR Zadarska
P-5045 Dvije drvenpokretno k preventivn sakralni/re ne null Katel Novi KATELA Splitsko-da
P-5043 Slika Gosp pokretno k preventivn sakralni/re ne null Bol BOL Splitsko-da
P-5058 Arheoloki pokretno kupreventivn arheolokane null Bojna GLINA Sisako-mo
P-5038 Dvije tradicnepokretnopreventivn profana grane Gluinja UMBERAKZagrebaka
Z-6642 Etnografskapokretno kuzatieno etnografsk ne null ipaki Bre SAMOBOR Zagrebaka
Z-6577 Tradicijski nematerija zatieno obiaji, ob ne null Petrinja PETRINJA Sisako-mo
P-5049 Ikonostas i pokretno k preventivn sakralni/re ne null Biliane OBROVAC Zadarska
P-5055 Arheolokonepokretnopreventivn arheolokane null Grubino PoGRUBINO Bjelovarsko
P-5082 Tradicijska nepokretnopreventivn profana grane Svinjiko k Veliko SvinjSISAK Sisako-mo
Z-6623 idovsko grnepokretnozatieno ostalo ne Mihovljansakovec AKOVEC Meimursk
Z-6578 Arheolokonepokretnozatieno arheolokane null Solin SOLIN Splitsko-da
Z-6616 Knjini fon pokretno kuzatieno knjinina ne null Virovitica VIROVITIC Virovitiko
P-5059 Knjina gra pokretno kupreventivn knjinina ne null Zadar ZADAR Zadarska
Z-6600 Spomen obinepokretnozatieno ostalo ne Bake OtarKARLOBAG Liko-senjs
Z-6613 Crkva svetonepokretnozatieno sakralna gr ne Lipovo Polj PERUI Liko-senjs
P-5071 Dvorac Vionepokretnopreventivn profana grane Viovlje bb Viovlje VELIKO TR Krapinsko-
P-5062 Molitvenicipokretno kupreventivn sakralni/re ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
P-5053 Slika Veron pokretno k preventivn sakralni/re ne null Pitve JELSA Splitsko-da
Z-6664 Crkva Roenepokretnozatieno sakralna gr ne Debelo BrdUDBINA Liko-senjs
Z-6626 Kulturno-popokretno kuzatieno etnografsk ne null Plece ABAR Primorsko-
P-5054 Oltar sv. Ni pokretno k preventivn sakralni/re ne null Vis VIS Splitsko-da
P-5048 Zbirka sto pokretno kupreventivn arheolokane null Zadar ZADAR Zadarska
P-5050 Drveni olt pokretno k preventivn sakralni/re ne null Draevica NEREIASplitsko-da
P-5066 Prapovijesnnepokretnopreventivn arheolokane null Mali KomorMAE Krapinsko-
P-5056 Kapela sv. I nepokretnopreventivn sakralna gr ne Fratrovci OzOZALJ Karlovaka
P-5063 Pokretni m nepokretnopreventivn profana grane Osor MALI LOINPrimorsko-
P-5052 Slika sv. Ju pokretno k preventivn sakralni/re ne null Potravlje HRVACE Splitsko-da
P-5061 Grupa skulppokretno k preventivn sakralni/re ne null Makarska MAKARSKASplitsko-da
P-5080 Tradicijsk nepokretnopreventivn profana grane Gornji Kosi Gornji Kosi PERUI Liko-senjs
P-5170 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Kuanci MAGADEN Osjeko-ba
P-5169 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Kuanci MAGADEN Osjeko-ba
Z-6593 Pozitiv org pokretno k zatieno glazbeni i ne null Osijek OSIJEK Osjeko-ba
P-5079 Arheoloki nepokretnopreventivn arheolokane null Caska NOVALJA Liko-senjs
P-5060 Drvena propokretno k preventivn sakralni/re ne null Imotski IMOTSKI Splitsko-da
P-5152 Brod "Istr pokretno k preventivn znanost i t ne null Split SPLIT Splitsko-da
P-5057 Bunari Pitenepokretnopreventivn ostalo ne Radoi LEEVICA Splitsko-da
P-5073 Dva ulomkapokretno k preventivn arheolokane null Vodnjan VODNJAN -Istarska
Z-6686 Sakralni in pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Slaveti JASTREBARZagrebaka
P-5067 Glavni oltarpokretno k preventivn sakralni/re ne null Krievci KRIEVCI Koprivnik
P-5094 etiri slike pokretno kupreventivn likovna um ne null Viinada VIINADA -Istarska
P-5065 Kua s got nepokretnopreventivn profana grane Obrov 8 Trogir TROGIR Splitsko-da
P-5093 Tabernakul pokretno k preventivn sakralni/re ne null ian LINJAN - Istarska
P-5074 Sakralni in pokretno kupreventivn sakralni/re ne null Velika TrnovVELIKA TR Bjelovarsko
P-5075 Glavni olta pokretno k preventivn sakralni/re ne null Hlebine HLEBINE Koprivnik
P-5070 Inventar fr pokretno kupreventivn sakralni/re ne null Koprivnica KOPRIVNICKoprivnik
P-5068 Zbirka star pokretno kupreventivn knjinina ne null Koprivnica KOPRIVNICKoprivnik
P-5069 Sakralni invpokretno kupreventivn sakralni/re ne null uric KRIEVCI Koprivnik
Z-6580 Ruralna cje nepokretnozatieno kulturno-pone Dusina VRGORAC Splitsko-da
P-5072 Skulpture ( pokretno kupreventivn sakralni/re ne null Gorjani SutRADOBOJ Krapinsko-
P-5076 Sakralni in pokretno k preventivn sakralni/re ne null Veliki KomoMAE Krapinsko-
P-5064 Slika Krist pokretno k preventivn likovna um ne null Zadar ZADAR Zadarska
P-5077 Rodna kuanepokretnopreventivn memorijalnne Desini DESINI Krapinsko-
Z-6581 Kninski muzpokretno k zatieno muzejska gne null Knin KNIN ibensko-k
Z-6583 Inventar crkpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Rainovci DRENOVCI Vukovarsko
P-5081 Inventar ka pokretno kupreventivn sakralni/re ne null Bosiljevo BOSILJEVO Karlovaka
P-5088 Crkva sv. J nepokretnopreventivn sakralna gr ne urevac UREVACKoprivnik
P-5086 Mihovljan, Tnepokretnopreventivn profana grane Mihovljan Mihovljan MIHOVLJA Krapinsko-
P-5085 Knjina zbi pokretno kupreventivn knjinina ne null Zagorska SeZAGORSKA Krapinsko-
P-5078 Kulturno pov nepokretnopreventivn kulturno-pone Rijeka RIJEKA Primorsko-
P-5098 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null urevac UREVACKoprivnik
Z-6587 Gradski mupokretno k zatieno muzejska gne null Makarska MAKARSKASplitsko-da
P-5087 Slika Bogor pokretno k preventivn sakralni/re ne null Slivno RUNOVII Splitsko-da
P-5105 Arheolokonepokretnopreventivn arheolokane null Primoten PRIMOTE ibensko-k
P-5089 Crkva sv. E nepokretnopreventivn sakralna gr ne Garibaldije Rovinj ROVINJ - Istarska
P-5095 Ikonostas upokretno k preventivn sakralni/re ne null Kabal FARKAEVAZagrebaka
P-5084 Slika Sv. Au pokretno k preventivn sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
P-5083 Inventar cr pokretno kupreventivn sakralni/re ne null Jamnica PisPISAROVINZagrebaka
P-5100 Crkva sv. A nepokretnopreventivn sakralna gr ne Korenica PLITVIKA Liko-senjs
P-5108 Inventar cr pokretno kupreventivn sakralni/re ne null Smokvica SMOKVICADubrovako
P-5090 Tri slike at pokretno kupreventivn likovna um ne null Labin LABIN Istarska
P-5099 Crkva Preo nepokretnopreventivn sakralna gr ne Mutili UDBINA Liko-senjs
P-5168 Misnica pokretno k preventivn sakralni/re ne null Zadar ZADAR Zadarska
P-5091 Retabl i an pokretno k preventivn sakralni/re ne null Buzet BUZET Istarska
P-5114 Cjelokupna pokretno kupreventivn likovna um ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
P-5133 Glavni oltarpokretno k preventivn sakralni/re ne null Pokupsko POKUPSKOZagrebaka
P-5150 Radna sobapokretno kupreventivn arhivska g ne null Vrisnik JELSA Splitsko-da
P-5151 Ribarska zbpokretno kupreventivn etnografsk ne null Vrboska JELSA Splitsko-da
P-5101 Crkva sv. Fi nepokretnopreventivn sakralna gr ne Grgurevii SIBINJ Brodsko-po
P-5092 Antependij pokretno k preventivn sakralni/re ne null Motovun MOTOVUN Istarska
P-5096 Slika sv. Pe pokretno k preventivn likovna um ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
P-5097 Inventar ka pokretno kupreventivn likovna um ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
P-5123 Slika Sv. F pokretno k preventivn sakralni/re ne null Zaostrog GRADAC Splitsko-da
P-5102 Crkva Gospenepokretnopreventivn arheolokane null Pozorac MARINA Splitsko-da
P-5117 etiri svij pokretno kupreventivn sakralni/re ne null Zaostrog GRADAC Splitsko-da
P-5107 upna crkvanepokretnopreventivn sakralna gr ne Karlovac KARLOVAC Karlovaka
P-5116 Kip Gospe pokretno k preventivn sakralni/re ne null Zadar ZADAR Zadarska
P-5109 Krstionica upokretno k preventivn sakralni/re ne null Sveti Ivan ZSVETI IVANZagrebaka
Z-6590 Prirodoslovpokretno k zatieno muzejska gne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-6591 Hrvatski pr pokretno k zatieno muzejska gne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-6592 Muzej Croatpokretno k zatieno muzejska gne null Prelog PRELOG Meimursk
P-5106 Crkva sv. Ci nepokretnopreventivn sakralna gr ne Rovinj ROVINJ - Istarska
P-5104 Dva rukopisa pokretno k preventivn muzejska gne null Korula KORULA Dubrovako
P-5103 Slika sv. M pokretno k preventivn likovna um ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
P-5110 Srebrna olt pokretno k preventivn sakralni/re ne null Split SPLIT Splitsko-da
P-5127 Zgrada star nepokretnopreventivn profana grane Ul. brae R Lijevi Dubr IVANI-GR Zagrebaka
P-5111 Kip Bogoro pokretno k preventivn likovna um ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
P-5124 Slika Veron pokretno k preventivn likovna um ne null Suura DUBROVNIDubrovako
P-5166 Ostatci 3 b nepokretnopreventivn arheolokane null Linjan LINJAN - Istarska
P-5128 Ruralna cje nepokretnopreventivn kulturno-pone Prisoje DICMO Splitsko-da
P-5118 Kulturni kr nepokretnopreventivn kulturni krane Maslinica OLTA Splitsko-da
P-5162 Crkva sv. Mnepokretnopreventivn sakralna gr ne Strana BUZET Istarska
P-5130 Slika Bogopokretno k preventivn likovna um ne null Barban BARBAN Istarska
P-5136 Crkva Blaenepokretnopreventivn sakralna gr ne Gologorica CEROVLJE Istarska
P-5131 Crkva sv. Si nepokretnopreventivn sakralna gr ne Krajii OPRTALJ - Istarska
P-5113 Kompleks nepokretnopreventivn sakralno-prne Vrbnik Vrbnik VRBNIK Primorsko-
P-5115 Knjina gra pokretno kupreventivn knjinina ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
P-5129 Crkva sv. V nepokretnopreventivn sakralna gr ne Donji Meki UDBINA Liko-senjs
P-5164 Vieslojni nepokretnopreventivn arheolokane null Rovinj ROVINJ - Istarska
P-5122 Slika Bogor pokretno k preventivn likovna um ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
P-5125 Propovjedapokretno k preventivn likovna um ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
P-5143 Oltar - mopokretno k preventivn likovna um ne null Ston STON Dubrovako
P-5119 Palaa kraj nepokretnopreventivn profana grane DioklecijanSplit SPLIT Splitsko-da
P-5139 Podvodno ar nepokretnopreventivn arheolokane null Slavonski B SLAVONSKIBrodsko-po
P-5141 Crkva sv. Penepokretnopreventivn sakralna gr ne Pobjenik AZMA Bjelovarsko
P-5140 Etno - park nepokretnopreventivn kulturno-pone Beravci Beravci VELIKA KO Brodsko-po
P-5144 Oltarna palapokretno k preventivn likovna um ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
P-5142 Oltarna pa pokretno k preventivn likovna um ne null Mandaljen UPA DUB Dubrovako
P-5120 Jastuk iz r pokretno k preventivn sakralni/re ne null Split SPLIT Splitsko-da
P-5121 Zgrada i na nepokretnopreventivn profana grane Pitve JELSA Splitsko-da
P-5126 Pismo prepopokretno k preventivn arhivska g ne null Krupa OBROVAC Zadarska
P-5135 Crkva sv. nepokretnopreventivn sakralna gr ne Kruevo OBROVAC Zadarska
P-5180 Komplet korpokretno kupreventivn sakralni/re ne null Grobnik AVLE Primorsko-
P-5181 kazalite pokretno k preventivn likovna um ne null ibenik IBENIK ibensko-k
P-5183 Bievanje Kpokretno k preventivn likovna um ne null ibenik IBENIK ibensko-k
P-5182 Skidanje s kpokretno k preventivn likovna um ne null ibenik IBENIK ibensko-k
P-5134 Prapovijes nepokretnopreventivn arheolokane null Rovinj ROVINJ - Istarska
Z-6595 Muzej Turoppokretno k zatieno muzejska gne null Velika Gori VELIKA GO Zagrebaka
Z-6652 Zgrada ljek nepokretnozatieno profana grane ul. brae K JastrebarskJASTREBARZagrebaka
P-5132 Tradicijska nepokretnopreventivn ostalo ne kbr. 8931 Pianovec VARADINSVaradinsk
P-5137 Planoteka Upokretno kupreventivn ostalo ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
P-5138 Knjinica d pokretno kupreventivn knjinina ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
P-5146 Slika "Bogopokretno k preventivn sakralni/re ne null Jesenovik KRAN Istarska
P-5147 Slika "Rasp pokretno k preventivn sakralni/re ne null Pian PIAN Istarska
P-5145 Uvala Pikenepokretnopreventivn arheolokane null Neujam OLTA Splitsko-da
P-5148 Drveni retabpokretno k preventivn sakralni/re ne null Trvi PAZIN Istarska
P-5149 Misnica pokretno k preventivn sakralni/re ne null Pian PIAN Istarska
P-5161 Ruralna cje nepokretnopreventivn kulturno-pone Stari Grad STARI GRA Splitsko-da
P-5153 Molovi s di nepokretnopreventivn ostalo ne k.. 11 k. Savudrija UMAG - U Istarska
P-5155 Slike na og pokretno k preventivn likovna um ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
P-5156 Glavni oltarpokretno k preventivn sakralni/re ne null Varadin VARADIN Varadinsk
P-5158 Kua Lovrinepokretnopreventivn profana grane Fra Ivana Sinj SINJ Splitsko-da
P-5159 Dva komplepokretno kupreventivn sakralni/re ne null Osor MALI LOINPrimorsko-
P-5157 etrnaest spokretno kupreventivn muzejska gne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
P-5160 Dvije skulp pokretno k preventivn likovna um ne null Vela Luka VELA LUKA Dubrovako
Z-6598 Mjesto sjenepokretnozatieno memorijalnne upanijska Vukovar VUKOVAR Vukovarsko
Z-6597 Centar za k pokretno k zatieno muzejska gne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-6671 Kompleks stnepokretnozatieno profana grane Savski Mar BRDOVEC Zagrebaka
P-5163 Zgrada vinanepokretnopreventivn profana grane Stari Grad STARI GRA Splitsko-da
P-5171 3 rimska k pokretno kupreventivn arheolokane null VaradinskeVARADINSVaradinsk
P-5185 est drveni pokretno kupreventivn sakralni/re ne null Taborite PETRINJA Sisako-mo
P-5167 Crkva sv. S nepokretnopreventivn sakralna gr ne Oprtalj OPRTALJ - Istarska
P-5191 Trasa rene nepokretnopreventivn ostalo ne Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
P-5184 Vila Lali nepokretnopreventivn profana grane Bregovita 7Split SPLIT Splitsko-da
P-5221 Hotelski sk nepokretnopreventivn profana grane Bol BOL Splitsko-da
Z-6672 Vila Sofija nepokretnozatieno profana grane KolodvorskaKutina KUTINA Sisako-mo
P-5173 Crkva sv. P nepokretnopreventivn sakralna gr ne Kik LOVINAC Liko-senjs
Z-6617 Ljeilina nepokretnozatieno profana grane Lipik LIPIK Poeko-sl
P-5174 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Stari Janko STARI JANKVukovarsko
Z-6619 Ljeilina nepokretnozatieno profana grane Lipik LIPIK Poeko-sl
Z-6618 Perivoj Kur nepokretnozatieno ostalo ne Lipik LIPIK Poeko-sl
P-5172 Jozo Kljako pokretno k preventivn likovna um ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
P-5175 Ulomak rimpokretno k preventivn arheolokane null Raa RAA Istarska
Z-6738 Tvorniki k nepokretnozatieno kulturno-pone Quirinova uSisak SISAK Sisako-mo
P-5177 Palaa Scra nepokretnopreventivn profana grane Trg Portara Pula PULA - PO Istarska
P-5202 Arheoloki nepokretnopreventivn arheolokane null Momjan BUJE - BUI Istarska
Z-6771 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Mratin rnovo KORULA Dubrovako
Z-6677 Crkva Oinepokretnozatieno sakralno-prne Smokvica Smokvica SMOKVICADubrovako
P-5176 Umijee izrnematerija preventivn znanje i vj ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-6622 Etnografskapokretno kuzatieno etnografsk ne null Sveti Urba TRIGOVA Meimursk
Z-6681 Arheoloka nepokretnozatieno arheolokane null Sladojevci SLATINA Virovitiko
Z-6695 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Smokvica SMOKVICADubrovako
Z-6665 Sakralni in pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Grohote OLTA Splitsko-da
P-5179 Katel Nehanepokretnopreventivn profana grane Obala kralj Katel tafilKATELA Splitsko-da
P-5178 Nadbiskupsnepokretnopreventivn profana grane Obala kralj Katel SuuKATELA Splitsko-da
Z-6620 Kamena plapokretno k zatieno ostalo ne null Gornja Glo KRIEVCI Koprivnik
P-5222 Foto albumpokretno
o kupreventivn muzejska gne null Split SPLIT Splitsko-da
Z-6667 Zbirka rijet pokretno kuzatieno knjinina ne null akovec AKOVEC Meimursk
Z-6624 Pogrebna kpokretno k zatieno znanost i t ne null Delnice DELNICE Primorsko-
Z-6625 Zbirka umj pokretno kuzatieno likovna um ne null Opatija OPATIJA Primorsko-
P-5187 Uljara obit nepokretnopreventivn profana grane Trg GanevKatel Kam KATELA Splitsko-da
P-5192 Srednjovjeknepokretnopreventivn arheolokane null Darda DARDA Osjeko-ba
P-5193 Zgrada u Ulnepokretnopreventivn profana grane Ul. kralja Osijek OSIJEK Osjeko-ba
P-5188 Poklonac Blnepokretnopreventivn sakralna gr ne cesta PrkovPrkovci IVANKOVO Vukovarsko
Z-6649 Crkva sv. Annepokretnozatieno sakralna gr ne Kotiina Makarska MAKARSKASplitsko-da
P-5190 Kua "Kod nepokretnopreventivn profana grane Gronjan GRONJAN Istarska
P-5275 Dvije gosp nepokretnopreventivn profana grane Gronjan GRONJAN Istarska
P-5194 Kua Kozl nepokretnopreventivn profana grane Gronjan GRONJAN Istarska
P-5197 Kua Muranepokretnopreventivn profana grane Gronjan GRONJAN Istarska
P-5195 etiri gos nepokretnopreventivn profana grane Gronjan GRONJAN Istarska
P-5196 Gospodarsknepokretnopreventivn profana grane Gronjan GRONJAN Istarska
P-5198 Kua "Mot nepokretnopreventivn profana grane Gronjan GRONJAN Istarska
P-5280 Kua Insti nepokretnopreventivn profana grane Gronjan GRONJAN Istarska
P-5189 Kua upnnepokretnopreventivn profana grane Gronjan GRONJAN Istarska
P-5214 Skulpture s pokretno kupreventivn sakralni/re ne null Luka LUKA Zagrebaka
P-5186 Sklop mlin nepokretnopreventivn ostalo ne Zaton DUBROVNIDubrovako
Z-6644 Gradski sta nepokretnozatieno profana grane Split SPLIT Splitsko-da
P-5203 Amfora tipapokretno k preventivn arheolokane null Umag UMAG - U Istarska
P-5206 Javno peril nepokretnopreventivn profana grane Torac Katel GomiKATELA Splitsko-da
P-5204 Stambena znepokretnopreventivn profana grane Ulica 9. se Buzet BUZET Istarska
P-5235 Drveni ostapokretno k preventivn arheolokane null Pula PULA - PO Istarska
Z-6753 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Kirin GVOZD Sisako-mo
P-5205 Klasicistik nepokretnopreventivn profana grane Ul. Ede NemBuzet BUZET Istarska
P-5211 Barokni kamnepokretnopreventivn ostalo ne Trg brae RSplit SPLIT Splitsko-da
P-5224 Crkveno gronepokretnopreventivn sakralno-prne Izmeu tri Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
P-5207 Etnografskapokretno kupreventivn etnografsk ne null Mihovljan MIHOVLJA Krapinsko-
P-5225 Vila Dubra nepokretnopreventivn profana grane Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
P-5199 Zgrada tvornepokretnopreventivn profana grane Ulica Pavla Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
P-5200 Dvije zgra nepokretnopreventivn profana grane RooseveltovZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
P-5209 Zgrada star nepokretnopreventivn profana grane kolska uli Klotar IvanKLOTAR I Zagrebaka
Z-6643 Skulptura Bpokretno k zatieno sakralni/re ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-6645 Zbirka rara pokretno kuzatieno knjinina ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
P-5227 Zgrada nek nepokretnopreventivn profana grane Zaprei ZAPREI Zagrebaka
P-5208 Pravoslavnanepokretnopreventivn sakralna gr ne Slunj SLUNJ Karlovaka
P-5228 Zgrada Muze nepokretnopreventivn profana grane Zaprei ZAPREI Zagrebaka
P-5234 Kua Marof,nepokretnopreventivn profana grane Zaprei ZAPREI Zagrebaka
P-5226 Stambeno-gnepokretnopreventivn profana grane Zaprei ZAPREI Zagrebaka
P-5231 Dvorac Novinepokretnopreventivn profana grane Zaprei ZAPREI Zagrebaka
P-5232 Zgrada vri nepokretnopreventivn ostalo ne Zaprei ZAPREI Zagrebaka
P-5229 Velika staj nepokretnopreventivn ostalo ne Zaprei ZAPREI Zagrebaka
P-5230 Kukuruarnnepokretnopreventivn ostalo ne Aleja ure Zaprei ZAPREI Zagrebaka
P-5233 Perivoj u N nepokretnopreventivn batina vrt ne Zaprei ZAPREI Zagrebaka
P-5210 Negroidni kpokretno k preventivn arheolokane null Knin KNIN ibensko-k
Z-6650 Kua Jaka nepokretnozatieno profana grane Hvar HVAR Splitsko-da
P-5213 Ostaci rims nepokretnopreventivn arheolokane null rnovo KORULA Dubrovako
P-5212 Propovjedao pokretno k preventivn sakralni/re ne null Kri Gornji ZRINSKI T Bjelovarsko
P-5219 Bastion Co nepokretnopreventivn profana grane Split SPLIT Splitsko-da
P-5223 Zgrada "Stanepokretnopreventivn profana grane Trg kralja Biograd na BIOGRAD Zadarska
P-5217 Kamena plo pokretno k preventivn ostalo ne null Sutinske ToMIHOVLJA Krapinsko-
P-5216 Tradicijska nepokretnopreventivn profana grane Tribalj VINODOLSKPrimorsko-
Z-6656 Gradski muzpokretno k zatieno muzejska gne null Drni DRNI ibensko-k
Z-6675 Ljeilini nepokretnozatieno profana grane Ulica Marij Lipik LIPIK Poeko-sl
P-5236 Kapela sv. nepokretnopreventivn sakralna gr ne Ulica sv. A Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-6679 Spahijski nepokretnozatieno profana grane Trg pape Iv Pakrac PAKRAC Poeko-sl
Z-6657 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Prezid ABAR Primorsko-
Z-6658 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Gornje StatKARLOVAC Karlovaka
P-5239 Skulptura t pokretno k preventivn likovna um ne null Pore PORE - P Istarska
P-5237 Zgrada bivnepokretnopreventivn profana grane Drni DRNI ibensko-k
P-5238 Zgrada biv nepokretnopreventivn profana grane Siveri DRNI ibensko-k
Z-6659 Etnografskapokretno kuzatieno etnografsk ne null Pakovo Sel DRNI ibensko-k
P-5244 Kasnoantiknepokretnopreventivn arheolokane null Split SPLIT Splitsko-da
P-5240 upna crkvanepokretnopreventivn sakralna gr ne Klievo DUBROVNIDubrovako
P-5243 Triklinij Di nepokretnopreventivn arheolokane null Split SPLIT Splitsko-da
P-5245 Kasnoantiknepokretnopreventivn arheolokane null Split SPLIT Splitsko-da
P-5248 Zgrada prvenepokretnopreventivn profana grane Zagorska S Zagorska SeZAGORSKA Krapinsko-
P-5242 Utvrda Bri nepokretnopreventivn profana grane Faana FAANA - Istarska
P-5247 Franjevakinepokretnopreventivn sakralno-prne Trg slanski Slano DUBROVADubrovako
P-5246 Kapela sv. nepokretnopreventivn sakralna gr ne Lazina Dragani DRAGANI Karlovaka
Z-6663 Palaa kraj nepokretnozatieno profana grane Ulica Jurja Split SPLIT Splitsko-da
P-5250 Arheoloki lnepokretnopreventivn arheolokane null Radoboj RADOBOJ Krapinsko-
P-5251 Kupalite A nepokretnopreventivn ostalo ne Zert 8 Opatija OPATIJA Primorsko-
P-5289 Austrijska nepokretnopreventivn profana grane Komarna SLIVNO Dubrovako
P-5252 Stara kola nepokretnopreventivn profana grane Hlapiina MURSKO SRMeimursk
P-5278 Kompleks "Pnepokretnopreventivn kulturno-pone Sisak SISAK Sisako-mo
Z-6666 Sakralni in pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
P-5268 Uvala Rake nepokretnopreventivn arheolokane null Jelsa JELSA Splitsko-da
P-5269 Morsko podr nepokretnopreventivn arheolokane null Stari Grad STARI GRA Splitsko-da
Z-6670 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Srednje PrilNETRETI Karlovaka
P-5253 Zbirka arhepokretno kupreventivn arheolokane null Nutar NUTAR Vukovarsko
P-5270 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Krapinske TKRAPINSKEKrapinsko-
P-5255 Tvrava Velnepokretnopreventivn profana grane Ston STON Dubrovako
P-5254 Arsenal nepokretnopreventivn profana grane Korula KORULA Dubrovako
P-5272 Antiko arhnepokretnopreventivn arheolokane null Slano DUBROVADubrovako
P-5276 Zbirka pod pokretno k preventivn arheolokane null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
P-5271 Ostaci anti nepokretnopreventivn arheolokane null Slano DUBROVADubrovako
P-5264 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Slano DUBROVADubrovako
P-5266 Kompleks bo nepokretnopreventivn ostalo ne Rovinj ROVINJ - Istarska
Z-6702 Inventar i pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Kreevo ESTANOV Splitsko-da
Z-6707 Inventar u pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Lovre LOVRE Splitsko-da
P-5256 Fortifikaci nepokretnopreventivn profana grane Bedemi zadZadar ZADAR Zadarska
Z-6718 Ladanjski k nepokretnozatieno profana grane Lapadska oDubrovnik DUBROVNIDubrovako
P-5259 Etnografskapokretno kupreventivn etnografsk ne null Delnice DELNICE Primorsko-
P-5277 Zgrada "Kapnepokretnopreventivn profana grane Trg Petra K Glina GLINA Sisako-mo
Z-6703 Inventar i pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Lovre LOVRE Splitsko-da
P-5257 Kua Decrenepokretnopreventivn profana grane Rijeka RIJEKA Primorsko-
P-5260 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Rokovci ANDRIJAEVukovarsko
P-5263 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Petrovsko PETROVSK Krapinsko-
P-5261 Obiteljska nepokretnopreventivn profana grane Franje Tu Ilok ILOK Vukovarsko
P-5274 Ruevina k nepokretnopreventivn profana grane Griane-Be VINODOLSKPrimorsko-
Z-6678 Ruralna cje nepokretnozatieno kulturno-pone Dugi Rat DUGI RAT Splitsko-da
P-5291 Zgrada bivnepokretnopreventivn profana grane Biograd na BIOGRAD Zadarska
P-5290 Povijesna c nepokretnopreventivn kulturno-pone Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
P-5262 Arhitektonsnepokretnopreventivn sakralno-prne Crveni oto Rovinj ROVINJ - Istarska
P-5288 Vieslojni anepokretnopreventivn arheolokane null Umag UMAG - U Istarska
P-5273 upna crkvanepokretnopreventivn sakralna gr ne Cerovac BarBARILOVI Karlovaka
Z-6719 Florin dom nepokretnozatieno profana grane etalite k Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-6680 Zbirka tisk pokretno kuzatieno knjinina ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-6683 Kulturnopovpokretno kuzatieno ostalo ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
P-5265 Pekarski obnematerija preventivn tradicijski ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
P-5267 Tri skulptu pokretno kupreventivn likovna um ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-6716 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Dragljane VRGORAC Splitsko-da
P-5281 Arheoloka pokretno
z kupreventivn arheolokane null Torec DRNJE Koprivnik
Z-6709 Srednjovje nepokretnozatieno arheolokane null Raane VRGORAC Splitsko-da
P-5279 Fortifikacij nepokretnopreventivn profana grane Trg Republiakovec AKOVEC Meimursk
Z-6715 Arheolokonepokretnozatieno arheolokane null Umani VRGORAC Splitsko-da
Z-6740 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Sladojevci SLATINA Virovitiko
P-5283 Tradicijska nepokretnopreventivn profana grane Gornja VoGornja Vo DONJA VO Varadinsk
P-5282 Ostatci fr nepokretnopreventivn profana grane Slunj SLUNJ Karlovaka
Z-6688 Stambena znepokretnozatieno profana grane Kataniev Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
P-5287 Zgrada Arh nepokretnopreventivn profana grane Carrarina uPula PULA - PO Istarska
Z-6687 Glavni oltarpokretno k zatieno sakralni/re ne null Mateko SeGENERALSKKarlovaka
Z-6708 Inventar u pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Imotski IMOTSKI Splitsko-da
Z-6734 Vatrogasni nepokretnozatieno ostalo ne Pejaevie Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-6733 Zgrada mlinnepokretnozatieno ostalo ne Kralja Zvon Bilje BILJE Osjeko-ba
P-5286 Galerija na nepokretnopreventivn profana grane Trg Ivana GHlebine HLEBINE Koprivnik
Z-6741 Velika (Laufnepokretnozatieno ostalo ne ergela Iva akovo AKOVO Osjeko-ba
P-5285 Tradicijska nepokretnopreventivn profana grane Vinika 73 Maran VINICA Varadinsk
P-5284 343 knjige pokretno kupreventivn knjinina ne null Vukovar VUKOVAR Vukovarsko
P-5302 Srednjovjeknepokretnopreventivn arheolokane null Zlatar ZLATAR Krapinsko-
Z-6765 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Ulica braeIlova KUTINA Sisako-mo
Z-6694 Ruralna cje nepokretnozatieno kulturno-pone Trnbusi OMI Splitsko-da
Z-6739 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Sladojevci SLATINA Virovitiko
a preventivn arheolokane null Katel Stari KATELA Splitsko-da
Z-6690 Mlin - Ma nepokretnozatieno profana grane Neviane PAMAN Zadarska
P-5301 Okunica u nepokretnopreventivn profana grane Krai 94 Krai KRAI Zagrebaka
P-5296 Vila Bedekonepokretnopreventivn profana grane kolska 20 Donja LomnVELIKA GO Zagrebaka
Z-6696 Etnografskapokretno kuzatieno etnografsk ne null Gorica SvetJASTREBARZagrebaka
Z-6764 Kompleks Jonepokretnozatieno profana grane Ulica Nikol Sisak SISAK Sisako-mo
P-5300 Arheoloki nepokretnopreventivn arheolokane null Veliki KomoMAE Krapinsko-
P-5294 Umjetnikapokretno kupreventivn ostalo ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
P-5293 Slika Josip pokretno k preventivn likovna um ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-6745 Crkva Preo nepokretnozatieno sakralna gr ne Brinje BRINJE Liko-senjs
Z-6724 Zgrada, Vatnepokretnozatieno profana grane VatrogasnaOtoac OTOAC Liko-senjs
Z-6735 Zgrada, Trg nepokretnozatieno profana grane Trg dr. Fr Otoac OTOAC Liko-senjs
Z-6732 Zgrada, Ull nepokretnozatieno profana grane Ulica kralj Otoac OTOAC Liko-senjs
Z-6730 Crkva sv. Krnepokretnozatieno sakralna gr ne Metajna NOVALJA Liko-senjs
P-5295 Kua Grbin nepokretnopreventivn profana grane Lastovo LASTOVO Dubrovako
Z-6691 POU Hrvatsk pokretno k zatieno muzejska gne null Petrinja PETRINJA Sisako-mo
P-5292 11 skulpturpokretno kupreventivn sakralni/re ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
P-5304 Kurija Pi nepokretnopreventivn profana grane PianovecPianovec VARADINSVaradinsk
Z-6692 Crkva Poronepokretnozatieno sakralna gr ne Grabovac ESTANOV Splitsko-da
P-5298 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Slano DUBROVADubrovako
Z-6725 Zgrada, Ive nepokretnozatieno profana grane Ive Senjani Otoac OTOAC Liko-senjs
P-5297 Dio zbirke pokretno k preventivn arheolokane null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
P-5311 Graevina snepokretnopreventivn profana grane I. Tkalia VaradinskeVARADINSVaradinsk
P-5330 Lokalitet T nepokretnopreventivn ostalo ne VaradinskeVARADINSVaradinsk
P-5305 Crkva Uznenepokretnopreventivn sakralna gr ne Perui Be BENKOVAC Zadarska
P-5299 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Dazlina TISNO ibensko-k
Z-6699 Kua egvinepokretnozatieno profana grane Poljana kraSplit SPLIT Splitsko-da
P-5306 Crkva sv. I nepokretnopreventivn sakralna gr ne Sutivanac BARBAN Istarska
P-5303 Zgrada kazanepokretnopreventivn profana grane Rovinj ROVINJ - Istarska
Z-6701 Crkva sv. V nepokretnozatieno sakralna gr ne Ulica bana Tovarnik TOVARNIK Vukovarsko
Z-6723 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Gajac NOVALJA Liko-senjs
Z-6700 Ostavtina pokretno kuzatieno likovna um ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-6761 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Krstatice ZAGVOZD Splitsko-da
Z-6706 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Drenovci DRENOVCI Vukovarsko
Z-6705 Tradicijska nematerija zatieno obiaji, ob ne null Barban BARBAN Istarska
P-5308 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null arengrad ILOK Vukovarsko
P-5317 Visei svij pokretno k preventivn sakralni/re ne null Pakotane PAKOTAN Zadarska
Z-6772 Manduia nepokretnozatieno profana grane Manduii Katuni ESTANOV Splitsko-da
P-5327 Crkva sv. B nepokretnopreventivn sakralna gr ne Blato BLATO Dubrovako
P-5307 Crkva sv. R nepokretnopreventivn sakralna gr ne Kreevo ESTANOV Splitsko-da
P-5309 Ophodno rapokretno k preventivn sakralni/re ne null Pakotane PAKOTAN Zadarska
P-5319 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Mihovljan MIHOVLJA Krapinsko-
P-5310 Slika Krist pokretno k preventivn likovna um ne null Zadar ZADAR Zadarska
Z-6711 Konjika ig nematerija zatieno obiaji, ob ne null Barban BARBAN Istarska
P-5318 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Valentinov PREGRADAKrapinsko-
P-5313 Crkva sv. Ci nepokretnopreventivn sakralna gr ne Skrivena L LASTOVO Dubrovako
P-5339 Zgrada bivnepokretnopreventivn memorijalnne Biograd na BIOGRAD Zadarska
Z-6712 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Brdovec BRDOVEC Zagrebaka
P-5328 Oltarna pal pokretno k preventivn likovna um ne null Popovii KONAVLE Dubrovako
P-5321 Crkveno ruhpokretno kupreventivn sakralni/re ne null Kuzminec RASINJA Koprivnik
P-5336 Zbirka amf pokretno kupreventivn arheolokane null Split SPLIT Splitsko-da
Z-6713 Zgrada Zap nepokretnozatieno profana grane Trg FrancusZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-6774 Crkva Gospenepokretnozatieno sakralna gr ne Tugare Tugare OMI Splitsko-da
P-5322 Sklop Radi nepokretnopreventivn profana grane Bol BOL Splitsko-da
Z-6729 Poklonac s nepokretnozatieno sakralna gr ne Hraina HRAINA Krapinsko-
P-5312 Kulturno-ponepokretnopreventivn kulturno-pone Crikvenica CRIKVENIC Primorsko-
Z-6714 Ruralna cje nepokretnozatieno kulturno-pone Dugi Rat DUGI RAT Splitsko-da
P-5316 Kurija Lentunepokretnopreventivn profana grane Bikupec ZeSVETI IVANZagrebaka
P-5314 Slika Fried pokretno k preventivn likovna um ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-6731 Arheoloki nepokretnozatieno arheolokane null Banjevci STANKOVCIZadarska
P-5323 Raspelo pokretno k preventivn sakralni/re ne null Zadar ZADAR Zadarska
P-5325 Katel Pata nepokretnopreventivn profana grane Trg Petra Z Vrbovec VRBOVEC Zagrebaka
P-5331 Skupina skupokretno kupreventivn sakralni/re ne null Sisak SISAK Sisako-mo
P-5320 Amerikanskinepokretnopreventivn batina vrt ne Opatija OPATIJA Primorsko-
P-5326 Glava ene pokretno k preventivn arheolokane null Pula PULA - PO Istarska
P-5332 Srednjovje nepokretnopreventivn arheolokane null Zlatar ZLATAR Krapinsko-
P-5324 Animirani spokretno kupreventivn ostalo ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-6775 Kino Karamnepokretnozatieno profana grane Iliev prola Split SPLIT Splitsko-da
P-5329 Crkva sv. Iv nepokretnopreventivn sakralna gr ne Okrug DonjOKRUG Splitsko-da
Z-6763 Umijee izrnematerija zatieno znanje i vj ne null Samobor SAMOBOR Zagrebaka
P-5333 Etnografskapokretno kupreventivn etnografsk ne null Polinik POLINIK Zadarska
P-5493 Gradski prenepokretnopreventivn kulturno-pone Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
P-5334 Crpna staninepokretnopreventivn ostalo ne Rainovci DRENOVCI Vukovarsko
P-5335 Vojnokraji nepokretnopreventivn profana grane Vladimira Babina Gre BABINA GRVukovarsko
Z-6722 Spomen kua nepokretnozatieno memorijalnne Ulica Vl. Tovarnik TOVARNIK Vukovarsko
Z-6728 Hotel Impernepokretnozatieno profana grane Marala Ti Opatija OPATIJA Primorsko-
Z-6760 Kapela sv. I nepokretnozatieno sakralna gr ne Grabovac ESTANOV Splitsko-da
Z-6783 Stambeno-go nepokretnozatieno profana grane Vladimira Imotski IMOTSKI Splitsko-da
Z-6727 Vila Angiol nepokretnozatieno profana grane Opatija OPATIJA Primorsko-
P-5344 Gomila u nepokretnopreventivn arheolokane null Poljica PODBABLJ Splitsko-da
P-5341 Puka kupelnepokretnopreventivn profana grane Ulica kralj VaradinskeVARADINSVaradinsk
P-5343 Gomila u enepokretnopreventivn arheolokane null Poljica PODBABLJ Splitsko-da
P-5342 Prapovijes nepokretnopreventivn arheolokane null Grubine PODBABLJ Splitsko-da
P-5337 Palaa Srednepokretnopreventivn ostalo ne MihanovieZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
P-5340 upna crkvanepokretnopreventivn sakralna gr ne Grobnik AVLE Primorsko-
Z-6743 Ostatci amenepokretnozatieno arheolokane null Vis VIS Splitsko-da
Z-6742 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Novi VinodoNOVI VINOPrimorsko-
Z-6788 Arheolokanepokretnozatieno arheolokane null Zagvozd ZAGVOZD Splitsko-da
Z-6837 Arheoloka nepokretnozatieno arheolokane null aglin AGLIN Poeko-sl
Z-6746 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Jelsa JELSA Splitsko-da
Z-6793 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Bojano ZAGORSKA Krapinsko-
P-5351 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Topolje DRA Osjeko-ba
Z-6802 Vinski podrnepokretnozatieno profana grane Ferieva 6 Ferianci FERIANCI Osjeko-ba
Z-6747 Kulturnopovnepokretnozatieno kulturno-pone Sveti Kri Z SVETI KRI Krapinsko-
P-5362 Mala pein nepokretnopreventivn arheolokane null Sutina MU Splitsko-da
Z-6750 Zvonik sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Turi MALINSKA Primorsko-
Z-6805 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null ara KORULA Dubrovako
Z-6804 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Smokvica SMOKVICADubrovako
Z-6799 Zgrada Osnnepokretnozatieno profana grane Smokvica Smokvica SMOKVICADubrovako
Z-6822 Arheoloka nepokretnozatieno arheolokane null Smokvica SMOKVICADubrovako
P-5348 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Smokvica SMOKVICADubrovako
P-5352 Inventar sa pokretno kupreventivn sakralni/re ne null Zrinski Top ZRINSKI T Bjelovarsko
P-5353 Tradicijska nepokretnopreventivn profana grane Svinica br. Svinica MAJUR Sisako-mo
P-5376 Zgrada star nepokretnopreventivn profana grane 23 287 Sav Savar SALI Zadarska
P-5354 Inventar Cr pokretno kupreventivn sakralni/re ne null Gornji Dra AZMA Bjelovarsko
Z-6755 Kua Bartunepokretnozatieno profana grane Ulica Nike Hvar HVAR Splitsko-da
P-5347 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Turanj SVETI FILIP Zadarska
P-5414 Graditeljsk nepokretnopreventivn profana grane Pisarovina PISAROVINZagrebaka
P-5360 Tradicijska nepokretnopreventivn profana grane Fumieva ulRepunica KUTINA Sisako-mo
P-5355 Asocijativn nepokretnopreventivn kulturni krane Rab RAB Primorsko-
P-5356 Dio zbirke pokretno kupreventivn sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
P-5361 Tradicijska nepokretnopreventivn profana grane Strmen br. Strmen SUNJA Sisako-mo
Z-6762 Kulturnopovnepokretnozatieno kulturno-pone Pitve JELSA Splitsko-da
P-5359 Kurija Zdennepokretnopreventivn ostalo ne Veliki Rave KRIEVCI Koprivnik
Z-6792 Arheolokonepokretnozatieno arheolokane null Sisak SISAK Sisako-mo
P-5365 Tradicijska nepokretnopreventivn profana grane Gornja LetiGornja Leti SUNJA Sisako-mo
Z-6769 Hrvatska vapokretno k zatieno muzejska gne null Varadin VARADIN Varadinsk
P-5364 Zgrada u Ulnepokretnopreventivn profana grane Stjepana R Daruvar DARUVAR Bjelovarsko
Z-6770 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone rnovo KORULA Dubrovako
P-5375 Tradicijska nepokretnopreventivn profana grane Plesmo k.brPlesmo NOVSKA Sisako-mo
Z-6782 Donji mlin nepokretnozatieno ostalo ne Duga Resa DUGA RES Karlovaka
P-5371 Tradicijska nepokretnopreventivn profana grane Velikogori Novo ie VELIKA GO Zagrebaka
P-5398 Crkva sv. Nenepokretnopreventivn sakralna gr ne ibenik IBENIK ibensko-k
P-5378 Crkva Majk nepokretnopreventivn sakralna gr ne Ulica kralj Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
P-5379 Damija s nepokretnopreventivn sakralno-prne Prilaz Safv Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
P-5380 Crkva sv. Ninepokretnopreventivn sakralno-prne Ulica sv. Ni Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
P-5387 Ostaci vjet nepokretnopreventivn ostalo ne Preko Preko PREKO Zadarska
P-5382 Zgrada kotl nepokretnopreventivn profana grane Kneza BranZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
P-5383 Zgrade Domnepokretnopreventivn profana grane Ilica 244, Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-6785 Higijenski nepokretnozatieno profana grane MirogojskaZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-6787 Arheolokonepokretnozatieno arheolokane null Gorjani GORJANI Osjeko-ba
P-5393 Zgrada star nepokretnopreventivn profana grane Ul. Josipa Dugo Selo DUGO SEL Zagrebaka
P-5396 Crkva Blaenepokretnopreventivn sakralna gr ne Gologorica Gologorica CEROVLJE Istarska
Z-6791 Ostatci crkvnepokretnozatieno sakralna gr ne Strilii MALINSKA Primorsko-
Z-6795 Spomenik nepokretnozatieno memorijalnne sredinji p Prkovci IVANKOVO Vukovarsko
Z-6798 Kua Trenc nepokretnozatieno profana grane Franje Tu Ilok ILOK Vukovarsko
Z-6794 Kua Stojannepokretnozatieno profana grane Mijata Sto Babina Gre BABINA GRVukovarsko
Z-6800 Gaparev nepokretnozatieno ostalo ne Ulica bana Vrbanja VRBANJA Vukovarsko
P-5392 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Kadina GlavDRNI ibensko-k
P-5471 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Gradac NaiNAICE Osjeko-ba
P-5465 Kompleks enepokretnopreventivn kulturno-pone Osijek OSIJEK Osjeko-ba
P-5470 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Gradac NaiNAICE Osjeko-ba
P-5467 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Londica NAICE Osjeko-ba
P-5472 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Velimirova NAICE Osjeko-ba
P-5469 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Zoljan NAICE Osjeko-ba
P-5407 Ostaci utvr nepokretnopreventivn arheolokane null Vodice VODICE ibensko-k
Z-6811 Crkva sv. S nepokretnozatieno sakralna gr ne Skradin SKRADIN ibensko-k
Z-6812 Sklop nekadnepokretnozatieno sakralno-prne ibenik IBENIK ibensko-k
Z-6801 Olupina po nepokretnozatieno arheolokane null Komia KOMIA Splitsko-da
P-5463 Rezidencij nepokretnopreventivn memorijalnne Pantovak Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-6835 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Mirkovci VINKOVCI Vukovarsko
Z-6828 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Vrbanja VRBANJA Vukovarsko
P-5397 Mlin na rijenepokretnopreventivn ostalo ne Rebrovii TOUNJ Karlovaka
P-5404 Crkva Vazn nepokretnopreventivn sakralna gr ne Ul. svetog Mohovo ILOK Vukovarsko
P-5410 Stara bolni nepokretnopreventivn profana grane Kralja Zvon Vinkovci VINKOVCI Vukovarsko
P-5421 Zgrada nek nepokretnopreventivn profana grane Pokupsko Pokupsko POKUPSKOZagrebaka
P-5420 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Privlaka PRIVLAKA Zadarska
P-5429 Crkva sv. A nepokretnopreventivn sakralno-prne Seoca OMI Splitsko-da
P-5409 Plemiki iz nepokretnopreventivn kulturno-pone Beli CRES Primorsko-
P-5461 Crkva sv. Junepokretnopreventivn sakralno-prne Podstrana PODSTRANSplitsko-da
P-5413 Arheoloki nepokretnopreventivn arheolokane null Vrsar VRSAR - O Istarska
P-5412 Prapovijes nepokretnopreventivn arheolokane null Rovinj ROVINJ - Istarska
P-5428 Tradicijsko nepokretnopreventivn profana grane Mahovo 30Mahovo MARTINSKASisako-mo
P-5427 Povijesna z nepokretnopreventivn profana grane Krapje 133 Krapje JASENOVA Sisako-mo
Z-6836 Vlatkovia nepokretnozatieno profana grane Vice VlatkoNovigrad NOVIGRADZadarska
P-5435 Tradicijska nepokretnopreventivn profana grane Selie SunSelie Sun SUNJA Sisako-mo
P-5433 Vila Bianca nepokretnopreventivn profana grane Ulica kardi Trogir TROGIR Splitsko-da
P-5436 Zgrada u Ulnepokretnopreventivn profana grane Uljanik 74 Uljanik GARENIC Bjelovarsko
P-5431 Prapovijesnnepokretnopreventivn arheolokane null Rovinj ROVINJ - Istarska
P-5430 Prapovijesnnepokretnopreventivn arheolokane null Rovinj ROVINJ - Istarska
P-5464 Vila Matica nepokretnopreventivn profana grane Petrova 16 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
P-5434 Arheoloki nepokretnopreventivn arheolokane null Braevi MU Splitsko-da
P-5438 Kua u Ciglenepokretnopreventivn profana grane Ciglenik 69 Ciglenik ORIOVAC Brodsko-po
P-5492 Tradicijska nepokretnopreventivn profana grane Pavlovci 51Pavlovci NOVA KAPEBrodsko-po
P-5446 Tradicijska nepokretnopreventivn profana grane Pavlovci k. Pavlovci NOVA KAPEBrodsko-po
Z-6806 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Seget DonjiSEGET Splitsko-da
P-5445 Stari zvoniknepokretnopreventivn sakralna gr ne Lovi, uz kLovi BRODSKI S Brodsko-po
P-5475 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Osijek Voja KRIEVCI Koprivnik
P-5480 Zgrada upnnepokretnopreventivn profana grane Loia MILNA Splitsko-da
P-5502 Arheolokanepokretnopreventivn arheolokane null Katel SuuKATELA Splitsko-da
P-5477 Crkva sv. A nepokretnopreventivn sakralna gr ne Srinjine Srinjine SPLIT Splitsko-da
P-5482 Gradsko gronepokretnopreventivn memorijalnne Krievci KRIEVCI Koprivnik
P-5490 Arheolokonepokretnopreventivn arheolokane null Malo Kore BJELOVAR Bjelovarsko
P-5485 Hidroelektrnepokretnopreventivn ostalo ne kolska bb Skrad SKRAD Primorsko-
P-5489 Arheoloki nepokretnopreventivn arheolokane null Rakalj MARANA Istarska
P-5488 Kameno rasnepokretnopreventivn ostalo ne Groblje u CCestica CESTICA Varadinsk
P-5496 Crkva sv. I nepokretnopreventivn sakralna gr ne Blato Blato BLATO Dubrovako
P-5494 Crkva sv. B nepokretnopreventivn sakralna gr ne Rovinj ROVINJ - Istarska
P-5500 Tradicijska nepokretnopreventivn profana grane Plesmo 60 Plesmo NOVSKA Sisako-mo
Z-6838 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Belie BELIE Osjeko-ba
Z-6826 Kapetanskanepokretnozatieno profana grane Silba ZADAR Zadarska
P-5503 Antiki bro nepokretnopreventivn arheolokane null irje IBENIK ibensko-k
P-5499 Guljara t nepokretnopreventivn ostalo ne kbr. 701/1ukovec PRELOG Meimursk
Z-6846 Skulptura " nepokretnozatieno ostalo ne Miroslava KGospi GOSPI Liko-senjs
P-5504 Zgrada hot nepokretnopreventivn profana grane Ul. J. J.St upanja UPANJA Vukovarsko
Z-6813 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Vujak Feri FERIANCI Osjeko-ba
Z-6814 Ostatci no nepokretnozatieno arheolokane null Komia KOMIA Splitsko-da
Z-6815 Ostaci novonepokretnozatieno arheolokane null Vis VIS Splitsko-da
Z-6816 Ostatci novnepokretnozatieno arheolokane null Milna MILNA Splitsko-da
Z-6817 Kulturnoponepokretnozatieno memorijalnne Podstrana PODSTRANSplitsko-da
P-5506 Park skulpt nepokretnopreventivn batina vrt ne Jakovlje JAKOVLJE Zagrebaka
Z-6852 Mlin na rij nepokretnozatieno ostalo ne Mlinarska Gospi GOSPI Liko-senjs
P-5505 Zgrada star nepokretnopreventivn profana grane Ulica Ljude Sikirevci SIKIREVCI Brodsko-po
P-5521 Stambeno-gnepokretnopreventivn profana grane Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-6824 Stambeno-pnepokretnozatieno profana grane Bartola KaSplit SPLIT Splitsko-da
P-5510 Zgrada star nepokretnopreventivn ostalo ne Novo ie VELIKA GO Zagrebaka
P-5515 Park skulpt nepokretnopreventivn ostalo ne Ulica Grgu Zadar ZADAR Zadarska
Z-6820 Kapela sv. nepokretnozatieno kulturno-pone Ujevii Krivodol PODBABLJ Splitsko-da
Z-6849 Hidrocentranepokretnozatieno ostalo ne NP Plitvik Plitvika Je PLITVIKA Liko-senjs
Z-6842 Kua Strieg nepokretnozatieno profana grane Ulica Silvi Sisak SISAK Sisako-mo
P-5513 Zgrade dvij nepokretnopreventivn profana grane Ul. J. Zori Dugo Selo DUGO SEL Zagrebaka
Z-6869 Tradicijske nematerija zatieno znanje i vj ne null Vie naselja -
P-5514 Mural autornepokretnopreventivn ostalo ne Rimska ulicSisak SISAK Sisako-mo
Z-6886 Masovna grnepokretnozatieno memorijalnne Soice UMBERAKZagrebaka
P-5516 Dvije fresk nepokretnopreventivn ostalo ne Salonitans Solin SOLIN Splitsko-da
P-5517 Katel Rosi nepokretnopreventivn profana grane Seget DonjiSEGET Splitsko-da
Z-6868 Kapela Sve nepokretnozatieno sakralna gr ne Donje SelitDonje Seli GLINA Sisako-mo
Z-6850 Arheoloki nepokretnozatieno arheolokane null Selo Sveti PERUI Liko-senjs
Z-6845 Crkva Vozdinepokretnozatieno sakralna gr ne Barlete GOSPI Liko-senjs
Z-6864 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Josipovac OSIJEK Osjeko-ba
P-5526 upni dvor nepokretnopreventivn sakralno-prne Gora PETRINJA Sisako-mo
Z-6879 Grobnica obinepokretnozatieno memorijalnne Groblje sv. IPoega POEGA Poeko-sl
P-5520 Stambena trnepokretnopreventivn profana grane rean 88 rean NEDELIE Meimursk
Z-6829 Muzej gradapokretno k zatieno muzejska gne null Crikvenica CRIKVENIC Primorsko-
Z-6832 Kulturnopovnepokretnozatieno kulturno-pone Marija Bist MARIJA BI Krapinsko-
P-5524 Ostaci crkvenepokretnopreventivn sakralna gr ne Mogori GOSPI Liko-senjs
Z-6867 esma Fulenepokretnozatieno profana grane Katel Stari KATELA Splitsko-da
P-5529 Sv. Katarin nepokretnopreventivn arheolokane null Rijeka RIJEKA Primorsko-
P-5528 Arheoloki nepokretnopreventivn arheolokane null Rijeka RIJEKA Primorsko-
P-5527 Deuce - arhnepokretnopreventivn arheolokane null Prezid ABAR Primorsko-
P-5550 Crkva sv. Tr nepokretnopreventivn sakralna gr ne Popova LukJANJINA Dubrovako
a preventivn arheolokane null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
P-5549 Stambeno-go nepokretnopreventivn profana grane Suura DUBROVNIDubrovako
P-5535 Srednjovje nepokretnopreventivn arheolokane null Zlatar ZLATAR Krapinsko-
P-5531 Zgrada Puknepokretnopreventivn profana grane KolodvorskVrbovec VRBOVEC Zagrebaka
P-5533 Ostaci drvenepokretnopreventivn ostalo ne Liki Ribnik GOSPI Liko-senjs
P-5530 Zadruni donepokretnopreventivn profana grane Trg A. Star Sveti Ivan ZSVETI IVANZagrebaka
P-5536 Kua Vukovinepokretnopreventivn profana grane Matije GupBabina Gre BABINA GRVukovarsko
P-5541 Crkva sv. O nepokretnopreventivn sakralna gr ne Donji KosinPERUI Liko-senjs
P-5540 Mlake - Lip nepokretnopreventivn arheolokane null Studena KLANA Primorsko-
Z-6854 Stambeno-pnepokretnozatieno profana grane Trg bana JoZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
P-5539 Umijee urnematerija preventivn znanje i vj ne null Vinkovci VINKOVCI Vukovarsko
P-5542 htp://lju nepokretnopreventivn memorijalnne Koprivnica KOPRIVNICKoprivnik
P-5546 Tradicije u nematerija preventivn znanje i vj ne null akovo AKOVO Osjeko-ba
Z-6851 Crkva sv. Junepokretnozatieno sakralna gr ne Podstrana PODSTRANSplitsko-da
Z-6858 Arheoloki nepokretnozatieno arheolokane null Novi VinodoNOVI VINOPrimorsko-
Z-6859 Kula Peovicnepokretnozatieno profana grane Omi OMI Splitsko-da
Z-6861 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Zadvarje ZADVARJE Splitsko-da
Z-6862 Sklop crkvenepokretnozatieno sakralno-prne Seoca OMI Splitsko-da
P-5552 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Povljana POVLJANA Zadarska
P-5551 Tradicijska nepokretnopreventivn profana grane Potona uliPoljanica B BISTRA Zagrebaka
P-5548 Katel u Pa nepokretnopreventivn profana grane Paz CEROVLJE Istarska
P-5544 Tradicijska nepokretnopreventivn profana grane ZagrebakaPeenica LEKENIK Sisako-mo
P-5559 Utvrda Katnepokretnopreventivn profana grane Gradinski Pula PULA - PO Istarska
P-5556 Tehnoloki nepokretnopreventivn ostalo ne Graberje Iv IVANI-GR Zagrebaka
Z-6880 Govor Dubrnematerija zatieno usmena preda ne null Dubravica DUBRAVIC Zagrebaka
P-5553 Kulturno-ponepokretnopreventivn kulturno-pone Daruvar DARUVAR Bjelovarsko
P-5554 Crkva Rod nepokretnopreventivn sakralna gr ne Kupinovac BJELOVAR Bjelovarsko
Z-6878 Umijee su nematerija zatieno znanje i vj ne null Split SPLIT Splitsko-da
Z-6883 Kompleks cnepokretnozatieno sakralno-prne Vrbnik Vrbnik VRBNIK Primorsko-
Z-6884 Kua Kumbanepokretnozatieno ostalo ne Omialj, D Omialj OMIALJ Primorsko-
P-5561 Kameni nadnepokretnopreventivn memorijalnne Varadin VARADIN Varadinsk
P-5555 Tradicijska nepokretnopreventivn ostalo ne Kordii u Kordii u UMBERAKZagrebaka
Z-6876 Spomenik stnepokretnozatieno memorijalnne Matije GupJarmina JARMINA Vukovarsko
P-5579 upna crkvanepokretnopreventivn sakralna gr ne Ul. J. Zori Dugo Selo DUGO SEL Zagrebaka
P-5572 Arheoloko nepokretnopreventivn arheolokane null Strava KONAVLE Dubrovako
P-5570 Crkva sv. Iv nepokretnopreventivn sakralna gr ne Ivanska IVANSKA Bjelovarsko
P-5569 Zgrada hrv nepokretnopreventivn profana grane Juriieva Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
P-5571 Povijesna c nepokretnopreventivn kulturno-pone Trstenik OREBI Dubrovako
P-5574 Rimokatoli nepokretnopreventivn memorijalnne Karlovac KARLOVAC Karlovaka
P-5576 Crkva sv. A nepokretnopreventivn sakralna gr ne Krstatice ZAGVOZD Splitsko-da
P-5580 Crkva Preo nepokretnopreventivn sakralna gr ne Medari Medari DRAGALI Brodsko-po
P-5581 Crkva pres nepokretnopreventivn sakralna gr ne Donji RogolDonji RogolOKUANI Brodsko-po
P-5575 Skupina mlinepokretnopreventivn ostalo ne Sunja SUNJA Sisako-mo
RZG-0745- Kompleks runepokretnozatieno kulturno-pone Trki Vrh Trki Vrh KRAPINA Krapinsko-
Z-1929 Pil s likom nepokretnozatieno sakralna gr ne Majerje PETRIJANE Varadinsk
Z-1107 Pil sv. Trojs nepokretnozatieno sakralna gr ne Kralja Tomi Belica BELICA Meimursk
Z-1494 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Kelemen JALABET Varadinsk
Z-3721 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Kelemen JALABET Varadinsk
Z-2949 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Goranec KLENOVNI Varadinsk
Z-2616 Devet kamen pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Klenovnik KLENOVNI Varadinsk
Z-1604 Inventar ka pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Klenovnik KLENOVNI Varadinsk
Z-1084 Kameni sponepokretnozatieno sakralna gr ne Klenovnik KLENOVNI Varadinsk
Z-4508 Orgulje- popokretno k zatieno glazbeni i ne null Klenovnik KLENOVNI Varadinsk
Z-3362 Priprema b nematerija zatieno znanje i vj ne null PlemeninKLENOVNI Varadinsk
Z-3407 Priprema b nematerija zatieno znanje i vj ne null PlemeninKLENOVNI Varadinsk
Z-4524 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Vukovoj KLENOVNI Varadinsk
Z-1383 Pozitiv u pokretno k zatieno glazbeni i ne null Donja VinjLEPOGLAV Varadinsk
Z-1963 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Kamenica LEPOGLAV Varadinsk
Z-3983 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Kamenica LEPOGLAV Varadinsk
N-13 Crkva sv. Junepokretnokulturno d sakralna gr ne RKT upa BeLepoglava LEPOGLAV Varadinsk
N-12 Crkva Bezgrnepokretnokulturno d sakralna gr ne RKT upa BeLepoglava LEPOGLAV Varadinsk
Z-1833 Lepoglavskanematerija zatieno znanje i vj da null Lepoglava LEPOGLAV Varadinsk
Z-42 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Lepoglava LEPOGLAV Varadinsk
Z-1395 Orgulje - popokretno k zatieno glazbeni i ne null Lepoglava LEPOGLAV Varadinsk
Z-1964 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null arovnica LEPOGLAV Varadinsk
Z-1828 Orgulje - p pokretno k zatieno glazbeni i ne null arovnica LEPOGLAV Varadinsk
Z-4751 Crkva sv. O nepokretnozatieno sakralna gr ne ukovec LUDBREG Varadinsk
Z-3437 Crkva alo nepokretnozatieno sakralna gr ne Ulica bana Ludbreg LUDBREG Varadinsk
Z-4665 Memorijalnnepokretnozatieno memorijalnne Ludbreg LUDBREG Varadinsk
Z-3720 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Ludbreg LUDBREG Varadinsk
Z-1605 Predmeti u pokretno kuzatieno ostalo ne null Ludbreg LUDBREG Varadinsk
Z-4750 Spomenik pnepokretnozatieno memorijalnne Ludbreg LUDBREG Varadinsk
Z-2395 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Selnik LUDBREG Varadinsk
Z-3719 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Mali Bukov MALI BUKOVaradinsk
Z-3442 Pil sv. Flori nepokretnozatieno sakralna gr ne Mali Bukov MALI BUKOVaradinsk
Z-4433 Kultivirani nepokretnozatieno kulturni krane Bela NOVI MAR Varadinsk
Z-3440 Arheolokonepokretnozatieno arheolokane null Donje MakoNOVI MAR Varadinsk
Z-1962 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Remetinec NOVI MAR Varadinsk
Z-2617 Crkva sv. K nepokretnozatieno sakralna gr ne Nova Ves PePETRIJANE Varadinsk
Z-3157 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Sveti ur SVETI UR Varadinsk
Z-1498 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Beletinec SVETI ILIJA Varadinsk
Z-3939 Dvorac Sek nepokretnozatieno profana grane Seketin SVETI ILIJA Varadinsk
Z-1606 Inventar crkpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Sveti Ilija SVETI ILIJA Varadinsk
Z-3938 Crkva sv. Il nepokretnozatieno sakralno-prne Trg J. GodriSveti Ilija SVETI ILIJA Varadinsk
Z-1493 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Bartolovec TRNOVEC BVaradinsk
Z-3982 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Bartolovec TRNOVEC BVaradinsk
Z-1499 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null emovec TRNOVEC BVaradinsk
Z-4550 Crkva sv. D nepokretnozatieno sakralna gr ne emovec TRNOVEC BVaradinsk
Z-2618 Poklonac svnepokretnozatieno sakralna gr ne emovec TRNOVEC BVaradinsk
Z-893 Zgrada, Ba nepokretnozatieno profana grane Bakaeva 1Varadin VARADIN Varadinsk
Z-2944 Vila Bedekonepokretnozatieno profana grane Cesareva uVaradin VARADIN Varadinsk
Z-2942 Palaa Hercnepokretnozatieno profana grane FranjevakiVaradin VARADIN Varadinsk
N-22 Palaa Patanepokretnokulturno d profana grane FranjevakiVaradin VARADIN Varadinsk
Z-3434 Kua "Dobrnepokretnozatieno profana grane Gajeva 10 Varadin VARADIN Varadinsk
Z-2613 Kameni sponepokretnozatieno sakralna gr ne Krianje Vr Varadin VARADIN Varadinsk
Z-2273 idovsko grnepokretnozatieno ostalo ne Mikinina uVaradin VARADIN Varadinsk
Z-2943 Palaa Kegl nepokretnozatieno profana grane Nazorova uVaradin VARADIN Varadinsk
Z-2612 Kameni spom nepokretnozatieno sakralna gr ne Optujska ulVaradin VARADIN Varadinsk
Z-2941 Palaa Erdonepokretnozatieno profana grane PreradovieVaradin VARADIN Varadinsk
Z-8 Pozitiv org pokretno k zatieno glazbeni i ne null Varadin VARADIN Varadinsk
Z-2945 Crkva sv. G nepokretnozatieno sakralna gr ne Trg bana JeVaradin VARADIN Varadinsk
Z-2611 Vijenica, Tnepokretnozatieno profana grane Trg kralja Varadin VARADIN Varadinsk
Z-2614 Palaa Dranepokretnozatieno profana grane Trg kralja T Varadin VARADIN Varadinsk
Z-2615 Palaa Prasnepokretnozatieno profana grane Trg MiljenkVaradin VARADIN Varadinsk
Z-2610 Palaa Petknepokretnozatieno profana grane Trg slobod Varadin VARADIN Varadinsk
Z-2940 Vila Ori, nepokretnozatieno profana grane Ulica P. Pr Varadin VARADIN Varadinsk
Z-2783 Cjelina arh pokretno kuzatieno arhivska g ne null Varadin VARADIN Varadinsk
Z-3793 Gradski muzpokretno k zatieno muzejska gne null Varadin VARADIN Varadinsk
N-19 Crkva Uznesnepokretnokulturno d sakralna gr ne Pavlinska uVaradin VARADIN Varadinsk
Z-3353 Mediarski nematerija zatieno tradicijski da null Vie naselja -
Z-1826 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Varadin VARADIN Varadinsk
Z-1827 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Varadin VARADIN Varadinsk
Z-3943 Palaa Zagrnepokretnozatieno profana grane DrakovievVaradin VARADIN Varadinsk
Z-3944 Pavlinski s nepokretnozatieno sakralna gr ne Pavlinska uVaradin VARADIN Varadinsk
Z-3937 Pil sv. Ivananepokretnozatieno sakralna gr ne Vidovski tr Varadin VARADIN Varadinsk
Z-3464 Skulptura nepokretnozatieno sakralna gr ne FranjevakiVaradin VARADIN Varadinsk
N-21 Stari Grad, nepokretnokulturno d profana grane StrossmayeVaradin VARADIN Varadinsk
Z-3463 Zbirka buknepokretnozatieno ostalo ne Varadin VARADIN Varadinsk
Z-2946 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Zbelava VARADIN Varadinsk
Z-1497 Skulptura " pokretno k zatieno sakralni/re ne null VaradinskeVARADINSVaradinsk
Z-3441 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null VaradinskeVARADINSVaradinsk
Z-1960 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null VaradinskeVARADINSVaradinsk
Z-1496 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null VaradinskeVARADINSVaradinsk
Z-1132 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null VaradinskeVARADINSVaradinsk
Z-1101 Pil sv. Iva nepokretnozatieno sakralna gr ne Veliki Buko VELIKI BU Varadinsk
Z-39 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Veliki Buko VELIKI BU Varadinsk
Z-1607 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Tuno VIDOVEC Varadinsk
Z-4549 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Tuno VIDOVEC Varadinsk
Z-1492 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Vidovec VIDOVEC Varadinsk
Z-3361 Jurjevski o nematerija zatieno obiaji, ob ne null Vidovec VIDOVEC Varadinsk
Z-4548 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralno-prne Gornja ulic Maran VINICA Varadinsk
Z-3439 Kompleks dnepokretnozatieno profana grane Vinika bb Maran VINICA Varadinsk
Z-3438 Kurija Pata nepokretnozatieno profana grane Trg M. GupVinica VINICA Varadinsk
Z-2423 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Maran VINICA Varadinsk
Z-2947 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null anjevo VISOKO Varadinsk
Z-3312 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Visoko VISOKO Varadinsk
Z-1442 Kua "Zalannepokretnozatieno profana grane Trg RepubliDonja DubrDONJA DU Meimursk
Z-1582 Crkva Uzvinepokretnozatieno sakralna gr ne Crkvena 6 Vratiinec VRATIINE Meimursk
Z-1438 Crkva Blaenepokretnozatieno sakralna gr ne Kriane CESTICA Varadinsk
Z-2279 Crkva Uzvinepokretnozatieno sakralno-prne Radovec CESTICA Varadinsk
Z-1077 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralno-prne RKT upa s Donja VoaDONJA VO Varadinsk
Z-1076 Crkva sv. T nepokretnozatieno sakralna gr ne RKT upa s Donja VoaDONJA VO Varadinsk
Z-1078 Spilja Vindi nepokretnozatieno arheolokane null Donja VoaDONJA VO Varadinsk
Z-1080 Crkva sv. B nepokretnozatieno sakralna gr ne HrastovljanMARTIJAN Varadinsk
Z-1086 Crkva sv. Krnepokretnozatieno sakralna gr ne Kriovljan MARTIJAN Varadinsk
Z-1090 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralno-prne Martijanec MARTIJAN Varadinsk
Z-1089 Dvorac Pat nepokretnozatieno profana grane Martijanec MARTIJAN Varadinsk
Z-1940 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Poljanec MARTIJAN Varadinsk
Z-442 Bauerov bunepokretnozatieno profana grane Varadin BrGORNJI KNVaradinsk
Z-1081 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralno-prne R.Rajtera 1 Ivanec IVANEC Varadinsk
Z-1439 Crkva sv. L nepokretnozatieno sakralna gr ne Mali Lovre CESTICA Varadinsk
Z-1932 Pil sv. Jako nepokretnozatieno sakralna gr ne Jakopovec JALABET Varadinsk
Z-1945 Arheoloka nepokretnozatieno arheolokane null Jalabet JALABET Varadinsk
Z-1930 Pil sv. Flori nepokretnozatieno sakralna gr ne Kelemen JALABET Varadinsk
n zatieno arheolokane null Kelemen JALABET Varadinsk
Z-1103 Crkva sv. Wnepokretnozatieno sakralno-prne Vukovoj KLENOVNI Varadinsk
Z-1075 Crkva Pohonepokretnozatieno sakralno-prne Donja VinjDonja VinjLEPOGLAV Varadinsk
Z-1083 Crkva sv. B nepokretnozatieno sakralno-prne RKT upa s Kamenica LEPOGLAV Varadinsk
Z-1082 Crkva sv. T nepokretnozatieno sakralna gr ne Kamenica LEPOGLAV Varadinsk
Z-1104 Crkva sv. Fl nepokretnozatieno sakralna gr ne RKT upa PZlogonje LEPOGLAV Varadinsk
Z-1105 Crkva Majkenepokretnozatieno sakralna gr ne RKT upa s arovnica LEPOGLAV Varadinsk
Z-1065 Crkva Srca nepokretnozatieno sakralna gr ne Apatija LUDBREG Varadinsk
Z-1947 Gradina Vunepokretnozatieno arheolokane null Hrastovsko LUDBREG Varadinsk
Z-1087 Crkva sv. Tr nepokretnozatieno sakralno-prne P. Zrinskog Ludbreg LUDBREG Varadinsk
Z-1943 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Ludbreg LUDBREG Varadinsk
Z-1939 Gradina t nepokretnozatieno arheolokane null Sigetec LudLUDBREG Varadinsk
Z-1239 Crkva sv. K nepokretnozatieno sakralna gr ne RKT upa svMali Bukov MALI BUKOVaradinsk
Z-1106 Crkva Blaenepokretnozatieno sakralna gr ne upanec MALI BUKOVaradinsk
Z-1074 Kurija, al nepokretnozatieno profana grane alinec 80 alinec MARUEVEVaradinsk
Z-1079 Crkva sv. R nepokretnozatieno sakralna gr ne RKT upa s Drukovec MARUEVEVaradinsk
Z-1091 Dvorac, Manepokretnozatieno profana grane MaruevecMaruevec MARUEVEVaradinsk
Z-1071 Crkva Blaenepokretnozatieno sakralna gr ne Bela NOVI MAR Varadinsk
Z-1093 Dvorac Erdnepokretnozatieno profana grane Specijalna Novi MarofNOVI MAR Varadinsk
Z-1094 Utvrda Pak nepokretnozatieno arheolokane null Paka NOVI MAR Varadinsk
Z-1097 Crkva Blaenepokretnozatieno sakralno-prne Remetinec Remetinec NOVI MAR Varadinsk
Z-2276 Poklonac Krnepokretnozatieno sakralna gr ne Drubinec PETRIJANE Varadinsk
Z-1926 Pil s likom nepokretnozatieno sakralna gr ne Petrijanec PETRIJANE Varadinsk
Z-1927 Pil sv. Flori nepokretnozatieno sakralna gr ne Petrijanec PETRIJANE Varadinsk
Z-1928 Pil sv. Jurj nepokretnozatieno sakralna gr ne Petrijanec PETRIJANE Varadinsk
Z-1942 Vijenica, nepokretnozatieno profana grane Trg Svetog Petrijanec PETRIJANE Varadinsk
Z-1941 Zgrada star nepokretnozatieno profana grane Petrijanec PETRIJANE Varadinsk
Z-1937 Grobna kape nepokretnozatieno sakralna gr ne Zelendvor PETRIJANE Varadinsk
Z-1575 Crkva sv. Banepokretnozatieno sakralno-prne Dravska 2, Bartolovec TRNOVEC BVaradinsk
Z-1232 Dvorac Leit nepokretnozatieno profana grane Jalkovec VARADIN Varadinsk
Z-1946 Most prekonepokretnozatieno profana grane Jalkovec VARADIN Varadinsk
Z-2275 Crkva sv.Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne FranjevakiVaradin VARADIN Varadinsk
Z-2269 Crkva sv. T nepokretnozatieno sakralna gr ne Kapucinski Varadin VARADIN Varadinsk
Z-2272 Kameni sponepokretnozatieno sakralna gr ne StrossmayeVaradin VARADIN Varadinsk
Z-2271 Meteorolok nepokretnozatieno profana grane Ulica Alojz Varadin VARADIN Varadinsk
Z-2267 Crkva sv. V nepokretnozatieno sakralna gr ne Vidovski tr Varadin VARADIN Varadinsk
Z-1098 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Rukljevina VARADINSVaradinsk
Z-1938 Crkva sv. B nepokretnozatieno sakralna gr ne Svibovec PoSRAINEC Varadinsk
Z-1099 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Perivoj MarVaradinskeVARADINSVaradinsk
Z-1100 Crkva sv. Fr nepokretnozatieno sakralno-prne Dravska 44,Veliki Buko VELIKI BU Varadinsk
Z-1486 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null akovec AKOVEC Meimursk
N-23 Kompleks Stnepokretnokulturno d profana grane Trg Republiakovec AKOVEC Meimursk
Z-4505 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null akovec AKOVEC Meimursk
Z-3945 Visoka uitenepokretnozatieno profana grane Ulica dr. A akovec AKOVEC Meimursk
Z-3436 Crkva Svih nepokretnozatieno sakralna gr ne upa Svih Dekanovec DEKANOVEMeimursk
Z-4178 Orgulje iz pokretno k zatieno glazbeni i ne null Donja DubrDONJA DU Meimursk
Z-4288 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Donji Kralj DONJI KRA Meimursk
Z-4666 Crkva Sv.Ju nepokretnozatieno sakralno-prne Sveti Juraj Sveti Juraj DONJI KRA Meimursk
Z-4507 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Gorian GORIAN Meimursk
Z-2950 Crkva sv.Leonepokretnozatieno sakralno-prne upa sv. Le Gorian GORIAN Meimursk
Z-2621 Kurija star nepokretnozatieno profana grane A.Stepinca Kotoriba KOTORIBA Meimursk
Z-1487 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Kotoriba KOTORIBA Meimursk
Z-4220 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Kotoriba KOTORIBA Meimursk
Z-1490 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Mala SubotMALA SUB Meimursk
Z-2619 Crkva Marije nepokretnozatieno sakralna gr ne Martinska Mursko SreMURSKO SRMeimursk
Z-4177 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Macinec NEDELIE Meimursk
Z-2620 Crkva Pohonepokretnozatieno sakralna gr ne Dr. Ivana N Macinec NEDELIE Meimursk
Z-2623 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne upa sv. MaPodturen PODTURENMeimursk
Z-1488 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Cirkovljan PRELOG Meimursk
Z-4287 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Cirkovljan PRELOG Meimursk
Z-4506 Orgulje u crpokretno k zatieno sakralni/re ne null Drakovec PRELOG Meimursk
Z-1489 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Prelog PRELOG Meimursk
Z-4176 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Prelog PRELOG Meimursk
Z-3946 Poklonac svnepokretnozatieno sakralna gr ne Ulica braePribislavec PRIBISLAV Meimursk
Z-3435 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Trg sv. Mar Selnica SELNICA Meimursk
Z-3364 Umijee izrnematerija zatieno znanje i vj ne null Selnica SELNICA Meimursk
Z-1811 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Sveta MarijSVETA MARMeimursk
Z-3403 Svetomarsknematerija zatieno usmena predane null Sveta MarijSVETA MARMeimursk
Z-4227 Tradicijsko nematerija zatieno znanje i vj ne null Sveta MarijSVETA MARMeimursk
Z-2622 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Kapelak Kapelak SVETI MARMeimursk
N-25 Kapela sv. nepokretnokulturno d sakralna gr ne Jelenska b enkovec ENKOVEC Meimursk
N-26 Crkva sv. J nepokretnokulturno d sakralna gr ne RKT upa s trigova TRIGOVA Meimursk
Z-2422 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null trigova TRIGOVA Meimursk
Z-3443 Pil sv. Flori nepokretnozatieno sakralna gr ne trigova bbtrigova TRIGOVA Meimursk
Z-3444 Pil sv. Roka nepokretnozatieno sakralna gr ne trigova bbtrigova TRIGOVA Meimursk
Z-1812 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Vratiinec VRATIINE Meimursk
Z-3324 Bednjanski nematerija zatieno usmena predane null Bednja BEDNJA Varadinsk
Z-3159 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Bednja BEDNJA Varadinsk
Z-4214 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Cvetlin BEDNJA Varadinsk
Z-3912 Dvor Trako pokretno k zatieno muzejska gne null Trakoan BEDNJA Varadinsk
N-18 Dvorac Dranepokretnokulturno d profana grane Trakoan Trakoan BEDNJA Varadinsk
Z-3942 Pil Pieta nepokretnozatieno sakralna gr ne Ulica bana Beretinec BERETINECVaradinsk
Z-1602 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Brezniki BREZNIKI Varadinsk
Z-4504 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Brezniki BREZNIKI Varadinsk
Z-3941 Pil sa skul nepokretnozatieno sakralna gr ne VinogradskaDubrava KriCESTICA Varadinsk
Z-3940 Pil Tunog Knepokretnozatieno sakralna gr ne Varadinsk Kolarovec CESTICA Varadinsk
Z-4215 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Natkriovlj CESTICA Varadinsk
Z-4523 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Donja VoaDONJA VO Varadinsk
Z-4171 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Donja VoaDONJA VO Varadinsk
Z-2948 Arheoloka nepokretnozatieno arheolokane null Gornji MartMARTIJAN Varadinsk
Z-1824 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null HrastovljanMARTIJAN Varadinsk
Z-1485 Inventar crkpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Kriovljan MARTIJAN Varadinsk
Z-4216 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Radovec PoCESTICA Varadinsk
Z-1491 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Martijanec MARTIJAN Varadinsk
Z-3156 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Martijanec MARTIJAN Varadinsk
Z-1603 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Ivanec IVANEC Varadinsk
Z-3618 Tradicijsko nematerija zatieno tradicijski ne null Vie naselja -
Z-1825 Orgulje-pozpokretno k zatieno glazbeni i ne null Radovan IVANEC Varadinsk
Z-3158 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Jakopovec JALABET Varadinsk
Z-1495 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Jalabet JALABET Varadinsk
Z-852 Dvorac au nepokretnozatieno profana grane renjevo BERETINECVaradinsk
Z-853 Dvorac Kri nepokretnozatieno profana grane Cestica CESTICA Varadinsk
Z-880 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Hum BrezniBrezniki BREZNIKI Varadinsk
Z-881 Dvorac Dranepokretnozatieno profana grane Klenovnik Klenovnik KLENOVNI Varadinsk
Z-882 Crkva Bezgrnepokretnozatieno sakralno-prne RKT upa BeLepoglava LEPOGLAV Varadinsk
Z-883 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne RKT upa BeLepoglava LEPOGLAV Varadinsk
Z-884 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralno-prne RKT upa s Maruevec MARUEVEVaradinsk
Z-885 Crkva sv. Junepokretnozatieno sakralna gr ne RKT upa svLepoglava LEPOGLAV Varadinsk
Z-886 Dvorac Tra nepokretnozatieno profana grane Trakoan Trakoan BEDNJA Varadinsk
Z-887 Zgrada, Ognnepokretnozatieno profana grane Ognjena PrVaradin VARADIN Varadinsk
Z-888 Crkva Uznesnepokretnozatieno sakralna gr ne Pavlinska uVaradin VARADIN Varadinsk
Z-889 Stari grad, nepokretnozatieno profana grane StrossmayeVaradin VARADIN Varadinsk
Z-894 Kua Mrazov nepokretnozatieno profana grane FranjevakiVaradin VARADIN Varadinsk
Z-895 Kua Terstenepokretnozatieno profana grane FranjevakiVaradin VARADIN Varadinsk
Z-896 Palaa Patanepokretnozatieno profana grane FranjevakiVaradin VARADIN Varadinsk
Z-897 Palaa Varanepokretnozatieno profana grane FranjevakiVaradin VARADIN Varadinsk
Z-898 Palaa Zak nepokretnozatieno profana grane HabdelievVaradin VARADIN Varadinsk
Z-899 Gradska kulnepokretnozatieno profana grane Trg bana JeVaradin VARADIN Varadinsk
Z-900 Kua Ritz, Tnepokretnozatieno profana grane Trg kralja Varadin VARADIN Varadinsk
Z-901 Kua Jaccom nepokretnozatieno profana grane Trg kralja Varadin VARADIN Varadinsk
Z-902 Pavlinski m nepokretnozatieno profana grane TrstenjakovVaradin VARADIN Varadinsk
Z-903 Palaa Patanepokretnozatieno profana grane ZagrebakaVaradin VARADIN Varadinsk
Z-904 Palaa Erdnepokretnozatieno profana grane Kapucinski Varadin VARADIN Varadinsk
Z-905 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralno-prne RKT upa svVaradinskeVARADINSVaradinsk
Z-906 Katel zagr nepokretnozatieno profana grane Trg slobod VaradinskeVARADINSVaradinsk
Z-907 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Franjevakiakovec AKOVEC Meimursk
Z-908 Kompleks Snepokretnozatieno profana grane Trg Republiakovec AKOVEC Meimursk
Z-909 Crkva Presvnepokretnozatieno sakralna gr ne Matije GupNedelie NEDELIE Meimursk
Z-910 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Sveti Marti Sveti Marti SVETI MARMeimursk
Z-911 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Jelenska b enkovec ENKOVEC Meimursk
Z-912 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralno-prne RKT upa s trigova TRIGOVA Meimursk
Z-1066 Pil Madonenepokretnozatieno sakralna gr ne Trg Svete MBednja BEDNJA Varadinsk
Z-1067 Crkva Uznesnepokretnozatieno sakralno-prne RKT upa UzBednja BEDNJA Varadinsk
Z-1068 Crkva sv. Jonepokretnozatieno sakralna gr ne RKT upa USveti Josip BEDNJA Varadinsk
Z-1069 Dvorac Starnepokretnozatieno profana grane Bela NOVI MAR Varadinsk
Z-1070 Katel-dvornepokretnozatieno profana grane Bela NOVI MAR Varadinsk
Z-1072 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne RKT upa BiBisag BREZNICA Varadinsk
Z-1073 Crkva sv. Penepokretnozatieno sakralna gr ne RKT upa svCvetlin BEDNJA Varadinsk
Z-1085 Ckva Presvenepokretnozatieno sakralna gr ne RKT upa PrKlenovnik KLENOVNI Varadinsk
Z-1088 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralno-prne RKT upa s Margean IVANEC Varadinsk
Z-1092 Crkva sv. Tr nepokretnozatieno sakralna gr ne RKT upa BeMeljan BEDNJA Varadinsk
Z-1095 Crkva sv. D nepokretnozatieno sakralna gr ne RKT upa svPrigorec IVANEC Varadinsk
Z-1096 Crkva Blaenepokretnozatieno sakralna gr ne RKT upa s Radovan IVANEC Varadinsk
Z-1102 Crkva Presvnepokretnozatieno sakralna gr ne RKT upa PVisoko VISOKO Varadinsk
Z-1108 Crkva Uznesnepokretnozatieno sakralna gr ne RKT upa UBelica BELICA Meimursk
Z-1109 Crkva sv. L nepokretnozatieno sakralna gr ne Cirkovljan Cirkovljan PRELOG Meimursk
Z-1110 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne ukovec b ukovec PRELOG Meimursk
Z-1111 Crkva sv. Manepokretnozatieno sakralna gr ne Drakovie Donji Kralj DONJI KRA Meimursk
Z-1112 Crkva sv. R nepokretnozatieno sakralna gr ne RKT upa svDrakovec PRELOG Meimursk
Z-1113 Crkva sv. V nepokretnozatieno sakralno-prne Trg Oslobo Donji Vido DONJI VID Meimursk
Z-1114 Poklonac svnepokretnozatieno sakralna gr ne Drakovie Drakovec PRELOG Meimursk
Z-1115 Crkva sv. K nepokretnozatieno sakralna gr ne Gornji Mih Gornji MihaGORNJI MI Meimursk
Z-1116 Crkva Sedam nepokretnozatieno sakralna gr ne Alojzija St Kotoriba KOTORIBA Meimursk
Z-1117 Crkva sv. Junepokretnozatieno sakralno-prne Plekovec Lopatinec SVETI JUR Meimursk
Z-1118 Crkva Poronepokretnozatieno sakralno-prne RKT upa Ma Mala SubotMALA SUB Meimursk
Z-1119 Crkva sv. Jaknepokretnozatieno sakralna gr ne Glavna ulic Prelog PRELOG Meimursk
Z-1120 Dvorac Fetnepokretnozatieno profana grane Katelska 1Pribislavec PRIBISLAV Meimursk
Z-1121 Crkva Uznesnepokretnozatieno sakralno-prne RKT upa svSveta MarijSVETA MARMeimursk
Z-1122 Crkva sv. Krnepokretnozatieno sakralna gr ne Sveti Kri b Sveti Kri MALA SUB Meimursk
Z-1123 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralno-prne RKT upa s trigova TRIGOVA Meimursk
Z-1124 Majur Fetenepokretnozatieno profana grane trukovec trukovec MURSKO SRMeimursk
Z-1125 Zgrada star nepokretnozatieno profana grane Vratiinec VRATIINE Meimursk
Z-1234 Crkva Svih nepokretnozatieno sakralna gr ne RKT upa SvBeletinec SVETI ILIJA Varadinsk
Z-1235 Crkva Sv. Mnepokretnozatieno sakralno-prne RKT upa s Gornji Kne GORNJI KNVaradinsk
Z-1236 Kula u Gor nepokretnozatieno profana grane Gornji Kne GORNJI KNVaradinsk
Z-1237 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne RKT upa svJakopovec JALABET Varadinsk
Z-1238 Dvorac Batnepokretnozatieno profana grane Trg Svetog Ludbreg LUDBREG Varadinsk
Z-1240 Crkva Svetanepokretnozatieno sakralno-prne RKT upa S Svibovec VARADINSVaradinsk
Z-1241 Dvor Drak nepokretnozatieno profana grane Veliki Buko VELIKI BU Varadinsk
Z-1135 Gradsko gronepokretnozatieno memorijalnne Hallerova aVaradin VARADIN Varadinsk
Z-1440 Crkva sv. K nepokretnozatieno sakralna gr ne Kelemen JALABET Varadinsk
Z-1441 Crkva sv. E nepokretnozatieno sakralno-prne Trg brae RJalabet JALABET Varadinsk
Z-1577 Dvorac Bajnnepokretnozatieno profana grane Gornje Lad Gornje Lad VINICA Varadinsk
Z-1579 Crkva sv. B nepokretnozatieno sakralno-prne Natkriovlj CESTICA Varadinsk
Z-1580 Crkva sv. V nepokretnozatieno sakralno-prne RKT upa VVidovec VIDOVEC Varadinsk
Z-1581 Dvorac Jordnepokretnozatieno profana grane Vidovec VIDOVEC Varadinsk
Z-1931 Pil s likom nepokretnozatieno sakralna gr ne Vidovec VIDOVEC Varadinsk
Z-1933 Pranger "Srnepokretnozatieno profana grane Trg Matije Vinica VINICA Varadinsk
Z-1935 Zdenac s k nepokretnozatieno sakralna gr ne Trg Matije Vinica VINICA Varadinsk
Z-1936 Pil sv. Bene nepokretnozatieno sakralna gr ne Vinica VINICA Varadinsk
Z-2266 Crkva Uznesnepokretnozatieno sakralno-prne Trg Ivana P Varadin VARADIN Varadinsk
Z-2268 Crkva Roennepokretnozatieno sakralna gr ne Urulinska Varadin VARADIN Varadinsk
Z-2270 Crkva sv. F nepokretnozatieno sakralna gr ne Nazorova uVaradin VARADIN Varadinsk
Z-2274 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralno-prne Trg slobod Varadin VARADIN Varadinsk
Z-2277 Dvorac Patanepokretnozatieno profana grane Vidovec VIDOVEC Varadinsk
Z-2278 Crkva sv. Penepokretnozatieno sakralno-prne RKT upa PPetrijanec PETRIJANE Varadinsk
Z-2574 Mlin obitel nepokretnozatieno profana grane Kuan GornGornji Ku VARADIN Varadinsk
Z-5187 Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone akovec AKOVEC Meimursk
Z-5417 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Varadin VARADIN Varadinsk
Z-5188 Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone VaradinskeVARADINSVaradinsk
Z-6100 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Bednja BEDNJA Varadinsk
RZG-63 Predmeti u pokretno kuzatieno ostalo ne null renjevo BERETINECVaradinsk
Z-5185 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Lepoglava LEPOGLAV Varadinsk
Z-5055 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Lepoglava LEPOGLAV Varadinsk
Z-5234 Inventar pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Lepoglava LEPOGLAV Varadinsk
Z-6057 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Ludbreg LUDBREG Varadinsk
RZG-98 Inventar crkpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Varadin VARADIN Varadinsk
Z-5364 Inventar f pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Varadin VARADIN Varadinsk
Z-6455 Inventar K pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Varadin VARADIN Varadinsk
RZG-96 Inventar Urpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Varadin VARADIN Varadinsk
RZG-84 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Varadin VARADIN Varadinsk
R-56 Slika " Ma pokretno k zatieno sakralni/re ne null Varadin VARADIN Varadinsk
RZG-60 Raspelo iz pokretno k zatieno sakralni/re ne null Varadin VARADIN Varadinsk
RZG-132 Etnografskapokretno k zatieno etnografsk ne null VaradinskeVARADINSVaradinsk
Z-5529 Zaviajni mpokretno k zatieno muzejska gne null VaradinskeVARADINSVaradinsk
Z-1388 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Lobor LOBOR Krapinsko-
Z-2362 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Lobor LOBOR Krapinsko-
Z-2367 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralno-prne Lobor LOBOR Krapinsko-
Z-3986 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Lobor LOBOR Krapinsko-
Z-2086 Dvorac nepokretnozatieno profana grane Lovrean ZLATAR BIS Krapinsko-
Z-2839 Crkva sv. Junepokretnozatieno sakralna gr ne Lovrea SelKRAPINSKEKrapinsko-
Z-2234 Crkva Bezgrnepokretnozatieno sakralno-prne Mae MAE Krapinsko-
Z-1128 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Marija Bist MARIJA BI Krapinsko-
Z-2361 Crkva sv. Manepokretnozatieno sakralna gr ne Trg pape Iv Marija Bist MARIJA BI Krapinsko-
Z-4417 Spomenik Se nepokretnozatieno memorijalnne Samci 64 Samci GORNJA STKrapinsko-
Z-2846 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Orehovica BEDEKOV Krapinsko-
Z-2232 Crkva Uznesnepokretnozatieno sakralna gr ne Oroslavje OROSLAVJEKrapinsko-
Z-2082 Crkva sv. D nepokretnozatieno sakralna gr ne Pavlovec PrPREGRADAKrapinsko-
Z-2847 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Peraves MAE Krapinsko-
Z-2844 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Petrova Go LOBOR Krapinsko-
Z-2494 Crkva sv. B nepokretnozatieno sakralna gr ne Petrovsko PETROVSK Krapinsko-
Z-2495 Crkva sv. P nepokretnozatieno sakralna gr ne Petrovsko PETROVSK Krapinsko-
Z-2363 Crkva sv. L nepokretnozatieno sakralna gr ne Podgorje BiMARIJA BI Krapinsko-
Z-3036 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Podgorje BiMARIJA BI Krapinsko-
Z-2842 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Poljana SutZAGORSKA Krapinsko-
Z-3989 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Poljanica BiMARIJA BI Krapinsko-
Z-1394 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Pregrada PREGRADAKrapinsko-
Z-2364 Crkva sv. L nepokretnozatieno sakralna gr ne Vrh Pregra Pregrada PREGRADAKrapinsko-
Z-3509 Zgrada star nepokretnozatieno profana grane Stjepana R Pregrada PREGRADAKrapinsko-
Z-4803 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Pregrada PREGRADAKrapinsko-
Z-2365 Crkva sv. Penepokretnozatieno sakralno-prne Prilin HUM NA SUKrapinsko-
Z-1903 Kurija, Rat nepokretnozatieno profana grane Ratkovec Ratkovec ZLATAR Krapinsko-
Z-3113 Spomenik "Lnepokretnozatieno memorijalnne Ravno Brez KUMROVECKrapinsko-
Z-2491 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Slani Potok GORNJA STKrapinsko-
Z-1396 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Sopot PREGRADAKrapinsko-
Z-2092 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Sopot PREGRADAKrapinsko-
Z-2093 Crkva Blaenepokretnozatieno sakralna gr ne Strmec VELIKO TR Krapinsko-
Z-1902 Kupalini nepokretnozatieno profana grane Stubike ToSTUBIKE Krapinsko-
Z-2089 Crkva Majk nepokretnozatieno sakralna gr ne Sveti Kri BUDININKrapinsko-
Z-2236 Crkva sv. Krnepokretnozatieno sakralna gr ne Sveti Kri TUHELJ Krapinsko-
Z-2097 Crkva sv. Krnepokretnozatieno sakralna gr ne Trg hrvatsk Sveti Kri Z SVETI KRI Krapinsko-
Z-3148 Etnografskapokretno kuzatieno etnografsk ne null Sveti Kri Z SVETI KRI Krapinsko-
Z-2496 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Sveti MatejGORNJA STKrapinsko-
Z-2085 Crkva Majk nepokretnozatieno sakralna gr ne Trgovie HRAINA Krapinsko-
Z-7 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Trki Vrh KRAPINA Krapinsko-
Z-2490 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Tugonica MARIJA BI Krapinsko-
Z-2225 Crkva sv. Jonepokretnozatieno sakralna gr ne Tuhelj TUHELJ Krapinsko-
Z-2226 Crkva Uznesnepokretnozatieno sakralno-prne Tuhelj TUHELJ Krapinsko-
Z-4664 Rodna kuanepokretnozatieno profana grane Valentinov PREGRADAKrapinsko-
Z-2497 Crkva sv. Tr nepokretnozatieno sakralna gr ne Velika Erpe VELIKO TR Krapinsko-
Z-4609 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Velika Erpe VELIKO TR Krapinsko-
Z-2841 Crkva sv. B nepokretnozatieno sakralna gr ne Veliki KomoMAE Krapinsko-
Z-3524 Crkva Majk nepokretnozatieno sakralna gr ne Veliko Trgo VELIKO TR Krapinsko-
Z-3521 Crkva Pohonepokretnozatieno sakralna gr ne Vinagora PREGRADAKrapinsko-
Z-3522 Pil sv. Trojs nepokretnozatieno sakralna gr ne Vrbovo HRAINA Krapinsko-
Z-4109 Dvorac Bra nepokretnozatieno profana grane Zabok ZABOK Krapinsko-
Z-2229 Dvorac Gre nepokretnozatieno profana grane Gredice Za Zabok ZABOK Krapinsko-
Z-2498 Crkva sv. Je nepokretnozatieno sakralna gr ne Zabok ZABOK Krapinsko-
Z-2765 Zgrada star nepokretnozatieno profana grane Zagorska SeZAGORSKA Krapinsko-
Z-3512 Kurija Pokl nepokretnozatieno profana grane Zagorska SeZAGORSKA Krapinsko-
Z-2843 Crkva Uznesnepokretnozatieno sakralna gr ne Zajezda BUDININKrapinsko-
Z-2219 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Zavrje Za SVETI KRI Krapinsko-
Z-4104 Kurija upn nepokretnozatieno sakralno-prne Juraja erj Zlatar ZLATAR Krapinsko-
Z-1783 Kurija Kegl nepokretnozatieno profana grane Sajmina 3 Zlatar ZLATAR Krapinsko-
Z-1784 Sokolski d nepokretnozatieno profana grane ZagrebakaZlatar ZLATAR Krapinsko-
Z-2220 Crkva Uznesnepokretnozatieno sakralna gr ne Trg Slobod Zlatar ZLATAR Krapinsko-
Z-2094 Crkva sv. B nepokretnozatieno sakralna gr ne Magdaleni BedekovinBEDEKOV Krapinsko-
Z-2637 Tvornica "Z nepokretnozatieno profana grane BedekovinBEDEKOV Krapinsko-
Z-2766 upni dvor nepokretnozatieno sakralno-prne Belec ZLATAR Krapinsko-
Z-2357 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Bojano ZAGORSKA Krapinsko-
Z-2366 Dvorac Bor nepokretnozatieno profana grane Borkovec Borkovec ZLATAR Krapinsko-
Z-2634 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Bregi KostePREGRADAKrapinsko-
Z-2081 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralno-prne Ratkajeva uDesini DESINI Krapinsko-
Z-4060 Dvor Veliki pokretno k zatieno muzejska gne null Hum KoniDESINI Krapinsko-
Z-3523 Pil sv. Marknepokretnozatieno sakralna gr ne Domovec HRAINA Krapinsko-
Z-3309 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Donja BatinZLATAR Krapinsko-
Z-2360 Crkva Presvnepokretnozatieno sakralna gr ne Trg Matije Donja Stub DONJA STUKrapinsko-
Z-3515 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Dubovec GORNJA STKrapinsko-
Z-2096 Crkva sv. Junepokretnozatieno sakralna gr ne urmanec urmanec URMANE Krapinsko-
Z-2359 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Gornja Ple PREGRADAKrapinsko-
Z-3517 Crkva sv. Junepokretnozatieno sakralna gr ne Gornja Stu GORNJA STKrapinsko-
Z-3507 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane ZagrebakaGornja Stu GORNJA STKrapinsko-
Z-4418 Spomen-parnepokretnozatieno memorijalnne Trg Svetog Gornja Stu GORNJA STKrapinsko-
Z-3268 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne Gornje Jes JESENJE Krapinsko-
Z-3698 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Gornji Kral HRAINA Krapinsko-
Z-2416 Pozitiv u cr pokretno k zatieno glazbeni i ne null Gotalovec BUDININKrapinsko-
Z-3514 Crkva sv. P nepokretnozatieno sakralna gr ne Gotalovec BUDININKrapinsko-
Z-2100 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Grabrovec ZABOK Krapinsko-
Z-3508 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Zrinaki 1 Gusakovec GORNJA STKrapinsko-
Z-2845 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Hraina HRAINA Krapinsko-
Z-2869 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Hraina HRAINA Krapinsko-
Z-3205 Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Hraina HRAINA Krapinsko-
Z-4534 Kurija Belo nepokretnozatieno profana grane Trgovie 5Hraina HRAINA Krapinsko-
Z-2636 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Hrak Breg KRAPINSKEKrapinsko-
Z-3518 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Hum BistriMARIJA BI Krapinsko-
Z-2633 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Hum KoniDESINI Krapinsko-
Z-2870 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Hum KoniDESINI Krapinsko-
Z-3323 Govor Humanematerija zatieno usmena predane null Hum na SutHUM NA SUKrapinsko-
Z-3416 Zgrada, Hum nepokretnozatieno profana grane Hum na SutHum na SutHUM NA SUKrapinsko-
Z-4202 Kurija Fabi nepokretnozatieno profana grane Hum StubiGORNJA STKrapinsko-
Z-2237 Crkva sv. I nepokretnozatieno sakralna gr ne Ivani Milj ZAGORSKA Krapinsko-
Z-2099 Crkva sv. Junepokretnozatieno sakralna gr ne Jezero Klan VELIKO TR Krapinsko-
Z-2635 Crkva sv. Jonepokretnozatieno sakralna gr ne Kapelski Vr KRALJEVECKrapinsko-
Z-3519 Utvrda Ces nepokretnozatieno arheolokane null Klanjec KLANJEC Krapinsko-
Z-2095 Crkva sv. Fl nepokretnozatieno sakralna gr ne Klanjec KLANJEC Krapinsko-
Z-2977 Inventar pr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Klanjec KLANJEC Krapinsko-
Z-3610 Galerija An pokretno k zatieno muzejska gne null Klanjec KLANJEC Krapinsko-
Z-4802 "Brozova z nepokretnozatieno profana grane Trg Antuna Klanjec KLANJEC Krapinsko-
Z-3779 Plemiki g nepokretnozatieno arheolokane null Klenovec H HUM NA SUKrapinsko-
Z-4335 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Klenovec H HUM NA SUKrapinsko-
Z-2233 Crkva Blaenepokretnozatieno sakralna gr ne Klupci-dio KRAPINSKEKrapinsko-
Z-3985 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Klupci-dio KRAPINSKEKrapinsko-
Z-2098 Crkva sv. V nepokretnozatieno sakralna gr ne Komor ZarSVETI KRI Krapinsko-
Z-3520 Katel Konj nepokretnozatieno profana grane Konjina KONJINAKrapinsko-
Z-2840 Crkva sv. D nepokretnozatieno sakralna gr ne Konjina KONJINAKrapinsko-
Z-2084 Kompleks crnepokretnozatieno sakralno-prne Kostel PREGRADAKrapinsko-
Z-3150 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Kostel PREGRADAKrapinsko-
Z-2868 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Kraljevec naKRALJEVECKrapinsko-
Z-4107 Crkva Presvnepokretnozatieno sakralno-prne Kraljevec naKRALJEVECKrapinsko-
Z-3919 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Krapina KRAPINA Krapinsko-
Z-3354 Priprema trnematerija zatieno znanje i vj ne null Vie naselja -
Z-3357 Umijee izrnematerija zatieno tradicijski da null Krapina KRAPINA Krapinsko-
Z-3484 Umijee izranematerija zatieno znanje i vj ne null Vie naselja -
Z-3510 Zgrada Osnonepokretnozatieno profana grane Trg StjepanKrapina KRAPINA Krapinsko-
Z-3805 Muzej krapipokretno k zatieno muzejska gne null Krapina KRAPINA Krapinsko-
Z-3865 Park skulpt nepokretnozatieno kulturno-pone Krapina KRAPINA Krapinsko-
Z-4218 Oruglje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Krapina KRAPINA Krapinsko-
Z-1127 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Krapinske TKRAPINSKEKrapinsko-
Z-2090 Crkva Presvnepokretnozatieno sakralna gr ne Krapinske TKRAPINSKEKrapinsko-
Z-2091 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Krapinske TKRAPINSKEKrapinsko-
Z-2227 Crkva sv. P nepokretnozatieno sakralna gr ne Kruljevo S OROSLAVJEKrapinsko-
Z-4434 Muzej "Sta pokretno k zatieno muzejska gne null Kumrovec KUMROVECKrapinsko-
Z-3513 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Kuzminec MIHOVLJA Krapinsko-
Z-2358 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne Lastine HUM NA SUKrapinsko-
Z-4108 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Laz Bistrik MARIJA BI Krapinsko-
Z-2221 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Lenie TUHELJ Krapinsko-
Z-2920 Crkva sv. Junepokretnozatieno sakralna gr ne Lepajci KRAPINA Krapinsko-
Z-4105 Kapela sv. Fnepokretnozatieno sakralna gr ne Letovan N KLANJEC Krapinsko-
Z-5009 Zgrada, Magnepokretnozatieno profana grane Magistrats Krapina KRAPINA Krapinsko-
Z-5268 Dvorac Dubnepokretnozatieno profana grane Dobrava 3 Pregrada PREGRADAKrapinsko-
Z-5007 Kurija rb nepokretnozatieno profana grane rbinec ZLATAR Krapinsko-
Z-5008 Dvorac Mihnepokretnozatieno profana grane Tuheljske T TUHELJ Krapinsko-
RZG-0113- Kurija Klok nepokretnozatieno profana grane Klokovec KRAPINSKEKrapinsko-
Z-1571 Dvorac Kul nepokretnozatieno profana grane Velika Ves KRAPINA Krapinsko-
Z-1724 upni dvor, nepokretnozatieno profana grane Trg Matije Donja Stub DONJA STUKrapinsko-
Z-1725 Zgrada ljek nepokretnozatieno profana grane Trg Matije Donja Stub DONJA STUKrapinsko-
Z-1726 Dvorac Poz nepokretnozatieno profana grane Poznanove BEDEKOV Krapinsko-
Z-1727 Dvorac Trn nepokretnozatieno profana grane Gornja Pa KRAPINA Krapinsko-
Z-1728 Dvorac Gornepokretnozatieno profana grane Aleja Drag BedekovinBEDEKOV Krapinsko-
Z-1729 Dvorac Donnepokretnozatieno profana grane Antuna MihBedekovinBEDEKOV Krapinsko-
Z-1730 Dvorac, Trg nepokretnozatieno profana grane Trg hrvatsk Sveti Kri Z SVETI KRI Krapinsko-
Z-1904 Dvorac Zaj nepokretnozatieno profana grane Zajezda BUDININKrapinsko-
Z-1905 Dvorac Lob nepokretnozatieno profana grane Lobor LOBOR Krapinsko-
Z-1906 Dvorac Mir nepokretnozatieno profana grane Mirkovec SVETI KRI Krapinsko-
Z-1907 Dvorac Gorinepokretnozatieno profana grane Gorika 15 Pregrada PREGRADAKrapinsko-
Z-2080 Crkva sv. Junepokretnozatieno sakralna gr ne Trg sv. Jurj Desini DESINI Krapinsko-
Z-2083 Crkva sv. Junepokretnozatieno sakralna gr ne Belec ZLATAR Krapinsko-
Z-2087 Dvorac Orinepokretnozatieno profana grane Samci 64 Samci GORNJA STKrapinsko-
Z-2088 Kurija kar nepokretnozatieno profana grane kbr. 137 karievo KRAPINA Krapinsko-
Z-2222 Crkva Presvnepokretnozatieno sakralna gr ne Radoboj RADOBOJ Krapinsko-
Z-2223 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne Donja BatinZLATAR Krapinsko-
Z-2224 Crkve sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Martinin ZLATAR Krapinsko-
Z-2228 Dvorac Be nepokretnozatieno profana grane Valentinov Pregrada PREGRADAKrapinsko-
Z-2230 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne Gorjani SutRADOBOJ Krapinsko-
Z-2231 Dvorac Palfnepokretnozatieno profana grane Velika HorvDESINI Krapinsko-
Z-2235 Crkva Uznesnepokretnozatieno sakralno-prne Trg Gospe KPregrada PREGRADAKrapinsko-
Z-2238 Dvorac Mil nepokretnozatieno profana grane Poljana SutZAGORSKA Krapinsko-
Z-2239 Crkva sv. K nepokretnozatieno sakralna gr ne Zagorska SeZAGORSKA Krapinsko-
Z-2240 Crkva Majk nepokretnozatieno sakralna gr ne Trki Vrh KRAPINA Krapinsko-
Z-2304 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Matenci DONJA STUKrapinsko-
Z-2305 Dvorac Raz nepokretnozatieno profana grane Razvor KUMROVECKrapinsko-
Z-2306 Dvorac Hel nepokretnozatieno profana grane KolodvorskMarija Bist MARIJA BI Krapinsko-
Z-2441 Dvorac Stu nepokretnozatieno profana grane Golubove Donja Stub DONJA STUKrapinsko-
Z-2442 Crkva Majk nepokretnozatieno sakralna gr ne Risvica KUMROVECKrapinsko-
Z-2443 Majur Donjnepokretnozatieno profana grane GolubovekDonja Stub DONJA STUKrapinsko-
Z-2444 Dvorac Donjnepokretnozatieno profana grane Park obiteljOroslavje OROSLAVJEKrapinsko-
Z-2492 upni dvor nepokretnozatieno sakralno-prne Radoboj RADOBOJ Krapinsko-
Z-2493 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Vladimira Krapina KRAPINA Krapinsko-
Z-2706 Dvorac Malnepokretnozatieno profana grane Prilin HUM NA SUKrapinsko-
Z-2707 Crkva Uznesnepokretnozatieno sakralna gr ne Hum na SutHum na SutHUM NA SUKrapinsko-
Z-2791 Crkva sv. L nepokretnozatieno sakralna gr ne Lovrean ZLATAR BIS Krapinsko-
Z-3072 Dvor Veliki nepokretnozatieno kulturno-pone Hum KoniDESINI Krapinsko-
Z-3485 Samostan frnepokretnozatieno sakralna gr ne Samostans Krapina KRAPINA Krapinsko-
Z-3486 upni dvor nepokretnozatieno sakralno-prne Nazorova 3Krapina KRAPINA Krapinsko-
Z-3511 Burg Milen nepokretnozatieno arheolokane null Zajezda BUDININKrapinsko-
Z-3516 Kapela sv. Tnepokretnozatieno sakralna gr ne Tkalci KRAPINA Krapinsko-
Z-4061 Stari grad nepokretnozatieno arheolokane null Krapina KRAPINA Krapinsko-
Z-4324 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Belec ZLATAR Krapinsko-
Z-4325 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Lobor LOBOR Krapinsko-
Z-4326 Kompleks f nepokretnozatieno sakralna gr ne Trg Antuna Klanjec KLANJEC Krapinsko-
Z-4442 Zgrada Maginepokretnozatieno profana grane Magistrats Krapina KRAPINA Krapinsko-
Z-4443 Zgrada Suinepokretnozatieno profana grane Ivana RendKrapina KRAPINA Krapinsko-
Z-4595 Kompleks dvnepokretnozatieno profana grane Novi Dvori KLANJEC Krapinsko-
Z-4596 Spomen-gronepokretnozatieno memorijalnne Klanjec KLANJEC Krapinsko-
Z-4663 Kapela Kris nepokretnozatieno sakralna gr ne Pregrada PREGRADAKrapinsko-
Z-4716 Kompleks Ke nepokretnozatieno profana grane Magistrats Krapina KRAPINA Krapinsko-
Z-4717 Rodna kuanepokretnozatieno profana grane Kumrovec KUMROVECKrapinsko-
Z-5301 Muzej "Starnepokretnozatieno kulturno-pone Kumrovec KUMROVECKrapinsko-
Z-4182 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Krapina KRAPINA Krapinsko-
Z-4662 Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Donja Stub DONJA STUKrapinsko-
Z-3011 Arheoloka nepokretnozatieno arheolokane null Cista VelikaCISTA PRO Splitsko-da
Z-4439 POU Imotskipokretno k zatieno muzejska gne null Imotski IMOTSKI Splitsko-da
Z-3852 Ruralna cje nepokretnozatieno kulturno-pone MedvidoviGlavina Go IMOTSKI Splitsko-da
Z-3015 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Lokviii LOKVIII Splitsko-da
Z-3849 Sklop Budimnepokretnozatieno profana grane Lokviii LOKVIII Splitsko-da
Z-3013 Arheolokonepokretnozatieno arheolokane null Lovre LOVRE Splitsko-da
Z-4533 Etnografskapokretno kuzatieno etnografsk ne null Lovre LOVRE Splitsko-da
Z-1872 Crkva sv. L nepokretnozatieno sakralna gr ne KamenmosPODBABLJ Splitsko-da
Z-4005 Sklop Domlnepokretnozatieno profana grane Poljica PODBABLJ Splitsko-da
Z-3846 Arheolokonepokretnozatieno arheolokane null Donji Prolo PROLOAC Splitsko-da
Z-4461 Tvrava Ba nepokretnozatieno profana grane Donji Prolo PROLOAC Splitsko-da
Z-2801 Gradina nepokretnozatieno arheolokane null Riice PROLOAC Splitsko-da
Z-4627 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Slivno RUNOVII Splitsko-da
Z-3842 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Dragljane VRGORAC Splitsko-da
Z-3886 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Dragljane VRGORAC Splitsko-da
Z-2802 Crkva Svih nepokretnozatieno sakralna gr ne Kljenak VRGORAC Splitsko-da
Z-4006 Crkva sv. Junepokretnozatieno sakralna gr ne Kokorii VRGORAC Splitsko-da
Z-4088 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Katii Kozica VRGORAC Splitsko-da
Z-3687 Ruralna cje nepokretnozatieno kulturno-pone Raane VRGORAC Splitsko-da
Z-2803 Crkva sv. I nepokretnozatieno sakralna gr ne Stilja VRGORAC Splitsko-da
Z-3686 Crkva Navjenepokretnozatieno sakralna gr ne Vrgorac VRGORAC Splitsko-da
Z-4475 Gradski parnepokretnozatieno batina vrt ne Vrgorac Vrgorac VRGORAC Splitsko-da
Z-2974 Slika "Sv. pokretno k zatieno sakralni/re ne null Vrgorac VRGORAC Splitsko-da
Z-3845 Crkva sv. S nepokretnozatieno sakralna gr ne Rastovac ZAGVOZD Splitsko-da
Z-4477 Crkva Svetonepokretnozatieno sakralna gr ne Rastovac ZAGVOZD Splitsko-da
Z-4519 Inventar crkpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Rastovac ZAGVOZD Splitsko-da
Z-3844 Crkva Svih nepokretnozatieno sakralna gr ne Zagvozd ZAGVOZD Splitsko-da
Z-3847 Crkva Veli nepokretnozatieno sakralna gr ne Zagvozd ZAGVOZD Splitsko-da
Z-3848 Stara upn nepokretnozatieno profana grane Zagvozd ZAGVOZD Splitsko-da
Z-3853 Kua Mrkonnepokretnozatieno profana grane Mrkonjii Zmijavci ZMIJAVCI Splitsko-da
Z-4087 Padia mlinnepokretnozatieno profana grane Zmijavci ZMIJAVCI Splitsko-da
Z-4086 Ruralna cje nepokretnozatieno kulturno-pone Zmijavci ZMIJAVCI Splitsko-da
Z-3997 Starokrannepokretnozatieno arheolokane null Zmijavci ZMIJAVCI Splitsko-da
Z-4476 Gradina Vitnepokretnozatieno arheolokane null Cista VelikaCISTA PRO Splitsko-da
Z-3850 Sklop Vuletnepokretnozatieno sakralno-prne Vuletii Dobranje CISTA PRO Splitsko-da
Z-4628 Stara crkva nepokretnozatieno sakralna gr ne Dobranje CISTA PRO Splitsko-da
Z-3851 Ruralna cjelnepokretnozatieno kulturno-pone Dobranje CISTA PRO Splitsko-da
Z-3690 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Svib CISTA PRO Splitsko-da
Z-3689 Crkva sv. R nepokretnozatieno sakralna gr ne Gornji Vinj IMOTSKI Splitsko-da
Z-4626 Arheolokonepokretnozatieno arheolokane null Imotski IMOTSKI Splitsko-da
Z-4231 Ganga nematerija zatieno znanje i vj ne null Vie naselja -
Z-3688 Kompleks Rnepokretnozatieno profana grane Imotski IMOTSKI Splitsko-da
Z-4559 Kompleks stnepokretnozatieno profana grane Imotski IMOTSKI Splitsko-da
Z-4004 Kua Benzonepokretnozatieno profana grane Imotski IMOTSKI Splitsko-da
Z-5042 Stambeno-gnepokretnozatieno profana grane Donji Prolo PROLOAC Splitsko-da
Z-3819 Rodna kuanepokretnozatieno profana grane Vrgorac VRGORAC Splitsko-da
Z-3820 Kula Bega Cnepokretnozatieno profana grane Vrgorac VRGORAC Splitsko-da
Z-3821 Muminova nepokretnozatieno profana grane Vrgorac VRGORAC Splitsko-da
Z-3822 Elezove i S nepokretnozatieno profana grane Vrgorac VRGORAC Splitsko-da
Z-3823 Pakerova k nepokretnozatieno profana grane Vrgorac VRGORAC Splitsko-da
Z-3824 Utvrda "Gr nepokretnozatieno profana grane Vrgorac VRGORAC Splitsko-da
Z-3996 Ostaci sam nepokretnozatieno arheolokane null Donji Prolo PROLOAC Splitsko-da
Z-3998 Crkva Poronepokretnozatieno sakralna gr ne Zavojane VRGORAC Splitsko-da
Z-4460 Crkva Uznesnepokretnozatieno sakralna gr ne Katuni ESTANOV Splitsko-da
Z-4462 Most na Suvnepokretnozatieno profana grane Donji Prolo PROLOAC Splitsko-da
Z-4463 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Donji Prolo PROLOAC Splitsko-da
Z-4593 Mlinica Manepokretnozatieno profana grane KamenmosPODBABLJ Splitsko-da
Z-4594 Crkva sv. F nepokretnozatieno sakralna gr ne Imotski IMOTSKI Splitsko-da
Z-4624 Gornja oginepokretnozatieno profana grane Zmijavci Zmijavci ZMIJAVCI Splitsko-da
Z-4625 Tvrava To nepokretnozatieno profana grane Imotski IMOTSKI Splitsko-da
Z-4752 Petrovia mnepokretnozatieno profana grane Zmijavci Zmijavci ZMIJAVCI Splitsko-da
Z-5355 Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Imotski IMOTSKI Splitsko-da
Z-5360 Ruralna cje nepokretnozatieno kulturno-pone Vrgorac VRGORAC Splitsko-da
Z-4622 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Gornji Vinj IMOTSKI Splitsko-da
Z-4623 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Glavina Do IMOTSKI Splitsko-da
Z-2848 Zgrada, A.Bnepokretnozatieno profana grane A.B. imiaBjelovar BJELOVAR Bjelovarsko
Z-2850 Zgrada, A.Bnepokretnozatieno profana grane A.B. imiaBjelovar BJELOVAR Bjelovarsko
Z-2576 Zgrada, Trg nepokretnozatieno profana grane Trg mladostKoprivnica KOPRIVNICKoprivnik
Z-2794 Zgrada, Zrinnepokretnozatieno profana grane Zrinski trg Koprivnica KOPRIVNICKoprivnik
Z-3729 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Koprivnica KOPRIVNICKoprivnik
Z-2642 Ostaci gra nepokretnozatieno profana grane Koprivnica KOPRIVNICKoprivnik
Z-3382 Sinagoga nepokretnozatieno sakralna gr ne Koprivnica KOPRIVNICKoprivnik
Z-3622 Umijee izgrnematerija zatieno znanje i vj ne null Vie naselja -
Z-2763 Zgrada elj nepokretnozatieno profana grane KolodvorskKoprivnica KOPRIVNICKoprivnik
Z-3544 idovsko grnepokretnozatieno ostalo ne Koprivnica KOPRIVNICKoprivnik
Z-3199 Crkva Presvnepokretnozatieno sakralna gr ne Trg Ljudevi Reka KOPRIVNICKoprivnik
Z-2929 Crkva sv. V nepokretnozatieno sakralna gr ne Glogovac KOPRIVNIKoprivnik
Z-2764 Crkva sv. R nepokretnozatieno sakralna gr ne Trg sv. Rok Koprivniki KOPRIVNIKoprivnik
Z-3905 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Koprivniki KOPRIVNIKoprivnik
Z-3263 Crkva sv. B nepokretnozatieno sakralna gr ne Kunovec KOPRIVNIKoprivnik
Z-1781 Crkva sv. P nepokretnozatieno sakralna gr ne Apatovec KRIEVCI Koprivnik
Z-1899 Crkva sv. K nepokretnozatieno sakralna gr ne Erdovec KRIEVCI Koprivnik
Z-2217 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Karane KRIEVCI Koprivnik
Z-3549 Kanonika knepokretnozatieno profana grane J. Rakog 1 Krievci KRIEVCI Koprivnik
Z-2075 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Krievci KRIEVCI Koprivnik
Z-3548 Kua Otrinepokretnozatieno profana grane I. ZakmardiKrievci KRIEVCI Koprivnik
Z-1782 Crkva sv. Ninepokretnozatieno sakralna gr ne Osijek Voja KRIEVCI Koprivnik
Z-2500 Crkva Veli nepokretnozatieno sakralna gr ne Vojakovac KRIEVCI Koprivnik
Z-3383 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne Kutnjak LEGRAD Koprivnik
Z-3262 Crkva alo nepokretnozatieno sakralna gr ne Legrad LEGRAD Koprivnik
Z-3151 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Legrad LEGRAD Koprivnik
Z-3201 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Zablatje LEGRAD Koprivnik
Z-3735 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Zablatje LEGRAD Koprivnik
Z-3152 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Molve MOLVE Koprivnik
Z-3381 Crkva Uznesnepokretnozatieno sakralna gr ne Virovska 2 Molve MOLVE Koprivnik
Z-3545 Crkva sv. Kl nepokretnozatieno sakralna gr ne Novigrad P NOVIGRADKoprivnik
Z-2874 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Novigrad P NOVIGRADKoprivnik
Z-3038 Crkva Rastanepokretnozatieno sakralna gr ne KomarnikaNovigrad P NOVIGRADKoprivnik
Z-2761 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Plavinac NOVIGRADKoprivnik
Z-3903 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Peteranec PETERANE Koprivnik
Z-2927 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Brae Radi Sigetec PETERANE Koprivnik
Z-3734 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Podravske PODRAVSKEKoprivnik
Z-3200 Crkva Svih nepokretnozatieno sakralna gr ne Trg bana JePodravske PODRAVSKEKoprivnik
Z-3261 Pil Presvet nepokretnozatieno sakralna gr ne Cvetkovec RASINJA Koprivnik
Z-3378 Crkva sv. Tr nepokretnozatieno sakralna gr ne Duga Rijek RASINJA Koprivnik
Z-4173 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Kuzminec RASINJA Koprivnik
Z-3197 Dvorac Ink nepokretnozatieno profana grane Rasinja RASINJA Koprivnik
Z-3981 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Rasinja RASINJA Koprivnik
Z-3928 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Mali Pogan SOKOLOVA Koprivnik
Z-3927 Crkva sv. Ili nepokretnozatieno sakralna gr ne iroko Selo SOKOLOVA Koprivnik
Z-3039 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Velika Mu SOKOLOVA Koprivnik
Z-2218 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Brezovljani SVETI IVA Koprivnik
Z-3115 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Trg slobodeCirkvena SVETI IVA Koprivnik
Z-3379 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne GuerovecSVETI PET Koprivnik
Z-4509 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null GuerovecSVETI PET Koprivnik
Z-3904 Orgulje u u pokretno k zatieno glazbeni i ne null HampovicaVIRJE Koprivnik
Z-4282 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null emovec TRNOVEC BVaradinsk
Z-3202 Crkva sv. Krnepokretnozatieno sakralna gr ne emovci VIRJE Koprivnik
Z-3717 Memorijalna pokretno kuzatieno etnografsk ne null Virje VIRJE Koprivnik
Z-2762 Crkva sv. Ja nepokretnozatieno sakralna gr ne Virje VIRJE Koprivnik
Z-4213 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Virje VIRJE Koprivnik
Z-2644 Zgrada star nepokretnozatieno profana grane Virje VIRJE Koprivnik
Z-2921 Kompleks znepokretnozatieno profana grane Antuna MihBjelovar BJELOVAR Bjelovarsko
Z-2922 Kompleks sunepokretnozatieno profana grane Josipa Jela Bjelovar BJELOVAR Bjelovarsko
Z-2849 Zgrada, Trg nepokretnozatieno profana grane Trg EugenaBjelovar BJELOVAR Bjelovarsko
Z-2851 Zgrada star nepokretnozatieno profana grane Matice HrvBjelovar BJELOVAR Bjelovarsko
Z-2923 Zgrada gimnnepokretnozatieno profana grane Matice HrvBjelovar BJELOVAR Bjelovarsko
Z-2372 Zgrada, A. nepokretnozatieno profana grane A. Meduli Bjelovar BJELOVAR Bjelovarsko
Z-2852 Zgrada, Trg nepokretnozatieno profana grane Trg S. Radi Bjelovar BJELOVAR Bjelovarsko
Z-2640 Zgrada, Trg nepokretnozatieno profana grane Trg A. G. MBjelovar BJELOVAR Bjelovarsko
Z-2924 Zgrada "Regnepokretnozatieno profana grane I. V. Trskog Bjelovar BJELOVAR Bjelovarsko
Z-2788 Cjelina arh pokretno kuzatieno arhivska g ne null Bjelovar BJELOVAR Bjelovarsko
Z-3259 Kompleks tvnepokretnozatieno profana grane A. enoe 2 Bjelovar BJELOVAR Bjelovarsko
Z-2756 Sokolski d nepokretnozatieno profana grane Bjelovar BJELOVAR Bjelovarsko
Z-2371 Stara skladinepokretnozatieno profana grane Bjelovar BJELOVAR Bjelovarsko
Z-2639 Crkva Vave nepokretnozatieno sakralna gr ne Brezovac BJELOVAR Bjelovarsko
Z-1805 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Ciglena BJELOVAR Bjelovarsko
Z-1500 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Bojana AZMA Bjelovarsko
Z-1501 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null azma AZMA Bjelovarsko
Z-2248 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone azma AZMA Bjelovarsko
Z-40 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null azma AZMA Bjelovarsko
Z-1908 Crkva Pohonepokretnozatieno sakralna gr ne Gornji Dra Gornji Dra AZMA Bjelovarsko
Z-2241 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Martinac AZMA Bjelovarsko
Z-2855 Crkva sv. Je nepokretnozatieno sakralna gr ne Vrtlinska Vrtlinska AZMA Bjelovarsko
Z-4607 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Daruvar DARUVAR Bjelovarsko
Z-2853 Crkva sv. B nepokretnozatieno sakralna gr ne Deanovac Deanovac DEANOVABjelovarsko
Z-2116 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Dinik GARENIC Bjelovarsko
Z-3738 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Garenica GARENIC Bjelovarsko
Z-2243 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne Kanika IvaKanika Iva GARENIC Bjelovarsko
Z-2246 Crkva sv. P nepokretnozatieno sakralna gr ne Trnovitiki GARENIC Bjelovarsko
Z-1914 Crkva sv. O nepokretnozatieno sakralna gr ne Velika Brlj GARENIC Bjelovarsko
Z-2245 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne Veliki Paij GARENIC Bjelovarsko
Z-1912 Crkva sv. a nepokretnozatieno sakralna gr ne Veliko VukoGARENIC Bjelovarsko
Z-2369 Crkva sv. Penepokretnozatieno sakralna gr ne Gornja PetrIVANSKA Bjelovarsko
Z-4181 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Gornja PetrIVANSKA Bjelovarsko
Z-4608 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Ivanska IVANSKA Bjelovarsko
Z-2638 Crkva Uspenepokretnozatieno sakralna gr ne Srijedska IVANSKA Bjelovarsko
Z-2501 Crkva sv. Tr nepokretnozatieno sakralna gr ne Stara Plo Stara Plo IVANSKA Bjelovarsko
Z-2109 Crkva sv. B nepokretnozatieno sakralna gr ne Donji MostDonji MostiKAPELA Bjelovarsko
Z-2110 Crkva sv. O nepokretnozatieno sakralna gr ne Kapela KAPELA Bjelovarsko
Z-2854 Crkva Uznesnepokretnozatieno sakralna gr ne Konanica Konanica KONANIC Bjelovarsko
Z-2102 Crkva sv. K nepokretnozatieno sakralna gr ne Nevinac 3 Nevinac NOVA RA Bjelovarsko
Z-1392 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Nova Raa NOVA RA Bjelovarsko
Z-2926 Crkva sv. P nepokretnozatieno sakralna gr ne Podgorci ROVIE Bjelovarsko
Z-2925 Crkva sv. V nepokretnozatieno sakralna gr ne Predavac ROVIE Bjelovarsko
Z-2370 Crkva Presvnepokretnozatieno sakralna gr ne Trg hrvatsk Rovie ROVIE Bjelovarsko
Z-2757 Crkva Pohonepokretnozatieno sakralna gr ne Doljani 3 androvac ANDROVABjelovarsko
Z-1910 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne tefanje TEFANJE Bjelovarsko
Z-2107 Kalvinistik nepokretnozatieno sakralna gr ne Velika Pisa VELIKA PIS Bjelovarsko
Z-2244 Crkva sv. L nepokretnozatieno sakralna gr ne Velika Pisa VELIKA PIS Bjelovarsko
Z-2108 Crkva Presvnepokretnozatieno sakralna gr ne Trg hrvatsk Velika Pisa VELIKA PIS Bjelovarsko
Z-3117 Crkva Soesnepokretnozatieno sakralna gr ne Veliki Gre VELIKI GR Bjelovarsko
Z-3116 Crkva sv. D nepokretnozatieno sakralna gr ne Kralja Tomi Veliki Gre VELIKI GR Bjelovarsko
Z-2414 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Veliko Troj VELIKO TR Bjelovarsko
Z-3206 Crkva sv. Krnepokretnozatieno sakralna gr ne Kri Gornji ZRINSKI T Bjelovarsko
Z-1909 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Zrinski Top Zrinski Top ZRINSKI T Bjelovarsko
Z-2368 upni dvor nepokretnozatieno sakralna gr ne Zrinski Top ZRINSKI T Bjelovarsko
Z-3731 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Drnje DRNJE Koprivnik
Z-2759 Crkva sv. S nepokretnozatieno sakralna gr ne Torec DRNJE Koprivnik
Z-1502 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null elekovec ELEKOVE Koprivnik
Z-3791 Umijee ukrnematerija zatieno znanje i vj ne null elekovec ELEKOVE Koprivnik
Z-3546 Crkva sv. E nepokretnozatieno sakralna gr ne Imbriovec Imbriovec ELEKOVE Koprivnik
Z-3380 Crkva Blaenepokretnozatieno sakralna gr ne Bilogorska Budrovac UREVACKoprivnik
Z-3547 Crkva sv. El nepokretnozatieno sakralna gr ne epelovac UREVACKoprivnik
Z-3264 Crkva Presvnepokretnozatieno sakralna gr ne Stjepana R urevac UREVACKoprivnik
Z-3401 Legenda o nematerija zatieno usmena predane null urevac UREVACKoprivnik
Z-3732 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null urevac UREVACKoprivnik
Z-3606 Prea za vo pokretno k zatieno etnografsk ne null urevac UREVACKoprivnik
Z-3550 Crkva alo nepokretnozatieno sakralna gr ne Mietinac UREVACKoprivnik
Z-3114 Crkva sv. F nepokretnozatieno sakralna gr ne Trg slobod FerdinandoFERDINAN Koprivnik
Z-2857 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Petra Prer Gola GOLA Koprivnik
Z-4155 Etnografskapokretno kuzatieno etnografsk ne null Gola GOLA Koprivnik
Z-2873 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Gola GOLA Koprivnik
Z-2928 Crkva sv. Tr nepokretnozatieno sakralna gr ne Dravska 1 Gola GOLA Koprivnik
Z-2499 Crkva Presvnepokretnozatieno sakralna gr ne Vladimira dala GOLA Koprivnik
Z-1809 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Dropkovec GORNJA RI Koprivnik
Z-2872 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Hlebine HLEBINE Koprivnik
Z-3037 Crkva sv. K nepokretnozatieno sakralna gr ne Lj. Gaja 53 Hlebine HLEBINE Koprivnik
Z-3733 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Kalinovac KALINOVA Koprivnik
Z-2216 Zgrada Zav nepokretnozatieno profana grane Kalinovac KALINOVA Koprivnik
Z-514 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Kalnik KALNIK Koprivnik
Z-4170 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Klotar PodKLOTAR P Koprivnik
Z-2760 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Jagnjedove KOPRIVNICKoprivnik
Z-2074 Crkva Sedam nepokretnozatieno sakralna gr ne Koprivnica KOPRIVNICKoprivnik
Z-2856 Kua Malannepokretnozatieno profana grane ure Ester Koprivnica KOPRIVNICKoprivnik
Z-2641 Skup grae nepokretnozatieno profana grane Starograds Koprivnica KOPRIVNICKoprivnik
Z-2643 Stara bolni nepokretnozatieno sakralno-prne Koprivnica KOPRIVNICKoprivnik
ROS-0038- Dvorac Janknepokretnozatieno profana grane Ivana GundDaruvar DARUVAR Bjelovarsko
Z-5198 Crkva sv. Ili nepokretnozatieno sakralna gr ne Doljani DARUVAR Bjelovarsko
Z-5263 Stari grad nepokretnozatieno profana grane Dobra KuaULOVAC Bjelovarsko
ROS-0040- Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Donja Vrij Donja Vrije ULOVAC Bjelovarsko
Z-5196 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Koreniani ULOVAC Bjelovarsko
Z-5190 Crkva sv. G nepokretnozatieno sakralna gr ne Veliki BastaULOVAC Bjelovarsko
ROS-0049- Stari grad nepokretnozatieno profana grane Veliki BastaULOVAC Bjelovarsko
ROS-0530- Kua nepokretnozatieno profana grane Grubino PoGRUBINO Bjelovarsko
Z-5195 Sklop graenepokretnozatieno sakralna gr ne Donji Borki SIRA Bjelovarsko
Z-5193 Stari grad Snepokretnozatieno profana grane Sira SIRA Bjelovarsko
RZG-0504- Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Velika TrnovVELIKA TR Bjelovarsko
Z-5119 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Donja KovaVELIKI GR Bjelovarsko
RZG-0476- Stari grad nepokretnozatieno profana grane Gornja Rije GORNJA RI Koprivnik
RZG-0519- Crkva sv. B nepokretnozatieno sakralna gr ne Prugovac KLOTAR P Koprivnik
RZG-0612- Zgrada, Antnepokretnozatieno profana grane Ante Star Koprivnica KOPRIVNICKoprivnik
RZG-0596- Zgrada, urnepokretnozatieno profana grane ure Ester Koprivnica KOPRIVNICKoprivnik
RZG-0597- Zgrada, urnepokretnozatieno profana grane ure Ester Koprivnica KOPRIVNICKoprivnik
RZG-0644- Zgrada, Flo nepokretnozatieno profana grane Florijanski Koprivnica KOPRIVNICKoprivnik
RZG-0665- Zgrada, Flo nepokretnozatieno profana grane Florijanski Koprivnica KOPRIVNICKoprivnik
RZG-494-1 Crkva sv. Junepokretnozatieno sakralna gr ne uric KRIEVCI Koprivnik
RZG-0791- Zgrada, Uli nepokretnozatieno profana grane Ulica Fran Krievci KRIEVCI Koprivnik
RZG-0549- Crkva sv. L nepokretnozatieno sakralna gr ne Mali Raven KRIEVCI Koprivnik
RZG-0547- Crkva sv. V nepokretnozatieno sakralna gr ne Sveta Hele KRIEVCI Koprivnik
RZG-0548- Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Subotica P RASINJA Koprivnik
RZG-0522- Crkva sv. Junepokretnozatieno sakralna gr ne Trema SVETI IVA Koprivnik
RZG-0484- Stari grad nepokretnozatieno profana grane Podgari BEREK Bjelovarsko
RZG-0599- Zgrada star nepokretnozatieno profana grane Trg EugenaBjelovar BJELOVAR Bjelovarsko
RZG-0615- Zgrada kri nepokretnozatieno profana grane Trg EugenaBjelovar BJELOVAR Bjelovarsko
RZG-0598- Zgrada, Trg nepokretnozatieno profana grane Trg EugenaBjelovar BJELOVAR Bjelovarsko
RZG-0534- Ruevine S nepokretnozatieno arheolokane null azma AZMA Bjelovarsko
Z-819 Kompleks f nepokretnozatieno sakralno-prne Franjevak Koprivnica KOPRIVNICKoprivnik
Z-820 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne ure Ester Koprivnica KOPRIVNICKoprivnik
Z-821 Crkva Soesnepokretnozatieno sakralna gr ne Koprivnica KOPRIVNICKoprivnik
Z-822 Kua, ure nepokretnozatieno profana grane ure Ester Koprivnica KOPRIVNICKoprivnik
Z-1414 Ambar, Ulicnepokretnozatieno profana grane Ulica BraeGrubino PoGRUBINO Bjelovarsko
Z-1900 Crkva sv. P nepokretnozatieno sakralna gr ne Sveti Petar SVETI PET Koprivnik
Z-1901 Katedrala svnepokretnozatieno sakralna gr ne Krievci KRIEVCI Koprivnik
Z-1911 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Gornji Mikl AZMA Bjelovarsko
Z-1913 Crkva sv. F nepokretnozatieno sakralna gr ne Bojana AZMA Bjelovarsko
Z-2073 Crkva Uznesnepokretnozatieno sakralna gr ne Gornja Rije GORNJA RI Koprivnik
Z-2076 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Krievci KRIEVCI Koprivnik
Z-2077 Crkva sv. F nepokretnozatieno sakralna gr ne Dropkovec GORNJA RI Koprivnik
Z-2078 Crkva sv. Krnepokretnozatieno sakralna gr ne Krievci KRIEVCI Koprivnik
Z-2079 Crkva Majk nepokretnozatieno sakralna gr ne Krievci KRIEVCI Koprivnik
Z-2101 Crkva Pohonepokretnozatieno sakralna gr ne Sira SIRA Bjelovarsko
Z-2103 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Velika Barn GRUBINO Bjelovarsko
Z-2104 Kalvinistik nepokretnozatieno sakralna gr ne Ulica Stjep Daruvar DARUVAR Bjelovarsko
Z-2105 Crkva Rod nepokretnozatieno sakralna gr ne Mali Zdenc GRUBINO Bjelovarsko
Z-2106 Crkva Presvnepokretnozatieno sakralna gr ne Matije GupDaruvar DARUVAR Bjelovarsko
Z-2111 Crkva Presvnepokretnozatieno sakralna gr ne VinogradskVeliko Troj VELIKO TR Bjelovarsko
Z-2112 Crkva sv. P nepokretnozatieno sakralna gr ne Novi Pavlja BJELOVAR Bjelovarsko
Z-2113 Crkva sv. T nepokretnozatieno sakralna gr ne Toma BJELOVAR Bjelovarsko
Z-2114 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Daruvar DARUVAR Bjelovarsko
Z-2115 Crkva sv. V nepokretnozatieno sakralna gr ne Grubino PoGRUBINO Bjelovarsko
Z-2183 Crkva sv. Fl nepokretnozatieno sakralna gr ne Krievci KRIEVCI Koprivnik
Z-2215 Crkva Uznesnepokretnozatieno sakralna gr ne Donja GlogDonja Glog KRIEVCI Koprivnik
Z-2242 Crkva sv. K nepokretnozatieno sakralna gr ne Samarica IVANSKA Bjelovarsko
Z-2247 Crkva sv. T nepokretnozatieno sakralna gr ne Tomaica GARENIC Bjelovarsko
Z-2307 Crkva sv. Jonepokretnozatieno sakralna gr ne Grubino PoGRUBINO Bjelovarsko
Z-2308 Crkva Pohonepokretnozatieno sakralna gr ne Graniarsk Garenica GARENIC Bjelovarsko
Z-2309 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Trg azmanazma AZMA Bjelovarsko
Z-2310 Kasarna Kri nepokretnozatieno profana grane Trg EugenaBjelovar BJELOVAR Bjelovarsko
Z-2311 Crkva sv. Penepokretnozatieno sakralna gr ne Sveti Petar Sveti Petar SVETI IVA Koprivnik
Z-2312 Dvorac Gornnepokretnozatieno profana grane Gornja Rije GORNJA RI Koprivnik
Z-2446 Crkva Uznesnepokretnozatieno sakralna gr ne Trg StjepanNova Raa NOVA RA Bjelovarsko
Z-2447 Crkva sv. Tr nepokretnozatieno sakralna gr ne A. Trumbi Bjelovar BJELOVAR Bjelovarsko
Z-2450 Zgrada, F. Snepokretnozatieno profana grane F. Supila 1 Bjelovar BJELOVAR Bjelovarsko
Z-2452 Zgrada, Prenepokretnozatieno profana grane Preradovi Bjelovar BJELOVAR Bjelovarsko
Z-2453 Zgrada gradnepokretnozatieno profana grane Trg EugenaBjelovar BJELOVAR Bjelovarsko
Z-2454 Zgrada itaonepokretnozatieno profana grane etalite I. Bjelovar BJELOVAR Bjelovarsko
Z-2455 Crkva sv. B nepokretnozatieno sakralna gr ne Trg Stjepa Kalnik KALNIK Koprivnik
Z-2577 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Kamenica KALNIK Koprivnik
Z-2578 Zgrada, A. nepokretnozatieno profana grane A. Kaia MBjelovar BJELOVAR Bjelovarsko
Z-2579 Graditeljskinepokretnozatieno sakralno-prne BjelovarskoBjelovar BJELOVAR Bjelovarsko
Z-2792 Crkva sv. P nepokretnozatieno sakralna gr ne Velika Pera GRUBINO Bjelovarsko
Z-2793 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne Koprivnik Koprivniki KOPRIVNIKoprivnik
Z-2795 Zgrada Muze nepokretnozatieno profana grane Trg L. Broz Koprivnica KOPRIVNICKoprivnik
Z-2796 Crkva Uznesnepokretnozatieno sakralna gr ne Moile bb Koprivnica KOPRIVNICKoprivnik
Z-2797 Crkva Uznesnepokretnozatieno sakralna gr ne Pavleka Mi elekovec ELEKOVE Koprivnik
Z-2892 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne MiholjanecMiholjanecVIRJE Koprivnik
Z-2893 Crkva sv. Penepokretnozatieno sakralna gr ne Matije GupPeteranec PETERANE Koprivnik
Z-2894 Crkva sv. V nepokretnozatieno sakralna gr ne Veliki Poga RASINJA Koprivnik
Z-2895 Zgrada, Trg nepokretnozatieno profana grane Trg bana JeKoprivnica KOPRIVNICKoprivnik
Z-2896 Crkva Presvnepokretnozatieno sakralna gr ne Trg Svetog Legrad LEGRAD Koprivnik
Z-2986 Stari grad nepokretnozatieno profana grane Starograds urevac UREVACKoprivnik
Z-2987 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Gajeva 11 Virje VIRJE Koprivnik
Z-3073 Crkva sv. K nepokretnozatieno sakralna gr ne Kuzminec Kuzminec RASINJA Koprivnik
Z-3074 Dvorac Dionepokretnozatieno profana grane Dio KONANIC Bjelovarsko
Z-3165 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Miholec 6 Miholec SVETI PET Koprivnik
Z-3166 Crkva sv. B nepokretnozatieno sakralna gr ne Matije GupKlotar PodKLOTAR P Koprivnik
Z-3198 Crkva Naanepokretnozatieno sakralna gr ne Rasinja bb Rasinja RASINJA Koprivnik
Z-3369 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Gornji Dub KRIEVCI Koprivnik
Z-3370 Manastir i nepokretnozatieno sakralno-prne Lepavina SOKOLOVA Koprivnik
Z-3828 Tvornica kenepokretnozatieno memorijalnne Koprivnica KOPRIVNICKoprivnik
Z-4068 Stari grad Vnepokretnozatieno profana grane Kalnik KALNIK Koprivnik
RZG-0742- Kulturno - pnepokretnozatieno kulturno-pone Krievci KRIEVCI Koprivnik
Z-2708 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Koprivnica KOPRIVNICKoprivnik
Z-3164 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Bjelovar BJELOVAR Bjelovarsko
ROS-0434- Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Daruvar DARUVAR Bjelovarsko
ROS-0459- Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Veliki BastaULOVAC Bjelovarsko
Z-5372 Inventar c pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Daruvar DARUVAR Bjelovarsko
Z-5308 Inventar crkpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Daruvar DARUVAR Bjelovarsko
Z-5373 Ostaci ikon pokretno k zatieno sakralni/re ne null Daruvar DARUVAR Bjelovarsko
ROS-6-196 Inventar c pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Donji Borki SIRA Bjelovarsko
Z-5415 Ikonostas i pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Donja KovaVELIKI GR Bjelovarsko
Z-5542 Sakralni in pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Dropkovec GORNJA RI Koprivnik
Z-5310 Slika "Rogatpokretno k zatieno likovna um ne null Hlebine HLEBINE Koprivnik
RZG-121-1 Zbirka Galepokretno k zatieno muzejska gne null Hlebine HLEBINE Koprivnik
Z-5409 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Kamenica KALNIK Koprivnik
Z-5319 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Koprivniki KOPRIVNIKoprivnik
Z-5309 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Donja Glog KRIEVCI Koprivnik
Z-5374 Inventar crkpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Krievci KRIEVCI Koprivnik
Z-5414 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Krievci KRIEVCI Koprivnik
Z-5307 Inventar crkpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Legrad LEGRAD Koprivnik
Z-5416 Inventar crkpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Peteranec PETERANE Koprivnik
RZG-38-19 Inventar crkpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Trema SVETI IVA Koprivnik
Z-4703 Oltari Pres pokretno k zatieno sakralni/re ne null Brinje BRINJE Liko-senjs
Z-4290 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Perui PERUI Liko-senjs
Z-1861 etiri zgra nepokretnozatieno profana grane Plitvika Je PLITVIKA Liko-senjs
Z-3857 Hotel "Plitvnepokretnozatieno profana grane Plitvika Je PLITVIKA Liko-senjs
Z-1862 Kompleks zgnepokretnozatieno profana grane Plitvika Je PLITVIKA Liko-senjs
Z-3775 Restoran "Knepokretnozatieno profana grane Plitvika Je PLITVIKA Liko-senjs
Z-3854 Zgrada dru nepokretnozatieno profana grane Plitvika Je PLITVIKA Liko-senjs
Z-3855 Zgrada po nepokretnozatieno profana grane Plitvika Je PLITVIKA Liko-senjs
Z-2001 Crkva Majk nepokretnozatieno sakralna gr ne Krivi Put SENJ Liko-senjs
Z-837 Ostaci riba nepokretnozatieno ostalo ne Lukovo SENJ Liko-senjs
Z-1513 Reljef "Bog pokretno k zatieno sakralni/re ne null Senj SENJ Liko-senjs
Z-2000 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Park knjie Senj SENJ Liko-senjs
Z-2004 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Senj SENJ Liko-senjs
Z-2005 Gradska lonepokretnozatieno profana grane FrankopansSenj SENJ Liko-senjs
Z-2003 Palaa Vukanepokretnozatieno profana grane Ogrizovie Senj SENJ Liko-senjs
Z-2002 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralno-prne Senjska Dr SENJ Liko-senjs
n zatieno arheolokane null Sveti Juraj SENJ Liko-senjs
Z-3858 Crkva Blaenepokretnozatieno sakralna gr ne Buni UDBINA Liko-senjs
Z-3617 Liko prelo nematerija zatieno obiaji, ob ne null Vrhovine VRHOVINE Liko-senjs
Z-1934 Zgrada star nepokretnozatieno profana grane ZagrebakaKorenica PLITVIKA Liko-senjs
Z-4224 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Brinje BRINJE Liko-senjs
Z-3616 Priprema trnematerija zatieno znanje i vj ne null Brinje BRINJE Liko-senjs
Z-4055 Zbirka naropokretno kuzatieno etnografsk ne null Brinje BRINJE Liko-senjs
Z-2939 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Letinac BRINJE Liko-senjs
Z-3776 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne Aleksinica GOSPI Liko-senjs
Z-3343 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne Donje PazarGOSPI Liko-senjs
Z-2784 Cjelina arh pokretno kuzatieno arhivska g ne null Gospi GOSPI Liko-senjs
Z-3774 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Gospi GOSPI Liko-senjs
Z-1687 Kula Age S nepokretnozatieno profana grane Gospi GOSPI Liko-senjs
Z-3345 Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Gospi GOSPI Liko-senjs
Z-4203 Premuievnepokretnozatieno kulturno-pone Krasno Polj SENJ Liko-senjs
Z-2378 Crkva Navjenepokretnozatieno profana grane Gospi GOSPI Liko-senjs
Z-2938 Crkva Navjenepokretnozatieno sakralno-prne Klanac GOSPI Liko-senjs
Z-2711 Crkva sv. Jonepokretnozatieno sakralna gr ne Liki Osik GOSPI Liko-senjs
Z-3344 Crkva Roennepokretnozatieno sakralna gr ne Medak GOSPI Liko-senjs
Z-2375 Crkva sv. D nepokretnozatieno sakralna gr ne Mualuk GOSPI Liko-senjs
Z-3772 Kapela Bez nepokretnozatieno sakralna gr ne Smiljan GOSPI Liko-senjs
Z-2265 Memorijalninepokretnozatieno memorijalnne Smiljan GOSPI Liko-senjs
Z-4551 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Smiljan GOSPI Liko-senjs
Z-4552 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Trnovac GOSPI Liko-senjs
Z-3446 Povijesna c nepokretnozatieno ostalo ne Bake OtarKARLOBAG Liko-senjs
Z-4223 Orgulje u pokretno k zatieno glazbeni i ne null Karlobag KARLOBAG Liko-senjs
Z-4704 Tri portret pokretno kuzatieno ostalo ne null Karlobag KARLOBAG Liko-senjs
Z-3856 Most na rij nepokretnozatieno profana grane Smokri LOVINAC Liko-senjs
Z-3445 "Majstorskanepokretnozatieno ostalo ne Sveti Rok LOVINAC Liko-senjs
Z-4702 Ruevine crnepokretnozatieno sakralna gr ne Caska NOVALJA Liko-senjs
Z-3773 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Lun NOVALJA Liko-senjs
Z-850 Kip "Aneopokretno k zatieno sakralni/re ne null Lun NOVALJA Liko-senjs
Z-4205 Olupina po nepokretnozatieno arheolokane null Lun NOVALJA Liko-senjs
Z-4204 Olupina po nepokretnozatieno arheolokane null Lun NOVALJA Liko-senjs
Z-1776 Antiki ka nepokretnozatieno arheolokane null Novalja NOVALJA Liko-senjs
Z-4661 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne Novalja NOVALJA Liko-senjs
Z-4553 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Novalja NOVALJA Liko-senjs
Z-4515 Muzejska g pokretno k zatieno muzejska gne null Novalja NOVALJA Liko-senjs
Z-4230 Tradicijska nematerija zatieno znanje i vj ne null Novalja NOVALJA Liko-senjs
Z-1796 Triptih "Bo pokretno k zatieno sakralni/re ne null Novalja NOVALJA Liko-senjs
Z-2485 Crkva sv. Krnepokretnozatieno sakralna gr ne Stara NovalNOVALJA Liko-senjs
Z-4660 Crkva sv. S nepokretnozatieno sakralna gr ne Brlog OTOAC Liko-senjs
Z-2374 Crkva Pohonepokretnozatieno sakralna gr ne Brlog OTOAC Liko-senjs
Z-2377 Ostaci mitr nepokretnozatieno arheolokane null ovii OTOAC Liko-senjs
Z-3180 Crkva sv. F nepokretnozatieno sakralna gr ne Liko Lee OTOAC Liko-senjs
Z-4118 Zgrada vojnnepokretnozatieno profana grane Ulica kralj Otoac OTOAC Liko-senjs
Z-4440 Muzejska g pokretno k zatieno muzejska gne null Otoac OTOAC Liko-senjs
Z-2585 Kapela Bezgnepokretnozatieno sakralna gr ne Otoac OTOAC Liko-senjs
Z-2373 Kapela Majnepokretnozatieno sakralna gr ne Otoac OTOAC Liko-senjs
Z-3181 Crkva sv. V nepokretnozatieno sakralna gr ne Otoac OTOAC Liko-senjs
Z-2584 upni dvor, nepokretnozatieno profana grane Trg Marka Otoac OTOAC Liko-senjs
Z-2376 Ostaci mitr nepokretnozatieno arheolokane null Prozor OTOAC Liko-senjs
Z-4119 Crkva Uzvinepokretnozatieno sakralna gr ne Prozor OTOAC Liko-senjs
Z-3951 Crkva sv. Il nepokretnozatieno sakralna gr ne Sinac OTOAC Liko-senjs
Z-3179 Ruralna cje nepokretnozatieno kulturno-pone Sinac OTOAC Liko-senjs
Z-3777 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Bukovac PerPERUI Liko-senjs
Z-3950 Most nepokretnozatieno profana grane Gornji Kosi PERUI Liko-senjs
Z-4289 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Gornji Kosi PERUI Liko-senjs
Z-156 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne KapucinskaKarlobag KARLOBAG Liko-senjs
Z-157 Stari grad " nepokretnozatieno arheolokane null Karlobag KARLOBAG Liko-senjs
Z-158 Katedrala Unepokretnozatieno sakralna gr ne Trg Cimiter Senj SENJ Liko-senjs
Z-159 Kua Petrovnepokretnozatieno profana grane Senj SENJ Liko-senjs
Z-160 Tvrava Nenepokretnozatieno profana grane Senj SENJ Liko-senjs
Z-305 Ruevine k nepokretnozatieno arheolokane null Drenov Kla OTOAC Liko-senjs
Z-306 Ruevine Stnepokretnozatieno arheolokane null Bilaj GOSPI Liko-senjs
Z-307 Ruevine S nepokretnozatieno arheolokane null Mualuk GOSPI Liko-senjs
Z-308 Ruevine Stnepokretnozatieno arheolokane null Perui PERUI Liko-senjs
Z-309 Crkva sv. Krnepokretnozatieno sakralna gr ne Perui PERUI Liko-senjs
Z-310 Ruevine utnepokretnozatieno arheolokane null Gornja Plo LOVINAC Liko-senjs
Z-312 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Brinje BRINJE Liko-senjs
Z-313 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne FrankopansBrinje BRINJE Liko-senjs
Z-314 Zgrada, Zri nepokretnozatieno profana grane Zrinskoga Otoac OTOAC Liko-senjs
Z-315 Zgrada, Kranepokretnozatieno profana grane Kralja Zvon Otoac OTOAC Liko-senjs
Z-316 Zgrada, Ive nepokretnozatieno profana grane Ive Senjan Otoac OTOAC Liko-senjs
Z-317 Zgrada, Ru nepokretnozatieno profana grane Ruera BoOtoac OTOAC Liko-senjs
Z-318 Zgrada, Ru nepokretnozatieno profana grane Ruera BoOtoac OTOAC Liko-senjs
Z-319 Crkva Sv. Trnepokretnozatieno sakralna gr ne Trg popa MOtoac OTOAC Liko-senjs
Z-320 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Kompolje OTOAC Liko-senjs
Z-321 Crkva Majkenepokretnozatieno sakralna gr ne Liko Lee OTOAC Liko-senjs
Z-322 Ruevine stnepokretnozatieno arheolokane null Otoac OTOAC Liko-senjs
Z-323 Ruralni ans nepokretnozatieno profana grane Plitviki L Plitviki Lj PLITVIKA Liko-senjs
Z-325 Crkva sv. V nepokretnozatieno sakralna gr ne Bakovac KosPERUI Liko-senjs
Z-324 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Plitvica Se Plitvica Sel PLITVIKA Liko-senjs
Z-326 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne Donji KosinPERUI Liko-senjs
Z-327 Crkva sv. P nepokretnozatieno sakralna gr ne Donji KosinPERUI Liko-senjs
Z-328 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne Joan UDBINA Liko-senjs
Z-329 Ruevine crnepokretnozatieno arheolokane null Podum OTOAC Liko-senjs
Z-1732 Crkva Sv. Trnepokretnozatieno sakralna gr ne Bukovac PerPERUI Liko-senjs
Z-2264 Ruevine stnepokretnozatieno arheolokane null Brlog OTOAC Liko-senjs
Z-2710 Ruevine stnepokretnozatieno sakralno-prne Brinje BRINJE Liko-senjs
RRI-0382-1Etno zona nepokretnozatieno kulturno-pone Lun NOVALJA Liko-senjs
Z-4186 Urbanistiknepokretnozatieno kulturno-pone Senj SENJ Liko-senjs
RRI-132-19Fond knji pokretno kuzatieno knjinina ne null Karlobag KARLOBAG Liko-senjs
RRI-159-19Knjinica s pokretno kuzatieno knjinina ne null Senj SENJ Liko-senjs
RRI-151-19Riznica kat pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Senj SENJ Liko-senjs
Z-3169 Most na rij nepokretnozatieno profana grane Otarije JOSIPDOL Karlovaka
Z-3084 Zgrada gradnepokretnozatieno profana grane StrossmayeKarlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-4437 POU Ogulinpokretno k zatieno muzejska gne null Ogulin OGULIN Karlovaka
Z-4095 Crkva sv. P nepokretnozatieno sakralna gr ne Sveti Petar OGULIN Karlovaka
Z-3085 Molinarijevnepokretnozatieno profana grane Sveti Petar OGULIN Karlovaka
Z-3882 Crkva sv. D nepokretnozatieno sakralna gr ne Ferenci OZALJ Karlovaka
Z-4142 Retabl glavnpokretno k zatieno sakralni/re ne null Fratrovci OzOZALJ Karlovaka
Z-3242 Dvorac Tr nepokretnozatieno profana grane Gornje Pok OZALJ Karlovaka
Z-4094 Crkva sv. Penepokretnozatieno sakralna gr ne Jakovo OZALJ Karlovaka
Z-4521 Glavni oltarpokretno k zatieno sakralni/re ne null Jakovo OZALJ Karlovaka
Z-3178 Mlin na rij nepokretnozatieno profana grane Jakovo OZALJ Karlovaka
Z-3554 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Kat OZALJ Karlovaka
Z-3669 Crkva sv. Krnepokretnozatieno sakralna gr ne Lovi PrekriOZALJ Karlovaka
Z-3168 Hidroelekt nepokretnozatieno profana grane Ozalj OZALJ Karlovaka
Z-4226 Tradicijsko nematerija zatieno znanje i vj ne null Vie naselja -
Z-2771 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Svetice OZALJ Karlovaka
Z-1398 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Svetice OZALJ Karlovaka
Z-3092 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne Svetiko Hr OZALJ Karlovaka
Z-3243 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Vrhovac OZALJ Karlovaka
Z-3330 Kurija Zork nepokretnozatieno profana grane Zorkovac OZALJ Karlovaka
Z-4613 Ikonostas upokretno k zatieno sakralni/re ne null Plaki PLAKI Karlovaka
Z-3377 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Grie RIBNIK Karlovaka
Z-1808 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Lipnik RIBNIK Karlovaka
Z-3094 Crkva sv. Il nepokretnozatieno sakralno-prne Lipnik RIBNIK Karlovaka
Z-3091 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Saborsko SABORSKO Karlovaka
Z-3922 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Rastoke SLUNJ Karlovaka
Z-3555 Ruevine u nepokretnozatieno profana grane Sastavak SLUNJ Karlovaka
Z-3173 Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Slunj SLUNJ Karlovaka
Z-3413 Crkva sv. Tr nepokretnozatieno sakralna gr ne Trg Zrinski Slunj SLUNJ Karlovaka
Z-3095 Ruevine stnepokretnozatieno profana grane Tounj TOUNJ Karlovaka
Z-2715 Crkva Majk nepokretnozatieno sakralna gr ne Karlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-2716 Zgrada, et nepokretnozatieno profana grane etalite F Karlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-2712 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Vukmani KARLOVAC Karlovaka
Z-2717 Most na rij nepokretnozatieno profana grane Novigrad n NETRETI Karlovaka
Z-287 Etnopark Oznepokretnozatieno kulturno-pone Ozalj OZALJ Karlovaka
Z-1786 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Rebrovii 8Rebrovii TOUNJ Karlovaka
Z-2713 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Tounj TOUNJ Karlovaka
Z-1785 Most na rij nepokretnozatieno profana grane Zdenac TOUNJ Karlovaka
Z-2714 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralno-prne Tounj TOUNJ Karlovaka
Z-2993 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Karlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-3171 Crkva sv. Junepokretnozatieno sakralna gr ne DojutrovicaOZALJ Karlovaka
Z-3175 Crkva sv. F nepokretnozatieno sakralna gr ne Gornji Lovi OZALJ Karlovaka
Z-3176 Kapela sv. Ilnepokretnozatieno sakralna gr ne Rajakovii OZALJ Karlovaka
Z-3089 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Bosiljevo BOSILJEVO Karlovaka
Z-4267 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Johi BOSILJEVO Karlovaka
Z-3457 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Orije BOSILJEVO Karlovaka
Z-3088 Crkva Uznesnepokretnozatieno sakralna gr ne Orije BOSILJEVO Karlovaka
Z-3244 Crkva sv. B nepokretnozatieno sakralna gr ne Pribanjci BOSILJEVO Karlovaka
Z-4007 Kapela sv. I nepokretnozatieno sakralna gr ne Umol BOSILJEVO Karlovaka
Z-4500 Oltar sv. Tr pokretno k zatieno sakralni/re ne null Dragani DRAGANI Karlovaka
Z-4522 Inventar crkpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Donji ZveaDUGA RES Karlovaka
Z-3170 Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Duga Resa DUGA RES Karlovaka
Z-3605 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Graki DUGA RES Karlovaka
Z-2773 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Sveti Petar DUGA RES Karlovaka
Z-2770 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Venac MreDUGA RES Karlovaka
Z-2772 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Erdelj GENERALSKKarlovaka
Z-3093 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Generalski GENERALSKKarlovaka
Z-3174 Kapela sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne Mateko SeGENERALSKKarlovaka
Z-3087 Ruevine crnepokretnozatieno sakralno-prne Modru JOSIPDOL Karlovaka
Z-3376 Crkva Rod nepokretnozatieno sakralna gr ne Gornja TrebKARLOVAC Karlovaka
Z-4547 Palaa Gutnepokretnozatieno profana grane BanjaviieKarlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-3959 Dvorac Katnepokretnozatieno profana grane Karlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-4545 Grobno obilnepokretnozatieno memorijalnne Karlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-3551 Crkva sv. D nepokretnozatieno sakralna gr ne Karlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-4253 Kompleks vonepokretnozatieno profana grane Karlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-4544 Mauzolej obnepokretnozatieno memorijalnne Karlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-4008 Mauzolej obnepokretnozatieno memorijalnne Karlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-3556 Mauzolej V nepokretnozatieno memorijalnne Karlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-3670 Nadgrobni nepokretnozatieno memorijalnne Karlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-2871 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Karlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-3412 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Karlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-4342 Spomenik bnepokretnozatieno memorijalnne Trg hrvatsk Karlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-3372 Tvorniki k nepokretnozatieno profana grane Tukanova Karlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-3553 Zgrada veli nepokretnozatieno profana grane Trg bana JeKarlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-3552 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Karlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-3374 Crkva sv. Jonepokretnozatieno sakralno-prne iljavi KARLOVAC Karlovaka
Z-3331 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Zadobarje KARLOVAC Karlovaka
Z-4093 Crkva sv. K nepokretnozatieno sakralno-prne Kunii Ribn NETRETI Karlovaka
Z-3881 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Mrzljaki NETRETI Karlovaka
Z-3332 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Rosopajnik NETRETI Karlovaka
Z-3090 Crkva sv. Junepokretnozatieno sakralna gr ne Vukova GorNETRETI Karlovaka
Z-4546 Crkva Uzvinepokretnozatieno sakralna gr ne Zavrje NetNETRETI Karlovaka
Z-3172 Crkva sv. P nepokretnozatieno sakralna gr ne Gornje DubOGULIN Karlovaka
Z-3177 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne Gornje Zag OGULIN Karlovaka
Z-3086 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne Ogulin OGULIN Karlovaka
Z-3607 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Ogulin OGULIN Karlovaka
Z-1731 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Ogulin OGULIN Karlovaka
Z-5006 Kurija Grdunepokretnozatieno profana grane Grdun OZALJ Karlovaka
Z-4804 Zgrada, Str nepokretnozatieno profana grane StrossmayeKarlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-5605 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Trg bana JeKarlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-245 Stari grad nepokretnozatieno profana grane Karlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-246 Zgrada, Zrinnepokretnozatieno profana grane Zrinski trg Karlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-249 Palaa Vraninepokretnozatieno profana grane Zrinski trg Karlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-256 Zgrada, Zri nepokretnozatieno profana grane Zrinski trg Karlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-257 Zgrada, et nepokretnozatieno profana grane etalite Karlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-258 Zgrada, et nepokretnozatieno profana grane etalita Karlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-262 Zgrada, et nepokretnozatieno profana grane etalita Karlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-265 Zgrada, Ulicnepokretnozatieno profana grane Ulica I. Ku Karlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-266 Zgrada, Str nepokretnozatieno profana grane StrossmayeKarlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-267 Crkva Pres nepokretnozatieno sakralno-prne Trg bana JeKarlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-268 Crkva Majk nepokretnozatieno sakralno-prne Karlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-269 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Erdelj GENERALSKKarlovaka
Z-270 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne Donji ZveaDUGA RES Karlovaka
Z-271 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Karlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-272 Crkva Uznenepokretnozatieno sakralna gr ne Otarije JOSIPDOL Karlovaka
Z-273 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne Reica KARLOVAC Karlovaka
Z-275 Ruevine stnepokretnozatieno profana grane Slunj SLUNJ Karlovaka
Z-276 Ruevine stnepokretnozatieno profana grane Cetingrad CETINGRA Karlovaka
Z-277 Ruevine stnepokretnozatieno profana grane Blagaj SLUNJ Karlovaka
Z-278 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Johi BOSILJEVO Karlovaka
Z-279 Ruevine s nepokretnozatieno profana grane Gornji Kre SLUNJ Karlovaka
Z-280 Stari grad nepokretnozatieno profana grane Trg hrvatsk Ogulin OGULIN Karlovaka
Z-281 Crkva Roenepokretnozatieno sakralno-prne Svetice 5 Svetice OZALJ Karlovaka
Z-282 Crkva sv. L nepokretnozatieno sakralna gr ne Donje Prili NETRETI Karlovaka
Z-283 Crkva sv. L nepokretnozatieno sakralna gr ne Vivodina 8 Vivodina OZALJ Karlovaka
Z-284 Crkva sv. P nepokretnozatieno sakralna gr ne Sveti Petar DUGA RES Karlovaka
Z-285 Crkva sv. V nepokretnozatieno sakralna gr ne Ozalj OZALJ Karlovaka
Z-286 Stari grad Onepokretnozatieno profana grane Cesta Zrins Ozalj OZALJ Karlovaka
Z-288 Ruevine s nepokretnozatieno profana grane KestenovacVOJNI Karlovaka
Z-289 Ruevine stnepokretnozatieno profana grane Krstinja VOJNI Karlovaka
Z-290 Ruevine stnepokretnozatieno profana grane Kloko VOJNI Karlovaka
Z-291 Ruevine stnepokretnozatieno profana grane Drenik Gr RAKOVICA Karlovaka
Z-292 Ruevine s nepokretnozatieno profana grane Modru JOSIPDOL Karlovaka
Z-293 Ruevine stnepokretnozatieno profana grane Plaki PLAKI Karlovaka
Z-294 Hram Vavednepokretnozatieno sakralna gr ne Plaki PLAKI Karlovaka
Z-295 Ruevine stnepokretnozatieno profana grane Barilovi BARILOVI Karlovaka
Z-296 Stari grad Bnepokretnozatieno profana grane Bosiljevo BOSILJEVO Karlovaka
Z-297 Ruevine stnepokretnozatieno profana grane Donji Sjeni KARLOVAC Karlovaka
Z-298 Dvorac Jaknepokretnozatieno profana grane Jakovo bb Jakovo OZALJ Karlovaka
Z-299 Ruevine s nepokretnozatieno profana grane Novigrad n NETRETI Karlovaka
Z-300 Crkva Uznesnepokretnozatieno sakralna gr ne Novigrad n NETRETI Karlovaka
Z-301 Stari grad nepokretnozatieno profana grane Ribnik RIBNIK Karlovaka
Z-302 Crkva Svih nepokretnozatieno sakralna gr ne Trg OZALJ Karlovaka
Z-303 Crkva Blaenepokretnozatieno sakralna gr ne Tromarija OGULIN Karlovaka
Z-304 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne Lee na D Gorinci GENERALSKKarlovaka
Z-3329 Crkva Uznesnepokretnozatieno sakralna gr ne akanje AKANJE Karlovaka
Z-3373 Kua, Zaje nepokretnozatieno profana grane Zajeva 6 Karlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-3375 Dvorac Dranepokretnozatieno profana grane Reica 049 Reica KARLOVAC Karlovaka
Z-3557 Crkva sv. Fi nepokretnozatieno sakralna gr ne Retovo KAMANJE Karlovaka
Z-5247 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Karlovac KARLOVAC Karlovaka
Z-4808 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Donje Prili NETRETI Karlovaka
RRI-0345-1Lonarska pnepokretnozatieno ostalo ne Rakalj MARANA Istarska
RRI-0347-1Lonarska pnepokretnozatieno ostalo ne Mate BalotRakalj MARANA Istarska
RRI-0191-1Stambena knepokretnozatieno profana grane kbr. 029 Nova Vas KRAN Istarska
RRI-0344-1Katel nepokretnozatieno profana grane Lupoglav LUPOGLAV Istarska
RRI-0093-1Rodna kuanepokretnozatieno profana grane Veli Jeenj Tinjan TINJAN Istarska
RRI-0060-1Stupa na P nepokretnozatieno profana grane Zareje PAZIN Istarska
RRI-113-19Kompleks rinepokretnozatieno arheolokane null Pore PORE - P Istarska
RRI-0018-1Zgrada star nepokretnozatieno profana grane Trevisol 21 Rovinj ROVINJ - Istarska
RRI-0323-1Stancija Sil nepokretnozatieno profana grane Zavrje GRONJAN Istarska
Z-5305 Kompleks f nepokretnozatieno sakralna gr ne Pazin PAZIN Istarska
Z-4809 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Buzet BUZET Istarska
RRI-0024-1Crkva sv. Junepokretnozatieno sakralna gr ne Zavrje GRONJAN Istarska
Z-5390 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne orii KANFANARIstarska
RRI-0235-1Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne epi OPRTALJ - Istarska
RRI-26-196Samostan i nepokretnozatieno sakralno-prne Klotar VRSAR - O Istarska
Z-5291 Crkva sv. B nepokretnozatieno sakralna gr ne Sveti Lovre SVETI LOV Istarska
Z-5387 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne Bava VINJAN - Istarska
Z-5389 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Vinjan VINJAN - Istarska
RRI-0100-1Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Viinada VIINADA -Istarska
RRI-0097-1Crkva sv. F nepokretnozatieno sakralna gr ne Peroj VODNJAN -Istarska
RRI-0099-1Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Peroj VODNJAN -Istarska
Z-5468 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Vrsar VRSAR - O Istarska
RRI-0346-1Lonarska pnepokretnozatieno ostalo ne Mate BalotRakalj MARANA Istarska
Z-350 Katel nepokretnozatieno profana grane Boljun LUPOGLAV Istarska
Z-351 Katel nepokretnozatieno profana grane Kran KRAN Istarska
Z-352 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Labin LABIN Istarska
Z-353 Gradska lonepokretnozatieno profana grane Labin LABIN Istarska
Z-354 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Labin LABIN Istarska
Z-355 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Labin LABIN Istarska
Z-356 Palaa Bat nepokretnozatieno profana grane 1. maja 6 Labin LABIN Istarska
Z-357 Gradska vranepokretnozatieno profana grane Labin LABIN Istarska
Z-358 Crkva sv. R nepokretnozatieno sakralna gr ne Oprtalj OPRTALJ - Istarska
Z-359 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Pazin PAZIN Istarska
Z-360 Crkva sv. Junepokretnozatieno sakralna gr ne Plomin KRAN Istarska
Z-361 Crkva sv. Tr nepokretnozatieno sakralna gr ne Rovinj ROVINJ - Istarska
Z-362 Kapela sv. Tnepokretnozatieno sakralna gr ne minj MINJ Istarska
Z-363 Kula nepokretnozatieno profana grane minj MINJ Istarska
Z-573 Crkva sv. El nepokretnozatieno sakralna gr ne Dragu CEROVLJE Istarska
Z-574 Crkva sv. R nepokretnozatieno sakralna gr ne Dragu CEROVLJE Istarska
Z-575 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne Hum BUZET Istarska
Z-576 Palaa Frannepokretnozatieno profana grane Ulica MartiLabin LABIN Istarska
Z-577 Palaa Scamnepokretnozatieno profana grane Dolinska Labin LABIN Istarska
Z-578 Rodna kuanepokretnozatieno profana grane Paolo Sfeci Labin LABIN Istarska
Z-579 Crkva roennepokretnozatieno sakralna gr ne Labin LABIN Istarska
Z-580 Crkva sv. D nepokretnozatieno sakralna gr ne Nova Vas KRAN Istarska
Z-581 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Oprtalj OPRTALJ - Istarska
Z-582 Crkva sv. V nepokretnozatieno sakralna gr ne Paz CEROVLJE Istarska
Z-584 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Pian PIAN Istarska
Z-585 Crkva sv. R nepokretnozatieno sakralna gr ne Ro BUZET Istarska
Z-586 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne minj MINJ Istarska
Z-587 Ruevine s nepokretnozatieno arheolokane null Kanfanar KANFANARIstarska
Z-588 Crkva sv. Ili nepokretnozatieno sakralna gr ne Kanfanar KANFANARIstarska
Z-589 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Kanfanar KANFANARIstarska
Z-590 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Kanfanar KANFANARIstarska
Z-591 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Kanfanar KANFANARIstarska
Z-592 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Rakotule KAROJBA Istarska
Z-593 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralno-prne Sveti Lovre SVETI LOV Istarska
Z-594 Crkva sv. K nepokretnozatieno sakralna gr ne Lindar PAZIN Istarska
Z-598 Crkva sv. Mnepokretnozatieno arheolokane null Bale BALE - VAL Istarska
Z-605 Antika vil nepokretnozatieno arheolokane null Umag UMAG - U Istarska
Z-606 Crkva sv. Prnepokretnozatieno sakralna gr ne Zavrje GRONJAN Istarska
Z-608 Katel sv. J nepokretnozatieno arheolokane null Nova Vas BRTONIGLAIstarska
Z-609 Ladanjska pnepokretnozatieno profana grane Savudrija UMAG - U Istarska
Z-610 Gospodarsknepokretnozatieno profana grane Umag UMAG - U Istarska
Z-611 Svjetionik nepokretnozatieno profana grane Rovinj ROVINJ - Istarska
Z-612 Stambena zg nepokretnozatieno profana grane Portarol 0 Vodnjan VODNJAN -Istarska
Z-856 Crkva sv. Krnepokretnozatieno sakralna gr ne Butoniga PAZIN Istarska
Z-857 Katel "So nepokretnozatieno profana grane Bale BALE - VAL Istarska
Z-858 Crkva sv. Manepokretnozatieno sakralna gr ne Beram PAZIN Istarska
Z-859 Crkva sv. K nepokretnozatieno sakralna gr ne Vodnjan VODNJAN -Istarska
Z-860 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Vodnjan VODNJAN -Istarska
Z-861 Dvojna vratnepokretnozatieno profana grane Pula PULA - PO Istarska
Z-862 Slavoluk Senepokretnozatieno profana grane Pula PULA - PO Istarska
Z-863 Arena (Amfinepokretnozatieno profana grane Pula PULA - PO Istarska
Z-864 Augustov hnepokretnozatieno profana grane Forum Pula PULA - PO Istarska
Z-865 Rimsko scennepokretnozatieno arheolokane null Pula PULA - PO Istarska
Z-866 Crkva sv. El nepokretnozatieno sakralna gr ne Faana FAANA - Istarska
Z-867 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Faana FAANA - Istarska
Z-868 Crkva sv. K nepokretnozatieno sakralna gr ne Jurii Jurii SVETVINEIstarska
Z-869 Crkva sv. S nepokretnozatieno sakralna gr ne Peroj VODNJAN -Istarska
Z-870 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Rabac LABIN Istarska
Z-871 Crkva sv. F nepokretnozatieno sakralna gr ne Vodnjan VODNJAN -Istarska
Z-872 Crkva sv. Mnepokretnozatieno arheolokane null Bale BALE - VAL Istarska
Z-873 Crkva sv. D nepokretnozatieno sakralna gr ne Bale BALE - VAL Istarska
Z-874 Svjetionik nepokretnozatieno profana grane Savudrija UMAG - U Istarska
Z-876 Sklop zgradnepokretnozatieno profana grane Eufrazijeva Pore PORE - P Istarska
Z-1304 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne Barban BARBAN Istarska
Z-1305 Crkva sv. K nepokretnozatieno sakralna gr ne Svetvinen SVETVINEIstarska
Z-1306 Gradska lonepokretnozatieno profana grane Svetvinen SVETVINEIstarska
Z-1307 Crkva sv. V nepokretnozatieno sakralna gr ne Svetvinen SVETVINEIstarska
Z-1308 Katel Moronepokretnozatieno profana grane Svetvinen SVETVINEIstarska
Z-1340 Vila Martin nepokretnozatieno profana grane Ulica gradaPula PULA - PO Istarska
Z-1379 Arhitektonsnepokretnozatieno sakralno-prne Barban BARBAN Istarska
Z-1380 Crkva sv. Kvnepokretnozatieno sakralna gr ne Jesenovik KRAN Istarska
Z-1839 Kompleks pa nepokretnozatieno sakralno-prne Sveti Petar SVETI PET Istarska
Z-1840 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne Oprtalj OPRTALJ - Istarska
Z-2198 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Barban BARBAN Istarska
Z-2199 Crkva sv. Fl nepokretnozatieno sakralna gr ne Pomer MEDULIN Istarska
Z-2429 Vila Polesi nepokretnozatieno profana grane Marafor Pore PORE - P Istarska
Z-2430 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Skitaa RAA Istarska
Z-2431 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Beram PAZIN Istarska
Z-2432 Kompleks Eu nepokretnozatieno sakralna gr da Pore PORE - P Istarska
Z-2433 Istarska sabnepokretnozatieno sakralno-prne Pore PORE - P Istarska
Z-2434 Gotika ku nepokretnozatieno profana grane DecumanusPore PORE - P Istarska
Z-2435 Kua "Dva snepokretnozatieno profana grane Sv. Maura Pore PORE - P Istarska
Z-2436 Palaa Sin nepokretnozatieno profana grane DecumanusPore PORE - P Istarska
Z-2438 Stambeno-anepokretnozatieno profana grane Vrsar VRSAR - O Istarska
Z-2719 Rudarsko-innepokretnozatieno ostalo ne Labin LABIN Istarska
Z-3076 Lonarska nepokretnozatieno ostalo ne M. PercanaRakalj MARANA Istarska
Z-3079 Lonarska nepokretnozatieno ostalo ne DalmatinskRakalj MARANA Istarska
Z-3080 Povijesno-gnepokretnozatieno profana grane Rakalj MARANA Istarska
Z-3995 Zgrada Zvjenepokretnozatieno profana grane Park RuerPula PULA - PO Istarska
Z-4064 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Pula PULA - PO Istarska
Z-4448 Kompleks kanepokretnozatieno sakralna gr ne Pula PULA - PO Istarska
Z-4449 Kompleks me nepokretnozatieno sakralna gr ne Pula PULA - PO Istarska
RRI-0441-1Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Galiana VODNJAN -Istarska
Z-5323 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Graie GRAIE Istarska
Z-5326 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Gronjan GRONJAN Istarska
RRI-0300-1Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Hum BUZET Istarska
RRI-0293-1Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Jesenovik KRAN Istarska
RRI-0438-1Kulturno - pnepokretnozatieno kulturno-pone Kotli BUZET Istarska
RRI-0245-1Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Koljak KRAN Istarska
RRI-0038-1Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Labin LABIN Istarska
RRI-0050-1Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Lindar PAZIN Istarska
RRI-0312-1Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Marenegl BUZET Istarska
RRI-0036-1Kulturno-p nepokretnozatieno kulturno-pone Motovun MOTOVUN Istarska
RRI-0037-1Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Buzet BUZET Istarska
RRI-0048-1Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Dragu CEROVLJE Istarska
Z-5983 Kulturni kranepokretnozatieno kulturni krane Faana FAANA - Istarska
Z-5635 Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Bale BALE - VAL Istarska
RRI-0046-1Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Beram PAZIN Istarska
Z-5638 Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Pula PULA - PO Istarska
RRI-0336-1Kulturno - pnepokretnozatieno kulturno-pone Rakalj MARANA Istarska
RRI-0337-1Kulturno - pnepokretnozatieno kulturno-pone Rakalj MARANA Istarska
RRI-334-19Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Rakalj MARANA Istarska
Z-5648 Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Svetvinen SVETVINEIstarska
RRI-0292-1Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone unjevica KRAN Istarska
RRI-0051-1Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Trvi PAZIN Istarska
RRI-0043-1Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Oprtalj OPRTALJ - Istarska
Z-5418 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Pazin PAZIN Istarska
RRI-0040-1Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Pian PIAN Istarska
RRI-0039-1Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Plomin KRAN Istarska
RRI-0325-1Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Vinjan VINJAN - Istarska
RRI-0279-1Kulrturno-pnepokretnozatieno kulturno-pone Vodnjan VODNJAN -Istarska
RRI-0231-1Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Vrh BUZET Istarska
RRI-0106-1Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Vrsar VRSAR - O Istarska
RRI-0322-1Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone minj MINJ Istarska
Z-2544 Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Pore PORE - P Istarska
Z-2679 Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Buje BUJE - BUI Istarska
Z-2680 Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Umag UMAG - U Istarska
Z-2681 Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Novigrad NOVIGRAD Istarska
Z-2988 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Mutvoran MARANA Istarska
Z-3239 Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Boljun LUPOGLAV Istarska
Z-4450 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Zavrje GRONJAN Istarska
RRI-237 Ostaci rims nepokretnozatieno arheolokane null Medulin MEDULIN Istarska
RRI-444 Poluotok Vinepokretnozatieno arheolokane null Medulin MEDULIN Istarska
RRI-234 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Jural KANFANARIstarska
RRI-375 Arheolokanepokretnozatieno arheolokane null Peroj VODNJAN -Istarska
RRI-429 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Pomer MEDULIN Istarska
RRI-109 Podmorske nepokretnozatieno arheolokane null Pore PORE - P Istarska
RRI-110 Podmorska nepokretnozatieno arheolokane null Pore PORE - P Istarska
RRI-111 Podmorske nepokretnozatieno arheolokane null Pula PULA - PO Istarska
RRI-112 Podmorske nepokretnozatieno arheolokane null Rabac LABIN Istarska
RRI-107 Podmorske nepokretnozatieno arheolokane null Savudrija UMAG - U Istarska
RRI-114 Arheolokonepokretnozatieno arheolokane null Umag UMAG - U Istarska
RRI-108 Podmorske nepokretnozatieno arheolokane null Umag UMAG - U Istarska
RRI-342 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Valtura LINJAN - Istarska
RRI-216 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Vrsar VRSAR - O Istarska
RRI-88 Sakralni in pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Bale BALE - VAL Istarska
RRI-79 Sakralni invpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Hum BUZET Istarska
RRI-51 Sakralni in pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Pazin PAZIN Istarska
RRI-53 Sakralni invpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Pazin PAZIN Istarska
RRI-68 Sakralni in pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Sveti Petar SVETI PET Istarska
RRI-123 Zbirka 27 d pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Pian PIAN Istarska
RRI-131 Sakralna zbpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Pore PORE - P Istarska
RRI-118 Arheoloki pokretno k zatieno arheolokane null Pula PULA - PO Istarska
RRI-15 Ikonostas u pokretno k zatieno sakralni/re ne null Pula PULA - PO Istarska
R-17 Sakralni in pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Pula PULA - PO Istarska
RRI-160 Mornarikapokretno kuzatieno knjinina ne null Pula PULA - PO Istarska
RRI-144 Sakralni in pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Pula PULA - PO Istarska
RRI-91 Etnografskapokretno kuzatieno etnografsk ne null Rakalj MARANA Istarska
RRI-82 Etnografskapokretno kuzatieno etnografsk ne null Rakalj MARANA Istarska
RRI-75 Sakralni invpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Rovinj ROVINJ - Istarska
RRI-87 Liturgijsko pokretno kuzatieno ostalo ne null Rovinj ROVINJ - Istarska
RRI-99 Sakralni in pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Umag UMAG - U Istarska
RRI-97 Sakralni invpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Vodnjan VODNJAN -Istarska
RRI-148 Drveni reta pokretno k zatieno sakralni/re ne null Vrsar VRSAR - O Istarska
RRI-28 Bukaleta pokretno k zatieno etnografsk ne null minj MINJ Istarska
RRI-133 Oltar sv. B pokretno k zatieno sakralni/re ne null minj MINJ Istarska
RRI-134 Sakralni in pokretno kuzatieno sakralni/re ne null minj MINJ Istarska
RRI-27 Kavedon-zakpokretno k zatieno etnografsk ne null minj MINJ Istarska
RRI-21 Torkule (in pokretno k zatieno etnografsk ne null Oprtalj OPRTALJ - Istarska
RRI-59 Sakralni in pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Buje BUJE - BUI Istarska
RRI-57 Sakralni in pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Buje BUJE - BUI Istarska
RRI-138 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Buzet BUZET Istarska
RRI-143 Liturgijsko pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Zavrje GRONJAN Istarska
Z-5344 Kameni reljepokretno k zatieno sakralni/re ne null Krete BUJE - BUI Istarska
RRI-23 To - prea pokretno k zatieno etnografsk ne null Labin LABIN Istarska
RRI-162 Fond "Bibli pokretno kuzatieno knjinina ne null Labin LABIN Istarska
RRI-32 Muzejska g pokretno k zatieno muzejska gne null Labin LABIN Istarska
Z-5300 Inventar crkpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Lanie LANIE Istarska
RRI-133a Sakralni in pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Motovun MOTOVUN Istarska
N-4 Kompleks Eu nepokretnokulturno d sakralna gr da Pore PORE - P Istarska
N-6 Crkva sv. Mnepokretnokulturno d sakralna gr ne Beram PAZIN Istarska
Z-6 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Buje BUJE - BUI Istarska
Z-11 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Sveti Petar SVETI PET Istarska
Z-20 Ostaci potonepokretnozatieno arheolokane null Novigrad NOVIGRAD Istarska
Z-23 Olupina tr nepokretnozatieno arheolokane null Rovinj ROVINJ - Istarska
Z-24 Olupina ausnepokretnozatieno arheolokane null Premantur MEDULIN Istarska
Z-31 Ostaci potonepokretnozatieno arheolokane null Premantur MEDULIN Istarska
Z-68 Ostaci anti nepokretnozatieno arheolokane null Novigrad NOVIGRAD Istarska
Z-69 Brodolom tnepokretnozatieno arheolokane null Premantur MEDULIN Istarska
Z-70 Ostaci anti nepokretnozatieno arheolokane null Savudrija UMAG - U Istarska
Z-71 Antika rus nepokretnozatieno arheolokane null Seget UMAG - U Istarska
Z-72 Ostaci anti nepokretnozatieno arheolokane null Umag UMAG - U Istarska
Z-94 Gradinsko nepokretnozatieno arheolokane null Rovinj ROVINJ - Istarska
Z-98 Austrougarsnepokretnozatieno arheolokane null Rovinj ROVINJ - Istarska
Z-244 Ostaci potonepokretnozatieno arheolokane null Kran KRAN Istarska
Z-428 Raspelo u cpokretno k zatieno sakralni/re ne null Graie GRAIE Istarska
Z-429 Oltarni retapokretno k zatieno sakralni/re ne null Graie GRAIE Istarska
Z-430 Plominski r pokretno k zatieno arheolokane null Plomin KRAN Istarska
Z-431 Korska sjedpokretno k zatieno sakralni/re ne null Gronjan GRONJAN Istarska
Z-432 Zbirka lap pokretno k zatieno muzejska gne null Novigrad NOVIGRAD Istarska
Z-443 etiri kapi pokretno kuzatieno ostalo ne null Pula PULA - PO Istarska
Z-595 Poliptih s pokretno k zatieno sakralni/re ne null Pore PORE - P Istarska
Z-596 Humski trippokretno k zatieno sakralni/re ne null Pore PORE - P Istarska
Z-597 Slika "Bogopokretno k zatieno sakralni/re ne null Vodnjan VODNJAN -Istarska
Z-599 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Brtonigla BRTONIGLAIstarska
Z-602 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Nova Vas BRTONIGLAIstarska
Z-603 Crkva sv. L nepokretnozatieno arheolokane null Nova Vas BRTONIGLAIstarska
Z-604 Tumul Maknepokretnozatieno arheolokane null Soii KANFANARIstarska
Z-607 Stancija Dunepokretnozatieno profana grane Labin LABIN Istarska
Z-613 Toklarija - nepokretnozatieno profana grane Balini 40 Oprtalj OPRTALJ - Istarska
Z-855 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Buje BUJE - BUI Istarska
Z-875 Ladanjski s nepokretnozatieno profana grane Belaj CEROVLJE Istarska
Z-878 Poklopac s pokretno k zatieno sakralni/re ne null Vodnjan VODNJAN -Istarska
Z-879 Kameni reljpokretno k zatieno sakralni/re ne null Vodnjan VODNJAN -Istarska
Z-1131 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Umag UMAG - U Istarska
Z-1133 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Zavrje GRONJAN Istarska
Z-1341 Crkva sv. Tr nepokretnozatieno sakralna gr ne Raice BUZET Istarska
Z-1364 Romaniko pr okretno k zatieno sakralni/re ne null Galiana VODNJAN -Istarska
Z-1366 Kamena propokretno k zatieno sakralni/re ne null Kanfanar KANFANARIstarska
Z-1367 Skupltura pokretno k zatieno sakralni/re ne null Pula PULA - PO Istarska
Z-1368 Poliptih Bo pokretno k zatieno sakralni/re ne null Pula PULA - PO Istarska
Z-1369 Skulptura pokretno k zatieno sakralni/re ne null Raice BUZET Istarska
Z-1370 Oltar sv. Jo pokretno k zatieno sakralni/re ne null Rovinj ROVINJ - Istarska
Z-1371 Skulptura pokretno k zatieno sakralni/re ne null Zavrje GRONJAN Istarska
Z-1389 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Motovun MOTOVUN Istarska
Z-1764 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Rakalj MARANA Istarska
Z-1765 Crkva sv. Brnepokretnozatieno sakralna gr ne Rovinj ROVINJ - Istarska
Z-1787 Sakralni in pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Svetvinen SVETVINEIstarska
Z-1797 Drveni retabpokretno k zatieno sakralni/re ne null Letaj KRAN Istarska
Z-1798 Rimska sku pokretno k zatieno arheolokane null Vintijan MEDULIN Istarska
Z-1799 Ulomci amfpokretno k zatieno arheolokane null Marana MARANA Istarska
Z-1800 est ulomakpokretno k zatieno arheolokane null Pula PULA - PO Istarska
Z-1801 22 relikvija pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Novigrad NOVIGRAD Istarska
Z-1802 Zbirka port pokretno kuzatieno likovna um ne null Novigrad NOVIGRAD Istarska
Z-1803 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null minj MINJ Istarska
Z-1804 Osam slika pokretno kuzatieno likovna um ne null Faana FAANA - Istarska
Z-1806 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Buzet BUZET Istarska
Z-1807 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Lovreica UMAG - U Istarska
Z-1838 Crkva sv. D nepokretnozatieno sakralna gr ne trped BUZET Istarska
Z-2437 Katel nepokretnozatieno profana grane Pazin PAZIN Istarska
Z-2473 Ladanjski s nepokretnozatieno profana grane Sveti Marti SVETA NEDIstarska
Z-2474 Stancija sv nepokretnozatieno profana grane Sveti Ivan VINJAN - Istarska
Z-2475 Zgrada star nepokretnozatieno profana grane Pula PULA - PO Istarska
Z-2476 Plani obje nepokretnozatieno profana grane Pula PULA - PO Istarska
Z-2477 Crkva sv. Penepokretnozatieno sakralna gr ne Gologorica CEROVLJE Istarska
Z-2478 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Barban BARBAN Istarska
Z-2479 Crkva sv. Tr nepokretnozatieno sakralna gr ne Labinci KATELIR-LIstarska
Z-2480 Stambeno-gnepokretnozatieno profana grane Kran KRAN Istarska
Z-2481 Crkva i samnepokretnozatieno sakralno-prne Rovinj ROVINJ - Istarska
Z-2482 Utvreno na nepokretnozatieno kulturno-pone Katel BUJE - BUI Istarska
Z-2483 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone umber SVETA NEDIstarska
Z-2520 etiri slike pokretno kuzatieno likovna um ne null Faana FAANA - Istarska
Z-2521 Amfora br. pokretno k zatieno arheolokane null Pula PULA - PO Istarska
Z-2522 Dvije amforpokretno k zatieno arheolokane null Pula PULA - PO Istarska
Z-2523 Drveni osli pokretno k zatieno sakralni/re ne null Umag UMAG - U Istarska
Z-2591 Arhitektonsnepokretnozatieno kulturni krane Vodnjan VODNJAN -Istarska
Z-2720 Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Ro BUZET Istarska
Z-2832 Ostaci crkv nepokretnozatieno arheolokane null Rovinj ROVINJ - Istarska
Z-2886 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Viinada VIINADA -Istarska
Z-2887 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Rovinj ROVINJ - Istarska
Z-2889 Cjelina arh pokretno kuzatieno arhivska g ne null Pazin PAZIN Istarska
Z-2899 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Umag UMAG - U Istarska
Z-2900 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Umag UMAG - U Istarska
Z-3061 Slike "Bogopokretno k zatieno sakralni/re ne null minj MINJ Istarska
Z-3062 Slika "Bogorpokretno k zatieno sakralni/re ne null Vinjan VINJAN - Istarska
Z-3063 Slika "Posl pokretno k zatieno sakralni/re ne null Faana FAANA - Istarska
Z-3064 Dvije oltar pokretno k zatieno sakralni/re ne null Viinada VIINADA -Istarska
Z-3065 Dvije oltar pokretno k zatieno sakralni/re ne null Vabriga TAR-VABRI Istarska
Z-3066 Oltar sv. Ju pokretno k zatieno sakralni/re ne null Galiana VODNJAN -Istarska
Z-3067 Sakralni in pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Rovinj ROVINJ - Istarska
Z-3102 Srednjovjeknepokretnozatieno arheolokane null Belaj CEROVLJE Istarska
Z-3103 Arheolokonepokretnozatieno arheolokane null Brtonigla BRTONIGLAIstarska
Z-3104 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Vodnjan VODNJAN -Istarska
Z-3105 Crkva sv. Cenepokretnozatieno sakralna gr ne Rovinj ROVINJ - Istarska
Z-3146 12 kamenihpokretno kuzatieno arheolokane null Pula PULA - PO Istarska
Z-3265 Crkva sv. R nepokretnozatieno sakralna gr ne Sveti Petar SVETI PET Istarska
Z-3266 Katel nepokretnozatieno profana grane Raice BUZET Istarska
Z-3267 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Barban BARBAN Istarska
Z-3306 Zbirka Gob pokretno kuzatieno ostalo ne null Novigrad NOVIGRAD Istarska
Z-3320 Dvoglasje t nematerija zatieno obiaji, ob da null Vie naselja -
Z-3321 Glazbena pra nematerija zatieno obiaji, ob ne null Pula PULA - PO Istarska
Z-3322 Rovinjska bnematerija zatieno obiaji, ob ne null Rovinj ROVINJ - Istarska
Z-3360 Istro - rum nematerija zatieno usmena predane null Vie naselja -
Z-3619 minjski gonematerija zatieno usmena predane null minj MINJ Istarska
Z-3624 Muzej - Mupokretno k zatieno muzejska gne null Novigrad NOVIGRAD Istarska
Z-3626 Umijee izgnematerija zatieno znanje i vj ne null Rovinj ROVINJ - Istarska
Z-3664 Arhitektonsnepokretnozatieno arheolokane null Crveni Vrh UMAG - U Istarska
Z-3665 Crkva sv. Fl nepokretnozatieno sakralna gr ne Kranjci LABIN Istarska
Z-3666 Ladanjska pnepokretnozatieno profana grane Novigrad NOVIGRAD Istarska
Z-3667 Arheolokonepokretnozatieno profana grane Pula PULA - PO Istarska
Z-3668 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Bale BALE - VAL Istarska
Z-3711 Amfora tipapokretno k zatieno arheolokane null Pore PORE - P Istarska
Z-3737 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Gronjan GRONJAN Istarska
Z-3797 Muzej grad pokretno k zatieno muzejska gne null Umag UMAG - U Istarska
Z-3803 Zbirka umjepokretno k zatieno likovna um ne null Pula PULA - PO Istarska
Z-3895 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Plomin KRAN Istarska
Z-3897 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Pula PULA - PO Istarska
Z-3898 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Faana FAANA - Istarska
Z-3899 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Galiana VODNJAN -Istarska
Z-3900 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Sveti Lovre SVETI LOV Istarska
Z-3901 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Kringa TINJAN Istarska
Z-3960 Kameni reljpokretno k zatieno sakralni/re ne null Beram PAZIN Istarska
Z-3961 Skulptura pokretno k zatieno sakralni/re ne null Kanfanar KANFANARIstarska
Z-3962 Komplet misn pokretno kuzatieno ostalo ne null Vinjan VINJAN - Istarska
Z-3963 Slika na dr pokretno k zatieno sakralni/re ne null Vodnjan VODNJAN -Istarska
Z-3967 Slika "Bogopokretno k zatieno sakralni/re ne null Kanfanar KANFANARIstarska
Z-3968 Drveni retabpokretno k zatieno sakralni/re ne null Motovun MOTOVUN Istarska
Z-3969 Drveni kip pokretno k zatieno sakralni/re ne null Umag UMAG - U Istarska
Z-3970 Slika "Bogopokretno k zatieno sakralni/re ne null Faana FAANA - Istarska
Z-3980 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Pazin PAZIN Istarska
Z-3994 Katel Petr nepokretnozatieno profana grane Buzet BUZET Istarska
Z-4012 Crkva Blaenepokretnozatieno sakralna gr ne Rovinj ROVINJ - Istarska
Z-4013 Zgrada nekanepokretnozatieno profana grane Pula PULA - PO Istarska
Z-4015 Bivi pavli nepokretnozatieno sakralno-prne Kran KRAN Istarska
Z-4016 Kompleks unepokretnozatieno profana grane Buje BUJE - BUI Istarska
Z-4017 Utvrda Muni nepokretnozatieno profana grane Pula PULA - PO Istarska
Z-4018 Utvrda Monnepokretnozatieno profana grane Pula PULA - PO Istarska
Z-4019 Utvrda sv. Jnepokretnozatieno profana grane Pula PULA - PO Istarska
Z-4020 Utvrda sv. nepokretnozatieno profana grane Pula PULA - PO Istarska
Z-4021 Utvrda Musnepokretnozatieno profana grane Pula PULA - PO Istarska
Z-4022 Utvrda Marnepokretnozatieno profana grane Pula PULA - PO Istarska
Z-4023 Utvrda Verunepokretnozatieno profana grane Pula PULA - PO Istarska
Z-4024 Utvrda Monnepokretnozatieno profana grane Pula PULA - PO Istarska
Z-4035 Ciklus slik pokretno k zatieno sakralni/re ne null Labin LABIN Istarska
Z-4099 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null ervar-PoraPORE - P Istarska
Z-4100 Utvrda Stojanepokretnozatieno profana grane Pula PULA - PO Istarska
Z-4101 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Tar TAR-VABRI Istarska
Z-4102 Ostaci crkvenepokretnozatieno sakralna gr ne Tar TAR-VABRI Istarska
Z-4103 Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Kostanjica GRONJAN Istarska
Z-4137 Ciklus od o pokretno kuzatieno likovna um ne null Vodnjan VODNJAN -Istarska
Z-4156 Slika "Pokl pokretno k zatieno likovna um ne null Labin LABIN Istarska
Z-4157 Skulptura pokretno k zatieno sakralni/re ne null Labin LABIN Istarska
Z-4158 Slika "Uzn pokretno k zatieno sakralni/re ne null Kringa TINJAN Istarska
Z-4159 Ulomci retapokretno k zatieno sakralni/re ne null Bale BALE - VAL Istarska
Z-4160 Skulptura s pokretno k zatieno sakralni/re ne null Tar TAR-VABRI Istarska
Z-4161 Zvono iz cr pokretno k zatieno sakralni/re ne null Koljak KRAN Istarska
Z-4162 Sakralni in pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Rovinj ROVINJ - Istarska
Z-4295 Povijesni mpokretno k zatieno muzejska gne null Pula PULA - PO Istarska
Z-4297 Muzej gradapokretno k zatieno muzejska gne null Pazin PAZIN Istarska
Z-4472 Graditeljsk nepokretnozatieno arheolokane null Pula PULA - PO Istarska
Z-4473 Staro gradsnepokretnozatieno sakralna gr ne Umag UMAG - U Istarska
Z-4487 Skulptura " pokretno k zatieno sakralni/re ne null Zareje PAZIN Istarska
Z-4488 Sakralni in pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Mutvoran MARANA Istarska
Z-4501 Drveni, pol pokretno k zatieno sakralni/re ne null Medulin MEDULIN Istarska
Z-4510 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Dajla NOVIGRAD Istarska
Z-4516 Zaviajni mpokretno k zatieno muzejska gne null Pore PORE - P Istarska
Z-4554 Ruevine crnepokretnozatieno arheolokane null Staniovi RAA Istarska
Z-4555 Crkva sv. K nepokretnozatieno sakralna gr ne Plomin KRAN Istarska
Z-4556 Utvrda Puntnepokretnozatieno profana grane Pula PULA - PO Istarska
Z-4599 Arheoloki pokretno k zatieno muzejska gne null Pula PULA - PO Istarska
Z-4650 Ostaci renenepokretnozatieno profana grane Ulica Strad Buje BUJE - BUI Istarska
Z-4651 Vojni komplnepokretnozatieno profana grane Pula PULA - PO Istarska
Z-4652 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Plomin KRAN Istarska
Z-4653 Kulturno - pokretno kuzatieno ostalo ne null Faana FAANA - Istarska
Z-4654 2 slike Por pokretno k zatieno likovna um ne null minj MINJ Istarska
Z-4655 Amfora tip pokretno k zatieno arheolokane null Pula PULA - PO Istarska
N-7 Dvojna vratnepokretnokulturno d profana grane Pula PULA - PO Istarska
N-9 Amfiteatar nepokretnokulturno d profana grane Pula PULA - PO Istarska
N-10 Augustov hnepokretnokulturno d profana grane Forum Pula PULA - PO Istarska
N-11 Rimsko scennepokretnokulturno d arheolokane null Pula PULA - PO Istarska
N-33 Slavoluk Senepokretnokulturno d profana grane trg Portara Pula PULA - PO Istarska
Z-3614 Poeki vin nematerija zatieno obiaji, ob ne null Poega POEGA Poeko-sl
Z-3191 idovsko grnepokretnozatieno ostalo ne ZagrebakaPoega POEGA Poeko-sl
Z-2810 Zgrada "Prvnepokretnozatieno profana grane A. KaniliaPoega POEGA Poeko-sl
Z-2811 Zgrada bivnepokretnozatieno profana grane LermanovaPoega POEGA Poeko-sl
Z-2809 Zgrada Samnepokretnozatieno profana grane LermanovaPoega POEGA Poeko-sl
Z-2589 Zgrada Ler nepokretnozatieno profana grane LermanovaPoega POEGA Poeko-sl
Z-2588 Zgrada Koy nepokretnozatieno profana grane LermanovaPoega POEGA Poeko-sl
Z-2808 Palaa Hrannepokretnozatieno profana grane LermanovaPoega POEGA Poeko-sl
Z-2590 Zgrada Wolfnepokretnozatieno profana grane Pape Ivana Poega POEGA Poeko-sl
Z-2587 Zgrada Kral nepokretnozatieno profana grane Pod grado Poega POEGA Poeko-sl
Z-2814 Zgrada Gabri nepokretnozatieno profana grane Sv. Florijan Poega POEGA Poeko-sl
Z-2813 Zgrada FINAnepokretnozatieno profana grane Trg Sv. Troj Poega POEGA Poeko-sl
Z-2816 Zgrada Klesinepokretnozatieno profana grane Trg Sv. Troj Poega POEGA Poeko-sl
Z-2815 Zgrada Prvenepokretnozatieno profana grane Vujak 34 Poega POEGA Poeko-sl
Z-1978 Arheolokonepokretnozatieno arheolokane null Radovanci VELIKA Poeko-sl
Z-2425 Orgulje u crpokretno k zatieno sakralni/re ne null Sesvete PLETERNIC Poeko-sl
Z-4291 Zaviajni mpokretno k zatieno muzejska gne null Slatina SLATINA Virovitiko
Z-3611 Tradicijski nematerija zatieno tradicijski ne null Slatina SLATINA Virovitiko
Z-3612 Tradicijski nematerija zatieno tradicijski ne null Slatina SLATINA Virovitiko
Z-4542 Crkva sv. Jonepokretnozatieno sakralna gr ne Trg sv. Josi Slatina SLATINA Virovitiko
Z-4715 Crkva sv. G nepokretnozatieno sakralna gr ne Slatinski D AINCI Virovitiko
Z-4090 Kulturno - nepokretnozatieno kulturni krane Slatinski D AINCI Virovitiko
Z-2898 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Sopje SOPJE Virovitiko
Z-2292 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Straeman VELIKA Poeko-sl
Z-4180 Orgulje iz pokretno k zatieno sakralni/re ne null Straeman VELIKA Poeko-sl
Z-2294 Inventar crkpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Suhopolje SUHOPOLJ Virovitiko
Z-416 Steci na g nepokretnozatieno ostalo ne eovica LIPIK Poeko-sl
Z-2537 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Teki JAKI Poeko-sl
Z-4089 Palaa Pejanepokretnozatieno profana grane Trg kralja Virovitica VIROVITIC Virovitiko
Z-3347 idovsko grnepokretnozatieno ostalo ne Ulica E. l Virovitica VIROVITIC Virovitiko
Z-4057 Gradski muzpokretno k zatieno muzejska gne null Virovitica VIROVITIC Virovitiko
Z-2293 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Virovitica VIROVITIC Virovitiko
Z-2799 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Virovitica VIROVITIC Virovitiko
Z-2876 Orgulje u crpokretno k zatieno sakralni/re ne null Virovitica VIROVITIC Virovitiko
Z-4196 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Zvonimirov SUHOPOLJ Virovitiko
Z-2313 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Brestovac BRESTOVA Poeko-sl
Z-4421 Crkva Kralji nepokretnozatieno sakralna gr ne Cabuna SUHOPOLJ Virovitiko
Z-2296 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Crkvari ORAHOVIC Virovitiko
Z-2295 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null aavica AAVICA Virovitiko
Z-2314 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null eavac BRESTOVA Poeko-sl
Z-4261 upni dvor nepokretnozatieno sakralno-prne Ul. Slavka Gaj LIPIK Poeko-sl
Z-1974 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Grabarje KUTJEVO Poeko-sl
Z-1973 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Hrnjevac KUTJEVO Poeko-sl
Z-1976 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Hrnjevac KUTJEVO Poeko-sl
Z-4420 Arheolokanepokretnozatieno arheolokane null Kaptol KAPTOL Poeko-sl
Z-2778 Arheolokonepokretnozatieno arheolokane null Kaptol KAPTOL Poeko-sl
Z-3697 upni dvor, nepokretnozatieno profana grane Vetovaka Kaptol KAPTOL Poeko-sl
Z-2289 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Kutjevo KUTJEVO Poeko-sl
Z-2718 Kurija Kue nepokretnozatieno profana grane Kuzmica PLETERNIC Poeko-sl
Z-4260 Kompleks ernepokretnozatieno profana grane Ergela Lipik LIPIK Poeko-sl
Z-2543 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Lipik LIPIK Poeko-sl
Z-1968 Stara pukanepokretnozatieno profana grane Slavonska Lipik LIPIK Poeko-sl
Z-1966 Zdravstvenonepokretnozatieno profana grane Ulica Marij Lipik LIPIK Poeko-sl
Z-1967 Zgrada starenepokretnozatieno profana grane Ulica Marij Lipik LIPIK Poeko-sl
Z-1969 Vila Savi, nepokretnozatieno profana grane Ulica Marij Lipik LIPIK Poeko-sl
Z-2897 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Medinci SLATINA Virovitiko
Z-3075 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Nova BukovNOVA BUK Virovitiko
Z-4143 Zbirka sakr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Nova BukovNOVA BUK Virovitiko
Z-4543 Crkva Uznesnepokretnozatieno sakralna gr ne ZagrebakaNova BukovNOVA BUK Virovitiko
Z-2297 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Orahovica ORAHOVIC Virovitiko
Z-4714 Ostaci plemnepokretnozatieno profana grane Orahovica ORAHOVIC Virovitiko
Z-4370 Zgrada Prvenepokretnozatieno profana grane Bolnika ul Pakrac PAKRAC Poeko-sl
Z-2542 Kulturno ponepokretnozatieno kulturno-pone Pakrac PAKRAC Poeko-sl
Z-1972 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Trg dr. Iva Pakrac PAKRAC Poeko-sl
Z-1970 Hotel "Croanepokretnozatieno profana grane Ulica braePakrac PAKRAC Poeko-sl
Z-1971 Trenkov dv nepokretnozatieno profana grane Matije GupPakrac PAKRAC Poeko-sl
Z-4195 Vinski podrnepokretnozatieno profana grane Trg Zrinsko Pleternica PLETERNIC Poeko-sl
Z-3188 Zgrada Bauenepokretnozatieno profana grane A. KaniliaPoega POEGA Poeko-sl
Z-3187 Zgrada Mokrinepokretnozatieno profana grane A. KaniliaPoega POEGA Poeko-sl
Z-4241 Zgrada Ciraknepokretnozatieno profana grane A.Kanilia Poega POEGA Poeko-sl
Z-2907 Zgrada O..nepokretnozatieno profana grane Antuna KaniPoega POEGA Poeko-sl
Z-2904 Zgrada bivnepokretnozatieno profana grane F. Cirakyja Poega POEGA Poeko-sl
Z-3692 Kompleks Po nepokretnozatieno profana grane Ratarnika Poega POEGA Poeko-sl
Z-2812 Stara svila nepokretnozatieno profana grane Trg M. Pei Poega POEGA Poeko-sl
Z-4239 Zgrada Horvnepokretnozatieno profana grane Trg sv. Troj Poega POEGA Poeko-sl
Z-4238 Zgrada dr. Anepokretnozatieno profana grane Trg sv. Troj Poega POEGA Poeko-sl
Z-4242 Atelje Mirosnepokretnozatieno profana grane Trg sv. Troj Poega POEGA Poeko-sl
Z-2906 Zgrada Isusnepokretnozatieno sakralna gr ne Trg sv. Troj Poega POEGA Poeko-sl
Z-2905 Zgrada Kazanepokretnozatieno profana grane Trg sv. Troj Poega POEGA Poeko-sl
Z-4240 Zgrada Kuevnepokretnozatieno profana grane Trg Sv. Troj Poega POEGA Poeko-sl
Z-3695 Zgrada Reisnepokretnozatieno profana grane Ulica MaticPoega POEGA Poeko-sl
Z-3696 Zgrada nekanepokretnozatieno profana grane Ulica MaticPoega POEGA Poeko-sl
Z-3693 Zgrada Sablnepokretnozatieno profana grane Ulica MaticPoega POEGA Poeko-sl
Z-3691 Zgrada Archnepokretnozatieno profana grane Ulica Mati Poega POEGA Poeko-sl
Z-3694 Zgrada Malnepokretnozatieno profana grane Ulica Mati Poega POEGA Poeko-sl
Z-2197 Sudska palanepokretnozatieno profana grane Ulica sv. Fl Poega POEGA Poeko-sl
Z-3185 Zgrada katanepokretnozatieno profana grane upanijska Poega POEGA Poeko-sl
Z-3186 Zgrada nekanepokretnozatieno profana grane upanijska Poega POEGA Poeko-sl
Z-3184 Zgrada, upnepokretnozatieno profana grane upanijska Poega POEGA Poeko-sl
Z-4237 Zgrada apotnepokretnozatieno profana grane upanijska Poega POEGA Poeko-sl
Z-3189 Palaa Veli nepokretnozatieno profana grane upanijska Poega POEGA Poeko-sl
Z-3807 Gradski mupokretno k zatieno muzejska gne null Poega POEGA Poeko-sl
Z-2291 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Poega POEGA Poeko-sl
Z-2290 Inventar katpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Poega POEGA Poeko-sl
Z-2798 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Poega POEGA Poeko-sl
Z-3190 Magistratsknepokretnozatieno profana grane Trg Sv. Troj Poega POEGA Poeko-sl
Z-1129 Orgulje u crpokretno k zatieno sakralni/re ne null Poega POEGA Poeko-sl
Z-4179 Orgulje iz k pokretno k zatieno sakralni/re ne null Poega POEGA Poeko-sl
Z-4612 Orgulje u c pokretno k zatieno sakralni/re ne null Poega POEGA Poeko-sl
Z-366 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Buetina PII BU Virovitiko
Z-367 Dvorac Jan nepokretnozatieno profana grane Cabuna SUHOPOLJ Virovitiko
Z-368 Crkva sv. L nepokretnozatieno sakralna gr ne Crkvari ORAHOVIC Virovitiko
Z-369 Crkva sv. P nepokretnozatieno sakralna gr ne aavica AAVICA Virovitiko
Z-370 Kompleks ma nepokretnozatieno sakralno-prne Duzluk ORAHOVIC Virovitiko
Z-371 Crkva sv. Tr nepokretnozatieno sakralna gr ne Gornji MihoSLATINA Virovitiko
Z-372 Crkva sv. G nepokretnozatieno sakralna gr ne Lisiine VOIN Virovitiko
Z-373 Crkva sv. L nepokretnozatieno sakralna gr ne Luka LUKA Virovitiko
Z-374 Crkva Uspenepokretnozatieno sakralna gr ne Macute VOIN Virovitiko
Z-375 Grad "Rui nepokretnozatieno profana grane Orahovica ORAHOVIC Virovitiko
Z-376 Srednjovjeknepokretnozatieno profana grane Orahovica ORAHOVIC Virovitiko
Z-377 Crkva Naanepokretnozatieno sakralna gr ne Trg Sv. Kri Orahovica ORAHOVIC Virovitiko
Z-378 Crkva sv. B nepokretnozatieno sakralna gr ne Sladojevci SLATINA Virovitiko
Z-379 Dvorac Jan nepokretnozatieno profana grane Suhopolje SUHOPOLJ Virovitiko
Z-380 Crkva sv. Tenepokretnozatieno sakralna gr ne Suhopolje SUHOPOLJ Virovitiko
Z-381 Dvorac Pejanepokretnozatieno profana grane Trg bana JoVirovitica VIROVITIC Virovitiko
Z-382 Zgrada star nepokretnozatieno profana grane Trg kralja Virovitica VIROVITIC Virovitiko
Z-383 Samostan i nepokretnozatieno sakralna gr ne Trg kralja Virovitica VIROVITIC Virovitiko
Z-384 Stari grad nepokretnozatieno profana grane Voin VOIN Virovitiko
Z-385 Crkva Blaenepokretnozatieno sakralna gr ne Trg Gospe Voin VOIN Virovitiko
Z-386 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne Badljevina PAKRAC Poeko-sl
Z-387 Kapela sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne Bilice PLETERNIC Poeko-sl
Z-388 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Brezine LIPIK Poeko-sl
Z-389 Crkva sv. Penepokretnozatieno sakralna gr ne Donji GrahoPAKRAC Poeko-sl
Z-390 Stari grad nepokretnozatieno profana grane Dragovi PAKRAC Poeko-sl
Z-391 Crkva sv. Dinepokretnozatieno sakralna gr ne Pleternica PLETERNIC Poeko-sl
Z-392 Crkva sv. K nepokretnozatieno sakralna gr ne Gaj LIPIK Poeko-sl
Z-393 Ruevine S nepokretnozatieno profana grane Kamenski VBRESTOVA Poeko-sl
Z-394 Crkva sv. Penepokretnozatieno sakralna gr ne Vetovaka uKaptol KAPTOL Poeko-sl
Z-395 Stari grad nepokretnozatieno sakralno-prne Kaptol KAPTOL Poeko-sl
Z-396 Crkva Prep nepokretnozatieno sakralna gr ne KukunjevacLIPIK Poeko-sl
Z-397 Crkva sv. G nepokretnozatieno sakralna gr ne Kusonje PAKRAC Poeko-sl
Z-398 Povijesni k nepokretnozatieno sakralno-prne Kralja Tomi Kutjevo KUTJEVO Poeko-sl
Z-399 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Kuzmica PLETERNIC Poeko-sl
Z-400 Crkva sv. Tr nepokretnozatieno sakralna gr ne Trg bana JoPakrac PAKRAC Poeko-sl
Z-401 Episkopski nepokretnozatieno sakralno-prne Trg bana JoPakrac PAKRAC Poeko-sl
Z-402 Zgrada star nepokretnozatieno profana grane Ulica hrvat Pakrac PAKRAC Poeko-sl
Z-403 Vlastelinsk nepokretnozatieno profana grane Ulica hrvat Pakrac PAKRAC Poeko-sl
Z-404 Crkva Uznesnepokretnozatieno sakralna gr ne Trg pape Iv Pakrac PAKRAC Poeko-sl
Z-405 Crkva Svih nepokretnozatieno sakralna gr ne Poeke Se Sesvete PLETERNIC Poeko-sl
Z-406 Crkva sv. L nepokretnozatieno sakralna gr ne Trg Sv. Troj Poega POEGA Poeko-sl
Z-407 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Trg sv. Troj Poega POEGA Poeko-sl
Z-408 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Orljavska uPoega POEGA Poeko-sl
Z-409 Kolegij Isu nepokretnozatieno sakralno-prne Trg sv. Troj Poega POEGA Poeko-sl
Z-410 Kuni pil sv nepokretnozatieno sakralno-prne Trg sv. Troj Poega POEGA Poeko-sl
Z-411 Zgrada Gradnepokretnozatieno profana grane Ulica Mati Poega POEGA Poeko-sl
Z-412 upanijska nepokretnozatieno profana grane upanijska Poega POEGA Poeko-sl
Z-413 Katedrala svnepokretnozatieno sakralna gr ne Trg sv. Tere Poega POEGA Poeko-sl
Z-414 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Ratkovica PLETERNIC Poeko-sl
Z-415 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Straeman VELIKA Poeko-sl
Z-417 Crkva sv. P nepokretnozatieno sakralna gr ne Toranj PAKRAC Poeko-sl
Z-418 Dvorac nepokretnozatieno profana grane Trenkovo VELIKA Poeko-sl
Z-419 Srednjovjeknepokretnozatieno profana grane Velika VELIKA Poeko-sl
Z-420 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Trg sv. Aug Velika VELIKA Poeko-sl
Z-2195 Crkva sv. Tr nepokretnozatieno sakralna gr ne Turnaica PITOMAAVirovitiko
Z-2196 Crkva sv. V nepokretnozatieno sakralna gr ne Trg kralja Pitomaa PITOMAAVirovitiko
Z-2908 Kapela sv. Fnepokretnozatieno sakralna gr ne Vujak 34 Poega POEGA Poeko-sl
ROS-491 Kompleks anepokretnozatieno arheolokane null Poega POEGA Poeko-sl
ROS-22 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Kaptol KAPTOL Poeko-sl
ROS-37 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Lisiine VOIN Virovitiko
ROS-45 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Obradovci ZDENCI Virovitiko
ROS-157 Knjini fon pokretno kuzatieno knjinina ne null Poega POEGA Poeko-sl
ROS-91 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Velika VELIKA Poeko-sl
ROS-154 Knjinica s pokretno kuzatieno knjinina ne null Virovitica VIROVITIC Virovitiko
ROS-139 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Duzluk ORAHOVIC Virovitiko
Z-1704 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Brodski StuBRODSKI S Brodsko-po
Z-1705 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Bukovlje BUKOVLJE Brodsko-po
Z-1719 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Zadubravlj GARIN Brodsko-po
Z-1706 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Donja Vrba GORNJA V Brodsko-po
Z-1707 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Gornja Vrb GORNJA V Brodsko-po
Z-1701 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Benkovac OKUANI Brodsko-po
Z-1708 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Kupina VELIKA KO Brodsko-po
Z-1709 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Novi Grad OPRISAVCI Brodsko-po
Z-1710 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Oprisavci OPRISAVCI Brodsko-po
Z-1717 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Struani OPRISAVCI Brodsko-po
Z-1711 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Oriovac ORIOVAC Brodsko-po
Z-1716 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Slavonski K ORIOVAC Brodsko-po
Z-1713 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Sikirevci SIKIREVCI Brodsko-po
Z-1714 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Sikirevci SIKIREVCI Brodsko-po
Z-1715 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Slavonski B SLAVONSKIBrodsko-po
Z-1354 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Bebrina BEBRINA Brodsko-po
Z-1356 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Duboac BEBRINA Brodsko-po
N-41 Crkva sv. Mnepokretnokulturno d sakralna gr ne Lovi BRODSKI S Brodsko-po
Z-1355 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Cernik CERNIK Brodsko-po
Z-4611 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Cernik CERNIK Brodsko-po
Z-3280 Nadgrobni nepokretnozatieno memorijalnne Kosovac GORNJI BOBrodsko-po
Z-3876 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Nova Gradi NOVA GRA Brodsko-po
Z-1358 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Nova Gradi NOVA GRA Brodsko-po
Z-3988 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Nova Gradi NOVA GRA Brodsko-po
Z-3877 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Nova KapelNOVA KAPEBrodsko-po
Z-1359 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Nova KapelNOVA KAPEBrodsko-po
Z-3482 Govor posavnematerija zatieno usmena predane null Sie NOVA KAPEBrodsko-po
Z-3874 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Cage OKUANI Brodsko-po
Z-1362 Inventar ka pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Slavonski K ORIOVAC Brodsko-po
Z-1361 Inventar crkpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Slavonski K ORIOVAC Brodsko-po
N-39 Crkva sv. P nepokretnokulturno d sakralna gr ne Brodski ZdePODCRKAVBrodsko-po
N-40 Crkva sv. S nepokretnokulturno d sakralna gr ne Glogovica PODCRKAVBrodsko-po
Z-1357 Inventar crkpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Grgurevii SIBINJ Brodsko-po
Z-3313 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Sikirevci SIKIREVCI Brodsko-po
Z-3070 Cjelina arhipokretno kuzatieno arhivska g ne null Slavonski B SLAVONSKIBrodsko-po
Z-4122 Zgrada Merk nepokretnozatieno profana grane Ulica Petra Slavonski B SLAVONSKIBrodsko-po
Z-2193 Cjelina arh pokretno kuzatieno arhivska g ne null Slavonski B SLAVONSKIBrodsko-po
Z-3911 Galerija umpokretno k zatieno muzejska gne null Slavonski B SLAVONSKIBrodsko-po
Z-1360 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Slavonski B SLAVONSKIBrodsko-po
Z-2877 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Slavonski B SLAVONSKIBrodsko-po
N-42 Tvrava nepokretnokulturno d profana grane Slavonski B SLAVONSKIBrodsko-po
Z-4229 Umijee svinematerija zatieno znanje i vj ne null Vie naselja -
Z-1363 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Staro PetroSTARO PET Brodsko-po
Z-1712 Arheolokonepokretnozatieno arheolokane null Stari Perko VRPOLJE Brodsko-po
Z-3800 Spomen-gale pokretno k zatieno muzejska gne null Vrpolje VRPOLJE Brodsko-po
Z-1703 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Bicko Selo GARIN Brodsko-po
Z-1702 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Bicko Selo GARIN Brodsko-po
Z-1718 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Zadubravlj GARIN Brodsko-po
Z-1275 Srednjovjeknepokretnozatieno profana grane Bain Dol CERNIK Brodsko-po
Z-1276 Vila Brliev nepokretnozatieno profana grane Slavonski B SLAVONSKIBrodsko-po
Z-1277 Crkva sv. P nepokretnozatieno sakralna gr ne Brodski ZdePODCRKAVBrodsko-po
Z-1278 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Cernik CERNIK Brodsko-po
Z-1279 Dvorac Marnepokretnozatieno profana grane Cernik CERNIK Brodsko-po
Z-1280 Crkva Blaenepokretnozatieno sakralna gr ne Slavonski K ORIOVAC Brodsko-po
Z-1281 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Kralja Tomi Garin GARIN Brodsko-po
Z-1282 Crkva sv. S nepokretnozatieno sakralna gr ne Glogovica PODCRKAVBrodsko-po
Z-1283 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Lovi BRODSKI S Brodsko-po
Z-1284 Crkva sv. Ili nepokretnozatieno sakralna gr ne Mai DRAGALI Brodsko-po
Z-1285 Crkva Bezgrnepokretnozatieno sakralna gr ne Trg kralja Nova Gradi NOVA GRA Brodsko-po
Z-1286 Crkva sv. Tenepokretnozatieno sakralna gr ne Trg Kralja Nova Gradi NOVA GRA Brodsko-po
Z-1287 Zgrada muze nepokretnozatieno profana grane Trg kralja Nova Gradi NOVA GRA Brodsko-po
Z-1288 Crkva Blaenepokretnozatieno sakralna gr ne Nova KapelNOVA KAPEBrodsko-po
Z-1289 Crkva sv. E nepokretnozatieno sakralna gr ne Oriovac ORIOVAC Brodsko-po
Z-1290 Turska es nepokretnozatieno profana grane Oriovac ORIOVAC Brodsko-po
Z-1291 Crkva sv. I nepokretnozatieno sakralna gr ne Podcrkavlj PodcrkavljePODCRKAVBrodsko-po
Z-1292 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne Sibinj SIBINJ Brodsko-po
Z-1293 Crkva sv. T nepokretnozatieno sakralna gr ne Trg svetog Slavonski B SLAVONSKIBrodsko-po
Z-1294 Brodska tv nepokretnozatieno profana grane Slavonski B SLAVONSKIBrodsko-po
Z-1295 Zgrada obitenepokretnozatieno profana grane Trg I.B. Ma Slavonski B SLAVONSKIBrodsko-po
Z-1296 Zgrada Gradnepokretnozatieno profana grane Starevie Slavonski B SLAVONSKIBrodsko-po
Z-1297 Zgrada Povinepokretnozatieno profana grane Cesareva Slavonski B SLAVONSKIBrodsko-po
Z-1298 Zgrada, Sta nepokretnozatieno profana grane StarevievSlavonski B SLAVONSKIBrodsko-po
Z-1299 Crkva sv. L nepokretnozatieno sakralna gr ne Gornji Lipo Srednji Lip NOVA KAPEBrodsko-po
Z-1300 Tvrava - L nepokretnozatieno profana grane Stara Gradi STARA GRABrodsko-po
Z-1301 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Staro PetroSTARO PET Brodsko-po
Z-1302 Crkva Imennepokretnozatieno sakralna gr ne Svilaj 035 Svilaj OPRISAVCI Brodsko-po
Z-1303 Crkva Roennepokretnozatieno sakralna gr ne MetrovieVrpolje VRPOLJE Brodsko-po
Z-1680 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Bebrina 10 Bebrina BEBRINA Brodsko-po
Z-1681 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Duboac 0 Duboac BEBRINA Brodsko-po
Z-1682 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne Ante Star Slavonski K ORIOVAC Brodsko-po
Z-4561 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane kbr. 042 Glogovica PODCRKAVBrodsko-po
Z-1965 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Slavonski B SLAVONSKIBrodsko-po
Z-2344 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Nova Gradi NOVA GRA Brodsko-po
Z-5411 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Zapolje REETARI Brodsko-po
ROS-138-19Gradski muzpokretno k zatieno muzejska gne null Nova Gradi NOVA GRA Brodsko-po
ROS-10-197Inventar crkpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Sibinj SIBINJ Brodsko-po
Z-6393 Antika potpokretno k zatieno muzejska gne null Slavonski B SLAVONSKIBrodsko-po
ROS-58-19 Muzej Brodspokretno k zatieno arheolokane null Slavonski B SLAVONSKIBrodsko-po
N-2 Katedrala s nepokretnokulturno d sakralna gr da ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2605 Utvrda Nenepokretnozatieno profana grane Oklaj PROMINA ibensko-k
Z-2606 Gradina nepokretnozatieno arheolokane null Puljane PROMINA ibensko-k
Z-2607 Utvrda Bognepokretnozatieno profana grane Bogati PROMINA ibensko-k
Z-2608 Utvrda Kamnepokretnozatieno profana grane Britani DRNI ibensko-k
Z-2609 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Drni DRNI ibensko-k
Z-2817 upni dvor nepokretnozatieno sakralno-prne Tisno TISNO ibensko-k
Z-2818 Zgrada op nepokretnozatieno profana grane Tisno TISNO ibensko-k
Z-2819 Crkva sv. R nepokretnozatieno sakralna gr ne Tisno TISNO ibensko-k
Z-2820 Crkva Gospnepokretnozatieno sakralna gr ne Tisno TISNO ibensko-k
Z-2821 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Tisno TISNO ibensko-k
Z-2822 Crkva sv. R nepokretnozatieno sakralna gr ne Murter MURTER - ibensko-k
Z-2823 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Murter MURTER - ibensko-k
Z-2824 Crkva Gospnepokretnozatieno sakralna gr ne Murter MURTER - ibensko-k
Z-2825 Crkva sv. R nepokretnozatieno sakralna gr ne Jezera TISNO ibensko-k
Z-2826 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Jezera TISNO ibensko-k
Z-2827 Crkva sv. K nepokretnozatieno sakralna gr ne Jezera TISNO ibensko-k
Z-2828 Crkva sv. I nepokretnozatieno sakralna gr ne Jezera TISNO ibensko-k
Z-2829 Crkva Gospenepokretnozatieno sakralna gr ne Jezera TISNO ibensko-k
Z-2830 Crkva Gospnepokretnozatieno sakralna gr ne Pirovac PIROVAC ibensko-k
Z-2831 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Trbounje DRNI ibensko-k
Z-2881 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2882 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Rogoznica ROGOZNIC ibensko-k
Z-2909 Kultruno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Pirovac PIROVAC ibensko-k
Z-2978 Oltar sv. Ju pokretno k zatieno sakralni/re ne null ista VelikaVODICE ibensko-k
Z-2979 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Drni DRNI ibensko-k
Z-2980 Drveni olta pokretno k zatieno sakralni/re ne null Danilo IBENIK ibensko-k
Z-2981 Barokno ra pokretno k zatieno sakralni/re ne null Slivno IBENIK ibensko-k
Z-3027 Crkva sv. P nepokretnozatieno sakralna gr ne Danilo Bira IBENIK ibensko-k
Z-3028 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Tisno TISNO ibensko-k
Z-3029 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Vodice VODICE ibensko-k
Z-3153 Orgulje u Npokretno k zatieno glazbeni i ne null ibenik IBENIK ibensko-k
Z-3154 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null ibenik IBENIK ibensko-k
Z-3192 Crkva i samnepokretnozatieno sakralno-prne Prvi Luka VODICE ibensko-k
Z-3193 Crkva Uznesnepokretnozatieno sakralna gr ne irje IBENIK ibensko-k
Z-3310 Orgulje u b pokretno k zatieno glazbeni i ne null ibenik IBENIK ibensko-k
Z-3348 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Prvi epurVODICE ibensko-k
Z-3349 Kompleks ljnepokretnozatieno profana grane Zlarin IBENIK ibensko-k
Z-3350 Crkva sv. R nepokretnozatieno sakralna gr ne Zlarin IBENIK ibensko-k
Z-3394 Crkva sv. L nepokretnozatieno sakralna gr ne tikovo DRNI ibensko-k
Z-3400 Oltarna slikpokretno k zatieno sakralni/re ne null Primoten PRIMOTE ibensko-k
Z-3421 Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Kaprije IBENIK ibensko-k
Z-3466 Inventar crkpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Markovac BISKUPIJA ibensko-k
Z-3537 Pomorski svnepokretnozatieno profana grane Rogoznica ROGOZNIC ibensko-k
Z-3538 Pomorski svnepokretnozatieno profana grane ibenik IBENIK ibensko-k
Z-3539 Pomorski svnepokretnozatieno profana grane irje IBENIK ibensko-k
Z-3540 Pomorski svnepokretnozatieno profana grane Murter MURTER - ibensko-k
Z-3541 Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Murter MURTER - ibensko-k
Z-3542 Jurlinovi dvnepokretnozatieno profana grane Primoten BPRIMOTE ibensko-k
Z-3543 Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Betina TISNO ibensko-k
Z-3601 Gotiko ras pokretno k zatieno sakralni/re ne null ibenik IBENIK ibensko-k
Z-3602 Slika "Bogopokretno k zatieno sakralni/re ne null ibenik IBENIK ibensko-k
Z-3603 Slika "Bogopokretno k zatieno sakralni/re ne null ibenik IBENIK ibensko-k
Z-3604 Tri slike i pokretno k zatieno sakralni/re ne null ibenik IBENIK ibensko-k
Z-3646 Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Primoten PRIMOTE ibensko-k
Z-3658 Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Zlarin IBENIK ibensko-k
Z-3659 Bunje Rainnepokretnozatieno profana grane Vodice VODICE ibensko-k
Z-3660 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Danilo Bira IBENIK ibensko-k
Z-3661 Crkva Preo nepokretnozatieno sakralna gr ne Baljci RUI ibensko-k
Z-3662 Crkva Bogonepokretnozatieno sakralna gr ne Krike DRNI ibensko-k
Z-3663 Crkva sv. R nepokretnozatieno sakralna gr ne Primoten PRIMOTE ibensko-k
Z-3770 Kompleks bu nepokretnozatieno profana grane irje IBENIK ibensko-k
Z-3771 uplja gominepokretnozatieno ostalo ne Bilice BILICE ibensko-k
Z-3789 Barokni drvpokretno k zatieno sakralni/re ne null Prvi epurVODICE ibensko-k
Z-3809 Umijee izrnematerija zatieno znanje i vj ne null ibenik IBENIK ibensko-k
Z-3896 Drveni kasetpokretno k zatieno sakralni/re ne null ibenik IBENIK ibensko-k
Z-3952 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Mirlovi Za UNEI ibensko-k
Z-3972 Inventar crkpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Primoten PRIMOTE ibensko-k
Z-3973 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Primoten PRIMOTE ibensko-k
Z-3999 Arheoloka nepokretnozatieno arheolokane null Ivoevci KISTANJE ibensko-k
Z-4139 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Rogoznica ROGOZNIC ibensko-k
Z-4166 Inventar c pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Pirovac PIROVAC ibensko-k
Z-4167 Inventar crkpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Pirovac PIROVAC ibensko-k
Z-4168 Oltar i slik pokretno k zatieno sakralni/re ne null Jadrtovac IBENIK ibensko-k
Z-4235 Tradicijsko nematerija zatieno znanje i vj ne null Primoten PRIMOTE ibensko-k
Z-4338 Utvrda Tronepokretnozatieno profana grane Kistanje KISTANJE ibensko-k
Z-4372 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Knin KNIN ibensko-k
Z-4419 Crkva Nae nepokretnozatieno sakralna gr ne Biskupija BISKUPIJA ibensko-k
Z-43 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null ibenik IBENIK ibensko-k
Z-53 Antiki br nepokretnozatieno arheolokane null ibenik IBENIK ibensko-k
Z-75 Brodolom tnepokretnozatieno arheolokane null Tisno TISNO ibensko-k
Z-234 Novovjekovnepokretnozatieno arheolokane null Krapanj IBENIK ibensko-k
Z-235 Ostaci antinepokretnozatieno arheolokane null Murter MURTER - ibensko-k
Z-236 Novovjekovnepokretnozatieno arheolokane null Murter MURTER - ibensko-k
Z-237 Ostaci potonepokretnozatieno arheolokane null Murter MURTER - ibensko-k
Z-238 Antiki br nepokretnozatieno arheolokane null Kakanj KISTANJE ibensko-k
Z-239 Antiki br nepokretnozatieno arheolokane null Krapanj IBENIK ibensko-k
Z-240 Antiki br nepokretnozatieno arheolokane null Kakanj KISTANJE ibensko-k
Z-241 Antiki br nepokretnozatieno arheolokane null Rogoznica ROGOZNIC ibensko-k
Z-242 Antiki br nepokretnozatieno arheolokane null Krapanj IBENIK ibensko-k
Z-243 Olupina po nepokretnozatieno arheolokane null Kaprije IBENIK ibensko-k
Z-1130 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Skradin SKRADIN ibensko-k
Z-1823 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Britani DRNI ibensko-k
Z-2486 Vila Mazzu nepokretnozatieno profana grane Tisno TISNO ibensko-k
Z-5130 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne Primoten PRIMOTE ibensko-k
Z-5131 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne iroke PRIMOTE ibensko-k
Z-5127 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Rogoznica ROGOZNIC ibensko-k
Z-5179 Crkva Uznenepokretnozatieno sakralna gr ne Rogoznica ROGOZNIC ibensko-k
Z-5019 Crkva sv. I nepokretnozatieno sakralna gr ne Raanj ROGOZNIC ibensko-k
RST-0168-1Obrambeni nepokretno
z zatieno profana grane Grebatica IBENIK ibensko-k
RST-0558-1Palaa Galbinepokretnozatieno profana grane Ivana Pribi ibenik IBENIK ibensko-k
Z-5017 Kua Ferar nepokretnozatieno profana grane Tribunj TRIBUNJ ibensko-k
Z-5018 Kua s got nepokretnozatieno profana grane Tribunj TRIBUNJ ibensko-k
RST-0546-1Rimska villanepokretnozatieno arheolokane null Donje PoljeIBENIK ibensko-k
RST-0548-1Seoska kuanepokretnozatieno profana grane Vrpolje IBENIK ibensko-k
RST-0572-1Kua igornepokretnozatieno profana grane ibenik IBENIK ibensko-k
RST-0587-1Bariia ml nepokretnozatieno profana grane Cetina CIVLJANE ibensko-k
RST-0588-1Mlinica "Gonepokretnozatieno profana grane Cetina CIVLJANE ibensko-k
RST-0591-1Mlinica u z nepokretnozatieno profana grane Civljane CIVLJANE ibensko-k
RST-0592-1Vukovia mlnepokretnozatieno profana grane Cetina CIVLJANE ibensko-k
RST-0593-1Mlinica "unepokretnozatieno profana grane Polaa KNIN ibensko-k
RST-0594-1Mlinica u s nepokretnozatieno profana grane Polaa KNIN ibensko-k
RST-0639-1Mlinica Na nepokretnozatieno profana grane Bogati PROMINA ibensko-k
Z-5948 Podmorsko nepokretno
i zatieno arheolokane null Betina TISNO ibensko-k
RST-0880-1Starohrvat nepokretnozatieno arheolokane null Drni DRNI ibensko-k
RST-0930-1Mlinica Radnepokretnozatieno profana grane Plavno KNIN ibensko-k
Z-5665 Most kod Mnepokretnozatieno profana grane Kod Mreno itni DRNI ibensko-k
Z-5545 Migalov monepokretnozatieno profana grane itni DRNI ibensko-k
RST-0984-1Kasnoanti nepokretnozatieno arheolokane null irje IBENIK ibensko-k
RST-0985-1Kasnoantiknepokretnozatieno arheolokane null irje IBENIK ibensko-k
RST-1056-1Kameni monepokretnozatieno profana grane Golubi KNIN ibensko-k
RST-1072-1Portal i os nepokretnozatieno profana grane Ulica NakiDrni DRNI ibensko-k
Z-5838 Mlinica Skenepokretnozatieno profana grane Bogati PROMINA ibensko-k
RST-1064-1Zelenbabin nepokretnozatieno profana grane Golubi KNIN ibensko-k
Z-6516 Tvrava svenepokretnozatieno profana grane ibenik IBENIK ibensko-k
Z-6293 Ostatci mli nepokretnozatieno profana grane Rogoznica ROGOZNIC ibensko-k
RST-0716-1Gradina Dranepokretnozatieno arheolokane null ista Mala VODICE ibensko-k
Z-5703 Arheoloko nepokretnozatieno sakralna gr ne Tisno TISNO ibensko-k
Z-5021 Ostatak tur nepokretnozatieno sakralna gr ne Drni DRNI ibensko-k
RST-1035-1Starohrvatsnepokretnozatieno arheolokane null Bribir SKRADIN ibensko-k
Z-5128 Crkva sv. K nepokretnozatieno sakralna gr ne Dubravice SKRADIN ibensko-k
Z-5020 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Plastovo SKRADIN ibensko-k
RST-0671-1Crkva Poronepokretnozatieno sakralna gr ne Trg Male G Skradin SKRADIN ibensko-k
RST-0717-1Kompleks crnepokretnozatieno sakralna gr ne drapanj SKRADIN ibensko-k
Z-5430 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Bilice BILICE ibensko-k
Z-5506 Crkva sv. Si nepokretnozatieno sakralna gr ne Donje PoljeIBENIK ibensko-k
Z-5519 Crkva sv. Junepokretnozatieno sakralna gr ne Donje PoljeIBENIK ibensko-k
RST-0520-1Crkva sv. L nepokretnozatieno sakralna gr ne Donje PoljeIBENIK ibensko-k
Z-5617 Crkva sv. Manepokretnozatieno sakralna gr ne Grebatica IBENIK ibensko-k
Z-5618 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Jadrtovac IBENIK ibensko-k
RST-0179-1Crkva sv. K nepokretnozatieno sakralno-prne Krapanj 12 Krapanj IBENIK ibensko-k
Z-5501 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Raslina IBENIK ibensko-k
Z-5836 Crkva sv. V nepokretnozatieno sakralna gr ne ibenik IBENIK ibensko-k
Z-5201 Crkva sv. Krnepokretnozatieno sakralna gr ne Srimska bb ibenik IBENIK ibensko-k
Z-5202 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Zlarinski p ibenik IBENIK ibensko-k
Z-5429 Crkva Gospnepokretnozatieno sakralna gr ne Vrpolje IBENIK ibensko-k
Z-5324 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Srima VODICE ibensko-k
Z-6435 Crkva Uznenepokretnozatieno sakralna gr ne Zlarin IBENIK ibensko-k
Z-5507 Crkva Gospnepokretnozatieno sakralna gr ne Srima VODICE ibensko-k
Z-5295 Crkva Blaenepokretnozatieno sakralna gr ne Tribunj TRIBUNJ ibensko-k
RST-0464-1Stara upnanepokretnozatieno sakralna gr ne Tribunj TRIBUNJ ibensko-k
Z-5368 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Tribunj TRIBUNJ ibensko-k
Z-5129 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne Vodice VODICE ibensko-k
RST-1091-1Ranokrannepokretnozatieno arheolokane null Biskupija BISKUPIJA ibensko-k
RST-0617-1Crkva sv. L nepokretnozatieno sakralna gr ne Uzdolje BISKUPIJA ibensko-k
RST-0298-1Kompleks ma nepokretnozatieno sakralno-prne Kistanje KISTANJE ibensko-k
Z-1210 Crkva Gospnepokretnozatieno sakralna gr ne Vrsi VRSI Zadarska
Z-2007 Nova crkva nepokretnozatieno sakralno-prne Ulica Nove ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2008 Ostaci pala nepokretnozatieno profana grane ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2009 Ostaci pala nepokretnozatieno profana grane Ulica Roberibenik IBENIK ibensko-k
Z-2010 Kua Nikol nepokretnozatieno profana grane ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2011 Palaa Draga nepokretnozatieno profana grane Trg Ivana Paibenik IBENIK ibensko-k
Z-2012 Varoka crknepokretnozatieno sakralna gr ne Perivoj Lu ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2013 Tvrava sv. nepokretnozatieno profana grane ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2014 Crkva sv. Annepokretnozatieno sakralno-prne ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2015 Tvrava sv. nepokretnozatieno profana grane ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2016 Tvrava Ba nepokretnozatieno profana grane ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2017 Graevinskinepokretnozatieno profana grane ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2018 Biskupska nepokretnozatieno sakralno-prne ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2020 Barokna palnepokretnozatieno profana grane Ulica don Kibenik IBENIK ibensko-k
Z-2021 Kua Berov nepokretnozatieno profana grane ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2022 Kua Chiabonepokretnozatieno profana grane R. Visianij ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2023 Kua Jeinanepokretnozatieno profana grane ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2024 Kua, Trg p nepokretnozatieno profana grane Trg pukih ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2025 Gradske zi nepokretnozatieno profana grane ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2026 Gradska vij nepokretnozatieno profana grane Trg Republ ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2027 Palaa star nepokretnozatieno profana grane Jurja Dalm ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2028 Kneev dvonepokretnozatieno profana grane ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2029 Katedrala s nepokretnozatieno sakralna gr da Trg Republ ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2030 Crkva Svih nepokretnozatieno sakralna gr ne Stube Jurjaibenik IBENIK ibensko-k
Z-2031 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2032 Crkva sv. I nepokretnozatieno sakralna gr ne Trg Ivana Paibenik IBENIK ibensko-k
Z-2033 Crkva sv. Junepokretnozatieno sakralna gr ne Svetog Juli ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2034 Crkva sv. D nepokretnozatieno sakralna gr ne Trg Dinka ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2035 Crkva sv. D nepokretnozatieno sakralna gr ne Obala pali ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2036 Crkva sv. B nepokretnozatieno sakralna gr ne Kralja Tomi ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2037 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralno-prne Don Krste Sibenik IBENIK ibensko-k
Z-2038 Crkva i samnepokretnozatieno sakralno-prne Andrije Ka ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2039 Crkva i samnepokretnozatieno sakralno-prne Trg Nikole ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2040 Crkva Uspenepokretnozatieno sakralna gr ne Boidara P ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2041 Kua Rossinnepokretnozatieno profana grane Frane Divn ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2042 Kua Tamb nepokretnozatieno profana grane ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2043 Palaa Kounepokretnozatieno profana grane Andrije Kaibenik IBENIK ibensko-k
Z-2044 Romanika nepokretnozatieno profana grane Jurja Dalm ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2045 Kua trkal nepokretnozatieno profana grane Jurja Barak ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2046 Zgrada Prvenepokretnozatieno profana grane ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2047 Crkva Gospnepokretnozatieno sakralna gr ne Drni DRNI ibensko-k
Z-2049 Zgrada hotenepokretnozatieno profana grane Poljana 1 Drni DRNI ibensko-k
Z-2050 Kua Kuluinepokretnozatieno profana grane Trg kralja Drni DRNI ibensko-k
Z-2051 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Drni DRNI ibensko-k
Z-2052 Ostaci tvr nepokretnozatieno profana grane Drni DRNI ibensko-k
Z-2053 Kua obitel nepokretnozatieno profana grane Otavice RUI ibensko-k
Z-2054 Antimalarinepokretnozatieno profana grane Otavice RUI ibensko-k
Z-2055 Zgrada Osnnepokretnozatieno profana grane Otavice RUI ibensko-k
Z-2056 Crkva Presvnepokretnozatieno sakralna gr ne Rui RUI ibensko-k
Z-2057 Crkva Malenepokretnozatieno sakralna gr ne Gradac RUI ibensko-k
Z-2058 Kasnobaro nepokretnozatieno profana grane Gradac RUI ibensko-k
Z-2059 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Mratovo PROMINA ibensko-k
Z-2060 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Oklaj PROMINA ibensko-k
Z-2061 Crkva Gospnepokretnozatieno sakralna gr ne Lukar PROMINA ibensko-k
Z-2062 Tvrava Klj nepokretnozatieno profana grane Klju DRNI ibensko-k
Z-2545 Toreta nepokretnozatieno arheolokane null Kornati MURTER - ibensko-k
Z-2546 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Kornati MURTER - ibensko-k
Z-2547 Gospina cr nepokretnozatieno sakralna gr ne Kornati MURTER - ibensko-k
Z-2548 Crkva sv. Ili nepokretnozatieno sakralna gr ne Pari KISTANJE ibensko-k
Z-2549 Kua Dragannepokretnozatieno profana grane Trg Palih ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2550 Gotika kunepokretnozatieno profana grane Jurja Barak ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2551 Crkva Gospenepokretnozatieno sakralna gr ne ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2552 Ruevine ronepokretnozatieno profana grane Jurja Barak ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2553 Sklop kua nepokretnozatieno profana grane Ulica Buta ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2554 Palaa, Pek nepokretnozatieno profana grane Pekarska ulibenik IBENIK ibensko-k
Z-2555 Kua Gojannepokretnozatieno profana grane ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2556 Kua aja, nepokretnozatieno profana grane Ulica Dobriibenik IBENIK ibensko-k
Z-2557 Palaa Divnnepokretnozatieno profana grane Ulica Dobriibenik IBENIK ibensko-k
Z-2558 Kua Divninepokretnozatieno profana grane Frane Divn ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2559 Crkva sv. El nepokretnozatieno sakralna gr ne Ivana Metibenik IBENIK ibensko-k
Z-2560 Crkva sv. P nepokretnozatieno sakralna gr ne ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2561 Kua Iljadi nepokretnozatieno profana grane Vladimira ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2562 Zgrada sudanepokretnozatieno profana grane Stjepana R ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2563 Kazalite, K nepokretnozatieno profana grane Kralja Zvon ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2564 Samostan i nepokretnozatieno sakralno-prne Svete Luce ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2565 Kua elar nepokretnozatieno profana grane ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2566 Kua aja-Cnepokretnozatieno profana grane ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2567 Kua s drvenepokretnozatieno profana grane Ulica 29. X ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2568 Dvije kue, nepokretnozatieno profana grane Trg Republ ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2569 Kua Roberta nepokretnozatieno profana grane R. Visianija ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2570 Kua Matiaznepokretnozatieno profana grane ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2571 Crkva sv. G nepokretnozatieno sakralno-prne Jurja Dalm ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2572 Barokna kunepokretnozatieno profana grane Fausta Vra ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2573 Kua Poletnepokretnozatieno profana grane Ivana Luka ibenik IBENIK ibensko-k
Z-2701 Crkva sv. F nepokretnozatieno sakralna gr ne Betina TISNO ibensko-k
Z-2702 Kua Draga nepokretnozatieno profana grane Pirovac PIROVAC ibensko-k
Z-2703 Crkva sv. Junepokretnozatieno sakralna gr ne Pirovac PIROVAC ibensko-k
Z-2704 Kua obiteljnepokretnozatieno profana grane Tisno TISNO ibensko-k
Z-2705 Crkva sv. D nepokretnozatieno sakralna gr ne Tisno TISNO ibensko-k
Z-3326 Crkva Gospnepokretnozatieno sakralna gr ne Prvi Luka VODICE ibensko-k
Z-3327 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Zlarin IBENIK ibensko-k
Z-3328 Crkva Gospnepokretnozatieno sakralna gr ne Zlarin IBENIK ibensko-k
Z-3759 Crkva Uspenepokretnozatieno sakralna gr ne Drni DRNI ibensko-k
Z-3760 Crkva sv. Junepokretnozatieno sakralna gr ne Primoten PRIMOTE ibensko-k
Z-4067 oriev tor nepokretnozatieno profana grane Vodice VODICE ibensko-k
Z-4299 Crkva sv. Tr nepokretnozatieno sakralna gr ne Biskupija BISKUPIJA ibensko-k
Z-4300 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Biskupija BISKUPIJA ibensko-k
Z-4301 Crkva sv. Jonepokretnozatieno sakralna gr ne Knin KNIN ibensko-k
Z-4303 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Cetina CIVLJANE ibensko-k
Z-4373 Kua Petkunepokretnozatieno profana grane Knin KNIN ibensko-k
Z-4374 Kua Krvavinepokretnozatieno profana grane Gunjaina Knin KNIN ibensko-k
Z-4375 Kua Lovrinepokretnozatieno profana grane Knin KNIN ibensko-k
Z-4376 Crkva i samnepokretnozatieno sakralno-prne Knin KNIN ibensko-k
Z-4377 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne Unei UNEI ibensko-k
Z-4589 Crkva sv. R nepokretnozatieno sakralna gr ne Drni DRNI ibensko-k
Z-4590 Tvrava nepokretnozatieno profana grane Knin KNIN ibensko-k
Z-4656 Most nepokretnozatieno profana grane Tribunj TRIBUNJ ibensko-k
Z-4657 Crkva sv. Krnepokretnozatieno sakralna gr ne Vodice VODICE ibensko-k
Z-4658 Crkva sv. Junepokretnozatieno sakralna gr ne ista VelikaVODICE ibensko-k
Z-3647 Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Tribunj TRIBUNJ ibensko-k
Z-4185 Kulturno nepokretnozatieno kulturno-pone Knin KNIN ibensko-k
Z-4298 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone ibenik IBENIK ibensko-k
Z-4659 Starohrvat nepokretnozatieno arheolokane null Donje PoljeIBENIK ibensko-k
RST-1079 Arheoloko nepokretno
n zatieno arheolokane null Orli BISKUPIJA ibensko-k
RST-0512 Arheoloka nepokretnozatieno arheolokane null Murter MURTER - ibensko-k
Z-5036 Arheoloka nepokretnozatieno arheolokane null Bribir SKRADIN ibensko-k
RST-0668 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Piramatovc SKRADIN ibensko-k
RST-0820 Hidroarheolnepokretnozatieno arheolokane null Sonkovi SKRADIN ibensko-k
RST-0819 Hidroarheolnepokretnozatieno arheolokane null Sonkovi SKRADIN ibensko-k
RST-0777 Hidroarheolnepokretnozatieno arheolokane null ibenik IBENIK ibensko-k
RST-0597 pilja nepokretnozatieno arheolokane null Zaton IBENIK ibensko-k
Z-6504 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Vodice VODICE ibensko-k
Z-5322 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Vodice VODICE ibensko-k
RST-189 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Britani DRNI ibensko-k
RST-339 Ikone iz cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Drni DRNI ibensko-k
RST-297 Arheoloka pokretno kuzatieno arheolokane null Krapanj IBENIK ibensko-k
RST-230 Arhivski d pokretno kuzatieno arhivska g ne null ibenik IBENIK ibensko-k
RST-404-19Muzej grad pokretno k zatieno muzejska gne null ibenik IBENIK ibensko-k
RST-202-1 Kodeks biskpokretno k zatieno knjinina ne null ibenik IBENIK ibensko-k
RST-287 Zvono, Muzpokretno k zatieno primijenje ne null ibenik IBENIK ibensko-k
RST-21-196Zbirka Dragpokretno kuzatieno ostalo ne null Prvi epurVODICE ibensko-k
N-3 Dioklecijan nepokretnokulturno d kulturno-poda Split SPLIT Splitsko-da
Z-1 Antiki br nepokretnozatieno arheolokane null Vis VIS Splitsko-da
Z-3 Novovjekovnepokretnozatieno arheolokane null Bievo KOMIA Splitsko-da
Z-4 Novovjekovnepokretnozatieno arheolokane null Vis VIS Splitsko-da
Z-17 Ameriki a nepokretnozatieno arheolokane null Rukavac VIS Splitsko-da
Z-18 Ostaci potonepokretnozatieno arheolokane null Komia KOMIA Splitsko-da
Z-45 Antiki br nepokretnozatieno arheolokane null Hvar HVAR Splitsko-da
Z-62 Brodolom tnepokretnozatieno arheolokane null Vis VIS Splitsko-da
Z-64 Antiki br nepokretnozatieno arheolokane null Velo Grablj HVAR Splitsko-da
Z-65 Ostaci grk nepokretnozatieno arheolokane null Vis VIS Splitsko-da
Z-73 Brodolom pnepokretnozatieno arheolokane null Rukavac VIS Splitsko-da
Z-78 Antiki br nepokretnozatieno arheolokane null Komia KOMIA Splitsko-da
Z-80 Ostaci trgo nepokretnozatieno arheolokane null Komia KOMIA Splitsko-da
Z-230 Novovjekovnepokretnozatieno arheolokane null Hvar HVAR Splitsko-da
Z-231 Antiki br nepokretnozatieno arheolokane null Vrboska JELSA Splitsko-da
Z-232 Antiki br nepokretnozatieno arheolokane null Palagrua KOMIA Splitsko-da
Z-233 Antiki br nepokretnozatieno arheolokane null Palagrua KOMIA Splitsko-da
Z-437 Brod-parni pokretno k zatieno znanost i t ne null Split SPLIT Splitsko-da
Z-1385 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Komia KOMIA Splitsko-da
Z-1391 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Nereia NEREIASplitsko-da
Z-1397 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Supetar SUPETAR Splitsko-da
Z-1428 Kua asnihnepokretnozatieno profana grane Supetar SUPETAR Splitsko-da
Z-1429 Zgrada osn nepokretnozatieno profana grane Supetar SUPETAR Splitsko-da
Z-1430 Kua Fadi nepokretnozatieno profana grane Supetar SUPETAR Splitsko-da
Z-1431 Kua s relj nepokretnozatieno profana grane Supetar SUPETAR Splitsko-da
Z-1432 Kula sat - L nepokretnozatieno profana grane Supetar SUPETAR Splitsko-da
Z-1433 Kua Vitai nepokretnozatieno profana grane Supetar SUPETAR Splitsko-da
Z-1434 Sklop kua nepokretnozatieno profana grane Supetar SUPETAR Splitsko-da
Z-1435 Zgrada nepokretnozatieno profana grane Supetar SUPETAR Splitsko-da
Z-1436 Crkva sv. R nepokretnozatieno sakralna gr ne Supetar SUPETAR Splitsko-da
Z-1437 Crkva sv. K nepokretnozatieno sakralno-prne Donji Hum NEREIASplitsko-da
Z-1508 Pokretni pr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Supetar SUPETAR Splitsko-da
Z-1509 Pokretni pr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Split SPLIT Splitsko-da
Z-1514 Inventar c pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Split SPLIT Splitsko-da
Z-1515 Kameni reljpokretno k zatieno sakralni/re ne null Split SPLIT Splitsko-da
Z-1516 Inventar crkpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Split SPLIT Splitsko-da
Z-1517 Inventar c pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Split SPLIT Splitsko-da
Z-1518 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Split SPLIT Splitsko-da
Z-1519 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Povlja SELCA Splitsko-da
Z-1816 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Donji Hum NEREIASplitsko-da
Z-1817 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Povlja SELCA Splitsko-da
Z-1818 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Puia PUIA Splitsko-da
Z-1819 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Sutivan SUTIVAN Splitsko-da
Z-1820 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Vrboska JELSA Splitsko-da
Z-1821 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Milna MILNA Splitsko-da
Z-1822 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Omi OMI Splitsko-da
Z-1835 Hvarska ipnematerija zatieno znanje i vj da null Hvar HVAR Splitsko-da
Z-1871 Kameni monepokretnozatieno ostalo ne Loia MILNA Splitsko-da
Z-1873 Donji pisk i nepokretnozatieno profana grane Loia MILNA Splitsko-da
Z-1874 Crkva sv. Junepokretnozatieno sakralna gr ne Bobovia MILNA Splitsko-da
Z-1875 Kompleks Ninepokretnozatieno profana grane krip SUPETAR Splitsko-da
Z-2186 Olupina potnepokretnozatieno arheolokane null Komia KOMIA Splitsko-da
Z-2194 Cjelina arh pokretno kuzatieno arhivska g ne null Split SPLIT Splitsko-da
Z-2315 Arheolokonepokretnozatieno arheolokane null Trilj TRILJ Splitsko-da
Z-2384 Kua Krune nepokretnozatieno memorijalnne Kneza Vie Split SPLIT Splitsko-da
Z-2396 Pokretni pr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Split SPLIT Splitsko-da
Z-2401 Inventar popokretno kuzatieno sakralni/re ne null Split SPLIT Splitsko-da
Z-2402 Inventar crkpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Split SPLIT Splitsko-da
Z-2403 Zbirka Mac pokretno kuzatieno ostalo ne null Hvar HVAR Splitsko-da
Z-2527 Zbirka ipk pokretno kuzatieno etnografsk ne null Hvar HVAR Splitsko-da
Z-2592 Ruralna cje nepokretnozatieno kulturno-pone Dol POSTIRA Splitsko-da
Z-2593 Ruralna cje nepokretnozatieno kulturno-pone rnovnica SPLIT Splitsko-da
Z-2594 Ruralna cje nepokretnozatieno kulturno-pone rnovnica SPLIT Splitsko-da
Z-2602 Crkva sv. V nepokretnozatieno sakralna gr ne Dol POSTIRA Splitsko-da
Z-2603 Vila Brajno nepokretnozatieno profana grane Mauraniev Split SPLIT Splitsko-da
Z-2736 Tvrava Tranepokretnozatieno arheolokane null Potravlje HRVACE Splitsko-da
Z-2865 Vinogradarspokretno kuzatieno etnografsk ne null Pitve JELSA Splitsko-da
Z-2866 Arheoloka pokretno kuzatieno arheolokane null Trilj TRILJ Splitsko-da
Z-2884 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Loia MILNA Splitsko-da
Z-2885 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Vis VIS Splitsko-da
Z-2967 Slika "Bogopokretno k zatieno sakralni/re ne null Split SPLIT Splitsko-da
Z-2968 Reutiliziran pokretno k zatieno sakralni/re ne null Split SPLIT Splitsko-da
Z-2970 Sarkofag dvpokretno k zatieno ostalo ne null Split SPLIT Splitsko-da
Z-2971 Freska koja pokretno k zatieno likovna um ne null Split SPLIT Splitsko-da
Z-2973 Skulptura " pokretno k zatieno sakralni/re ne null Bast BAKA VO Splitsko-da
Z-2975 Kameni tannepokretnozatieno profana grane Nereia NEREIASplitsko-da
Z-2976 Skulptura " pokretno k zatieno sakralni/re ne null Seoca OMI Splitsko-da
Z-3009 Ruralna cje nepokretnozatieno kulturno-pone Brela BRELA Splitsko-da
Z-3010 Kua Feri, nepokretnozatieno profana grane etalite I Split SPLIT Splitsko-da
Z-3014 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Vrlika VRLIKA Splitsko-da
Z-3053 Reljef Bogopokretno k zatieno sakralni/re ne null Vis VIS Splitsko-da
Z-3054 Slika "Opla pokretno k zatieno sakralni/re ne null Split SPLIT Splitsko-da
Z-3055 Drvena ikonpokretno k zatieno sakralni/re ne null Split SPLIT Splitsko-da
Z-3057 Poljika za pokretno k zatieno ostalo ne null Omi OMI Splitsko-da
Z-3058 Oltar sa sk pokretno k zatieno sakralni/re ne null Omi OMI Splitsko-da
Z-3059 Oltar iz crk pokretno k zatieno sakralni/re ne null Kuine SOLIN Splitsko-da
Z-3155 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Bol BOL Splitsko-da
Z-3224 Slika "Bog pokretno k zatieno sakralni/re ne null Split SPLIT Splitsko-da
Z-3225 Slika "Opla pokretno k zatieno sakralni/re ne null Split SPLIT Splitsko-da
Z-3226 Dijelovi polpokretno k zatieno sakralni/re ne null Split SPLIT Splitsko-da
Z-3227 Kale obitelpokretno k zatieno sakralni/re ne null Split SPLIT Splitsko-da
Z-3228 Srebrna pokpokretno k zatieno sakralni/re ne null Split SPLIT Splitsko-da
Z-3238 Viteka igranematerija zatieno obiaji, ob da null Sinj SINJ Splitsko-da
Z-3269 Vila Jaman,nepokretnozatieno profana grane Zrinsko Fr Split SPLIT Splitsko-da
Z-3285 Kameni reljepokretno k zatieno muzejska gne null Split SPLIT Splitsko-da
Z-3286 Poliptih u pokretno k zatieno muzejska gne null Split SPLIT Splitsko-da
Z-3287 Slika "Bogopokretno k zatieno muzejska gne null Split SPLIT Splitsko-da
Z-3288 Slika "Rasp pokretno k zatieno muzejska gne null Split SPLIT Splitsko-da
Z-3289 Oltarna pal pokretno k zatieno sakralni/re ne null Due DUGI RAT Splitsko-da
Z-3311 Orgulje iz pokretno k zatieno glazbeni i ne null Split SPLIT Splitsko-da
Z-3325 Priprema trnematerija zatieno znanje i vj ne null Omi OMI Splitsko-da
Z-3355 Priprema trnematerija zatieno znanje i vj ne null Sinj SINJ Splitsko-da
Z-3363 Pripremanjenematerija zatieno znanje i vj ne null Nereia NEREIASplitsko-da
Z-3365 Procesija Z nematerija zatieno obiaji, ob da null Jelsa JELSA Splitsko-da
Z-3422 Crkva Gospnepokretnozatieno sakralna gr ne Dobri 2 Split SPLIT Splitsko-da
Z-3423 Crkva sv. Ronepokretnozatieno sakralna gr ne KreimirovaSplit SPLIT Splitsko-da
Z-3424 Crkva i samnepokretnozatieno sakralna gr ne Split SPLIT Splitsko-da
Z-3425 Crkva sv. Fi nepokretnozatieno sakralna gr ne Split SPLIT Splitsko-da
Z-3426 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Split SPLIT Splitsko-da
Z-3427 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne Split SPLIT Splitsko-da
Z-3428 Crkva Uznenepokretnozatieno sakralna gr ne Splitska SUPETAR Splitsko-da
Z-3429 Crkva sv. R nepokretnozatieno sakralna gr ne Sutivan SUTIVAN Splitsko-da
Z-3475 Slika "Modrpokretno k zatieno likovna um ne null Vis VIS Splitsko-da
Z-3476 Slika "Trpepokretno k zatieno sakralni/re ne null Vis VIS Splitsko-da
Z-3477 Slika "Bogopokretno k zatieno sakralni/re ne null Vis VIS Splitsko-da
Z-3481 Priprema sinematerija zatieno znanje i vj ne null Vie naselja -
Z-3588 Zgrada op nepokretnozatieno profana grane Sutivan SUTIVAN Splitsko-da
Z-3589 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Due DUGI RAT Splitsko-da
Z-3594 Kip "Sv. Lovpokretno k zatieno sakralni/re ne null Split SPLIT Splitsko-da
Z-3595 Poljiki st pokretno k zatieno arhivska g ne null Omi OMI Splitsko-da
Z-3596 Poljiki st pokretno k zatieno arhivska g ne null Omi OMI Splitsko-da
Z-3608 Muzej Trilj pokretno k zatieno muzejska gne null Trilj TRILJ Splitsko-da
Z-3621 Klapsko pjenematerija zatieno obiaji, ob ne null Vie naselja -
Z-3703 Ruralna cjelnepokretnozatieno kulturno-pone Dugi Rat DUGI RAT Splitsko-da
Z-3778 Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Split SPLIT Splitsko-da
Z-3792 Gradska galpokretno k zatieno muzejska gne null Makarska MAKARSKASplitsko-da
Z-3795 Galerija umpokretno k zatieno muzejska gne null Split SPLIT Splitsko-da
Z-3827 Kulturni kr nepokretnozatieno kulturni krada Stari Grad STARI GRA Splitsko-da
Z-3859 Crkva sv. L nepokretnozatieno sakralna gr ne Split SPLIT Splitsko-da
Z-3860 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Split SPLIT Splitsko-da
Z-3861 Crkva sv. D nepokretnozatieno sakralna gr ne Split SPLIT Splitsko-da
Z-3862 Crkva Gospenepokretnozatieno sakralna gr ne Split SPLIT Splitsko-da
Z-3863 Crkva Gospnepokretnozatieno sakralna gr ne Split SPLIT Splitsko-da
Z-3888 Slika "Bla pokretno k zatieno sakralni/re ne null Donje Selo OLTA Splitsko-da
Z-3889 Oltar sa sl pokretno k zatieno sakralni/re ne null Seoca OMI Splitsko-da
Z-3890 Slika "Bla pokretno k zatieno sakralni/re ne null Tugare OMI Splitsko-da
Z-3891 Oltar Bogorpokretno k zatieno sakralni/re ne null Tugare OMI Splitsko-da
Z-3892 Oltar sv. Mipokretno k zatieno sakralni/re ne null Tugare OMI Splitsko-da
Z-3909 Umijee prinematerija zatieno znanje i vj ne null Stari Grad STARI GRA Splitsko-da
Z-3913 Muzej Cetinpokretno k zatieno muzejska gne null Sinj SINJ Splitsko-da
Z-3936 Arheolokanepokretnozatieno arheolokane null Solin SOLIN Splitsko-da
Z-3974 Srebrni mon pokretno k zatieno sakralni/re ne null Split SPLIT Splitsko-da
Z-3975 Kopa platpokretno k zatieno primijenje ne null Split SPLIT Splitsko-da
Z-3976 Kodeks Antpokretno k zatieno knjinina ne null Split SPLIT Splitsko-da
Z-4066 Urbanistiknepokretnozatieno kulturno-pone Omi OMI Splitsko-da
Z-4120 Izvor esmanepokretnozatieno kulturno-pone Vrlika VRLIKA Splitsko-da
Z-4121 Perivoj Marnepokretnozatieno batina vrt ne Bol BOL Splitsko-da
Z-4138 Arheoloka pokretno kuzatieno arheolokane null Solin SOLIN Splitsko-da
Z-4148 Stolni klavi pokretno k zatieno muzejska gne null krip SUPETAR Splitsko-da
Z-4149 Klavir (pianpokretno k zatieno glazbeni i ne null Supetar SUPETAR Splitsko-da
Z-4150 Sacramentar pokretno k zatieno sakralni/re ne null Split SPLIT Splitsko-da
Z-4151 Evangeliari pokretno k zatieno knjinina ne null Split SPLIT Splitsko-da
Z-4152 Prednja str pokretno k zatieno ostalo ne null Split SPLIT Splitsko-da
Z-4153 Zaviajna z pokretno kuzatieno etnografsk ne null Gradac GRADAC Splitsko-da
Z-4154 Monik sa spokretno k zatieno sakralni/re ne null Bol BOL Splitsko-da
Z-4206 Tvrava Kli nepokretnozatieno profana grane Klis KLIS Splitsko-da
Z-4236 Nijemo kolonematerija zatieno obiaji, ob ne null Vie naselja -
Z-4283 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null krip SUPETAR Splitsko-da
Z-4293 Muzej hvarspokretno k zatieno muzejska gne null Hvar HVAR Splitsko-da
Z-4296 Zbirka umjepokretno k zatieno muzejska gne null Bol BOL Splitsko-da
Z-4369 Zbirka Dobrpokretno kuzatieno ostalo ne null Jelsa JELSA Splitsko-da
Z-4431 Knjinica Nipokretno kuzatieno knjinina ne null Stari Grad STARI GRA Splitsko-da
Z-4457 Ruevine crnepokretnozatieno sakralna gr ne Donji Hum NEREIASplitsko-da
Z-4458 Ruralna cje nepokretnozatieno kulturno-pone Due DUGI RAT Splitsko-da
Z-4459 Ruralna cj nepokretnozatieno kulturno-pone Humac JELSA Splitsko-da
Z-4478 Ruralna cje nepokretnozatieno kulturno-pone Malo Grabl HVAR Splitsko-da
Z-4479 Zgrada bivnepokretnozatieno profana grane Zlodrina poSplit SPLIT Splitsko-da
Z-4531 Etnografskapokretno kuzatieno etnografsk ne null Gata OMI Splitsko-da
Z-4532 Etnografskapokretno kuzatieno etnografsk ne null Tugare OMI Splitsko-da
Z-4538 Zgrada i n nepokretnozatieno profana grane Tonieva Split SPLIT Splitsko-da
Z-4539 Zgrada Luknepokretnozatieno profana grane Obala Laza Split SPLIT Splitsko-da
Z-4540 Vila Plevna nepokretnozatieno profana grane Livanjska 2 Split SPLIT Splitsko-da
Z-4541 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Split SPLIT Splitsko-da
Z-4576 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Split SPLIT Splitsko-da
Z-4597 Arheoloki pokretno k zatieno muzejska gne null Split SPLIT Splitsko-da
Z-4598 Etnografski pokretno k zatieno muzejska gne null Split SPLIT Splitsko-da
Z-4637 Ruralna cje nepokretnozatieno kulturno-pone Zarae HVAR Splitsko-da
Z-4638 Kompleks Ga nepokretnozatieno profana grane etalite I Split SPLIT Splitsko-da
Z-4640 Kapelica sv nepokretnozatieno sakralna gr ne Split SPLIT Splitsko-da
Z-4641 Ostaci crkv nepokretnozatieno sakralna gr ne Split SPLIT Splitsko-da
Z-4642 Samostan i nepokretnozatieno sakralna gr ne Manuka poSplit SPLIT Splitsko-da
Z-4643 Crkvica Be nepokretnozatieno sakralna gr ne Split SPLIT Splitsko-da
Z-4644 Crkva sv. D nepokretnozatieno sakralna gr ne DomaldovaSplit SPLIT Splitsko-da
Z-4645 Crkva i samnepokretnozatieno sakralna gr ne Hrvojeva 2 Split SPLIT Splitsko-da
Z-4646 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Jelsa JELSA Splitsko-da
Z-4647 Ruralna cj nepokretnozatieno kulturno-pone Tugare OMI Splitsko-da
Z-4648 Ruralna cje nepokretnozatieno kulturno-pone Velo Grablj HVAR Splitsko-da
Z-4649 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Tugare OMI Splitsko-da
Z-4690 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Sinj SINJ Splitsko-da
Z-4691 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Bajagi SINJ Splitsko-da
Z-4692 Crkva Bezgrnepokretnozatieno sakralna gr ne Split SPLIT Splitsko-da
Z-4693 Inventar zb pokretno kuzatieno etnografsk ne null Klis KLIS Splitsko-da
Z-4694 Oltar sa sl pokretno k zatieno sakralni/re ne null Velo Grablj HVAR Splitsko-da
Z-4695 Dio fundusapokretno kuzatieno knjinina ne null Split SPLIT Splitsko-da
Z-4696 Inventar iz pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Seoca OMI Splitsko-da
Z-4790 Kapela Mrknepokretnozatieno sakralna gr ne Podgora PODGORA Splitsko-da
Z-5063 Crkva sv. Fi nepokretnozatieno sakralna gr ne Riva Makarska MAKARSKASplitsko-da
RST-0454-1Crkva sv. V nepokretnozatieno sakralna gr ne Velo Grablj HVAR Splitsko-da
Z-4999 Crkva i ku nepokretnozatieno sakralna gr ne Murvica BOL Splitsko-da
Z-5139 Pustinja Dr nepokretnozatieno sakralno-prne Murvica BOL Splitsko-da
Z-6300 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Naklice OMI Splitsko-da
Z-4998 Crkva sv. Jonepokretnozatieno sakralna gr ne Milna MILNA Splitsko-da
Z-4780 Crkva sv. Tr nepokretnozatieno sakralna gr ne Nereia NEREIASplitsko-da
Z-5138 Ostaci crkv nepokretnozatieno sakralna gr ne Nereia NEREIASplitsko-da
Z-5059 Crkva sv. D nepokretnozatieno sakralna gr ne Omi OMI Splitsko-da
Z-5043 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Omi OMI Splitsko-da
Z-5126 Franjevakinepokretnozatieno sakralno-prne Omi OMI Splitsko-da
Z-5186 Crkva Gospenepokretnozatieno sakralno-prne Omi OMI Splitsko-da
Z-5062 Crkva sv. P nepokretnozatieno sakralna gr ne Omi OMI Splitsko-da
Z-4799 Starokrannepokretnozatieno sakralna gr ne Otok OTOK Splitsko-da
Z-5097 Crkva i sa nepokretnozatieno sakralna gr ne Pitve JELSA Splitsko-da
Z-6856 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Podstrana PODSTRANSplitsko-da
Z-5346 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Postira POSTIRA Splitsko-da
Z-5173 Ostaci crkv nepokretnozatieno arheolokane null Postira POSTIRA Splitsko-da
Z-5514 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralno-prne Povlja SELCA Splitsko-da
Z-5005 Crkva sv. C nepokretnozatieno sakralna gr ne Pranica PUIA Splitsko-da
Z-6510 Crkva Svih nepokretnozatieno sakralna gr ne Pranica PUIA Splitsko-da
Z-4779 Crkva sv. Junepokretnozatieno sakralna gr ne Pranica PUIA Splitsko-da
Z-4781 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne Puia PUIA Splitsko-da
Z-4783 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Selca SELCA Splitsko-da
Z-5883 Crkva sv. T nepokretnozatieno sakralna gr ne Selca SELCA Splitsko-da
Z-5876 Crkva Gospnepokretnozatieno sakralna gr ne Selca SELCA Splitsko-da
Z-5027 Crkva Gospnepokretnozatieno sakralna gr ne Pjaca Sinj SINJ Splitsko-da
Z-5357 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne Slime OMI Splitsko-da
Z-4801 Crkva sv. L nepokretnozatieno sakralna gr ne Split SPLIT Splitsko-da
Z-4778 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Pranica PUIA Splitsko-da
Z-5457 Arheoloko nepokretnozatieno sakralna gr ne pinutska uSplit SPLIT Splitsko-da
Z-4996 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Suuraj SUURAJ Splitsko-da
Z-5000 Franjevakinepokretnozatieno sakralna gr ne Sumartin SELCA Splitsko-da
Z-4782 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Sumartin SELCA Splitsko-da
Z-5163 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Supetar SUPETAR Splitsko-da
Z-5226 Crkva Stomnepokretnozatieno sakralna gr ne Loia MILNA Splitsko-da
Z-5001 Crkva sv. I nepokretnozatieno sakralna gr ne Sutivan SUTIVAN Splitsko-da
RST-0527-1Pustinjaki nepokretnozatieno sakralno-prne Sveta NedjeHVAR Splitsko-da
Z-6294 Crkva sv. L nepokretnozatieno sakralna gr ne groblje Trnbusi OMI Splitsko-da
Z-5312 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne Tuepi TUEPI Splitsko-da
Z-5095 Crkva Male nepokretnozatieno sakralna gr ne Tuepi TUEPI Splitsko-da
Z-5151 Arheoloko nepokretnozatieno sakralna gr ne Tuepi TUEPI Splitsko-da
Z-5317 Crkva sv. D nepokretnozatieno sakralna gr ne Vis VIS Splitsko-da
Z-5614 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Vis VIS Splitsko-da
RST-0320-1Franjevakinepokretnozatieno sakralno-prne Vis VIS Splitsko-da
Z-5370 Crkva sv. Ci nepokretnozatieno sakralna gr ne Vis VIS Splitsko-da
RST-0316-1Crkva sv. Junepokretnozatieno sakralna gr ne Vis VIS Splitsko-da
Z-5470 Crkva Blaenepokretnozatieno sakralna gr ne Vis VIS Splitsko-da
Z-5354 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Vis VIS Splitsko-da
Z-5158 Ostaci crkv nepokretnozatieno arheolokane null Vrbanj STARI GRA Splitsko-da
Z-6316 Crkva sv. K nepokretnozatieno sakralna gr ne Tugare OMI Splitsko-da
Z-6299 upna crkvanepokretnozatieno sakralna gr ne Tugare OMI Splitsko-da
Z-6282 Crkva sv. F nepokretnozatieno sakralna gr ne Tugare OMI Splitsko-da
RST-0485-1Crkva Blaenepokretnozatieno sakralna gr ne Zarae HVAR Splitsko-da
Z-6605 Kompleks frnepokretnozatieno sakralno-prne ivogoe PODGORA Splitsko-da
Z-5345 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne rnovnica SPLIT Splitsko-da
Z-5458 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne rnovnica SPLIT Splitsko-da
Z-4784 Dragonjina nepokretnozatieno sakralna gr ne Murvica BOL Splitsko-da
Z-4797 Tvrava Ka nepokretnozatieno profana grane Sinj SINJ Splitsko-da
RST-0250-1Rodna kuanepokretnozatieno memorijalnne Postira POSTIRA Splitsko-da
Z-5296 Katel Cicarnepokretnozatieno profana grane Puia PUIA Splitsko-da
RST-0266-1Kua Cerininepokretnozatieno profana grane Donji Hum NEREIASplitsko-da
Z-5467 Kula nepokretnozatieno profana grane Podaca GRADAC Splitsko-da
Z-5144 Palaa Radonepokretnozatieno profana grane Hvar HVAR Splitsko-da
Z-5153 Kua Novaknepokretnozatieno profana grane Hvar HVAR Splitsko-da
RST-0017-1Kua pjesninepokretnozatieno profana grane Stari Grad STARI GRA Splitsko-da
RST-0020-1Tvrdalj (dv nepokretnozatieno profana grane Stari Grad STARI GRA Splitsko-da
RST-0028-1Utvrda Tor nepokretnozatieno arheolokane null Jelsa JELSA Splitsko-da
RST-0029-1Dvorite k nepokretnozatieno ostalo ne Jelsa JELSA Splitsko-da
Z-4993 Kua Salamnepokretnozatieno profana grane Jelsa JELSA Splitsko-da
RST-0072-1Zaseok Vis nepokretnozatieno kulturno-pone Gdinj JELSA Splitsko-da
Z-4794 Zalina Kula nepokretnozatieno profana grane Igrane PODGORA Splitsko-da
Z-4770 Kula (Katelnepokretnozatieno profana grane Podkua 8 Grohote OLTA Splitsko-da
Z-5040 Ilirsko sje nepokretnozatieno profana grane Omi OMI Splitsko-da
Z-5132 Zgrada, Iva nepokretnozatieno profana grane Ivana KatuOmi OMI Splitsko-da
Z-5002 Kula Marijanepokretnozatieno profana grane Sutivan SUTIVAN Splitsko-da
Z-5944 Mauzolej obnepokretnozatieno sakralna gr ne Supetar SUPETAR Splitsko-da
Z-5162 Ruevine kunepokretnozatieno profana grane Selca SELCA Splitsko-da
Z-6669 Kua Gargunepokretnozatieno profana grane Ulica Grge Hvar HVAR Splitsko-da
Z-5109 Kua Mach nepokretnozatieno profana grane Hvar HVAR Splitsko-da
Z-5148 Kua Stanunepokretnozatieno profana grane Hvar HVAR Splitsko-da
Z-6628 Kompleks knepokretnozatieno profana grane Ulica FraneHvar HVAR Splitsko-da
Z-5150 Kua Barii nepokretnozatieno profana grane Hvar HVAR Splitsko-da
Z-6586 Kua biskupnepokretnozatieno profana grane Hvar HVAR Splitsko-da
Z-5038 Tvrava Granepokretnozatieno profana grane Sinj SINJ Splitsko-da
Z-6287 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Vis VIS Splitsko-da
Z-5003 Katel Radonepokretnozatieno profana grane krip SUPETAR Splitsko-da
Z-5157 Tvrava "N nepokretnozatieno profana grane Hvar HVAR Splitsko-da
Z-5108 Gradske zidnepokretnozatieno profana grane Hvar HVAR Splitsko-da
Z-5167 Luka "Mandnepokretnozatieno ostalo ne Hvar HVAR Splitsko-da
Z-6395 Obala Fabr nepokretnozatieno kulturno-pone Hvar HVAR Splitsko-da
Z-6362 Tvrava Fornepokretnozatieno profana grane Hvar HVAR Splitsko-da
Z-6398 Arsenal i kanepokretnozatieno profana grane Hvar HVAR Splitsko-da
Z-6442 Loa i kula- nepokretnozatieno profana grane Hvar HVAR Splitsko-da
RST-0231-1Kua Vusio nepokretnozatieno profana grane Bol BOL Splitsko-da
Z-6648 Kue Zaninonepokretnozatieno profana grane Ulica Marij Hvar HVAR Splitsko-da
Z-4796 Zgrada (Lit nepokretnozatieno profana grane Ulica Tadij Sinj SINJ Splitsko-da
RST-0459-1Seoska ku nepokretnozatieno profana grane Povlja SELCA Splitsko-da
Z-4798 Mlinica "St nepokretnozatieno profana grane Obrovac SinSINJ Splitsko-da
Z-5349 Mlin na vje nepokretnozatieno profana grane Bol BOL Splitsko-da
Z-6357 Palaa Pala nepokretnozatieno profana grane Hvar HVAR Splitsko-da
Z-5147 Kua Machinepokretnozatieno profana grane Pred Kated Hvar HVAR Splitsko-da
Z-5143 Kua Fazan nepokretnozatieno profana grane Hvar HVAR Splitsko-da
Z-6361 Palaa Pala nepokretnozatieno profana grane Hvar HVAR Splitsko-da
Z-6660 Kua Barbi nepokretnozatieno profana grane Hvar HVAR Splitsko-da
Z-6848 Palaa Jak nepokretnozatieno profana grane Ulica Petra Hvar HVAR Splitsko-da
RST-0514-1Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Velo Grablj HVAR Splitsko-da
Z-5134 Samardianepokretnozatieno profana grane Grab TRILJ Splitsko-da
Z-5297 Sklop kua nepokretnozatieno profana grane Drvenik GRADAC Splitsko-da
RST-0539-1Mlinica Runnepokretnozatieno profana grane Karakaica SINJ Splitsko-da
Z-6432 Baterija An nepokretnozatieno profana grane Hvar HVAR Splitsko-da
Z-5483 Bugarinovanepokretnozatieno profana grane Grab TRILJ Splitsko-da
RST-0566-1Palaa Vukanepokretnozatieno profana grane Vis VIS Splitsko-da
RST-0567-1Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Luica 1 Vis VIS Splitsko-da
Z-6641 Kua Uii nepokretnozatieno profana grane Hvar HVAR Splitsko-da
Z-4995 Staro grobl nepokretnozatieno memorijalnne Suuraj SUURAJ Splitsko-da
Z-6584 Staro grobl nepokretnozatieno ostalo ne Brusje HVAR Splitsko-da
RST-0694-1Kua nepokretnozatieno profana grane Hvar HVAR Splitsko-da
Z-6697 Kua Vuet nepokretnozatieno profana grane Hvar HVAR Splitsko-da
Z-5142 Kua Rosso nepokretnozatieno profana grane Hvar HVAR Splitsko-da
Z-5014 osia mlinnepokretnozatieno profana grane Grab TRILJ Splitsko-da
Z-5004 Kua zvana nepokretnozatieno profana grane Milna MILNA Splitsko-da
RST-0762-1Kua Matkonepokretnozatieno profana grane Hvar HVAR Splitsko-da
Z-4777 Katel Gos nepokretnozatieno profana grane Dol POSTIRA Splitsko-da
Z-5074 Zgrada osn nepokretnozatieno profana grane Brist GRADAC Splitsko-da
Z-5924 Utvrda Gra nepokretnozatieno arheolokane null Solin SOLIN Splitsko-da
Z-5013 Kraljevi dvonepokretnozatieno profana grane Vrbanj STARI GRA Splitsko-da
Z-5155 Tvrava nepokretnozatieno profana grane Suuraj SUURAJ Splitsko-da
Z-5011 Kua Tripal nepokretnozatieno profana grane Sinj SINJ Splitsko-da
Z-5137 Kua Garafunepokretnozatieno profana grane Nereia NEREIASplitsko-da
Z-5160 Kua Hara nepokretnozatieno profana grane Nereia NEREIASplitsko-da
Z-5496 Kula Perast nepokretnozatieno profana grane Vis VIS Splitsko-da
Z-5161 Sklop kua Inepokretnozatieno profana grane Sutivan SUTIVAN Splitsko-da
RST-0598-1Seoske kuenepokretnozatieno profana grane rnovnica SPLIT Splitsko-da
RST-0599-1Kua Vuet nepokretnozatieno profana grane Hvar HVAR Splitsko-da
Z-5146 Kua Marchinepokretnozatieno profana grane Hvar HVAR Splitsko-da
Z-6674 Kua Domanepokretnozatieno profana grane Ulica Marij Hvar HVAR Splitsko-da
Z-5149 Kua Bui nepokretnozatieno profana grane Hvar HVAR Splitsko-da
RST-0612-1Kua Padovnepokretnozatieno profana grane Hvar HVAR Splitsko-da
Z-6471 Vojna promnepokretnozatieno profana grane Hvar HVAR Splitsko-da
RST-0619-1Kua Marchnepokretnozatieno profana grane Hvar HVAR Splitsko-da
Z-6673 Kua uz cr nepokretnozatieno profana grane Ulica kroz Hvar HVAR Splitsko-da
Z-6662 Mjesno grob nepokretnozatieno ostalo ne Supetar SUPETAR Splitsko-da
Z-5141 Sklop kua nepokretnozatieno profana grane Jelsa JELSA Splitsko-da
Z-5122 Mlinica i s nepokretnozatieno profana grane rnovnica SPLIT Splitsko-da
Z-6514 Utvrda Zadvnepokretnozatieno profana grane Zadvarje ZADVARJE Splitsko-da
Z-6754 Kua Mihovinepokretnozatieno profana grane Ulica Nike Hvar HVAR Splitsko-da
Z-5316 Kua Tramon nepokretnozatieno profana grane Trg Klapavi Vis VIS Splitsko-da
Z-5029 Most na Panepokretnozatieno profana grane Donji Biteli HRVACE Splitsko-da
Z-5075 Utvrda na Gnepokretnozatieno arheolokane null Drvenik GRADAC Splitsko-da
Z-6704 Kua Mari nepokretnozatieno profana grane Ulica Franj Hvar HVAR Splitsko-da
RST-0915-1Kua Matijenepokretnozatieno profana grane Hvar HVAR Splitsko-da
RST-0916-1Kua Bibi nepokretnozatieno profana grane Hvar HVAR Splitsko-da
Z-5154 Kua Mari nepokretnozatieno profana grane Hvar HVAR Splitsko-da
Z-6229 Zgrada Hrv nepokretnozatieno profana grane Obala sv. J Vis VIS Splitsko-da
RST-0935-1Kua Vuet nepokretnozatieno profana grane Hvar HVAR Splitsko-da
Z-5348 Sklop kua,nepokretnozatieno profana grane Obala Mara Baka VodaBAKA VO Splitsko-da
Z-5028 Balaki mo nepokretnozatieno profana grane Vinali VRLIKA Splitsko-da
RST-0998-1Zgrada, Knenepokretnozatieno profana grane Knezova KaOmi OMI Splitsko-da
Z-5736 Zgrada, Prenepokretnozatieno profana grane Preradovi Omi OMI Splitsko-da
Z-5081 Kua, Knezonepokretnozatieno profana grane Knezova KaOmi OMI Splitsko-da
RST-1001-1Zgrada, Poljnepokretnozatieno profana grane Poljiki trg Omi OMI Splitsko-da
Z-5475 Kua s natpnepokretnozatieno profana grane Jurja ubi Omi OMI Splitsko-da
Z-5135 Zgrada, Knenepokretnozatieno profana grane Knezova KaOmi OMI Splitsko-da
Z-5720 Zgrada, Trg nepokretnozatieno profana grane Trg StjepanOmi OMI Splitsko-da
Z-5460 Zgrada, Trg nepokretnozatieno profana grane Omi OMI Splitsko-da
Z-5133 Zgrada, Knenepokretnozatieno profana grane Knezova KaOmi OMI Splitsko-da
Z-5079 Kua, Poljinepokretnozatieno profana grane Poljiki trg Omi OMI Splitsko-da
Z-6221 Kua Mardenepokretnozatieno profana grane Vis VIS Splitsko-da
Z-5314 Kua s grbonepokretnozatieno profana grane Obala kralj Vis VIS Splitsko-da
Z-5594 Zgrada, Radnepokretnozatieno profana grane Radojevia Vis VIS Splitsko-da
Z-5776 Palaa Radonepokretnozatieno profana grane VinogradskVis VIS Splitsko-da
RST-1021-1Kua Petrinnepokretnozatieno profana grane Ribarska 7 Vis VIS Splitsko-da
Z-5313 Kua Zambenepokretnozatieno profana grane V. Nazora 9Vis VIS Splitsko-da
Z-5777 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane V. Nazora 3Vis VIS Splitsko-da
RST-1025-1Kua Makijanepokretnozatieno profana grane Vis VIS Splitsko-da
Z-6431 Zgrada Macnepokretnozatieno profana grane Hvar HVAR Splitsko-da
Z-6528 Kua Babi nepokretnozatieno profana grane Makarska MAKARSKASplitsko-da
Z-6526 Kua Milii nepokretnozatieno profana grane Kalalarga 1 Makarska MAKARSKASplitsko-da
Z-6525 Kua Karali nepokretnozatieno profana grane Kaiev trg Makarska MAKARSKASplitsko-da
Z-5601 "Kua na cenepokretnozatieno profana grane Lokva RogoOMI Splitsko-da
Z-5092 Ruralna cje nepokretnozatieno profana grane Lokva RogoOMI Splitsko-da
Z-5077 Kua Pavii nepokretnozatieno profana grane Foal 19 Omi OMI Splitsko-da
Z-5080 Zgrada Opinepokretnozatieno profana grane Trg kralja Omi OMI Splitsko-da
Z-5476 Zgrada, Fo nepokretnozatieno profana grane Foal 012 ( Omi OMI Splitsko-da
Z-5030 Most na rij nepokretnozatieno profana grane Sinj SINJ Splitsko-da
RST-1071-1Kua Alaevnepokretnozatieno profana grane PrvosvibanjMakarska MAKARSKASplitsko-da
RST-1074-1Kua Carali nepokretnozatieno profana grane Josipa PupaOmi OMI Splitsko-da
Z-5025 Arheolokonepokretnozatieno arheolokane null Bajagi SINJ Splitsko-da
RST-1103-1Stambeno go nepokretnozatieno profana grane Bol BOL Splitsko-da
Z-5810 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralno-prne Hvar HVAR Splitsko-da
Z-5320 Spomenik frnepokretnozatieno memorijalnne Kaiev trg Makarska MAKARSKASplitsko-da
Z-5012 Tvrava Stanepokretnozatieno profana grane Omi OMI Splitsko-da
Z-5152 Kua Juri nepokretnozatieno profana grane Hvar HVAR Splitsko-da
Z-6246 Kua Zamber nepokretnozatieno profana grane Podloa 2 Vis VIS Splitsko-da
RST-1120-1Zgrada Ribanepokretnozatieno profana grane Vis VIS Splitsko-da
RST-1319-1Stambeno-gnepokretnozatieno profana grane Velo Grablj HVAR Splitsko-da
Z-6288 Tvrava Batnepokretnozatieno profana grane Vis VIS Splitsko-da
Z-4994 Kua Petri nepokretnozatieno profana grane Vrboska JELSA Splitsko-da
Z-5225 Mlin na vje nepokretnozatieno profana grane Sutivan SUTIVAN Splitsko-da
Z-6412 Ostatci utv nepokretnozatieno profana grane Jelsa JELSA Splitsko-da
Z-5356 Palaa Ivan nepokretnozatieno profana grane Makarska MAKARSKASplitsko-da
RST-0861-1Mlinice i s nepokretnozatieno profana grane Predio Stu Kostanje OMI Splitsko-da
Z-5010 Mlinica sel nepokretnozatieno profana grane Podgrae OMI Splitsko-da
Z-5822 Katel nepokretnozatieno profana grane Komia KOMIA Splitsko-da
RST-1356-1Zgrada aus nepokretnozatieno profana grane Split SPLIT Splitsko-da
Z-5598 Crkva sv. Jonepokretnozatieno sakralna gr ne Nereia NEREIASplitsko-da
Z-5937 Kulturni kr nepokretnozatieno kulturni krane Komia KOMIA Splitsko-da
Z-6479 Svjetionik nepokretnozatieno profana grane Hvar HVAR Splitsko-da
Z-5315 Svjetionik nepokretnozatieno profana grane Vis VIS Splitsko-da
Z-5082 Svjetionik snepokretnozatieno profana grane Makarska MAKARSKASplitsko-da
Z-5786 Svjetionik nepokretnozatieno profana grane Milna MILNA Splitsko-da
Z-5107 Svjetionik nepokretnozatieno profana grane Vis VIS Splitsko-da
Z-4795 Kua Tripal nepokretnozatieno profana grane Sinj SINJ Splitsko-da
Z-5124 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne Postira POSTIRA Splitsko-da
Z-4800 Crkva Gospnepokretnozatieno sakralna gr ne Put Meja 0 Split SPLIT Splitsko-da
Z-5749 Crkva sv. Lonepokretnozatieno sakralna gr ne Baka VodaBAKA VO Splitsko-da
Z-4792 Crkva sv. S nepokretnozatieno sakralna gr ne Dranice PODGORA Splitsko-da
Z-4793 Crkva sv. K nepokretnozatieno sakralna gr ne Dranice PODGORA Splitsko-da
Z-5466 Crkva sv. R nepokretnozatieno sakralna gr ne Bast BAKA VO Splitsko-da
Z-4771 Dvorac Marnepokretnozatieno profana grane Maslinica OLTA Splitsko-da
Z-5125 Velika Papanepokretnozatieno profana grane Papalieva Split SPLIT Splitsko-da
Z-5057 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Kavanjinov Split SPLIT Splitsko-da
Z-5435 Crkva Gospenepokretnozatieno sakralna gr ne Slatine SPLIT Splitsko-da
Z-5847 Sklop anti nepokretnozatieno arheolokane null Povlja SELCA Splitsko-da
Z-5099 Sklop kua nepokretnozatieno profana grane Brist GRADAC Splitsko-da
Z-4789 Kula na obalnepokretnozatieno profana grane Podgora PODGORA Splitsko-da
Z-4791 Crkva sv. Tenepokretnozatieno sakralna gr ne Kraj Podgora PODGORA Splitsko-da
Z-5283 Crkva Uznesnepokretnozatieno sakralna gr ne Bast BAKA VO Splitsko-da
Z-5281 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Baka VodaBAKA VO Splitsko-da
RST-0613-1Crkva sv. Si nepokretnozatieno sakralna gr ne Bievo KOMIA Splitsko-da
Z-4774 Dominikansnepokretnozatieno sakralna gr ne Bol BOL Splitsko-da
Z-4773 Crkva sv. I nepokretnozatieno sakralna gr ne Bol BOL Splitsko-da
Z-5060 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Brist GRADAC Splitsko-da
Z-6524 Crkva sv. Junepokretnozatieno sakralna gr ne Brusje HVAR Splitsko-da
Z-4997 Crkva Oinepokretnozatieno sakralna gr ne Dol POSTIRA Splitsko-da
Z-4776 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Dol POSTIRA Splitsko-da
Z-4775 Crkva sv. B nepokretnozatieno sakralna gr ne Dol POSTIRA Splitsko-da
Z-6499 Crkva sv. P nepokretnozatieno sakralna gr ne Dol POSTIRA Splitsko-da
Z-4772 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne Donje Selo OLTA Splitsko-da
RST-0351-1Crkva sv. L nepokretnozatieno sakralna gr ne Dubrava OMI Splitsko-da
Z-6291 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Due DUGI RAT Splitsko-da
Z-6298 Crkva sv. Junepokretnozatieno sakralna gr ne Gata OMI Splitsko-da
Z-5595 Crkva i grobnepokretnozatieno sakralna gr ne Gata OMI Splitsko-da
Z-4785 Crkva sv. Junepokretnozatieno sakralna gr ne Gdinj JELSA Splitsko-da
Z-5906 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Gornji HumPUIA Splitsko-da
Z-5511 Crkva sv. D nepokretnozatieno sakralna gr ne Gornji HumPUIA Splitsko-da
Z-5136 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Draevica NEREIASplitsko-da
Z-5061 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Grohote OLTA Splitsko-da
Z-6448 Crkva sv. K nepokretnozatieno sakralna gr ne Hvar HVAR Splitsko-da
Z-5805 Sklop crkvenepokretnozatieno sakralna gr ne Hvar HVAR Splitsko-da
Z-5868 Crkva "Zvij nepokretnozatieno sakralna gr ne Hvar HVAR Splitsko-da
Z-6013 Bivi hospi nepokretnozatieno sakralno-prne Hvar HVAR Splitsko-da
Z-6773 Zvonik i os nepokretnozatieno sakralna gr ne Hvar HVAR Splitsko-da
Z-5875 Ruevni ostnepokretnozatieno sakralna gr ne Hvar HVAR Splitsko-da
Z-5044 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Hvar HVAR Splitsko-da
Z-6710 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne Hvar HVAR Splitsko-da
Z-5091 Franjevak nepokretnozatieno sakralno-prne Hvar HVAR Splitsko-da
Z-5817 Crkva sv. R nepokretnozatieno sakralno-prne Hvar HVAR Splitsko-da
Z-6283 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Jesenice DUGI RAT Splitsko-da
RST-0664-1Crkva sv. S nepokretnozatieno sakralna gr ne Jesenice DUGI RAT Splitsko-da
Z-5172 Crkva sv. P nepokretnozatieno sakralna gr ne Kamen SPLIT Splitsko-da
Z-5695 Crkva Blaenepokretnozatieno sakralna gr ne Komia KOMIA Splitsko-da
Z-5857 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Komia KOMIA Splitsko-da
Z-5353 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Komia KOMIA Splitsko-da
Z-5861 Spomenikinepokretnozatieno sakralna gr ne Komia KOMIA Splitsko-da
Z-6489 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Komia KOMIA Splitsko-da
RST-0554-1Ruevine crnepokretnozatieno sakralna gr ne Komia KOMIA Splitsko-da
RST-0643-1Crkva sv. V nepokretnozatieno sakralna gr ne Lokva RogoOMI Splitsko-da
Z-6415 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Lokva RogoOMI Splitsko-da
RST-0027-1Crkva na Grnepokretnozatieno sakralna gr ne Jelsa JELSA Splitsko-da
Z-5083 Franjevakinepokretnozatieno sakralno-prne Makarska MAKARSKASplitsko-da
Z-5521 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Makarska MAKARSKASplitsko-da
Z-1404 Katel Ceri nepokretnozatieno profana grane krip SUPETAR Splitsko-da
Z-1551 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Nereia NEREIASplitsko-da
Z-1552 Crkva sv. T nepokretnozatieno sakralna gr ne Nereia NEREIASplitsko-da
Z-1553 Pustinja Bl nepokretnozatieno sakralno-prne Nereia NEREIASplitsko-da
Z-1554 Ruevina crnepokretnozatieno sakralna gr ne Splitska SUPETAR Splitsko-da
Z-1555 Crkva sv. L nepokretnozatieno sakralna gr ne Supetar SUPETAR Splitsko-da
Z-1556 Crkva Navjenepokretnozatieno sakralna gr ne Supetar SUPETAR Splitsko-da
Z-1557 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Sutivan SUTIVAN Splitsko-da
Z-1558 Crkva sv. D nepokretnozatieno sakralna gr ne krip SUPETAR Splitsko-da
Z-1559 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne krip SUPETAR Splitsko-da
Z-1863 Zgrada Galenepokretnozatieno profana grane Bol BOL Splitsko-da
Z-1864 Crkva-tvranepokretnozatieno sakralna gr ne Milna MILNA Splitsko-da
Z-1865 Zgrada nepokretnozatieno profana grane Bol BOL Splitsko-da
Z-1866 Crkva Gospnepokretnozatieno sakralna gr ne Bol BOL Splitsko-da
Z-1868 Crkva sv. Fi nepokretnozatieno sakralna gr ne Nereia NEREIASplitsko-da
Z-1869 Crkva Gospnepokretnozatieno sakralna gr ne Puia PUIA Splitsko-da
Z-1870 Svjetionik snepokretnozatieno profana grane Puia PUIA Splitsko-da
Z-2316 Kua Cerininepokretnozatieno profana grane Bobovia MILNA Splitsko-da
Z-3241 Sklop kua nepokretnozatieno profana grane Puia PUIA Splitsko-da
Z-3408 Crkva Uznenepokretnozatieno sakralna gr ne Sutivan SUTIVAN Splitsko-da
Z-3825 Kula Akvila nepokretnozatieno profana grane Puia PUIA Splitsko-da
Z-3826 Crkva Blaenepokretnozatieno sakralna gr ne groblje Puia PUIA Splitsko-da
Z-3920 Tvrava anepokretnozatieno arheolokane null avina TRILJ Splitsko-da
Z-3921 Tvrava Pronepokretnozatieno profana grane Vrlika VRLIKA Splitsko-da
Z-4065 Zgrada hotenepokretnozatieno profana grane Bol BOL Splitsko-da
Z-4327 Kua Nazornepokretnozatieno profana grane Bobovia MILNA Splitsko-da
Z-4328 Utvrenje Bnepokretnozatieno profana grane Milna MILNA Splitsko-da
Z-4329 Kua Vladimnepokretnozatieno profana grane Bobovia MILNA Splitsko-da
Z-4330 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Bol BOL Splitsko-da
Z-4331 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Bobovia MILNA Splitsko-da
Z-4332 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne Loia MILNA Splitsko-da
Z-4333 Kua Dujmonepokretnozatieno profana grane Supetar SUPETAR Splitsko-da
Z-4451 Crkva sv. Junepokretnozatieno sakralna gr ne Nereia NEREIASplitsko-da
Z-4452 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Nereia NEREIASplitsko-da
Z-4453 Crkva sv. P nepokretnozatieno sakralna gr ne Nereia NEREIASplitsko-da
Z-4454 Crkva Gospnepokretnozatieno sakralna gr ne Nereia NEREIASplitsko-da
Z-4455 Crkva sv. F nepokretnozatieno sakralna gr ne Donji Hum NEREIASplitsko-da
Z-4456 Crkva Gospnepokretnozatieno sakralna gr ne Donji Hum NEREIASplitsko-da
n zatieno arheolokane null Donji Hum NEREIASplitsko-da
Z-4571 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Gornji HumPUIA Splitsko-da
Z-4572 Crkva Gospenepokretnozatieno sakralna gr ne Milna MILNA Splitsko-da
Z-4573 Crkva sv. K nepokretnozatieno sakralna gr ne Pranica PUIA Splitsko-da
Z-4574 Crkva sv. Lunepokretnozatieno sakralna gr ne Puia PUIA Splitsko-da
Z-4575 Zgrada Luknepokretnozatieno profana grane Supetar SUPETAR Splitsko-da
Z-4577 Krstionica nepokretnozatieno sakralna gr ne Split SPLIT Splitsko-da
Z-4629 Zgrada Hrvanepokretnozatieno profana grane Split SPLIT Splitsko-da
Z-4630 Zgrada Arh nepokretnozatieno profana grane Zrinsko-Fr Split SPLIT Splitsko-da
Z-4631 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Split SPLIT Splitsko-da
Z-4632 Crkva sv. Krnepokretnozatieno sakralna gr ne Krieva 2 Split SPLIT Splitsko-da
n zatieno arheolokane null Bol BOL Splitsko-da
Z-4635 Starokrannepokretnozatieno arheolokane null Grohote OLTA Splitsko-da
Z-4681 Crkva sv. Junepokretnozatieno sakralna gr ne Puia PUIA Splitsko-da
Z-4682 Crkva Svih nepokretnozatieno sakralna gr ne Gornji HumPUIA Splitsko-da
Z-4683 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Gornji HumPUIA Splitsko-da
Z-4684 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne Split SPLIT Splitsko-da
Z-4685 Franjevakinepokretnozatieno sakralna gr ne Topuska ul Split SPLIT Splitsko-da
Z-4686 Gradska vijenepokretnozatieno sakralno-prne Narodni tr Split SPLIT Splitsko-da
Z-4688 Katedrala s nepokretnozatieno sakralna gr ne Peristil Split SPLIT Splitsko-da
Z-4689 Crkva Gospnepokretnozatieno sakralna gr ne Split SPLIT Splitsko-da
Z-4875 Rodna kuanepokretnozatieno memorijalnne Brist GRADAC Splitsko-da
Z-4876 Crkva Gospnepokretnozatieno sakralna gr ne Suci DICMO Splitsko-da
Z-4877 Crkva sv. Junepokretnozatieno sakralna gr ne na groblju Drvenik GRADAC Splitsko-da
Z-4882 Kua i vrt nepokretnozatieno profana grane Podgora PODGORA Splitsko-da
Z-4885 Epigram u snepokretnozatieno arheolokane null ivogoe PODGORA Splitsko-da
Z-4886 Katel Glig nepokretnozatieno profana grane Bobovia MILNA Splitsko-da
Z-4888 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Tuepi TUEPI Splitsko-da
Z-4890 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Igrane PODGORA Splitsko-da
Z-4892 Kua Domininepokretnozatieno profana grane Ulica Stjep Makarska MAKARSKASplitsko-da
Z-4893 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne na groblju Podaca GRADAC Splitsko-da
Z-4894 Crkva sv. B nepokretnozatieno sakralna gr ne Zaostrog GRADAC Splitsko-da
Z-4895 Vila Toni, nepokretnozatieno profana grane Slavieva 4 Split SPLIT Splitsko-da
Z-4896 Palaa Milenepokretnozatieno profana grane Trg brae RSplit SPLIT Splitsko-da
Z-4897 Crikvine-Kanepokretnozatieno sakralno-prne etalite I Split SPLIT Splitsko-da
RST-742-19Stambeno -nepokretnozatieno profana grane Baka VodaBAKA VO Splitsko-da
RST-0894-1Ruralna cje nepokretnozatieno kulturno-pone Krvavica BAKA VO Splitsko-da
Z-5350 Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Brela BRELA Splitsko-da
Z-5175 Ruralna cje nepokretnozatieno kulturno-pone Podaca GRADAC Splitsko-da
Z-5560 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Hvar HVAR Splitsko-da
Z-5705 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Jelsa JELSA Splitsko-da
RST-0804-1Povijesna j nepokretnozatieno kulturno-pone Vrboska JELSA Splitsko-da
RST-0503-1Sklop kua nepokretnozatieno kulturno-pone Komia KOMIA Splitsko-da
Z-5094 Urbanistiknepokretnozatieno kulturno-pone Komia KOMIA Splitsko-da
Z-5140 Urbanistiknepokretnozatieno kulturno-pone Makarska MAKARSKASplitsko-da
RST-0734-1Ruralna cje nepokretnozatieno kulturno-pone Lokva RogoOMI Splitsko-da
RST-0743-1Ruralna cje nepokretnozatieno kulturno-pone Zakuac OMI Splitsko-da
RST-0645-1Povijesna j nepokretnozatieno kulturno-pone Puia PUIA Splitsko-da
Z-5584 Sklop kua nepokretnozatieno kulturno-pone Selca SELCA Splitsko-da
Z-5117 Urbanistiknepokretnozatieno kulturno-pone Sinj SINJ Splitsko-da
RST-0651-1Povijesna j nepokretnozatieno kulturno-pone Solin SOLIN Splitsko-da
RST-0636-1Povijesna j nepokretnozatieno kulturno-pone Stobre SPLIT Splitsko-da
Z-6685 Trg kor nepokretnozatieno kulturno-pone Trg kor Stari Grad STARI GRA Splitsko-da
Z-5098 Urbanistiknepokretnozatieno kulturno-pone Stari Grad STARI GRA Splitsko-da
Z-5726 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Suuraj SUURAJ Splitsko-da
Z-5093 Urbanistiknepokretnozatieno kulturno-pone Vis VIS Splitsko-da
Z-4634 pilja u uvanepokretnozatieno arheolokane null Zastraie JELSA Splitsko-da
RST-0693 Hidroarheolnepokretnozatieno arheolokane null Hvar HVAR Splitsko-da
RST-1028 Uvala Vira nepokretnozatieno arheolokane null Hvar HVAR Splitsko-da
RST-0652 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Podstrana PODSTRANSplitsko-da
Z-5224 Ostaci vile nepokretnozatieno arheolokane null Postira POSTIRA Splitsko-da
Z-5168 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Postira POSTIRA Splitsko-da
n zatieno arheolokane null Solin SOLIN Splitsko-da
RST-0019 Ostaci grk nepokretnozatieno arheolokane null Stari Grad STARI GRA Splitsko-da
Z-5548 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Stari Grad STARI GRA Splitsko-da
Z-5156 Hidroarheolnepokretnozatieno arheolokane null Suuraj SUURAJ Splitsko-da
RSTI-0649 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null krip SUPETAR Splitsko-da
RST-0675 Hidroarheolnepokretnozatieno arheolokane null Donje Selo OLTA Splitsko-da
Z-5102 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Vis VIS Splitsko-da
Z-5101 Hidroarheolnepokretnozatieno arheolokane null Vis VIS Splitsko-da
RST-0674 Hidroarheolnepokretnozatieno arheolokane null Vis VIS Splitsko-da
Z-5100 Arheoloka nepokretnozatieno arheolokane null Vis VIS Splitsko-da
RST-12,24/ Steci nepokretnozatieno arheolokane null Bast BAKA VO Splitsko-da
RST-206,24Arheolokapokretno kuzatieno arheolokane null Bol BOL Splitsko-da
RST-234,24Arhivski d pokretno kuzatieno arhivska g ne null Bol BOL Splitsko-da
RST-205,24Pjevalite pokretno k zatieno sakralni/re ne null Bol BOL Splitsko-da
RST-8, 24/ Steci pokretno kuzatieno arheolokane null Brela BRELA Splitsko-da
RST-270 Oltarna prepokretno k zatieno arheolokane null Jesenice DUGI RAT Splitsko-da
RST-15 Steak pokretno k zatieno arheolokane null Brist GRADAC Splitsko-da
RST-14,24/ Steci pokretno kuzatieno arheolokane null Gradac GRADAC Splitsko-da
RST-1824/7Steak pokretno k zatieno arheolokane null Gradac GRADAC Splitsko-da
RST-16,24/ Steak pokretno k zatieno arheolokane null Podaca GRADAC Splitsko-da
RST-129,24Arhiv fran pokretno k zatieno arhivska g ne null Zaostrog GRADAC Splitsko-da
RST-233,24Arhivski d pokretno kuzatieno arhivska g ne null Zaostrog GRADAC Splitsko-da
RST-455,17Zbirka etn pokretno kuzatieno etnografsk ne null Zaostrog GRADAC Splitsko-da
RST-253,24Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Brusje HVAR Splitsko-da
RST-42,24/ Ikona "Bogopokretno k zatieno sakralni/re ne null Hvar HVAR Splitsko-da
RST-332,24Hidroarheolpokretno kuzatieno arheolokane null Hvar HVAR Splitsko-da
RST-322, 2 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Svire JELSA Splitsko-da
RST-331,24Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Hvar HVAR Splitsko-da
RST-207,24Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Hvar HVAR Splitsko-da
RST-254,24Inventar fr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Hvar HVAR Splitsko-da
RST-299,24Inventar St pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Hvar HVAR Splitsko-da
RST-112,24Oltarna pal pokretno k zatieno sakralni/re ne null Hvar HVAR Splitsko-da
RST-285 Reljef "Gos pokretno k zatieno sakralni/re ne null Hvar HVAR Splitsko-da
RST-59 Reljef sv. J pokretno k zatieno sakralni/re ne null Hvar HVAR Splitsko-da
RST-249,24Zbirka predpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Hvar HVAR Splitsko-da
RST-213 Zbirka predpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Hvar HVAR Splitsko-da
RST-212,24Zbirka umjepokretno kuzatieno sakralni/re ne null Hvar HVAR Splitsko-da
RST-256,24Zbirka umjepokretno kuzatieno sakralni/re ne null Hvar HVAR Splitsko-da
RST-214 Zbirka umjepokretno kuzatieno sakralni/re ne null Hvar HVAR Splitsko-da
RST-252,24Zbirka pre pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Velo Grablj HVAR Splitsko-da
RST-255,24Zbirka pre pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Zarae HVAR Splitsko-da
RST-418,24Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Gdinj JELSA Splitsko-da
RST-326,24Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Jelsa JELSA Splitsko-da
RST-327,24Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Jelsa JELSA Splitsko-da
RST-330, 2 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Jelsa JELSA Splitsko-da
RST-354, 1 Zbirka afri pokretno kuzatieno etnografsk ne null Svire JELSA Splitsko-da
RST-435 Inventar p pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Vrboska JELSA Splitsko-da
RST-276,17Inventar crkpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Vrboska JELSA Splitsko-da
RST-46,24/ Poliptih na pokretno k zatieno sakralni/re ne null Vrboska JELSA Splitsko-da
RST-295,24Zbirka pre pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Vrboska JELSA Splitsko-da
RST-320,24Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Vrisnik JELSA Splitsko-da
RST-417,24Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Zastraie JELSA Splitsko-da
RST-182,17Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Komia KOMIA Splitsko-da
RST-336,17Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Komia KOMIA Splitsko-da
RST-19,24/ Dva bronapokretno k zatieno likovna um ne null Podpilje KOMIA Splitsko-da
RST-453,17Inventar fr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Makarska MAKARSKASplitsko-da
RST-208,24Rimski epigrpokretno kuzatieno arheolokane null Makarska MAKARSKASplitsko-da
RST-125,24Slika "Poslj pokretno k zatieno sakralni/re ne null Makarska MAKARSKASplitsko-da
RST-15224 Slika "Evan pokretno k zatieno sakralni/re ne null Makarska MAKARSKASplitsko-da
RST-153,24Slika "Evanpokretno k zatieno sakralni/re ne null Makarska MAKARSKASplitsko-da
RST-139,24Slika "Gosppokretno k zatieno sakralni/re ne null Makarska MAKARSKASplitsko-da
RST-138,24Slika "Gosppokretno k zatieno sakralni/re ne null Makarska MAKARSKASplitsko-da
RST-13,24/ Steak pokretno k zatieno arheolokane null Makarska MAKARSKASplitsko-da
RST-6 Umjetnikapokretno kuzatieno ostalo ne null Makarska MAKARSKASplitsko-da
RST-274, 2 Inventar crkpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Bobovia MILNA Splitsko-da
RST-283,24Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Milna MILNA Splitsko-da
RST-275,24Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Milna MILNA Splitsko-da
RST-273,24Zbirka predpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Milna MILNA Splitsko-da
RST-262,17etiri pred pokretno kuzatieno ostalo ne null Donji DolacOMI Splitsko-da
RST-65, 24 Raspelo iz pokretno k zatieno sakralni/re ne null Omi OMI Splitsko-da
RST-90,24/ Raspelo iz pokretno k zatieno sakralni/re ne null Omi OMI Splitsko-da
RST-296,24Inventar c pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Tugare OMI Splitsko-da
RST-17,17/ Arhitektonspokretno kuzatieno arheolokane null Dranice PODGORA Splitsko-da
RST-10,24/ Steak pokretno k zatieno arheolokane null Podgora PODGORA Splitsko-da
RST-415,24Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Dol STARI GRA Splitsko-da
RST-414, 2 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Dol STARI GRA Splitsko-da
RST-264,17Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Dol POSTIRA Splitsko-da
RST-416,24Inventar u pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Dol STARI GRA Splitsko-da
RST-263,17Inventar crkpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Postira POSTIRA Splitsko-da
RST-224,24Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Postira POSTIRA Splitsko-da
RST-188,17Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Dol POSTIRA Splitsko-da
RST-265,17Zvono na zvpokretno k zatieno primijenje ne null Dol POSTIRA Splitsko-da
RST-140,24Antependij pokretno k zatieno sakralni/re ne null Puia PUIA Splitsko-da
RST-204,24Fragment epokretno k zatieno arheolokane null Puia PUIA Splitsko-da
RST-293,24Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Puia PUIA Splitsko-da
RST-291,24Inventar crkpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Puia PUIA Splitsko-da
RST-94,24/ Knjige i ar pokretno kuzatieno knjinina ne null Puia PUIA Splitsko-da
RST-22, 24 Povaljska li pokretno k zatieno arhivska g ne null Puia PUIA Splitsko-da
RST-447,17Alkarska zb pokretno kuzatieno etnografsk ne null Sinj SINJ Splitsko-da
RST-128,24Arhiv franj pokretno kuzatieno arhivska g ne null Sinj SINJ Splitsko-da
RST-347 Etnografskapokretno kuzatieno etnografsk ne null Sinj SINJ Splitsko-da
RST-1 Zbirka Fra pokretno kuzatieno ostalo ne null Sinj SINJ Splitsko-da
RST-333,17Zbirke crkv pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Sinj SINJ Splitsko-da
RST-457,17Zbirka umj pokretno kuzatieno arheolokane null Split SPLIT Splitsko-da
RST-163,24Zbirka grk pokretno kuzatieno arheolokane null Split SPLIT Splitsko-da
RST-403,24Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Split SPLIT Splitsko-da
RST-133,24Zbirka Zavopokretno kuzatieno ostalo ne null Split SPLIT Splitsko-da
RST-340 etiri kapit pokretno kuzatieno ostalo ne null Split SPLIT Splitsko-da
RST-282 Zbirka Ivan pokretno kuzatieno likovna um ne null Split SPLIT Splitsko-da
RST-58,24/ Ikona Gospepokretno k zatieno sakralni/re ne null Split SPLIT Splitsko-da
RST-335 Zbirka pokrpokretno kuzatieno ostalo ne null Split SPLIT Splitsko-da
RST-350 Biblioteka "pokretno kuzatieno knjinina ne null Split SPLIT Splitsko-da
RST-210 Antike spopokretno kuzatieno arheolokane null Split SPLIT Splitsko-da
RST-229,24Arhivski d pokretno kuzatieno arhivska g ne null Split SPLIT Splitsko-da
RST-278 Brod-kai i pokretno k zatieno znanost i t ne null Split SPLIT Splitsko-da
RST-146,24Raspelo iz cpokretno k zatieno sakralni/re ne null Split SPLIT Splitsko-da
RST-145,24Raspelo iz pokretno k zatieno sakralni/re ne null Split SPLIT Splitsko-da
RST-96 Zidne slike pokretno k zatieno likovna um ne null Split SPLIT Splitsko-da
RST-89,24/ Ikona "Gos pokretno k zatieno sakralni/re ne null Split SPLIT Splitsko-da
RST-131,24Ikona "Gos pokretno k zatieno sakralni/re ne null Split SPLIT Splitsko-da
RST-62,24/ Inventar c pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Split SPLIT Splitsko-da
RST-68 Kucalo pokretno k zatieno primijenje ne null Split SPLIT Splitsko-da
RST-280,24Slike na sv pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Split SPLIT Splitsko-da
RST-277 Njemaki avpokretno k zatieno znanost i t ne null Split SPLIT Splitsko-da
RST-279 Njemaki e pokretno k zatieno znanost i t ne null Split SPLIT Splitsko-da
RST-284,24Kipovi "Stu pokretno k zatieno likovna um ne null Split SPLIT Splitsko-da
RST-124 Zbirka grk pokretno kuzatieno arheolokane null Split SPLIT Splitsko-da
RST-286 Zbirka umjepokretno kuzatieno likovna um ne null Split SPLIT Splitsko-da
RST-103,17Zbirke muzepokretno k zatieno muzejska gne null Split SPLIT Splitsko-da
RST-186,17Arheolokapokretno kuzatieno arheolokane null Stari Grad STARI GRA Splitsko-da
RST-421,24Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Stari Grad STARI GRA Splitsko-da
RST-437,24Inventar d pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Stari Grad STARI GRA Splitsko-da
RST-323,24Inventar kappokretno kuzatieno sakralni/re ne null Vrbanj STARI GRA Splitsko-da
RST-324,24Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Vrbanj STARI GRA Splitsko-da
RST-419,24Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Bogomolje SUURAJ Splitsko-da
RST-426, 2 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Suuraj SUURAJ Splitsko-da
RST-420,24Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Suuraj SUURAJ Splitsko-da
RST-12624 Oltarna pal pokretno k zatieno sakralni/re ne null Splitska SUPETAR Splitsko-da
RST-232,24etiri oltar pokretno k zatieno sakralni/re ne null krip SUPETAR Splitsko-da
RST-209 Raspelo pokretno k zatieno sakralni/re ne null Sutivan SUTIVAN Splitsko-da
RST-429, 2 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Sutivan SUTIVAN Splitsko-da
RST-3,35/1 Ikona "Madpokretno k zatieno sakralni/re ne null Gornje Sel OLTA Splitsko-da
RST-5/35/1Oltarna pal pokretno k zatieno sakralni/re ne null Grohote OLTA Splitsko-da
RST-435/85Monik iz c pokretno k zatieno sakralni/re ne null Grohote OLTA Splitsko-da
RST-9,24/7 Steci pokretno kuzatieno arheolokane null Tuepi TUEPI Splitsko-da
RST-11 Steci pokretno kuzatieno arheolokane null Tuepi TUEPI Splitsko-da
RST-338, Inventar crkpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Vis VIS Splitsko-da
RST-20,24/ Dio polipti pokretno k zatieno sakralni/re ne null Vis VIS Splitsko-da
RST-436,24Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Vis VIS Splitsko-da
RST-433,24Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Vis VIS Splitsko-da
RST-0093-19Gradske zidnepokretnozatieno profana grane Obala banaTrogir TROGIR Splitsko-da
Z-5031 Romanika nk epokretnozatieno profana grane Gradska uliTrogir TROGIR Splitsko-da
RST-0955-19Graevinskinepokretnozatieno profana grane Obala kralj Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-5104 Gradska lonepokretnozatieno profana grane Trg pape Iv Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-5103 Mlinice (Pa nepokretnozatieno profana grane Pantan Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-5105 Zgrada Stafnepokretnozatieno profana grane Matije GupTrogir TROGIR Splitsko-da
Z-1405 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne Trg Ivana PaTrogir TROGIR Splitsko-da
Z-1406 Kula sv. Manepokretnozatieno profana grane Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-1407 Glorijet m nepokretnozatieno memorijalnne Batarija Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-1408 Crkva sv. S nepokretnozatieno sakralna gr ne Trg Ivana PaTrogir TROGIR Splitsko-da
Z-1409 Mala loa, nepokretnozatieno profana grane Obala banaTrogir TROGIR Splitsko-da
Z-1410 Crkva Svih nepokretnozatieno sakralna gr ne Ulica bl. A Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-1411 Zvonik sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne VukovarskaTrogir TROGIR Splitsko-da
Z-1412 Crkva Gospnepokretnozatieno sakralna gr ne Ul. bl. Aug Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-1560 Gradska vijenepokretnozatieno profana grane Trg Ivana PaTrogir TROGIR Splitsko-da
Z-1867 Crkva sv. B nepokretnozatieno sakralna gr ne Gradska uliTrogir TROGIR Splitsko-da
Z-3489 Katedrala s nepokretnozatieno sakralna gr ne Trg Ivana PaTrogir TROGIR Splitsko-da
Z-3490 Crkva i samnepokretnozatieno sakralno-prne Gradska uliTrogir TROGIR Splitsko-da
Z-3491 Crkva i samnepokretnozatieno sakralno-prne Trg bl. Aug Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-3492 Crkva i samnepokretnozatieno sakralno-prne Trg Nikole Arbanija TROGIR Splitsko-da
Z-3634 Katel Kam nepokretnozatieno profana grane Obala banaTrogir TROGIR Splitsko-da
Z-3878 Franjevakinepokretnozatieno sakralno-prne Put sv. Ant Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-4063 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Poljica MARINA Splitsko-da
Z-4304 Crkva sv. P nepokretnozatieno sakralna gr ne Ulica Sv. P Katel Novi KATELA Splitsko-da
Z-4305 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Trg Brce br.Katel Luk KATELA Splitsko-da
Z-4306 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Trg Brce Katel Kam KATELA Splitsko-da
Z-4307 Crkva sv. P nepokretnozatieno sakralna gr ne Ulica Ivan Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-4308 Kula ipiko nepokretnozatieno profana grane Obala kralj Katel Novi KATELA Splitsko-da
Z-4309 Park Viturinepokretnozatieno batina vrt ne Obala kralj Katel Luk KATELA Splitsko-da
Z-4310 Utvreni lj nepokretnozatieno profana grane etalite A Katel Luk KATELA Splitsko-da
Z-4311 Zgrada More nepokretnozatieno profana grane Luica br. 1Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-4312 Grobljansk nepokretnozatieno sakralna gr ne Ulica dr. A Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-4313 Sklop goti nepokretnozatieno profana grane ubieva ulTrogir TROGIR Splitsko-da
Z-4314 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralno-prne Drvenik VelTROGIR Splitsko-da
Z-4315 Crkva sv. T nepokretnozatieno sakralna gr ne Ulica kralj Okrug GornOKRUG Splitsko-da
Z-4317 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Katel Kam KATELA Splitsko-da
Z-4318 Mala palaanepokretnozatieno profana grane Gradska 35Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-4319 Zgrada, Ob nepokretnozatieno profana grane Obrov br. 1Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-4320 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Vinie MARINA Splitsko-da
Z-4378 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne Trg sv. Jak Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-4379 Velika pala nepokretnozatieno profana grane Gradska uliTrogir TROGIR Splitsko-da
Z-4380 Kua Cega, nepokretnozatieno profana grane Budislavi Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-4562 Crkva sv. Lanepokretnozatieno sakralna gr ne Ulica Tina Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-4563 Kula nepokretnozatieno profana grane Obala kardiMarina MARINA Splitsko-da
Z-4564 Zgrada Bur nepokretnozatieno profana grane Matije GupTrogir TROGIR Splitsko-da
Z-4565 Kula nepokretnozatieno profana grane Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-4566 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-4567 Crkva Gospnepokretnozatieno sakralna gr ne Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-4568 Crkva Gospnepokretnozatieno sakralna gr ne Ulica dr. A Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-4569 Crkva sv. V nepokretnozatieno sakralna gr ne Seget GornjSEGET Splitsko-da
Z-4698 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Mitlo MARINA Splitsko-da
Z-4699 Kula Statili nepokretnozatieno profana grane Seget DonjiSEGET Splitsko-da
Z-4700 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne Bristivica SEGET Splitsko-da
Z-4701 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Divojevii LEEVICA Splitsko-da
Z-3249 Urbanistiknepokretnozatieno kulturno-poda Trogir TROGIR Splitsko-da
N-5 Urbanistiknepokretnokulturno d kulturno-poda Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-4697 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Gornji MuMU Splitsko-da
RST-451, rj Inventar crkpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Katel Stari KATELA Splitsko-da
RST-95, rj. Inventar crkpokretno kuzatieno ostalo ne null Katel SuuKATELA Splitsko-da
RST-38, rj. Slika "Bog pokretno k zatieno sakralni/re ne null Katel tafilKATELA Splitsko-da
RST-452, rj Inventar c pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Katel tafilKATELA Splitsko-da
RST-348, rj Zbirka zavj pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Blizna DonjMARINA Splitsko-da
RST-412, brInventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Seget DonjiSEGET Splitsko-da
RST-431, rj Inventar crkpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Drvenik VelTROGIR Splitsko-da
Z-6779 Gotike drvpokretno k zatieno ostalo ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
RST-407, rj Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
RST-410, rj Inventar crkpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
RST-51, rj, Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-6634 Oltarna pal pokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
RST-199, rj Raspelo iz cpokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-6611 Slikano rasppokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
RST-259, rj Inventar sa pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
RST-74-1967 Grobni spo pokretno kuzatieno likovna um ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
RST-169-197 Drvena kutipokretno k zatieno ostalo ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
RST-197-197 Drvene vratpokretno k zatieno ostalo ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
RST-171, rj Slika "Ekst pokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-6777 Evangeliar pokretno k zatieno knjinina ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
RST-160-197 Ikona "Bog pokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
RST-425-197 Ikona "Gos pokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
RST-190, rj Inventar bepokretno kuzatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
RST-449, rj Inventar c pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
RST-23-1966 Kairos u sa pokretno k zatieno arheolokane null Trogir TROGIR Splitsko-da
RST-130-196 Slika "Madopokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
RST-115-196 Kip "Madonpokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
RST-66, rj. Skulptura pokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-6485 Matrikula Bpokretno k zatieno knjinina ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
RST-120-196 Slika "Obre pokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-6603 Oltarna pal pokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-6635 Gotika pokapokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
RST-54-1967 Poliptih u pokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-6518 Poliptih "S pokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
RST-56, rj. Raspelo u spokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
RST-35, rj. Raspelo pokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
RST-200, rj Raspelo iz cpokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
RST-53/19 Raspelo u kpokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
RST-251, rj Zbirka gotipokretno kuzatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
RST-175, rj Slika "Sv. pokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
RST-26, rj. Ikona "Sv. Apokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
RST-181, rj Slika "Sv. B pokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
RST-180, rj Slika "Sv. Fi pokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
RST-177, rj Slika "Sv. K pokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
RST-176, rj Slika "Sv. L pokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
RST-179, rj Slika "Sv. Mpokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
RST-170, rj Slika "Moi pokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
RST-159-197 krinja pokretno k zatieno ostalo ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
RST-93-1968 Zbirka kam pokretno kuzatieno arheolokane null Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-86 Zgrada Musnepokretnozatieno profana grane Gornje OgoMU Splitsko-da
Z-95 Nalazite " nepokretnozatieno ostalo ne Gornje OgoMU Splitsko-da
Z-732 Podmorsko nepokretnozatieno arheolokane null Katel SuuKATELA Splitsko-da
Z-1959 Inventar s pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-2601 Crkva sv. K nepokretnozatieno sakralna gr ne Ljubitovica SEGET Splitsko-da
Z-2737 Zgrada sudanepokretnozatieno profana grane Obala banaTrogir TROGIR Splitsko-da
Z-2883 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Seget DonjiSEGET Splitsko-da
Z-2901 Crkva sv. St nepokretnozatieno sakralna gr ne Prgomet PRGOMET Splitsko-da
Z-2902 Hotel "Pala nepokretnozatieno profana grane Katel Stari KATELA Splitsko-da
Z-2903 Urbanistikanepokretnozatieno kulturno-pone Katel Stari KATELA Splitsko-da
Z-2992 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Seget DonjiSEGET Splitsko-da
Z-3016 Kula i ljet nepokretnozatieno profana grane Kambijev t Katel Kam KATELA Splitsko-da
Z-3017 Urbanistiknepokretnozatieno kulturno-pone Katel Novi KATELA Splitsko-da
Z-3056 Slika "Bogopokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-3060 Slika "Bogopokretno k zatieno sakralni/re ne null Vinie MARINA Splitsko-da
Z-3208 Urbanistiknepokretnozatieno kulturno-pone Katel tafilKATELA Splitsko-da
Z-3209 Urbanistikanepokretnozatieno kulturno-pone Katel tafilKATELA Splitsko-da
Z-3229 Peatnjak t pokretno k zatieno primijenje ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-3230 Kukuljica p pokretno k zatieno ostalo ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-3231 Kodeks Gr pokretno k zatieno knjinina ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-3232 Kodeks Gr pokretno k zatieno knjinina ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-3245 Urbanistiknepokretnozatieno kulturno-pone Katel Kam KATELA Splitsko-da
Z-3246 Urbanistiknepokretnozatieno kulturno-pone Katel Luk KATELA Splitsko-da
Z-3247 Urbanistiknepokretnozatieno kulturno-pone Katel SuuKATELA Splitsko-da
Z-3248 Urbanistiknepokretnozatieno kulturno-pone Katel GomiKATELA Splitsko-da
Z-3251 Katel ipiknepokretnozatieno profana grane Trg Brce Katel Stari KATELA Splitsko-da
Z-3252 Katel Stafi nepokretnozatieno profana grane Igrie bb Katel tafilKATELA Splitsko-da
Z-3253 Stara crkva nepokretnozatieno sakralna gr ne Omaieva Katel Luk KATELA Splitsko-da
Z-3254 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Katel SuuKATELA Splitsko-da
Z-3256 Arheoloka nepokretnozatieno arheolokane null Seget GornjSEGET Splitsko-da
Z-3257 Arheoloka nepokretnozatieno arheolokane null Seget GornjSEGET Splitsko-da
Z-3290 Poliptih pokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-3291 Raspelo pokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-3292 Triptih s p pokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-3293 Reljef sark pokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-3333 Stara crkva nepokretnozatieno sakralna gr ne Katel GomiKATELA Splitsko-da
Z-3334 Zgrada Tomnepokretnozatieno profana grane Ivana DuknTrogir TROGIR Splitsko-da
Z-3335 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne Obala kralj Katel Stari KATELA Splitsko-da
Z-3395 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Zagorski puKatel Stari KATELA Splitsko-da
Z-3572 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne Katel Luk KATELA Splitsko-da
Z-3573 Crkva sv. L nepokretnozatieno sakralna gr ne Katel Luk KATELA Splitsko-da
Z-3575 Katel "Katnepokretnozatieno profana grane Katel GomiKATELA Splitsko-da
Z-3577 Crkva sv. K nepokretnozatieno sakralna gr ne Ulica hrvat Katel GomiKATELA Splitsko-da
Z-3578 Opatika kunepokretnozatieno sakralno-prne Katel GomiKATELA Splitsko-da
Z-3580 Crkva sv. Jonepokretnozatieno sakralna gr ne Ulica Korio Katel Stari KATELA Splitsko-da
Z-3581 Crkva Gospnepokretnozatieno sakralna gr ne Ulica Ivana Katel Stari KATELA Splitsko-da
Z-3582 Stambeni s nepokretnozatieno profana grane Obala kralj Katel Stari KATELA Splitsko-da
Z-3583 Vila Nika, nepokretnozatieno profana grane KamberovoKatel
Stari KATELA Splitsko-da
Z-3584 Zgrada nekanepokretnozatieno profana grane Ulica Ante Katel Kam KATELA Splitsko-da
Z-3585 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralno-prne Ulica EugenKatel GomiKATELA Splitsko-da
Z-3586 Loa bratovnepokretnozatieno profana grane Trg Brce Katel Novi KATELA Splitsko-da
Z-3587 Ruralna cje nepokretnozatieno kulturno-pone Radoi LEEVICA Splitsko-da
Z-3597 Raspelo pokretno k zatieno sakralni/re ne null Katel GomiKATELA Splitsko-da
Z-3598 Slika "Sv. Mpokretno k zatieno sakralni/re ne null Blizna DonjMARINA Splitsko-da
Z-3599 Slika "Bezg pokretno k zatieno sakralni/re ne null Blizna DonjMARINA Splitsko-da
Z-3600 Statut grad pokretno k zatieno arhivska g ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-3684 upni dvor snepokretnozatieno profana grane Trg Ivana PaTrogir TROGIR Splitsko-da
Z-3685 Crkva sv. E nepokretnozatieno sakralna gr ne Plano TROGIR Splitsko-da
Z-3714 Slika "Krun pokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-3715 Ophodni krpokretno k zatieno sakralni/re ne null Marina MARINA Splitsko-da
Z-3761 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Katel tafilKATELA Splitsko-da
Z-3788 Slika "Davidpokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-3880 Park Garagnnepokretnozatieno batina vrt ne Ulica kardi Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-4025 Groblje na nepokretnozatieno memorijalnne Ulica Stupi Katel Luk KATELA Splitsko-da
Z-4036 Kameni reljepokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-4037 Skulptura " pokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-4038 Reljef Opla pokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-4039 Anuvinskapokretno k zatieno primijenje ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-4040 Reljef "Bog pokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-4041 Slika "Sv. A pokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-4042 Martirolo pokretno k zatieno knjinina ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-4316 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Katel Stari KATELA Splitsko-da
Z-4337 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Katel tafilKATELA Splitsko-da
Z-4343 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-4344 Vr iz rizni pokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-4345 Slika "Gosppokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-4346 Mitra iz riz pokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-4347 Poliptih S pokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-4348 Reljef Ras pokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-4349 Slike Sv. J pokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-4350 Kri iz Avi pokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-4351 Triptih pokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-4352 Skulptura pokretno k zatieno likovna um ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-4353 Epistolariu pokretno k zatieno arhivska g ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-4354 Slika Bogopokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-4355 Korska sjedpokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-4356 Drvena polipokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-4367 Kip "Sv. Bo pokretno k zatieno sakralni/re ne null Katel Luk KATELA Splitsko-da
Z-4368 Zavjetna slipokretno k zatieno sakralni/re ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-4381 Crkva sv. K nepokretnozatieno sakralna gr ne Put sv. Karl Okrug GornOKRUG Splitsko-da
Z-4444 Ruevine crnepokretnozatieno sakralna gr ne Put MulinaTrogir TROGIR Splitsko-da
Z-4471 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Katel Novi KATELA Splitsko-da
Z-4513 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-4517 Muzej gradapokretno k zatieno muzejska gne null Trogir TROGIR Splitsko-da
Z-1679 Gaparova nepokretnozatieno profana grane Vladimira Vukovar VUKOVAR Vukovarsko
Z-4034 Palaa Jirk nepokretnozatieno profana grane upanijska Vukovar VUKOVAR Vukovarsko
Z-3799 Gradski mupokretno k zatieno arheolokane null Vukovar VUKOVAR Vukovarsko
Z-4709 Hrvatski donepokretnozatieno profana grane J. J. Stros Vukovar VUKOVAR Vukovarsko
Z-4321 Arheolokanepokretnozatieno arheolokane null Vukovar VUKOVAR Vukovarsko
Z-4708 Mala sinag nepokretnozatieno sakralna gr ne I. Tijardovi Vukovar VUKOVAR Vukovarsko
Z-3392 Memorijalno nepokretnozatieno memorijalnne Groblje MaVukovar VUKOVAR Vukovarsko
Z-3949 Palaa Kirc nepokretnozatieno profana grane F.Tumana Vukovar VUKOVAR Vukovarsko
Z-3948 Palaa kotanepokretnozatieno profana grane upanijska Vukovar VUKOVAR Vukovarsko
Z-1734 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone upanijska,Vukovar VUKOVAR Vukovarsko
Z-4054 Slike "Sv. pokretno k zatieno likovna um ne null Vukovar VUKOVAR Vukovarsko
Z-3391 Spomen pod nepokretnozatieno memorijalnne Grabovo Vukovar VUKOVAR Vukovarsko
Z-3790 Vuedolskapokretno k zatieno arheolokane null Vukovar VUKOVAR Vukovarsko
Z-3947 "Agencija" nepokretnozatieno profana grane Savska 3 upanja UPANJA Vukovarsko
Z-4706 Arheolokonepokretnozatieno arheolokane null upanja UPANJA Vukovarsko
Z-3478 Umijee arnematerija zatieno znanje i vj ne null Vie naselja -
Z-4286 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null upanja UPANJA Vukovarsko
Z-1134 Vila Streim nepokretnozatieno profana grane Vuedol Vukovar VUKOVAR Vukovarsko
Z-4210 Zbirka etnopokretno kuzatieno etnografsk ne null Babina Gre BABINA GRVukovarsko
Z-4285 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Babina Gre BABINA GRVukovarsko
Z-2516 Inventar papokretno kuzatieno sakralni/re ne null Borovo BOROVO Vukovarsko
Z-4705 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Bonjaci BONJACI Vukovarsko
Z-4711 Dretviev s nepokretnozatieno profana grane uz cestu V Gradite GRADITE Vukovarsko
Z-3906 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Gradite GRADITE Vukovarsko
Z-3368 Tradicijski nematerija zatieno tradicijski ne null Gradite GRADITE Vukovarsko
Z-3758 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Bapska ILOK Vukovarsko
Z-4422 Zgrada itn nepokretnozatieno profana grane etalite O Ilok ILOK Vukovarsko
Z-4193 Zgrada Kotanepokretnozatieno profana grane Trg Nikole Ilok ILOK Vukovarsko
Z-3314 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Ilok ILOK Vukovarsko
Z-4062 Arheoloka nepokretnozatieno arheolokane null Ilok ILOK Vukovarsko
Z-2263 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Franje Tum Ilok ILOK Vukovarsko
Z-2514 Inventar pr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Mohovo ILOK Vukovarsko
Z-2510 Inventar papokretno kuzatieno sakralni/re ne null arengrad ILOK Vukovarsko
Z-4284 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Ivankovo IVANKOVO Vukovarsko
Z-2515 Inventar papokretno kuzatieno sakralni/re ne null Markuica MARKUIC Vukovarsko
Z-4713 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane KolodvorskOstrovo MARKUIC Vukovarsko
Z-2517 Inventar gr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Negoslavci NEGOSLAVCVukovarsko
Z-2518 Inventar papokretno kuzatieno sakralni/re ne null Negoslavci NEGOSLAVCVukovarsko
Z-2983 Zbirka etnopokretno kuzatieno etnografsk ne null Otok OTOK Vukovarsko
Z-4446 Arheolokonepokretnozatieno arheolokane null Stari MikanSTARI MIK Vukovarsko
Z-4712 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne J.J.Strossm titar TITAR Vukovarsko
Z-3183 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane akovaka Berak TOMPOJEVVukovarsko
Z-2512 Inventar papokretno kuzatieno sakralni/re ne null Tovarnik TOVARNIK Vukovarsko
Z-2513 Inventar papokretno kuzatieno sakralni/re ne null Trpinja TRPINJA Vukovarsko
Z-4192 Zgrada Nar nepokretnozatieno profana grane Duga ulica Vinkovci VINKOVCI Vukovarsko
Z-4426 Jankovievanepokretnozatieno profana grane Kralja Zvon Vinkovci VINKOVCI Vukovarsko
Z-4424 Zgrada Novenepokretnozatieno profana grane Trg bana J. Vinkovci VINKOVCI Vukovarsko
Z-4189 Zgrada sudanepokretnozatieno profana grane Trg bana J. Vinkovci VINKOVCI Vukovarsko
Z-4190 Kapetanov snepokretnozatieno profana grane Trg bana J. Vinkovci VINKOVCI Vukovarsko
Z-4427 upni dvor nepokretnozatieno sakralno-prne Trg bana J. Vinkovci VINKOVCI Vukovarsko
Z-4425 Zgrada Starnepokretnozatieno profana grane Trg bana J. Vinkovci VINKOVCI Vukovarsko
Z-4423 Kip sv. Troj nepokretnozatieno sakralna gr ne Trg bana J. Vinkovci VINKOVCI Vukovarsko
Z-4710 Kua Gross,nepokretnozatieno profana grane Ulica Jurja Vinkovci VINKOVCI Vukovarsko
Z-4191 Zgrada Brodnepokretnozatieno profana grane Ulica Kralj Vinkovci VINKOVCI Vukovarsko
Z-4447 Arheolokanepokretnozatieno arheolokane null Vinkovci VINKOVCI Vukovarsko
Z-4441 Gradski muzpokretno k zatieno muzejska gne null Vinkovci VINKOVCI Vukovarsko
Z-2511 Inventar crkpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Vinkovci VINKOVCI Vukovarsko
Z-2262 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Duga, Gundu Vinkovci VINKOVCI Vukovarsko
Z-1829 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Vinkovci VINKOVCI Vukovarsko
Z-3367 Priprema trnematerija zatieno znanje i vj ne null Vinkovci VINKOVCI Vukovarsko
Z-4194 Vodotoranj nepokretnozatieno memorijalnne Ulica bana Vukovar VUKOVAR Vukovarsko
Z-4032 Palaa Tachnepokretnozatieno profana grane Ulica dr. F Vukovar VUKOVAR Vukovarsko
Z-4033 Rezidencijanepokretnozatieno profana grane Ulica dr. F Vukovar VUKOVAR Vukovarsko
Z-4707 Zgrada gimnnepokretnozatieno profana grane Ulica amaVukovar VUKOVAR Vukovarsko
Z-5176 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Kralja Tomi Lovas LOVAS Vukovarsko
Z-5174 Crkva sv. G nepokretnozatieno sakralna gr ne sredite na Marinci NUTAR Vukovarsko
ROS-0295- Lovaki dvonepokretnozatieno profana grane uma Jela TompojevciTOMPOJEVVukovarsko
ROS-0708- Crkva sv. P nepokretnozatieno sakralna gr ne Adica, Dob Vukovar VUKOVAR Vukovarsko
ROS-442/7 Kua Poji (nepokretnozatieno profana grane Trg hrvatsk Vukovar VUKOVAR Vukovarsko
Z-365 Suvara, Vla nepokretnozatieno profana grane Vladimira Otok OTOK Vukovarsko
Z-787 Kompleks vla nepokretnozatieno profana grane upanijska V 1ukovar VUKOVAR Vukovarsko
Z-1138 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne na mjesnomBapska ILOK Vukovarsko
Z-1139 Crkva sv. L nepokretnozatieno sakralna gr ne Brae Radi Babina Gre BABINA GRVukovarsko
Z-1140 Crkva Veli nepokretnozatieno sakralna gr ne krianje MiBobota TRPINJA Vukovarsko
Z-1141 Crkva Prvo nepokretnozatieno sakralna gr ne Trg palih b Borovo BOROVO Vukovarsko
Z-1142 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Trg fra Be Bonjaci BONJACI Vukovarsko
Z-1143 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne KolodvorskCerna CERNA Vukovarsko
Z-1144 Crkva Vave nepokretnozatieno sakralna gr ne Ul.Petefi akovci TOMPOJEVVukovarsko
Z-1145 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Brae Radi Drenovci DRENOVCI Vukovarsko
Z-1147 Turski mauznepokretnozatieno sakralna gr ne etalite o Ilok ILOK Vukovarsko
Z-1148 Crkva sv. I nepokretnozatieno sakralno-prne Trg sv. Ivan Ilok ILOK Vukovarsko
Z-1149 Dvorac Odes nepokretnozatieno profana grane etalite o Ilok ILOK Vukovarsko
Z-1150 Turska kupenepokretnozatieno profana grane etalite o Ilok ILOK Vukovarsko
Z-1152 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne Ulica BonjIvankovo IVANKOVO Vukovarsko
Z-1153 Crkva sv. L nepokretnozatieno sakralna gr ne na osami i Lipovac NIJEMCI Vukovarsko
Z-1154 Crkva sv. L nepokretnozatieno sakralna gr ne Ulica braeLipovac NIJEMCI Vukovarsko
Z-1155 Crkva sv. D nepokretnozatieno sakralna gr ne Ulica S.PopMarkuica MARKUIC Vukovarsko
Z-1156 Crkva Uspenepokretnozatieno sakralna gr ne VukovarskaNegoslavci NEGOSLAVCVukovarsko
Z-1157 Crkva sv. K nepokretnozatieno sakralna gr ne Kralja Tomi Nijemci NIJEMCI Vukovarsko
Z-1158 Crkva sv. B nepokretnozatieno sakralna gr ne Mjesno groNovi MikanSTARI MIK Vukovarsko
Z-1159 Dvor, Krin nepokretnozatieno profana grane Krini put Nutar NUTAR Vukovarsko
Z-1160 Crkva sv. V nepokretnozatieno sakralna gr ne Brune Bui Opatovac LOVAS Vukovarsko
Z-1161 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Falievci 2 Privlaka PRIVLAKA Vukovarsko
Z-1162 Crkva Roennepokretnozatieno sakralna gr ne Ulica braeRainovci DRENOVCI Vukovarsko
Z-1163 Ruevine Opnepokretnozatieno sakralna gr ne izvan nasel Rokovci ANDRIJAEVukovarsko
Z-1164 Crkva Pohonepokretnozatieno sakralna gr ne Brae Radi Soljani VRBANJA Vukovarsko
Z-1165 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne K.A.Stepin Sotin VUKOVAR Vukovarsko
Z-1166 Crkva Roenepokretnozatieno sakralna gr ne Ul.B.NuiaSrijemske LSTARI JANKVukovarsko
Z-1167 Crkva Uznesnepokretnozatieno sakralna gr ne Bana Jela Stari Janko STARI JANKVukovarsko
Z-1168 Crkva sv. P nepokretnozatieno sakralno-prne B.Leakovi arengrad ILOK Vukovarsko
Z-1169 Srednjovje nepokretnozatieno profana grane iznad naselarengrad ILOK Vukovarsko
Z-1170 Crkva sv. B nepokretnozatieno sakralna gr ne Vl. Ivana Tovarnik TOVARNIK Vukovarsko
Z-1171 Crkva Vazn nepokretnozatieno sakralna gr ne Velika 2 Trpinja TRPINJA Vukovarsko
Z-1172 Zgrada Gradnepokretnozatieno profana grane Trg bana JoVinkovci VINKOVCI Vukovarsko
Z-1173 Zgrada Galenepokretnozatieno profana grane Duga ulica Vinkovci VINKOVCI Vukovarsko
Z-1174 Crkva sv. Eunepokretnozatieno sakralna gr ne Trg bana JoVinkovci VINKOVCI Vukovarsko
Z-1175 Graditeljskinepokretnozatieno sakralna gr ne Ul.I.GundulVinkovci VINKOVCI Vukovarsko
Z-1176 Palaa upanepokretnozatieno profana grane upanijska Vukovar VUKOVAR Vukovarsko
Z-1177 Mauzolej obnepokretnozatieno sakralna gr ne Trg Matije Vukovar VUKOVAR Vukovarsko
Z-1178 Mali dvor Elnepokretnozatieno profana grane upanijska Vukovar VUKOVAR Vukovarsko
Z-1179 Zgrada nekanepokretnozatieno profana grane F.Tumana Vukovar VUKOVAR Vukovarsko
Z-1180 Zgrada Radnepokretnozatieno profana grane Franje Tu Vukovar VUKOVAR Vukovarsko
Z-1181 Zgrada star nepokretnozatieno profana grane Ul. dr. Fra Vukovar VUKOVAR Vukovarsko
Z-1182 Rodna kuanepokretnozatieno profana grane J.J.Strossm Vukovar VUKOVAR Vukovarsko
Z-1183 Franjevaki nepokretnozatieno sakralno-prne Samostanska Vukovar VUKOVAR Vukovarsko
Z-1184 Mauzolej obnepokretnozatieno sakralna gr ne Ul. 204. v Vukovar VUKOVAR Vukovarsko
Z-1185 Saborni hranepokretnozatieno sakralna gr ne Europske uVukovar VUKOVAR Vukovarsko
Z-1186 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne Veliki kraj upanja UPANJA Vukovarsko
Z-1187 Nekadanji nepokretnozatieno profana grane Savska 3 upanja UPANJA Vukovarsko
Z-1188 Zgrada bivnepokretnozatieno profana grane Bana J.Jelaupanja UPANJA Vukovarsko
Z-4187 Spomen parnepokretnozatieno memorijalnne dio ulica MaVukovar VUKOVAR Vukovarsko
Z-4985 Arheolokonepokretnozatieno arheolokane null BogdanovciBOGDANOVVukovarsko
ROS-0234 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null BogdanovciBOGDANOVVukovarsko
Z-4990 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null BogdanovciBOGDANOVVukovarsko
Z-4987 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Svinjarevci BOGDANOVVukovarsko
Z-5577 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Svinjarevci BOGDANOVVukovarsko
Z-5699 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Borovo BOROVO Vukovarsko
Z-4975 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Bonjaci BONJACI Vukovarsko
Z-4980 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null arengrad ILOK Vukovarsko
Z-4979 Arheolokonepokretnozatieno arheolokane null arengrad ILOK Vukovarsko
n zatieno arheolokane null Lovas LOVAS Vukovarsko
Z-4989 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Lipovac NIJEMCI Vukovarsko
Z-4991 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Lipovac NIJEMCI Vukovarsko
ROS-0751 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Lipovac NIJEMCI Vukovarsko
Z-4915 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Otok OTOK Vukovarsko
Z-4992 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Novi JankovSTARI JANKVukovarsko
Z-4927 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Stari Janko STARI JANKVukovarsko
Z-5592 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Berak TOMPOJEVVukovarsko
Z-5484 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null TompojevciTOMPOJEVVukovarsko
Z-4977 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null TompojevciTOMPOJEVVukovarsko
Z-4978 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Bobota TRPINJA Vukovarsko
Z-4976 Arheolokanepokretnozatieno arheolokane null Vinkovci VINKOVCI Vukovarsko
Z-4986 Arheolokonepokretnozatieno arheolokane null Sotin VUKOVAR Vukovarsko
Z-4981 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Vukovar VUKOVAR Vukovarsko
Z-4983 Arheoloka nepokretnozatieno arheolokane null Vukovar VUKOVAR Vukovarsko
Z-5578 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null upanja UPANJA Vukovarsko
Z-5118 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Cerna CERNA Vukovarsko
ROS-136-1 Muzej gradapokretno k zatieno muzejska gne null Ilok ILOK Vukovarsko
R-39-1970 Inventar crkpokretno kuzatieno sakralni/re ne null arengrad ILOK Vukovarsko
R-41-70 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Opatovac LOVAS Vukovarsko
Z-5177 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Nutar NUTAR Vukovarsko
Z-5543 Inventar c pokretno kuzatieno sakralni/re ne null akovci TOMPOJEVVukovarsko
R-98-1978 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Mikluevci TOMPOJEVVukovarsko
R-82-1976 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Bobota TRPINJA Vukovarsko
ROS-106/7 Gradski muzpokretno k zatieno arheolokane null Vinkovci VINKOVCI Vukovarsko
ROS-132-1 Gradski muzpokretno k zatieno muzejska gne null Vinkovci VINKOVCI Vukovarsko
ROS-59/19 Gradski muzpokretno k zatieno etnografsk ne null Vinkovci VINKOVCI Vukovarsko
Z-5394 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Sotin VUKOVAR Vukovarsko
Z-5120 Inventar cr pokretno k zatieno sakralni/re ne null Sotin VUKOVAR Vukovarsko
ROS-146-1 Biblioteka pokretno kuzatieno muzejska gne null Vukovar VUKOVAR Vukovarsko
ROS - 53-1 Gradski mupokretno k zatieno muzejska gne null Vukovar VUKOVAR Vukovarsko
ROS-51-19 Gradski muzpokretno k zatieno muzejska gne null Vukovar VUKOVAR Vukovarsko
R-66-1975 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Vukovar VUKOVAR Vukovarsko
ROS-60-19 Zaviajni mpokretno k zatieno arheolokane null upanja UPANJA Vukovarsko
ROS-135-1 Zaviajni mpokretno k zatieno muzejska gne null upanja UPANJA Vukovarsko
N-27 Katel Benknepokretnokulturno d sakralno-prne Benkovac BENKOVAC Zadarska
Z-1834 Paka ipkanematerija zatieno znanje i vj da null Pag PAG Zadarska
Z-1831 Paki teg nematerija zatieno znanje i vj ne null Pag PAG Zadarska
Z-1832 Pokrivaca nematerija zatieno znanje i vj ne null Pag PAG Zadarska
Z-3366 Tradicional nematerija zatieno znanje i vj ne null Pag PAG Zadarska
Z-3613 Posmrtni obinematerija zatieno obiaji, ob ne null Starigrad STARIGRADZadarska
Z-3620 Glagoljakonematerija zatieno obiaji, ob ne null Vie naselja -
Z-4430 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Benkovac BENKOVAC Zadarska
Z-4245 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Obrovac OBROVAC Zadarska
Z-3111 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Neviane PAMAN Zadarska
Z-4010 Otok Riul nepokretnozatieno arheolokane null Paman PAMAN Zadarska
Z-2964 Kulturno-povnepokretnozatieno kulturno-pone Sveti Filip i SVETI FILIP Zadarska
Z-4009 Kulturno ponepokretnozatieno kulturno-pone Turanj SVETI FILIP Zadarska
Z-4097 Zaseok Mand nepokretnozatieno kulturno-pone Turanj SVETI FILIP Zadarska
Z-28 Ostaci anti nepokretnozatieno arheolokane null Biograd na BIOGRAD Zadarska
Z-30 Ostaci anti nepokretnozatieno arheolokane null Biograd na BIOGRAD Zadarska
Z-733 Ostaci anti nepokretnozatieno arheolokane null Zaton NIN Zadarska
Z-13 Novovjekovnepokretnozatieno arheolokane null Pakotane PAKOTAN Zadarska
Z-35 Ostaci anti nepokretnozatieno arheolokane null Pakotane PAKOTAN Zadarska
Z-38 Ostaci veli nepokretnozatieno arheolokane null Kraj PAMAN Zadarska
Z-74 Ostaci anti nepokretnozatieno arheolokane null Paman PAMAN Zadarska
Z-27 Ostaci anti nepokretnozatieno arheolokane null Neviane PAMAN Zadarska
Z-34 Ostaci rims nepokretnozatieno arheolokane null Neviane PAMAN Zadarska
Z-26 Antiko pri nepokretnozatieno arheolokane null Paman PAMAN Zadarska
Z-29 Antike prisnepokretnozatieno arheolokane null Sukoan SUKOAN Zadarska
Z-44 Ostaci antinepokretnozatieno arheolokane null Sveti Filip i SVETI FILIP Zadarska
Z-16 Ostaci anti nepokretnozatieno arheolokane null Turanj SVETI FILIP Zadarska
Z-76 Ostaci anti nepokretnozatieno arheolokane null Turanj SVETI FILIP Zadarska
Z-67 Olupina ratnepokretnozatieno arheolokane null Premuda ZADAR Zadarska
Z-4199 Arheoloki nepokretnozatieno arheolokane null Donji LepurBENKOVAC Zadarska
Z-3433 Arheoloki nepokretnozatieno arheolokane null Nin NIN Zadarska
Z-4200 Arheoloki nepokretnozatieno arheolokane null Pridraga NOVIGRADZadarska
Z-4429 Arheolokanepokretnozatieno arheolokane null Ugljan PREKO Zadarska
Z-4201 Arheoloki nepokretnozatieno arheolokane null Raanac RAANAC Zadarska
Z-3432 Peina Vla nepokretnozatieno arheolokane null Savar SALI Zadarska
Z-4011 Arheoloki nepokretnozatieno arheolokane null Crno ZADAR Zadarska
Z-3021 Ostaci niz nepokretnozatieno arheolokane null Silba ZADAR Zadarska
Z-1311 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Obrovac OBROVAC Zadarska
Z-1335 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Ljuba RAANAC Zadarska
Z-2862 Glavni olta pokretno k zatieno sakralni/re ne null Rodaljice BENKOVAC Zadarska
Z-3303 Drveni reta pokretno k zatieno sakralni/re ne null Bibinje BIBINJE Zadarska
Z-4053 Inventar ri pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Bibinje BIBINJE Zadarska
Z-4494 Drveni retabpokretno k zatieno sakralni/re ne null Biograd na BIOGRAD Zadarska
Z-767 Grb Ivlianv pokretno k zatieno ostalo ne null Kali KALI Zadarska
Z-4165 Inventar ri pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Nin NIN Zadarska
Z-4164 Kip "Bogor pokretno k zatieno sakralni/re ne null Nin NIN Zadarska
Z-2859 Drveni kip pokretno k zatieno sakralni/re ne null Pag PAG Zadarska
Z-2860 Drveni reta pokretno k zatieno sakralni/re ne null Pag PAG Zadarska
Z-2861 Drveni reta pokretno k zatieno sakralni/re ne null Pag PAG Zadarska
Z-559 Inventar Bepokretno kuzatieno sakralni/re ne null Pag PAG Zadarska
Z-2421 Orgulje u c pokretno k zatieno sakralni/re ne null Pag PAG Zadarska
Z-2526 Zbirka pakpokretno kuzatieno etnografsk ne null Pag PAG Zadarska
Z-2672 Slika "Bogopokretno k zatieno sakralni/re ne null Pakotane PAKOTAN Zadarska
Z-4493 Retabl olta pokretno k zatieno sakralni/re ne null Pakotane PAKOTAN Zadarska
Z-4163 Reljef sv. pokretno k zatieno sakralni/re ne null Kraj PAMAN Zadarska
Z-4048 Slika "Bogopokretno k zatieno sakralni/re ne null Kraj PAMAN Zadarska
Z-4050 Slika "Bogopokretno k zatieno sakralni/re ne null Kraj PAMAN Zadarska
Z-4049 Slika "Sv. S pokretno k zatieno sakralni/re ne null Kraj PAMAN Zadarska
Z-766 Gotiko-renpokretno k zatieno sakralni/re ne null Draevac NPOLINIK Zadarska
Z-2674 kropionicapokretno k zatieno sakralni/re ne null Draevac NPOLINIK Zadarska
Z-2863 Oltarna sli pokretno k zatieno sakralni/re ne null Preko PREKO Zadarska
Z-3297 Slika "Uznepokretno k zatieno sakralni/re ne null Sutomiic PREKO Zadarska
Z-3296 Oltarna sli pokretno k zatieno sakralni/re ne null Ugljan PREKO Zadarska
Z-2673 Glavni olta pokretno k zatieno sakralni/re ne null Ugljan PREKO Zadarska
Z-4052 Oltarna slikpokretno k zatieno sakralni/re ne null Ugljan PREKO Zadarska
Z-3473 Oltarna slikpokretno k zatieno sakralni/re ne null Ugljan PREKO Zadarska
Z-3298 Slika "Bogopokretno k zatieno sakralni/re ne null Sali SALI Zadarska
Z-3471 Slika "Bogopokretno k zatieno sakralni/re ne null Sali SALI Zadarska
Z-3472 Slika "Mrtvipokretno k zatieno sakralni/re ne null Sali SALI Zadarska
Z-3294 Slika "Bogopokretno k zatieno sakralni/re ne null Zaglav SALI Zadarska
Z-3295 Slika "Sv. pokretno k zatieno sakralni/re ne null Zaglav SALI Zadarska
Z-2408 Rogovsko r pokretno k zatieno sakralni/re ne null Sveti Filip i SVETI FILIP Zadarska
Z-2405 Glavni olta pokretno k zatieno sakralni/re ne null Tkon TKON Zadarska
Z-2404 Oltarna sli pokretno k zatieno sakralni/re ne null Tkon TKON Zadarska
Z-4043 Tkonsko ra pokretno k zatieno sakralni/re ne null Tkon TKON Zadarska
Z-2178 Drveno sve pokretno k zatieno sakralni/re ne null Silba ZADAR Zadarska
Z-3046 Glagoljski npokretno k zatieno ostalo ne null Silba ZADAR Zadarska
Z-2864 Inventar u pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Silba ZADAR Zadarska
Z-2174 Oltarna sli pokretno k zatieno sakralni/re ne null Silba ZADAR Zadarska
Z-3299 Nadgrobna pokretno k zatieno ostalo ne null Zadar ZADAR Zadarska
Z-775 Slika brati pokretno k zatieno sakralni/re ne null Zadar ZADAR Zadarska
Z-773 Nadgrobna pokretno k zatieno muzejska gne null Zadar ZADAR Zadarska
Z-3302 Slika "Prie pokretno k zatieno sakralni/re ne null Zadar ZADAR Zadarska
Z-772 Anuvinski pokretno k zatieno sakralni/re ne null Zadar ZADAR Zadarska
Z-776 Poliptih "V pokretno k zatieno sakralni/re ne null Zadar ZADAR Zadarska
Z-771 Reljef "Ma pokretno k zatieno sakralni/re ne null Zadar ZADAR Zadarska
Z-768 Srebrna olt pokretno k zatieno sakralni/re ne null Zadar ZADAR Zadarska
Z-769 krinja sv. pokretno k zatieno ostalo ne null Zadar ZADAR Zadarska
Z-770 Renesansnapokretno k zatieno sakralni/re ne null Zadar ZADAR Zadarska
Z-3470 Slika "Sv. pokretno k zatieno sakralni/re ne null Zadar ZADAR Zadarska
Z-774 Raspelo pokretno k zatieno sakralni/re ne null Zadar ZADAR Zadarska
Z-3467 Slika "Gosppokretno k zatieno sakralni/re ne null Zadar ZADAR Zadarska
Z-3300 Zastava Zadpokretno k zatieno sakralni/re ne null Zadar ZADAR Zadarska
Z-2785 Cjelina arh pokretno kuzatieno arhivska g ne null Zadar ZADAR Zadarska
Z-3468 etiri slike pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Zadar ZADAR Zadarska
Z-2676 Dva bronanpokretno k zatieno sakralni/re ne null Zadar ZADAR Zadarska
Z-2179 Glavni oltarpokretno k zatieno sakralni/re ne null Zadar ZADAR Zadarska
Z-2180 Glavni oltarpokretno k zatieno sakralni/re ne null Zadar ZADAR Zadarska
Z-4486 Inventar Sapokretno kuzatieno sakralni/re ne null Zadar ZADAR Zadarska
Z-3050 Inventar St pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Zadar ZADAR Zadarska
Z-4044 Medalja pokretno k zatieno primijenje ne null Zadar ZADAR Zadarska
Z-2675 Nadgrobni pokretno k zatieno ostalo ne null Zadar ZADAR Zadarska
Z-2184 Nadgrobni spokretno k zatieno ostalo ne null Zadar ZADAR Zadarska
Z-2185 Nadgrobni pokretno k zatieno ostalo ne null Zadar ZADAR Zadarska
Z-3910 Narodni mupokretno k zatieno muzejska gne null Zadar ZADAR Zadarska
Z-4045 Oltarna slikpokretno k zatieno sakralni/re ne null Zadar ZADAR Zadarska
Z-2878 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Zadar ZADAR Zadarska
Z-3469 Portret "Bi pokretno k zatieno likovna um ne null Zadar ZADAR Zadarska
Z-2409 Raspelo u cpokretno k zatieno sakralni/re ne null Zadar ZADAR Zadarska
Z-2411 Reljef sv. J pokretno k zatieno sakralni/re ne null Zadar ZADAR Zadarska
Z-2406 Reljef "Sv. pokretno k zatieno sakralni/re ne null Zadar ZADAR Zadarska
Z-2410 Reljefi i sk pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Zadar ZADAR Zadarska
Z-2412 Slika "Bogopokretno k zatieno sakralni/re ne null Zadar ZADAR Zadarska
Z-4047 Slika "Prij pokretno k zatieno sakralni/re ne null Zadar ZADAR Zadarska
Z-3301 Slika "Rasp pokretno k zatieno sakralni/re ne null Zadar ZADAR Zadarska
Z-4046 Slika "Sv. L pokretno k zatieno sakralni/re ne null Zadar ZADAR Zadarska
Z-3051 Srebrni okopokretno k zatieno sakralni/re ne null Zadar ZADAR Zadarska
Z-2407 Ugljanski p pokretno k zatieno sakralni/re ne null Zadar ZADAR Zadarska
Z-3052 Zbirka per pokretno kuzatieno knjinina ne null Zadar ZADAR Zadarska
Z-4051 Oltarna slikpokretno k zatieno sakralni/re ne null Zemunik DoZEMUNIK DZadarska
Z-4197 Mauzolej obnepokretnozatieno sakralna gr ne Benkovac BENKOVAC Zadarska
Z-2626 Ostaci crkv nepokretnozatieno arheolokane null Donji Karin BENKOVAC Zadarska
Z-2805 Kula Stojannepokretnozatieno sakralno-prne Islam Grki BENKOVAC Zadarska
Z-2807 Crkva Uznesnepokretnozatieno sakralna gr ne Korlat BENKOVAC Zadarska
N-8 Crkva sv. N nepokretnokulturno d sakralna gr ne Kula Atlagi BENKOVAC Zadarska
Z-3024 Niz od tri nepokretnozatieno arheolokane null Nadin BENKOVAC Zadarska
Z-2123 Crkva sv. D nepokretnozatieno sakralna gr ne Podgrae BENKOVAC Zadarska
Z-3023 Ostaci utvr nepokretnozatieno arheolokane null Tinj BENKOVAC Zadarska
Z-3026 Gradina nepokretnozatieno arheolokane null Vuki BENKOVAC Zadarska
Z-2624 Crkva sv. R nepokretnozatieno sakralna gr ne Bibinje BIBINJE Zadarska
Z-2804 Ostaci crkv nepokretnozatieno arheolokane null Biograd na BIOGRAD Zadarska
Z-2128 Crkva sv. F nepokretnozatieno sakralna gr ne Jasenice JASENICE Zadarska
Z-2124 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne Jasenice JASENICE Zadarska
Z-841 Crkva sv. V nepokretnozatieno sakralna gr ne Kolan KOLAN Zadarska
Z-2382 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne Kukljica KUKLJICA Zadarska
N-35 Crkva sv. A nepokretnokulturno d sakralna gr ne Nin NIN Zadarska
N-34 Crkva sv. K nepokretnokulturno d sakralna gr ne Nin NIN Zadarska
Z-2990 Rimski moznepokretnozatieno arheolokane null Nin NIN Zadarska
Z-2127 Stara crkva nepokretnozatieno profana grane Novigrad NOVIGRADZadarska
Z-2125 Stara upn nepokretnozatieno profana grane Novigrad NOVIGRADZadarska
Z-4198 Tvrava "Fonepokretnozatieno profana grane Novigrad NOVIGRADZadarska
Z-2126 Crkva Poronepokretnozatieno sakralna gr ne Novigrad NOVIGRADZadarska
N-32 Manastir i nepokretnokulturno d sakralna gr ne Krupa OBROVAC Zadarska
Z-3430 Ostaci crkvenepokretnozatieno arheolokane null Kruevo OBROVAC Zadarska
Z-843 Crkva sv. F nepokretnozatieno sakralna gr ne FranjevakiPag PAG Zadarska
Z-2381 Magazini sonepokretnozatieno profana grane Pag PAG Zadarska
Z-4536 Ostaci crkv nepokretnozatieno arheolokane null Pag PAG Zadarska
N-38 Makovia nepokretnokulturno d profana grane Vrana PAKOTAN Zadarska
Z-4258 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Banj PAMAN Zadarska
N-28 Samostan snepokretnokulturno d sakralno-prne Kraj PAMAN Zadarska
Z-2379 Crkva sv. R nepokretnozatieno sakralna gr ne Paman PAMAN Zadarska
Z-3022 Gradina Tronepokretnozatieno arheolokane null Polaa POLAA Zadarska
Z-4091 Lergova gr nepokretnozatieno arheolokane null Slivnica POSEDARJEZadarska
Z-4254 Crkva sv. Hinepokretnozatieno sakralna gr ne Ugljan PREKO Zadarska
Z-2380 Ostaci crkv nepokretnozatieno arheolokane null Sali SALI Zadarska
Z-2383 Crkva i samnepokretnozatieno sakralno-prne Zaglav SALI Zadarska
Z-3396 Dvorine - o nepokretnozatieno arheolokane null Sveti Filip i SVETI FILIP Zadarska
Z-3207 Stara upnanepokretnozatieno sakralna gr ne Sveti Filip i SVETI FILIP Zadarska
Z-2628 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Turanj SVETI FILIP Zadarska
Z-2806 Crkva Uznesnepokretnozatieno sakralna gr ne Turanj SVETI FILIP Zadarska
Z-4092 Gradina nepokretnozatieno arheolokane null Turanj SVETI FILIP Zadarska
Z-3018 Kula nepokretnozatieno profana grane Turanj SVETI FILIP Zadarska
N-37 Samostan snepokretnokulturno d sakralno-prne Tkon TKON Zadarska
Z-3431 Utvrda Pus nepokretnozatieno arheolokane null Tkon TKON Zadarska
Z-4098 Veliki tor ( nepokretnozatieno profana grane Tkon TKON Zadarska
Z-3025 Utvrda "Kanepokretnozatieno arheolokane null Vir VIR Zadarska
Z-4537 Ostaci crkv nepokretnozatieno arheolokane null Vrsi VRSI Zadarska
Z-4233 Tradicijsko nematerija zatieno tradicijski ne null Veli I ZADAR Zadarska
Z-4339 Obrambenanepokretnozatieno profana grane Olib ZADAR Zadarska
Z-4255 Crkva sv. Ci nepokretnozatieno sakralna gr ne Premuda ZADAR Zadarska
Z-4257 Crkva Roennepokretnozatieno sakralna gr ne Premuda ZADAR Zadarska
Z-4256 Crkva Bla nepokretnozatieno sakralna gr ne Silba ZADAR Zadarska
Z-2627 Crkva Uznesnepokretnozatieno sakralna gr ne Zadar ZADAR Zadarska
Z-2625 Ostaci crkv nepokretnozatieno arheolokane null Zadar ZADAR Zadarska
Z-3019 Fontana "C nepokretnozatieno profana grane Zadar ZADAR Zadarska
Z-4234 Glazbeni iz nematerija zatieno obiaji, ob da null Vie naselja -
Z-3020 Crkva sv. K nepokretnozatieno sakralna gr ne Zemunik DoZEMUNIK DZadarska
Z-842 Crkva sv. Junepokretnozatieno sakralna gr ne Vela ulica Pag PAG Zadarska
Z-1334 Crkva Uznesnepokretnozatieno sakralna gr ne Oljak PREKO Zadarska
Z-1333 Samostan i nepokretnozatieno sakralno-prne Ugljan PREKO Zadarska
Z-1330 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Crno ZADAR Zadarska
Z-759 Episkopaln nepokretnozatieno sakralno-prne Forum Zadar ZADAR Zadarska
Z-1338 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne GlagoljakaZadar ZADAR Zadarska
Z-754 Kompleks enepokretnozatieno sakralno-prne Obala PetraZadar ZADAR Zadarska
Z-1337 Ostaci samonepokretnozatieno sakralno-prne Trg Svetog Zadar ZADAR Zadarska
Z-739 Crkva sv. Annepokretnozatieno sakralna gr ne Zadar ZADAR Zadarska
Z-1329 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Zadar ZADAR Zadarska
RZG-0232- Ostatci sta nepokretnozatieno profana grane Palanka GRAAC Zadarska
Z-5048 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Sutomiic PREKO Zadarska
Z-5047 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Ugljan PREKO Zadarska
Z-5045 Crkva sv. R nepokretnozatieno sakralna gr ne Sali SALI Zadarska
ZZD-43/35-Crkva Uznesnepokretnozatieno sakralna gr ne Sali SALI Zadarska
Z-161 Kneeva palnepokretnozatieno profana grane Trg Kralja Pag PAG Zadarska
Z-162 Crkva Marijnepokretnozatieno sakralna gr ne Jurja Dalm Pag PAG Zadarska
Z-163 Crkva Mari nepokretnozatieno sakralna gr ne Pag PAG Zadarska
Z-164 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Povljana POVLJANA Zadarska
Z-348 Palaa Mirknepokretnozatieno profana grane Ivana Mirk Pag PAG Zadarska
Z-349 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne Kolan KOLAN Zadarska
Z-737 Palaa Ghirnepokretnozatieno profana grane Ulica Don Zadar ZADAR Zadarska
Z-738 Veliki Arse nepokretnozatieno profana grane Zadar ZADAR Zadarska
Z-740 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralno-prne Ulica MihovZadar ZADAR Zadarska
Z-741 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralno-prne Ulica Madi Zadar ZADAR Zadarska
Z-742 Crkva sv. F nepokretnozatieno sakralno-prne Trg sv. Fra Zadar ZADAR Zadarska
Z-743 Crkva sv. D nepokretnozatieno sakralno-prne Ulica pire Zadar ZADAR Zadarska
Z-744 Palaa Petr nepokretnozatieno profana grane Don Ive Pr Zadar ZADAR Zadarska
Z-745 Palaa Nassnepokretnozatieno profana grane pire Brus Zadar ZADAR Zadarska
Z-746 Palaa Gris nepokretnozatieno profana grane Ilije Smilja Zadar ZADAR Zadarska
Z-747 Palaa Fozzenepokretnozatieno profana grane Ulica BorellZadar ZADAR Zadarska
Z-748 Palaa Borenepokretnozatieno profana grane pire Brus Zadar ZADAR Zadarska
Z-749 Ostaci crkv nepokretnozatieno ostalo ne Trg sv. Kr Zadar ZADAR Zadarska
Z-750 Ostaci crkvenepokretnozatieno arheolokane null Zadar ZADAR Zadarska
Z-755 Kompleks stnepokretnozatieno profana grane Zadar ZADAR Zadarska
Z-756 Gradsko gronepokretnozatieno ostalo ne Benkovak Zadar ZADAR Zadarska
Z-757 Gradska strnepokretnozatieno profana grane Narodni tr Zadar ZADAR Zadarska
Z-758 Gradska lonepokretnozatieno profana grane Narodni tr Zadar ZADAR Zadarska
Z-760 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Poljana i Zadar ZADAR Zadarska
Z-761 Crkva sv. K nepokretnozatieno sakralna gr ne Trg sv. Kr Zadar ZADAR Zadarska
Z-762 Crkva sv. Il nepokretnozatieno sakralna gr ne Trg serdaraZadar ZADAR Zadarska
Z-763 Crkva Gospenepokretnozatieno sakralna gr ne Perivoj GosZadar ZADAR Zadarska
Z-764 Citadela nepokretnozatieno profana grane Foa-ul. R. Zadar ZADAR Zadarska
Z-765 Crkva Gospnepokretnozatieno sakralna gr ne Trg Gospe Zadar ZADAR Zadarska
Z-844 Benediktinsnepokretnozatieno sakralno-prne Koludraka Pag PAG Zadarska
Z-1189 Crkva sv. P nepokretnozatieno sakralna gr ne Zadar ZADAR Zadarska
Z-1190 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Zadar ZADAR Zadarska
Z-1191 Crkva Gospnepokretnozatieno sakralna gr ne Zadar ZADAR Zadarska
Z-1192 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Draevac NPOLINIK Zadarska
Z-1193 Kula nepokretnozatieno profana grane Zadar ZADAR Zadarska
Z-1194 Crkva Uznesnepokretnozatieno sakralna gr ne Zadar ZADAR Zadarska
Z-1195 Crkva sv. K nepokretnozatieno sakralna gr ne Nin NIN Zadarska
Z-1196 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Nin NIN Zadarska
Z-1197 Crkva sv. K nepokretnozatieno sakralna gr ne Novigrad NOVIGRADZadarska
Z-1198 Kua Otrinepokretnozatieno profana grane Obala Vlad Novigrad NOVIGRADZadarska
Z-1199 Ostaci crkv nepokretnozatieno arheolokane null Petrane ZADAR Zadarska
Z-1201 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Posedarje POSEDARJEZadarska
Z-1202 Mletaka u nepokretnozatieno profana grane Raanac RAANAC Zadarska
Z-1203 Crkva sv. P nepokretnozatieno sakralna gr ne Starigrad STARIGRADZadarska
Z-1204 Veka kula nepokretnozatieno profana grane Starigrad STARIGRADZadarska
Z-1205 Ostaci crkvenepokretnozatieno arheolokane null Starigrad STARIGRADZadarska
Z-1206 Crkva Gospnepokretnozatieno sakralna gr ne Sukoan SUKOAN Zadarska
Z-1207 Crkva sv. L nepokretnozatieno sakralna gr ne kabrnja KABRNJA Zadarska
Z-1208 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne Vrsi VRSI Zadarska
Z-1209 Kula u Zat nepokretnozatieno profana grane Zaton NIN Zadarska
Z-1211 Crkva sv. I nepokretnozatieno sakralna gr ne Banjevci STANKOVCIZadarska
Z-1212 Katel Benknepokretnozatieno sakralno-prne Benkovac BENKOVAC Zadarska
Z-1213 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Gornje Bilj BENKOVAC Zadarska
Z-1214 Crkva sv. St nepokretnozatieno sakralna gr ne Biograd na BIOGRAD Zadarska
Z-1215 Samostan i nepokretnozatieno sakralno-prne Gornji Kari OBROVAC Zadarska
Z-1216 Donji most nepokretnozatieno profana grane Katel ega OBROVAC Zadarska
Z-1217 Gornji mostnepokretnozatieno profana grane Katel ega OBROVAC Zadarska
Z-1219 Samostan snepokretnozatieno sakralno-prne Kraj PAMAN Zadarska
Z-1220 Manastir i nepokretnozatieno sakralno-prne Krupa OBROVAC Zadarska
Z-1221 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Kula Atlagi BENKOVAC Zadarska
Z-1222 Crkva sv. P nepokretnozatieno sakralna gr ne Kula Atlagi BENKOVAC Zadarska
Z-1223 Crkva sv. P nepokretnozatieno sakralna gr ne Morpolaa STANKOVCIZadarska
Z-1224 Crkva sv. Jonepokretnozatieno sakralna gr ne Obrovac OBROVAC Zadarska
Z-1226 Utvrda Kli nepokretnozatieno profana grane Ratevi BENKOVAC Zadarska
Z-1227 Crkva sv. Junepokretnozatieno sakralna gr ne Jasenice JASENICE Zadarska
Z-1228 Crkva sv. Ronepokretnozatieno sakralna gr ne Sveti Filip i SVETI FILIP Zadarska
Z-1229 Samostan snepokretnozatieno sakralno-prne Tkon TKON Zadarska
Z-1230 Makovia nepokretnozatieno profana grane Vrana PAKOTAN Zadarska
Z-1231 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Vrgada PAKOTAN Zadarska
Z-1331 Crkva sv. D nepokretnozatieno sakralna gr ne Posedarje POSEDARJEZadarska
Z-1332 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne kabrnja KABRNJA Zadarska
Z-1336 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Nin NIN Zadarska
Z-1561 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Kali KALI Zadarska
Z-1562 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Mali I ZADAR Zadarska
Z-1563 Crkva sv. I nepokretnozatieno sakralna gr ne Preko PREKO Zadarska
Z-1564 Tvrava sv. nepokretnozatieno profana grane Ugljan PREKO Zadarska
Z-1565 Samostan svnepokretnozatieno sakralno-prne Preko PREKO Zadarska
Z-1566 Kua Petricinepokretnozatieno profana grane Sali SALI Zadarska
Z-1567 Katel Guerinepokretnozatieno sakralno-prne Sali SALI Zadarska
Z-1568 Crkva sv. P nepokretnozatieno sakralna gr ne Savar SALI Zadarska
Z-1569 Kua Vrgad nepokretnozatieno profana grane Ugljan PREKO Zadarska
Z-1735 Arheoloki nepokretnozatieno arheolokane null opot BENKOVAC Zadarska
Z-1736 Templarskanepokretnozatieno arheolokane null Vrana PAKOTAN Zadarska
Z-1737 Crkva sv. I nepokretnozatieno arheolokane null Biograd na BIOGRAD Zadarska
Z-1738 Arheoloki nepokretnozatieno arheolokane null Biograd na BIOGRAD Zadarska
Z-5197 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Novigrad NOVIGRADZadarska
Z-5123 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Pag PAG Zadarska
Z-2991 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Bibinje BIBINJE Zadarska
Z-4591 Ruralna cje nepokretnozatieno kulturno-pone Starigrad STARIGRADZadarska
Z-32 Ostaci veli nepokretnozatieno arheolokane null Biograd na BIOGRAD Zadarska
RST-222 Arhiv franj pokretno kuzatieno arhivska g ne null Donji Karin BENKOVAC Zadarska
RST-319 Zbirka ikon pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Obrovac OBROVAC Zadarska
R-9 Etnografskapokretno kuzatieno etnografsk ne null Pag PAG Zadarska
Z-5237 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Pag PAG Zadarska
Z-5236 Inventar u pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Sali SALI Zadarska
RST -344 Etnografskapokretno kuzatieno muzejska gne null Veli I ZADAR Zadarska
RST-192/1 Inkunabulepokretno kuzatieno knjinina ne null Zadar ZADAR Zadarska
Z-5238 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Zadar ZADAR Zadarska
RST-191 Pergamenepokretno kuzatieno knjinina ne null Zadar ZADAR Zadarska
RST-193 Periodika pokretno kuzatieno knjinina ne null Zadar ZADAR Zadarska
RST-155/19Inventar N pokretno k zatieno muzejska gne null Zadar ZADAR Zadarska
RST-272/1 Zbirka pok pokretno k zatieno muzejska gne null Zadar ZADAR Zadarska
RST-231 Reljef sv. J pokretno k zatieno sakralni/re ne null Zadar ZADAR Zadarska
RST-61 Rukopisi u pokretno kuzatieno knjinina ne null Zadar ZADAR Zadarska
RST-288/1 Zbirka ikonapokretno kuzatieno sakralni/re ne null Zadar ZADAR Zadarska
Z-993 Kua uflaj nepokretnozatieno profana grane Gri 02 - K Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-990 Palaa Mesnepokretnozatieno profana grane DemetrovaZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3806 Gliptoteka pokretno k zatieno muzejska gne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3804 Hrvatski mupokretno k zatieno muzejska gne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3798 Tehniki mupokretno k zatieno muzejska gne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3796 Strossmayerpokretno k zatieno muzejska gne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3722 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3679 Stambeno -nepokretnozatieno profana grane Tratinska 7 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3678 Stambeno -nepokretnozatieno profana grane Tratinska 7 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3675 Zgrada Osnnepokretnozatieno profana grane Rapska 03 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3674 Pogonska zgnepokretnozatieno profana grane Buanova Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3672 Zgrada, Zornepokretnozatieno profana grane ZorkovakaZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3671 Zgrada Gradnepokretnozatieno profana grane TrakoanskZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3625 Muzej suvr pokretno k zatieno muzejska gne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3571 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne SamoborskaZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3569 Pil sv. imu nepokretnozatieno ostalo ne esmikog Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3566 Spomenik Vnepokretnozatieno ostalo ne Park Tuka Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3559 Spomenik Mnepokretnozatieno ostalo ne Bukovaka Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3499 Spomenik bnepokretnozatieno ostalo ne Trg bana JoZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3447 Kurija s pernepokretnozatieno sakralno-prne Luje Naleti Botinec GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3351 Violina Zla pokretno k zatieno glazbeni i ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3346 Kompleks znepokretnozatieno profana grane MedvedgraZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-332 Zgrada Hrv nepokretnozatieno profana grane GundulievZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3317 Orgulje u pokretno k zatieno glazbeni i ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3315 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3284 Slika "Pogl pokretno k zatieno likovna um ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3283 Slika "Port pokretno k zatieno likovna um ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3282 Dio ostavt pokretno kuzatieno muzejska gne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3281 Zbirka aka pokretno kuzatieno ostalo ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3223 Ikona "Bog pokretno k zatieno sakralni/re ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3222 Komoda pokretno k zatieno ostalo ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3221 Skulptura pokretno k zatieno sakralni/re ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3220 Dva grafikapokretno k zatieno likovna um ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3219 Ostavtina pokretno kuzatieno ostalo ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3069 Umjetnikapokretno kuzatieno ostalo ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3049 Slika "Kral pokretno k zatieno likovna um ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3048 Reljef na b pokretno k zatieno likovna um ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3047 Umjetniki pokretno kuzatieno ostalo ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3005 Tradicijski nepokretnozatieno profana grane Isomcova 3Budenec GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3004 Tradicijski nepokretnozatieno profana grane Gajeva 54 Glavnica G GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3002 Tradicijski nepokretnozatieno profana grane FerenakovGlavnica D GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2997 Tradicijski nepokretnozatieno profana grane Dragutina Adamovec GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2965 Zbirka umjepokretno kuzatieno ostalo ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2960 upni dvor nepokretnozatieno profana grane Trg sv. Ma Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2958 Vila Benedinepokretnozatieno profana grane Tukanac 0 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2957 Mlin-vodeninepokretnozatieno profana grane Bidroveka Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2956 Mlin-vodennepokretnozatieno profana grane Dubravica Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2955 Mlin-vodeninepokretnozatieno profana grane Jakopovii Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2954 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Bukovaka Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2953 Vila Ehrlich nepokretnozatieno profana grane I. G. Kova Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2952 Zgrada Novnepokretnozatieno profana grane PerkovevaZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2951 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Avenija Du Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2858 Egipatski d pokretno k zatieno arheolokane null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2800 Poslovni to nepokretnozatieno profana grane Savska 041Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2787 Cjelina arh pokretno kuzatieno arhivska g ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2786 Cjelina arh pokretno kuzatieno arhivska g ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2755 Tradicijski nepokretnozatieno profana grane uerska c Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2754 Tradicijski nepokretnozatieno profana grane Pataii 35 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2753 Stambeni trnepokretnozatieno profana grane Martinci 3 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2752 Tradicijski nepokretnozatieno profana grane II Resniki Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2751 Tradicijski nepokretnozatieno profana grane Martinci 3 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2750 Tradicijski nepokretnozatieno profana grane Resniki puZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2749 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane OporovekiZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2748 Tradicijske nepokretnozatieno profana grane Jaleveka Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2747 Mlin-vodennepokretnozatieno profana grane VrapanskaZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2745 Tradicijski nepokretnozatieno profana grane Resniki puZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2744 Tradicijski nepokretnozatieno profana grane Brezovika Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2743 Tradicijski nepokretnozatieno profana grane III Petrue Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2742 Tradicijske nepokretnozatieno profana grane Pataii 37 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2741 Tradicijski nepokretnozatieno profana grane I Trnava 73 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2740 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Remetinec Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2739 Tradicijski nepokretnozatieno profana grane II Petruev Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2738 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Rakaljska 0Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2677 Skulpture "Spokretno k zatieno sakralni/re ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2659 Zgrada SPCO nepokretnozatieno profana grane PreobraensZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2658 Kua Job, Il nepokretnozatieno profana grane Ilica 017 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2657 Kua Ebenspnepokretnozatieno profana grane Ilica 015 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2656 Kue Stgernepokretnozatieno profana grane Ilica 013 i Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2655 Kua Vasi, nepokretnozatieno profana grane Ilica 011 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2654 Zgrada Osnnepokretnozatieno profana grane Demerje 1 Demerje GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2645 Dvorac Kuenepokretnozatieno profana grane Gradska ul Mala Mlak GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2413 Zbirka hrva pokretno kuzatieno ostalo ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2394 Vila Paskie nepokretnozatieno profana grane Tukanac 1 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2393 Zgrada jai nepokretnozatieno profana grane Gradians Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2391 Zgrade Strinepokretnozatieno profana grane Ugao Trga A.Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2390 Zgrada nekanepokretnozatieno profana grane Krapinska Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2389 Kue Eisnernepokretnozatieno profana grane Petrinjska Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2388 Planinarski nepokretnozatieno profana grane Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2387 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2386 Crkva sv. R nepokretnozatieno sakralna gr ne estine Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2385 Zgrada III. nepokretnozatieno profana grane Kulanova Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2298 Grafika zbipokretno kuzatieno likovna um ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2288 Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Prilaz Pavl Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2287 Cjelina Gra nepokretnozatieno profana grane Avenija VeZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2286 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Jarunska 0 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2285 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Graneina Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2284 Brodarski i nepokretnozatieno profana grane Avenija VeZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2282 Crkva Blaenepokretnozatieno sakralno-prne Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2280 Kua Bukovanepokretnozatieno profana grane Tomislavov Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-219 Palaa Nadbnepokretnozatieno sakralno-prne Kaptol 29 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2182 Zbirka umjepokretno kuzatieno ostalo ne null Mala Mlak GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2168 Etnoloko pnepokretnozatieno kulturno-pone Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2167 Etnoloko nepokretnozatieno kulturno-pone Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2166 Etnoloko pnepokretnozatieno kulturno-pone Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2164 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Demerje GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2161 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Glavniica GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2157 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne estine Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2154 Kua Radovnepokretnozatieno profana grane Masarykov Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2153 Villa Ili, nepokretnozatieno profana grane Paunovac Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2152 Niz najamninepokretnozatieno profana grane Gajeva 47, Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2151 Poslovna z nepokretnozatieno profana grane BokovievZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2150 Zgrada, Gu nepokretnozatieno profana grane GundulievZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2149 Zgrada Osnnepokretnozatieno profana grane JordanovacZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2148 Zgrada s k nepokretnozatieno profana grane Kordunska Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2147 Zgrada Gimn nepokretnozatieno profana grane KrianievaZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2146 Stambena gr nepokretnozatieno profana grane Laginjina 0 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2145 Vila Kraus, nepokretnozatieno profana grane Nazorova 2Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2144 Kompleks po nepokretnozatieno profana grane Petrova 15 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2143 Kua Winklenepokretnozatieno profana grane Preradovi Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2142 Kue Hrvatsnepokretnozatieno profana grane Prilaz Gjur Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2141 Zgrada Gradnepokretnozatieno profana grane Trg Stjepa Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2140 Vila Barany nepokretnozatieno profana grane Tukanac 0 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2139 Djeako s nepokretnozatieno profana grane Voarska 1 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2138 Stambena znepokretnozatieno profana grane Grada VukoZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2137 Stambena znepokretnozatieno profana grane Ulica grad Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2136 Vila Deutscnepokretnozatieno profana grane Voninina Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2135 Kua Rado, nepokretnozatieno profana grane StrossmayeZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2134 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Selska cest Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2133 Tehniki munepokretnozatieno profana grane Savska 018Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2132 Vila Auer, nepokretnozatieno profana grane Rokova 09 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2131 Kua Markulnepokretnozatieno profana grane Ribnjak 16 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2130 Kua Lebinenepokretnozatieno profana grane Ribnjak 20 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2129 Kua Turkovnepokretnozatieno profana grane Ribnjak 38 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1961 Zbirka skla pokretno kuzatieno ostalo ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-179 Kua Veszelnepokretnozatieno profana grane Tkalieva Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-178 Kua Vran, nepokretnozatieno profana grane Tkalieva Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-177 Kua Plemen nepokretnozatieno profana grane Tkalieva Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-176 Kua Klemen nepokretnozatieno profana grane Tkalieva Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-174 Kua Debi,nepokretnozatieno profana grane Tkalieva Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-173 Kua Kindernepokretnozatieno profana grane Tkalieva Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-172 Kua Rade, nepokretnozatieno profana grane Tkalieva Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-171 Kua Mihoko nepokretnozatieno profana grane Tkalieva Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-170 Kua Jager, nepokretnozatieno profana grane Tkalieva Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-169 Kua Giner-nepokretnozatieno profana grane Tkalieva Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-168 Kua Kranjenepokretnozatieno profana grane Tkalieva Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-167 Kua Plavi nepokretnozatieno profana grane Tkalieva Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1610 Zbirka slik pokretno kuzatieno likovna um ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1608 Zbirka - Mepokretno kuzatieno muzejska gne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1550 Kolonija granepokretnozatieno kulturno-pone VeprinekaZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1549 Kolonija gr nepokretnozatieno kulturno-pone Klaieva 09Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1544 Ansambl granepokretnozatieno kulturno-pone Novakova 05 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1546 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Kaina GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1545 Kulturno ponepokretnozatieno kulturno-pone Vugrovec DGRAD ZAG Grad Zagre
Z-1536 "Zelena po nepokretnozatieno batina vrt ne Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1534 Gradska klanepokretnozatieno kulturno-pone Heinzelova Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1533 Industrijsk nepokretnozatieno ostalo ne Koturaka -Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1532 Poljoprivre nepokretnozatieno kulturni krane Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1531 Aerodrom Bnepokretnozatieno kulturno-pone BorongajskZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1526 Kompleks gnepokretnozatieno memorijalnne Avenija H. Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1524 Memorijalna pokretno kuzatieno ostalo ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1522 Skulpture"M pokretno k zatieno likovna um ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1521 Zbirka dr. pokretno kuzatieno likovna um ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1481 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Vugrovec GGRAD ZAG Grad Zagre
Z-1473 Kua Waidma nepokretnozatieno profana grane Prilaz Gjur Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1472 Iblerov nebnepokretnozatieno profana grane Martieva 0Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1471 Crkva Majk nepokretnozatieno sakralna gr ne Nova Ves Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1352 Zbirka muz pokretno kuzatieno glazbeni i ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1351 Zbirka Ljub pokretno kuzatieno ostalo ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1350 Memorijalna pokretno kuzatieno ostalo ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1347 Zbirka umjepokretno kuzatieno muzejska gne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1346 Ambijentalnpokretno kuzatieno ostalo ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1345 Zbirka "Majpokretno kuzatieno ostalo ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1344 Zbirka negapokretno kuzatieno arhivska g ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1343 Ambijental pokretno kuzatieno likovna um ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1328 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Tukanac 0 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1327 Kua Niki, nepokretnozatieno profana grane Tukanac 0 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1326 Kua Deutscnepokretnozatieno profana grane Rokov peri Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1325 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Nazorova 5Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1324 Zgrada Pravnepokretnozatieno profana grane Nazorova 5Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1323 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane I. G. Kova Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1322 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane I. G. Kova Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1318 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Gornje PrekZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1317 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Gornje PrekZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1316 Crkva Uznenepokretnozatieno sakralno-prne Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1314 Kompleks snepokretnozatieno sakralno-prne Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1063 Kua Mlinarnepokretnozatieno profana grane Jurjevska 3 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1062 Vila Rein, nepokretnozatieno profana grane Krlein GvoZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1061 Kua Blae nepokretnozatieno profana grane Zamenhof Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1060 Zgrada Hrvanepokretnozatieno profana grane ubieva 0 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1059 Zgrada Osnnepokretnozatieno profana grane Selska ces Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1057 Vincilirska nepokretnozatieno profana grane Gospoak Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1055 Tramvajska nepokretnozatieno profana grane Gupeva ZvZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1053 Kua Rosingnepokretnozatieno profana grane Vlaka 069 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1052 Zgrada, Vla nepokretnozatieno profana grane Vlaka 040 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1051 Kua Bolle, nepokretnozatieno profana grane erjavievaZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1049 Kua Rado, nepokretnozatieno profana grane Trg bana J. Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1048 Kua Pele, nepokretnozatieno profana grane Tomieva 0Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1047 Kua Slavexnepokretnozatieno profana grane Svaiev tr Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1046 Starevievnepokretnozatieno profana grane StarevievZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1045 Kua Lukancnepokretnozatieno profana grane Stanieva Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1044 Kua Frischnepokretnozatieno profana grane Petrinjska Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1043 Zgrada, Pr nepokretnozatieno profana grane PreobraenZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1041 Zgrada Poli nepokretnozatieno profana grane Matiina 04Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1040 Kua Lustig nepokretnozatieno profana grane KumiievaZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1039 Zgrada, Jur nepokretnozatieno profana grane Juriieva Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1038 Kua Trputenepokretnozatieno profana grane Ilica 024 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1036 Kua Kallin nepokretnozatieno profana grane GundulievZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1034 Kua, Vrani nepokretnozatieno profana grane VranicanijeZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1025 Zgrada "Tis nepokretnozatieno profana grane Radieva 26Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1023 Kua Cerovnepokretnozatieno profana grane Radieva 20Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1022 Kua Kostelnepokretnozatieno profana grane Radieva 1 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1021 Kua Mirovinepokretnozatieno profana grane Radieva 0 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1019 Kua Dorni nepokretnozatieno profana grane Opatovina Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1018 Kua tajdanepokretnozatieno profana grane Opatika 1 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1014 Palaa Raucnepokretnozatieno profana grane Opatika 0 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1012 Palaa, Opanepokretnozatieno profana grane Opatika 0 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1011 Zgrada, No nepokretnozatieno profana grane Nova Ves 0Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1010 Kua Pavli nepokretnozatieno profana grane Nova Ves 0Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1009 Kua Jurai nepokretnozatieno profana grane Mletaka 1Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1007 Kua Tomicnepokretnozatieno profana grane Mesnika Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1006 Kua Jelai nepokretnozatieno profana grane Mesnika Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1002 Kua Brdar nepokretnozatieno profana grane Matoeva Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1000 Zgrada Gornnepokretnozatieno profana grane Katarinin t Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-10 Orgulje u K pokretno k zatieno glazbeni i ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-989 Kua Pirlin nepokretnozatieno profana grane irilometo Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-987 Kua Antolknepokretnozatieno profana grane BrezovakoZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-984 Palaa Jela nepokretnozatieno profana grane Basarieko Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-982 Kua Mggenepokretnozatieno profana grane Basarieko Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-9 Orgulje u K pokretno k zatieno glazbeni i ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-780 Kua Ruiknepokretnozatieno profana grane BrezovakoZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-730 Kua enoanepokretnozatieno profana grane Malinova 2Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-723 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Graani Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-722 Crkva Pohonepokretnozatieno sakralna gr ne uerje Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-692 Vila Leuste nepokretnozatieno profana grane Mlinovi 72 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-675 Stambeni bnepokretnozatieno profana grane Grada VukoZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-668 Palaa "Matnepokretnozatieno profana grane StrossmayerZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-667 Kompleks zgnepokretnozatieno profana grane Trg maralaZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-666 Zgrada Tehnnepokretnozatieno profana grane Pierottijev Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-661 Kua Vrbaninepokretnozatieno profana grane I. G. Kova Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-654 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Mlinarska Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-653 Vila Frange nepokretnozatieno profana grane Rokov peri Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-650 Kua Gorja nepokretnozatieno profana grane Mesnika 4Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-572 Sekreter pokretno k zatieno ostalo ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-571 Stol i salon pokretno kuzatieno ostalo ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-570 etiri kalje pokretno kuzatieno ostalo ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-569 krinja pokretno k zatieno ostalo ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-568 krinja pokretno k zatieno ostalo ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-565 Salonska gapokretno kuzatieno ostalo ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-564 Mapa s crtepokretno kuzatieno ostalo ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-562 Slika "Portr pokretno k zatieno likovna um ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-4753 Pjeaki pa nepokretnozatieno profana grane Prolaz sest Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-4742 Obiteljska pokretno kuzatieno ostalo ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-4741 Tri predmetpokretno kuzatieno ostalo ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-4740 Zgrada Akadnepokretnozatieno profana grane Ilica 85 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-4520 130 odabran pokretno kuzatieno likovna um ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-4514 Zbirka umjepokretno kuzatieno likovna um ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-4495 Zbirka grafi pokretno kuzatieno likovna um ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-4470 Zgrada Osnonepokretnozatieno profana grane Sv. Leopol Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-4469 Zgrada Osnonepokretnozatieno profana grane ulica FerenZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-4468 Kompleks cnepokretnozatieno sakralno-prne Omika ulicZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-444 Atelijer To pokretno kuzatieno ostalo ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-4436 Muzej grad pokretno k zatieno muzejska gne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-4435 Galerija Kl pokretno k zatieno muzejska gne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-4432 Sveani zas pokretno k zatieno likovna um ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-435 Slika "Pet pokretno k zatieno likovna um ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-434 Slika "Zora pokretno k zatieno likovna um ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-433 Slika "Auto pokretno k zatieno likovna um ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-4294 Tifloloki pokretno k zatieno muzejska gne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-4292 Javna ustanpokretno k zatieno muzejska gne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-4269 Vila Vrbani nepokretnozatieno profana grane Ivana Gora Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-4268 Zbirka od 6 pokretno kuzatieno ostalo ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-4169 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-4140 Zbirka pok. pokretno kuzatieno ostalo ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-4084 Skulptura Znepokretnozatieno profana grane Kamenita 0Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-4083 Sokolska monepokretnozatieno profana grane Park Maksi Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-4082 Spomenik do nepokretnozatieno profana grane Maruliev tZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-4081 Spomenika nepokretno
f zatieno profana grane krianje MeZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-4079 Zdenac Elegnepokretnozatieno ostalo ne Rokov peri Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-4078 Spomenik Enepokretnozatieno ostalo ne Roosveltov Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-4077 Nadgrobni snepokretnozatieno ostalo ne estinska c Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-4076 Spomenik svnepokretnozatieno ostalo ne Trg Brae Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-4075 Skulptura " nepokretnozatieno ostalo ne Trg kralja Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-4074 Spomenik "Snepokretnozatieno ostalo ne Trg maralaZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-4073 Spomenik krnepokretnozatieno ostalo ne Trg kralja Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-4072 Spomenik Pe nepokretnozatieno ostalo ne Trg Petra P Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-4056 Hrvatski e pokretno k zatieno muzejska gne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-4003 Zgrada nek nepokretnozatieno profana grane JakuevekZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-4002 Kompleks ne nepokretnozatieno profana grane Sveti Duh Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-4001 Zgrada nek nepokretnozatieno profana grane rnomerecZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3966 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3965 Skulptura " pokretno k zatieno likovna um ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3964 Skulptura pokretno k zatieno likovna um ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3935 Raspelo na nepokretnozatieno sakralna gr ne Dobrodol GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3930 Zgrada Osnonepokretnozatieno profana grane Sokolska 0 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3932 Zgrada star nepokretnozatieno profana grane VaradinskaBelovar GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3908 Hrvatski popokretno k zatieno muzejska gne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3902 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Morave GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3887 Dvije tramvpokretno k zatieno znanost i t ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3885 Skupina str pokretno kuzatieno znanost i t ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3884 Zbirka slika pokretno kuzatieno likovna um ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3883 Trideset pe pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
RZG-0086- Stari grad nepokretnozatieno profana grane Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1315 Crkva sv. nepokretnozatieno profana grane Morave GRAD ZAG Grad Zagre
Z-175 Kua Golli, nepokretnozatieno profana grane Tkalieva Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-180 Kula Lotr nepokretnozatieno profana grane Dverce 01 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-181 Kamenita v nepokretnozatieno profana grane Kamenita 0Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-182 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Markov trgZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-183 Crkva sv. K nepokretnozatieno sakralna gr ne Katarinin t Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-184 Isusovaki snepokretnozatieno sakralno-prne Jezuitski tr Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-185 Palaa Zrin nepokretnozatieno profana grane MarkovievZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-186 Kua Mayernepokretnozatieno profana grane Matoeva Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-187 Kua Leder nepokretnozatieno profana grane Matoeva Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-188 Palaa Vojknepokretnozatieno profana grane Matoeva Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-189 Kua Pluskanepokretnozatieno profana grane Visoka 06 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-190 Kua akovnepokretnozatieno profana grane Visoka 04 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-191 Atelje Metnepokretnozatieno profana grane Mletaka 0Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-193 Palaa Dranepokretnozatieno profana grane Opatika 1 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-194 Kompleks snepokretnozatieno sakralno-prne Opatika 2 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-195 Kua Frigannepokretnozatieno profana grane Opatika 2 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-196 Vila ivkov nepokretnozatieno profana grane Jurjevska 2 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-198 Kurija Gapnepokretnozatieno profana grane Kaptol 12 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-200 Kanonika knepokretnozatieno profana grane Kaptol 18/ Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-202 Kompleks Knepokretnozatieno sakralna gr ne Kaptol 31 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-204 Kanonika knepokretnozatieno sakralno-prne Kaptol 03 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-207 Kurija prep nepokretnozatieno profana grane Kaptol 07 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-208 Kurija Tomenepokretnozatieno profana grane Kaptol 08 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-209 Kompleks crnepokretnozatieno sakralno-prne Kaptol 09 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-217 Kanonika knepokretnozatieno profana grane Kaptol 27/ Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-218 Znikina kannepokretnozatieno profana grane Kaptol 28 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-220 Crkva sv. B nepokretnozatieno sakralna gr ne Prilaz Gjur Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-221 Zgrada Hrvanepokretnozatieno profana grane Trg maralaZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-222 Umjetniki nepokretnozatieno profana grane Tomislavov Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-223 Palaa Hrvanepokretnozatieno profana grane Zrinski trg Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-224 Kompleks Prnepokretnozatieno profana grane Ilica 005 - Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-225 Palaa burznepokretnozatieno profana grane Trg hrvatsk Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-226 Nacionalna nepokretnozatieno profana grane Maruliev tZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-330 Palaa Vrannepokretnozatieno profana grane Berislavie Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-331 Samostan senepokretnozatieno sakralno-prne FrankopansZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-333 Evangelik nepokretnozatieno sakralno-prne GundulievZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-334 Palaa Vrannepokretnozatieno profana grane HebrangovaZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-335 Kua Stankovnepokretnozatieno profana grane Ilica 002 - Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-336 Zgrada Srpsnepokretnozatieno profana grane Ilica 007 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-338 Zgrada Lovanepokretnozatieno profana grane Ilica 014 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-339 Kua Majcen nepokretnozatieno profana grane Ilica 042 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-445 Zgrada hotenepokretnozatieno profana grane Ilica 044 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-446 Kua Rath, nepokretnozatieno profana grane Ilica 055 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-447 Kua ivkovnepokretnozatieno profana grane Trg bana J. Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-448 Kua Felbinnepokretnozatieno profana grane Trg bana J. Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-449 Kua Feller nepokretnozatieno profana grane Juriieva Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-450 Zgrada Klininepokretnozatieno profana grane Klaieva 18Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-451 Kua Ori nepokretnozatieno profana grane Masarykov Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-452 Kua Frank nepokretnozatieno profana grane MauranieZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-453 Muka uitenepokretnozatieno profana grane MedulievaZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-454 Kua Rosennepokretnozatieno profana grane Mesnika Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-455 Crkva Srca nepokretnozatieno sakralno-prne PalmotievZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-456 Crkva sv. P nepokretnozatieno sakralna gr ne PreobraenZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-457 Kua Hrasti nepokretnozatieno profana grane Preradovi Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-458 Crkva sv. R nepokretnozatieno sakralna gr ne Rokov peri Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-459 Zgrada Donjnepokretnozatieno profana grane RooseweltoZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-460 Glavni kolo nepokretnozatieno profana grane Tomislavov Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-461 Zgrada Gospnepokretnozatieno profana grane Trg maralaZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-462 Zgrada Hrvanepokretnozatieno profana grane Trg maralaZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-463 Zgrada Obrtnepokretnozatieno profana grane Trg maralaZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-464 Zgrada Sveunepokretnozatieno profana grane Trg maralaZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-465 Palaa Buratnepokretnozatieno profana grane Zrinski trg Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-466 Kua Antolknepokretnozatieno profana grane Zrinski trg Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-467 Palaa Oegonepokretnozatieno profana grane Zrinski trg Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-468 Palaa Vrannepokretnozatieno profana grane Zrinski trg Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-469 Glazbeni panepokretnozatieno profana grane Zrinski trg Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-470 Zgrada Napnepokretnozatieno profana grane BogovievaZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-471 Kukovieva nepokretnozatieno profana grane HebrangovaZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-472 Vidikovac nepokretnozatieno profana grane Park Maksi Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-473 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Park Maksi Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-474 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Park Maksi Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-475 Vratarska k nepokretnozatieno profana grane Park Maksi Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-476 vicarska k nepokretnozatieno profana grane Park Maksi Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-477 Obelisk u nepokretnozatieno ostalo ne Park Maksi Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-478 Paviljon "J nepokretnozatieno profana grane Park Maksi Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-479 Gospodarske nepokretnozatieno profana grane Park Maksi Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-480 Novi ljetni nepokretnozatieno profana grane Park Maksi Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-481 Pelinjak u nepokretnozatieno profana grane Park Maksi Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-482 Svilana u p nepokretnozatieno profana grane Park Maksi Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-487 Zgrada Bis nepokretnozatieno profana grane Nova Ves 0Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-488 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne Nova Ves 5Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-489 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Nova Ves 8Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-490 Kua Lackovnepokretnozatieno profana grane Vlaka 005 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-491 Kompleksi znepokretnozatieno profana grane Vlaka-MarZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-492 Biskupska vnepokretnozatieno profana grane Vlaka 072 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-493 Biskupski mnepokretnozatieno sakralno-prne Vlaka 075 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-494 Topnika vonepokretnozatieno profana grane Vlaka 087 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-495 Drveni pavinepokretnozatieno profana grane Tukanac Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-496 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Tukanac 1 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-497 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Grkoviev Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-498 Kurija Junk nepokretnozatieno profana grane Junkoviev Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-499 Vila Okrugl nepokretnozatieno profana grane Okrugljak Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-500 Zgrada Kolenepokretnozatieno sakralno-prne JordanovacZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-614 Kua Majcenepokretnozatieno profana grane Basarieko Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-615 Kompleks crnepokretnozatieno sakralno-prne irilometo Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-616 Palaa Raf nepokretnozatieno profana grane irilometo Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-617 Palaa Erdnepokretnozatieno profana grane irilometodZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-618 Stara grads nepokretnozatieno profana grane irilometo Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-619 Palaa Amanepokretnozatieno profana grane DemetrovaZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-620 Palaa Magd nepokretnozatieno profana grane DemetrovaZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-621 Palaa krl nepokretnozatieno profana grane DemetrovaZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-622 Palaa Iger nepokretnozatieno profana grane Freudenrei Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-623 Kua Dauba nepokretnozatieno profana grane Gri 01 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-624 Plemiki konepokretnozatieno profana grane HabdelievZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-625 Kua Mikulinepokretnozatieno profana grane Kamenita 0Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-626 Palaa Dvernepokretnozatieno profana grane Katarinin t Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-627 Palaa Hidrnepokretnozatieno profana grane Gri 3/MarkZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-628 Palaa Buanepokretnozatieno profana grane Opatika 0 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-629 Kua Rebrovnepokretnozatieno profana grane Opatika 0 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-630 Palaa Ori nepokretnozatieno profana grane Opatika 1 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-631 Kua Reinernepokretnozatieno profana grane Opatika 1 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-632 Kua Vancanepokretnozatieno profana grane Opatika 2 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-633 Kua Bedeknepokretnozatieno profana grane Opatika 2 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-634 Kua Kovainepokretnozatieno profana grane Radieva 3 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-635 Kua Buannepokretnozatieno profana grane Radieva 6 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-636 Banski dvornepokretnozatieno profana grane Markov trgZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-637 Banski dvornepokretnozatieno profana grane Markov trgZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-638 Kua Feri, nepokretnozatieno profana grane Markov trgZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-639 Palaa Kul nepokretnozatieno profana grane Markov trgZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-640 upni dvor nepokretnozatieno sakralno-prne Markov trgZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-641 Palaa Grlenepokretnozatieno profana grane Markov trgZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-642 Kua Hoch-nepokretnozatieno profana grane Visoka 14 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-643 Kua Sabli nepokretnozatieno profana grane Visoka 16 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-644 Vila Rasti nepokretnozatieno profana grane Visoka 18 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-645 Palaa Pongnepokretnozatieno profana grane Visoka 22 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-646 Kua Krmelinepokretnozatieno profana grane Mesnika 1Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-647 Kua Bedeknepokretnozatieno profana grane Mesnika Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-648 Kua Igeri nepokretnozatieno profana grane Mesnika Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-649 Palaa Halpnepokretnozatieno profana grane Mesnika 43 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-651 Kua slasti nepokretnozatieno profana grane Mesnika Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-652 Kua Titu nepokretnozatieno profana grane Mesnika Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-655 Vila Boter nepokretnozatieno profana grane Tukanac 0 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-657 Kua Mileti nepokretnozatieno profana grane Opatovina 1Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-658 Prilinova nepokretnozatieno profana grane Kaptol 15a Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-659 Kua Maura nepokretnozatieno profana grane Jurjevska 0 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-660 Vila Feller, nepokretnozatieno profana grane Jurjevska 3 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-662 Zgrada Etn nepokretnozatieno profana grane MauranieZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-663 Zgrada Hrvanepokretnozatieno profana grane Juriieva 0Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-664 Kua Shell, nepokretnozatieno profana grane Gajeva 05 -Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-665 Zgrada Doma nepokretnozatieno profana grane Trg rtava Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-669 Kua Keglevnepokretnozatieno profana grane Ilica 039 - Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-671 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralno-prne Vlaka 036 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-672 Orfanotrofinepokretnozatieno profana grane Vlaka 038 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-673 Crkva sv. Penepokretnozatieno sakralno-prne Vlaka 093 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-674 Staklenik u nepokretnozatieno profana grane BranjugovaZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-676 Zgrada Radnnepokretnozatieno profana grane Grada VukoZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-677 Koncertna dnepokretnozatieno profana grane Trg StjepanZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-678 Francuski pnepokretnozatieno profana grane Savska 025Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-679 Savski mos nepokretnozatieno profana grane Savski mos Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-680 Robna kuanepokretnozatieno profana grane Trnsko 029 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-681 Kompleks arnepokretnozatieno sakralno-prne MirogojskaZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-682 Mrtvanicanepokretnozatieno sakralno-prne MirogojskaZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-687 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Bukovaki Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-688 Zgrada pu nepokretnozatieno profana grane renjevec Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-689 Kua Fuhrmnepokretnozatieno profana grane Gornje PrekZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-690 Gospodarstvnepokretnozatieno profana grane Graanska Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-691 Vodenica nanepokretnozatieno profana grane Graanski rZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-693 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Remete 40 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-700 Tradicijski nepokretnozatieno profana grane Resnik I kbZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-701 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Resnik V kbZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-702 Tradicijski nepokretnozatieno profana grane Resnik kbr. Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-709 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Jakuevac Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-718 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Podsused Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-719 Crkva Uznesnepokretnozatieno sakralna gr ne Stenjevec Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-720 Kurija upn nepokretnozatieno sakralno-prne VrapanskaZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-721 Crkva sv. B nepokretnozatieno sakralna gr ne Gornje Vra Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-724 Kompleks crnepokretnozatieno sakralno-prne Jandrieva Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-726 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Jelenovac Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-727 Vila "Dolnj nepokretnozatieno profana grane Jabukovac Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-728 Zgrada, Bo nepokretnozatieno profana grane Bosanska 5Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-729 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane HercegovaZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-731 Zgrada vat nepokretnozatieno profana grane Fijanova 0 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-983 Kua Jurkovnepokretnozatieno profana grane Basarieko Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-985 Kua Arko, nepokretnozatieno profana grane Basarieko Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-986 Kua andonepokretnozatieno profana grane BrezovakoZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-988 Kua Lefler nepokretnozatieno profana grane BrezovakoZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-991 Kua Makannepokretnozatieno profana grane DemetrovaZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-992 Kua Pata nepokretnozatieno profana grane DemetrovaZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-994 Palaa Zak nepokretnozatieno profana grane HabdelievZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-995 Kavana Palajnepokretnozatieno profana grane Ilirski trg 0 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-996 Kua Kamaunepokretnozatieno profana grane Kamenita 0Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-999 Palaa Kulmenepokretnozatieno profana grane Katarinin t Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1001 Kua, Matonepokretnozatieno profana grane Matoeva 0Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1003 Palaa Levanepokretnozatieno profana grane Matoeva Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1004 Zgrade, Manepokretnozatieno profana grane Matoeva 1Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1005 Kua Drak nepokretnozatieno profana grane Matoeva 1Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1008 Kua pekar nepokretnozatieno profana grane Mesnika Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1013 Palaa Bomb nepokretnozatieno profana grane Opatika 0 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1015 Zgrada, Opanepokretnozatieno profana grane Opatika 0 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1016 Kua Geislenepokretnozatieno profana grane Opatika 1 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1017 Palaa Ori nepokretnozatieno profana grane Opatika 1 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1020 Kua Fuchs nepokretnozatieno profana grane Opatovina Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1024 Kua Demetnepokretnozatieno profana grane Radieva 2 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1028 Kua Buannepokretnozatieno profana grane Radieva 6 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1029 Kua Sinkovinepokretnozatieno profana grane Ulica 29. X Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1030 Palaa Babonepokretnozatieno profana grane Visoka 08 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1031 Kua Plepelnepokretnozatieno profana grane Visoka 10/ Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1032 Kua Briglj nepokretnozatieno profana grane Visoka 12 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1033 Kua pulkanepokretnozatieno profana grane VranicanijeZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1035 Kua Hubmanepokretnozatieno profana grane VranicanijeZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1042 Sklop kua nepokretnozatieno profana grane Martieva 1Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1050 Palaa Meda nepokretnozatieno profana grane Zrinski trg Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1054 Kua Folnegnepokretnozatieno profana grane Bakaeva 0Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1056 Vila Alexan nepokretnozatieno profana grane Gornje PrekZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1058 Pogranina nepokretnozatieno profana grane RemetinekZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1233 "Rudolfova nepokretnozatieno profana grane Republike AZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1319 Palaa Demnepokretnozatieno profana grane Radieva 3 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1320 Kua Deutscnepokretnozatieno profana grane Juriieva Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1321 Kua Kreinepokretnozatieno profana grane Dubravkin Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1474 Crkva Pohonepokretnozatieno sakralna gr ne Dolac Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1535 Zakladni bl nepokretnozatieno kulturno-pone Gajeva 02,2a Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1540 Kompleks ne nepokretnozatieno kulturno-pone Trnjanska cZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2283 Ruevine s nepokretnozatieno profana grane Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2581 Vila Pongranepokretnozatieno profana grane Mikulii 13 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-2891 Mlin, Mark nepokretnozatieno profana grane MarkuevaZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3500 Fontana sa nepokretnozatieno ostalo ne Jezuitski tr Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3501 Spomenik Jonepokretnozatieno ostalo ne StrossmayeZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3502 Spomenik Ni nepokretnozatieno ostalo ne Masarykov Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3503 Spomenik Rnepokretnozatieno ostalo ne Bijenika 5 Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3504 Zdenac ivonepokretnozatieno ostalo ne Trg maralaZagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3505 Spomenik An nepokretnozatieno ostalo ne Tomislavov Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-3506 Skulptura " nepokretnozatieno ostalo ne Rockefelle Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1525 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1527 Mjesto povnepokretnozatieno memorijalnne Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-1528 Park Maksi nepokretnozatieno batina vrt ne Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
RZG-120 Arheolokonepokretnozatieno arheolokane null Vugrovec DGRAD ZAG Grad Zagre
RZG-4 Etnografsk pokretno kuzatieno etnografsk ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-6194 Dokumentacijpokretno kuzatieno ostalo ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
RZG-164 Arheoloki pokretno k zatieno muzejska gne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
RZG-163 Arheoloki pokretno k zatieno muzejska gne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
RZG-161/1 Arheoloki pokretno k zatieno muzejska gne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
RZG-160/1 Arheoloki pokretno k zatieno muzejska gne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
RZG-152 Muzejsko-kapokretno kuzatieno arhivska g ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
RZG-151 Knjinica J pokretno kuzatieno knjinina ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
RZG-143 Cjelokupni pokretno kuzatieno knjinina ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-6101 Hrvatski k pokretno k zatieno muzejska gne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
RZG-136 Slika "Jelenpokretno k zatieno likovna um ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-5362 Muzej za umpokretno k zatieno muzejska gne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
RZG-125 Valvasorovapokretno kuzatieno ostalo ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-5530 Kabinet gr pokretno k zatieno muzejska gne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-5363 Moderna gapokretno k zatieno muzejska gne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
RZG-112 Zbrika umjepokretno kuzatieno ostalo ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
RZG-2 Zbirka dr. pokretno kuzatieno ostalo ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
RZG-173 Lovaki nopokretno k zatieno muzejska gne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
RZG-171 Zbirka odli pokretno kuzatieno ostalo ne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
RZG-166 Zbirka Ma pokretno kuzatieno muzejska gne null Zagreb GRAD ZAG Grad Zagre
Z-4252 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Bedenica 6Bedenica BEDENICA Zagrebaka
Z-3841 Kurija Kraj nepokretnozatieno profana grane Kraj Donji MARIJA GOZagrebaka
Z-1136 Arheolokanepokretnozatieno arheolokane null Sveti Kri MARIJA GOZagrebaka
Z-4530 Inventar crkpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Sveti Kri MARIJA GOZagrebaka
Z-3525 Kua Krulc nepokretnozatieno profana grane Marija GoriMARIJA GOZagrebaka
Z-2417 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Marija GoriMARIJA GOZagrebaka
Z-3918 Crkva Pohonepokretnozatieno sakralna gr ne Marija GoriMARIJA GOZagrebaka
Z-4758 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane lebec Gorilebec GoriMARIJA GOZagrebaka
Z-3840 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Bukevje ORLE Zagrebaka
Z-3308 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Veleevec ORLE Zagrebaka
Z-2353 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Donja KupPISAROVINZagrebaka
Z-1585 Zaviajni mnepokretnozatieno profana grane Donja KupDonja KupPISAROVINZagrebaka
Z-4219 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Donja KupPISAROVINZagrebaka
Z-2355 Crkva Presvnepokretnozatieno sakralna gr ne Dvoranci PISAROVINZagrebaka
Z-2631 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralno-prne Jamnica PisPISAROVINZagrebaka
Z-2356 Crkva sv. D nepokretnozatieno sakralna gr ne Luelnica PISAROVINZagrebaka
Z-4490 Glavni olta pokretno k zatieno sakralni/re ne null Luelnica PISAROVINZagrebaka
Z-2070 Crkva sv. V nepokretnozatieno sakralna gr ne Podgorje J PISAROVINZagrebaka
Z-4492 Inventar crkpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Lijevi tefa POKUPSKOZagrebaka
Z-3833 Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Donja Pu PUA Zagrebaka
Z-3535 Zgrada star nepokretnozatieno profana grane Donja Pu PUA Zagrebaka
Z-3765 Crkva sv. K nepokretnozatieno sakralna gr ne Hrebine PUA Zagrebaka
Z-4251 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Hrukovec Hrukovec RAKOVEC Zagrebaka
Z-2489 Crkva sv. o nepokretnozatieno sakralna gr ne Lipnica RAKOVEC Zagrebaka
Z-2630 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne Rakovec RAKOVEC Zagrebaka
Z-2351 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne Oborovo RUGVICA Zagrebaka
Z-1779 Kurija Kiep nepokretnozatieno profana grane Bregana SAMOBOR Zagrebaka
Z-1584 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Budinjak SAMOBOR Zagrebaka
Z-1583 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Budinjak SAMOBOR Zagrebaka
Z-3149 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Galgovo SAMOBOR Zagrebaka
Z-1126 Pozitiv orgupokretno k zatieno glazbeni i ne null Kotari SAMOBOR Zagrebaka
Z-1876 Crkva sv. L nepokretnozatieno sakralna gr ne Kotari SAMOBOR Zagrebaka
Z-1137 Stari grad nepokretnozatieno arheolokane null Kravljak SAMOBOR Zagrebaka
Z-1589 Crkva sv. D nepokretnozatieno sakralna gr ne Nori Selo SAMOBOR Zagrebaka
Z-4671 Glavni oltarpokretno k zatieno sakralni/re ne null Otruevec SAMOBOR Zagrebaka
Z-3479 Priprema konematerija zatieno znanje i vj ne null Rude SAMOBOR Zagrebaka
Z-1467 Dvorac Reisnepokretnozatieno profana grane Langova 20Samobor SAMOBOR Zagrebaka
Z-4724 Zgrada, Trg nepokretnozatieno profana grane Trg kralja Samobor SAMOBOR Zagrebaka
Z-4733 Balagovi dvnepokretnozatieno profana grane Samobor SAMOBOR Zagrebaka
Z-3916 Galerija Pr pokretno k zatieno muzejska gne null Samobor SAMOBOR Zagrebaka
Z-4672 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Samobor SAMOBOR Zagrebaka
Z-1464 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Samobor SAMOBOR Zagrebaka
Z-1462 Kapela sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne Samobor SAMOBOR Zagrebaka
Z-1468 Kurija Mir nepokretnozatieno profana grane Samobor SAMOBOR Zagrebaka
Z-41 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Samobor SAMOBOR Zagrebaka
Z-4737 Zgrada, Tomnepokretnozatieno profana grane Tomislavov Samobor SAMOBOR Zagrebaka
Z-3835 Stari grad nepokretnozatieno profana grane Sveti Mart SAMOBOR Zagrebaka
Z-1454 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Sveti Mart SAMOBOR Zagrebaka
Z-1590 Crkva sv. V nepokretnozatieno sakralna gr ne Vrhovak SAMOBOR Zagrebaka
Z-2910 Crkva sv. B nepokretnozatieno sakralna gr ne Donji StupnSTUPNIK Zagrebaka
Z-1457 Kurija Gluc nepokretnozatieno profana grane Brezje SVETA NEDZagrebaka
Z-1778 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Mala Goric SVETA NEDZagrebaka
Z-1458 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Sveta NedelSVETA NEDZagrebaka
Z-1456 Kurija upn nepokretnozatieno profana grane Sveta NedelSVETA NEDZagrebaka
Z-1455 Stari upni nepokretnozatieno profana grane Sveta NedelSVETA NEDZagrebaka
Z-3830 Ivekoviev nepokretnozatieno profana grane Bikupec ZeSVETI IVANZagrebaka
Z-3195 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Blakovec SVETI IVANZagrebaka
Z-2066 Kurija Omil nepokretnozatieno profana grane Donja DrenSVETI IVANZagrebaka
Z-3924 Kurija Dom nepokretnozatieno profana grane Donja TopliSVETI IVANZagrebaka
Z-3536 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Donja ZelinSVETI IVANZagrebaka
Z-2769 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Donja ZelinSVETI IVANZagrebaka
Z-3651 Kurija Dom nepokretnozatieno profana grane Donja ZelinSVETI IVANZagrebaka
Z-2833 Crkva sv. Junepokretnozatieno sakralna gr ne Gornje Psa SVETI IVANZagrebaka
Z-3829 Crkva sv. D nepokretnozatieno sakralna gr ne Kalinje SVETI IVANZagrebaka
Z-2487 Crkva sv. Tr nepokretnozatieno sakralna gr ne Komin SVETI IVANZagrebaka
Z-2424 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Komin SVETI IVANZagrebaka
Z-3832 Kurija var nepokretnozatieno profana grane Nespe SVETI IVANZagrebaka
Z-1885 Crkva sv. P nepokretnozatieno sakralna gr ne Novo MjestSVETI IVANZagrebaka
Z-1878 Crkva Sedam nepokretnozatieno sakralna gr ne Prepolno SVETI IVANZagrebaka
Z-3652 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Nazorova 3Sveti Ivan ZSVETI IVANZagrebaka
Z-3653 Zgrada, Uli nepokretnozatieno profana grane Ulica braeSveti Ivan ZSVETI IVANZagrebaka
Z-2065 Zgrada, Uli nepokretnozatieno profana grane Ulica Mati Sveti Ivan ZSVETI IVANZagrebaka
Z-3716 Kip sv. An nepokretnozatieno sakralna gr ne Krianje NaSveti Ivan ZSVETI IVANZagrebaka
Z-3532 Kulturno - pnepokretnozatieno kulturno-pone Sveti Ivan ZSVETI IVANZagrebaka
Z-3925 Kurija Fodr nepokretnozatieno profana grane itomir SVETI IVANZagrebaka
Z-2911 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne Buevec VELIKA GO Zagrebaka
Z-2354 Crkva sv. Tr nepokretnozatieno sakralna gr ne Donja LomnVELIKA GO Zagrebaka
Z-3530 Zgrada osn nepokretnozatieno profana grane Donja LomnVELIKA GO Zagrebaka
Z-4070 Crkva Gospnepokretnozatieno sakralna gr ne Dubranec VELIKA GO Zagrebaka
Z-3527 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Gustelnica VELIKA GO Zagrebaka
Z-4491 Oltar Sv. pokretno k zatieno sakralni/re ne null Gustelnica VELIKA GO Zagrebaka
Z-3258 Ruralna cje nepokretnozatieno kulturno-pone Gustelnica VELIKA GO Zagrebaka
Z-3415 Crkva sv. F nepokretnozatieno sakralna gr ne Kue VELIKA GO Zagrebaka
Z-3649 Krka vrata nepokretnozatieno ostalo ne Kue VELIKA GO Zagrebaka
Z-3763 Crkva sv. V nepokretnozatieno sakralna gr ne Mraclin VELIKA GO Zagrebaka
Z-3764 Zgrada kolnepokretnozatieno profana grane Mraclin VELIKA GO Zagrebaka
Z-3528 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne Novo ie VELIKA GO Zagrebaka
Z-3839 Crkva Ranj nepokretnozatieno sakralna gr ne Novo ie VELIKA GO Zagrebaka
Z-4250 Stari upni nepokretnozatieno sakralno-prne Staro ie VELIKA GO Zagrebaka
Z-3358 Jurjevski o nematerija zatieno obiaji, ob ne null Velika Gori VELIKA GO Zagrebaka
Z-4188 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Velika Gori VELIKA GO Zagrebaka
Z-4071 Crkva Navjenepokretnozatieno sakralna gr ne Velika Gori VELIKA GO Zagrebaka
Z-4000 Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Velika MlakVELIKA GO Zagrebaka
Z-3194 Crkva Pohonepokretnozatieno sakralna gr ne Vukovina VELIKA GO Zagrebaka
Z-4603 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Martinska MARTINSKASisako-mo
Z-3654 Grobnica obnepokretnozatieno sakralno-prne Vrbovec VRBOVEC Zagrebaka
Z-3533 Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Vrbovec VRBOVEC Zagrebaka
Z-2352 Kurija upn nepokretnozatieno profana grane Vrbovec VRBOVEC Zagrebaka
Z-4535 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Kalje 37 Kalje UMBERAKZagrebaka
Z-1893 Crkva Majk nepokretnozatieno sakralna gr ne Kostanjeva UMBERAKZagrebaka
Z-3926 Kurija bisk nepokretnozatieno profana grane Tupina UMBERAKZagrebaka
Z-1887 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralno-prne umberak UMBERAKZagrebaka
Z-2632 Crkva Svih nepokretnozatieno sakralna gr ne Bedenica BEDENICA Zagrebaka
Z-4248 Tradicijsk nepokretnozatieno profana grane Omamno 3Omamno BEDENICA Zagrebaka
Z-4249 Tradicijsk nepokretnozatieno profana grane Omamno Omamno BEDENICA Zagrebaka
Z-4141 Poprsje sv. pokretno k zatieno sakralni/re ne null Bukovje BisBISTRA Zagrebaka
Z-4175 Pozitiv orgupokretno k zatieno glazbeni i ne null Gornja Bist BISTRA Zagrebaka
Z-3526 Kompleks crnepokretnozatieno sakralno-prne Poljanica B BISTRA Zagrebaka
Z-4601 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Poljanica B BISTRA Zagrebaka
Z-3836 Kapela Poh nepokretnozatieno sakralna gr ne Brckovljani BRCKOVLJAZagrebaka
Z-3837 Crkva sv. B nepokretnozatieno sakralna gr ne Brckovljani BRCKOVLJAZagrebaka
Z-1879 Crkva bl. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Lupoglav BRCKOVLJAZagrebaka
Z-3414 Kurija Stan nepokretnozatieno profana grane Stani BRCKOVLJAZagrebaka
Z-4059 Kajkavski donematerija zatieno usmena predane null Brdovec BRDOVEC Zagrebaka
Z-3534 Crkva sv. V nepokretnozatieno sakralna gr ne Brdovec BRDOVEC Zagrebaka
Z-1830 Pozitiv u cr pokretno k zatieno glazbeni i ne null Gornji Lad BRDOVEC Zagrebaka
Z-3196 Zgrada star nepokretnozatieno profana grane enkovec BRDOVEC Zagrebaka
Z-3529 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Prozorje DUGO SEL Zagrebaka
Z-2834 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Bol FARKAEVAZagrebaka
Z-2419 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Gradec GRADEC Zagrebaka
Z-4670 Zgrada Kunnepokretnozatieno profana grane Kundekova Ivani-GradIVANI-GR Zagrebaka
Z-2071 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne Ivani-GradIVANI-GR Zagrebaka
Z-2709 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Ivani-GradIVANI-GR Zagrebaka
Z-3480 Opanarski nematerija zatieno tradicijski ne null Ivani-GradIVANI-GR Zagrebaka
Z-4738 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Gorenci 3/ Posavski Br IVANI-GR Zagrebaka
Z-4739 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Katanci II,bPosavski Br IVANI-GR Zagrebaka
Z-1780 Crkva sv. B nepokretnozatieno sakralna gr ne Trebovec IVANI-GR Zagrebaka
Z-2488 Posavski anepokretnozatieno profana grane Zaklepica Zaklepica IVANI-GR Zagrebaka
Z-3718 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Kraljev Vrh JAKOVLJE Zagrebaka
Z-3034 Dvorac Zwilnepokretnozatieno profana grane Crna MlakaJASTREBARZagrebaka
Z-1884 Crkva sv. E nepokretnozatieno sakralna gr ne Cvetkovi JASTREBARZagrebaka
Z-1883 Crkva sv. K nepokretnozatieno sakralna gr ne Domagovi JASTREBARZagrebaka
Z-4754 Stara drvenpokretno k zatieno znanost i t ne null Gorica SvetJASTREBARZagrebaka
Z-4755 Stara vatro pokretno k zatieno znanost i t ne null Gorica SvetJASTREBARZagrebaka
Z-4756 Transportnapokretno k zatieno znanost i t ne null Gorica SvetJASTREBARZagrebaka
Z-1586 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Gorica SvetJASTREBARZagrebaka
Z-1890 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Gornja KupJASTREBARZagrebaka
Z-1892 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne Gornji Desi JASTREBARZagrebaka
Z-2768 Planinarskanepokretnozatieno profana grane Ivanii JASTREBARZagrebaka
Z-1889 Crkva sv. R nepokretnozatieno sakralna gr ne Izimje JASTREBARZagrebaka
Z-1880 Napoleonova nepokretnozatieno profana grane etalite b JastrebarskJASTREBARZagrebaka
Z-2068 Crkva sv. D nepokretnozatieno sakralna gr ne JastrebarskJASTREBARZagrebaka
Z-2629 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone JastrebarskJASTREBARZagrebaka
Z-3531 Crkva Srca nepokretnozatieno sakralna gr ne Novaki PetrJASTREBARZagrebaka
Z-1882 Crkva sv. P nepokretnozatieno sakralna gr ne Pavlovani JASTREBARZagrebaka
Z-851 Crkva sv. F nepokretnozatieno sakralna gr ne Pleivica JASTREBARZagrebaka
Z-1881 Crkva sv. Junepokretnozatieno sakralna gr ne Pleivica JASTREBARZagrebaka
Z-4602 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Slaveti JASTREBARZagrebaka
Z-1888 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Slaveti JASTREBARZagrebaka
Z-2418 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Kupinec KLINA SE Zagrebaka
Z-2069 Crkva Uznesnepokretnozatieno sakralna gr ne Kupinec KLINA SE Zagrebaka
Z-1886 Crkva Roennepokretnozatieno sakralna gr ne Novo Selo KLINA SE Zagrebaka
Z-1506 Inventar fr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Klotar IvanKLOTAR I Zagrebaka
Z-511 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Klotar IvanKLOTAR I Zagrebaka
Z-1384 Orgulje pokretno k zatieno glazbeni i ne null Klotar IvanKLOTAR I Zagrebaka
Z-3766 Rodna kuanepokretnozatieno profana grane Brezari 65Brezari KRAI Zagrebaka
Z-2867 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Dol KRAI Zagrebaka
Z-1891 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne Hrenik KRAI Zagrebaka
Z-3650 Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Krai KRAI Zagrebaka
Z-1897 Crkva Presvnepokretnozatieno sakralna gr ne Krai KRAI Zagrebaka
Z-1588 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Medven DrMedven DrKRAI Zagrebaka
Z-1877 Crkva sv. Si nepokretnozatieno sakralna gr ne Pribi KRAI Zagrebaka
Z-2067 Kompleks dvnepokretnozatieno sakralno-prne Strmac PribKRAI Zagrebaka
Z-512 Inventar u cpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Kri KRI Zagrebaka
Z-3648 Kulturno - pnepokretnozatieno kulturno-pone Kri KRI Zagrebaka
Z-4174 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Kri KRI Zagrebaka
Z-2252 Crkva sv. V nepokretnozatieno sakralna gr ne Novoselec KRI Zagrebaka
Z-3990 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Luka LUKA Zagrebaka
Z-5339 Kurija Levi nepokretnozatieno profana grane Gajeva 016Samobor SAMOBOR Zagrebaka
Z-5343 Zgrada, La nepokretnozatieno profana grane Langova 01Samobor SAMOBOR Zagrebaka
RZG-0642- Zgrada, Tomnepokretnozatieno profana grane TomislavovSamobor SAMOBOR Zagrebaka
Z-5499 Crkva Ranj nepokretnozatieno sakralna gr ne Velika Gori VELIKA GO Zagrebaka
Z-1417 Kurija Prau nepokretnozatieno profana grane Gornji Kraj Samobor SAMOBOR Zagrebaka
Z-1418 Franjevak nepokretnozatieno sakralna gr ne Langova Samobor SAMOBOR Zagrebaka
Z-1419 Crkva Blaenepokretnozatieno sakralna gr ne Volavje JASTREBARZagrebaka
Z-1452 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne JastrebarskJASTREBARZagrebaka
Z-1453 Franjevak nepokretnozatieno sakralna gr ne JastrebarskJASTREBARZagrebaka
Z-1459 Crkva Presvnepokretnozatieno sakralna gr ne Sveta NedelSVETA NEDZagrebaka
Z-1460 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Samobor SAMOBOR Zagrebaka
Z-1461 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Samobor SAMOBOR Zagrebaka
Z-1463 Kapela sv. Knepokretnozatieno sakralna gr ne Mjesno groOtruevec SAMOBOR Zagrebaka
Z-1465 Crkva sv. B nepokretnozatieno sakralna gr ne Rude SAMOBOR Zagrebaka
Z-1466 Kapela Presnepokretnozatieno sakralna gr ne Braslovje SAMOBOR Zagrebaka
Z-1469 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Galgovo SAMOBOR Zagrebaka
Z-1470 Kapela Majnepokretnozatieno sakralna gr ne iznad naselDol KRAI Zagrebaka
Z-1572 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralno-prne Posavski Br IVANI-GR Zagrebaka
Z-1573 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Lijevi Dubr IVANI-GR Zagrebaka
Z-1574 Dvorac Erd nepokretnozatieno profana grane JastrebarskJASTREBARZagrebaka
Z-1587 Crkva sv. P nepokretnozatieno sakralna gr ne Ivani-GradIVANI-GR Zagrebaka
Z-1720 Dvorac Ker nepokretnozatieno profana grane Kerestinec SVETA NEDZagrebaka
Z-1721 Dvorac Livanepokretnozatieno profana grane Livadieva Samobor SAMOBOR Zagrebaka
Z-1722 Stari grad nepokretnozatieno profana grane Lukavec VELIKA GO Zagrebaka
Z-1723 Crkva Uznesnepokretnozatieno sakralna gr ne Pokupsko POKUPSKOZagrebaka
Z-1777 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Gornje PrekGornje PrekKRAI Zagrebaka
Z-1894 Kurija Bedenepokretnozatieno profana grane Donja LomnVELIKA GO Zagrebaka
Z-1895 Crkva sv. Krnepokretnozatieno sakralna gr ne Kri KRI Zagrebaka
Z-1896 Dvorac Orinepokretnozatieno profana grane Gornja Bist BISTRA Zagrebaka
Z-1898 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne Sveti Ivan ZSVETI IVANZagrebaka
Z-2064 Crkva sv. V nepokretnozatieno sakralna gr ne Trg Petra Z Vrbovec VRBOVEC Zagrebaka
Z-2072 Kompleks No nepokretnozatieno profana grane Zaprei ZAPREI Zagrebaka
Z-2249 Crkva Uznesnepokretnozatieno sakralna gr ne Klotar IvanKLOTAR I Zagrebaka
Z-2250 Franjevaki nepokretnozatieno sakralna gr ne Klotar IvanKLOTAR I Zagrebaka
Z-2251 Dvorac Jan nepokretnozatieno profana grane Prigorje Br BRDOVEC Zagrebaka
Z-2253 Dvorac Lov nepokretnozatieno profana grane Kuari VRBOVEC Zagrebaka
Z-2254 Dvorac Orinepokretnozatieno profana grane Slaveti JASTREBARZagrebaka
Z-2255 Dvorac Vra nepokretnozatieno profana grane Gornji Lad BRDOVEC Zagrebaka
Z-2301 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Dubrava DUBRAVA Zagrebaka
Z-2302 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Dubrava DUBRAVA Zagrebaka
Z-2303 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Pavla Lon Zaprei ZAPREI Zagrebaka
Z-2439 Crkva sv. B nepokretnozatieno sakralna gr ne Velika MlakVELIKA GO Zagrebaka
Z-2440 Dvorac Orinepokretnozatieno profana grane Jakovlje JAKOVLJE Zagrebaka
Z-2789 Dvorac Lu nepokretnozatieno profana grane Lunica ZAPREI Zagrebaka
Z-2890 Kapela sv. Tnepokretnozatieno sakralna gr ne Vrbovec VRBOVEC Zagrebaka
Z-3112 Biskupski d nepokretnozatieno profana grane Gradec GRADEC Zagrebaka
Z-3161 Ostaci kat nepokretnozatieno profana grane Trg Petra Z Vrbovec VRBOVEC Zagrebaka
Z-3162 Crkva sv. L nepokretnozatieno sakralna gr ne Lovreka V VRBOVEC Zagrebaka
Z-3163 Kapela Uznenepokretnozatieno sakralno-prne Gornji Tkal VRBOVEC Zagrebaka
Z-3250 Crkva Ranj nepokretnozatieno sakralna gr ne Gradec GRADEC Zagrebaka
Z-3834 Stari grad nepokretnozatieno profana grane Samobor SAMOBOR Zagrebaka
Z-3917 Stari grad nepokretnozatieno profana grane Sveti Ivan ZSVETI IVANZagrebaka
Z-3923 Crkva sv. P nepokretnozatieno sakralna gr ne Petrovina JASTREBARZagrebaka
Z-3991 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Poganec PRESEKA Zagrebaka
Z-4246 Kurija Alap nepokretnozatieno profana grane Vukovina 2 Vukovina VELIKA GO Zagrebaka
Z-4334 Zgrada Muze nepokretnozatieno profana grane Trg kralja Velika Gori VELIKA GO Zagrebaka
Z-4393 Crkva sv. Junepokretnozatieno sakralna gr ne Lijevi tefa POKUPSKOZagrebaka
Z-4669 Vila Allnoc nepokretnozatieno profana grane Starograds Samobor SAMOBOR Zagrebaka
Z-4728 Vila ojka, nepokretnozatieno profana grane Giznik 2 Samobor SAMOBOR Zagrebaka
Z-4729 Zgrada, Kle nepokretnozatieno profana grane Kleieva Samobor SAMOBOR Zagrebaka
Z-4730 Zgrada, m nepokretnozatieno profana grane midhenovSamobor SAMOBOR Zagrebaka
Z-4731 Vila Wagnenepokretnozatieno profana grane Langova 39Samobor SAMOBOR Zagrebaka
Z-4732 Zgrada, Sta nepokretnozatieno profana grane Starograds Samobor SAMOBOR Zagrebaka
Z-4736 Kurija pigenepokretnozatieno profana grane Livadieva Samobor SAMOBOR Zagrebaka
Z-4467 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Samobor SAMOBOR Zagrebaka
Z-1449 Crkva sv. Junepokretnozatieno sakralna gr ne Mala Goric PETRINJA Sisako-mo
Z-1450 Kurija upn nepokretnozatieno sakralno-prne Donji put Mala Goric PETRINJA Sisako-mo
Z-1451 Crkva Majk nepokretnozatieno sakralna gr ne Mala Goric PETRINJA Sisako-mo
Z-1920 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Osekovo POPOVAASisako-mo
Z-1923 Crkva sv. Jonepokretnozatieno sakralna gr ne Lipovljani LIPOVLJANISisako-mo
Z-1924 Crkva sv. D nepokretnozatieno sakralna gr ne Gojlo KUTINA Sisako-mo
Z-1925 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Kutina KUTINA Sisako-mo
Z-2117 Kapela sv. Dnepokretnozatieno sakralna gr ne Poljana LekLEKENIK Sisako-mo
Z-2118 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Letovani LEKENIK Sisako-mo
Z-2445 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Jasenovac JASENOVA Sisako-mo
Z-2575 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralno-prne Krapje JASENOVA Sisako-mo
Z-3071 Crkva sv. L nepokretnozatieno sakralna gr ne Trg Luke Il Novska NOVSKA Sisako-mo
Z-4411 Kompleks runepokretnozatieno profana grane Topusko TOPUSKO Sisako-mo
Z-4464 itnica L nepokretnozatieno memorijalnne Jasenovac JASENOVA Sisako-mo
Z-4465 Gradite Pl nepokretnozatieno arheolokane null Kutina KUTINA Sisako-mo
Z-5330 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Hrvatska KoHRVATSKA Sisako-mo
Z-4749 Povijesna s nepokretnozatieno kulturno-pone Krapje JASENOVA Sisako-mo
Z-4408 Ostaci star nepokretnozatieno profana grane Babina RijeDONJI KUK Sisako-mo
Z-4396 Crkva sv. K nepokretnozatieno sakralna gr ne Divua DVOR Sisako-mo
Z-1444 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Blinjski Kut SISAK Sisako-mo
Z-3352 Etnografskapokretno kuzatieno etnografsk ne null igo SISAK Sisako-mo
Z-3843 Povijesna s nepokretnozatieno kulturno-pone igo SISAK Sisako-mo
Z-3767 Crkva sv. K nepokretnozatieno sakralna gr ne Gornje KomSISAK Sisako-mo
Z-4503 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Gue SISAK Sisako-mo
Z-4401 upni dvor nepokretnozatieno sakralno-prne Gue SISAK Sisako-mo
Z-2257 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Krateko 1 Krateko SISAK Sisako-mo
Z-4135 Povijesna s nepokretnozatieno kulturno-pone Krateko SISAK Sisako-mo
Z-1916 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Lonja 29 Lonja SISAK Sisako-mo
Z-3977 Zbirka etnopokretno kuzatieno etnografsk ne null Muilovic SISAK Sisako-mo
Z-1504 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Sela SISAK Sisako-mo
Z-4395 Kompleks cnepokretnozatieno sakralno-prne Sela SISAK Sisako-mo
Z-1815 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Sela SISAK Sisako-mo
Z-3340 Gradska munepokretnozatieno profana grane MihanovieSisak SISAK Sisako-mo
Z-4129 Zgrada Liebnepokretnozatieno profana grane Rimska ulicSisak SISAK Sisako-mo
Z-4132 Zgrada Milenepokretnozatieno profana grane Rimska ulicSisak SISAK Sisako-mo
Z-4131 Zgrada ipunepokretnozatieno profana grane Rimska ulicSisak SISAK Sisako-mo
Z-4128 Zgrada Kotunepokretnozatieno profana grane Rimska ulicSisak SISAK Sisako-mo
Z-4130 Zgrada Lovrnepokretnozatieno profana grane Rimska ulicSisak SISAK Sisako-mo
Z-4125 Zgrada Pavlnepokretnozatieno profana grane Rimska ulicSisak SISAK Sisako-mo
Z-3339 Zgrada gimnnepokretnozatieno profana grane Trg hrvatsk Sisak SISAK Sisako-mo
Z-4133 Zgrada Bitronepokretnozatieno profana grane Ulica J.J. Sisak SISAK Sisako-mo
Z-4127 Zgrada Kovanepokretnozatieno profana grane Ulica S.S. K Sisak SISAK Sisako-mo
Z-2767 Arheolokanepokretnozatieno arheolokane null Sisak SISAK Sisako-mo
Z-2192 Cjelina arh pokretno kuzatieno arhivska g ne null Sisak SISAK Sisako-mo
Z-817 Crkva sv. Krnepokretnozatieno sakralna gr ne Sisak SISAK Sisako-mo
Z-3794 Gradska galpokretno k zatieno muzejska gne null Sisak SISAK Sisako-mo
Z-4124 Holandska nepokretnozatieno profana grane Rimska 10 Sisak SISAK Sisako-mo
Z-3410 Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Sisak SISAK Sisako-mo
Z-4217 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Sisak SISAK Sisako-mo
Z-3769 Povijesna s nepokretnozatieno kulturno-pone Muilovic SISAK Sisako-mo
Z-3487 Stari grad nepokretnozatieno profana grane Sisak SISAK Sisako-mo
Z-4126 Zgrada Malnepokretnozatieno profana grane Rimska bb Sisak SISAK Sisako-mo
Z-4407 Zgrada Veli nepokretnozatieno profana grane Sisak SISAK Sisako-mo
Z-1915 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Suvoj 17 Suvoj SISAK Sisako-mo
Z-2915 Tradicijski nepokretnozatieno profana grane Goriica 1 Topolovac SISAK Sisako-mo
Z-2916 Tradicijski nepokretnozatieno profana grane Ostrovo 14 Topolovac SISAK Sisako-mo
Z-2120 Kapela Mue nepokretnozatieno sakralna gr ne Topolovac SISAK Sisako-mo
Z-4410 Kompleks ob nepokretnozatieno profana grane Topolovac SISAK Sisako-mo
Z-2835 Crkva sv. F nepokretnozatieno sakralna gr ne Vurot SISAK Sisako-mo
Z-4748 Tradicijsko nepokretnozatieno profana grane Bobovac 2 Bobovac SUNJA Sisako-mo
Z-3384 Stari upni nepokretnozatieno sakralno-prne Greda Sunj SUNJA Sisako-mo
Z-3474 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Selie SunSelie Sun SUNJA Sisako-mo
Z-3338 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Sunja SUNJA Sisako-mo
Z-4136 Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Topusko TOPUSKO Sisako-mo
Z-3260 Pavlinski s nepokretnozatieno sakralno-prne Topusko TOPUSKO Sisako-mo
Z-3632 Burg Jelen nepokretnozatieno profana grane Katoliko S VELIKA LU Sisako-mo
Z-4406 Stari grad nepokretnozatieno profana grane Rukovica VELIKA LU Sisako-mo
Z-513 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Velika Ludi VELIKA LU Sisako-mo
Z-2258 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Velika Ludi VELIKA LU Sisako-mo
Z-3655 Crkva Veli nepokretnozatieno sakralna gr ne Dvor DVOR Sisako-mo
Z-3385 Crkva sv. P nepokretnozatieno sakralna gr ne Gornji Javo DVOR Sisako-mo
Z-4402 Katel Gvo nepokretnozatieno profana grane Gvozdansk DVOR Sisako-mo
Z-4415 Ruevine c nepokretnozatieno sakralna gr ne Zrin DVOR Sisako-mo
Z-4416 Stari grad Znepokretnozatieno profana grane Zrin DVOR Sisako-mo
Z-4394 Memorijalno nepokretnozatieno sakralna gr ne Buzeta GLINA Sisako-mo
Z-4399 Hotel Casinnepokretnozatieno profana grane Antuna i StGlina GLINA Sisako-mo
Z-4400 Memorijalnnepokretnozatieno sakralna gr ne Trg bana J. Glina GLINA Sisako-mo
Z-2917 Zgrada, Trg nepokretnozatieno profana grane Trg bana JoGlina GLINA Sisako-mo
Z-2919 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Glina GLINA Sisako-mo
Z-1591 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Gornja Bu GLINA Sisako-mo
Z-4398 Crkva sv. F nepokretnozatieno sakralna gr ne Gornji ViduGLINA Sisako-mo
Z-1592 Crkva sv. Il nepokretnozatieno sakralna gr ne Maja GLINA Sisako-mo
Z-4397 Crkva Hrist nepokretnozatieno sakralna gr ne Majske Pol GLINA Sisako-mo
Z-3387 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Majske Pol GLINA Sisako-mo
Z-3337 Zgrada, Uli nepokretnozatieno profana grane Ulica D. Tr Hrvatska KoHRVATSKA Sisako-mo
Z-3336 Zgrada, Uli nepokretnozatieno profana grane Ulica Vladi Hrvatska KoHRVATSKA Sisako-mo
Z-2790 Crkva i sa nepokretnozatieno sakralno-prne Hrvatska KoHRVATSKA Sisako-mo
Z-3633 Ostaci kapenepokretnozatieno sakralna gr ne Hrvatska KoHRVATSKA Sisako-mo
Z-2984 Ruevine crnepokretnozatieno sakralna gr ne Hrvatska KoHRVATSKA Sisako-mo
Z-4414 Stari grad nepokretnozatieno profana grane Hrvatska KoHRVATSKA Sisako-mo
Z-4134 Povijesno s nepokretnozatieno kulturno-pone Drenov BokJASENOVA Sisako-mo
Z-3411 Spomen ponepokretnozatieno memorijalnne Jasenovac JASENOVA Sisako-mo
Z-3305 Etnografskapokretno kuzatieno etnografsk ne null Krapje JASENOVA Sisako-mo
Z-3739 Tradicijsko nematerija zatieno znanje i vj ne null Krapje JASENOVA Sisako-mo
Z-1507 Inventar ka pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Gojlo KUTINA Sisako-mo
Z-2838 Crkva prei nepokretnozatieno sakralna gr ne Ilova KUTINA Sisako-mo
Z-4405 Kompleks trnepokretnozatieno profana grane Crkvena uliKutina KUTINA Sisako-mo
Z-3278 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Kutina KUTINA Sisako-mo
Z-2758 Dvorac Erdnepokretnozatieno profana grane Trg kralja Kutina KUTINA Sisako-mo
Z-2121 Palaa kotanepokretnozatieno profana grane Ulica Stjep Kutina KUTINA Sisako-mo
Z-1503 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Kutina KUTINA Sisako-mo
Z-1387 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Kutina KUTINA Sisako-mo
Z-3590 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Mikleuka KUTINA Sisako-mo
Z-2256 Crkva sv. D nepokretnozatieno sakralna gr ne Stupovaa KUTINA Sisako-mo
Z-3203 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Brkievina LEKENIK Sisako-mo
Z-4276 Etnografskapokretno kuzatieno etnografsk ne null Letovani LEKENIK Sisako-mo
Z-3386 Sedam tradinepokretnozatieno kulturno-pone Letovani LEKENIK Sisako-mo
Z-3035 Crkva Uznesnepokretnozatieno sakralna gr ne Peenica LEKENIK Sisako-mo
Z-2119 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Stari Brod LEKENIK Sisako-mo
Z-818 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne iinec LEKENIK Sisako-mo
Z-4404 Kompleks crnepokretnozatieno sakralno-prne iinec LEKENIK Sisako-mo
Z-3768 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane KolodvorskaLipovljani LIPOVLJANISisako-mo
Z-3341 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Lipovljani LIPOVLJANISisako-mo
Z-3204 Crkva Bezg nepokretnozatieno sakralna gr ne Lipovljani LIPOVLJANISisako-mo
Z-4172 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Lipovljani LIPOVLJANISisako-mo
Z-3488 Kapela sv. Pnepokretnozatieno sakralna gr ne Bok PalanjeMARTINSKASisako-mo
Z-4340 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Desni DubrDesni Dubr MARTINSKASisako-mo
Z-2912 Zgrada potnepokretnozatieno profana grane Trg L.I. Or Novska NOVSKA Sisako-mo
Z-4123 Zgrada Drapnepokretnozatieno profana grane ZagrebakaNovska NOVSKA Sisako-mo
Z-4069 Zgrada hot nepokretnozatieno profana grane Novska NOVSKA Sisako-mo
Z-1919 Crkva Pohonepokretnozatieno sakralna gr ne Stara Subo NOVSKA Sisako-mo
Z-3984 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Gora PETRINJA Sisako-mo
Z-4403 Kula unti nepokretnozatieno profana grane Hrvatski uPETRINJA Sisako-mo
Z-1593 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralno-prne Hrvatski uPETRINJA Sisako-mo
Z-1595 Crkva sv. G nepokretnozatieno sakralna gr ne Joavica PETRINJA Sisako-mo
Z-4557 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Klinac PETRINJA Sisako-mo
Z-3234 Etnografskapokretno kuzatieno etnografsk ne null Petrinja PETRINJA Sisako-mo
Z-1601 Zgrada, Gajnepokretnozatieno profana grane Gajeva 08 Petrinja PETRINJA Sisako-mo
Z-1599 Zgrada, Gu nepokretnozatieno profana grane GundulievPetrinja PETRINJA Sisako-mo
Z-1917 Zgrada star nepokretnozatieno profana grane GundulievPetrinja PETRINJA Sisako-mo
Z-1918 Zgrada star nepokretnozatieno profana grane GundulievPetrinja PETRINJA Sisako-mo
Z-1598 Gradska munepokretnozatieno profana grane Kapetana KPetrinja PETRINJA Sisako-mo
Z-798 Zgrada, Na nepokretnozatieno profana grane Nazorova 0Petrinja PETRINJA Sisako-mo
Z-1600 Zgrada, Tr nepokretnozatieno profana grane Trg Franje Petrinja PETRINJA Sisako-mo
Z-2122 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Petrinja PETRINJA Sisako-mo
Z-1597 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Petrinja PETRINJA Sisako-mo
Z-1594 Stara klaon nepokretnozatieno profana grane Petrinja PETRINJA Sisako-mo
Z-3657 Zgrada Vinonepokretnozatieno profana grane Petrinja PETRINJA Sisako-mo
Z-1596 Zgrada elj nepokretnozatieno profana grane Petrinja PETRINJA Sisako-mo
Z-1505 Inventar ka pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Donja Gra POPOVAASisako-mo
Z-1921 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Donja Gra POPOVAASisako-mo
Z-1922 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne Gornja Jele POPOVAASisako-mo
Z-4413 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane k.br. 190 Osekovo POPOVAASisako-mo
Z-3656 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Osekovo POPOVAASisako-mo
Z-1393 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Osekovo POPOVAASisako-mo
Z-2836 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane ZagrebakaPopovaa POPOVAASisako-mo
Z-3160 Cjelina koj nepokretnozatieno profana grane Popovaa POPOVAASisako-mo
Z-2918 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Popovaa POPOVAASisako-mo
Z-4409 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Struec 217Struec POPOVAASisako-mo
Z-2415 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Voloder POPOVAASisako-mo
Z-2837 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Voloder POPOVAASisako-mo
RZG-0444- Crkva sv. Ili nepokretnozatieno sakralna gr ne Javnica DVOR Sisako-mo
ROS-0514- Crkva sv. T nepokretnozatieno sakralna gr ne Lovska NOVSKA Sisako-mo
ROS-0245- Crkva sv. T nepokretnozatieno sakralna gr ne Raji NOVSKA Sisako-mo
RZG-0434- Crkva sv. L nepokretnozatieno sakralna gr ne StrossmayePetrinja PETRINJA Sisako-mo
Z-5276 Kompleks nepokretnozatieno sakralno-prne Preloica SISAK Sisako-mo
RZG-0442- Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Ljeskovac DVOR Sisako-mo
Z-796 Gradska vij nepokretnozatieno profana grane GundulievPetrinja PETRINJA Sisako-mo
Z-797 Zgrada, Manepokretnozatieno profana grane Matije GupPetrinja PETRINJA Sisako-mo
Z-805 Zgrada, Str nepokretnozatieno profana grane StrossmayePetrinja PETRINJA Sisako-mo
Z-814 Stari magis nepokretnozatieno profana grane StrossmayePetrinja PETRINJA Sisako-mo
Z-815 Zgrada, Turnepokretnozatieno profana grane Turkulinov Petrinja PETRINJA Sisako-mo
Z-816 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Cerje LetovLEKENIK Sisako-mo
Z-1415 Crkva sv. P nepokretnozatieno sakralna gr ne Groblje Taborite PETRINJA Sisako-mo
Z-1416 Crkva Uznesnepokretnozatieno sakralna gr ne Gora PETRINJA Sisako-mo
Z-1443 Kurija na nepokretnozatieno sakralno-prne Donji put Mala Goric PETRINJA Sisako-mo
Z-1445 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne Gora PETRINJA Sisako-mo
Z-1446 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne Moenica PETRINJA Sisako-mo
Z-1447 Crkva sv. Ili nepokretnozatieno sakralna gr ne Blinja PETRINJA Sisako-mo
Z-1448 Kapela Glavnepokretnozatieno sakralna gr ne Pecki PETRINJA Sisako-mo
Z-847 Oltarna pal pokretno k zatieno sakralni/re ne null abar ABAR Primorsko-
Z-4606 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null abar ABAR Primorsko-
Z-791 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane avle, kbr. avle AVLE Primorsko-
Z-792 ebuharovanepokretnozatieno profana grane avle kbr. avle AVLE Primorsko-
Z-2348 Tora-mlin nepokretnozatieno profana grane unski 11 unski MALI LOINPrimorsko-
Z-4058 Umijee izrnematerija zatieno tradicijski ne null Delnice DELNICE Primorsko-
Z-1957 Reljef sv. pokretno k zatieno sakralni/re ne null Dobrinj DOBRINJ Primorsko-
Z-849 Pokaznica izpokretno k zatieno sakralni/re ne null Dramalj CRIKVENIC Primorsko-
Z-2210 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Filozii CRES Primorsko-
Z-2930 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Fuine FUINE Primorsko-
Z-3031 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Fuine FUINE Primorsko-
Z-4512 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Gerovo ABAR Primorsko-
Z-1998 Crkva sv. H nepokretnozatieno sakralna gr ne Gerovo ABAR Primorsko-
Z-834 Kompleks cnepokretnozatieno sakralno-prne Gerovo ABAR Primorsko-
Z-2595 Crkva sv. Lunepokretnozatieno sakralna gr ne Goreti BROD MORPrimorsko-
Z-4222 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Griane-Be VINODOLSKPrimorsko-
Z-1859 Ladanjski s nepokretnozatieno profana grane Podudni AVLE Primorsko-
Z-2935 Arheolokanepokretnozatieno arheolokane null Grobnik AVLE Primorsko-
Z-2597 Crkva sv. L nepokretnozatieno sakralna gr ne Hrib ABAR Primorsko-
Z-12 Vila Mnz, nepokretnozatieno profana grane Liburnijska Iii OPATIJA Primorsko-
Z-3109 Mletaka k nepokretnozatieno profana grane Ilovik MALI LOINPrimorsko-
Z-47 Antiki br nepokretnozatieno arheolokane null Ilovik MALI LOINPrimorsko-
Z-2735 Arheolokanepokretnozatieno arheolokane null Jadranovo CRIKVENIC Primorsko-
Z-1989 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Jelenje JELENJE Primorsko-
Z-1954 Oltar sv. Kripokretno k zatieno sakralni/re ne null Jurandvor BAKA Primorsko-
Z-1951 Ulomci oltarpokretno k zatieno sakralni/re ne null Jurandvor BAKA Primorsko-
Z-4275 Blok upravl pokretno k zatieno znanost i t ne null Jurdani MATULJI Primorsko-
Z-3033 Franjevakinepokretnozatieno sakralno-prne Kampor RAB Primorsko-
Z-2205 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Jurjenii Kastav KASTAV Primorsko-
Z-1991 Crekvina-n nepokretnozatieno sakralna gr ne Kastav KASTAV Primorsko-
Z-2207 Crkva sv. Lunepokretnozatieno sakralna gr ne na groblju Kastav KASTAV Primorsko-
Z-2206 Crkva Sv. Trnepokretnozatieno sakralna gr ne Trg LokvinaKastav KASTAV Primorsko-
Z-1992 Crkva sv. F nepokretnozatieno sakralna gr ne Kastav KASTAV Primorsko-
Z-3319 Zvonari - nematerija zatieno obiaji, ob da null Vie naselja -
Z-1769 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Klana KLANA Primorsko-
Z-1770 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne Klana KLANA Primorsko-
Z-1854 Crkva sv. R nepokretnozatieno sakralna gr ne Klana KLANA Primorsko-
Z-2670 Oltar sv. Ni pokretno k zatieno sakralni/re ne null Kraljevica KRALJEVIC Primorsko-
Z-4511 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Kraljevica KRALJEVIC Primorsko-
Z-3106 Franjevakinepokretnozatieno sakralno-prne Krk KRK Primorsko-
Z-3462 Inventar knjpokretno kuzatieno knjinina ne null Krk KRK Primorsko-
Z-846 Slika"Bogoro pokretno k zatieno sakralni/re ne null Krk KRK Primorsko-
Z-1386 Orgulje u k pokretno k zatieno glazbeni i ne null Krk KRK Primorsko-
Z-1791 Slika "Vee pokretno k zatieno sakralni/re ne null Krk KRK Primorsko-
Z-5024 Samostan trnepokretnozatieno sakralno-prne Glavotok Brzac KRK Primorsko-
RRI-0233-1Rodna kuanepokretnozatieno memorijalnne Ronjgi Vikovo VIKOVO Primorsko-
Z-6751 Kameni stupnepokretnozatieno memorijalnne Trg rijeke Rijeka RIJEKA Primorsko-
RRI-0376-1Stambeni onepokretnozatieno profana grane Risika VRBNIK Primorsko-
RRI-0219-1Breuljak s nepokretnozatieno memorijalnne Rukavac MATULJI Primorsko-
Z-5023 Kua Joze L nepokretnozatieno profana grane ex. Slavka JSelce CRIKVENIC Primorsko-
RZG-0188- Dvorac Sevenepokretnozatieno profana grane Severin na VRBOVSKOPrimorsko-
Z-5479 Rodna kuanepokretnozatieno memorijalnne Ugrini, Pan Bribir VINODOLSKPrimorsko-
RRI-0374-1Stambeni onepokretnozatieno profana grane Kuti 21 Gornji Kuti BROD MORPrimorsko-
Z-6684 Rodna kuanepokretnozatieno memorijalnne Brse MOENIPrimorsko-
Z-5032 Kua Srok, nepokretnozatieno profana grane Vikovo 23 Vikovo VIKOVO Primorsko-
Z-5034 Kua Lini, nepokretnozatieno profana grane kbr. 166 avle AVLE Primorsko-
RZG-0227- Manastir Gonepokretnozatieno sakralno-prne Gomirje VRBOVSKOPrimorsko-
Z-5335 Crkva sv. L nepokretnozatieno sakralno-prne Jurandvor BAKA Primorsko-
RRI-0371-1To (mlin z nepokretnozatieno profana grane Gostinjac DOBRINJ Primorsko-
RRI-0405-1Gradina Ba nepokretnozatieno arheolokane null Griane-Be VINODOLSKPrimorsko-
Z-5026 Crkva sv. K nepokretnozatieno sakralna gr ne Milohnii KRK Primorsko-
Z-5022 Crkva sv. Penepokretnozatieno sakralna gr ne Osojnik 02 Osojnik VRBOVSKOPrimorsko-
Z-99 Guvernerova nepokretnozatieno profana grane Muzejski trRijeka RIJEKA Primorsko-
Z-100 Zgrada Hrvanepokretnozatieno profana grane Verdijeva Rijeka RIJEKA Primorsko-
Z-102 Zgrada bivnepokretnozatieno profana grane Kreimirov Rijeka RIJEKA Primorsko-
Z-103 Zgrada bivnepokretnozatieno profana grane Kreimirov Rijeka RIJEKA Primorsko-
Z-104 Stari gradsknepokretnozatieno profana grane Trg Ivana K Rijeka RIJEKA Primorsko-
Z-106 Palazzo Modnepokretnozatieno profana grane Negrijeva 1Rijeka RIJEKA Primorsko-
Z-107 Bivi augus nepokretnozatieno sakralno-prne Trg Rijeke Rijeka RIJEKA Primorsko-
Z-108 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne Trg Rijeke Rijeka RIJEKA Primorsko-
Z-109 Zgrada bivnepokretnozatieno profana grane Trg Rijeke Rijeka RIJEKA Primorsko-
Z-110 Villa Rozali nepokretnozatieno profana grane Ive Kaline Opatija OPATIJA Primorsko-
Z-111 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Lovran LOVRAN Primorsko-
Z-112 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Kastav KASTAV Primorsko-
Z-113 Kompleks knepokretnozatieno profana grane Grobnik AVLE Primorsko-
Z-114 Kompleks Knepokretnozatieno profana grane Bakar BAKAR Primorsko-
Z-115 Katel "Zrinnepokretnozatieno profana grane Brod na Ku DELNICE Primorsko-
Z-116 Hotel "Thernepokretnozatieno profana grane Crikvenica CRIKVENIC Primorsko-
Z-117 Hotel "Miranepokretnozatieno profana grane Bana JelaiCrikvenica CRIKVENIC Primorsko-
Z-118 Zgrada Lonnepokretnozatieno profana grane Goranska 1Skrad SKRAD Primorsko-
Z-119 Ranokransnepokretnozatieno sakralno-prne Osor MALI LOINPrimorsko-
Z-120 Gradska vij nepokretnozatieno profana grane Osor MALI LOINPrimorsko-
Z-121 Crkva sv. G nepokretnozatieno sakralna gr ne Osor MALI LOINPrimorsko-
Z-122 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Osor MALI LOINPrimorsko-
Z-123 Biskupski d nepokretnozatieno sakralno-prne Osor 6 Osor MALI LOINPrimorsko-
Z-124 Ruevine crnepokretnozatieno sakralno-prne Bijar Osor MALI LOINPrimorsko-
Z-125 Gradska lonepokretnozatieno profana grane Trg Franje Cres CRES Primorsko-
Z-126 Venecijansknepokretnozatieno profana grane Put forteceCres CRES Primorsko-
Z-127 Crkva sv. Iz nepokretnozatieno sakralna gr ne Ulica sv. Si Cres CRES Primorsko-
Z-128 Palaa Arsanepokretnozatieno profana grane Ribarska 7 Cres CRES Primorsko-
Z-129 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Ante Tento Cres CRES Primorsko-
Z-130 Samostan (rnepokretnozatieno sakralno-prne Porozina Porozina CRES Primorsko-
Z-131 Katel nepokretnozatieno profana grane Krk KRK Primorsko-
Z-132 esterokutnnepokretnozatieno profana grane Krk KRK Primorsko-
Z-133 Kompleks Ka nepokretnozatieno sakralno-prne Krk KRK Primorsko-
Z-134 Kompleks Fnepokretnozatieno sakralno-prne Koljun Punat PUNAT Primorsko-
Z-135 Crkva sv. D nepokretnozatieno sakralna gr ne Korni KRK Primorsko-
Z-136 Crkva sv. Junepokretnozatieno sakralna gr ne Vrbnik VRBNIK Primorsko-
Z-137 Franjevak nepokretnozatieno sakralno-prne Porat MALINSKA Primorsko-
Z-138 Kneeva panepokretnozatieno profana grane Trg Munici Rab RAB Primorsko-
Z-139 Katedrala s nepokretnozatieno sakralna gr ne Poljanica Rab RAB Primorsko-
Z-140 Veli zvonik nepokretnozatieno sakralna gr ne Rab RAB Primorsko-
Z-141 Palaa Niminepokretnozatieno profana grane Donja ulicaRab RAB Primorsko-
Z-142 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Rab RAB Primorsko-
Z-143 Ostaci crkv nepokretnozatieno sakralno-prne Gornja ulic Rab RAB Primorsko-
Z-144 Samostan be nepokretnozatieno sakralno-prne Supetarska RAB Primorsko-
Z-145 Kua agar nepokretnozatieno profana grane Goranska 1Prezid ABAR Primorsko-
Z-146 Kua Vesel nepokretnozatieno profana grane Goranska 3Prezid ABAR Primorsko-
Z-147 Kua Dela,nepokretnozatieno profana grane Delai 1 Delai BROD MORPrimorsko-
Z-148 Kua Oaninepokretnozatieno profana grane Delai 8 Delai BROD MORPrimorsko-
Z-149 Mlin za masnepokretnozatieno profana grane Orlec Orlec CRES Primorsko-
Z-150 Stambena znepokretnozatieno profana grane Supilova 9 Delnice DELNICE Primorsko-
Z-151 To - mlin nepokretnozatieno profana grane uvala Pazd Dramalj CRIKVENIC Primorsko-
Z-152 Stupa za sunepokretnozatieno profana grane Draga Ba BAKA Primorsko-
Z-153 Kua irola nepokretnozatieno profana grane Vikovo 23 Vikovo VIKOVO Primorsko-
Z-154 To - mlin nepokretnozatieno profana grane Moenice Moenice MOENIPrimorsko-
Z-165 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralno-prne Martinic CRES Primorsko-
Z-166 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne Vrbnik VRBNIK Primorsko-
Z-340 Gradska palnepokretnozatieno profana grane Uarska 02 Rijeka RIJEKA Primorsko-
Z-342 Katel Trsa nepokretnozatieno profana grane Petra Zrins Rijeka RIJEKA Primorsko-
Z-343 Crkva sv. Junepokretnozatieno sakralna gr ne Lovran LOVRAN Primorsko-
Z-344 Zvonik up nepokretnozatieno sakralna gr ne Dobrinj DOBRINJ Primorsko-
Z-345 Kompleks binepokretnozatieno sakralno-prne Crikvenica CRIKVENIC Primorsko-
Z-346 To, Stara nepokretnozatieno profana grane Stara placa Punat PUNAT Primorsko-
Z-347 Svjetionik nepokretnozatieno profana grane Kraljevica KRALJEVIC Primorsko-
Z-784 Crkva i samnepokretnozatieno sakralno-prne Trg sv. Fra Cres CRES Primorsko-
Z-786 Crkva Majkenepokretnozatieno sakralna gr ne Krk KRK Primorsko-
Z-788 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralno-prne Park SvetogOpatija OPATIJA Primorsko-
Z-789 Novi grad Znepokretnozatieno profana grane Kraljevica KRALJEVIC Primorsko-
Z-790 Stari grad nepokretnozatieno sakralno-prne Kraljevica KRALJEVIC Primorsko-
Z-793 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Gostinjac Gostinjac DOBRINJ Primorsko-
Z-794 To, Brse nepokretnozatieno profana grane Brse bb Brse MOENIPrimorsko-
Z-795 To, Orlec nepokretnozatieno profana grane Orlec 7 Orlec CRES Primorsko-
Z-824 Katedrala s nepokretnozatieno sakralna gr ne Grivica 11 Rijeka RIJEKA Primorsko-
Z-1151 Franjevak nepokretnozatieno sakralno-prne Rijeka RIJEKA Primorsko-
Z-1342 Crkva Uznesnepokretnozatieno sakralna gr ne ure poreRijeka RIJEKA Primorsko-
Z-5194 Urbanistiknepokretnozatieno kulturno-pone Bakar BAKAR Primorsko-
Z-5290 Etnografskanepokretnozatieno kulturno-pone Bakar BAKAR Primorsko-
Z-6682 Etnografskanepokretnozatieno kulturno-pone Bakarac KRALJEVIC Primorsko-
Z-5214 Ruralna cje nepokretnozatieno kulturno-pone Griane-Be VINODOLSKPrimorsko-
RRI-0222-1Etnozona Svnepokretnozatieno kulturno-pone Brod MoravBROD MORPrimorsko-
RRI-0395-1Etnozona Kunepokretnozatieno kulturno-pone Gornji Kuti BROD MORPrimorsko-
RRI-0326-1Ruralna cje nepokretnozatieno kulturno-pone Dolovo DOBRINJ Primorsko-
RRI-0367-1Etnografsk nepokretnozatieno kulturno-pone Dolovo DOBRINJ Primorsko-
RRI-0199-1Etnozona Dnepokretnozatieno kulturno-pone Dolu BROD MORPrimorsko-
Z-5469 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Draga Ba BAKA Primorsko-
RRI-0424-1Etnozona Svnepokretnozatieno kulturno-pone Draga Ba BAKA Primorsko-
RRI-0321-1Ruralna cje nepokretnozatieno kulturno-pone Gabonjin DOBRINJ Primorsko-
Z-5503 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Jurandvor BAKA Primorsko-
RRI-0319-1Etnozona nanepokretnozatieno kulturno-pone iii DOBRINJ Primorsko-
RRI-0278-1Ruralna cje nepokretnozatieno kulturno-pone Delai BROD MORPrimorsko-
RRI-0365-1Etnozona Denepokretnozatieno kulturno-pone Delai BROD MORPrimorsko-
Z-5303 Ruralna cje nepokretnozatieno kulturno-pone Brzac KRK Primorsko-
RRI-0390-1Ruralna cje nepokretnozatieno kulturno-pone Colnari BROD MORPrimorsko-
Z-5331 Ruralna cje nepokretnozatieno kulturno-pone Klimno DOBRINJ Primorsko-
Z-5332 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Korni KRK Primorsko-
RRI-0341-1Etnoloka nepokretnozatieno kulturno-pone Kras DOBRINJ Primorsko-
Z-5178 Ruralna cjelnepokretnozatieno kulturno-pone Linardii KRK Primorsko-
Z-5090 Ruralna cje nepokretnozatieno kulturno-pone Mala Uka OPATIJA Primorsko-
RRI-0209-1Urbana cjelnepokretnozatieno kulturno-pone Mali Loinj MALI LOINPrimorsko-
Z-5615 Ruralna kulnepokretnozatieno kulturno-pone Milohnii KRK Primorsko-
Z-5299 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone MoenikaMOENIPrimorsko-
Z-5087 Kulturno ponepokretnozatieno kulturno-pone Novi VinodoNOVI VINOPrimorsko-
RRI-0189-1Skupina go nepokretnozatieno kulturno-pone Omialj OMIALJ Primorsko-
RRI-0379-1Etnozona Rinepokretnozatieno kulturno-pone Risika VRBNIK Primorsko-
RRI-0397-1Ruralna cjelnepokretnozatieno kulturno-pone Risika VRBNIK Primorsko-
RRI-0396-1Etnozona Panepokretnozatieno kulturno-pone Risika VRBNIK Primorsko-
RRI-0316-1Ruralna cje nepokretnozatieno kulturno-pone Rukavac MATULJI Primorsko-
Z-5089 Ruralna cje nepokretnozatieno kulturno-pone Crikvenica CRIKVENIC Primorsko-
Z-5541 Ruralna kulnepokretnozatieno kulturno-pone Susak MALI LOINPrimorsko-
RRI-0402-1Ruralna cjelnepokretnozatieno kulturno-pone Sveti Vid-MMALINSKA Primorsko-
RRI-0368-1Etnozona Mnepokretnozatieno kulturno-pone Sveti Vid-MMALINSKA Primorsko-
RRI-0399-1Etnozona Sernepokretnozatieno kulturno-pone Sveti Vid-MMALINSKA Primorsko-
RRI-0221-1Ruralna cje nepokretnozatieno kulturno-pone Veli Brgud MATULJI Primorsko-
RRI-0210-1Urbana cjelnepokretnozatieno kulturno-pone Veli Loinj MALI LOINPrimorsko-
Z-6885 Ruralna cje nepokretnozatieno kulturno-pone Velika Len DELNICE Primorsko-
RRI-0315-1Etnografsk nepokretnozatieno kulturno-pone Poljica KRK Primorsko-
RRI-0314-1Etnografsk nepokretnozatieno kulturno-pone Malinska MALINSKA Primorsko-
RRI-0362-1Ruralna cje nepokretnozatieno kulturno-pone Praputnjak BAKAR Primorsko-
RRI-0383-1Etnozona P nepokretnozatieno kulturno-pone Praputnjak BAKAR Primorsko-
RRI-0262-1Ruralna cje nepokretnozatieno kulturno-pone Prezid ABAR Primorsko-
RRI-0202-1Ruralna cje nepokretnozatieno kulturno-pone Punat PUNAT Primorsko-
RRI-0398-1Etnozona Mnepokretnozatieno kulturno-pone Vrbnik VRBNIK Primorsko-
Z-5096 Ruralna cje nepokretnozatieno kulturno-pone Zagore MOENIPrimorsko-
RRI-0328-1Ruralna cje nepokretnozatieno kulturno-pone upanje DOBRINJ Primorsko-
Z-2006 Povijesna unepokretnozatieno kulturno-pone Omialj OMIALJ Primorsko-
Z-2682 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Dobrinj DOBRINJ Primorsko-
Z-2683 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Predoica CRES Primorsko-
Z-2684 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Krk KRK Primorsko-
Z-2685 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Cres CRES Primorsko-
Z-2686 Kulturno -pnepokretnozatieno kulturno-pone Lubenice CRES Primorsko-
Z-2687 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Kastav KASTAV Primorsko-
Z-2688 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Beli CRES Primorsko-
Z-2689 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Orlec CRES Primorsko-
Z-2690 Urbanistiknepokretnozatieno kulturno-pone Opatija OPATIJA Primorsko-
Z-2691 Kulturno - nepokretnozatieno kulturno-pone Rijeka RIJEKA Primorsko-
Z-2692 Urbanistiknepokretnozatieno kulturno-pone Brse MOENIPrimorsko-
Z-2693 Povijesna unepokretnozatieno kulturno-pone Veprinac OPATIJA Primorsko-
Z-2694 Povijesna unepokretnozatieno kulturno-pone Moenice MOENIPrimorsko-
Z-2695 Povijesna c nepokretnozatieno kulturno-pone Lovran LOVRAN Primorsko-
Z-2696 Povijesna unepokretnozatieno kulturno-pone Opatija OPATIJA Primorsko-
Z-2697 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Crikvenica CRIKVENIC Primorsko-
Z-2698 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Vrbnik VRBNIK Primorsko-
Z-2699 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Baka BAKA Primorsko-
Z-2700 Povijesna unepokretnozatieno kulturno-pone Rab RAB Primorsko-
Z-3081 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Osor MALI LOINPrimorsko-
RRI-0282 Podmorsko nepokretnozatieno arheolokane null Barbat na RAB Primorsko-
RRI-0384 Podmorsko nepokretnozatieno arheolokane null Baka BAKA Primorsko-
Z-5306 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Baka BAKA Primorsko-
RRI-0309 Podmorsko nepokretnozatieno arheolokane null Mali Loinj MALI LOINPrimorsko-
RRI-0179 Podmorske nepokretnozatieno arheolokane null Cres CRES Primorsko-
RRI-0177 Podmorske nepokretnozatieno arheolokane null Krk KRK Primorsko-
Z-49 Ostaci tegunepokretnozatieno arheolokane null Mali Loinj MALI LOINPrimorsko-
RRI-0310 Podmorsko nepokretno
a zatieno arheolokane null Martinic CRES Primorsko-
Z-5016 Kompleks Mnepokretnozatieno arheolokane null Omialj OMIALJ Primorsko-
RRI-0306 Podmorska nepokretnozatieno arheolokane null Pernat CRES Primorsko-
RRI-0178 Podmorska nepokretnozatieno arheolokane null Supetarska RAB Primorsko-
RRI-0364 Podmorsko nepokretnozatieno arheolokane null Stara BakaPUNAT Primorsko-
Z-22 Antiki bro nepokretnozatieno arheolokane null Susak MALI LOINPrimorsko-
Z-36 Antiki br nepokretnozatieno arheolokane null Unije MALI LOINPrimorsko-
Z-5259 Skulptura " pokretno k zatieno sakralni/re ne null Cres CRES Primorsko-
Z-6653 Barokno zvopokretno k zatieno sakralni/re ne null Vrana CRES Primorsko-
RRI-122 Knjinica B pokretno kuzatieno knjinina ne null Rijeka RIJEKA Primorsko-
RRI-161 Knjinica F pokretno kuzatieno knjinina ne null Rijeka RIJEKA Primorsko-
RRI-33 Graa Sveupokretno kuzatieno knjinina ne null Rijeka RIJEKA Primorsko-
RRI-55 Zbirka slik pokretno kuzatieno ostalo ne null Rijeka RIJEKA Primorsko-
RRI-61 Privatna zb pokretno kuzatieno ostalo ne null Rijeka RIJEKA Primorsko-
RRI-71 Riznica crkvpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Rijeka RIJEKA Primorsko-
R-86 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Rijeka RIJEKA Primorsko-
RRI-92 Etnografsk pokretno k zatieno etnografsk ne null Rijeka RIJEKA Primorsko-
RRI-96 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Rijeka RIJEKA Primorsko-
R-32 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Rti VRBOVSKOPrimorsko-
RRI-112 amac tipa pokretno k zatieno znanost i t ne null Selce CRIKVENIC Primorsko-
RRI-10 Etnografskapokretno kuzatieno etnografsk ne null Supetarska RAB Primorsko-
Z-5269 Zvono iz cr pokretno k zatieno sakralni/re ne null ilo DOBRINJ Primorsko-
RRI-6 ara za vodpokretno k zatieno arheolokane null krljevo BAKAR Primorsko-
Z-5272 Valunska p pokretno k zatieno arheolokane null Valun CRES Primorsko-
RRI-115 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Veli Loinj MALI LOINPrimorsko-
RRI-69 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Veli Loinj MALI LOINPrimorsko-
Z-5273 Oltar sv. Iv pokretno k zatieno sakralni/re ne null Vrbnik VRBNIK Primorsko-
R-157 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Vrbnik VRBNIK Primorsko-
RRI-39 Suknja pokretno k zatieno etnografsk ne null Vrbnik VRBNIK Primorsko-
RRI-7 Zbirka etn pokretno kuzatieno etnografsk ne null Vrbnik VRBNIK Primorsko-
Z-6749 Knjinica obpokretno kuzatieno knjinina ne null Vrbnik VRBNIK Primorsko-
RRI-37 Kovanica pokretno k zatieno etnografsk ne null Zamost ABAR Primorsko-
RRI-94 Arheoloka pokretno kuzatieno arheolokane null Baka BAKA Primorsko-
R-66 Inventar crkpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Bribir VINODOLSKPrimorsko-
RRI-50 Inventar crkpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Brse MOENIPrimorsko-
RRI-72 Zbirka iz C pokretno k zatieno muzejska gne null Cres CRES Primorsko-
RRI-93 Arheoloka pokretno kuzatieno arheolokane null Cres CRES Primorsko-
RRI-22 To - mlin i pokretno k zatieno etnografsk ne null Dobrinj DOBRINJ Primorsko-
RRI-98 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Dobrinj DOBRINJ Primorsko-
Z-6651 Pokaznica i pokretno k zatieno sakralni/re ne null Hreljin BAKAR Primorsko-
RRI-29 Torkula - p pokretno k zatieno etnografsk ne null Griane-Be VINODOLSKPrimorsko-
RRI-30 Kameni dijepokretno k zatieno etnografsk ne null Griane-Be VINODOLSKPrimorsko-
Z-5275 Poliptih iz pokretno k zatieno sakralni/re ne null Kampor RAB Primorsko-
RRI-90 Etnografskapokretno kuzatieno etnografsk ne null Kampor RAB Primorsko-
RRI-166 Kip sv. Ant pokretno k zatieno sakralni/re ne null Klana KLANA Primorsko-
Z-5260 Drveni reta pokretno k zatieno sakralni/re ne null Klimno DOBRINJ Primorsko-
R-70 Arheoloka pokretno kuzatieno arheolokane null Kraljevica KRALJEVIC Primorsko-
Z-5266 Srebrna palpokretno k zatieno sakralni/re ne null Krk KRK Primorsko-
Z-5277 Poliptih sv. pokretno k zatieno sakralni/re ne null Krk KRK Primorsko-
RRI-158 Inventar ka pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Krk KRK Primorsko-
RRI-109 Drveni oltarpokretno k zatieno sakralni/re ne null Lovran LOVRAN Primorsko-
R-52 Inventar crkpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Lovran LOVRAN Primorsko-
RRI-126 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Lubenice CRES Primorsko-
Z-6655 Pokaznica pokretno k zatieno sakralni/re ne null Ledenice NOVI VINOPrimorsko-
Z-6224 Muzejska g pokretno k zatieno muzejska gne null Mali Loinj MALI LOINPrimorsko-
RRI-35 Etnografskapokretno kuzatieno etnografsk ne null Miletii MALINSKA Primorsko-
R-114 Etnografskapokretno kuzatieno etnografsk ne null Nerezine MALI LOINPrimorsko-
R-34 Etnografskapokretno kuzatieno etnografsk ne null Nerezine MALI LOINPrimorsko-
RRI-142 Inventar crkpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Novi VinodoNOVI VINOPrimorsko-
RRI-104 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Omialj OMIALJ Primorsko-
Z-5261 Oltar sv. I pokretno k zatieno sakralni/re ne null Omialj OMIALJ Primorsko-
RRI-19 Naslonja pokretno k zatieno ostalo ne null Opatija OPATIJA Primorsko-
RRI-20 Dva stolca pokretno k zatieno ostalo ne null Opatija OPATIJA Primorsko-
RRI-54 etiri skulp pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Opatija OPATIJA Primorsko-
RRI-24 Suknja-sarzpokretno k zatieno etnografsk ne null Orlec CRES Primorsko-
RRI-25 Muko svadpokretno k zatieno etnografsk ne null Orlec CRES Primorsko-
RRI-26 Kaban - mupokretno k zatieno etnografsk ne null Orlec CRES Primorsko-
RRI-31 Bragee - pokretno k zatieno etnografsk ne null Orlec CRES Primorsko-
R-58 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Osor MALI LOINPrimorsko-
Z-5274 Poliptih gl pokretno k zatieno sakralni/re ne null Porat MALINSKA Primorsko-
Z-5271 Poliptih gl pokretno k zatieno sakralni/re ne null Krk KRK Primorsko-
RRI-8 Etnografskapokretno kuzatieno etnografsk ne null Krk KRK Primorsko-
Z-5264 Slika "Bogopokretno k zatieno sakralni/re ne null Rab RAB Primorsko-
Z-5270 etiri pozl pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Rab RAB Primorsko-
Z-5265 40 fragmena pokretno k zatieno knjinina ne null Rab RAB Primorsko-
Z-5258 Oltarna slikpokretno k zatieno sakralni/re ne null Rab RAB Primorsko-
RRI-141 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Rab RAB Primorsko-
RRI-60 Arheoloka pokretno kuzatieno arheolokane null Rab RAB Primorsko-
RRI-11 Keramika pokretno k zatieno arheolokane null Rijeka RIJEKA Primorsko-
RRI-116 Muzejska g pokretno k zatieno muzejska gne null Rijeka RIJEKA Primorsko-
RRI-1 Drveni nampokretno kuzatieno ostalo ne null Rijeka RIJEKA Primorsko-
Z-1995 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Bakar-dio(SRIJEKA Primorsko-
Z-832 Palaa Maronepokretnozatieno profana grane Bakar BAKAR Primorsko-
Z-1792 Slika "Bogopokretno k zatieno sakralni/re ne null Krk KRK Primorsko-
Z-2170 Inventar popokretno kuzatieno sakralni/re ne null Krk KRK Primorsko-
Z-2671 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Krk KRK Primorsko-
Z-830 Kasnoanti nepokretnozatieno profana grane Vela placa Krk KRK Primorsko-
Z-1773 Crkva sv. Junepokretnozatieno sakralna gr ne Lisac KLANA Primorsko-
Z-2728 Arheolokanepokretnozatieno arheolokane null Lovranska LOVRAN Primorsko-
Z-2934 Arheoloka nepokretnozatieno arheolokane null Loznati CRES Primorsko-
Z-1851 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Lubenice CRES Primorsko-
Z-1990 upnika k nepokretnozatieno sakralno-prne Lubenice CRES Primorsko-
Z-2171 Drveni kip pokretno k zatieno sakralni/re ne null Lubenice CRES Primorsko-
Z-4605 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Lukovdol VRBOVSKOPrimorsko-
Z-2729 Arheolokanepokretnozatieno arheolokane null Mala Uka OPATIJA Primorsko-
Z-4428 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Male DrageBROD MORPrimorsko-
Z-1986 Crkva sv. D nepokretnozatieno sakralna gr ne Male DrageBROD MORPrimorsko-
Z-2349 Arheolokanepokretnozatieno arheolokane null Mali Loinj MALI LOINPrimorsko-
Z-2350 Arheoloka nepokretnozatieno arheolokane null Mali Loinj MALI LOINPrimorsko-
Z-3068 Kip "Apoks pokretno k zatieno arheolokane null Mali Loinj MALI LOINPrimorsko-
Z-3404 Govor otok nematerija zatieno usmena predane null Susak MALI LOINPrimorsko-
Z-3418 Katel nepokretnozatieno profana grane Mali Loinj MALI LOINPrimorsko-
Z-87 Zgrada zbir nepokretnozatieno profana grane Vladimir G Mali Loinj MALI LOINPrimorsko-
Z-1685 Pomorska knepokretnozatieno profana grane Trg rtava Mali Loinj MALI LOINPrimorsko-
Z-48 Nalazite o nepokretnozatieno arheolokane null Mali Loinj MALI LOINPrimorsko-
Z-4604 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Mali Loinj MALI LOINPrimorsko-
Z-1401 Stambeni onepokretnozatieno profana grane Sveti Vid-MMALINSKA Primorsko-
Z-1958 Inventar Fr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Brzac KRK Primorsko-
Z-836 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Punta Kria MALI LOINPrimorsko-
Z-3712 Pokretna elpokretno k zatieno znanost i t ne null Matulji MATULJI Primorsko-
Z-2932 Arheoloka nepokretnozatieno arheolokane null Merag CRES Primorsko-
Z-1985 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Moravika BROD MORPrimorsko-
Z-2733 Arheolokanepokretnozatieno arheolokane null MoenikaMOENIPrimorsko-
Z-1225 Slika "Bogopokretno k zatieno sakralni/re ne null Nerezine MALI LOINPrimorsko-
Z-3107 Kula Kolananepokretnozatieno profana grane Nerezine MALI LOINPrimorsko-
Z-3954 Mlin za masnepokretnozatieno profana grane Nerezine MALI LOINPrimorsko-
Z-1952 Triptih "Bl pokretno k zatieno sakralni/re ne null Sveti Jakov MALI LOINPrimorsko-
Z-4720 Drveni motopokretno k zatieno znanost i t ne null Nerezine MALI LOINPrimorsko-
Z-15 Olupina nj nepokretnozatieno arheolokane null Novi VinodoNOVI VINOPrimorsko-
Z-840 Frankopansk nepokretnozatieno profana grane Novi VinodoNOVI VINOPrimorsko-
Z-2208 Crkva sv. Jonepokretnozatieno sakralna gr ne Omialj OMIALJ Primorsko-
Z-2209 Crkva sv. Junepokretnozatieno sakralna gr ne Omialj OMIALJ Primorsko-
Z-2345 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Omialj OMIALJ Primorsko-
Z-1688 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Omialj OMIALJ Primorsko-
Z-1774 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Omialj OMIALJ Primorsko-
Z-1775 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne Omialj OMIALJ Primorsko-
Z-1794 Zbirka kamepokretno kuzatieno arheolokane null Omialj OMIALJ Primorsko-
Z-2734 Arheolokanepokretnozatieno arheolokane null Omialj OMIALJ Primorsko-
Z-2937 Arheoloka nepokretnozatieno arheolokane null Omialj OMIALJ Primorsko-
Z-1853 Crkva Uznesnepokretnozatieno sakralna gr ne Omialj OMIALJ Primorsko-
Z-3699 Vila Kessel nepokretnozatieno profana grane Ulica Vladi Opatija OPATIJA Primorsko-
Z-839 Casino di Lenepokretnozatieno profana grane Ulica sv. Fl Opatija OPATIJA Primorsko-
Z-1844 Pastirski s nepokretnozatieno profana grane Orlec CRES Primorsko-
Z-1845 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Orlec CRES Primorsko-
Z-2211 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Orlec CRES Primorsko-
Z-1795 Dva kapitel pokretno k zatieno arheolokane null Osor MALI LOINPrimorsko-
Z-3110 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Osor MALI LOINPrimorsko-
Z-3420 Gradski be nepokretnozatieno profana grane Osor MALI LOINPrimorsko-
Z-77 Ostaci anti nepokretnozatieno arheolokane null Osor MALI LOINPrimorsko-
Z-785 Ruevine opnepokretnozatieno sakralno-prne Osor MALI LOINPrimorsko-
Z-838 Kompleks znepokretnozatieno profana grane Osor Osor MALI LOINPrimorsko-
Z-3953 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Veli Tri Osor MALI LOINPrimorsko-
Z-3210 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Osor MALI LOINPrimorsko-
Z-2721 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Pasjak MATULJI Primorsko-
Z-1856 Svjetionik nnepokretnozatieno profana grane Pernat CRES Primorsko-
Z-1857 Kapela sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne Pernat CRES Primorsko-
Z-37 Antiki br nepokretnozatieno arheolokane null Pernat CRES Primorsko-
Z-1979 Kua i gos nepokretnozatieno profana grane Antuna MuPlece ABAR Primorsko-
Z-2598 Crkva Presvnepokretnozatieno sakralna gr ne Plece ABAR Primorsko-
Z-2722 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Poljica KRK Primorsko-
Z-1955 Kip "Sv. Mapokretno k zatieno sakralni/re ne null Porat MALINSKA Primorsko-
Z-1858 Svjetionik nepokretnozatieno profana grane Porozina CRES Primorsko-
Z-1987 Crkva sv. V nepokretnozatieno sakralna gr ne Prezid ABAR Primorsko-
Z-1372 Inventar sa pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Krk KRK Primorsko-
Z-1373 Skulptura " pokretno k zatieno sakralni/re ne null Krk KRK Primorsko-
Z-1374 Slika "Rasp pokretno k zatieno sakralni/re ne null Krk KRK Primorsko-
Z-1375 Slika "Sv. pokretno k zatieno sakralni/re ne null Krk KRK Primorsko-
Z-1377 Slika "Isus pokretno k zatieno sakralni/re ne null Krk KRK Primorsko-
Z-1378 Retabl "Pie pokretno k zatieno sakralni/re ne null Krk KRK Primorsko-
Z-3108 Gospodarsko nepokretnozatieno sakralno-prne Punta Kria MALI LOINPrimorsko-
Z-2204 Crkva Sv. Krnepokretnozatieno sakralna gr ne Gornja ulic Rab RAB Primorsko-
Z-1994 Benediktinsnepokretnozatieno sakralno-prne Ivana Rabl Rab RAB Primorsko-
Z-1953 Oltar sv. A pokretno k zatieno sakralni/re ne null Rab RAB Primorsko-
Z-1956 Pala sv. Do pokretno k zatieno sakralni/re ne null Rab RAB Primorsko-
Z-2875 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Rab RAB Primorsko-
Z-3787 Zbirka inku pokretno kuzatieno knjinina ne null Kampor RAB Primorsko-
Z-558 Poliptih "R pokretno k zatieno sakralni/re ne null Rab RAB Primorsko-
Z-1427 Palaa Adr nepokretnozatieno profana grane Riva 16 Rijeka RIJEKA Primorsko-
Z-2187 Luka skladnepokretnozatieno profana grane BudimpetaRijeka RIJEKA Primorsko-
Z-101 Zgrada Fil nepokretnozatieno profana grane Korzo 28 Rijeka RIJEKA Primorsko-
Z-105 Villa nadvo nepokretnozatieno profana grane Park NikoleRijeka RIJEKA Primorsko-
Z-155 Sudbena palnepokretnozatieno profana grane rtava fai Rijeka RIJEKA Primorsko-
Z-1860 Crkve sv. R nepokretnozatieno sakralna gr ne Rijeka RIJEKA Primorsko-
Z-2188 Luka skladinepokretnozatieno profana grane Rijeka RIJEKA Primorsko-
Z-2191 Cjelina arh pokretno kuzatieno arhivska g ne null Rijeka RIJEKA Primorsko-
Z-2726 Kulturno-ponepokretnozatieno memorijalnne Rijeka RIJEKA Primorsko-
Z-2936 Arheoloka nepokretnozatieno arheolokane null Rijeka RIJEKA Primorsko-
Z-2982 Motorni br pokretno k zatieno znanost i t ne null Rijeka RIJEKA Primorsko-
Z-3032 Zgrada Cell nepokretnozatieno profana grane Tizanova 9 Rijeka RIJEKA Primorsko-
Z-3233 Dva dizala zpokretno k zatieno znanost i t ne null Rijeka RIJEKA Primorsko-
Z-341 Sinagoga nepokretnozatieno sakralna gr ne Ivana Filip Rijeka RIJEKA Primorsko-
Z-3460 Tri komada pokretno kuzatieno znanost i t ne null Rijeka RIJEKA Primorsko-
Z-3700 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne BudiinovaRijeka RIJEKA Primorsko-
Z-3915 Muzej modepokretno k zatieno muzejska gne null Rijeka RIJEKA Primorsko-
Z-3955 Zgrada Baknepokretnozatieno profana grane Milana SmoRijeka RIJEKA Primorsko-
Z-3956 Vila Kramarnepokretnozatieno profana grane Franca Pre Rijeka RIJEKA Primorsko-
Z-3979 Strojevi bi pokretno kuzatieno znanost i t ne null Rijeka RIJEKA Primorsko-
Z-4207 Hotel Emigrnepokretnozatieno profana grane Milutina BaRijeka RIJEKA Primorsko-
Z-4271 Elektrine pokretno k zatieno znanost i t ne null Rijeka RIJEKA Primorsko-
Z-4272 Vagoni u vl pokretno kuzatieno znanost i t ne null Rijeka RIJEKA Primorsko-
Z-4273 Centralni b pokretno k zatieno znanost i t ne null Rijeka RIJEKA Primorsko-
Z-4274 Blok upravl pokretno k zatieno znanost i t ne null apjane MATULJI Primorsko-
Z-4438 Prirodoslovpokretno k zatieno muzejska gne null Rijeka RIJEKA Primorsko-
Z-4502 Stigler diz pokretno k zatieno znanost i t ne null Rijeka RIJEKA Primorsko-
Z-4558 Zgrada Venunepokretnozatieno profana grane Pomerio 2 Rijeka RIJEKA Primorsko-
Z-4718 Hotel Brist nepokretnozatieno profana grane Kreimirov Rijeka RIJEKA Primorsko-
Z-4719 "Rijeki ne nepokretnozatieno profana grane Trpimirova Rijeka RIJEKA Primorsko-
Z-782 Slika "Poklopokretno k zatieno sakralni/re ne null Rijeka RIJEKA Primorsko-
Z-783 Casa Venezinepokretnozatieno profana grane Dolac 07 Rijeka RIJEKA Primorsko-
Z-823 Zgrada "Teanepokretnozatieno profana grane Dolac 13 Rijeka RIJEKA Primorsko-
Z-825 Luko skladnepokretnozatieno profana grane Visinov gat Rijeka RIJEKA Primorsko-
Z-826 Mauzolej Gnepokretnozatieno memorijalnne Petra Kobe Rijeka RIJEKA Primorsko-
Z-827 Mauzolej Mnepokretnozatieno memorijalnne Petra Kobe Rijeka RIJEKA Primorsko-
Z-828 Mauzolej Wnepokretnozatieno memorijalnne Petra Kobe Rijeka RIJEKA Primorsko-
Z-845 Slike "Obit pokretno k zatieno likovna um ne null Rijeka RIJEKA Primorsko-
Z-2725 Kulturno-ponepokretnozatieno memorijalnne Petra Kobe Rijeka RIJEKA Primorsko-
Z-3780 Lansirna st nepokretnozatieno kulturno-pone Rijeka RIJEKA Primorsko-
Z-1849 Kapela Svihnepokretnozatieno sakralna gr ne Stivan CRES Primorsko-
Z-1852 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Stivan CRES Primorsko-
Z-1855 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Studena KLANA Primorsko-
Z-1218 Romaniko pr okretno k zatieno sakralni/re ne null Susak MALI LOINPrimorsko-
Z-1772 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne Suan DOBRINJ Primorsko-
Z-3978 Kip "Sv. Iva pokretno k zatieno sakralni/re ne null Sveti Ivan DOBRINJ Primorsko-
Z-2731 Arheoloka nepokretnozatieno arheolokane null Sveti Petar CRES Primorsko-
Z-1771 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Sveti Vid-MMALINSKA Primorsko-
Z-2669 Kameno krupokretno k zatieno ostalo ne null apjane MATULJI Primorsko-
Z-2723 Arheoloka nepokretnozatieno arheolokane null ilo DOBRINJ Primorsko-
Z-1999 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne imatovo BROD MORPrimorsko-
Z-1848 Crkva sv. V nepokretnozatieno sakralna gr ne kalnica KLANA Primorsko-
Z-50 Parobrod " nepokretnozatieno arheolokane null Unije MALI LOINPrimorsko-
Z-2730 Arheolokanepokretnozatieno arheolokane null Valun CRES Primorsko-
Z-1988 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Veli Brgud MATULJI Primorsko-
Z-1993 Crkva Bezgrnepokretnozatieno sakralna gr ne Veli Brgud MATULJI Primorsko-
Z-1814 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Veli Loinj MALI LOINPrimorsko-
Z-3419 Kula nepokretnozatieno profana grane Veli Loinj MALI LOINPrimorsko-
Z-4721 Istarska br pokretno k zatieno znanost i t ne null Veli Loinj MALI LOINPrimorsko-
Z-1846 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Vrana CRES Primorsko-
Z-1847 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Vrana CRES Primorsko-
Z-2212 Kapela sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne Vrana CRES Primorsko-
Z-3030 Crkva Majk nepokretnozatieno sakralna gr ne Vrata FUINE Primorsko-
Z-2484 Nekadanjanepokretnozatieno sakralna gr ne Vrbnik VRBNIK Primorsko-
Z-1512 Kip "Bogor pokretno k zatieno sakralni/re ne null Vrbnik VRBNIK Primorsko-
Z-2931 Arheoloka nepokretnozatieno arheolokane null Vrbnik VRBNIK Primorsko-
Z-1997 Kapela sv. I nepokretnozatieno sakralna gr ne Zamost ABAR Primorsko-
Z-2596 Crkva Majk nepokretnozatieno sakralna gr ne Zamost ABAR Primorsko-
Z-2399 Skulptura " pokretno k zatieno sakralni/re ne null Banjol RAB Primorsko-
Z-829 Utvrda sv. nepokretnozatieno arheolokane null Barbat na RAB Primorsko-
Z-2732 Arheoloka nepokretnozatieno arheolokane null Baka BAKA Primorsko-
Z-2933 Arheolokanepokretnozatieno arheolokane null Beli CRES Primorsko-
Z-2668 Drvorezbarepokretno k zatieno sakralni/re ne null Beli CRES Primorsko-
Z-1841 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Beli CRES Primorsko-
Z-1842 Crkva Prik nepokretnozatieno sakralna gr ne Beli CRES Primorsko-
Z-1843 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Beli CRES Primorsko-
Z-2600 Mlin za masnepokretnozatieno profana grane Beli 91 Beli CRES Primorsko-
Z-1766 Crkva Bezgrnepokretnozatieno sakralna gr ne Breza KLANA Primorsko-
Z-2724 Ostaci Fran nepokretnozatieno profana grane Bribir VINODOLSKPrimorsko-
Z-2400 Skulptura " pokretno k zatieno sakralni/re ne null Brod MoravBROD MORPrimorsko-
Z-1683 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralno-prne I.G. Kovai Brod MoravBROD MORPrimorsko-
Z-1789 Drveni kip pokretno k zatieno sakralni/re ne null Cres CRES Primorsko-
Z-1788 Drveni reljepokretno k zatieno sakralni/re ne null Cres CRES Primorsko-
Z-2169 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Cres CRES Primorsko-
Z-1382 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Cres CRES Primorsko-
Z-3957 Palaa Moisnepokretnozatieno profana grane Ulica G. MoCres CRES Primorsko-
Z-3702 Porta Braganepokretnozatieno profana grane etalite 20Cres CRES Primorsko-
Z-441 Slika "Sv. pokretno k zatieno sakralni/re ne null Cres CRES Primorsko-
Z-1790 Slike "Sv. A pokretno k zatieno sakralni/re ne null Cres CRES Primorsko-
Z-1684 Benediktinsnepokretnozatieno sakralno-prne Jadranska Cres CRES Primorsko-
Z-1996 Arheoloka nepokretnozatieno arheolokane null Loznati CRES Primorsko-
Z-2200 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Trg sv. Fra Cres CRES Primorsko-
Z-2201 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne u polju Cres CRES Primorsko-
Z-2202 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne u polju Cres CRES Primorsko-
Z-2203 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne Kontrada c Cres CRES Primorsko-
Z-2346 Sjeverna kunepokretnozatieno profana grane Pjaceta 16,Cres CRES Primorsko-
Z-2347 Juna kua nepokretnozatieno profana grane BernardinoCres CRES Primorsko-
Z-3147 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Cres CRES Primorsko-
Z-440 Oltarna pal pokretno k zatieno sakralni/re ne null Cres CRES Primorsko-
Z-83 Srednjovjeknepokretnozatieno profana grane Trg sv. Fra Cres CRES Primorsko-
Z-93 Crkvica sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Trg sv. Fra Cres CRES Primorsko-
Z-3417 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Crikvenica CRIKVENIC Primorsko-
Z-3461 Arheoloka pokretno kuzatieno arheolokane null Crikvenica CRIKVENIC Primorsko-
Z-4221 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Crikvenica CRIKVENIC Primorsko-
Z-848 Violina pokretno k zatieno glazbeni i ne null Crikvenica CRIKVENIC Primorsko-
Z-1511 Slika "Bogopokretno k zatieno sakralni/re ne null Crikvenica CRIKVENIC Primorsko-
Z-1980 Dvorac Zrinnepokretnozatieno profana grane abar ABAR Primorsko-
Z-1981 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne abar ABAR Primorsko-
Z-1982 Mauzolej obnepokretnozatieno memorijalnne abar ABAR Primorsko-
Z-1983 Grobnica Ghnepokretnozatieno memorijalnne abar ABAR Primorsko-
Z-1984 Grobnica obnepokretnozatieno memorijalnne abar ABAR Primorsko-
Z-2599 Kapela Blanepokretnozatieno sakralna gr ne Potok abar ABAR Primorsko-
Z-3493 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Aljma ERDUT Osjeko-ba
Z-1617 Dvorac Adanepokretnozatieno profana grane Trg brae RAljma ERDUT Osjeko-ba
Z-3494 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Aljma ERDUT Osjeko-ba
Z-3747 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Batina DRA Osjeko-ba
Z-3636 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Beli ManastBELI MANAOsjeko-ba
Z-2509 Inventar papokretno kuzatieno sakralni/re ne null Beli ManastBELI MANAOsjeko-ba
Z-3042 Zgrada Direnepokretnozatieno profana grane Vij.S.H. G Belie BELIE Osjeko-ba
Z-3041 Kompleks "Znepokretnozatieno profana grane Vij.S.H. Gu Belie BELIE Osjeko-ba
Z-3040 Mlin, eljeznepokretnozatieno profana grane eljeznika Belie BELIE Osjeko-ba
Z-2508 Inventar papokretno kuzatieno sakralni/re ne null Bijelo Brdo ERDUT Osjeko-ba
Z-3496 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Bijelo Brdo ERDUT Osjeko-ba
Z-3638 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Bilje BILJE Osjeko-ba
Z-2321 Ambar, Kralnepokretnozatieno ostalo ne Kralja Tomi Bizovac BIZOVAC Osjeko-ba
Z-1624 Dvorac No nepokretnozatieno profana grane Bizovac BIZOVAC Osjeko-ba
Z-3637 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Bolman JAGODNJA Osjeko-ba
Z-3639 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Branjin Vrh BELI MANAOsjeko-ba
Z-3497 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Branjin Vrh BELI MANAOsjeko-ba
Z-4744 Oltarna pal pokretno k zatieno sakralni/re ne null Broanci BIZOVAC Osjeko-ba
Z-1692 Crkva Vazn nepokretnozatieno sakralna gr ne Budimci PODGORAOsjeko-ba
Z-3746 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Budrovci AKOVO Osjeko-ba
Z-3645 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null eminac EMINAC Osjeko-ba
Z-3745 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null epin EPIN Osjeko-ba
Z-3643 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Dalj ERDUT Osjeko-ba
Z-4208 Zgrada Milanepokretnozatieno profana grane Ulica Z. Ta Dalj ERDUT Osjeko-ba
Z-3398 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Darda DARDA Osjeko-ba
Z-2506 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Donji MiholDONJI MIHOsjeko-ba
Z-2259 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Donji MiholDONJI MIHOsjeko-ba
Z-2426 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Donji MiholDONJI MIHOsjeko-ba
Z-3640 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Donji MiholDONJI MIHOsjeko-ba
Z-4278 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Drenje DRENJE Osjeko-ba
Z-2879 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null DuboevicaDRA Osjeko-ba
Z-3757 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null DuboevicaDRA Osjeko-ba
Z-3641 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null DuboevicaDRA Osjeko-ba
Z-3785 Kanonika knepokretnozatieno profana grane Luke Botiaakovo AKOVO Osjeko-ba
Z-3871 Spomenik pa nepokretnozatieno memorijalnne Park kralja Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-3867 Gradska vij nepokretnozatieno profana grane Trg Franje akovo AKOVO Osjeko-ba
Z-3869 Zgrada Muze nepokretnozatieno profana grane Ulica Ante akovo AKOVO Osjeko-ba
Z-3866 Zgrada Reicnepokretnozatieno profana grane Ulica pape akovo AKOVO Osjeko-ba
Z-3868 Kanonika knepokretnozatieno profana grane Ulica pape akovo AKOVO Osjeko-ba
Z-3870 Zgrada Prvenepokretnozatieno profana grane Ulica pape akovo AKOVO Osjeko-ba
Z-3371 Arheolokanepokretnozatieno arheolokane null akovo AKOVO Osjeko-ba
Z-2260 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone akovo AKOVO Osjeko-ba
Z-3726 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null akovo AKOVO Osjeko-ba
Z-1813 Orgulje u kapokretno k zatieno glazbeni i ne null akovo AKOVO Osjeko-ba
Z-4211 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null akovo AKOVO Osjeko-ba
Z-3914 Spomen muz pokretno k zatieno muzejska gne null akovo AKOVO Osjeko-ba
Z-3873 Samostanska nepokretnozatieno sakralna gr ne Ulica Kralj akovo AKOVO Osjeko-ba
Z-1694 Dvorac Adanepokretnozatieno profana grane Erdut ERDUT Osjeko-ba
Z-1695 Zgrada bivnepokretnozatieno profana grane Ernestinov ERNESTIN Osjeko-ba
Z-4610 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Ferianci FERIANCI Osjeko-ba
Z-2505 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Gorjani GORJANI Osjeko-ba
Z-3318 Kraljice ili nematerija zatieno obiaji, ob da null Gorjani GORJANI Osjeko-ba
Z-4277 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Gorjani GORJANI Osjeko-ba
Z-3744 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Grabovac EMINAC Osjeko-ba
Z-1761 Reformirannepokretnozatieno sakralna gr ne Hrastin VLADISLAV Osjeko-ba
Z-4212 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Jagodnjak JAGODNJA Osjeko-ba
Z-3740 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Jagodnjak JAGODNJA Osjeko-ba
Z-3741 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Karanac KNEEVI V Osjeko-ba
Z-3727 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Karanac KNEEVI V Osjeko-ba
Z-3812 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Klisa OSIJEK Osjeko-ba
Z-2504 Inventar papokretno kuzatieno sakralni/re ne null Kneevi VinKNEEVI V Osjeko-ba
Z-3755 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Kneevo POPOVAC Osjeko-ba
Z-1249 Crkva Malenepokretnozatieno sakralna gr ne Koprivna ODOLOVCOsjeko-ba
Z-3728 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Koka KOKA Osjeko-ba
Z-3756 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Kotlina KNEEVI V Osjeko-ba
Z-3749 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Kozarac EMINAC Osjeko-ba
Z-3748 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Kozarac EMINAC Osjeko-ba
Z-3987 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Lacii MAGADEN Osjeko-ba
Z-3786 Vila Grogernepokretnozatieno profana grane Trg Izidora Naice NAICE Osjeko-ba
Z-4743 Inventar fr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Naice NAICE Osjeko-ba
Z-1390 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Naice NAICE Osjeko-ba
Z-1733 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Naice NAICE Osjeko-ba
Z-3802 Zaviajni mpokretno k zatieno muzejska gne null Naice NAICE Osjeko-ba
Z-3096 Zgrada, Cr nepokretnozatieno profana grane Crkvena 30Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-3342 Stambena vnepokretnozatieno profana grane Drinska 2 Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-3182 Zgrada vjernepokretnozatieno profana grane Gojkoviev Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-3097 Zgrada Wognepokretnozatieno profana grane GundulievOsijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-2332 Zgrada Filo nepokretnozatieno profana grane Jgerova 9 Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-3782 Zgrada Gradnepokretnozatieno profana grane KapucinskaOsijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-3448 Hotel Royalnepokretnozatieno profana grane KapucinskaOsijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-2331 Gutmannovnepokretnozatieno profana grane Kaieva 3 Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-2468 Vila Hofmanepokretnozatieno profana grane Kerovanij Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-3098 Zgrada Vannepokretnozatieno profana grane Kerovanij Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-3044 Zgrada Muanepokretnozatieno profana grane Kerovanij Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-3043 Burza rada,nepokretnozatieno profana grane Kneza Trpi Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-2333 Vila Nikole nepokretnozatieno profana grane Kremina 5Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-3100 Zgrada Zim nepokretnozatieno profana grane Kremina 1Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-2328 Zgrada Okrunepokretnozatieno profana grane Perivoj kra Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-2327 Zgrada Maknepokretnozatieno profana grane Radieva 2 Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-3279 Zgrada Lucinepokretnozatieno profana grane Reisnerova Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-2586 Zgrada Solanepokretnozatieno profana grane Solarski trgOsijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-2325 Zgrada pro nepokretnozatieno profana grane StrossmayeOsijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-3099 Zgrada Schonepokretnozatieno profana grane etalite k Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-3783 Zgrada ainepokretnozatieno profana grane etalite P Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-2466 Zgrada "Granepokretnozatieno profana grane etalite P Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-3389 Zgrada Pilpenepokretnozatieno profana grane etalite P Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-3452 Zgrada, Trg nepokretnozatieno profana grane Trg A. Star Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-2334 Zgrada upanepokretnozatieno profana grane Trg A. Star Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-3451 Zgrada, Trg nepokretnozatieno profana grane Trg A. Star Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-3781 Zgrada prvenepokretnozatieno profana grane Trg A. Star Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-3450 Zgrada, Trg nepokretnozatieno profana grane Trg Ante St Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-3449 Zgrada, Trg nepokretnozatieno profana grane Trg Ante St Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-3101 Zgrada Doma nepokretnozatieno profana grane Ulica kralj Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-3390 Zgrada FINAnepokretnozatieno profana grane Ulica LorenOsijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-3388 Zgrada Rohnepokretnozatieno profana grane VukovarskaOsijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-2329 Ueniki donepokretnozatieno profana grane ZagrebakaOsijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-2330 aki dom,nepokretnozatieno profana grane ZagrebakaOsijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-3455 Zgrada, upnepokretnozatieno profana grane upanijska Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-3784 Zgrada Baunepokretnozatieno profana grane upanijska Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-4445 Arheoloka nepokretnozatieno arheolokane null Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-3237 Bearac - trnematerija zatieno obiaji, ob ne null Vie naselja -
Z-2782 Cjelina arh pokretno kuzatieno arhivska g ne null Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-3801 Muzej likovpokretno k zatieno muzejska gne null Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-4747 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-4746 Inventar ka pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-3958 Javna plast pokretno k zatieno likovna um ne null Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-4341 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-3808 Muzej Slavopokretno k zatieno muzejska gne null Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-3723 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-3724 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-3725 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-3356 Svatovac - nematerija zatieno obiaji, ob ne null Vie naselja -
Z-3359 Umijee izrnematerija zatieno tradicijski ne null Vie naselja -
Z-3750 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Petlovac PETLOVAC Osjeko-ba
Z-2503 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Petrijevci PETRIJEVCIOsjeko-ba
Z-2300 Ambar i krunepokretnozatieno ostalo ne M. Krlee 2Poganovci PODGORAOsjeko-ba
Z-4280 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Radikovci DONJI MIHOsjeko-ba
Z-3399 Oltarna slikpokretno k zatieno sakralni/re ne null Slatinik DreDRENJE Osjeko-ba
Z-3816 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Strizivojna STRIZIVOJ Osjeko-ba
Z-2322 Vinski podrnepokretnozatieno ostalo ne Marala TitSuza KNEEVI V Osjeko-ba
Z-3815 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Suza KNEEVI V Osjeko-ba
Z-2502 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Tenja OSIJEK Osjeko-ba
Z-2320 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Ulica RepubTopolje DRA Osjeko-ba
Z-4279 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Trnava TRNAVA Osjeko-ba
Z-4745 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Valpovo VALPOVO Osjeko-ba
Z-2261 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Valpovo VALPOVO Osjeko-ba
Z-1399 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Valpovo VALPOVO Osjeko-ba
Z-3814 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Vardarac BILJE Osjeko-ba
Z-3813 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Vikovci VIKOVCI Osjeko-ba
Z-3304 Zbirka etn pokretno kuzatieno etnografsk ne null Vukojevci NAICE Osjeko-ba
Z-2323 Vinski podrnepokretnozatieno ostalo ne andora PetZmajevac KNEEVI V Osjeko-ba
Z-4209 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Zmajevac KNEEVI V Osjeko-ba
Z-2472 Etnoloka cnepokretnozatieno kulturno-pone Zmajevac KNEEVI V Osjeko-ba
Z-2471 Etnoloka cnepokretnozatieno kulturno-pone Zmajevac KNEEVI V Osjeko-ba
ROS-0335- Ambar, Kralnepokretnozatieno profana grane Kralja Tomi Bizovac BIZOVAC Osjeko-ba
Z-6425 Ambar, Ulicnepokretnozatieno profana grane Ulica kralj Bizovac BIZOVAC Osjeko-ba
Z-6418 Tradicijska nepokretnozatieno profana grane Ulica Mati Bocanjevci BELIE Osjeko-ba
ROS-0333- Ko "dubenepokretnozatieno ostalo ne Dalj ERDUT Osjeko-ba
ROS-0332- Kua i ambanepokretnozatieno profana grane Ulica andoHrastin VLADISLAV Osjeko-ba
ROS-0336- Trara, Ul nepokretnozatieno profana grane Ulica and Vardarac BILJE Osjeko-ba
Z-364 Presnaev nepokretnozatieno profana grane Ladna VodaValpovo VALPOVO Osjeko-ba
Z-1242 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Kralja Tomi Bizovac BIZOVAC Osjeko-ba
Z-1243 Dvorac Adanepokretnozatieno profana grane epin EPIN Osjeko-ba
Z-1244 Crkva sv. Dinepokretnozatieno sakralna gr ne Dalj ERDUT Osjeko-ba
Z-1245 Patrijarijs nepokretnozatieno sakralno-prne ZagrebakaDalj ERDUT Osjeko-ba
Z-1246 Crkva Svih nepokretnozatieno sakralna gr ne Donja MotiDONJA MOOsjeko-ba
Z-1247 Kurija Mihanepokretnozatieno profana grane Ferianci FERIANCI Osjeko-ba
Z-1248 Crkva sv. D nepokretnozatieno sakralna gr ne Ferianci FERIANCI Osjeko-ba
Z-1250 Crkva Sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Kralja Tomi Naice NAICE Osjeko-ba
Z-1251 Kapela Pejanepokretnozatieno sakralno-prne Ulica V. Na Naice NAICE Osjeko-ba
Z-1252 Crkva Sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Krianiev Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-1253 Zgrada Glavn nepokretnozatieno profana grane Trg sv. Troj Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-1254 Zgrada Gene nepokretnozatieno profana grane Trg sv. Troj Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-1255 Zgrada Rai nepokretnozatieno profana grane Kuhaeva Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-1256 Rodna kuanepokretnozatieno memorijalnne Kuhaeva Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-1257 "Judenkasernepokretnozatieno profana grane K. FiringeraOsijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-1258 "Trgovaka nepokretnozatieno profana grane Trg sv. Troj Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-1259 Zgrada magis nepokretnozatieno profana grane Trg sv. Troj Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-1260 Crkva Sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Crkvena 34Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-1261 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Trg Nikole Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-1262 Kua Kragujnepokretnozatieno profana grane Gojkoviev Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-1263 Palaa Viro nepokretnozatieno profana grane upanijska Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-1264 Zgrada bivnepokretnozatieno profana grane Divaltova 4Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-1265 Hrvatsko nanepokretnozatieno profana grane upanijska Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-1266 Reformirannepokretnozatieno sakralna gr ne . Petefija Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-1267 Crkva sv. Penepokretnozatieno sakralna gr ne Trg pape Iv Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-1268 Crkva sv. P nepokretnozatieno sakralna gr ne Republike Petrijevci PETRIJEVCIOsjeko-ba
Z-1269 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne H. Juhna 4 Podgora PODGORAOsjeko-ba
Z-1270 Crkva sv. Ili nepokretnozatieno sakralna gr ne Poganovci PODGORAOsjeko-ba
Z-1271 Dvorac Adanepokretnozatieno profana grane Tenja OSIJEK Osjeko-ba
Z-1272 Kompleks dnepokretnozatieno profana grane A. M. Reljk Valpovo VALPOVO Osjeko-ba
Z-1273 Crkva Bezg nepokretnozatieno sakralna gr ne Trg kralja Valpovo VALPOVO Osjeko-ba
Z-1274 Zgrada Burinepokretnozatieno profana grane Osjeka 9 Valpovo VALPOVO Osjeko-ba
Z-1618 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Nikole Tesl Beli ManastBELI MANAOsjeko-ba
Z-1619 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Beli ManastBELI MANAOsjeko-ba
Z-1620 Upravna zg nepokretnozatieno profana grane Belie BELIE Osjeko-ba
Z-1621 Crkva sv. Ninepokretnozatieno sakralna gr ne Bijelo Brdo ERDUT Osjeko-ba
Z-1622 Dvorac Eugnepokretnozatieno profana grane Bilje BILJE Osjeko-ba
Z-1623 Crkva Bezgrnepokretnozatieno sakralna gr ne Kralja Tomi Bilje BILJE Osjeko-ba
Z-1625 Crkva sv. Penepokretnozatieno sakralna gr ne Bolman JAGODNJA Osjeko-ba
Z-1626 Crkva Uzvinepokretnozatieno sakralna gr ne Janusa PanBranjin Vrh BELI MANAOsjeko-ba
Z-1627 Crkva sv. Ninepokretnozatieno sakralna gr ne Branjina POPOVAC Osjeko-ba
Z-1628 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne Marala Ti Darda DARDA Osjeko-ba
Z-1629 Dvorac Est nepokretnozatieno profana grane Darda DARDA Osjeko-ba
Z-1630 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Darda DARDA Osjeko-ba
Z-1631 Kompleks dnepokretnozatieno profana grane VukovarskaDonji MiholDONJI MIHOsjeko-ba
Z-1632 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Trg Ante St Donji MiholDONJI MIHOsjeko-ba
Z-1633 Crkva sv. Penepokretnozatieno sakralna gr ne Dopsin VLADISLAV Osjeko-ba
Z-1634 Crkva Uznesnepokretnozatieno sakralna gr ne Dragotin TRNAVA Osjeko-ba
Z-1635 Crkva sv. B nepokretnozatieno sakralna gr ne Vladimira Dra DRA Osjeko-ba
Z-1636 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Kralja Zvon Drenje DRENJE Osjeko-ba
Z-1637 Crkva Uznesnepokretnozatieno sakralna gr ne Trg hrvatsk DuboevicaDRA Osjeko-ba
Z-1638 Biskupski d nepokretnozatieno sakralno-prne Trg J.J. St akovo AKOVO Osjeko-ba
Z-1639 Kanonike knepokretnozatieno sakralno-prne Strossmayerakovo AKOVO Osjeko-ba
Z-1640 Bogoslovnonepokretnozatieno sakralno-prne Strossmayeakovo AKOVO Osjeko-ba
Z-1641 Katedrala s nepokretnozatieno sakralna gr ne Strossmayeakovo AKOVO Osjeko-ba
Z-1642 Crkva Svih nepokretnozatieno sakralna gr ne Strossmayeakovo AKOVO Osjeko-ba
Z-1643 Srednjovjeknepokretnozatieno profana grane Erdut ERDUT Osjeko-ba
Z-1644 Kapela sv. Tnepokretnozatieno sakralna gr ne Gorjani GORJANI Osjeko-ba
Z-1645 Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne Bolokan 15Gorjani GORJANI Osjeko-ba
Z-1646 Srednjovjeknepokretnozatieno profana grane Ivanovac ANTUNOVAOsjeko-ba
Z-1647 Crkva sv. Ninepokretnozatieno sakralna gr ne Jagodnjak JAGODNJA Osjeko-ba
Z-1648 Dvorac Fri nepokretnozatieno profana grane Kneevo POPOVAC Osjeko-ba
Z-1649 Reformatornepokretnozatieno sakralna gr ne Kneevi VinKNEEVI V Osjeko-ba
Z-1650 Crkva refor nepokretnozatieno sakralna gr ne Kopaevo BILJE Osjeko-ba
Z-1651 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Glavna 4 Levanjska VLEVANJSKAOsjeko-ba
Z-1652 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Vladimira Lu PETLOVAC Osjeko-ba
Z-1653 Crkva refor nepokretnozatieno sakralna gr ne Petefi San Lug BILJE Osjeko-ba
Z-1654 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Martin NAICE Osjeko-ba
Z-1655 Crkva sv. Penepokretnozatieno sakralna gr ne Trg sv. Petr Marijanci MARIJANCIOsjeko-ba
Z-1656 Dvorac Peja nepokretnozatieno profana grane PejaevievNaice NAICE Osjeko-ba
Z-1657 Dvorac Pejanepokretnozatieno profana grane Naice NAICE Osjeko-ba
Z-1658 Zgrada Aks nepokretnozatieno profana grane Hutlerova Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-1659 Zgrada ivanepokretnozatieno profana grane Krstova 20 Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-1660 Zgrada Glavnepokretnozatieno profana grane Europska a Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-1661 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Solarski trgOsijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-1662 Secesijski nepokretnozatieno profana grane etalite k Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-1663 Novi samostnepokretnozatieno sakralna gr ne BosendorfeOsijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-1664 Zgrada Plemnepokretnozatieno profana grane FranjevakaOsijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-1665 Kuni pil, T nepokretnozatieno profana grane Trg PresvetOsijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-1666 Isusovaki nepokretnozatieno sakralna gr ne Krianiev Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-1667 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Podolje DRA Osjeko-ba
Z-1668 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Vladimira Podgajci PoDONJI MIHOsjeko-ba
Z-1669 Crkva sv. Jonepokretnozatieno sakralna gr ne Vladimira Popovac POPOVAC Osjeko-ba
Z-1670 Crkva Vave nepokretnozatieno sakralna gr ne Popovac POPOVAC Osjeko-ba
Z-1671 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne Osjeka 53 Sarva OSIJEK Osjeko-ba
Z-1672 Crkva sv. Junepokretnozatieno sakralna gr ne Sveti uraDONJI MIHOsjeko-ba
Z-1673 Crkva sv. G nepokretnozatieno sakralna gr ne Vladimira ljivoevci MAGADEN Osjeko-ba
Z-1674 Crkva sv. Penepokretnozatieno sakralna gr ne Matije GupTopolje DRA Osjeko-ba
Z-1675 Crkva Uzaanepokretnozatieno sakralna gr ne MetrovieTrnava TRNAVA Osjeko-ba
Z-1690 Crkva sv. Dinepokretnozatieno sakralna gr ne Braevci DRENJE Osjeko-ba
Z-1691 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne kolska 6 Broanci BIZOVAC Osjeko-ba
Z-1693 Crkva sv. Tr nepokretnozatieno sakralna gr ne Kralja Zvon epin EPIN Osjeko-ba
Z-1696 Srednjovje nepokretnozatieno profana grane Gradac NaiNAICE Osjeko-ba
Z-1697 Crkva sv. Penepokretnozatieno sakralna gr ne Koka KOKA Osjeko-ba
Z-1698 Crkva sv. K nepokretnozatieno sakralna gr ne Trg Vatrosl Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-1699 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne KapucinskaOsijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-1700 Crkva Preobnepokretnozatieno sakralna gr ne PreobraensPikorevci AKOVO Osjeko-ba
Z-1762 Reformatornepokretnozatieno sakralna gr ne Laslovo ERNESTIN Osjeko-ba
Z-1763 Kapela sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne J. J. Stros Valpovo VALPOVO Osjeko-ba
Z-2324 Mauzolej P nepokretnozatieno sakralna gr ne Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-2326 Sokolski donepokretnozatieno profana grane Kralja Zvon Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-2335 Palaa kral nepokretnozatieno profana grane Europska a Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-2336 Zgrada Galenepokretnozatieno profana grane Europska a Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-2337 Zgrada Hrv nepokretnozatieno profana grane Europska a Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-2338 Zgrada Sekunepokretnozatieno profana grane Europska a Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-2339 Zgrada Schm nepokretnozatieno profana grane Europska a Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-2340 Zgrada Spitnepokretnozatieno profana grane Europska a Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-2341 Zgrada Nayenepokretnozatieno profana grane Europska a Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-2342 Zgrada Povinepokretnozatieno profana grane Europska a Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-2343 Zgrada Gill nepokretnozatieno profana grane Europska a Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-2467 Zgrada Korsnepokretnozatieno profana grane Europska a Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-2469 Zgrada Sautnepokretnozatieno profana grane Europska a Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-2470 Zgrada biv nepokretnozatieno profana grane Europska a Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-2536 Kompleks ranepokretnozatieno profana grane Vijenac H. Belie BELIE Osjeko-ba
Z-3045 Spomenikinepokretnozatieno profana grane StrossmayeOsijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-3872 Samostanska nepokretnozatieno sakralna gr ne Ulica Kralj akovo AKOVO Osjeko-ba
Z-6604 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Batina DRA Osjeko-ba
Z-6158 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Bizovac BIZOVAC Osjeko-ba
Z-6174 Arheoloki nepokretnozatieno arheolokane null Dalj ERDUT Osjeko-ba
Z-6736 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null akovo AKOVO Osjeko-ba
Z-6134 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Ivanovac ANTUNOVAOsjeko-ba
Z-6159 Arheolokonepokretnozatieno arheolokane null Kamenac KNEEVI V Osjeko-ba
Z-6363 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Kopaevo BILJE Osjeko-ba
Z-6596 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Kopaevo BILJE Osjeko-ba
Z-6400 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Nemetin OSIJEK Osjeko-ba
Z-6380 Arheoloka nepokretnozatieno arheolokane null Osijek OSIJEK Osjeko-ba
Z-6406 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Podgora PODGORAOsjeko-ba
Z-6309 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Podgora PODGORAOsjeko-ba
Z-6068 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Popovac POPOVAC Osjeko-ba
Z-6142 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Sarva OSIJEK Osjeko-ba
ROS-0662 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Satnica a SATNICA Osjeko-ba
ROS-129 Antiki bro pokretno k zatieno arheolokane null Beli ManastBELI MANAOsjeko-ba
ROS-13 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Bilje BILJE Osjeko-ba
ROS-107 Arheolokapokretno kuzatieno arheolokane null Dalj ERDUT Osjeko-ba
ROS-68 Inventar crkpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Dalj ERDUT Osjeko-ba
ROS-152 Dijecezanskpokretno kuzatieno knjinina ne null akovo AKOVO Osjeko-ba
ROS-62 Muzej akov pokretno k zatieno arheolokane null akovo AKOVO Osjeko-ba
ROS-102 Muzej akov pokretno k zatieno etnografsk ne null akovo AKOVO Osjeko-ba
ROS-105 Muzej akov pokretno k zatieno muzejska gne null akovo AKOVO Osjeko-ba
ROS-101 Muzej akopokretno k zatieno muzejska gne null akovo AKOVO Osjeko-ba
ROS-104 Muzej akopokretno k zatieno muzejska gne null akovo AKOVO Osjeko-ba
ROS-100 Zbirka skul pokretno k zatieno likovna um ne null akovo AKOVO Osjeko-ba
ROS-99 Zbirka slik pokretno k zatieno likovna um ne null akovo AKOVO Osjeko-ba
ROS-30 Inventar c pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Lu PETLOVAC Osjeko-ba
ROS-116 Inventar c pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Majar LEVANJSKAOsjeko-ba
ROS-44 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Martin NAICE Osjeko-ba
ROS-115 Biblioteka pokretno kuzatieno knjinina ne null Naice NAICE Osjeko-ba
ROS-123 Zaviajni mpokretno k zatieno arheolokane null Naice NAICE Osjeko-ba
ROS-125 Zaviajni mpokretno k zatieno muzejska gne null Naice NAICE Osjeko-ba
ROS-33 Inventar ka pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Osijek OSIJEK Osjeko-ba
ROS-36 Inventar ka pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Osijek OSIJEK Osjeko-ba
ROS-85 Rimski nad pokretno k zatieno arheolokane null Osijek OSIJEK Osjeko-ba
ROS-131 Kasnobronpokretno k zatieno arheolokane null Osijek OSIJEK Osjeko-ba
ROS-109 Muzej Slavopokretno k zatieno arheolokane null Osijek OSIJEK Osjeko-ba
ROS-108 Biblioteka pokretno kuzatieno knjinina ne null Osijek OSIJEK Osjeko-ba
ROS-113 Muzej Slavopokretno k zatieno etnografsk ne null Osijek OSIJEK Osjeko-ba
ROS-111 Muzej Slavopokretno k zatieno muzejska gne null Osijek OSIJEK Osjeko-ba
ROS-112 Muzej Slavopokretno k zatieno primijenje ne null Osijek OSIJEK Osjeko-ba
ROS-130 Rimska ara pokretno k zatieno arheolokane null Osijek OSIJEK Osjeko-ba
ROS-118 Gradska i s pokretno kuzatieno knjinina ne null Osijek OSIJEK Osjeko-ba
ROS-151 Povijesni arpokretno kuzatieno arhivska g ne null Osijek OSIJEK Osjeko-ba
ROS-76 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Pikorevci AKOVO Osjeko-ba
ROS-115 Arheoloka pokretno kuzatieno arheolokane null Semeljci SEMELJCI Osjeko-ba
ROS-122 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Semeljci SEMELJCI Osjeko-ba
ROS-27 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null ljivoevci MAGADEN Osjeko-ba
Z-5532 Muzej Valpopokretno k zatieno muzejska gne null Valpovo VALPOVO Osjeko-ba
ROS-148/8 Muzej Valpopokretno k zatieno muzejska gne null Valpovo VALPOVO Osjeko-ba
Z-977 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Trsteno DUBROVNIDubrovako
Z-978 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Vitaljina KONAVLE Dubrovako
Z-979 Crkva sv. S nepokretnozatieno sakralna gr ne Zaton DUBROVNIDubrovako
Z-980 Crkva Navjenepokretnozatieno sakralna gr ne Lozica DUBROVNIDubrovako
Z-981 Crkva Navjenepokretnozatieno sakralna gr ne Zaton DUBROVNIDubrovako
Z-1403 Samostan i nepokretnozatieno sakralno-prne Orebi OREBI Dubrovako
Z-1611 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Prijevor DUBROVNIDubrovako
Z-1612 Crkva Navjenepokretnozatieno sakralna gr ne Komolac DUBROVNIDubrovako
Z-1613 Samostan i nepokretnozatieno sakralno-prne Prijevor Roat DUBROVNIDubrovako
Z-1615 Tvrava Su nepokretnozatieno profana grane Lopud DUBROVNIDubrovako
Z-1616 Utvrda Sokonepokretnozatieno profana grane Dunave KONAVLE Dubrovako
Z-1689 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Nikole Tesl Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-2428 Crkva sv. T nepokretnozatieno sakralna gr ne Komolac DUBROVNIDubrovako
Z-2529 Arheolokanepokretnozatieno arheolokane null Polae MLJET Dubrovako
Z-2530 Ostaci crkv nepokretnozatieno arheolokane null Ston STON Dubrovako
Z-3627 Crkva Velik nepokretnozatieno sakralna gr ne Roat DUBROVNIDubrovako
Z-3628 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Brseine DUBROVNIDubrovako
Z-3629 Crkva sv. P nepokretnozatieno sakralna gr ne Slano DUBROVADubrovako
Z-3631 Crkva sv. S nepokretnozatieno sakralna gr ne Sustjepan DUBROVNIDubrovako
Z-3993 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane BatahovinaDubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-4382 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane ajkovii DUBROVNIDubrovako
Z-4383 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Obala Stje Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-4385 Ruevni lje nepokretnozatieno profana grane Donje ObulDUBROVNIDubrovako
Z-4388 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Gruka obaDubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-4389 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Suura DUBROVNIDubrovako
Z-4390 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Lapadska oDubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-4391 Crkva i grobnepokretnozatieno sakralna gr ne Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-4392 Crkva Gospnepokretnozatieno sakralna gr ne Lopud DUBROVNIDubrovako
Z-4466 Ruevine crnepokretnozatieno arheolokane null Baina PLOE Dubrovako
Z-4578 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne Lopud DUBROVNIDubrovako
Z-4579 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Lopud DUBROVNIDubrovako
Z-4580 Crkva sv. Tr nepokretnozatieno sakralna gr ne Lopud DUBROVNIDubrovako
Z-4581 Crkva sv. Krnepokretnozatieno sakralna gr ne Lopud DUBROVNIDubrovako
Z-4584 Kneev dvonepokretnozatieno profana grane Lopud DUBROVNIDubrovako
Z-4585 Palaa Ismae nepokretnozatieno profana grane Korula KORULA Dubrovako
Z-4586 Crkva sv. B nepokretnozatieno sakralna gr ne Suura DUBROVNIDubrovako
Z-4587 Orsan fran nepokretnozatieno profana grane Orebi OREBI Dubrovako
Z-4588 Velika i Ma nepokretnozatieno profana grane Korula KORULA Dubrovako
Z-4614 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Zavrelje UPA DUB Dubrovako
Z-4763 Ostaci crkvenepokretnozatieno arheolokane null Ston STON Dubrovako
Z-4866 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralno-prne Korula KORULA Dubrovako
RST-1274-1Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Mali Ston STON Dubrovako
Z-6216 Povijesna c nepokretnozatieno kulturno-pone Korula KORULA Dubrovako
RST-0941-1Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Lastovo LASTOVO Dubrovako
RST-1393-1Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Kuite OREBI Dubrovako
Z-3240 Kulturno ponepokretnozatieno kulturno-pone Orebi OREBI Dubrovako
Z-3818 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-poda Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-5997 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Baina PLOE Dubrovako
RST-0785/ Antiki bro nepokretnozatieno arheolokane null Pomena MLJET Dubrovako
Z-6045 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Lastovo LASTOVO Dubrovako
Z-4615 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Lumbarda LUMBARDADubrovako
RST-0783/ Sidrite ko nepokretnozatieno arheolokane null Polae MLJET Dubrovako
RST-0650/ Ostaci sre nepokretnozatieno arheolokane null Suura DUBROVNIDubrovako
Z-6034 Ostatci ant nepokretnozatieno arheolokane null Ubli LASTOVO Dubrovako
Z-5528 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Vela Luka VELA LUKA Dubrovako
Z-5111 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Potirna BLATO Dubrovako
Z-6193 Arheoloka nepokretnozatieno arheolokane null Vid METKOVI Dubrovako
RST-0662/ Ostaci anti nepokretnozatieno arheolokane null Viganj OREBI Dubrovako
R-150 Slika Bogor pokretno k zatieno sakralni/re ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
RST-461 Knjinica pokretno kuzatieno knjinina ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-6374 Strop crkvepokretno kuzatieno sakralni/re ne null Korula KORULA Dubrovako
Z-5385 Poljski kri pokretno k zatieno sakralni/re ne null Lastovo LASTOVO Dubrovako
Z-5393 Triptih Bog pokretno k zatieno sakralni/re ne null Lastovo LASTOVO Dubrovako
Z-5439 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Lastovo LASTOVO Dubrovako
RST-79 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Lastovo LASTOVO Dubrovako
Z-5436 Kip sv. Rokapokretno k zatieno sakralni/re ne null Lastovo LASTOVO Dubrovako
Z-5384 Oltarna pal pokretno k zatieno sakralni/re ne null Lastovo LASTOVO Dubrovako
Z-5386 Slika Sv. Vl pokretno k zatieno sakralni/re ne null Lastovo LASTOVO Dubrovako
Z-5392 Zbirka umjepokretno kuzatieno sakralni/re ne null Lastovo LASTOVO Dubrovako
Z-5395 Zbirka obitepokretno kuzatieno ostalo ne null Lastovo LASTOVO Dubrovako
Z-5437 Zbirka kul pokretno kuzatieno likovna um ne null Lastovo LASTOVO Dubrovako
Z-6392 Sakralni i pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Orebi OREBI Dubrovako
R-237 Inventar f pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Orebi OREBI Dubrovako
RST-301 Inventar c pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Orebi OREBI Dubrovako
Z-6373 Reljef Bogopokretno k zatieno sakralni/re ne null Orebi OREBI Dubrovako
Z-6383 Raspelo i k pokretno k zatieno sakralni/re ne null Orebi OREBI Dubrovako
Z-5410 Inventar crkpokretno kuzatieno sakralni/re ne null Blato BLATO Dubrovako
RST-440 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Blato BLATO Dubrovako
Z-5438 Korska sjedpokretno k zatieno sakralni/re ne null Blato BLATO Dubrovako
RST-463 Knjinica B pokretno kuzatieno knjinina ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
RST-460 Znanstvenapokretno kuzatieno knjinina ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
RST-463 Zbirka umj pokretno kuzatieno ostalo ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
RST-454 Slika Sv. Ni pokretno k zatieno sakralni/re ne null Korula KORULA Dubrovako
Z-5455 Kip sv. Rokapokretno k zatieno sakralni/re ne null Korula KORULA Dubrovako
RST-443 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Korula KORULA Dubrovako
R-313 Namjetaj lpokretno kuzatieno primijenje ne null Korula KORULA Dubrovako
Z-6372 Skulptura Pipokretno k zatieno sakralni/re ne null Korula KORULA Dubrovako
Z-5444 Poliptih Op pokretno k zatieno sakralni/re ne null Korula KORULA Dubrovako
Z-5446 Raspelo pokretno k zatieno sakralni/re ne null Korula KORULA Dubrovako
Z-2461 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Babino PoljMLJET Dubrovako
Z-2459 Kua Bartunnepokretnozatieno profana grane Petra Krei Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-425 Dvije oltar pokretno k zatieno sakralni/re ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-3211 Inventar li pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-3212 Zbirka umjepokretno kuzatieno sakralni/re ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-2397 Bista muk pokretno k zatieno arheolokane null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-3140 Bula Pape I pokretno k zatieno arhivska g ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-3141 Bula Pape pokretno k zatieno arhivska g ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-3706 Ciklus od epokretno kuzatieno sakralni/re ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-2189 Cjelina arh pokretno kuzatieno arhivska g ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-4262 Oltar Bezgr pokretno k zatieno sakralni/re ne null Lopud DUBROVNIDubrovako
Z-4526 Poliptih Go pokretno k zatieno sakralni/re ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-4359 Slika Tri s pokretno k zatieno sakralni/re ne null Lopud DUBROVNIDubrovako
Z-4358 Slika Polag pokretno k zatieno sakralni/re ne null Lopud DUBROVNIDubrovako
Z-4364 Oltarna pal pokretno k zatieno sakralni/re ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-4031 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne Srednji Ko Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-4030 Crkva sv. L nepokretnozatieno sakralna gr ne Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-4264 Oltar Gospepokretno k zatieno sakralni/re ne null Lopud DUBROVNIDubrovako
Z-4366 Dijelovi tr pokretno k zatieno sakralni/re ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-3236 Festa sv. V nematerija zatieno obiaji, ob da null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-2398 Skulptura pokretno k zatieno arheolokane null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
N-1 Gradske zidnepokretnokulturno d profana grada Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-3710 Ikona Madopokretno k zatieno sakralni/re ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-1950 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-2660 Inventar Mupokretno k zatieno muzejska gne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-3593 Inventar ri pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-3704 Inventar Z pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-4498 Zbirka zav pokretno kuzatieno ostalo ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-2663 Kip Borca npokretno k zatieno likovna um ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-538 Kip Sv. Mat pokretno k zatieno sakralni/re ne null Pijaviino OREBI Dubrovako
Z-3134 Kip Sv. Vlahpokretno k zatieno sakralni/re ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-4114 Samostan i nepokretnozatieno sakralno-prne Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-4113 Kompleks Ma nepokretnozatieno profana grane Lapadska oDubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-3271 Ladanjski k nepokretnozatieno sakralno-prne Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-3275 Kua Sandrinepokretnozatieno profana grane Ulica dr. A Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-3273 Ljetnikova nepokretnozatieno profana grane Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-4110 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Ulica brani Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-4387 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Obala papeDubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-4116 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Zaton DUBROVNIDubrovako
Z-3709 Matrikula svpokretno k zatieno knjinina ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-4357 Namjetaj kpokretno kuzatieno ostalo ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-3144 Nosiljka i pokretno k zatieno primijenje ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-3143 Nosiljka rel pokretno k zatieno primijenje ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-3131 Oltar sv. M pokretno k zatieno sakralni/re ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-3122 Oltari dubr pokretno k zatieno sakralni/re ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-542 Oltarna pal pokretno k zatieno sakralni/re ne null Suura DUBROVNIDubrovako
Z-545 Oltarna pal pokretno k zatieno sakralni/re ne null Suura DUBROVNIDubrovako
Z-3133 Oltarni ret pokretno k zatieno sakralni/re ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-3592 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-2661 Orgulje iz pokretno k zatieno glazbeni i ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-2664 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-2465 Kulturni kr nepokretnozatieno kulturni krane Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
N-16 Poliptih Uz pokretno k kulturno d sakralni/re ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
N-14 Poliptih Bo pokretno k kulturno d sakralni/re ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-4147 Poliptih Bo pokretno k zatieno sakralni/re ne null Lopud DUBROVNIDubrovako
Z-527 Poliptih iz pokretno k zatieno sakralni/re ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-541 Poliptih obipokretno k zatieno sakralni/re ne null Suura DUBROVNIDubrovako
Z-3707 Predoltarnipokretno k zatieno sakralni/re ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
N-17 Slikano Raspokretno k kulturno d sakralni/re ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-1949 Raspelo iz pokretno k zatieno sakralni/re ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-549 Skulptura Svpokretno k zatieno sakralni/re ne null Suura DUBROVNIDubrovako
Z-543 Skulptura Svpokretno k zatieno sakralni/re ne null Suura DUBROVNIDubrovako
Z-4677 Slika Bogor pokretno k zatieno sakralni/re ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-3135 Slika Gospapokretno k zatieno sakralni/re ne null Dubravka KONAVLE Dubrovako
Z-3145 Slika Gospapokretno k zatieno sakralni/re ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-3705 Slika Krist pokretno k zatieno sakralni/re ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-3118 Slika Madonpokretno k zatieno sakralni/re ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-3708 Slika Mrtva pokretno k zatieno likovna um ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-544 Slika Sv. Ka pokretno k zatieno sakralni/re ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-3458 Slika Sveti pokretno k zatieno sakralni/re ne null Lopud DUBROVNIDubrovako
Z-3459 Slika Sveta pokretno k zatieno sakralni/re ne null Lopud DUBROVNIDubrovako
Z-3138 Slika Uznespokretno k zatieno sakralni/re ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-3142 Slike "Isus pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-3277 Solska bazanepokretnozatieno profana grane Obala papeDubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-1747 Kua imi nepokretnozatieno profana grane Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-1746 Kua pindlnepokretnozatieno profana grane Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-1748 Stambeni knepokretnozatieno profana grane Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
N-15 Triptih Bog pokretno k kulturno d sakralni/re ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-3609 Umjetnikapokretno k zatieno muzejska gne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-3276 Vila Roma, nepokretnozatieno profana grane Ulica dr. A Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-3123 Zbirka mis pokretno kuzatieno ostalo ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-2662 Zbirka samopokretno kuzatieno ostalo ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-560 Slika Bogor pokretno k zatieno sakralni/re ne null Gornja VruTRPANJ Dubrovako
Z-1750 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne Hodilje STON Dubrovako
Z-1752 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Imotica DUBROVADubrovako
Z-1751 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Imotica DUBROVADubrovako
Z-3683 Graninik nepokretnozatieno ostalo ne Imotica DUBROVADubrovako
Z-63 Podvodno ar nepokretnozatieno arheolokane null Koloep DUBROVNIDubrovako
Z-536 Poliptih Bo pokretno k zatieno sakralni/re ne null Koloep DUBROVNIDubrovako
N-20 Poliptih Bo pokretno k kulturno d sakralni/re ne null Koloep DUBROVNIDubrovako
Z-4583 Stambeno-gnepokretnozatieno profana grane Komaji KONAVLE Dubrovako
Z-3121 Brevijar iz pokretno k zatieno knjinina ne null Korula KORULA Dubrovako
Z-4600 Gradski muzpokretno k zatieno muzejska gne null Korula KORULA Dubrovako
Z-3235 "Moreka" nematerija zatieno obiaji, ob ne null Korula KORULA Dubrovako
Z-3120 Korske kluppokretno k zatieno sakralni/re ne null Korula KORULA Dubrovako
Z-1482 Oltarna pal pokretno k zatieno sakralni/re ne null Korula KORULA Dubrovako
Z-4678 Slika Gospepokretno k zatieno sakralni/re ne null Korula KORULA Dubrovako
Z-3119 est oltara pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Korula KORULA Dubrovako
Z-89 Podvodno ar nepokretnozatieno arheolokane null Korita MLJET Dubrovako
Z-4360 Oltarna pal pokretno k zatieno sakralni/re ne null Korita MLJET Dubrovako
Z-4361 Oltarna pal pokretno k zatieno sakralni/re ne null Korita MLJET Dubrovako
Z-1836 Crkva Gospenepokretnozatieno sakralna gr ne Korita MLJET Dubrovako
Z-4362 Slika Uznespokretno k zatieno sakralni/re ne null Korita MLJET Dubrovako
Z-1677 Katio nepokretnozatieno profana grane Korita MLJET Dubrovako
Z-3132 Oltarna sli pokretno k zatieno sakralni/re ne null Kuna KonavKONAVLE Dubrovako
Z-4619 Franjevakinepokretnozatieno sakralno-prne Kuna Pelje OREBI Dubrovako
Z-1425 Kapela Marinepokretnozatieno sakralno-prne Kuna Pelje OREBI Dubrovako
Z-33 Podvodno anepokretnozatieno arheolokane null Lastovo LASTOVO Dubrovako
Z-3615 Lastovski p nematerija zatieno obiaji, ob ne null Lastovo LASTOVO Dubrovako
Z-4525 Oltarna pal pokretno k zatieno sakralni/re ne null Lopud DUBROVNIDubrovako
Z-4527 Raspelo iz cpokretno k zatieno sakralni/re ne null Lopud DUBROVNIDubrovako
Z-4365 Oltar sv. Jo pokretno k zatieno sakralni/re ne null Lopud DUBROVNIDubrovako
Z-4265 Dijelovi olt pokretno k zatieno sakralni/re ne null Lopud DUBROVNIDubrovako
Z-3128 Glavni oltarpokretno k zatieno sakralni/re ne null Lopud DUBROVNIDubrovako
Z-2666 Glavni olta pokretno k zatieno sakralni/re ne null Lopud DUBROVNIDubrovako
Z-4618 Gospodarsknepokretnozatieno profana grane Lopud DUBROVNIDubrovako
Z-939 Stambeno -nepokretnozatieno profana grane Obala Iva Lopud DUBROVNIDubrovako
Z-1754 Hotel "Gra nepokretnozatieno profana grane Lopud DUBROVNIDubrovako
Z-3126 Inventar pokretno kuzatieno ostalo ne null Lopud DUBROVNIDubrovako
Z-3680 Kua Taljer nepokretnozatieno profana grane Narikle 5 Lopud DUBROVNIDubrovako
Z-4115 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Obala Ivan Lopud DUBROVNIDubrovako
Z-3130 Oltar Navjepokretno k zatieno sakralni/re ne null Lopud DUBROVNIDubrovako
Z-3129 Oltar sv. K pokretno k zatieno sakralni/re ne null Lopud DUBROVNIDubrovako
Z-2519 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Lopud DUBROVNIDubrovako
Z-537 Triptih obupokretno k zatieno sakralni/re ne null Lopud DUBROVNIDubrovako
Z-1676 Vila Vesna nepokretnozatieno profana grane Lopud DUBROVNIDubrovako
Z-3127 Zbirka zavj pokretno kuzatieno ostalo ne null Lopud DUBROVNIDubrovako
Z-4679 Inventar cr pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Lumbarda LUMBARDADubrovako
Z-4484 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne Ljuta KONAVLE Dubrovako
Z-1678 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Mali Ston STON Dubrovako
Z-554 Vezivo na t pokretno k zatieno ostalo ne null MartinoviiUPA DUB Dubrovako
Z-4529 Raspelo u crpokretno k zatieno sakralni/re ne null Mlini UPA DUB Dubrovako
Z-4621 Crkva sv. Il nepokretnozatieno sakralna gr ne Mlini UPA DUB Dubrovako
Z-4483 Svetite Mi nepokretnozatieno arheolokane null Moii KONAVLE Dubrovako
Z-4482 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Nakovanj OREBI Dubrovako
Z-1423 Povijesni p nepokretnozatieno kulturno-pone Nakovanj OREBI Dubrovako
Z-88 Podvodno ar nepokretnozatieno arheolokane null Okuklje MLJET Dubrovako
Z-91 Podvodno anepokretnozatieno arheolokane null Okuklje MLJET Dubrovako
Z-3307 Torzo caricepokretno k zatieno arheolokane null Opuzen OPUZEN Dubrovako
Z-735 Skulptura Svpokretno k zatieno sakralni/re ne null Oraac DUBROVNIDubrovako
Z-736 Slika Navje pokretno k zatieno sakralni/re ne null Oraac DUBROVNIDubrovako
Z-540 Slika Sv. Iv pokretno k zatieno sakralni/re ne null Oraac DUBROVNIDubrovako
Z-539 Slika Sv. M pokretno k zatieno sakralni/re ne null Oraac DUBROVNIDubrovako
Z-4117 Stambeno -nepokretnozatieno profana grane Oraac DUBROVNIDubrovako
Z-4096 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Orebi OREBI Dubrovako
Z-2888 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Orebi OREBI Dubrovako
Z-4480 Ruevine c nepokretnozatieno arheolokane null Olje DUBROVADubrovako
Z-3681 Crkva Gospenepokretnozatieno sakralna gr ne Petrovo SelDUBROVNIDubrovako
Z-4481 Crkva sv. P nepokretnozatieno sakralna gr ne Ploice KONAVLE Dubrovako
Z-227 Podvodno ar nepokretnozatieno arheolokane null Polae MLJET Dubrovako
Z-228 Ostaci kasnnepokretnozatieno arheolokane null Polae MLJET Dubrovako
Z-734 Slika Sv. Ju pokretno k zatieno sakralni/re ne null Popova LukJANJINA Dubrovako
Z-1422 Crkva sv. Junepokretnozatieno sakralna gr ne Potirna BLATO Dubrovako
Z-1757 Crkva Presvnepokretnozatieno sakralna gr ne Pridvorje KONAVLE Dubrovako
Z-961 Kneev dvonepokretnozatieno profana grane Pridvorje KONAVLE Dubrovako
N-30 Raspelo iz pokretno k kulturno d sakralni/re ne null Pridvorje KONAVLE Dubrovako
Z-555 Raspelo iz pokretno k zatieno sakralni/re ne null Pridvorje KONAVLE Dubrovako
Z-1837 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Proura MLJET Dubrovako
Z-4528 Slika Poslj pokretno k zatieno sakralni/re ne null Roat DUBROVNIDubrovako
Z-2463 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne Slano DUBROVADubrovako
Z-557 Oltarna sli pokretno k zatieno sakralni/re ne null Slano DUBROVADubrovako
Z-4263 Crkva sv. J pokretno k zatieno sakralni/re ne null Slano DUBROVADubrovako
Z-2583 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralno-prne Slano DUBROVADubrovako
Z-3136 Oltarna pal pokretno k zatieno sakralni/re ne null Slano DUBROVADubrovako
Z-553 Raspelo s li pokretno k zatieno sakralni/re ne null Slano DUBROVADubrovako
Z-552 Skulptura Gpokretno k zatieno sakralni/re ne null Slano DUBROVADubrovako
Z-1421 Crkva sv. Iv nepokretnozatieno sakralna gr ne Smokvica SMOKVICADubrovako
Z-1420 Crkva sv. P nepokretnozatieno sakralna gr ne Smokvica SMOKVICADubrovako
Z-90 Antiki bro nepokretnozatieno arheolokane null Sobra MLJET Dubrovako
Z-1759 Crkva Navjenepokretnozatieno sakralna gr ne Ston STON Dubrovako
Z-1758 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Ston STON Dubrovako
Z-19 Podvodno anepokretnozatieno arheolokane null Ston STON Dubrovako
Z-4560 Brijeg Grad nepokretnozatieno sakralno-prne Ston STON Dubrovako
Z-424 Kip sv. Nikopokretno k zatieno sakralni/re ne null Ston STON Dubrovako
N-29 Slikano Raspokretno k kulturno d sakralni/re ne null Ston STON Dubrovako
Z-426 Raspelo iz cpokretno k zatieno sakralni/re ne null Ston STON Dubrovako
Z-3591 Slika Ecce hpokretno k zatieno sakralni/re ne null Strava KONAVLE Dubrovako
Z-3218 Zapis o pospokretno k zatieno arhivska g ne null Suura DUBROVNIDubrovako
Z-2462 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Sustjepan DUBROVNIDubrovako
Z-556 Triptih Bog pokretno k zatieno sakralni/re ne null Sustjepan DUBROVNIDubrovako
Z-1424 Povijesna c nepokretnozatieno kulturno-pone Suac LASTOVO Dubrovako
Z-3216 Povelja kar pokretno k zatieno arhivska g ne null Suura DUBROVNIDubrovako
Z-3217 Zapis o pospokretno k zatieno arhivska g ne null Suura DUBROVNIDubrovako
Z-4676 Drveni olta pokretno k zatieno sakralni/re ne null Suura DUBROVNIDubrovako
Z-3124 Drvene figupokretno kuzatieno sakralni/re ne null ipanska L DUBROVNIDubrovako
Z-546 Triptih na opokretno k zatieno sakralni/re ne null Suura DUBROVNIDubrovako
Z-548 Predela s prpokretno k zatieno sakralni/re ne null ipanska L DUBROVNIDubrovako
Z-547 Slika Odmorpokretno k zatieno sakralni/re ne null Suura DUBROVNIDubrovako
Z-3215 Slika Bogor pokretno k zatieno sakralni/re ne null ipanska L DUBROVNIDubrovako
N-24 Slika Odmorpokretno k kulturno d sakralni/re ne null Suura DUBROVNIDubrovako
Z-3125 Zbirka zavj pokretno kuzatieno ostalo ne null ipanska L DUBROVNIDubrovako
Z-4485 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Trpanj TRPANJ Dubrovako
Z-4620 Crkva sv. R nepokretnozatieno sakralna gr ne Trpanj TRPANJ Dubrovako
Z-4146 Oltar sv. Mipokretno k zatieno sakralni/re ne null Trsteno DUBROVNIDubrovako
Z-2667 Pet oltara i pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Trsteno DUBROVNIDubrovako
Z-551 Slika Bogor pokretno k zatieno sakralni/re ne null Trsteno DUBROVNIDubrovako
Z-54 Podvodno ar nepokretnozatieno arheolokane null Ubli LASTOVO Dubrovako
Z-59 Podvodno anepokretnozatieno arheolokane null Ubli LASTOVO Dubrovako
Z-3736 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null Vela Luka VELA LUKA Dubrovako
Z-4518 Arheoloki pokretno k zatieno arheolokane null Vid METKOVI Dubrovako
Z-3483 Govor i top nematerija zatieno usmena predane null Vidonje ZAABLJE Dubrovako
Z-1755 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Vitaljina KONAVLE Dubrovako
Z-778 Ljetnikova nepokretnozatieno profana grane Zaton DUBROVNIDubrovako
Z-779 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Zaton DUBROVNIDubrovako
Z-2464 Crkva Gospnepokretnozatieno sakralna gr ne uljana STON Dubrovako
Z-25 Ostaci nje nepokretnozatieno arheolokane null uljana STON Dubrovako
Z-2458 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Banii DUBROVADubrovako
Z-3214 Oltarna pal pokretno k zatieno sakralni/re ne null Blato BLATO Dubrovako
Z-4675 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Blato BLATO Dubrovako
Z-4228 Kumpanija nematerija zatieno obiaji, ob ne null Vie naselja -
Z-1739 Crkva Svih nepokretnozatieno sakralna gr ne Broce STON Dubrovako
Z-1753 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Broce STON Dubrovako
Z-3137 Poliptih Bo pokretno k zatieno sakralni/re ne null Brseine DUBROVNIDubrovako
Z-1510 Inventar Pi pokretno kuzatieno sakralni/re ne null Cavtat KONAVLE Dubrovako
Z-56 Podvodno ar nepokretnozatieno arheolokane null Cavtat KONAVLE Dubrovako
Z-4266 Orgulje u c pokretno k zatieno glazbeni i ne null Cavtat KONAVLE Dubrovako
Z-1740 Samostan i nepokretnozatieno sakralno-prne Cavtat KONAVLE Dubrovako
Z-4144 Glavni olta pokretno k zatieno sakralni/re ne null Cavtat KONAVLE Dubrovako
Z-4145 Glavni oltarpokretno k zatieno sakralni/re ne null Cavtat KONAVLE Dubrovako
Z-1741 Kneev dvonepokretnozatieno profana grane Cavtat KONAVLE Dubrovako
Z-3875 Mauzolej obnepokretnozatieno memorijalnne Cavtat KONAVLE Dubrovako
Z-55 Podvodno anepokretnozatieno arheolokane null Cavtat KONAVLE Dubrovako
Z-1756 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Cavtat KONAVLE Dubrovako
Z-550 Poliptih sv pokretno k zatieno sakralni/re ne null Cavtat KONAVLE Dubrovako
N-31 Poliptih iz pokretno k kulturno d sakralni/re ne null Cavtat KONAVLE Dubrovako
Z-3397 Kulturno-ponepokretnozatieno kulturno-pone Cavtat KONAVLE Dubrovako
Z-2318 Katel pannepokretnozatieno profana grane ara KORULA Dubrovako
Z-914 Samostan i nepokretnozatieno sakralno-prne elopeci UPA DUB Dubrovako
Z-2457 Golubinjak nepokretnozatieno profana grane elopeci UPA DUB Dubrovako
Z-1742 Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null epikue DUBROVADubrovako
Z-1760 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne ibaa UPA DUB Dubrovako
Z-1744 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne ibaa UPA DUB Dubrovako
Z-1743 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane ibaa UPA DUB Dubrovako
Z-2665 Orgulje u crpokretno k zatieno glazbeni i ne null ilipi KONAVLE Dubrovako
Z-1745 Ljetnikovac nepokretnozatieno sakralno-prne ilipi KONAVLE Dubrovako
Z-2460 Vila Rusalk nepokretnozatieno profana grane Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-4497 Inventar umpokretno kuzatieno ostalo ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-1749 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Zrinsko - Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-2319 Kompleks ljnepokretnozatieno profana grane Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-3274 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Gornji Kon Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-532 Oltarna pa pokretno k zatieno sakralni/re ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-524 Oltar - mopokretno k zatieno sakralni/re ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-515 Poliptih Uz pokretno k zatieno sakralni/re ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-528 Reljef s pri pokretno k zatieno sakralni/re ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-523 Kip Sv. Apo pokretno k zatieno sakralni/re ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-519 Slika Bogor pokretno k zatieno sakralni/re ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-530 Slika Krist pokretno k zatieno sakralni/re ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-531 Slika Madonpokretno k zatieno sakralni/re ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-516 Slika Poklo pokretno k zatieno sakralni/re ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-517 Slika Sv. M pokretno k zatieno sakralni/re ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-525 Slika Sveta pokretno k zatieno sakralni/re ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-521 Slika Sveti pokretno k zatieno sakralni/re ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-522 Slika Sveti pokretno k zatieno sakralni/re ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-518 Slika Tri s pokretno k zatieno sakralni/re ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-926 Crkva sv. V nepokretnozatieno sakralna gr ne Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-535 Oltarno ras pokretno k zatieno sakralni/re ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-4496 Inventar Zbpokretno kuzatieno ostalo ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-427 Zbirka pomopokretno kuzatieno sakralni/re ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-4384 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane N. Tesle 14 Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-534 Triptih Svetpokretno k zatieno sakralni/re ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-526 Triptih iz pokretno k zatieno sakralni/re ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-421 Predela s p pokretno k zatieno sakralni/re ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-423 Slika Ecce pokretno k zatieno sakralni/re ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-422 Slika Navje pokretno k zatieno sakralni/re ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-529 Skulptura Svpokretno k zatieno sakralni/re ne null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
RST-0022-1Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne Ston STON Dubrovako
Z-6676 Ostatci crk nepokretnozatieno arheolokane null ara KORULA Dubrovako
RST-0049-1Samostan i nepokretnozatieno sakralno-prne Korula KORULA Dubrovako
Z-5568 Arheoloki nepokretnozatieno arheolokane null Korula KORULA Dubrovako
Z-5517 Ruevine crnepokretnozatieno sakralna gr ne Korula KORULA Dubrovako
Z-5662 Arheolokonepokretnozatieno arheolokane null Korula KORULA Dubrovako
Z-5170 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Raie KORULA Dubrovako
Z-6807 Crkva Pomonepokretnozatieno sakralna gr ne Raie KORULA Dubrovako
Z-5328 Crkva sv. V nepokretnozatieno sakralna gr ne Vid METKOVI Dubrovako
RST-0075-1Crkva Svih nepokretnozatieno sakralna gr ne Blato BLATO Dubrovako
RST-0583-1Crkva sv. Krnepokretnozatieno sakralna gr ne Blato BLATO Dubrovako
RST-0584-1Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne Blato BLATO Dubrovako
Z-5586 Crkva sv. Lunepokretnozatieno sakralna gr ne Blato BLATO Dubrovako
Z-6588 Crkva sv. K nepokretnozatieno sakralna gr ne JZ kraj pol Vela Luka VELA LUKA Dubrovako
Z-5806 Crkva sv. L nepokretnozatieno sakralna gr ne Baina PLOE Dubrovako
Z-6030 Crkva sv. Junepokretnozatieno sakralna gr ne Baina PLOE Dubrovako
Z-5799 Crkva sv. Ili nepokretnozatieno sakralna gr ne Lastovo LASTOVO Dubrovako
RST-0736-1Crkva sv. J nepokretnozatieno sakralna gr ne Lastovo LASTOVO Dubrovako
RST-1154-1Crkva sv. V nepokretnozatieno sakralna gr ne Lastovo LASTOVO Dubrovako
RST-1111-1Crkva Gospnepokretnozatieno sakralna gr ne Lastovo LASTOVO Dubrovako
RST-1155-1Crkva sv. L nepokretnozatieno sakralna gr ne Lastovo LASTOVO Dubrovako
RST-1257-1Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne Lastovo LASTOVO Dubrovako
Z-5566 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Lastovo LASTOVO Dubrovako
Z-5513 Crkva sv. R nepokretnozatieno sakralna gr ne Lastovo LASTOVO Dubrovako
RST-1263-1Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Lastovo LASTOVO Dubrovako
RST-1264-1Crkva sv. I nepokretnozatieno sakralna gr ne Lastovo LASTOVO Dubrovako
RST-1265-1Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Lastovo LASTOVO Dubrovako
RST-1279-1Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Lastovo LASTOVO Dubrovako
Z-5525 Crkva sv. Lunepokretnozatieno sakralna gr ne Lastovo LASTOVO Dubrovako
Z-5683 Crkva sv. B nepokretnozatieno sakralna gr ne Lastovo LASTOVO Dubrovako
RST-1283-1Crkva sv. V nepokretnozatieno sakralna gr ne Lastovo LASTOVO Dubrovako
RST-1284-1Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne null Lastovo LASTOVO Dubrovako
Z-5573 Crkva sv. S nepokretnozatieno sakralna gr ne Lastovo LASTOVO Dubrovako
RST-0100-1Crkva Gospnepokretnozatieno sakralna gr ne Orebi OREBI Dubrovako
RST-0109-1Dominikansk nepokretnozatieno sakralno-prne Viganj OREBI Dubrovako
Z-6157 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Viganj OREBI Dubrovako
Z-6205 Crkva sv. I nepokretnozatieno sakralna gr ne Slivno Rav SLIVNO Dubrovako
Z-5325 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Smokvica SMOKVICADubrovako
Z-5565 Crkva sv. V nepokretnozatieno sakralna gr ne Smokvica SMOKVICADubrovako
Z-6689 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Smokvica SMOKVICADubrovako
Z-6465 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne Smokvica SMOKVICADubrovako
Z-6394 Crkva sv. Tr nepokretnozatieno sakralna gr ne Kuite OREBI Dubrovako
RST-0108-1Crkva sv. L nepokretnozatieno sakralna gr ne Kuite OREBI Dubrovako
RST-1010-1Crkva Navjenepokretnozatieno sakralna gr ne Kuite OREBI Dubrovako
RST-1192-1Franjevakinepokretnozatieno sakralno-prne Prolaz L. BeSton STON Dubrovako
RST-0069-1Ostaci crkv nepokretnozatieno sakralna gr ne Ston STON Dubrovako
Z-5292 Crkva sv. V nepokretnozatieno sakralna gr ne Vela Luka VELA LUKA Dubrovako
Z-5587 Crkva sv. Jonepokretnozatieno sakralna gr ne Vela Luka VELA LUKA Dubrovako
Z-4765 Ostaci crkv nepokretnozatieno sakralna gr ne Ston STON Dubrovako
Z-5549 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Kupari UPA DUB Dubrovako
Z-5171 Tvrava "Fonepokretnozatieno profana grane Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
RST-1217-1Lazareti, P nepokretnozatieno profana grane Put Frana SDubrovnik DUBROVNIDubrovako
RST-1253-1Palaa Tomnepokretnozatieno profana grane Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
RST-1209-1Ljetnikova nepokretnozatieno profana grane Trsteno DUBROVNIDubrovako
Z-5981 Palaa Spo nepokretnozatieno profana grane Svetog DomDubrovnik DUBROVNIDubrovako
RST-1243-1Kneev dvonepokretnozatieno profana grane Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
RST-1227-1itnica Ru nepokretnozatieno profana grane Od Rupa Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
RST-1234-1Palaa Sorknepokretnozatieno sakralno-prne Drieva poDubrovnik DUBROVNIDubrovako
RST-1242-1Gradski zvonepokretnozatieno profana grane Placa Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
RST-1252-1Mali Arsenanepokretnozatieno profana grane Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
RST-0044-1Kua Fiskovnepokretnozatieno profana grane Orebi OREBI Dubrovako
RST-0377-1Kula Nonkonepokretnozatieno profana grane Klek SLIVNO Dubrovako
Z-5833 Utvrda Smrnepokretnozatieno profana grane Slivno Rav SLIVNO Dubrovako
Z-5304 Ereova kulnepokretnozatieno profana grane Vid METKOVI Dubrovako
RST-0545-1Kua Markonepokretnozatieno profana grane Vid METKOVI Dubrovako
RST-0708-1Kua Bukovanepokretnozatieno profana grane Vid METKOVI Dubrovako
RST-0757-1Kua Lazaronepokretnozatieno profana grane Kuite OREBI Dubrovako
Z-6467 Spomenik pa nepokretnozatieno memorijalnne Korula KORULA Dubrovako
Z-5106 Vila Banac nepokretnozatieno profana grane Put Frana SDubrovnik DUBROVNIDubrovako
RST-0801-1Katel Verzonepokretnozatieno profana grane 85. ulica 4 Blato BLATO Dubrovako
RST-0806-1Kua Miro nepokretnozatieno profana grane Blato BLATO Dubrovako
RST-0852-1Kua Palo nepokretnozatieno profana grane Korula KORULA Dubrovako
RST-0859-1Kua Vlatkonepokretnozatieno profana grane Blato BLATO Dubrovako
RST-0898-1Katel Petk nepokretnozatieno profana grane Blato BLATO Dubrovako
RST-0947-1Kua Kokoinepokretnozatieno profana grane Lastovo LASTOVO Dubrovako
RST-0948-1Kua Siruganepokretnozatieno profana grane Lastovo LASTOVO Dubrovako
RST-0949-1Kua Antic nepokretnozatieno profana grane Lastovo LASTOVO Dubrovako
RST-1110-1Loa nepokretnozatieno profana grane Na trgu pr Lastovo LASTOVO Dubrovako
RST-0058-1Gradske zidnepokretnozatieno profana grane Cavtat KONAVLE Dubrovako
Z-5569 Loa nepokretnozatieno profana grane Blato BLATO Dubrovako
RST-0074-1Katel Arnenepokretnozatieno profana grane Blato BLATO Dubrovako
Z-5464 Kula nepokretnozatieno profana grane Metkovi METKOVI Dubrovako
Z-6015 Utvrda Brtnepokretnozatieno profana grane PodgradinaSLIVNO Dubrovako
RST-0249-1Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Korula KORULA Dubrovako
RST-1171-1Zidine Mol nepokretnozatieno profana grane Molunat KONAVLE Dubrovako
Z-6021 Ostaci higi nepokretnozatieno profana grane Gornji Brga UPA DUB Dubrovako
Z-5580 Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Oraac DUBROVNIDubrovako
RST-1213-1Palaa Ranjnepokretnozatieno profana grane Brae AndriDubrovnik DUBROVNIDubrovako
RST-1214-1Palaa Stay nepokretnozatieno profana grane Izmeu polDubrovnik DUBROVNIDubrovako
RST-1256-1Kua rektornepokretnozatieno profana grane iroka ulic Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
RST-1260-1Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Zaton DUBROVNIDubrovako
Z-6042 Arheolokonepokretnozatieno profana grane Gornji Brga UPA DUB Dubrovako
RST-1292-1Tvrava Kanepokretnozatieno profana grane Lastovo LASTOVO Dubrovako
RST-1294-1Zgrada nepokretnozatieno profana grane Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
RST-1298-1Utvrda Gnjinepokretnozatieno profana grane Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
RST-1299-1Palaa Gozznepokretnozatieno profana grane GundulievDubrovnik DUBROVNIDubrovako
RST-1186-1Kancelarij nepokretnozatieno profana grane Ston STON Dubrovako
RST-0946-1Kua Lui nepokretnozatieno profana grane Lastovo LASTOVO Dubrovako
Z-6627 Opatski dv nepokretnozatieno sakralno-prne Korula KORULA Dubrovako
RST-1238-1Orlandov s nepokretnozatieno profana grane Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
RST-1239-1Mala Onofrnepokretnozatieno profana grane Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
RST-1240-1Glavna stranepokretnozatieno profana grane Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
RST-1276-1Ljetnikovac nepokretnozatieno profana grane Lapadska oDubrovnik DUBROVNIDubrovako
RST-1427-1Svjetionik nepokretnozatieno profana grane null Lastovo LASTOVO Dubrovako
RST-1429-1Svjetionik Snepokretnozatieno profana grane Korula KORULA Dubrovako
RST-1424-1Svjetionik nepokretnozatieno profana grane Lovite OREBI Dubrovako
RST-1425-1Svjetionik nepokretnozatieno profana grane Blato BLATO Dubrovako
Z-5321 Velika Onofnepokretnozatieno profana grane Poljana PasDubrovnik DUBROVNIDubrovako
RST-1266-1Palaa Fra nepokretnozatieno profana grane Izmeu polDubrovnik DUBROVNIDubrovako
ZDU-154-1 Utvrda Fortnepokretnozatieno profana grane Lastovo LASTOVO Dubrovako
RST-1255-1Kula kod cr nepokretnozatieno profana grane Lopud DUBROVNIDubrovako
Z-6170 Crkva Domin nepokretnozatieno sakralna gr ne iroka 009 Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-6490 Crkva sv. Jonepokretnozatieno sakralna gr ne Od Pua 15Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
RST-1244-1Crkva sv. R nepokretnozatieno sakralna gr ne Za Rokom Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-6440 Crkva sv. L nepokretnozatieno sakralna gr ne Svetog DomDubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-5917 Crkva Navjenepokretnozatieno sakralna gr ne Svetog DomDubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-6542 Crkva sv. Ig nepokretnozatieno sakralno-prne BokovievDubrovnik DUBROVNIDubrovako
ZDU-16 (16Samostan Mnepokretnozatieno sakralno-prne Placa 002 Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-6443 Katedrala Gnepokretnozatieno sakralna gr ne Drieva poDubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-6220 Crkva sv. V nepokretnozatieno sakralna gr ne Lua Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
RST-1222-1Crkva sv. S nepokretnozatieno sakralna gr ne Ulica svet Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-5288 Crkva sv. S nepokretnozatieno sakralna gr ne Placa Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
RST-1221-1Samostan snepokretnozatieno sakralno-prne Ulica svet Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
RST-1226-1Samostan i nepokretnozatieno sakralno-prne Od Katela Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
RST-1180-1Arheoloko nepokretnozatieno arheolokane null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
RST-1181-1Ostaci crkvenepokretnozatieno arheolokane null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
RST-1182-1Ostaci sam nepokretnozatieno arheolokane null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-5980 Crkva sv. N nepokretnozatieno sakralna gr ne Prijeko Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-6171 Crkva Gospnepokretnozatieno sakralna gr ne Za Karmen Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-6413 Crkva sv. Mnepokretnozatieno sakralna gr ne Od katela Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
RST-1254-1Ostaci samonepokretnozatieno arheolokane null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
RST-1267-1Ostaci crkv nepokretnozatieno arheolokane null Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
Z-5287 Kompleks sanepokretnozatieno sakralno-prne StrossmayeDubrovnik DUBROVNIDubrovako
ZDU-48-19 Benediktinsnepokretnozatieno sakralno-prne Put V. Buk Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
RST-1207-1Ljetnikova nepokretnozatieno profana grane Obuljeno 0Donje ObulDUBROVNIDubrovako
RST-1271-1Crkva Krist nepokretnozatieno sakralna gr ne Od Sigurat Dubrovnik DUBROVNIDubrovako
RST-1199-1Crkva sv. G nepokretnozatieno arheolokane null Lopud DUBROVNIDubrovako
RST-1273-1Crkva sv. K nepokretnozatieno sakralna gr ne Lopud DUBROVNIDubrovako
RST-1170-1Benediktinsnepokretnozatieno sakralno-prne Suura DUBROVNIDubrovako
RST-1286-1Crkva Gospnepokretnozatieno sakralna gr ne Suura DUBROVNIDubrovako
RST-1168-1Crkva Sv. S nepokretnozatieno sakralna gr ne ipanska L DUBROVNIDubrovako
Z-5169 Crkva Gospnepokretnozatieno sakralna gr ne ara KORULA Dubrovako
Z-501 Crkva sv. A nepokretnozatieno sakralna gr ne ipanska L DUBROVNIDubrovako
Z-502 Crkva sv. nepokretnozatieno sakralna gr ne ipanska L DUBROVNIDubrovako
Naziv KO Adresa KO Telefon KO Email KO Vrijeme na Autori Opis dobra
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Sagraen 1450. g. Kasnogotika jednokatnica s otvorenim s
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Gradnja 16. st. na arhivskoj katastarskoj karti iz 1837. - 1876
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Crkve sv. ura i uz nju sljubljena crkva sv. Nikole nalaze se
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Podignuta je na vrhu brda koje se po crkvici naziva Trojicom
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Graena je na prijelazu 14. u 15. st., s gotikim oblikovnim
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Smjetena istono od puta koji vodi od Sv. Duha ka ilovom
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Monumentalna gradnja je izvan Suura na vrhu sedla, po
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Ostaci crkve Sv. Mihajla nad morem nalaze se na visokoj i ne
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Ljetnikovac Ohmuevi nalazi se u sjeveroistonom dijelu n
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. Fiskovi, CvNalazi se sa istone strane Arboretuma, uz prilazni put. Prim
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Crkva sv. Luke nalazi se juno od sela Brotnice u Konavlima.
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 6. st. Crkva sv. Martina smjetena je na poetku sela epikue na
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Smjetena izvan mjesta na lokalitetu Gradac. Graevina je j
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. Crkva sv. Luke iz 18.st., nalazi se na groblju naselja ibaa. L
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Crkva sv. Nikole, iz 19.st. nalazi se jugozapadno od zaselka Z
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Smjeten u junom dijelu naselja gospodarski kompleks Mil
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. Ljetnikovac Bobaljevi Puci smjestio se na predjelu Kanta
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. do 16. st. Kua skromnijih dimenzija nastala krajem 15. i poetkom 16
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Smjetena na iroj zaravni iznad Grukog zaljeva, crkva je pr
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Crkva Gospe od Milosra koja se nalazi na poetku Gospina
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Locirana na manjem platou, izvan naselja, pravilne je orijen
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. do 19. st. Smjetena na Gorici nedaleko crkve sv. Vlaha, crkva je kasno
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1939. god. Nikola DobSagraena na Srednjem Konalu kua je koncipirana kao pra
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Crkva sv. Dimitrija nalazi se u mjestu Gabrile u Konavlima, u
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 14. st. Crkva je smjetena je na uzdignutom platou iznad ceste , izd
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 14. st. Juno od puta koji vodi s Gornjeg Brgata u pravcu arkovice
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. do 18. st. Izdvojen samostalni stambeno-gospodarski kompleks, podig
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. Kompleks ljetnikovca Bizzaro - Facenda jedini je ljetnikovac
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Smjeten na predjelu Tenturije u Rijeci dubrovakoj. Na ogr
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Bizaman, AnCrkva Svetog Duha s grobljem locirana je na sjevernoj padin
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 11. st. Smjetena je na padini brda u junom dijelu naselja Lopud,
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 11. st. Locirana s istone strane Ivanjeg brda, datira se 11. st. Ukla
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. do 16. st. Smjeten je u sredinjem dijelu naselja Lopud, neposredno
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Ljetnikovac Zamagna smjeten je u sredinjem dijelu naselja
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 13. st. do 19. st. Crkva sv. Stjepana smjetena je povrh naselja Kupari, ogra
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Stambeno - gospodarski kompleks obitelji Giorgi nalazi se n
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Kapela je smjetena u sjevernom dijelu vrta u sklopu stamb
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 19. st. Mlinovi u upi spominju se u arhivskim izvorima najranije u
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Na padini terena iznad obale uz potok smjetena je kua i m
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 12. st. do 16. st. Smjeten je na zapadnom dijelu otoia na Velikom jezeru n
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Smjeten je u zapadnom dijelu Rijeke dubrovake, neposred
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Smjetena sjeverozapadno od ceste uz zaseok Obrovo i sjev
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Crkva s grobljem je locirana na platou koji je ograen niskim
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Crkva Sv.Nikole, smjetena je na vrhu brijega juno od nase
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 14. st. do 16. st. upna crkva sv. Petra i Pavla s grobljem smjetena je zapadn
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 13. st. do 18. st. Crkva sv. Marije Magdalene, graena u 13.st. sa rekonstruk
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Jednobrodna longitudinalna graevina pravilne orijentacije
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 13. st. do 16. st. Crkva sv. Ane s grobljem smjetena je sjeverozapadno od na
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Sjeverno od puta to vodi iz pravca Popovia na prisojnoj st
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. do 16. st. Kompleks smjeten ispod naselja i kneeva dvora uz put na
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Smjetena je u sjeverozapadnom dijelu naselja Grgurii. Ori
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. BogdanoviKneev dvor smjeten je u sjeveroistonom dijelu naselja Sl
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 19. st. Stambeno gospodarski kompleks Knei, smjeten na loka
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 14. st. do 16. st. Lokalitet sa stecima Vlako greblje nalazi se oko 70 m isto
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 11. st. do 12. st. Crkva sv. ura smjetena je u istonom dijelu zaselka Spar
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1913. god. Nalazi se u Srebrenom, na sjeveroistonom kraju obalnog n
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Kompleks ljetnikovca nalazi se u zaljevu. istono od trga, uz
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. Jednobrodna s polukrunom apsidom orijentacije istok - zap
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Crkva je smjetena iznad mjesta Trnova, jednobrodna, izdu
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 14. st. do 18. st. Crkva sv. Ivana s grobljem smjetena je sjeverozapadno od s
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Seoska lokva za pojenje stoke smjetena je na junoj strani
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Smjetena je na padini brda juno od sela Trnovice. Jednob
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1908. god. iril MetodSmjetena je istono od ljetnikovca Gozze, neposredno uz m
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Skromna jednobrodna crkvica bez apside orijentirana u smj
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 800 god.p.n.e. do 200 Gradina je izduenog oblika i prua se u pravcu zapad-istok
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 18. st. do 19. st. Zalaganjem tadanjeg vrgorakog upnika, fra Vjeke Vria,
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 8 st.p.n.e. do 20. st. Zbirka sadri 895 predmeta koji su rasporeeni u devet zas
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 18. st. do 20. st. Etnografska zbirka sadri 91 predmet sa podruja Imotske k
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 13. st. do 15. st. Spominje se 1288.g. u Vinodolskom zakonu kao jedan od de
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1896. god. Svjetionik Murvica sagraen je 1896. g. na istoimenom oto
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1750. god. do 1800. g Konjunica, sagraena kao postaja za putnike koije, klasic
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 6. st. do 17. st. Omanji nenaseljeni otok Fumija smjeten je pred jugozapad
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1820. god. do 1830. g U prvoj polovici 19.st. trogirska plemika obitelj Garagnin za
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 16. st. do 17. st. Porta Marcella odnosno glavna kopnena vrata jedna od triju
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 5300 god.p.n.e. do 40 Arheoloko nalazite s kontinuitetom trajanja od neolitika, b
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 5300 god.p.n.e. do 25 Arheoloko nalazite nalazi se u sredinjem dijelu naselja Sa
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 5300 god.p.n.e. do 14 Arheoloko nalazite pronaeno je terenskim pregledom Ba
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 5300 god.p.n.e. do 18 Artefakti s nalazita Ivandvor ukazuju na postojanje arheo
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1300 god.p.n.e. do 47 Sjeveroistono od Dalja, oko 4. km. zrane linije, na sjevern
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 3640 god.p.n.e. do 10 Rije je o nizu brjeuljaka, a Mali Varod je prvi u nizu. Smje
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 5300 god.p.n.e. do 14 Istono od Novog eminca na zemljitu izmeu ceste za em
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 2500 god.p.n.e. do 17 Prilikom rekognosciranja pronaeni su ulomci prapovijesne
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 5300 god.p.n.e. do 38 Arheoloko nalazite smjeteno je oko 100 m juno od ceste
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 14. st. do 15. st. Arheoloko nalazite Crkvena smjeteno je oko 2 km zapa
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 63 st.p.n.e. do 15. st. Smjeteno je na oko 400 700 m istono od Starih Perkova
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 63 st.p.n.e. do 54 st.p.Prapovijesno arheoloko nalazite nalazi se oko 2,5 km sjev
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 14. st. do 17. st. Crkva Gospe od Sniga smjetena je na lokalitetu Zvirae u M
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 18. st. do 19. st. Rodna kua Ljudevita Gaja u Krapini predstavlja tipini prim
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 20. st. Umijee izrade estinskog kiobrana u tradicijskom obrtu Ce
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Etnografski muzej u Zagrebu osnovan 1919. godine, terensk
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1018. god. do 1038. g Samostojea snana utvrda nalazi se u zapadnom predgra
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 14. st. do 15. st. Tvrava Revelin impozantna je i monumentalna predutvrda
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Trobrodna, graevina orijentirana u smjeru istok zapad, p
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1582. god. Crkva Navjetenja nalazi se u sjeverozapadnom dijelu grada
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. Nedaleko od urbane jezgre Korule na nekadanjem rtu Vje
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Katedrala sv. Marka je gotiko-renesansna graevina podig
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 2. st. do 11. st. Otok Majsan smjeten je u sredinjem dijelu Peljekog kana
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Jednobrodna graevina smjetena je na breuljku zapadno
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Crkva sv. Filipa i Jakova nalazi se u polju Dubrova, izmeu r
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Mala, jednobrodna graevina pravokutnog oblika, orijentira
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Sklop ljetnikovca nalazi se uz more, na predjelu Bilin al, isto
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. Skulptura Bogorodice s Djetetom na prijestolju, venecijans
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Kasnosrednjovjekovna nekropola sa stecima na poloaju G
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Jednobrodna graevina izduenog pravokutnog tlocrta s pra
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Poluotoi Gradina nalazi se zapadno od Vela Luke, a zbog
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Otoi Gubea nalazi se u zapadnom dijelu velolukog zalje
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 11. st. do 15. st. U Barletama, zaseok Volarice, nedaleko izvora Koveg, na p
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1. st. do 5. st. U Staroj Novalji, podno brda Bok, na samoj obali nalazi se k
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 19. st. Kua u Ulici Fortika 1 u Otocu, slobodnostojea je prizem
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.seiter@min-kulture.hr Umijee izrade puranca vezano uz puke obiaje posljednje
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 18. st. do 21. st. Glazbeni izriaj guci posebnost je tradicijske kulture sredin
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 17. st. do 20. st. Zatiena muzejska graa obuhvaa sakralnu, galerijsku i gr
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.krizaj@min-kulture.hr Zatiena muzejska graa Muzeja seljakih buna obuhvaa
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.krizaj@min-kulture.hr Klanjec se razvio u 14. stoljeu kao sajmino mjesto oblinje
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 2500 god.p.n.e. do 30 Arheoloko nalazite smjete je juno od Luga pored ceste p
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 2500 god.p.n.e. do 30 U sredinjem dijelu Luga nalazi se veliki istaknuti breuljak g
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 800 god.p.n.e. do 700.Arheoloko nalazite Ciglana i Zeleno polje nalazi se na pod
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 5300 god.p.n.e. do 43 Arheoloko nalazite Hermanov vinograd nalazi se na Filipo
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 5300 god.p.n.e. do 43 Arheoloko nalazite naseobinskog karaktera. Pronaeni ulo
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 800. god. do 1400. go Na povrini se izoravaju ulomci srednjovjekovne keramike i
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 15. st. Crkva sv. Nikole smjetena je na sjevernom rubu naselja Bal
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturJednobrodna crkva sv. Petra, pravokutnog tlocrta i ravnog za
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturGusto zbijena povijesna jezgra smjetena je na malom polu
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 18. st. Giuseppe ASlike Bogorodica s Djetetom (200x96 cm) i Sv. Eufemija
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1662. god. Nepoznati Drveni, rezbareni, polikromirani i pozlaeni oltarni retabl s p
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 12. st. do 17. st. Crkva sv. Jakova nalazi se u polju zvanom Peteieva ograda
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 15. st. do 17. st. Drveni, rezbareni, polikromirani oltarni retabl, dimenzija 27
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 6250 god.p.n.e. do 40 Arheoloka zona Dubrava kod Suhopolja nalazi se oko 500 m
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 3500 god.p.n.e. do 15 Arheoloko nalazite Lenije kod Macuta smjeteno je uz ces
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 14 st.p.n.e. do 12 st.p.Nalazite se nalazi kod Starog Slatinika oko 365 og km da
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 14 god.p.n.e. do 12 go1950. godine, u selu Vranovci na zemljitu Gomilice priliko
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 13. st. do 16. st. Nalazi se na zapadnom izlazu iz sela Podvrko. Radi se o bla
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.perkovic@min-kulture.hr Juno od Sredanaca na zemljitu Bebrinske uz autocestu Z
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 54 st.p.n.e. do 39 st.p.Prapovijesno arheoloko nalazite nalazi se u istonom dije
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 54 st.p.n.e. do 15. st. Prapovijesno i srednjovjekovno nalazite nalazi se sjeverno
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 14 st.p.n.e. do 15. st. Prapovijesno i srednjovjekovno arheoloko nalazite nalazi
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 4 st.p.n.e. do 1. st. Oko 1,5 km sjeveroistono od sela, uz samu obalu Save nala
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 36 st.p.n.e. do 15. st. Arheoloko nalazite Vrtlovi kod Oprisavaca nalazi se uz a
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 4 st.p.n.e. do 18. st. Nalazite je smjeteno oko 500 metara sjeveroistono od m
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 63 st.p.n.e. do 4. st. Radi se o vieslojnom arheolokom lokalitetu koji se nalazi o
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 63 st.p.n.e. do 16. st. Arheoloko nalazite Goevo-Berava kod Jaruga nalazi se
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 64 st.p.n.e. do 16. st. Podruje grada Slavonskog Broda naseljavano je kontinuiran
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.perkovic@min-kulture.hr Govor Starih Perkovaca vrlo je arhaian i predstavlja izuzetn
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 14 st.p.n.e. do 12 st.p.Nalazite je smjeteno oko 1 km sjeverozapadno od mjesta
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 15 st.p.n.e. do 8 st.p.nPrapovijesno naselje smjeteno je na velikoj lesnoj gredi ist
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1888. god. Tradicijsko gospodarstvo sastoji se od tradicijske kue i tri g
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1910. god. Tradicijsko gospodarstvo nalazi se u naselju Lijevo eljezno,
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1834. god. Tradicijska kua u Moenici, ulica Antuna Starevia 77 sta
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. st. do 20. st. Zatiena muzejska graa Gradskog muzeja Sisak obuhvaa
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hNa istaknutom brdu Kotilo iznad Bola su ostaci suhozida
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1715. god. Crkvu Gospe od Karmena na lokalitetu Soline, sagradio je 1
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1751. god. Crkva Gospe od Zdravlja izgraena nad Subotitem u Gornji
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. do 20. st. Filipovii su zaseok Brela smjeten uz more. Stambeno-gosp
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. Kula Obradi-Bevilaqua, danas Machiedo nalazi se u Gromin
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. U junom dijelu uvale, u predjelu Vela Banda, a istono od m
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 18. st. Inventar pokretnih predmeta i umjetnina crkve sv. Ivana u J
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 18. st. Inventar pokretnih predmeta i umjetnina crkve sv. Roka u Je
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. do 17. st. Crkva sv. Nikole od Planine smjetena je na istoimenom, na
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 16. st. Izvorno jednobrodna crkva, graena krajem XV. stoljea, sp
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 20. st. upna crkva sv. Antuna Opata izgraena je na uzvisini, na sj
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. Crkva sv. Petra podignuta je u 15.st. na poluotoku sv. Petar,
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Jednokatnica koja se nalazi na makarskoj Rivi. Reprezentativ
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1766. god. Giacomo deCrkva je sagraena na sjevernom rubu sredinjeg gradskog
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1750. god. do 1790. g Stambena dvokatnica kojoj je naknadno dograen kat izgra
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. do 20. st. Zgrada pravokutnog tlocrta sastavljena je od tri povezane zg
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Na junom proelju barokne trokatnice nalazila se spomen
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 18. st. Nalazi se izvan naseljenog mjesta, juno od ceste za Vrgorac
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hpilja Kopaina se nalazi na sjeverozapadnoj strani otoka Br
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hIspod prethistorijskog naselja na brdu Graie, a na rubu p
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hMlinica Nova mostina, smjetena na desnoj obali Cetine, je
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. god. Most u selu Gala premouje Kosinac, pritok Cetine. Ima 12
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hGodinji pokladni ophodi makara podkamenikih sela, s p
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 20. st. Kuu neostilskog oblikovanja sagradio je u sreditu grada po
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hGodinji pokladni ophod makara mukog kraja s podruja
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1906. god. do 1908. g Svjetionik u Suurju podignut je na istonom rtu otoka Hvar
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. Katel Cerineo na istonoj strani luke Splitska utvren je skl
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 14. st. do 15. st. U uvali Neujam nalaze se ruevine crkve sv. Petra sagraen
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. Usred naselja Grab, a preko istoimenog potoka nalazi se kam
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 20. st. Muzej grada Katela kao samostalni muzej (od 1999.), nasta
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 6250 god.p.n.e. do 16 Arheoloka zona Sotin obuhvaa vei dio dananjeg naselja
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 400 god.p.n.e. do 1. g Arheoloko nalazite Dobra voda smjeteno se zapadno o
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. do 19. st. Ouvan je kasnobarokni inventar meu kojim se posebno is
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. do 18. st. U prostoru crkve Presvetog Trojstva u Klenovniku koja je sag
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1964. god. Ivan Rabuz Slika Vrboveko groblje odlikuje se vrstom graom, skoro
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. do 2Ivan VeenaU prostoru upne crkve sv. Franje Asikog u Velikom Bukovc
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 15. st. do 20. st. Naselje Vinjerac nalazi se na junoj obali duboko uvuenog
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 16. st. do 20. st. Nalazi se u dijelu naselja Zmoranje selo. Ima odlike puke s
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1924. god. do 1927. g Kulturno-prosvjetni dom Sloga u Velom Iu osnovan je i o
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.miletic@min-kulture.hr Govor zadarskih Arbanasa (Arbanaki govor) pripada gegsko
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1921. god. Tradicijska okunica smjetena je na rubu naselja i na povi
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1893. god. Drvena tradicijska kua sagraena 1893. g. je prizemnica izd
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Na predjelu Male glavice, istie se Katil, po novodobnom v
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Kula Kneina nalazi se istono od Lumbarde, smjetena je
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1776. god. Crkva sv. Kria u Lumbardi nalazi se u lumbarajskom polju n
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. Kua Glassner u Lumbardi nalazi se na predjelu Vela Glavica
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 14. st. do 17. st. Crkva posveena sv. Antunu padovanskom sagraena je po
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. Crkva sv. Roka smjetena na junoj zaravni Vele Glavice, sad
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Crkva se nalazi u Stonskom polju, juno od Solane. Pravoku
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1301. god. do 1759. g U JI dijelu grada neposredno uz zidine i kulu Svih Svetih pos
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 14. st. Smjetena je na sredinjem trgu sv. Marka, neposredno uz k
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 14. st. Nalazi se u jugozapadnom uglu trga sv. Marka, pred stolnom
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 14. st. Crkva Gospe od Polja nalazi se u podnoju brda Mijak, u ist
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Crkva, izgraena na predjelu Vela postrana u Lumbardi prav
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Na istoku naselja, na zaravnjenom platou nad vrtaom smje
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1745. god. Crkva sv. Jeronima smjetena je u sredini sela, na kosoj pad
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Zgrada Gradskog muzeja Makarska, izvorno palaa obitelji T
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Crkva sv. Ilije nalazi se u Potpoletnici, na zaravni ovalnog bre
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. Crkva sv. Roka nalazi se na ulazu u Jelsu sa istoka. Starija go
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hUrsia mlinica sa vodoravno poloenim mlinskim kolom, sm
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1744. god. Crkva sv. Roka jednobrodna je barokna graevina smjetena
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. Katel u Kotiini izgraen je sredinom XVII. stoljea tijekom
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1775. god. Iseppo Bis Na Kaievom trgu u Makarskoj podignuta je 1775. godine
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Crkva sv. Mihovila izgraena je u Tuepima izmeu zaselaka
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. do 19. st. Crkva sv. Mihovila nalazi se na putu prema zaseoku lib-Ba
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1764. god. do 1863. g Stara upna crkva Svih Svetih u Gornjoj Podgori sagraena j
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. do 18. st. upna crkva sv. Mihovila u Bisku izgraena je na groblju, a s
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 16. st. Ostaci utvrde Citadele s crkvom Sv. Ivana Krstitelja nalaze se
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1731. god. Stara upna crkva Sv. Jerolima smjetena je sjeveroistono o
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 7. st. do 16. st. Crkva sv. Andrije smjetena je na vrhu brijega Balan na iov
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 9. st. Crkva sv. Marije u Blizni iz 9. stoljea jednobrodna je graev
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 18. st. Ignacije M Palaa Garagnin-Fanfogna u Trogiru nasuprot kopnenih vrat
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1630. god. Ruevni ostaci ljetnikovca nalaze se u neposrednoj blizini m
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 18. st. do 19. st. Kompleks dvorca jedinstven je primjer kasnobarokne ladan
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trstenjak@min-kulture.hr Muzej Meimurja, osnovan 1954.godine, prikuplja, obrau
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuSkulka je gradinsko naselje na podruju naselja Orlec, smje
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuArheoloko nalazite sv. Kristofor prapovijesna je gradina s c
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1663. god. Smjetena je izvan naselja Lukovdol na breuljku, usred um
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 14. st. Antependij s prikazom Krunjenja Bogorodice, zlatni vez n
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1776. god. Portret sveenika Ivana Lukaria, ulje na platnu, 85 x 70 cm
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1726. god. Crkva sv. Ivana Krstitelja u Ramljanima podignuta je od kam
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 10. st. do 13. st. Gospe kraj mora na sjevernoj obali iova jednobrodna je pr
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 15. st. Kua Sasso podignuta je u junom dijelu ue povijesne jezgr
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hArheoloko nalazite srednjovjekovno groblje u selu Udovi
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1700. god. AleksandarPalaa u Opatikoj 10 sagraena je 1838. g. kao trokrilni jed
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 17. st. do 20. st. Crkva Gospe od Karmela podignuta je u povijesnoj jezgri Tro
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 17. st. do 19. st. Jedina drvena kapela sauvana na karlovakom podruju sm
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuNa podruju od rta Prklo do Rijeke luke nalaze se dvije hid
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 19. st. do 20. st. Zaseok je lociran iznad kanjona rijeke Tounjice, u blizini nje
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 18. st. do 20. st. Kurija s gospodarskim zgradama sagraena je na imanju ko
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 18. st. Kurija i dvije gospodarske prizemnice ograene kamenom o
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 18. st. U sreditu kompozicije prikazan je sv. Ante Padovanski koji u
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1880. god. do 1932. g Cjelinu ouvanog tradicijskog gospodarstva ine: drvena sta
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1926. god. Stambeni tradicijski objekt sagraen je 1926. god. Drvena k
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 20. st. Stambena tradicijska katnica pravokutnog tlocrta sagraena
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1908. god. do 1935. g Drvena stambena prizemnica obitelji Lonar, pravokutnog t
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1893. god. do 1924. g Cjelovito ouvano tradicijsko gospodarstvo obitelji Hoboli
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 15. st. do 19. st. Franjevci dolaze u Poegu 1285. godine, podiu crkvu i sam
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 2. st. do 21. st. Umijee sokolarenja vjetina je lova s pticama grabljivicama
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1394. god. MIssale canonicorum secundum ordinem romanae Curiae k
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1919. god. Sreko FlorKino-kazalite "Kino Balkan - Palace", danas kino "Europa" g
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 18. st. do 19. st. Ruevni ostaci zgrade na poloaju zvanom "pod polau" nal
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 14. st. do 19. st. Pokretni predmeti i umjetnine crkve Sv. Petra u Trogiru nast
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 15. st. do 16. st. Slika prikazuje Bogorodicu s Djetetom u ikonografskoj temi
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 18. st. Ex voto graanina Grassija predstavlja reljefni prikaz ovjek
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 16. st. Srebrni reljefni prikaz viteza u oklopu na konju ima umjetni
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 18. st. do 19. st. Zbirka slika i grafika obitelji Moretti u Trogiru izuzetno je zan
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 8 st.p.n.e. do 20. st. Biograd je gradi smjeten na prirodnom poluotoku u obliku
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 16. st. do 20. st. Predmeti i umjetnine crkve Sv. Ivana u ednome na iovu n
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 8 st.p.n.e. do 20. st. Povijesna jezgra Zadra smjetena je na izduenom poluotok
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 15. st. Nad voltom ispod kojeg se pristupa ulici koja uz zapadnu str
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 15. st. Kua je sagraena na junom gradskom ziu od kojega su se
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 5 st.p.n.e. do 7. st. Asseria, prvotno sredite autohtone civitas i jedno od najzn
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 19. st. Zgrada-konjunica na iovu je kamena prizemnica s potkrov
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 15. st. do 20. st. Srednjovjekovno ime Marine je Bosiljina i u tom se obliku im
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 13. st. do 20. st. Stara jezgra Sukoana smjetena je na poluotoku, u sreditu
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.miletic@min-kulture.hr Povijesna jezgra grada Nina smjetena je na plitkom ravnom
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 10. st. do 20. st. Naselje Diklo smjeteno je 5 kilometara od Zadra. Naselje s
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 19. st. do 2Radionica HNastaje u 19. st. s odlikama barokno- klasicistike umjetnos
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 19. st. Zgrada u Ulici Ive Senjanina 20 slobodnostojea je jednokat
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 1934. god. Numizmatika zbirka, formirana 1934. godine kada je osnov
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 1972. god. Zbirka radniki i narodnooslobodilaki pokret obuhvaa dok
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Muzej "Belie", smjeten u jednoj od najstarijih kua Beli
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 17. st. Jednobrodna crkvica s polukrunom apsidom, skromnih dim
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men11. god. do 18. god. Crkva je jednobrodna longitudinalna graevina. Vanjsko ob
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men19. god. Kua Divni u Drniu je dvokatnica kvadratnog tlocrta. Kato
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men18. st. do 19. st. Sklop kua Divni nalazi se u centru povijesne jezgre Drnia
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1744. god. Dvorac Somogy u Jalabetu je jednokatna, etverokrilna gra
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 19. st. Grobna kapela obitelji Erddy nastala je krajem 19. stoljea
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. Kompleks ljetnikovca Natali smjeten je na junoj padini brd
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. Smjeten je na sjevernom rubu naselja, na istaknutom polo
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1336. god. Crkva sv. Stjepana sagraena je na predjelu Dubac, u zapad
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 13. st. Crkva sv. Vlaha sagraena je u 13. ili 14. stoljeu na brdu Tra
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 12. st. do 19. st. Samostan i crkva sv. Frane posjeduju oltare, kipove, slike, lit
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 14. st. do 19. st. Otoac je nastao kao srednjovjekovno naselje u dolini rijeke
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1. st. do 5. st. Na priobalnom podruju od uvale Senj do uvala Mala i Velik
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.giaconi@min-kulture.hr Rekognisciranjem izvrenim 1975. godine izmeu tunere i p
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1. st. do 5. st. Naselje Novalja na otoku Pagu bila je u rimsko doba vanjska
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.giaconi@min-kulture.hr U vrijeme Rimljana na podruju Cisse na otoku Pagu bili su
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.giaconi@min-kulture.hr Uvala Baka Draga pod Vidovgradom sluila je Rimljanima k
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1963. god. Ivan Viti; Upravna zgrada Vlade RH na Prisavlju, popularnog naziva K
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1898. god. dogradnje Drvena graevina ljetnikovca Vila Olga izgraena je 1898.
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1940. god. Mladen KauUgraena najamna stambena zgrada Gavella-Tompa, sagra
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 19. st. Grobna kapela obitelji Buan Kuevi je izgraena vjerojat
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1522. st. do 1809. st. Jednokatni trokrilni dvorac, tlocrtnog "U" oblika, sa sredinj
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1906. god. Zidana jednokatnica, pravokutnog tlocrta, etverostrenog
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1850. god. Puka kola u Brezovici osnovana je 1850. godine (novinsk
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. Crkva Blaene Djevice Marije sa upnim dvorom, s jugozapa
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1943. god. Ivan Viti Slobodnostojei jednokatni stambeni objekt, kua Schwartz
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1926. god. Filmski studio Ocean film dao je sagraditi Franjo Ledi. Go
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 13. st. Povijesna cjelina naselja Cerje, smjetena istono od Sesvet
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1906. god. Vjekoslav BVilla Kallina, graena je kao rezidencija za zagrebakog tvor
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 13. st. do 20. st. Kulturno-povijesna cjelina Resnik nalazi se u istonom dijelu
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 15. st. do 18. st. Jednobrodna, barokna graevina sa zaobljenom apsidom sv
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 15. st. do 18. st. Barokna zgrada upnog dvora je slobodnostojea, zidana je
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1877. god. Kuno Waid Bolnica za duevne bolesti u Vrapu "Zavod za umobolne St
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 20. st. Kua je prizemnica, osnovnog izduenog, pravokutnog tlocr
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1863. god. kola u Gornjem Vrapu izgraena 1863. jedna je od najsta
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@z Vlado AntolCvjetno naselje jedinstveni je primjer kvalitetno planiranog
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr U vlasnitvu grada Zagreba nalaze se slike slijedeih autora:
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1932. god. Juraj Denzl upna crkva Majke Boje Sljemenske Kraljice Hrvata sagra
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1955. god. Mijo Bia Zidna slika kao dekoracija, izraena tehnikom sgrafito u loka
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1892. god. Ljetnikovac u Gornjem Vugrovcu, podigao je 1892. dr. Ivan R
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1927. god. Tradicijska, prigorska, stambena kua u ul.Graneina 23 sag
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1881. god. Milan LenuZgrada Tvornice duhana sagraena je 1881-82. prema proje
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1910. god. Kalda i t Jednokatni stambeni objekt izgraen je 1910. godine kao lje
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 15. st. do 19. st. Slobodnostojea jednokatna jednokrilna kurija razvedenog
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 20. st. Kua ima ukopani podrum koji je zidan od kamena i izvana
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1768. god. Barokna upna crkva sv. Klare smjetena je u sreditu istoim
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1909. god. kola je osnovana 1909. godine s privremenim smjetajem
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1954. god. Zoja DumenIzgradnja Doma zdravlja zapoela je 1954. god. Autor je arh
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1911. god. Milan Lenuckolu na itnjaku osnovala je gradska opina 1911. godine
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1897. st. Komora je dvoprostorni objekt s hiom (veliko duple), kuhin
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1923. god. Drvenu stambenu prizemnicu manjih dimenzija je kao dvop
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1970. god. Edo MurtiMozaik slikara i grafiara Ede Murtia, nastao 1970. godine,
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1880. god. Kuu je izgradio Josip Pepelnjak 1880. godine o emu svjed
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1798. god. Poluugraena etverokrilna palaa s unutranjim dvoritem
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1878. god. Franjo Klei Ugraena stambeno poslovna dvokatnica s lokalima u prize
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1903. god. Kua je sagraena 1903. godine. Godina gradnje urezana je
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 19. st. Manji, prizemni, drveni stambeni objekt pravokutnog tlocrt
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 13. st. upna crkva sv. Petra i Pavla u Kaini, nalazi se na uzvisini iz
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 13. st. do 19. st. Kurija upnog dvora u Kaini smjetena je u podnoju iston
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1736. god. Matija Leo Jednokatna kurija, nekadanja Vila Mallin izgraena je 17
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 13. st. Crkva sv.Jurja u Planini, svojim istaknutim poloajem na jed
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. do 1adaptacija Nakon poara 1674. god. na mjestu Kamenite 9 ostalo je pr
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. Poluugraena prizemna kurija altarije sv. Mihovila, tlocrtno
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1880. god. Kuno Waidm Dvije, simetrino komponirane kue na Novoj Vesi 5 i 5a, ko
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. Slobodnostojea, dijelom drvena prizemnica sa zabatom ok
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1907. god. Kovano eljezni kri, s kipom Krista i anela u podnoju (lije
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Seoska gospodarska cjelina sastoji se od hie, vinske komor
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. do 2 afranek i Dvije jednokatnice u Kamenitoj ulici 13 i 15, pregradnjom 1
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1825. god. Prizemna drvena stambena kua - hia, izgraena je na trad
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1908. god. Prizemna drvena stambena kua, hia, izgraena je na tradi
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 20. st. Slobodnostojea prizemnica, zabatom okrenuta glavnoj ces
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Crkva Blaene Djevice Marije Lauretanske u Stupniku Luk
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1769. god. upna crkva Sv. Ivana Nepomuka izgraena je 1769. godine
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr upni dvor, je sastavni dio sakralnog kompleksa to ga ine
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1926. god. Stambeni tradicijski objekt postavljen je uim, zabatnim pro
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 11. god. do 19. god. Kulturno-povijesna cjelina naselja Morave, koje se nalazi u
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 16. god. do 19. god. Dananja upna crkva graena je od 1813-1815.godine, naj
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. Malena kapelica polkopnac, etvrtastog tlocrta, zakljuen
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 14. st. do 18. st. upna crkva Sv.Jurja smjetena je u sreditu turopoljskog se
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1859. god. Stara puka kola u Odri, sagraena je 1859. godine. Zaslug
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 19. st. Drveni mlin-vodenica izgraen je u drugoj polovini 19. stolje
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@z adaptacija Jednokatna zidana kurija nalazi se na krajnjem istonom dij
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr upna crkva Svih Svetih smjetena je u povijesnoj jezgri Ses
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 20. st. Raspelo se nalazi u samom centru Sesveta, na glavnom rask
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. Kurija Zagrebakog kaptola (danas Muzej Prigorja) slobodn
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Naselje ainovec nalazi se u ravniarskom dijelu Sesvetsko
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 14. st. Crkva je od osnutka upe poetkom 14. stoljea, do 1803. g
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 13. st. do 14. st. Slobodnostojea, zidana jednokatnica s podrumom, jednos
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. 1803. godine proglaena upnom crkvom, a dotadanja up
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 16. st. Na lokalitetu Rudarski vrt, u neposrednoj blizini Planinarsko
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Urbanizacija prostora Trenjevke, formiranjem veeg broja n
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 5300 god.p.n.e. do 43 Arheoloko nalazite Vinogradi, administrativni naziv Fr
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 800 god.p.n.e. do 10. Razmotrivi navedene injenice moe se zakljuiti, artefakti
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1. st. do 4. st. Arheoloko nalazite Gromele smjeteno je na istoimenom
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 4000 god.p.n.e. do 15 Arheoloko nalazite aire smjeteno je na uzvisini sjeveroz
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 6000 god.p.n.e. do 11 Arheoloka zona Be nalazi se u dolini rijeke Londe, juno o
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spanicek@min-kulture.hr Istono od sela Tulnik uoeno je osam grobnih humaka - tu
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 40000 god.p.n.e. do 1 Arheoloko nalazite Grabarake livade, juno od sela Zarila
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spanicek@min-kulture.hr Arheoloka zona Duljine-Gradina nalazi se na poljoprivredn
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 20. st. U Novoj Bukovici, sjeverno od crkve sv. Marije, u dvoritu u
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spanicek@min-kulture.hr Jugozapadno do sela Baki nedaleko Sladojevaca, na zemlji
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spanicek@min-kulture.hr U polju Jugovac, oko 500 m zapadno od ceste Bistrica-pa
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 4000 god.p.n.e. do 11 Arheoloka zona Brana nalazi se sa sjeverne strane ceste Su
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 6000 god.p.n.e. do 16 Arheoloka zona Dvorina i Luka na istonom rubu Oreca sa
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spanicek@min-kulture.hr Arheoloku zonu Medakua u Peliu, cca 1 km sjeverno od
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Otok Prvi lei jednu nautiku milju jugoistono od naselja V
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men2 st.p.n.e. do 1 st.p.n. S june strane otoia Kaselica nalaze se ostaci brodoloma.
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1. st. Sa sjeverozapadne strane otoia Guteranski nalaze se osta
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spanicek@min-kulture.hr Arheoloka zona Naknada kod Zvonimirova otkrivena je 198
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men19. st. do 20. st. Orgulje su djelo nepoznata graditelja s kraja 19. ili samog po
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spanicek@min-kulture.hr U junom dijelu Pelia, pokraj naputene ciglane, sjeverno
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 6250 god.p.n.e. do 26 Prapovijesno naselje Lug nalazi se u dolini rijeke Brenice, u
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spanicek@min-kulture.hr Terenskim pregledom virovitikog podruja 1984. god. otkr
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1300 god.p.n.e. do 11 U junom dijelu pii Bukovice od 60-tih god. 20. st. nadalj
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 13. st. do 16. st. U sredinjem i sjeveroistonom dijelu Virovitice otkriveni su
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 4000 god.p.n.e. do 33 Na junom izlazu iz naselja Jasena nedaleko Virovitice, oko
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. Crkva sv. Duha izgraena je krajem 15. stoljea. Nalazi se un
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 9. st. do 12. st. U selu Bajagi kod Sinja, sjeveroistono od ugurine glavice
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 13. st. do 17. st. Stambena trokatnica gotikog oblikovanja. Smjetena je na
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. do 1korulanskiTrobrodna bazilika s pravokutnim svetitem i apsidom, podi
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1385. god. Gotika crkvica sv. Jerolima u Starom Gradu podignuta je uz
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. Mlinica je smjetena na desnoj obali rjeice Grab. U narodu
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hStaro selo Drvenik nalazi se iznad mjesta Drvenik visoko na
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Stambena dvokatnica kojoj je naknadno dograen kat izgra
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1932. god. Josip Kodl Jednokatnica s vrtom iz 1932., projektanta Josipa Kodla, ista
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hCrkva sv. Kria smjetena je jugoistono od upne crkve sv. F
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. Ljetnikovac se nalazi nedaleko ala uvale Mala Milna na Hva
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. Na novoformiranoj katastarskoj estici izgraene su tri povi
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1911. god. Juraj Boti Stambeno-poslovna trokatnica nasuprot zgrade Hrvatskog n
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1925. god. do 1926. g Izgraena je na inicijativu Eralda Marchija, inenjera s Hvara
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Crkva je smjetena na padini breuljka Glavica, okruena je
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. Kompleks Katela Nobilo Donjeg u Lumbardi je smjeten na
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1941. god. Dvokatnica s nadgraem podignuta je 1941. godine s june
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. Katel Nobilo Gornji u Lumbardi okrenut je prema zapadu, p
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1880. god. projektant;Ladanjska vila s tornjem, bez istaknutih ukrasa na proelju,
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. Zgrada stare kole izgraena je u Bakoj Vodi na samoj mor
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 6. st. Crkva sagreena nedaleko od villae rusticae ima trikonhaln
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 6. st. Crkva sagreena nedaleko od villae rusticae ima trikonhaln
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 18. st. Kua Franetovi u Starome Gradu sastoji se od dijela za stan
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. Crkva Bezgrenog zaea Blaene Djevice Marije sagraena
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. Crkva-tvrava sv. Marije sagraena je sredinom 16. stoljea
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. Crkva sv. Petra izgraena je u Vrboskoj uz more, istono od
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 13. god. do 19. god. Pravokutnog tlocrta s kvadratnom u prostor istaknutom sak
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 17. st. do 18. st. Crkva spada u tip jednobrodnih graevina, a tlocrtno je izdu
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hZgrada hotela "Slavija" izgraena je u Hvaru na istonoj gra
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. do 19. st. Izvorno crkva sv. Marije, 1535. god. se fortificira, to je odig
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hOtoi Galijula nalazi se oko 6 km istono od Palagrue i pre
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Kompleks Gapine mlinice smjestio se uz jedan od rukavaca
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 18. st. upna crkva sv. Stjepana je trobrodna. Na proelju se nalaze
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 4. st. do 6. st. Krajem 4. st. gradi se prva ranokranska crkva s oktogonaln
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. do 18. st. Crkva sv. Nikole, sredite bratovtine pomoraca, izgraena j
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. do 20. st. upna crkva sv. Duha je trobrodna graevina. Srednji brod j
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 19. st. Zbirka zavjetnih slika brodova iz kapele Marijina Navjetenja
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 6. st. do 13. st. Kapela sv. Vida smjetena je unutar naputenog pastirskog
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 14. st. upna crkva posveena Uznesenju Blaene Djevice Marije s
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men13. st. do 19. st. Inventar se sastoji od oltara, slika, skulptura i ostalih drvenih
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men17. st. do 19. st. U crkvi se nalazi ikonostas iz 19. st. Drveni okvir ikonostasa
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. do 19. st. Inventar se sastoji od oltara, slika, skulptura i ostalih drvenih
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. do 19. st. Inventar upne crkve u Skradinu pripada razdoblju od 15. d
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men16. god. do 19. god. Inventar crkve Gospe od Raelja sastoji se od 11 predmeta
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men16. st. do 19. st. Inventar upne crkve Velike Gospe u Zlarinu sastoji se od 34
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 13. st. Crkvica sv. Mavra podignuta je jugozapadno od sela edno
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. do 18. st. etiri drvene polikromirane skulpture od kojih su tri iz 15. s
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men18. st. Inventar upne crkve sv. Duha sastoji se od pet oltara, neko
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men18. st. do 19. st. Inventar crkve sv. Roka u Tisnom sastoji se od sedam barokn
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men18. st. do 19. st. Inventar ine oltari, oltarne slike, drvene skulpture i velik br
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men16. st. do 18. st. Sedam relikvijara izraenih u razdoblju od 16.-18. stoljea. R
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men13. st. do 19. st. Inventar Nove crkve sastoji se od tridesetak predmeta koji s
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. do 19. st. Dvije stambene kue u Crikvenici na Gorici (broj 14 i 22 ) u p
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men17. st. Matej PonzOltarna pala u crkvi sv. Frane djelo je slikara Mateja Ponun
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. Juraj Petro Kasnogotiko drveno raspelo djelo je splitskog drvorezbara
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Arheoloko nalazite Gradac-Varhegy obuhvaa breuljak sj
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. Drveni polikromirani reljef Gospa s Djetetom potjee iz dru
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men14. st. Paolo VenePoliptih izveden u tehnici tempera na drvu djelo je majstora
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. Slika Madona s Djetetom datira iz 15. st. i izvedena je u teh
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. Slika "Madona s Djetetom" u samostanu sv. Frane u ibenik
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. Gotiko drveno polikromirano raspelo iz 15.st. nalazi se na g
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuKamena kua s krovom na dvije vode tipinog trodijelnog h
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuKua Obolt nalazi se u jezgri naselja Prezid,a predstavlja st
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuKua Lipovac nalazi se u jezgri naselja Prezid, predstavlja tip
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1888. god. do 1889. g Jednostavna klasicistika graevina, sagraena u Opatiji 18
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuNaselje Kraj smjeteno je na strmini iznad mora, okrueno m
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. Oltar Sv. Katarine rad je neznanoga majstora iz prve polovin
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. do 20. st. U sreditu mjesta stoji crkva Svetog Vida koja je nastala na m
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men17. st. do 18. st. Inventar pokretnih kulturnih dobara crkve sv. Mihovila u Mu
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Crkva sv. Ante podignuta je kod zaseoka Bulati u Bisku. Jedn
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hKua je smjetena na sjeverozapadnom uglu velikog vrta ko
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 20. st. Dvokatna palaa iz XVII. stoljea nadograena treim katom
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. Kua Hulji nalazi se sjeverno od upne crkve, na poetku B
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. Trokatnica obitelji Zanchi najljepi je primjer baroknog grad
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 1autor nove Dominikanski samostan utemeljen je 1481. god., a prva crk
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 19. st. Sklop ljetnikovca plemike obitelji Cindro izgraen je na mo
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. Iznad zapadnog zida gradinskog naselja, uz rub dananjeg g
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1812. god. Tvrava Juraj III. (Fortica) dio je sustava utvrenja koje su p
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hKua se nalazi u predjelu Kut u Visu. Proeljem je okrenuta
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. Stoarske nastambe Bemek stan smjetene su na predje
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spanicek@min-kulture.hr etana kola s podruja Slavonije izniman su oblik pukog pj
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hMalu prizemnu mlinicu i kuu Kai obitelj Radman preuzim
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1869. god. Kamena dvokatnica podignuta 1869. suelice crkvi Krista Kr
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1919. god. Adolf Schlaupna crkva Krista Kralja sagraena je na mjesnom trgu pre
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hU koritu rijeke Cetine u Trilju (od utoka rijeke Rude u Cetinu
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 9. st. Groblje se nalazi kod upne crkve sv. Ivana krstitelja. Prilikom
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hUz izvor rijeke Jadro i ostatke antikog vodovoda, nalaze se
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1799. god. Antun ScholPozitiv sa 7 registara, manualom i bez pedala, gradio je slov
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 6. st. Uz upnu crkvu u Supetru su ostaci sjevernog broda ranokr
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 16. st. do 19. st. Izvorno gotika graevina iz druge polovine 16. st. povijesn
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. Kurija Adamovich-Hellenbach-Miki nalazi se na osami uz
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1903. god. Slobodnostojea jednokatnica kole podignuta je na povie
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1. st. do 16. st. Na nalazitu Manastirine otkriveno je i istraeno vieslojno
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 2. st. do 6. st. Prilikom gradnje ceste izmeu Banjevaca i Stankovaca unit
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.miletic@min-kulture.hr Na lokalitetu Grudine, na podruju sela Banjevci i Kai Ban
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 18. st. do 20. st. Mjesto je smjeteno 7 km juno od Biograda na moru na ko
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 9 st.p.n.e. do 15. st. Na poloaju Budim, 2 km juno od Posedarja na padini Kosa
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. st. Kua urekovi smjetena je uz istoni rub sredinjeg trga n
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturSamostanski sklop u Dajli smjeten je izmeu Novigrada i U
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 19. st. Etnografska zbirka sastoji se od 5 MODRNA - suknji s oplee
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1935. god. do 1938. g Izvozni rudarski toranj (oht) s toplom vezom, biveg istarsk
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 15. st. do 21. st. Selo Nova Vas oblikovalo se prema konfiguraciji tla, ispod U
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 19. st. Stambeni kameni objekt nalazi se u jezgri grada Crikvenice,
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Arheoloko nalazite Brekinjova Kosa, nalazi se u Bojni, izna
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. Kua u Domaldovoj 4 i 6 u Splitu jedna je od nekoliko grads
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Tradicijska drvena kua u Tiini Erdetskoj br. 107 drvena je k
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1785. god. Kurija je smjeena u blizini eljeznike pruge na rubu naselj
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 17. st. do 20. st. Crkva Majke Boje, skladna graevina 17. (brod i svetite) i
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1637. god. do 1995. g Arhivsko gradivo Dravnog arhiva u Karlovcu kao cjelina za k
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 18. st. do 19. st. Crkveni inventar izraen je 20-ih godina 19.st. u stilu klasici
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 19. st. do 20. st. Crkva sv. Kria smjetena je na seoskom groblju uz cestu koj
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 9. st. Ulomak grede oltarne pregrade ukraen je u gornjem pojas
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1 st.p.n.e. Pedeset metara od gole i stjenovite obale u uvali Martinic
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1901. god. do 1925. g Tradicijska okunica formirana je uz seosku prometnicu u m
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1901. god. do 1903. g Zgrada Kina Sloboda smjetena je na Trgu bana J. Jelaia u
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1903. god. do 1904. g Ugraena stambena dvokatnica Eugena Viktora i Ide Feller,
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1880. god. do 1882. g Zgrada Prve hrvatske tedionice sagraena je 1880-82. prem
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1926. god. do 1927. g etverokatna poslovno-stambena palaa koja zatvara blok S
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1921. god. Hugo Ehrli Poslovno-stambena zgrada Slavenske, kasnije Dravne hipo
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1937. god. Mladen KauKuu Kopista, jednokatnu urbanu vilu s potkrovnom terasom
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1905. god. do 1906. g Ugraena ugaona poslovna zgrada u Zagrebu, Ilica 25-27/G
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1905. god. do 1906. g Kvalitetom svoga prostornog rjeenja, u funkcionalnoj dispo
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1931. god. Vladimir tRazvedeni je gabarit visoke reprezentativne vile imunih zag
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1938. god. Zvonimir VrKompleks Veterinarskog fakulteta jedinstven je paviljonski f
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1912. god. do 1924. g Poznati je zagrebaki arhitekt Aladar Baranyai vilu elegantn
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 16. st. do 20. st. Zbirka misnog ruha Dijecezanskog muzeja Zagrebake nadb
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 20. st. Namjetaj, zidna obloga s ogledalima i pripadajua oprema
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 17. god. do 19. god. Kurija smjetena na rubu naselja, na povienom i dominant
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 19. st. Anton DomiGrobno obiljeje smjeteno u ulaznom dijelu karlovakog ka
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1885. god. Most na rijeci Dobri smjeten je u naselju, na prometnici ko
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 19. st. Gospodarski kompleks Strahovnjak smjeten uz rijeku Dobr
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 17. st. do 20. st. Inventar upne crkve sv. Vida ine glavni oltar sv. Vida, bon
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 16. st. do 19. st. Na mei pjeakih putova na brdu sv. Andrije nalazi se kasn
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1908. god. Tradicijska okunica locirana je na izduenoj parceli uz glavn
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lolic@min-kulture.hr Naselje Brezovac umberaki locirano je u sredinjem dijelu
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1871. god. do 1909. g Historicistika jednokatna zgrada magistrata u Ivani Gradu
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1648. god. Oltar sv. Marije Magdalene smjeten je u svetitu istoimene
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. Crkva sv. Vida u Vrhovaku kraj Samobora srednjovjekovna
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. do 19. st. Crkva Blaene Djevice Marije iselske u Pui sauvala jeda
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. Utvrda Nutjak nalazi se oko 3 km nizvodno od Trilja. Podign
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hain Dolac je jedan od zaselaka sela Tugare koje je smjete
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 20. st. Prije osnivanja Hajduka 13. veljae 1911., ovaj se prostor
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 5. st. do 6. st. Crkvica sv. Martina izgraena je u 5 - 6. st. u straarskom ho
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1972. god. Mladen KauZgrada Muzeja hrvatskih arheolokih spomenika graena je
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@miDalmatinac,Srednjovjekovna palaa stare splitske plemike obitelji Griso
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Ljetnikovac Puci nalazi se zapadno od Vrata od Pila, glavnim
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 6300 st.p.n.e. do 15. s Prapovijesni, antiki i srednjovjekovni lokalitet Staro Valpo
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. do 19. st. Unutar ograenog kompleksa u ulici . Pulia 5 na Konalu,
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 5300 st.p.n.e. do 12. s Arheoloki lokalitet Maarska Retfalanalazi se u zapadno
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Kompleks ljetnikovca Reetar Abramovi lociran je u isto
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. Na predjelu Pila, otvorenom izgradnji rezidencijalne arhitek
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. Stambena zgrada tradicionalnog oblikovanja s pripadajuim
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. do 19. st. Kua Benkovi Bumbi nalazi se u istonom dijelu nekada
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 19. st. Stambena graevina nalazi se na istonom dijelu ulice Zrins
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.giaconi@min-kulture.hr Zatiena muzejska graa Muzeja Like obuhvaa Zbirku Lap
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 19. st. do 20. st. Hrvatski muzej turizma djeluje od 2007. g. kao specijaliziran
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 20. st. do 21. st. Vojni muzej MORH-a osnovan je 1997. g. kao samostalna je
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Arheoloko nalazite Kuzelin nalazi se 15 km sjeverno od Se
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Arheoloko nalazite Copia njive u Pokrovniku otkriveno je
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spanicek@min-kulture.hr Muzej grada Pakraca, smjeten je u objektu Malog dvora Ja
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 15. st. upna crkva sv. Andrije apostola u Viljevu jednobrodna je,
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 19. st. Tunera se nalazi na istonom dijelu uvale Caska. Pravilnog je
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1638. god. Issepo RidoDrveni ranobarokni polikromirani oltari u crkvi sv. Frane u
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pezelj@min-kulture.hr Gradski muzej azma su 1957. g., prvotno kao Zaviajni mu
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lolic@min-kulture.hr Muzej osnovan 1988. godine, smjeten je u centru grada Sv
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Povijest Muzeja Prigorja poinje otkriem arheolokog loka
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1773. god. Tradicijska kua u naselju Stari Brod jednokatnica je s vanjsk
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 20. st. Sredinom 20. stoljea dolazi do uzleta nacionalne kostimog
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuPomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka priku
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 19. st. do 20. st. Ruralna cjelina Brnasi-Vikovo nalazi se uz selo iroli, nedale
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 20. st. Umjetniki inventar Galerije Metrovi nalazi se u Galeriji M
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. Samostan je pravno utemeljen 1530. godine. Druga gradnja
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 1873. god. Gospina crkva na Durmievcu u Prolocu sagraena je 1873
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 19. st. Na koru Gospine crkve uva se drvena polikromirana, pozla
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 15. st. do 20. st. Jednobrodna crkva sv. Ivana Krstitelja na groblju u upi sagr
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men18. st. Mlinica je graena od kamena izvani obukana. Krovite na
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 15. st. do 20. st. Jednobrodna crkva sv. Stjepana na starom groblju u Donjim
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 1896. god. upna crkva Velike Gospe u Velikom Prologu, sagraena je 1
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 15. st. do 20. st. Arheoloko nalazite Zadubina u Cisti Velikoj nalazi se ju
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 8 st.p.n.e. Gradina u Cisti Velikoj kod Imotskog nalazi se na uzvienju
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1798. god. Kurija smjetena u neposrednoj blizini upne crkve, samost
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.perkovic@min-kulture.hr Muzej Brodskog Posavlja smjeten u baroknoj zgradi Gradsk
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 20. st. Ornitoloka zbirka obuhvaa preparate ptica, sisavaca i gma
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 16. st. Ostaci Turske kule nalaze se u naselju, uz cestu. Rije je o gr
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturNa padinama prapovijesne braonanodobne gradine Sv. Pe
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hArheoloko nalazite Grebine nalazi se u selu Otoku kod Si
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1909. god. Tradicijska katnica u naselju Martinska Ves Desna br. 3. sagr
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1879. god. Tradicijska okunica u naselju Mahovo kbr. 19, sastoji se od
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 17. st. do 18. st. upna crkva sv. Martina u Desnoj Martinskoj Vesi sagraena
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 19. st. do 20. st. Etnografski muzej Istre nalazi se u prostorima Pazinskog ka
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturGalerijska zbirka obuhvaa umjetnine prikupljane tijekom v
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.giaconi@min-kulture.hr U Registar kulturnih dobara RH upisana je Zbirka kamenih s
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Arheoloko nalazite Banova Jaruga - Dijelovi, grad Kutina n
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Arheoloko nalazite Kutina Seevine Okoli, grad Kutina
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Arheoloko nalazite Kutina Kr, grad Kutina nalazi se na b
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Arheoloko nalazite Piljenice Grede II, opina Lipovljani
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Arheoloko nalazite Piljenice Crnave nalazi se na blagom
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Arheoloko nalazite Piljenice Grede I nalazi se na blagom
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hZatiena Umjetnika zbirka Gradskog muzeja Omi broji 82
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr MDC posjeduje vrijednu Zbirku muzejskih plakata (14. 322 p
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturMuzej se nalazi u palai Bigato smjetenoj u starogradskoj
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuU Registar kulturnih dobara RH upisane su Umjetnika i Etn
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Arheoloko nalazite Banova Jaruga - Konaine, grad Kutina
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Arheoloko nalazite Meuri Podbrdalje, grad Kutina na
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Arheoloko nalazite Meuri Ribnjake Njive, grad Kutin
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Arheoloko nalazite Meuri Ribnjaki Lug, grad Kutina
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Arheoloko nalazite Piljenice Vodoplava nalazi se na izdu
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hMuzej hrvatskih arheolokih spomenika utemljen je 24.08.1
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 13. st. do 19. st. Katel Oegoviianum nalazi se na istonoj strani trga Cilnic
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 17. st. do 2Jakov Bizja Izuzetan znaaj crkvi daje oprema unutranjeg prostora. Izm
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spanicek@min-kulture.hr Nalazite je utvreno tijekom terenskog pregleda trase Mag
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1918. god. Tradicijska kua smjetena je u naselju Donje Selite, sagra
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 20. st. Tradicijska drvena katnica smjetena je u naselju Stari Brod
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spanicek@min-kulture.hr Nalazite je utvreno tijekom terenskog pregleda trase Mag
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spanicek@min-kulture.hr Zona je utvrena tijekom terenskog pregleda trase Magistra
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spanicek@min-kulture.hr Arheoloko nalazite Jaruga kod naselja Gaj utvreno je ter
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spanicek@min-kulture.hr Zona je utvrena tijekom terenskog pregleda trase MG plin
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spanicek@min-kulture.hr Arheoloko nalazite Donje polje kod Brezina otkriveno je ti
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spanicek@min-kulture.hr Zona je utvrena tijekom arheolokog terenskog pregleda t
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spanicek@min-kulture.hr Arheoloko nalazite Greda kod Brezina otkriveno je tijekom
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1. st. do 20. st. Antiki grad Iovia, razvijao se od 1. do 5. stoljea, kada je do
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spanicek@min-kulture.hr Zona je ubicirana prilikom arheolokog rekognosciranja tras
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spanicek@min-kulture.hr Istaknuta, izduena greda orijentacije istok - zapad, s povri
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spanicek@min-kulture.hr Tijekom terenskog pregleda trase Magistralnog plinovoda K
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spanicek@min-kulture.hr Nalazite je otkriveno tijekom arheolokog terenskog pregle
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spanicek@min-kulture.hr Tijekom terenskog pregleda 2009. god. na podruju Dobrov
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spanicek@min-kulture.hr Nalazite je otkriveno tijekom arheolokog terenskog pregle
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spanicek@min-kulture.hr Arheoloko nalazite Obrine II. otkriveno je tijekom arheol
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spanicek@min-kulture.hr Na poloaju Luke kod Kukunjevca nalazi se srednjovjekovno
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 18. st. Povijesno seoska cjelina naselja Stara Subocka nalazi se jug
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lolic@min-kulture.hr Zatiena muzejska graa Muzeja Brdovec obuhvaa Etnogr
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Zbirka Vjenceslava Richtera i Nade Kare Richter donacija je
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pezelj@min-kulture.hr Muzej, osnovan sa eljom da javnosti priblii i prezentira bo
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Na lokalitetu Crkvina u aviu 1896. otkopana je trobrodna
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 2. st. Na k.. 9304/5 i 9304/4 k.o. Zadar nalaze se ostaci rimskog
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturZaviajni muzej grada Rovinja smjeten u baroknoj palai gr
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. st. Suvoj, povijesno seosko naselje, nalazi se u Parku prirode Lo
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1. st. do 4. st. Antiki arheoloki lokalitet "Vrt Somoi" nalazi se u samom
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 6. st. do 15. st. Ostaci crkve nalaze se na zapadnom rtu otoka Babca, na gla
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1781. god. do 1900. g upna crkva sv. Kria u Ogulinu sagraena je 1781. godine,
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1897. god. Nikola HribZgrada stare kole i uiteljska kua smjetene su uz cestu u
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1901. god. Kamilo TonZgrada sumpornog kupalita s arhitektonskom plastikom sv
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1890. god. Ante Bezi Zgrada splitske Ribarnice izgraena je 1890. prema projektu
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hPored ambijentalnih, treba istaknuti i urbanistike vrijednos
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hZona obuhvaa podruje uz morsku obalu; na zapadu je om
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. do 20. st. Dananja upna crkva u naselju Sveta Marija u Meimurju,
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.miletic@min-kulture.hr Zaviajni muzej Biograda na Moru uva vrijednu spomenik
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuU sklopu muzejske grae POU Mali Loinj Creskog muzeja
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 14. st. do 20. st. U unutranjosti crkve nalaze se tri mramorna oltara. Glavni
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men17. st. do 18. st. Postojei sklopovi mlinica na Skradinskom buku uglavnom s
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 18. st. Tradicijska kua u Maloj Gorici izvorno je sagraena u 18. st
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Bok Palanjeki nalazi se na desnoj obali rijeke Save, nedalek
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1939. god. Zvonimir Vrenska realna gimnazija Drube sestara Milosrdnica u Zagre
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 2 st.p.n.e. do 20. st. Antiki brodolom na poloaju Gornji rt, Slano, nalazi se s ist
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 15. st. do 2Auman Josip Inventar sainjavaju predmeti nastali u irem vremenskom r
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1300 god.p.n.e. do 11 Arheoloko nalazite Zmijino smjeteno je oko 4 km sjeve
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1300 god.p.n.e. do 10 Arheoloko nalazite Stari Vrt smjeteno je oko 4 km sjeve
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1300 god.p.n.e. do 80 Arheoloko nalazite Gerzine smjeteno je oko 4 km sjeve
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 2000 god.p.n.e. do 61 Gradina Kokia glavica smjetena je na uzvisini, iznad samo
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Etnografska zbirka Ljubii u Zrinu smjetena je u zgradi star
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 15. st. do 16. st. Arheoloki lokalitet "Berinovac-Grebanik" nalazi se na pod
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1700. st. do 1800. st. Glavni oltar sv. Ivana Krstitelja je drven, skulptiran, pozlaen
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 14. st. do 16. st. Lokalitet Benediktinski samostan sv. Margarete u Bijeloj, n
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 14. st. Pavlinski samostan Svih svetih nalazi se sjeverozapadno od
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 15. st. do 16. st. Arheoloko nalazite katel Gorbonuk u Klotru Podravsko
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hArheolokim rekognosciranjem gospodarsko poslovne zon
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hArheolokim rekognosciranjem gospodarsko poslovne zon
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturVieslojno arheoloko nalazite Turnina (Torre di Boraso) na
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1773. god. Ostaci upne crkve sv. Karla Boromejskog smjeteni su na is
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1906. god. iril Metodupna crkva sv. Katarine nalazi se u sreditu Novalje. Rije je
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 23 st.p.n.e. do 11. st. Nalazite ota smjeteno je sjeverno od Virovitice, zapadno
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 19. st. itnica u Gornjem Miholjcu je prostrana poljoprivredna gra
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1865. god. upna crkva smjetena je izvan naselja, uz prilaznu cestu. R
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1803. god. do 1850. g upna crkva sv. Antuna Padovanskog smjetena je u naselju
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1200 god.p.n.e. do 11 Arheoloko nalazite Pli smjeteno je na jednom od istaknu
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1883. god. Pravoslavna crkva sagraena od kamena 1883. g. kao jedna
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 19. st. do 20. st. Zaseok Kukavice nalazi se na padinama juno od Crvenog je
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 20. st. Zbirka sadri slike, grafike, skulpture, predmete umjetnikog
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 20. st. Sklop kua koji ini Hotel Slaviju nalazi se na Dosudu, unuta
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1. st. do 4. st. Na podruju grada Biograda n/m na predjelu poznatom pod
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1. st. do 15. st. Na predmetnom podruju nalaze se arheoloki ostaci iz vie
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 19. st. Stambena zgrada u Magistratskoj 35-37 (stari broj 33) visok
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 14 st.p.n.e. do 14. st. Lokalitet Kalnik Igrie nalazi se na junim padinama brda
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pezelj@min-kulture.hr Arheoloko nalazite Gradina u Svetoj Ani, nalazi se na um
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1901. god. piro NakiMonumentalna trokatnica nepravilnoga trapezoidnog tlocrt
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pezelj@min-kulture.hr NalaziteTorec Crkvie smjeteno je sjeverno od sela T
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hTijekom zatitnih arheolokih istraivanja u ulici Zagorski pu
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 2. god. do 5. god. U uvali Stari Trogir nalaze se dobro ouvani arhitektonski os
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 17. st. do 19. st. Sakralni inventar kapele u Braslovju sastoji se od kvalitetnih
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 12. st. do 14. st. Crkvica se nalazi na prostoru grada Krka oko 3. km zapadno
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1. st. do 4. st. Predmetni se lokalitet nalazi na prostoru naselja Tribalj na p
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1685. god. Oswald BierGlavni oltar grobne kapele u Petrovini pripada skupini oltar
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 20. st. Josip Kodl Monumentalna slobodnostojea graevina pripadala je obi
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. Glavni oltar kapele primjer je baroknoga retabla prozrane
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 18. st. Ruralna cjelina Lakmartin dio je ireg kulturnog kruga Korni
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 14. st. do 15. st. Crkva sv. Nikole izgraena je u na hrptu biokovske visoravni
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1916. god. Herman BolSpomenik Glorijeta smjeten je na najvioj koti Vojnog gr
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1806. god. Utvrda Delgorgue na arkovici, dio je povijesnog obramben
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. Kapela sv. Roka u Karlovcu Ludbrekom barokna je graevin
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. U prostoru upne crkve sv. Jurja u Svetom uru, graene ti
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuMuzej grada Rijeke osnovan je odlukom Gradskog vijea Gra
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.miletic@min-kulture.hr Kua "De Ponte" ima odlike baroknog stila. Uklesani natpisi
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1775. god. Crkva sv. Petke Vilike nalazi se na padini planine Vrbovice i
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1873. god. upna crkva smjetena je u naselju i glavnim je proeljem o
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1870. god. Pustara Zlatna Greda (Bokrosht), osnovana je oko 1870. go
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1931. god. Antonin VitNajvredniji je primjer novo planiranih gradova sagraenih u
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 17. st. do 18. st. Crkva sv. Petra stara je upna crkva sela Dusine. Sagraena
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1942. god. Stjepan PlaVila Pflger spada meu istaknuta ostvarenja zagrebake ar
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 17. st. do 2Neznana doInventar kapele u Pavlovanima nije brojano velik, ali se po
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 17. st. do 2Neznana doGlavni oltar u kapeli u Domagoviu kvalitetan je primjer olta
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 800 god.p.n.e. do 400 Arheoloki lokalitet Prapovijesna nekropola pod tumulim
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 10 st.p.n.e. do 15. st. Sjeverno od upne crkve u Katunima nalazi se kamenita zar
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Kultivirani agrarni krajolik Bucavac nalazi se 3 km juno od P
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 13. st. do 15. st. Srednjovjekovna utvrda nalazila se na brdu Gorici u bednjan
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 15. st. Kamena kula etvrtastog tlocrta nalazi se na povienom pol
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1881. god. do 1883. g Na tradicijskoj okunici nalaze se zgrade: kua (drvena katn
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 13. st. do 15. st. Arheoloki lokalitet Gradie nalazi se na irem podruju na
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 7 st.p.n.e. Arheoloki lokalitet Gamulica kod Martijanca nalazi se J od
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hZbirka slika i grafika Juraja Plania sastoji se od 6 predmeta
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuGroniki je govor autohtoni govor sjevernoakavskoga dijale
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 19. st. Novljanski mesopust lokalni je naziv za pokladne obiaje No
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 19. st. Tradicijski obrt izrade slavonsko-srijemskih okakih eira
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 8 st.p.n.e. do 5 st.p.n. Arheoloko nalazite Cufta nalazi se sjeverno od naselja Sla
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 18. st. do 19. st. Crkveno puko pjevanje na podruju Baranje poseban je izr
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 18. st. do 20. st. Tradicijski obrt izrade slavonsko-srijemskih suknarskih odjev
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 18. st. do 19. st. Starogradskim pjesmama naziva se vrsta pjesama koje su na
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 16. st. Zlatovez s podruja istone Hrvatske tradicijsko je tekstilno-
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 19. st. Crkveno puko pjevanje na podruju Slavonije i Srijema va
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1935. god. Frizerski salon Kincl u Prakoj 8, danas je jedan od najstarijih
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 19. st. Proljetni godinji ophod filipovice iz Komletinaca odvija se
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1901. god. Wilim Carl Kua u Pejaevievoj ulici 9 smjetena je unutar stare jezgre
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 18. st. Pod pojmom Prvog bastiona sv. Karla, Vodenih vrata i Osmo
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.giaconi@min-kulture.hr Umijee gradnje gacke plavi tradicijska je vjetina izgradnje
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturBronanodobno arheoloko nalazite gradina Romanija, s d
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Muzej Moslavine u Kutini kompleksna je muzejska ustanova
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Ston lei na kraju uskog dugog zaljeva, ispod visokog brda P
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Tradicijska kua u sklopu okunice u Bobovcu, izvorno je sag
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 17. st. do 20. st. Kapela pripada tipu trolisnih graevina sa zanimljivim rjee
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. Zaseok Grubiii pripada opini Trilj te se nalazi na podruju
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 18. st. do 20. st. Crkva je obogaena vrijednim kasnobaroknim inventarom.
Vie odjela \n\r \n\r 19. st. Umijee izrade solistike tambure kuterevke dio je stoljetne
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. Kolo lino Dubrovakog primorja pripada jedinstvenim obli
Vie odjela \n\r \n\r 19. st. do 20. st. Ivaneki vez s podruja upe Koprivniki Ivanec prepoznatlj
Vie odjela \n\r \n\r 1920. god. Tradicijski kovaki i potkivaki obrt Stjepana Legcaiz naselja
Vie odjela \n\r \n\r 16. st. do 17. st. Glazbeni izriaj rozganjes podruja Karlovake upanije suvr
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 20. st. Vila Rosina nalazi se u zapadnom dijelu priobalnog pojasa u
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1785. god. Crkva sv. Josipa sagraena je 1785. godine, nakon posjeta c
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 17. st. do 18. st. Glavni oltar sv. Doroteje je drven, polikromiran, pozlaen i p
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1862. god. Orgulje mehanikog sistema s 10 registara, 1 manualom i p
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1906. god. Tvrtka Josi Orgulje s 10 registara, 2 manuala i pedalom, rad tvrtke Josip
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1931. god. Lindauer i Orgulje s 16 registara, 2 manuala i s pedalom, djelo graditel
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. do 20. st. Zbirka etnografskih predmeta u rodnoj kui blaenog kardin
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1889. god. Ferdinand Orgulje s 9 registara, 1 manualom i pedalom djelo su Ferdin
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1903. god. Ferdinand Orgulje sa 16 registara, 2 manuala i pedalom 183. su opus t
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1418. god. Matej Mor Izradu korskih klupa (nakon 1418. godine; drvo, rezbareno,
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1923. god. tvrtaka J. Pneumatske orgulje s 12 registara, manualom i pedalom tvr
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1844. god. Orgulje s 10 registara, 1 manualom i pedalom gradio je Josi
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1762. god. Orgulje s 10 registara, 1 manualom i pedalom djelo poznato
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1923. god. tvrtka J. B Velike orgulje sa 17 registara, 2 manuala i s pedalom djelo s
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1900. god. Orgulje mehanikog sistema s 4 (ranije 5) registara, 1 manu
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. Buelia kula sagraena je u Gornjim Tuepima, iznad zaseo
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1808. god. Kamena piramida - obelisk u Makarskoj poznatija kao Napo
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 2000 god.p.n.e. do 40 Gradina Jova nalazi se s desne strane ceste Studenci-Imotsk
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 18. st. do 2Radionica RInventar crkve Poroenja Blaene Djevice Marije U Zavojan
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1883. god. Na tradicijskoj okunici nalaze se zgrade: kua (drvena katn
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1825. god. Tradicijska okunica Piljenice 72, formirana je zidanom katn
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 15. st. Srednjovjekovno groblje u akiima nalazi se SZ od Studena
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. god. Skulptura sv. Ante, polikromirano drvo, vis. 143. irina posta
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hGrapeva pilja se nalazi na junoj padini gorskog lanca, koj
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hMuzej grada Splita, smjeten u prostoru gotiko-renesansn
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.krizaj@min-kulture.hr Djelovanje Galerije grada Krapine u okviru Pukog otvoreno
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. Kua je katnica izduenoga tlocrta, natkrivena dvostrenim
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 17. st. do 2Mihael KomGlavni oltar sv. Fabijana i Sebastijana u Kuama pripada gru
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. do 2Antun ReinZa novosagraenu crkvu nabavljena je nova oprema 1911.
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 4. st. do 5. st. Ostaci drvene konstrukcije kasnoantikog broda nalaze se s
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 19. st. do 2Radionica Jednobrodna crkva Velike Gospe stara je upna crkva Zagvo
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 18. st. do 19. st. Jednobrodna crkva sv. Ivana Krstitelja stara je upna crkva D
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Ostaci pavlinskog samostana Blaene Djevice Marije u Mikle
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1670 god.p.n.e. do 13 Nalazite Lipje otkriveno je 2007. god., kada je prilikom o
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1778. god. do 1788. g upna crkva sv. Nikole i sv. Vida u aini smjetena je na rub
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Umjetniki inventar Palae Hrvatske akademije znanosti i um
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 15. st. do 20. st. Stara upna crkva sv. Mihovila u Raanima sagraena je kr
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 2Fabijan Kal Crkva Gospe od Pojiana sagraena je 1607. g. proirenjem
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1919. god. Edvard Sch Zgrada kina Edison sagraena je 1919. g. prema projektu za
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1876. god. Mlin graen kamenom kao prizemnica pravokutnog tlocrta
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Ljetnikovac Stjepovi Skoibuha smjeten je na podruju T
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Crkva sv. Spasa graena je poetkom 16. stoljea. Oko crkv
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1819. god. Kapela je smjetena u karlovakom naselju Dubovac. Sagra
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 19. st. do 20. st. Podruje Monumenti (Mulimenti), smjeteno je sjeverno od
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1936. god. Stjepan PlaArhitekt Stjepan Plani projektirao je 1936. godine dvojnu j
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1932. god. Fabijan Kal Zgrada izvorno projektirana za potrebe Instituta za oceanog
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1828. god. Bartol Felb Ugaona stambeno-poslovna jednokatnica U tlocrta smje
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hArheoloko nalazite emernica - prapovijesna gradina i go
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1885. god. graditelj Ostaci zgrade bive hidrocentrale Krka smjeteni su na Skra
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.predrijevac@min-kulture Arheoloko nalazite Trbuanci smjeteno je oko 6km jug
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. do 20. st. Sklop Kvartira (konjike vojarne) nalazi se zatien dvjema u
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1400. god. do 1450. g Ostaci ladanjskog kompleksa i crkva sv. Antuna Padovansko
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spanicek@min-kulture.hr Zona je ubicirana 2004. god. na trasi brze ceste Poega-Velik
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hMuzej, osnovan 1979. g., nalazi se u kripu, najstarijem nas
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hCjelina istaknutih ambijentalnih, kulturno-povijesnih i mem
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.perkovic@min-kulture.hr Zatiena muzejska graa Gradskog muzeja Nova Gradika
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hMuzej, osnovan 1997. g., istrauje, prikuplja, uva i prezenti
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1914. god. Vila epuli s poetka prologa stoljea ostvarena je u proi
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1953. god. Drago Gali Stambena zgrada Kemikalija arhitekta Drage Galia, autor
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1870. god. Tradicijska gospodarska zgrada - hambar smjetena na izgra
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 10. st. do 15. st. Arheoloko nalazite na poloaju Crikvine na podruju nase
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 13. st. Arheoloki lokalitet Gradina Kozjak (u literaturi se navodi i k
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spanicek@min-kulture.hr Zona je dio veeg arheolokog kompleksa koji se nalazi jun
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spanicek@min-kulture.hr Arheoloka zona Barakovica nalazi se oko 1,5 km jugoiston
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturPodruje mornarike zrakoplovne postaje Puntiela (Hidrob
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1922. god. do 1923. g Gradnja ove dvokatne palae investitora Josipa Mikuliia, p
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1573. god. idovsko groblje na istonoj padini Marjana, iznad Vidilice,
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1830. god. Pavao PumOrgulje s 10 registara, 1 manualom i pedalom mehanikog s
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 19. st. Dragutin BiOrgulje mehanikog sistema s 11 registara, 1 manualom i p
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 1911. god. tvrtka Josi Orgulje pneumatskog sistema s 10 registara, 2 manuala i pe
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1. st. Antiki vodovod Talijanova bua nalazi se u Novalji. Prosti
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Crkva sv. Marka smjetena je uz polje Prgovo, jugoistono o
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1941. god. Drago IblerArhitekt Drago Ibler je 1940. godine zapoeo projektiranje j
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. Prva franjevaka klasina gimnazija u Sinju smjetena je na
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1912. god. Viktor AxmProjekt za kino Urania izradio je Viktor Axmann 1911. 1
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1940. god. arhitekt Kino Korzo na etalitu P.Preradovia br. 2 se smatra najb
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. do 19. st. Kompleks Ruskovina u selu Bosanka (locirano na 300 m nad
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 13 st.p.n.e. do 1 st.p.nArheoloka zona Kikorija sjever kod Virovitice jedno je od n
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. do 20. st. Kapela sv. Ane u Samoboru sauvala je inventar iz vremena
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. do 18. st. Barokna palaa Vlajki, na Prijekome, izvorno dvokatnica, po
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1908. god. do 1910. g Zgrada Velike realke sagraena je 1908.-1910., na mjestu is
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 900 god.p.n.e. Na junim padinama brda Radovii iznad istonog ulaza u se
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1939. god. Ljudevit PeJednokatnu stambenu uglovnicu projektirao je Ljudevit Pelz
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1940. god. Ljudevit PeGodine 1940. Ljudevit Pelzer, najznaajniji osjeki arhitekt i
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. do 20. st. Smjetena je pri vrhu prostranog terasastog vrta to se spu
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 50000 god.p.n.e. Kopneno arheoloko nalazite incekova jama kod Marana
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 16. st. do 21. st. Inventar upne crkve Uznesenja Blaene Djevice Marije gra
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 12. st. do 15. st. Ostaci srednjovjekovne utvrde Kamenica u Kamenici nalaze
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1906. god. Palaa Stern reprezentativna je gradska palaa izgraena u
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 14. st. do 15. st. Arheoloki nalazite Zvizda nalazi se zapadno od lokalne ces
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 17. st. do 2Antun JosipSrednjovjekovna barokizirana crkva Uznesenja Blaene Djev
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. do 20. st. Kompleks reije duhana u Sinju sastoji se od upravne zgrade
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Zgrada je smjetena na predjelu talija u Sinju. Izgraena je
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 12. st. do 15. st. Lokalitet Gradie na Cukovcu nalazi se u Varadinskoj upa
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 3. st. do 4. st. Arheoloki lokalitet Kamenica obuhvaa podruje omanje
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 2. st. do 9. st. Arheoloko nalazite Kikorija jug ubraja se meu najznaaj
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Pomorski muzej smjeten u dijelu prostora tvrave sv. Ivan,
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Kulturno-povijesni muzej smjeten je u Kneevu dvoru, a pr
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 3700 god.p.n.e. do 34 Na podruju arheolokog nalazita Batalije kod Virovitice pr
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 5520 god.p.n.e. do 52 Arheoloko nalazite Brekinja kod Virovitice jedno je od ve
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 19. st. Streljaki poligon - Streljana na Bosanki, smjeten je jugoza
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.predrijevac@min-kulture Arheoloko nalazite Staro groblje - Orlinac nalazi se u juno
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 19. st. do 20. st. Zbirka je smjetena u staroj obiteljskoj kui nekadanje zadr
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hU jugozapadnom dijelu naselja Svire, uz lokalni put koji vod
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1500. god. do 1550. g Slika Bogorodice sa Djetetom, sv. Jeronimom, sv. Petrom (?)
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1500. god. do 1750. g Skupina slika smjetenih na glavnom oltaru upne crkve sv.
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1600. god. do 1850. g Manastir Uspenja Presvete Bogorodice u Krupi posjeduje kn
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Zatienu grau Dubrovakih muzeja Arheolokog muzeja
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spanicek@min-kulture.hr Zona tivanica - Zastranica predstavlja kontaktnu arheolok
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.predrijevac@min-kulture Arheoloko nalazite Studenac nalazi se oko 2 km istono o
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1858. god. Izgraena je oko 1858. kao dom splitskog naelnika dr. Anto
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1942. god. Hans Kiefe Godine 1942. Hans Kiefer izradio je projekt za obiteljsku vilu
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 19. st. Prva osjeka tvornica za preradu drva Rudolfa Keisera, osno
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1345. god. do 1911. g Franjevaka crkva i samostan Majke od Milosti nalazi se na
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 18. st. Po osloboenju Imotske krajine od Turaka, 02. kolovoza 171
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 17. st. Kapela sv. Antuna nalazi se na uskoj nepravilnoj parceli uz c
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1900. god. Orgulje s 18 registara, 2 manuala i pedalom djelo su eke t
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1937. god. Milan Maj Orgulje sa est registara, jednim manualom i pedalom, meh
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 3. st. do 4. st. Nalazite je smjeteno 2km sjeverozapadno od naselja Jarm
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 1870. god. Orgulje su mehanikog sistema s 10 registara, manualom i p
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spanicek@min-kulture.hr Zona pripada nizu prapovijesnih naselja uz rijeku Orljavu, te
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 1895. god. upna crkva Svih Svetih u Zmijavcima sagraena je 1895.g.
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 13. st. do 15. st. Arheoloko nalazite Vukiev breg nalazi se na brijegu izn
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Arheoloko nalazite Jeresimii glavica - Pjeanica nalazi se
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 18. st. upna crkva sv. Nikole biskupa zaprema dominantan poloa
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 19. st. Most je sagraen u drugoj polovici 19. stoljea na povijesn
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1879. god. G. AntonellZgrada uz spremnik vode iz vremena obnove Dioklecijanova
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Arheoloko nalazite Sunajci u Kninu smjeteno je u staroj g
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1934. god. projektant Crkva kvadratnog tlocrta s pravokutnim svetitem i zvonikom
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 3700 god.p.n.e. do 15 Na arheolokom nalazitu Korija kod Virovitice dokumentira
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1. st. do 2. st. Antiki brodolom kod rta Vratniki, na krajnjem istonom di
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 19. st. Ostatci novovjekovnog brodoloma nalaze se zapadno od ula
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 4 st.p.n.e. do 6. st. Podmorsko arheoloko nalazite pli Lunjak nalazi se oko 1
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 3 god.p.n.e. do 2 god. Lokalitet se nalazi na podruju Batahovine u Rijeci Dubrova
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuArheoloka zona Sveti Petar od Oblaka nalazi se na otoiu
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 3 god.p.n.e. do 2 god. Podmorsko arheoloko nalazite kod Lovita na poluotoku P
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hRoga je ralanjena uvala po sredini sjeverne obale otoka,
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.miletic@min-kulture.hr Na poloajima Plantaa i Glavice u Staroj Povljani mogue s
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hNaselje Stomorska je smjeteno na sjevernoj obali otoka o
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Maslinica je jedino oltansko naselje smjeteno na zapadno
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1770. god. Crkva smjetena u sreditu naselja, na uzvisini, jednobrodn
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 18. st. Barokni sklop kapele i kurije izuzetnog je poloaja u prostor
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hCrkva sv. Lucije nalazi se na jugoistonom rubu povijesne je
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spanicek@min-kulture.hr Nalazite Lug sjeverno od Emovakog Luga svjedoi o naselj
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 18. st. Kurija upnog dvora smjetena u blizini upne crkve i rijeke
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 17. st. do 20. st. Inventar kasnobarokne upne crkve ine glavni oltar sv. Ant
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Arheoloko nalazite Humka Podgorje nalazi se uz glavni se
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 17. st. do 20. st. Kapela sv. Vida u Hrai sauvala je tek dio svog razmjerno b
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Arheoloko nalazite Unka u Kostriima nalazi se na juno o
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lolic@min-kulture.hr Naselje Marija Gorica nalazi se u zapadnom dijelu Zagreba
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1908. god. Josip BrandPneumatske orgulje sa 16 registara, manualom i pedalom iz
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1907. god. Jan Tuek Orgulje sa 7 registara, 1 manualom i pedalom graditelja Jan
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 17. st. do 20. st. Crkva Majke Boje Snjene/Volavske u Volavju sauvala je o
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Arheoloko nalazite Srednje Selo u Osekovu nalazi se na liv
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 19. st. do 20. st. Na istonim predjelima polja Bunina, u podnoju Radoia,
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1. st. do 3. st. Arheoloko nalazite Dumoveki Lug nalazi se u umi sa sjev
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1903. god. Neorenesansna dvokatnica podignuta 1903. godine za indu
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spanicek@min-kulture.hr Na nalazitu su otkriveni tragovi dva horizonta naseljavanja
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Arheoloko nalazite Gorski grad u Gorama nalazi se na uzv
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 19. st. do 20. st. Spomen zbirka dr. Vinka Peria donacija je gradu Zagrebu o
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1. st. Podmorski arheoloki lokalitet kod otoia Lirica, na ulazu u
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. Ostatci novovjekog brodoloma nalaze se izmeu naselja Brn
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 5300 god.p.n.e. do 16 Nalazite Gradina pokraj Slakovaca smjeteno je jugozapa
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1530. god. do 1838. g Katel Tartaglia, nekad u posjedu splitskih plemia Tartaglia
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1902. god. do 1902. g Prijemna zgrada na nekadanjoj eljeznikoj postaji Dicmo n
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1891. god. Tradicijska okunica nalazi se u selu Perna, zaselak Sokolovi
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 20. st. Tradicijska okunica nalazi se u Zrinu, u centru naselja, a ok
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1965. god. Vapnenica u Otruevcu spada u rijetko je ouvane i jo rje
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1924. god. Tradicijska okunica u Gornjoj Meminskoj br. 2, sastoji se od
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. st. do 20. st. Tradicijska drvena katnica smjetena je u Gornjoj Letini, a sa
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1594. god. do 1659. g Smjetena je u sjeveroistonom dijelu povijesne jezgre izme
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1927. god. Josip Kodl Josip Maria Kodl, istaknuti arhitekt, porijeklom eh, koji je d
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 7. st. do 5. st. Markova pilja nalazi se na predjelu Pelegrin, umovitom za
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1924. god. Stambeno-poslovna uglovnica na zapadnom dijelu splitske
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 8 st.p.n.e. do 10. st. Arheoloko nalazite ura istok kod Virovitice jedno je od
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 5520 god.p.n.e. do 19 Na podruju arheoloke zone ura zapad kod Virovitice ut
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spanicek@min-kulture.hr Arheoloko nalazite Krivalje kod Alilovaca otkriveno je tijek
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1901. god. Kapela sv. Roka nalazi se u sreditu naselja, glavnim proelje
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1856. god. upna crkva sv. Jurja se nalazi na blagoj uzvisini u naselju. R
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1821. god. upna crkva Naaa Svetog Kria nalazi se na ulazu u nasel
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1795. god. upna crkva sv. Marije Magdalene u Riicama smjetena je
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1820. god. upna crkva Pohoda sv. Elizabete nalazi se uz glavnu cestu u
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1730. god. upna crkva sv. Mihovila Arhanela u Dabru nalazi se na po
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1878. god. upna crkva sv. Petra i Pavla smjetena je izvan naselja. Glav
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1721. god. do 2002. g Arhivsko gradivo Dravnog arhiva u Meimurju kao cjelina z
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1772. god. do 2009. g Arhivsko gradivo Dravnog arhiva u Vukovaru kao cjelina za
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1690. god. do 2011. g Arhivsko gradivo Dravnog arhiva u ibeniku kao cjelina za k
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1858. god. do 2007. g Arhivsko gradivo Dravnog arhiva u Virovitici kao cjelina za k
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 4. st. do 6. st. Arheoloko nalazite Brzet kod Omia pronaeno je sredi
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.perkovic@min-kulture.hr Srednjovjekovno i antiko nalazite Lipanovac - Pustoina n
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 16. st. Zbirka knjiga 16. st. u Knjinici HAZU, jedna od bogatijih zbir
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 15. st. Knjinica HAZU osnovana je zajedno s Akademijom 1867. go
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. Knjinica HAZU osnovana je zajedno s Akademijom 1867. go
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 16. st. Kua je smjetena na sredinjem dijelu june obale Vrboske
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. Jedna od najstarijih europskih, jo uvijek aktivnih, sinagoga
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 18. st. Tradicijsko gospodarstvo smjeteno je u naselju Mahovo, a
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 18. st. Ikonostas i proskomidija u crkvi sv. Jovana Bogoslova kao je
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1730. god. Francesco Barokna skulptura autora Francesca Robbe podignuta dopr
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pezelj@min-kulture.hr Umijee pripreme slastice bregofska pita prenosi se usmen
Vie odjela \n\r \n\r Umijee izrade ukrasnog veza graa/etverokuka na podru
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Dubrovaki govor pripada novotokavskom ijekavskom dijal
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 19. st. Zgrada s kraja 19.st. podignuta u sreditu Iloka, uz glavnu p
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hPalaa trogirske plemike obitelji Karepi koja se krajem 13.
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1867. god. Zbirka arhivskog primjerka Akademijinih izdanja u Knjinici
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1935. god. Antun BaraZgrada Gimnazije smjetena je na podnoju breuljka ubi
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 17. st. Unutar zbirke knjiga 17. stoljea mogu se izdvojiti brojna, iz
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 20. st. Podignut dvadesetih godina 20. st. u dvoritu Rimokatolike
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 18. st. do 2Radionica AIkonostas na kojem je 25 ikona, s kraja 19. st. izraen u radi
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 8 st.p.n.e. do 15. st. Bonjakova gradina u Lovreu nalazi se na 631 m nadmorsk
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1906. god. Petar Senj Secesijska vila s vrtom izgraena je 1906. za splitskog odvje
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1913. god. Petar Senj Stambena uglovnica nepravilnog "L" tlocrta izgraena je 19
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1898. god. Javna esma u Podgori izgraena je 1898. godine na podgo
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1905. god. Marko Mareljezniki kolodvor nalazi se na istonom dijelu splitske luk
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 13. st. do 14. st. Crkva sv. Barbare najstarija je sakralna graevina u Zastrai
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 1889. god. Grobljanska kapela Svih Svetih-mauzolej Aleksandra Seitza n
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 18. st. do 19. st. Mjesto Premuda smjeteno je na krajnjem zapadu zadarsko
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 14. st. do 15. st. Crkva sv. Mihajla crkva je bratovtine Mihovilaca i nalazi se
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 19. st. Zgrada parne pilane izgraena je krajem 19. stoljea. Radila
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1909. god. Vila vlasnika tvornice Mony Neuschloss izgraena je poetk
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 20. st. Uz vilu Neuschloss najreprezentativnije graevine za stanov
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. do 20. st. umberaka etnografska zbirka smjetena je u Samostanu
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1816. god. Crkva je jednobrodna longitudinalna graevina zakljuena j
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Podrum u Kneevim Vinogradima je pripadao vlastelinstvu B
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 19. st. Reformirana kranska kalvinska crkva u Kotlini smjetena j
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Muzej je poeo javno djelovati 1846. g. u sklopu Narodnog
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hPrapovijesno arheoloko nalazite Krnjaina gomila nalazi s
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1. st. do 6. st. Naselje Duba Peljeka u opini Trpanj na poluotoku Peljecu
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 4. st. do 6. st. Brdo Kozjak nalazi se na lijevoj obali Neretve, u blizini ua,
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1959. god. Boidar Tu Arhitekt Boidar Tuek je 1959. godine u dananjoj Unskoj 3
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1891. god. Bruno Bauer Grandiozan kompleks Paromlina Union izgraen je 1891. g n
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1923. god. kolska zgrada, drvena katnica, jedinstvena je kola od hras
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1936. god. Lavoslav H Kua Kreneis-Horvat na Vijencu 6 izgraena je prema projek
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1742. god. Antun Stie Sklop crkve i kurije upnog dvora skladna je i stilski ujedna
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 19. st. Palaa Cambi naslonjena je na sjeverni dio zapadnih zidina
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1933. god. Alfred Albi Vila Meixner izgraena je 1933. godine prema projektu zag
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h U predjelu zvanom Kosa koji se prostire juno od kanjona ri
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1913. god. Stjepan MaVila ingrija smjetena je na predjelu Boninovo, zapadno od
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 20. st. Tradicijsko gospodarstvo smjeteno je u naselju Utolica, a n
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1900. god. Pavia most nalazi se na rijeci Cetini izmeu Podgraa i Slim
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1957. god. Ivan Cari Istono od uvale Bavice na rtu Katalinieva brijega u Parku
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lolic@min-kulture.hr Umijee izrade ogrlice pletene koladre prisutno je na podru
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. Umijee izrade ogrlice svetonedeljski kralu posebno je um
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hPriprema tradicijskog jela dolska torta hrapoua jedna je o
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Zbirka sadri ukupno 108 djela (102 slike, 4 fotografije i 2 sk
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.seiter@min-kulture.hr Gradski muzej Karlovac osnovan je 1904. g., radi ouvanja
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hU Neretvanskom kanalu izmeu otoka Hvara i poluotoka Pe
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1300. god. do 1400. g Arheoloki lokalitet Gradina stari Vidovgrad predstavlja vi
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1850. god. idovsko groblje u Osijeku smjeteno je uz jugozapadni izlaz
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 19. st. idovsko groblje u Naicama nastalo je izvan tadanjega urb
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. do 1Vincent MuGrkokatolika upna crkva sv. Petra i Pavla i katolika kapela
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1869. god. Fischer - grCrkva je izgraena u sreditu mjesta na povienom platou. T
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Crkva je smjetena na povienom dijelu mjesta uz sam rub
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 19. st. Crkva je jednobrodna longitudinalna sakralna graevina zak
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Tri dokumentacijske cjeline arhivskoga gradiva u posjedu Hr
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.predrijevac@min-kulture Arheoloko nalazite Gradac smjeteno je u sreditu nase
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hArheoloko nalazite Veli nalazi se izmeu sela Jabuke i Ve
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 2 st.p.n.e. do 4. st. Ostaci antike luke i pripadajue operativne obale nalaze se
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 60. st. do 15. st. Prapovijesno arheoloko nalazite, peina Turska pe, nalaz
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. Barokna palaa s etiri krila koja zatvaraju unutranje pravo
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. Crkva sv. Roka izgraena je u uoj povijesnoj jezgri Starog G
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spanicek@min-kulture.hr Nalazite je smjeteno na istaknutom platou Babje gore ju
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 8 st.p.n.e. do 6 st.p.n. Na irem prostoru zaseoka Kravljak kraj ulovca nalazi se ne
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 15. st. Arheoloki lokalitet ein-grad nalazi se u dolini ispod up
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 13. st. do 15. st. Na brijegu u Starigradu, Koprivnica, zapadno uz potok Jagnj
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 13 st.p.n.e. Nekropola pod tumulima u umi Jasenovoj, Slovinska Kova
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1. st. do 4. st. Arheoloko nalazite Porto Mariccio sa nalazima gomila i an
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. st. Tradicijska okunica u Sunji, nalazi se u ulici Vladimira Nazo
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 8. st. Nalazite je smjeteno neposredno uz groblje sela Severin.
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1971. god. do 1990. g Park skulptura nastalih u sklopu Kolonije likovnih umjetnika
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 19. st. U irokom razvedenom zaljevu na sjevernoj strani otoka Bra
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.miletic@min-kulture.hr Glazbena praksa tovarea muika iz mjesta Sali na Dugom o
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 20. st. Umijee izrade sunane ipke motiva u Brodskom Posavlju
Vie odjela \n\r \n\r Umijee izrade coklji, vrste tradicijske svakodnevne kune o
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.perkovic@min-kulture.hr Zadunjaci djeje poklade u Donjoj Bebrini je obiaj kojeg
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 4. st. do 7. st. Strma uzvisina Grad smjestila se s istone strane Proloko
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 20. st. autor koleZgrada kole i vinarske zadruge nalazi se na zapadnom kraju
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. do 18. st. Nedaleko akovca, godine 1686.podignuta je manja zavjet
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1681. god. do 1806. g Kao zavjetna kapela posveena zatitnicima od kuge izgrae
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 20. st. do 16. st. Arheoloka zona na poluotoku sv. Petar u Makarskoj nalazi
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1903. god. Sklop nekadanje eljeznike postaje nalazi se u istonom d
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1725. god. Kula Jeroni jedan je od najljepih primjera puke gradnje
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1860. god. Carl DragutOrgulje u kapucinskoj crkvi Svetoga Trojstva izgradio je 1860
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. Na mjestu dananje upne crkve ve je 1331. godine postoj
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 10 st.p.n.e. do 17. st. Gradina Vrevo nalazi se oko 15 km (zranom linijom) jugoi
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 14. st. do 16. st. Ostaci srednjovjekovnog katela Ivankovo nalaze se u juno
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 11. st. do 18. st. Na podruju arheoloke zone Klikovac dokumentirani su os
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. Svjetionik s kapelicom Iljak smjeten je zapadno od novosag
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 20. st. upa Srijane Dolac Gornji spada meu najstarije srednjovj
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. Na najvioj koti poluotoka Zaglav smjetena je ovalna kula.
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 4. st. Podmorsko arheoloko nalazite ostaci antikog brodoloma
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. Ostaci srednjovjekovnog grada Vratara nalaze se na brdu Gr
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1403. god. Crkva sv. Kuzme i Damjana izgraena je u polju, sjeverno od
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hLokalitet Miri se nalazi unutar i jugoistono od zaseoka Krca
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 18. st. Kasnogotika palaa imunoga trgovca, kasnije plemia Gio
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. do 17. st. Na dubini od 35 m nalazila se manja hrpa kamenja, jedan c
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1928. god. Josip Kodl Zgrada vodovoda u splitskom predjelu Kopilica koji je danas
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1936. god. Silvije Spo Zgrada carinarnice nalazi se na obali u ibeniku u neposred
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Mlinica Kului na Rokom slapu graena je kamenom nepr
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1100. god. Baanska ploa, jedan od najvanijih hrvatskih pisanih spo
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1947. god. egvi, Ne Arhitekt Neven egvi je 1947. godine za neizgraeno i urba
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Barokna palaa iz 18. stoljea pripadala je obitelji Tartaglia,
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1. st. Ispred uvale Luie istono od grada Hvara nalaze se ostac
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 4. st. do 6. st. Ispred uvale Zarae istono od grada Hvara nalaze se ostaci
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Palaa Gradske tedionice zrelo je ostvarenje arhitekta Ignja
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1962. god. Ninoslav K Sedmerokatna uredska zgrada s podrumom i krovnom teras
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1721. god. Konjika vojarna izgraena je u prvim desetljeima 18. stol
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 20. st. Slikanje uljanim bojama na staklu u maniri naive prepoznat
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. Kua Gojsali smatra se rodnom kuom legendarne poljike
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1929. god. Silvije Spo Kua are nalazi se u centru ibenika u predjelu Varo nasu
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 20. st. Nikola MarSamostojea katnica s podrumom smjetena je nedaleko St
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 13. st. do 16. st. Arheoloko nalazite Grebine nalazi se uz dravnu cestu Tr
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1938. god. Zgrada nekadanje Burze rada izvedena je kao uglovnica s d
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1926. st. Josip Kodl Na ograenoj parceli u splitskom predjelu Dujmovaa, u So
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men20. st. Vladimir Kua Jadronja je uglovnica smjetena u ibenskom gradskom
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturTijekom arheolokih istraivanja na podruju etvrti sv. Teod
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hPrapovijesna gradina Vela Straa nalazi se u blizini Gornjeg
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 14. st. do 19. st. Palau je krajem 14. stoljea na mjestu ranoromanike kue
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1884. god. Palaa Mattiazzi je reprezentativna zgrada izgraena u neor
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1939. god. Ivan ZemljaNa sjeveroistonoj je strani krianja dananje Savske ceste i
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuArheoloki lokalitet poznat je od prve polovine prolog stolj
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1947. god. Lavoslav H Velika je zagrebaka Tvornica elektrinih arulja TE proje
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 19. st. do 20. st. Sklop zgrada bive Preparandije i Tvornice duhana graen je
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men14. st. do 15. st. Srednjovjekovna utvrda Glava graena je unutar prapovije
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hNa poloaju Grebine u Vrpolju kod Trilja, s june strane ner
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men3. st. do 4. st. Arheoloko nalazite Krstae predstavlja ostatke rimske rusti
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 5300 god.p.n.e. do 38 Prapovijesno arheoloko nalazite Gradina Goriica smj
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 3500 god.p.n.e. do 24 Prapovijesno arheoloko nalazite Vonjak nalazi se u sjev
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 5300 god.p.n.e. do 38 Arheoloko nalazite Kriin stan smjeteno je na podruju
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1. st. do 4. st. Arheoloko nalazite Berava Crna greda smjeteno je sje
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 14. st. do 18. st. Srednjovjekovna utvrda Kostelgrad nalazi se na obroncima
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1798. god. Kua Bili u Docu Donjem graena 1798.g. stambena je kat
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. Sklop Milievi nalazi se u selu Zveanje. Sklop se sastoji od
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 20. god. Kua Pezzi-Kraljevi sagraena je na poetku 20. stoljea na
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hNa nalazitu Baokovo u Podhumlju, oko 300 m sjeverno o
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. Carl Rziwn upna crkva sv. Petra Apostola i upni dvor nalaze se u turo
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1895. god. Opinska zgrada u Jelsi sagraena je 1895. godine. Zgrada j
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. Na otoiu Galeniku koji je smjeten na ulazu u hvarsku lu
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 19. st. U zaseoku Bolii sauvan je sklop stambeno-gospodarskih
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1902. god. Istono od uglovnice trgovca Tilia, kao prva u nizu graevin
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1900. god. Neostilsku dvokatnicu s elementima secesije je 1900. godin
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men19. st. Most se nalazi na cesti kojom se prilazi naselju Golubi. U b
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 15. st. Srednjovjekovno groblje Rudeove kue nalazi se na SI rubu
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 6. st. do 20. st. Samostanska zbirka ureena je u prizemlju dvokatnice smje
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 2300 god.p.n.e. do 14 Arheoloko nalazite eljarova glavica smjeteno je na pre
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 2300 god.p.n.e. do 14 Vieslojno arheoloko nalazite Strinieva glavica smjeteno
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. Kapela sv. Marije Magdalene smjetena je na vrhu brijega u
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 17. st. do 19. st. Kapela Majke Boje Luake u Rozgi smjetena je na povien
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1863. god. Kapela sv. Roka u Novakima Bistranskim smjetena je uz ces
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1842. god. upna crkva sv. Ane u Rozgi smjetena je uz cestu koja iz sm
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 17. st. do 19. st. Kapela sv. Ivana Krstitelja u Jablanovcu smjetena je u sredi
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1869. god. upna crkva sv. Petra u Zapreiu smjetena je na istonom
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1865. god. upna crkva sv. Roka i upni dvor smjeteni su u sjeveroisto
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1789. st. Kurija starog upnog dvora u Rozgi smjetena je jugoistono
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1 st.p.n.e. do 0. st. U neposrednoj blizini hridi Zakuenica, na sjevernoj strani o
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. do 20. st. Crkva sv. Nikole u umberku barokizirana je graevina koja
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. do 20. st. Kapela u Hreniku sauvala je dio sakralnog inventara iz vre
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 16. st. do 18. st. Arheoloko nalazite Janjiev dub nalazi se JI od crkve sv. An
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.holtansko naselje Grohote smjeteno je u unutranjosti oto
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 13. st. Palaa Skoibui-Lukaris smjetena je u jugozapadnom ugl
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 13. st. do 18. st. Arheoloko nalazite sv. Marko-Grob smjeteno je u Podudb
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 13. st. do 15. st. Na desnoj strani ceste koja od Udbine vodi prema Visuu, n
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 13. st. do 18. st. Na samom sjevernom rubu brda na kojem je izgraeno dan
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 14. st. do 20. st. Prvi pisani spomen Otoca datira iz 1300. godine, kad se po
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 18. st. do 20. st. Groblje sv. Ane u Osijeku, prema podacima kanonske vizitac
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1952. god. Navedeno dobro predstavlja rijedak i ouvan primjerak veli
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.perkovic@min-kulture.hr U zapadnom dijelu Brodsko - posavske upanije (opina Oku
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 3 st.p.n.e. do 2 st.p.n. Antiki brodolom kod rta Tiha na otoku ipanu nalazi se s u
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 800 god.p.n.e. do 450 Arheoloko nalazite u Ravnom Brezju nalazi se u zapadnom
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 19. st. Kompleks dvorca Tikve izgraen je u drugoj polovini 19. st.
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 18. st. do 19. st. Petstotinjak metara od ua rjeice Krnjeze u Krupu, u kanjo
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 18. st. do 1autor glavnUnutranjost crkve cjelovito je i skladno oblikovana inventa
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 18. st. Crkva sv. Jurja muenika u eevici izgraena je na uzvisini O
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 1910. god. iril Metodupna crkva sv. Ivana Krstitelja u Riicama sagraena je 191
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1924. god. do 1924. g Uska stambeno-poslovna dvokatnica s potkrovljem nalazi se
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.krizaj@min-kulture.hr Obiaj uskrsnog pucanja streljanja iz pitole u Kostelu podn
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hUmijee gradnje lae u Otoku kod Sinja tradicijska je poseb
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 13. st. do 20. st. Zgrada u kojoj je oko 1780. otvorena najstarija kavana u Spl
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1. st. do 4. st. Nalazite Ul. V. Nazora smjeteno je u naselju Tompojevci
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Arheoloko nalazite Gradie nalazi se izmeu naselja ur
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1735. god. Kapela Majke Boje alosne smjetena je uz cestu u sreditu
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. do 20. st. Crkva Majke Boje u Dolu jedan je od najvrjednijih sakralnih
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1907. god. Ivo Bezi Vila Flora (Cvijetin dvor) nalazi se na poetku dananje Tolst
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1930. god. Drveni trabakul Larus graen je 1930. godine u sada ve n
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hPrapovijesno arheoloko nalazite gradina Medua nalazi se
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1827. god. Kurija na mjestu starije drvene upne kue sagraena 1827
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 17. st. do 2Michael CuUnutranjost franjevake upne crkve Presvetoga Trojstva o
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1901. god. Ivan Rendi Spomenik povjesniaru Radoslavu Lopaiu izradio je Ivan R
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 18. st. do 19. st. Jednobrodna graevina s laom priblino kvadratnog tlocrt
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hUmijee pripreme tradicijske slastice torta Makarana do da
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuKrki tanci, tradicijski plesovi otoka Krka su plesovi koji se n
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1909. god. do 1926. g Sklop secesijskih graevina unutar Park ume Marjan, u skl
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1910. god. do 1912. g Vilu i stambenu najamnu zgradu Antievi, projektirao je za
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 7 st.p.n.e. do 5 st.p.n. Arheoloko nalazite Nekropola pod tumulima kod Gorian
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 13. st. do 14. st. Crkva sv. Mihovila jednobrodna je graevina sa etvrtastom
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 20. st. Josip Seiss Donacija Silvane Seissel umjetnika je zbirka u vlasnitvu Gr
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1936. god. Nikola DobSpomenik Viktoru Dyku, smjeten je u unutranjosti otoka L
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1. st. do 19. st. Uvala Smokvica nalazi se sa sjeverne strane poluotoka Muz
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 14. st. do 18. st. upna crkva sv. Tome Apostola nalazi se u mjestu Tkon na o
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 9 st.p.n.e. do 16. st. Arheoloka zona Sv. Trojica nalazi se 6 km zapadnije od Star
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. do 17. st. Oltar Poklonstvo triju kraljeva, glavni oltar crkve sv. Jeronim
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1899. god. Kip sv. Vlaha, rad korulanskog kipara Marina Radice (1863.
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. Oltar u crkvi sv. Ane u Brseinama, nepoznati majstor, 17. st
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. do 20. st. Inventar umjetnina ljetnikovca Gueti smjeten u prostorim
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. Oltarna pala Bogorodica s Kristom i svecima, rad nepoznato
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. do 16. st. Dva kalea iz Franjevakog samostana u Cavtatu, oba rad ne
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 800 god.p.n.e. do 450 Arheoloko nalazite Vrbanovec - tumul nalazi se na raskri
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 9 god.p.n.e. do 4. god Naselje karnik nalazi se u Varadinskoj upaniji, oko 2 kilom
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 4000 god.p.n.e. do 40 Arheoloko nalazite Lonja (Gradie I i Gradie II) nalazi se
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1. st. do 4. st. Naselje Tuhovec nalazi se oko 2 km istono od Varadinskih
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1300 god.p.n.e. do 15 Arheoloko nalazite Gradie nalazi se u centru dananjeg
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 6000 god.p.n.e. do 20 Zona je evidentirana 2006. god. tijekom arheolokog rekogn
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1. st. do 5. st. U podmorju Segeta Donjeg, na irem podruju istono od g
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1890. god. do 1910. g Inventar datira iz 1910.g. Sastoji se od drvene oblone stijen
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1. st. do 4. st. Arheoloki lokalitet s nalazima gomila i ostacima antike ulj
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1900. god. Kurija Dvorie smjetena je u sjeverozapadnom dijelu nase
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Sklop zgrada zvan Blataka kua smjeten je na sjevernom
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hArheoloko nalazite gradina Rat nalazi se na zapadnome d
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 19. st. Tradicijski graditeljski sklop u Ulici bana Jelaia k. br. 33 u S
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Arheoloko nalazite Turska Kosa (koordinate N 5014021.9;
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1750. god. Kameni pil sv. Mihovila Arkanela smjeten je na zelenom o
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1953. god. Ivo Geri Viestambena petokatnica u Ulici grada Vukovara br. 238, sm
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 5000 god.p.n.e. do 15 Peina Velika pe nalazi se na sjevernoj padini Sridnje gore,
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1887. god. Parohijalna crkva u Rujevcu jednobrodna je graevina pravo
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1668. god. Kapela Presvetog Trojstva u Pokupskoj Slatini smjetena je n
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hSplitski govor (splitska akavtina) pripada junoakavskom
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 15. st. do 2autor namje Inventar crkve planiran je prema dimenzijama crkve. Autor
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. Kua je prizemnica graena u drugoj polovini 19. st., blago
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1962. god. Marijan HaUredska zgrada Dravnog osiguravajueg zavoda Hrvatske
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spanicek@min-kulture.hr Arheoloka zona Lasci kod Sulkovaca otkrivena je tijekom ar
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Arheoloko nalazite Osjeenica nalazi se na uzvisini iznad s
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 20. st. Stjepan Po Arhitekt Stjepan Podhorsky umro je 1945. godine ostavivi
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 20. st. Zdenko StriOstavtinu Zdenka Striia Zvonimir Vrkljan pohranio je u U
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1905. god. Valentin M Godine 1905. graditelj je Morandini za potrebe svoje gradit
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1865. god. Ferenz PfafGradnja kompleksa zapoela je 1865. g. kada je Drutvo ju
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 16. st. Slika Bogorodice s Djetetom, malim sv. Ivanom Krstiteljem,
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hTradicijsko lonarstvo runoga kola u Potravlju do danas se
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 15. st. do 20. st. Arheoloki prostor srednjovjekovnog naselja okruenog jark
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1891. god. Prva ljekarna u Novskoj otvorena je 1879. godine pod naziv
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.miletic@min-kulture.hr Na otoiu Veliki Sikavac, smjetenom jugoistono od poluo
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1878. god. Pravoslavna Crkva Vaznesenja Gospodnjeg s grobljem se na
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 18. st. do 19. st. Katolika Crkva sv. Jurja Muenika je smjetena u podnoju
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 14. st. do 16. st. Arheoloko nalazite Mala Trnovitica Gradite smjeteno j
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 19. st. U centru Graaca rijeka Otua je premoena, gotovo pod p
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 5 st.p.n.e. do 6. st. Arheoloko nalazite gradina Jarebinjak nalazi se u naselju B
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 1901. god. do 1912. g Mlinica Patrlj nalazi se na lijevoj obali rijeke Vrljike na Kame
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hNaselje Bol jedino je primorsko naselje na junoj obali otok
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1911. god. do 1913. g Zgrada je monumentalna kamena graevina koju je od 191
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. do 18. st. Franjevaki samostan u Zaostrogu sagraen je u 16. i 17. sto
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hU uvali Banje u Rogau na otoku olti, u neposrednoj bliz
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 10 st.p.n.e. do 9. st. Ninevieva peina nalazi se u udolini sjeverno od brda Gra
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. do 2Franjo Ant Kapela Majke Boje od Sedam alosti u Prepolnom sauvala
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hPodmorsko i kopneno arheoloko nalazite Vija luka nala
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hDonje Selo smjeteno je u unutranjosti otoka olte na blag
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hSrednje Selo smjeteno je u unutranjosti otoka olte na bla
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hGornje Selo smjeteno je u unutranjosti otoka olte na ju
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1891. god. Kapela sv. Filomene nalazi se na gradskom groblju u Velikoj
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 19. st. Marko Sch Kuu Mirkovi - Muicki - Biga dao je graditi asnik A. Mirko
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1700. god. Kameni polikromirani kip Bogorodice s Djetetom predstavlja
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Crkva sv. Stefana nalazi se u naselju Golubiu. Crkva sv. Stef
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 13. st. do 20. st. Najvei enski benediktinski samostan u Splitu, utemeljen j
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1895. god. Jednokatna stambena najamna ugraena kua graena je k
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 20. st. Tvornica Povischil je krajem 19. stoljea registrirana kao tvo
Vie odjela \n\r \n\r Umijee izrade i sviranja cimbala u Podravini, Meimurju i H
Vie odjela \n\r \n\r Umijee sviranja na tamburama farkaicama u sjevernoj i sj
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1420. god. do 1946. g Cjeline arhivskog gradiva: Obitelj Battiala (1420/1903) u kol
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 17. st. do 18. st. Inventar kapele ine tri rustificirana retabla s karakteristikam
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1700. god. Claudius K U pokloncu sv. Florijana u alovcu smjetena su dva kipa ko
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 18. st. do 20. st. Kasnobarokna crkva s vanjskim oblikovanjem uobiajenim z
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1850. god. do 1880. g Orguljski harmonij sagradio je eki graditelj Jos. Vanicky iz
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturIza glavnog oltara upne crkve sv. Blaa u Vodnjanu, u zbirci
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1. st. do 3. st. U Splitu, u sjeverozapadnom dijelu grada, na predjelu Lora
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1948. god. Branko Bo Hotel Jadran sagraen je 1948./1949. g. prema projektu a
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Crkva sv. Luke izvorna je srednjovjekovna crkva izgraena u
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 15. st. do 16. st. Drveni, rezbareni, polikromirani oltar sv. Martina iz crkve sv
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1725. god. do 1733. g Glavni oltar (422 x 295 cm) komponiran je od vie dijelova:
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1865. god. Barutana je sagraena podno brda Signole na ulazu u vojnu
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1849. god. do 1850. g Podruje topnike bitnice i skupine objekata Fiela na iston
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 15. st. Lazzaro BasFragment oslikanoga drvenog sarkofaga Blaenoga Leona B
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hArheoloka zona Bauii, odnosno antiko naselje Oneum, n
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1956. god. Stanko FabrViestambenu osmerokatnicu sa dvije terase u Ulici grada V
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1953. god. Ivo Geri; Arhitekt Neven egvi zapoeo je 1953. godine projektiranj
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hMuzej Staroga Grada, smjeten u neorenesansnoj palai s k
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1854. god. do 1854. g Najstarija splitska ljekarna otvorena je u prizemlju Kue Ili
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1895. god. Zgrada mlina je dvokatnica sagraen 1895. god., pravokutn
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1952. god. Vlak-parna lokomotiva uro akovi, tbr. 343 i tri putnika
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Parna lokomotiva sauvana u krugu Tvornice eera, 152-06
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 6 st.p.n.e. do 4. st. Arheoloko nalazite Zverinjak smjeteno je 1,5 km sjever
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1929. god. Josip Kodl Zgrada O Manu-Dobri (danas O Dobri) nalazi se u Klikoj
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 6 st.p.n.e. do 4. st. Arheoloko nalazite Blato smjeteno je 2 km sjeverozapa
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 14. god. do 18. god. Arheoloko nalazite Gorjani smjeteno je u naselju Ivank
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 11. st. do 16. st. Arheoloko nalazite Zvizdan - grad nalazi se duboko u mo
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuBrodogradilite u Kraljevici je osnovano 1729. godine za pot
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trstenjak@min-kulture.hr Umijee vaenja zlata zlatarenje u Meimurju vrijedna je
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 18. st. do 19. st. : U unutranjosti kapelice, u apsidi smjeten je drveni polikr
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1846. god. Graevina se nalazi u naselju. Podignuta je na povienom te
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 18. st. do 19. st. upna crkva sv. Nikole Biskupa u Stajnici sagraena je 1824
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1764. god. Parohijska crkva smjetena je u naselju u nizini. Rije je o je
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1770. god. Crkva je smjetena u nizini u naselju uz glavnu cestu. Rije j
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1780. god. upna crkva sv. Terezije Avilske smjetena je u naselju u nizi
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1954. god. Ivan Viti Graevina je smjetena izvan naselja na ravnom terenu uz p
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1842. god. Crkva je smjetena u naselju uz glavnu prometnicu. Rije je
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 18. st. do 19. st. Crkva sv. Marije od Arta u Senju sagraena je u 18. stoljeu
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Od svog osnutka 1953. g. Muzej je smjeten u prvoj potans
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pezelj@min-kulture.hr Muzejski fundus ima vie od 20 000 predmeta u odjelima a
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1903. god. do 1903. g Prijamna zgrada na nekadanjoj eljeznikoj postaji Klis nala
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturPododsjek za zatitu kulturnih dobara skrbi o pokretnoj i ne
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 22 st.p.n.e. do 15. st. Srednjovjekovno groblje sa stecima i crkvom sv. Barbare sm
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 60 st.p.n.e. do 15 st.p.pilja Gudnja kod esvinice u opini Ston smjetena je na p
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1. st. do 7. st. Arheoloko nalazite s ostacima antikog graevnog sklopa
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1780. god. Francesco ZKip sv. Vinka Fererskog (drvo, rezbareno, polikromirano; 148
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 19. st. Katel u Taru je reprezentativni stambeno-gospodarski obje
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hMuzej je osnovan 1924. g, na inicijativu prirodoslovca prof.
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hArheoloko nalazite Ilirska Salona u Solinu nalazi se na p
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. do 19. st. upna crkva Svetog Jurja smjetena je na istaknutom poloa
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 5 st.p.n.e. do 1. st. Arheoloko nalazite Gradina Greda i Bokijevci smjeten
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 6000 god.p.n.e. do 30 Arheoloko nalazite Panjak pod selom smjeteno je oko
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 18. st. do 2Radionica Inventar crkve Sv. Ilije u Kozici obuhvaa 47 umjetnina nasta
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1. st. do 4. st. Arheoloko nalazite Ervenica - sjever smjeteno je sjever
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 19. st. Zbirka ukljuuje zavjetne darove izraene uglavnom u 19. s
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuDokumentacijske cjeline arhivskoga gradiva u posjedu Kapu
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Memorijalno mjesto djejeg groblja nalazi se u ulici Antuna
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 800 god.p.n.e. do 450 Arheoloko nalazite -zemljani tumuli nalaze se na irom po
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1720. god. Claudius K Kapela u Belincu uspjela je sauvati vrijedan primjer umjet
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.miletic@min-kulture.hr Na lokalitetu Smratine na otoku Viru uoavaju se ostaci gra
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hU zaselku Jare kod Balekog mosta na podruju Grada Vrlike
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hNa vrhu Vukove glavice nalazi se vei steak u obliku kria -
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 18. st. upna crkva svetog Ilije u Kozici prostrana je, jednobrodna g
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 9 st.p.n.e. do 17. st. ArheolokA zona gradina Miodrag nalazi se u naselju Karin
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 17. st. do 20. st. Crkva je opremljena trima oltarima te nekolicinom slika i kip
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 17. st. do 20. st. Kapela sv. Filipa i Jakova u naselju Gradie kraj Samobora s
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1775. god. do 1872. g Pravoslavna crkva Roenja Presvete Bogorodice sagraena
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. do 18. st. Ladanjsko-gospodarski kompleks Vukota na Gornjem Konal
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 20. st. Gornjogradska ljekarna, neko poznata pod imenom K crno
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hKulturno-povijesna zbirka Romac (koja broji 520 predmeta)
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1830. god. U podnoju srednjovjekovne gradine Zvonigrad smjeteno j
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men13. st. do 14. st. Keglevia utvrda nalazi se na desnoj obali rijeke Zrmanje, n
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1887. god. Slika Sv. Mihovil sa sv. Ivanom Krstiteljem i sv. Jeronimom (u
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Crkva sv. Jovana Krstitelja nalazi se u Strmici u centru naselj
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1464. god. Nikola Fire U junome zidu Samostana sv. Frane u ibeniku nalaze se u
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hArheoloka zona Koljane nalazi se oko 10 km jugoistono od
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men19. st. Rodini stanovi nalaze se na istoimenoj lokaciji na poluotoku
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1876. god. Pravoslavna crkva sv. Proroka Ilije izgraena je 1876. godine
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men14. st. do 20. st. Inventar crkve sv. Kria obuhvaa sveukupno 256 predmeta
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 3. st. do 4. st. Dioklecijanov vodovod gravitacijski je kanal, dug 9 kilometa
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1. st. do 4. st. U zaleu uvale Tiha u Cavtatu, u podruju Poluganja na polo
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1 st.p.n.e. do 1. st. Juno od stare jezgre Cavtata, na zapadnoj strani ulice Knez
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1719. god. do 1719. g Prizmatini stipes oltara, smjetenog na jugozapadnom bo
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1. st. do 16. st. Na zapadnoj obali Vranskog jezera nalazi se jednobrodna cr
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.miletic@min-kulture.hr U polju sjeverno od Nadina, na poloaju Trnovac/Luine, pr
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1580. god. do 1614. g upna crkva sv. Stjepana Prvomuenika u Motovunu sagra
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 19. st. Dvije kue na istoj estici, sagraene jedna uz drugu u uem
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 16. st. do 2Insam i Pri Velika smjena inventara dogaala se u via navrata, a pozna
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1823. god. do 1828. g Izgraena pod vojno krajikim utjecajem u maniri klasicizm
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1762. god. Franjo Stra Glavni oltar sv. Tri Kralja izraen je 1762. godine. Izrada olta
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.seiter@min-kulture.hr Straarska kula na desnoj obali Korane sagraena je 1582. k
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 6 st.p.n.e. do 15. st. Arheoloko nalazite "Joine - Dionice" smjeteno je u jugoi
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trstenjak@min-kulture.hr Meimurska popevka neizostavan je dio dananje tradicijsk
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1912. god. Fran FuntakNastao je na vukovarskom sredinjem trgu po nacrtima Fun
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1892. god. Stjepan Moh Podignuta je na stratinom mjestu iz 18. st. 1892. godine pr
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1893. god. do 1893. g Izgraen je 1893. u maniri rane industrijske arhitekture. Pod
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 13. st. do 15. st. Crkva je smjetena na groblju naselja Zapolje. U srednjovjek
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1906. god. GraevinskoNastala je 1906. na vukovarskom pravoslavnom groblju po n
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Crkva sv. Georgija nalazi se na groblju u selu Raduiu. Crkv
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1907. god. Karl Basler,Dvokatnica izgraena za idovsku trgovaku obitelj Schlesin
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 16 st.p.n.e. do 1. st. Kutlovia gradina nalazi se u naselju Ratevi udaljena oko 5
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 20. st. do 21. st. Kolo na dva tuka iz Orubice u opini Davor svrstava se me
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuArhivsko gradivo u Spomenikoj knjinici i zbirci Maurani
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Dokumentacijske cjeline arhivskoga gradiva u posjedu Hrva
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 13. god. do 20. god. Bedenica se nalazi na sjeveroistonim obroncima Medvedn
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. god. Kurija (gostionica) nalazi se u sjevernom dijelu naselja Boja
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Muzej je smjeten u zgradi biveg kotara, izgraenoj potkra
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 15. st. : Arheoloko nalazite Ploa-Vukov greb nalazi se u blizini za
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. do 20. st. Inventar upne crkve svete Marije Magdalene u Gornjem Kn
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 19. st. upna crkva sv. Jakova graena je od 1825. do 1828. godine
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Tradicijska kua u Brestu Pokupskom smjetena je uz spored
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1715. god. Pil s likom Trpeeg (alosnog) Krista, kojeg u ovom kraju zov
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 13. god. do 19. god. Kapela Svih Svetih, jednobrodna je preoblikovana srednjovj
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 15. st. do 18. st. Crkva Sv. Jurja muenika u Buzetu smjetena je na SI kraju p
Vie odjela \n\r \n\r Umijee ukraavanja uskrsnih jaja-pisanica vezom (opletom
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 17. st. Tradicijski godinji obiaj neviska koleda odrava se u Nevi
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.miletic@min-kulture.hr Svetkovina Gospe od Zeeva u Ninu vrlo je znaajna nemate
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Umijee rune izrade eljeva, nakita i ukrasnih predmeta o
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Tradicija urarstva prisutna je u obitelji Lebarovi ve estu g
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Poeci razvoja klobuarskog obrta obitelji krgati datiraju j
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Obitelj Cahun jedna je od rijetkih obitelji koja se u Hrvatsko
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1937. god. Stjepan PlaSkladnoj prizemnoj graevini sa suterenom u dananjoj Zam
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1907. god. Ovaj teretni obalni jedrenjak je do Drugoga svjetskog rata s
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 14. st. do 16. st. Farkaeva gradina (Farkaevi dvori i sl.) nalazi se 300 JI od tr
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1. st. do 4. st. Na junoj strani uvale Donje elo na otoku Koloepu nalaze
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 6. st. Na najviem breuljku Gradina na junom kraju otoka Osinj
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 16. st. Utvrda se nalazi na prirodnoj uzvisini na sjevernom rubu na
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1 st.p.n.e. do 15. st. Prvi nalazi na lokalitetu Palaica zabiljeeni su 80.-tih god
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 13. st. do 14. st. Palaa Andreis smjetena je jugozapadno od crkve sv. Petra
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. do 20. st. Privatna zbirka u Zagrebu obuhvaa pet umjetnina tri slike
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1861. god. Varadinska sinagoga je izgraena tijekom 2/2 19. st. i zajed
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 18. st. do 20. st. Inventar crkve sv. Ante u Svibu obuhvaa 15 umjetnina nast
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. do 20. st. Kurija Matachich-Dolansky smjetena u sreditu dananjeg
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hArheoloki lokalitet Riinice nalazi se sjeveroistono od Soli
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. do 20. st. Kurija Krskeny- Rupi nalazi se u sjevernom dijelu nasel
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1794. god. do 1794. g Pil Sv. Trojstva nastao je 1794.godine prema godini uklesano
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hSjeverno od nekada utvrene povijesne cjeline grada Maka
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 7 st.p.n.e. do 5. st. Najznaajniji lokalitet u nizu gradina u koje se prostiru od N
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 13. st. do 17. st. Na sjevernoj obali poluotoka Marjana u Splitu nalaze se ost
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.krizaj@min-kulture.hr Naselje Zlatar poelo se formirati krajem 16. stoljea kada s
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1955. god. Ivan Viti Zgrada za potrebe umarske slube Nacionalnog parka Plitv
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Crkva sv. Nikole nalazi se u Donjem Erveniku na groblju. Crk
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. do 20. st. Namjetaj od finog trenjinog drveta i danas je sastavni dio
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 15 st.p.n.e. do 1 st.p.nRekognosciranjem podruja dvjestotinjak metara od zavre
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hZbirka liturgijskoga ruha broji 240 predmeta koje moemo d
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 12. st. do 18. st. Ruevine Starog Obrovca nalaze se oko 3,5 km sjeveroiston
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. do 19. st. Smjetena je u sjeveroistonom dijelu Stona, u sklopu stam
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1. st. do 2. st. Arheoloki ostaci rimskog akvedukta koji se nalaze u zapadn
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1. st. do 2. st. Arheoloki ostaci rimskog akvedukta koji se nalaze u danas
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 15. st. Prva inkunabula je esti dio Biblije iz 1498. godine s koment
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 16. st. Knjinica Franjevakoga samostana u Klanjcu posjeduje Zbir
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 16. st. Knjinica franjevakoga samostana u Krapini posjeduje Zbirk
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 15. st. Prva klanjeka inkunabula Biblia: cum postillis Nicolai de Ly
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1871. god. Herman GotNa dijelu nekadanjeg Junog grabita u Cesarevoj ulici, u p
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h rkva sv. Proroka Ilije nalazi se u Otonu na groblju u zaseoku
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hBrdo Kruovica smjeteno je na otoku Visu, izmeu Podhum
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1867. god. Antonio ZuAntonio Zuccaro izradio je sliku na glavnom i tri slike na bo
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1912. god. Jednokatna slobodnostojea zgrada kole sagraena je u sr
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 12. st. do 15. st. Crkva sv. Andrije smjetena je uz stari put na istonom rubu
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 12. st. do 15. st. Crkva sv. Pankracija smjetena je u neposrednoj blizini crkve
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 9. st. do 19. st. Crkva sv. Nikole smjetena je uz put koji vodi iz Donjeg u Go
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 11. st. Ostaci crkve sv. Frana nalaze se na istonom dijelu otoka Ko
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. do 19. st. Javna plastika pil Svetoga Trojstva, u narodu popularno na
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1. st. do 4. st. Arheoloko nalazite Veliko kamenje kod Preseke nalazi se n
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hPicigin je drutvena igra loptom koja se izvodi u pliaku pje
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1. st. do 2. st. Arheoloko nalazite Trnovak nalazi se na irem podruju n
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1801. god. do 1805. g Oltar Dua od istilita podignut je u sjevernom brodu zada
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h rkva sv. Georgija nalazi se u Plavnome na groblju. Crkva je
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men20. st. Zgrada bive vojarne nalazi se u uvali Vrnaa u Mandalini kr
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Arheoloka zona ematorij nalazi se u naselju Danilo kod u
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hKua Dobrovi na trgu sv. Ivana dvokatnica je pokrivena et
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men18. st. Drveni oltar iz crkve sv. Jeronima u Skradinu moe se datira
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. do 19. st. Ljetnikovac imi Morovi, izvorno Ivanievi, sagraen je u
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1447. god. Sarkofag je djelomino uzidan u zid te poloen na dvije kam
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. Reljef Pieta smjeten je na uglu bratimske dvorane Nove c
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men19. st. Inventar se sastoji od etrdeset tri ikone koje su bile sastavn
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 4200 god.p.n.e. do 10 Arheoloko nalazite Brezje nalazi se na podruju grada Var
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1964. god. Ivan Viti Motel je smjeten na kopnenome dijelu Trogira, sjeverozap
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1889. god. Tradicijska okunica na kojoj je kua katnica, staja i kokoinj
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 16. st. do 19. st. Riznica Manastira Krupa ureena je u tri prizemne prostorij
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 14. st. do 19. st. Kapela sv. Kria okruena grobljem, smjetena je na junom
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Podmorski arheoloki lokalitet kod plii Sv. Pavao nalazi se z
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. do 18. st. Crkva sv. Roka je filijalna kapela pod upravom otaca Kapucin
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. do 18. st. Palaa Wassermann-Kreuz, ranije poznata i kao palaa Pata
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1908. god. Tesarska drDrvena kapela je smjetena na groblju iznad sela. Sagradila
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1874. god. Kapela Presvetog Trojstva u Pokupskom Gladovcu sagraen
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1888. god. Kapela sv. Roka smjetena je na zaravnjenom dijelu breuljk
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 19. st. Barokna utvrda Gripe na istoimenom breuljku istono od g
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. Ostaci katela sv. Ivana i crkva sv. Ivana nalaze se na brdu Sv
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men17. st. Oltarna pala iz crkve Bezgrjenog Zaea BDM u Crnici ib
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. do 18. st. Kua Shnel je barokna graevina, smjetena na istonoj st
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 14. st. do 17. st. Stari grad Vinica smjestio se na Vinica Bregu, 1,5 km Z od ce
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men19. st. Obradom prilino skromni ikonostas razvijenog tipas sastoja
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. god. do 19. god. Crkva sv. Duha u Hvaru zatieno je kulturno dobro pod bro
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1. st. do 15. st. Arheoloko nalazite" Crkvine" nalazi se sjeverno od Solina
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 5. st. do 16. st. Arheoloko nalazite Crkvine nalazi se dva kilometra sjevero
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1905. god. Mjesto Vrpolje je smjeteno juno od dananje glavne ceste
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 2. st. do 15. st. Crkva Sv. Ivana i arheoloko nalazite nalaze se podno Klisa
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1932. god. Kapela sv. Petra i Pavla sagraena je 1932. godine na mjestu
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1893. god. Spomenik fra Luki Ibriimoviu Sokolu, osloboditelju grada
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. do 19. st. Tradicijska okunica formirana je kuom, stajom i bunarom.
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. do 20. st. Sklop ljetnikovca Rubrizius-Galjuf-Dorner na Pilama, locira
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 800 god.p.n.e. do 450 Arheoloko nalazite Cerov Jarek nalazi se oko 1 km istono
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 16. st. do 20. st. Sveta Nedelja je smjetena na istonim obroncima Samobo
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 6000 god.p.n.e. do 15 Kopneno arheoloko nalazite Blizna kod Jakopovca otkrive
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1862. god. Naruitelj i investitor jednokatne poslovno-stambene zgrad
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 13 st.p.n.e. do 16. st. Arheoloko nalazite Gornja Vrba - Savsko polje, nalazi se n
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 13 st.p.n.e. do 16. st. Arheoloko nalazite Ruica Glogove kod Ruice, nalazi
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. do 18. st. Dananja crkva sagraena je na mjestu ranije, koju su podig
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 13 st.p.n.e. do 16. st. Arheoloko nalazite Ruica Crnice I nalazi se na povien
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 13 st.p.n.e. do 16. st. Arheoloko nalazite Ruica Crnice II nalazi se na povie
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 13 st.p.n.e. do 16. st. Arheoloko nalazite Ruica Praulje nalazi se na blago po
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. do 20. st. upna crkva sv. Marije Magdalene u trigovi spominje se 13
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. do 19. st. Kapela sv. Margarete nalazi se u naselju Kapelak. Smjete
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. do 19. st. Glavni oltar Svetog Leonarda nastao je u 17. st. Na sredini m
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 15. st. do 19. st. upna crkva Presvetog Trojstva u Nedeliu nalazi se na sjev
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 14. st. do 20. st. Arheoloko nalazite Stari grad Bisag nalazi se oko 1,5 km sj
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1906. god. Izgradnja Vile ravnatelja Union paromlina datira prije 190
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1918. god. Zahvaljujui bogatim umskim resursima i razvoju drvne ind
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1953. god. do 1953. g Galerija fotografije Fotokluba Split i Fotoklub Split nalaze se
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1. st. do 4. st. Anitki graevinski sklop povrine ca. 200 m2 sastoji se nek
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1850. god. do 1900. g Pravoslavna crkva i parohijska zgrada ine skladnu arhitekto
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1834. god. Fontanu Roii smjetenu uz povijesnu Jozefinsku cestu, na
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1. st. do 4. st. Arheoloki lokalitet Mirine u uvali Dole u ivogou, smje
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 16. st. do 2J. Brandl - gIz vremena prvotne opreme potjee glavni oltar, nastao od
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. do 20. st. Bavarska zbirka obitelji Golub posredstvom izvornih predm
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 19. st. do 20. st. Inventar zbirke Barilo smjeten u Blatu na Koruli, koji ukl
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Kurija Matovina se nalazi u selu Topolovac, JI od Siska. Rije
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1924. god. do 1924. g Salon Gali sveano je otvoren 31. svibnja 1924. izlobom s
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. do 20. st. Inventar crkve ini dvadeset predmeta koji se mogu datirati
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. do 19. st. Knjiara Morpurgo na splitskoj Pjaci ima istaknuto memorija
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1100 god.p.n.e. do 40 Arheoloki lokalitet Hajdine zerne nalazi se na istonom o
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 11. st. do 15. st. Crkva sv. Mihajla smjetena je u sredinjem dijelu otoka Kol
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 9. st. do 15. st. Crkva sv. Sra nalazi se na predjelu Bige u junom dijelu oto
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 9. st. do 15. st. Ostaci crkve sv. Barbare nalaze se u predjelu Borje kod nase
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. do 18. st. Drvenu krinju okovanu dekorativnim okovljem Gradskoj kn
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 14. st. do 16. st. Arheoloko nalazite Herman - grad smjeteno je 2 km jugo
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 14. st. do 16. st. Arheoloko nalazite Baino smjeteno je oko 3,5 km zap
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 14. st. do 16. st. Arheoloko nalazite Grac Sv. Lovro smjeteno je oko 3 km
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 14. god. do 16. god. Arheoloko nalazite Gradina - Leva smjeteno je 3 km ist
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 17. st. do 2Antun ScholU sakralni inventar u kapeli sv. Petra u Gotalovcu ubrajaju se
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Arheoloko nalazite Samostan Klarisa u Naicama nalazi se
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr MARKOVAC NAIKI Oraje prapovijesno i srednjovjekov
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr MARKOVAC NAIKI Male Livadke arheoloko nalazite na
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr NAICE Ul. R. Bokovia uz prugu srednjovjekovno arhe
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr MARTIN Grbavica I srednjovjekovno arheoloko nalazite
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr MARTIN, Grbavica II, srednjovjekovno arheoloko nalazite
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1884. god. Kompleks hala, skladita i dimnjaka Tvornice tanina i Tvorni
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 12 st.p.n.e. do 9 st.p.nGradina trkovaa jedna je od pet bronanodobnih gradina
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1850. god. Zgrada magazina u Mirkovcu, opina Kneevi Vinogradi, dvo
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr ipovac je arheoloko nalazite koje se nalazi na trasi L1- ob
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Arheoloko nalazite Stara Branjevina nalazi se na trasi cest
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 9 st.p.n.e. Bronana kaciga s arheolokog nalazita Dolina Glaviice n
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 12. st. do 19. st. Crkva sv. Marije Magdalene u zaseoku Mandalini (Sv. Marija
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1475. god. do 1500. g U franjevakom samostanu u Varadinunalazi se jedna od n
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1776. god. do 1877. g upna crkva Uznesenja BDM izgraena je sa zapadne strane
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Inventar crkve sv. Blagovjetenja u Dubrovniku, koji ukljuuj
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1837. god. Ikonostas crkve sv. Arhanela Mihajla na Boninovu, rad And
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. do 20. st. Zbirka umjetnina uredskih prostora Srpske pravoslavne crkv
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. do 19. st. Zbirka predmeta od metala Srpske pravoslavne crkvene op
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 19. st. Tri sata izraena u 19. stoljeu, smjetena u prostorima Srp
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 19. st. do 20. st. Zbirka liturgijskog tekstila crkve sv. Blagovjetenja u Dubrov
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 19. st. do 20. st. Zbirka zavjetnih darova Srpske pravoslavne crkvene opine,
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men20. st. Kua Skelin nalazi se na Rokom slapu juno od mosta na se
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1761. god. Kapela sv. Vendelina smjetena je uz glavnu prometnicu u s
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 2. st. do 16. st. Arheoloka zbirka grada Daruvara broji ukupno 35 predmet
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lolic@min-kulture.hr Povijesno - urbana aglomeracija rimskog municipija Andaut
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 1760. god. do 1983. g Stara upna crkva sv. Roka u Medovdolcu sagraena je 1760
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 18. st. do 19. st. Stara upna crkva Sv. Duha sa grobljem nalazi se na maloj u
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Zgrada ciglane - kruna pe u Vladislavcima je katnica s otvo
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1963. god. do 1964. g Skulptura XIII, 1963., sadra, 27x44x17,5, MZ-544; Skulptura
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. do 20. st. Zbirka relikvijara, liturgijskog posua i ostalih predmeta od
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 19. st. kipar/drvo Prvi detaljniji opis oltara iznijela je D. Barievi koja spomin
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 2300 god.p.n.e. do 17 Arheoloko nalazite Braova glavice nalazi se sjeverno od z
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 400 god.p.n.e. do 150 Grbavica III nalazi se na blago povienom zemljitu juno o
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1895. god. do 1896. g Mauzolej don ime Ljubia (1822.-1896.), znamenitog arhe
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1577. god. do 1577. g Crkva sv. Roka izgraena je u zapadnom dijelu naselja Vrbos
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1532. god. do 1533. g Hvarski plemi i renesansni pjesnik Hanibal Luci sagradio je
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 20. st. Zadvarje se razvilo ispod istoimene tvrave na vanom prom
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1920. god. do 1930. g Podigla ju je stara iloka obitelj Radoaj. Sagraena je u stilu
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr upna crkva sv. Ilije Proroka u Maji smjetena je u naselju.
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1912. god. Vila Filipina nalazi se na izlazu iz grada Trogira. Podignuta je
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1890. god. do 1922. g Pilana na vodeni pogon smjetena je na rijeci Korani, u Nac
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr MARTIN Bare srednjovjekovno arheoloko nalazite koji s
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 18. st. do 19. st. Skulpture Flore i Satira originalno su se nalazile u perivoju d
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. Zgrada nekadanje mitnice smjetena je na krianju glavnih
Vie odjela \n\r \n\r Glagoljaka kultura u velikoj je mjeri obiljeila hrvatsku sred
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men18. st. upna crkva Naaa sv. Kria nalazi se u sreditu kulturno-p
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Zbirka ANTI-MUZEJA rezultat je izuzetno rijetke i zanimljiv
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 2200 god.p.n.e. do 75 Arheoloko nalazite peina Bobinac-Kozerina nalazi se sjev
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1. st. Zbirka se sastoji od 13 predmeta razliitih oblika: keramika
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men16. st. Slika prikazuje Bogorodicu odjevenu u ruiastu haljinu i tam
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1847. god. Slika je izraena prema narudbi obitelji Fontana za tadanj
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men19. st. Radionica oInventar se sastoji od ikonostasa i nekoliko odvojenih ikona
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Danilska Gradina smjetena je na istonom rubu Danilskog
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1824. god. upna crkva sv. Nikole Biskupa nalazi se u naselju Stajnica. R
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1900 st.p.n.e. do 1750Arheoloko nalazite Rainac otkriveno je prilikom rekogno
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lolic@min-kulture.hr Samoborski muzej smjeten je u dvorcu iz sredine 18. st., ko
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 2300 god.p.n.e. do 17 Arheoloko nalazite Mala (Ukradenova) gradina nalazi se s
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 18. st. do 19. st. upna crkva sv. Roka u Svetom Roku smjetena je u naselju.
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 18. st. upna crkva sv. Josipa smjetena je u naselju. Rije je o jed
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 14. st. Pavao VanuGrobnica Ivana de Cardinalibusa nalazi se uzidana na sjever
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1943. god. Na aerodromu u blizini Otoca na pilnikom polju u nepos
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1940. god. Stacionarni lokomobil proizvoaa Gutler & CO smjeten je
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 19. st. Kapela sv. Petra i Pavla u Stajnici smjetena je na brdu i glav
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 18. st. upna crkva sv. Mihovila smjetena je u naselju na blagoj uz
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1875. god. Graevina se nalazi u zapadnom dijelu naselja, uz magistral
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 18. st. do 19. st. Kapela sv. Antuna Pustinjaka kvalitetan je primjer barokne s
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1917. god. Zgrada se nalazi s june strane Kanike ulice. Samostojea je
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1869. god. Graevina se nalazi na istonom dijelu Starevieve ulice. R
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1798. god. Graevina se nalazi u sreditu grada, u blizini katedrale Nav
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 19. st. Graevina je svojim reprezentativnim proeljem orijentiran
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 19. st. Graevina se nalazi u centru grada Gospia, na parceli lada
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 19. st. Graevina se nalazi u sreditu grada, te je glavnim proeljem
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 19. st. Graevina je skladna tradicijska drvena stambena jednokat
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1914. god. Graevina se nalazi u sreditu Gospia, glavnim je proeljem
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1763. god. Tradicijska kua smjetena je u naselju Letovani na kunom
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1905. god. Herman BolHram Apostola sv. Petra i Pavla nalazi se u naselju, uz glavnu
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1728. god. U naselju Oborovski Novaki stoji poklonac izgraen tijekom
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 17. st. upna crkva sv. Antuna Padovanskog u Gornjem Kosinju je s
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 19. st. do 20. st. Graevina se nalazi u naselju na blagoj uzvisini. Rije je o sa
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. do 18. st. Crkva sv. Duha nalazi se na vrhu visokog umovitog breuljk
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Zbirka Zoologijskog zavoda nastajala je kroz dugi niz godina
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 17. st. do 20. st. Mihovljanska crkva, sagraena 1970-ih godina, jednobrodn
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. do 20. st. Etnografska zbirka Akrap, koja broji 82 predmeta, u vlasnit
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1. st. do 16. st. Arheoloko nalazite Mihovilovii nalazi se u sjevernom dije
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1926. god. Fran Funta Crkva sv. Valentina Muenika izgraena je prema projektu v
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1920. god. do 1930. g Crkva sv. Valentina Muenika u Batini izgraena je u razdob
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1600. god. do 1650. g Glavni oltar u Zbornoj crkvi Uznesenja Bj. Dj. Marije u Staro
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Arheoloko nalazite nalazi se na zemljitu Batine, jugois
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. do 20. st. upna crkva sv. Ivana Krstitelja u Novom iu izgraena je 1
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Arheoloko nalazite utvrda Pernik nalazi se na brdu Grad
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Kompleks zgrada s visokom pei u Belincu Rujevac, nala
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1720. god. Meu sakralnim inventarom crkve u itarjevu sauvane su
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Kua je sagraena 1780. godine na temeljima od kamenih b
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Tradicijska katnica smjetena u naselju Hrastelnica, na podr
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hVranjic je smjeten na poluotoku na krajnjem istonom dije
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 18. st. do 20. st. Ljetnikovac Kati s vrtom, lokalnog naziva Katieva ograda,
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1500. god. do 1850. g Zbirka starih i rijetkih knjiga Samostana sv. Mihovila u Zadru
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1847. god. Izvor je od kamena sagraen 1847. godine uz povijesnu Joz
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1914. god. Orgulje u upnoj crkvi sv. Katarine u Samarici rad su gradite
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. do 20. st. Inventar umjetnina vile ingrija u Dubrovniku, smjeten u v
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Inventar umjetnina vile Dubravka u Dubrovniku, smjeten u
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. do 20. st. Inventar umjetnina ljetnikovca Petra Sorkoevia na Lapadu
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1908. god. Tradicijska drvena kua smjetena je u naselju Greda Sunjsk
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1. st. do 4. st. Arheoloki lokalitet Aque Iasae u Varadinskim Toplicama je
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1761. god. Oltarna slika kapele sv. Vendelina u Donjoj Bistri s prikazom
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 2300 god.p.n.e. do 16 Arheoloko nalazite Liskovac nalazi se na istoimenom uzvi
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 15. st. do 16. st. Srednjovjekovno groblje u Gornjim Graniima nalazi se sz o
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Tradicijska okunica smjetena je u Gornjoj Posavini, u nase
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1516. god. Ladanjski sklop vlasteoske obitelji Ghetaldi u Suuru na ot
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1937. god. Heinrich L Vila Regenhart smjetena je u istonom dijelu gradskog pre
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1850. god. do 1900. g Okunica iznimne arhitektonske, etnoloke i dokumentarne
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 20. st. Naselje Milna je najvea braka luka smjetena na zapadno
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Ostaci antikog brodoloma nalaze se s istone strane otoka
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1888. god. Misal svetoga reda cistercita pohranjen je u Narodnoj knjin
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1836. god. graditelj or Orgulje su djelo prvog poznatog karlovakog graditelja orgu
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. do 1Filippo Nal Slika Bogorodica s Djetetom i svecima, Filippo Naldi, 18. st.,
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1775. god. do 1910. g upni dvor je sagraen u zadnjoj etvrtini 18. st. u oblicima
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lolic@min-kulture.hr Okunica u naselju Retovu umberakom br. 17 smjetena
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 19. st. Zajedniki, redovniki mlin na rijeci Korani koji su koristili st
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. do 18. st. Ljetnikovac Rasti izgraen je na sjevernoj obali Rijeke dubr
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1909. god. Tradicijska okunica nalazi se u naselju Greda Sunjska br.18
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1922. god. Kupalite Jadrija sagraeno je 1922. godine na nekadanjem
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1480. god. do 1500. g Iz kasnogotike faze, kao jedini preostali dio plastike, sauva
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Ministarstvo kulture, Uprava za zatitu kulturne batine don
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 4 st.p.n.e. do 17. st. Zbirka obuhvaa razliite tipove amfora,keramikog posua
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hZbirka obuhvaa jednu cjelovitu amforu, uljanicu, 2 kerami
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 4 st.p.n.e. do 17. st. Zbirka obuhvaa razliite tipove amfora, keramikog posua
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Ministarstvo kulture, Uprava za zatitu kulturne batine, do
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 19. st. Unutranjost crkve, crkvena oprema i pokretni inventar ine
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1860. god. Krsto Hege Zastor lepeza s umetnutom slikom Djed, unuk i vila najs
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Riznica zagrebake katedrale Nadbiskupije zagrebake jedn
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 19. st. do 20. st. U kui je ivjela stara iloka obitelj Benei iz koje je potjee
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 6. st. do 20. st. Crkva sv. Jelene u Donjem Selu jednobrodna je graevina s
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hkrip je smjeten u unutranjosti Braa na dominantnom po
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 15 st.p.n.e. do 19. st. Pastirski stan u Dokozama na Velikom Rujnu na planini Vele
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1805. god. do 1805. g Smjetena je u sreditu naselja, sagraena u kasnobarokno
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Ostaci katela nalaze se na breuljku iznad Skradina. Sastoje
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1953. god. Stanko FabrStambena zgrada u splitskom predjelu Bavice dio je stamb
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1720. god. Kameni kip Presvetoga Trojstva (ikonografski tip Prijestolje m
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1963. god. Rikard MarDjeje odmaralite - ljeilite u Krvavici izgraeno je 1963.-
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 9 st.p.n.e. do 5. st. Gradina Samograd smjestila se na brdu Zamina iznad zaseo
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 16. st. do 16. st. Dalmatike iz 16. stoljea, u posjedu riznice trogirske katedra
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1867. god. Janez MandOrgulje su djelo slovenskog graditelja Janeza Mandlina (Ljub
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.alduk@min-kulture.hr Zaselak Garci smjeten je u naselju Podosoje u opini Runo
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 19. st. Crkva Uspenja Presvete Bogorodice u Deringaju nalazi se na
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 19. st. do 20. st. Crkva sv. Paraskeve (sv. Petke) u Pribudiu je smjetena unu
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1733. god. Valentin MeDrvorezbareni polikromirani boni oltar sv. Franje Asikog p
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1965. god. Antun AuguSpomenik Zastava nalazi se na uzvienju sredinjeg dijela
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1490. god. U sredinjoj nii glavnog oltara nalazi se drveni, gotiki kip
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 18. st. do 19. st. Sakralni inventar skroman je i ne odve brojan. Kapelu krasi
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr MARTIN Grbavica IV srednjovjekovno arheoloko nalazit
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 18. st. do 20. st. Etnografska zbirka nalazi se u kompleksu kule Stojana Janko
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 19. st. do 20. st. Iz unutranjosti stare crkve, sagraene 1784.g. je nakon ru
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spanicek@min-kulture.hr Na istonom rubu naselja Brezovica, na blagoj uzvisini, uoe
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Trasa rimska cesta koja je ila od prostora dananjeg Bobod
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 3500 god.p.n.e. do 10 Prapovijesno i srednjovjekovno arheoloko nalazite koji se
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 17. st. do 19. st. Dvadeset vrlo rijetkih knjiga, znaajnih za zadarsku ali i hrva
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 20. st. Dokumentacijske zbirke arhivskog gradiva iz podruja istra
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1754. god. Po svojoj tlocrtnoj tipologiji crkva je jednobrodna graevina
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 13. st. do 16. st. Arheoloko nalazite koje se nalazi na trasi ceste L1- obilaz
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1520. god. do 1530. g Kip sv. Nikole iz radionice Paola Campse (atrib. B. Goja, KZD
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1700. god. do 1750. g Slika Bogorodica s Djetetom (Gospa od Karmela) sa sv. Fran
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1600. god. Nadgrobna ploa (152 x 58 cm) smjetena je u kapeli sv. Bla
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1930. god. Dvornik i Monumentalna samostojea jednokatnica pravokutnog tloc
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1782. god. Crkva je smjetena u naselju, sagraena kao jednobrodna g
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1906. god. Sebastian Orgulje iz 1906. godine najvee su i najznaajnije djelo zagr
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 20. st. do 20. st. Kua s okunicom, danas u vlasnitvu obitelji Rudolf, smjet
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 19. st. do 20. st. Inventar je znaajno svjedoanstvo prolosti, kulturne razin
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. do 20. st. Inventar konobe Bratani (broji 87 predmeta) odraava nam
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. do 20. st. Rekonstruirana tradicijska okunica nalazi se u sreditu nase
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Crkva Gospe od Ruarija je podruna crkva u selu Veli kod
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 19. st. do 20. st. Zasok Lubine smjeten je u naselju Runovi iznad junog ru
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 19. st. do 20. st. Zbirka narodnih nonji Posudionice i radionice narodnih no
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 1969. god. Varga Spomen galerija Ivana Metrovia u Vrpolju u kojoj je smje
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 1759. god. Oltarna pala sv. Terezije Avilske (lat. Theresia Magna) izvorn
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. do 18. st. upna crkva sv. Danijela smjetena je na lokalitetu emator
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Muzej je smjeten u zgradi itnice Dubrovake Republike, ko
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 18. st. Oltar sv. Josipa i oltar sv. Antuna Padovanskog nalaze se u u
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 13. st. do 20. st. Slaveti je smjeten na jugozapadnoj padini Samoborskog g
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 17. god. do 19. god. upna crkva sv. Martina biskupa smjetena je na blagoj uzv
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1967. god. Slavko Jeli Zgrada sportske dvorane sagraena 1967. g. znaajno je os
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1936. god. do 1938. g Dvokatnica kamenom graenih proelja, U tlocrtne forme
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1941. god. do 1946. g Kua Pervan uani smjetena je na zapadnoj obali Gruk
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1940. god. do 1941. g Smjetena u Malom Zatonu, na prostranoj vrtnoj parceli, vi
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 13. st. do 14. st. Crkva sv. Mihovila smjetena je na istoimenom breuljku za
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1758. god. do 1762. g Inventar upne crkve sv. Ilije Proroka u Sincu ine glavni olta
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Atelier Metrovi u Zagrebu dio je Muzeja Ivana Metrovia
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 19. st. Slika Majka Boja Karmelska, Sveti Franjo Asiki i Krte
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 6300 god.p.n.e. do 80 Radi se o nalazitu na kojem su prisutni arheoloki nalazi pr
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 18. st. Kipovi sv. Petra i Pavla nalaze se u niama na proelju kated
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 18. st. Crkva sv. Roka na nalazi se na breuljku na predjelu zvanom
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. do 20. st. Zbirka liturgijskog tekstila koja broji 139 komada nije do sad
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 17. st. Knjinica Franjevakog samostana potjee iz godina dolaska
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. do 20. st. Poklonac Tunog Krista nalazi se u junom dijelu naselja i
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 18. st. do 20. st. Vinagorska crkva na brijegu prvi put se spominje u 17. st. ka
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1896. god. upna crkva sv. Jakova Apostola u Starigradu smjetena je u
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1960. god. Velepromet Vukovar osnovan je 1960. godine kao poduzee
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1886. god. Nastala je u sreditu grada 1886. g. u duhu historicizma kao
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.krizaj@min-kulture.hr Predaja o Veroniki Desinikoj s podruja Hrvatskoga zagorja
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 19. st. do 20. st. Ljeilini kompleks Daruvarske toplice smjeten je u sredi
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 19. st. upna crkva Sv. Katarine Djevice i Muenice nastala je u prv
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 15. st. do 17. st. Knjinica Krievake biskupije u Krievcima ukupno sadri 10
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. do 19. st. Zatieni sakralni inventar crkve Naaa sv. Kria u Rasinji s
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pezelj@min-kulture.hr Sakralni inventar crkve sv. Vida sastoji se od glavnog oltara s
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pezelj@min-kulture.hr Vrijedan ikonostas kasnobaroknih obiljeja datira iz 1799. g
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pezelj@min-kulture.hr upna crkva sv. Petra apostola u Svetom Petru vrstecu nas
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. Sakristijski drveni ormar svojom veliinom zauzima cijelu ni
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 17. st. do 1Antun ReinInventar crkve sv. Jelene Kriarice u Vrtlinskoj, znatno je sta
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. do 1Jovan eti Pravoslavni filijalni hram sv. Petra i Pavla nalazi se na groblju
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pezelj@min-kulture.hr Skulpturalna kompozicija Bijeg u Egipat nalazi se na prostor
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 19. st. upna crkva Roenja Blaene Djevice Marije u Drnju pokazu
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 19. st. Josip KuedIkonostas crkve sv. Pavla u Novim Pavljanima djelo je Josip
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1785. god. Trodijelna kompozicija pila sv. Florijana smjetena je u parku
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. Klijet je drvena prizemnica izduenoga oblika ija se tlocrtn
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1748. god. U polukrunoj apsidi svetita kapele Presvetog Trojstva sagr
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. do 19. st. Dvokrilni ormari za relikvije, 18./19. st., polikromirano drvo
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 20. st. Kapela Predragocjene Krvi Kristove izgraena je poetkom 2
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1904. god. Crkva sv. Save izgraena je na travnatoj parceli u sreditu gr
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 17. st. do 19. st. Dananja crkva Pohoda Blaene Djevice Marije u Starom Fa
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1913. god. Stjepan Po Zgrada Hrvatskog narodnog doma smjetena je u sreditu K
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 1926. god. Crkva sv. Mihovila, smjetena u sreditu unjevaca, na isto
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.perkovic@min-kulture.hr Ljetnikovac i povijesni vrt brodskog uglednog slikara Josipa
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 17. st. do 20. st. 16 umjetnina sastavni je dio Zbirke umjetnina u vlasnitvu V
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr U knjinoj grai Samostana sv.Franje Ksaverskog posebno se
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 8. st. do 9. st. Prvih 28 predmeta Arheoloke zbirka avarskih grobnih nala
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1906. god. Ante Slavi Kua Wlaszak, izgraena od strane graditelja Ante Slaviek-
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1700. god. Boni oltar sv. Josipa u kapeli sv. Ivana Krstitelja u Buevcu k
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. Kua op nalazi se na Trgu kralja Tomislava u sreditu grada
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1795. god. Crkva je smjetena u naselju. Rije je o pravilno orijentirano
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1844. god. upna crkva Roenja Blaene Djevice Marije smjetena je iz
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 9 st.p.n.e. do 1 st.p.n. Mala gradina nalazi se u naselju opot uz samu granicu sa R
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. do 18. st. Slika sv. Josip s Djetetom, rad Bartolomea Literinija (Veneci
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. do 18. st. Slika Veera u Emausu, nepoznati slikar 18. st., naslikana ulj
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. do 19. st. Inventar crkve sv. Vlaha u Babinom polju, koji ukljuuje dva
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. do 19. st. Zbirka jedanaest knjiga od 17. do 19. stoljea iz Kapucinsko
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. Ciklus slika Krini put iz upne crkve sv. Martina u Vranjicu o
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Pozlaeno svetohranite arhitektonskog tipa naeno je na t
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. Visea svjetiljka luster, svojim dimenzijama (v. 150 .1000 cm
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1. st. do 4. st. Arheoloki lokalitet Duica ep nalazi se zapadno od nasel
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. Dva naslonjaa, izraena u Italiji (Veneciji?), poetkom ili u
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1712. god. Donja oruarnica je jednokatna etverokrilna graevina s u
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuPovijesna stambena graevina u Iki dio je povijesnog i krajo
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Knjinica Franjevakoga samostana sv. Antuna u Naicama p
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Tekstilna zbirka sadri stotinjak razliitih predmeta, veinom
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 18. st. Na podruju grada Senja, nalaze se na etiri lokacije, 20 top
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 20. st. Vodosprema (lokva-pojilite) u selu Veli, nalazi se neposred
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 19. st. do 20. st. Tri dobra iz Opatske riznice sv. Marka u Koruli: Idejni crte
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1650. god. do 1700. g Slika je podijeljena u tri zone. U sredinjem su dijelu poreda
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. do 19. st. Samostanska Knjinica izgraivala se tijekom duge povijesti
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. do 20. st. Kapucini su, kao i pripadnici ostalih franjevakih redova, bili
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. god. do 19. god. Samostanska knjinica kojja se izgraivala od samih poetak
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1774. god. Filippo Nal Oltarna pala Bogorodica s Djetetom i sv. Vlahom, rad Filippa
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. do 19. st. Drvorezbareni polikromirani i repolikromirani lijevi boni ol
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 3. st. do 4. st. Nalazite Ferenica nalazi se juno od dananje prometnice
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1. st. do 4. st. Arheoloko nalazite Okolek nalazi se juno od dananjeg n
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 17. st. Drveni, rezbareni i polikromirani korpus Krista rustine izrad
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 18. st. do 18. st. Arhitektonski tip oltara, zaprema punu visinu i irinu svetit
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. Crkva sv. Duha izgraena je na sedrenoj stijeni u centralnom
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. Crkva Pohoda Blaene Djevice Marije u Mariji Gorici sauva
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1880. god. Na pravoslavnom groblju u Bruvnu, na temeljima neke stari
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 18. st. do 19. st. Crkva Svih Svetih u Braeviu (Zlopolje) sagraena je oko 17
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1742. god. Crkva sv. Jovana Krstitelja jednobrodna je, pravilno orijentir
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.katic@min-kulture.hr Crkva sv. Jurja u Ogorju Gornjem izgraena je 1855. godine
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 18. st. Glavni oltar crkve Gospe od Konacvina u Segetu Donjem im
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 11. st. do 17. st. Crkva sv. Ivana Krstitelja nalazi se na groblju sa sjeverne stra
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 17. st. do 17. st. Slika uspravljenog pravokutnog formata, sudei po interven
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 11. st. do 11. st. U Muzeju ninskih starina u Ninu, u posebnom paviljonu izgr
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1383. god. Slika Bogorodica s Djetetom, 1383.g., nepoznatog autora, i
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. Slika Gospa od Plaa iz katedrale sv. Jakova u ibeniku preds
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 11. st. do 18. st. Crkva sv. Jovana Krstitelja je smjetena na groblju na junim
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1638. god. do 1645. g Glavni oltar Gospe od Plaa u katedrali sv. Jakova u ibeniku
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1624. god. Drvena propovjedaonica smjetena u junoj apsidi katedral
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. Drvena skulptura sv. Petra smjetena je na propovjedaonici
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men19. st. Drveni ugradbeni oltar za relikvije, koji se sastoji od dviju vr
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 19. st. do 20. st. Dragutin Tadijanovi, hrvatski najdugovjeniji pjesnik, roen
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lolic@min-kulture.hr Dananja jednobrodna crkva s bonim kapelama dovrena
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 18. st. Slika Bogorodica od sedam alosti nepoznatog slikara, ra
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 19. god. Slika Raspee, nepoznatog slikara, raena tehnikom ulja n
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Trideset jedna umjetnina iz dravnog rezidencijalnog objekt
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. Pjevalite crkve sv. Marije na otoku Mljetu, rad nepoznatog
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 17. st. Oltar je prislonjen uz zid trijumfalnog luka, desno od svetit
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. do 19. st. Oltarna pala sv. Mihovil, Bogorodica s Djetetom i nepoznati
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1877. god. Prva zastava DVD Krapina, dimenzija 150116 cm, nainjen
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1650. god. Glavni oltar iz kapele sv. Benedikta jedan je od rijetkih oltar
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men19. st. Oltar Velike Gospe u crkvi Velike Gospe u Tribunju predstav
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. do 16. st. U vrijeme kneza Martina Frankopana i po odobrenju pape N
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.perkovic@min-kulture.hr Spomenik Sibinjskim rtvama, smjeten je na dijelu javne p
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Ovo je arhitektonski tip oltara, izraen u drvu a postavljen n
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1300 god.p.n.e. do 12 Arheoloko nalazite Gradina Kukma nalazi se istono od
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 19. st. do 2Stevan AlekImanje 5 km jugozapadno od Vukovara vlasnitvo je vukova
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 17. st. do 20. st. Najznaajniji dijelovi sakralnog inventara crkve su njezin gla
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 11. st. do 15. st. Arheoloko nalazite Zidine nalazi se na jugoistono od prom
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 14. st. do 15. st. U zaselku Granii (Kmeti) u Donjem Muu ouvani su do po
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 4000 god.p.n.e. do 15 Arheoloko nalazite "Otri Zid-anevi", opini Berek, nala
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1700. god. do 1800. g upa Majke Boje Snjene, Karlovac, Dubovac \r\nSlika ( sv
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. do 17. st. Crkva sv. Nikole od kara na Kantafigu smjetena je uz povij
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1875. god. upna crkva sv. Vlaha u Stonu smjetena je u jugoistonom
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. do 18. st. Crkva sv Vida, Kresencije i Modesta u Trstenom nalazi se u i
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. Drveno polikromirano gotiko raspelo smjeteno je u novijo
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 15. st. do 20. st. Knjini fond Eparhije gornjokarlovake, Crkvene opine Karl
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 1849. god. do 1852. g Crkva sv. Petra i Pavla u Slavonskom amcu graena je od 1
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 20. st. Sutivan se ubraja u visoko vrijedna primorska naselja sjever
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 5. st. do 16. st. Ostaci starije crkve sv. Anastazija (Staa) nalaze se uz zaelje
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 19. st. do 20. st. Unutar povijesnog odjela Gradskog muzeja Poega nalazi se
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1965. god. Ivan Viti Motel Panorama projektirao je arhitekt Ivan Viti. Komple
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1904. god. Evangelika Kristova crkva u Opatiji kvalitetno je arhitekton
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1847. god. Ruevine kapele sv. Petra i Pavla smjetene su izvan naselja
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 19. st. Slika prikazuje dva djeaka u igri u gorovitom pejzau, u poz
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 15. st. do 19. st. Crkva se nalazi u naselju uz cestu. Rije je o jednobrodnoj, p
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Orgulje su rad austro-ugarske firme Rieger i predstavljaju je
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Orgulje koje se danas nalaze u crkvi sv. Marka Ev. u Jakuevc
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 4. st. do 18. st. Crkva Gospe od sniga na Dridu jednobrodna je graevina or
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1740. god. Knjiga Gazophylacium Ivana Belostenca, koja je tiskana u
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1944. god. Nakon okupacije Nizozemske u svibnju 1940. godine njema
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 18. st. do 20. st. Pokretna kulturna dobra u crkvi Marijina Roenja u Muu D
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1716. god. do 1733. g Inventar crkve sv. Rozalije u urevcu nastao je poetkom 1
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1849. god. Smjetena u sreditu naselja, na sjecitu glavnih prometnica
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Inventar crkve Sv. Mihaela Arkanela u Vugrovcu sastoji se
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Muzej policije, kao muzej u sklopu Ministarstva unutarnjih p
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. Crkva sv. Arnira smjestila se u jugoistonom dijelu poljikog
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. Crkva Gospe od Smova smjestila se u zapadnom dijelu Gata
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 13. st. do 16. st. Utvrda Bijela Stijena prvi puta se spominje u kraljevskoj pov
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 20. st. Zgrada Muzeja u Brdovcu (nekadanja stambena graevina
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1903. god. Grob zapreikih rtava stradalih u narodnom pokretu 1903
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1661. god. U sredinjoj je nii kip sv. Fabijana, a postrance njega stoje s
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1700. god. do 1750. g Cilindrini drak i spljoteni trbuasti nodus ophodnog Rasp
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1. st. do 6. st. Lokalitet Poljana nalazi se uz samu morsku obalu, nekih 1, 5
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hCrkva Gospe Anuncijate prvi se put u izvorima spominje u p
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hProstor poluotoka Marjana izniman je u svojoj spomenikoj
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1948. god. Frano KrinZadruni i kulturni dom u Lumbardi nalazi se u podnoju Ma
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1858. god. do 1859. g Podignuta je 1858/59. na uzvisini mjesnog groblja, na mjest
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 900. god. do 1400. go Prema planu Valpova nastalom krajem 17. stoljea na polo
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Anka Gvozdanovi, ro. Busch (Budimpeta,1887. - Zagreb,
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Zbirka fotografskog pribora, Zbirka fotografija do 1950. g., Z
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. do 20. st. Crkva Majke Boje Lauretanske u Poganecu podignuta je iz
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 4. st. Ukraeni tanjur, 4.st., promjer oko 30 cm izraen je od sreb
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. do 17. st. esma se nalazi zapadno od tvrave uz put koji iz Varoa
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1825. god. do 1827. g Cesta preko Malog Halana na Velebitu (Sv.Rok-Mali Alan-Ob
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Crkva Male Gospe nalazi se zaselku Prvo Selo u rnovu. Jed
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 8500. god. do 1500. g pilja ukovica nalazi se na otoku Koruli, pored naselja Ra
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 19. st. do 20. st. Drveni mlin vretena se nalazi u naselju uz cestovnu komun
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 19. st. do 19. st. Prvobitno je bila kua trgovake obitelji Brunschmidt koja s
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1890. god. do 1891. g Nalazi se na podruju Priljeva, na pruzi Borovo-Vukovar-Sta
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Crkva sv. Jurja smjetena je na 232 metra visokoj uzvisini sje
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1941. god. Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog z
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1937. god. AleksandarZgrada Matice hrvatskih obrtnika u Ilici 49 izgraena je 193
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1950. god. Na groblju u mjestu Bok Palanjeki nedaleko Siska stoji bron
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1959. god. Stanko FabrZgrada centralne vinarije Dalmacijavina izgraena je 1959.
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 18. st. Crkva Gospe alosne nalazi se na brdu Kalvarija (na 56 m na
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1911. god. I. Margiti Zgrada osnovne kole Vela Luka ima pravilan, pravokutni tlo
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 20. st. Crkva sv. Apolonije u dnu sela prvi puta se spominje 1603
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 13. st. do 17. st. Ruevni ostatci srednjovjekovne utvrde Loborgrad nalaze
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 20. st. Vojin Baki (Bjelovar, 5.6.1915.-Zagreb, 18.12.1992.) jedan j
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1909. god. Robert Fra Bronani reljef Pali graniari, nalazi se u samom sreditu Go
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 16. st. do 17. st. Skulptura Ranjeni Krist smjetena je u upnoj crkvi sv. Marij
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1894. god. Ferdo HefeOrgulje u upnoj crkvi sv. Nikole u Jastrebarskom smjetene
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1 st.p.n.e. Uz sjeverni rt uvale Vlaka mala na otoku Pagu, na dubini 24
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. do 20. st. Etnografska zbirka obitelji Cukrov u kripu, koja broji 60 pre
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1924. god. Sliku Ilica naslikao je Ljubo Babi, tehnikom ulja na platnu
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1897. god. upna crkva se nalazi u naselju, uz cestovnu komunikaciju.
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1932. god. Milivoj Frk Most preko rijeke Bogdanice u Gospiu nalazi se na povijesn
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 45000 god.p.n.e. do 3 Mujina peina je paleolitiki arheoloki lokalitet smjeten u
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1904. god. Tradicijska kua u Habjanovcima, Kolodvorska ulica 10, gra
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 2500 god.p.n.e. do 10 Na nalazitu su prisutni jamski objekti te ulomci keramike k
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 16. st. U toku bespravnih radova na dvorcu ipiko u Katel Novom
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 18. st. do 1Zetel Gradski je vodovod izgraen tek krajem 18. i poetkom 19.
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. Ulomak od 150 metara sauvane izvorne austrijske ceste gr
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1850. god. Klavir iz dvora Veliki Tabor u Humu Konikom kvalitetan je
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 19. st. do 20. st. Etnografska zbirka Rebiina kia (Rebiina kua) uva se u
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1505. god. Sliku Raspee, oko 1505.g., 184x144 cm, tempera i ulje na d
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 11. st. do 13. st. Jedan grob, vea koliina ljudskih kosti i keramika u ovoj son
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 8 st.p.n.e. do 7 st.p.n. Arheoloki nalazi iz starijeg eljeznog doba s arheolokog na
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 13. st. do 19. st. Sklop dvije meusobno spojene gotike graevine nalazi se
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 19. st. do 20. st. Sedam starih strojeva, i to dvije pree za duboki tisak i jedn
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1300. god. do 1900. g Inventar upne crkve sv. Anselma u Ninu vrijedan je zbog vr
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 16. st. do 21. st. Ikonostas crkve Uspenja Presvete Bogorodice u manastiru K
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 2000 god.p.n.e. do 60 Arheoloki lokalitet Gradie - Bukovlje je vieslojni arheolo
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1883. god. do 1906. g Jednokatna, dvokrilna graevina odrezanog ugla ugraena
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hAntika vila na otoku sv. Klementu nalazi se u arhipelagu Hv
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 4 st.p.n.e. do 3 st.p.n. Prapovijesni tumul - gomila nalazi se na sjevernim padinam
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. do 19. st. Kurija Bistrac smjetena je unutar prostranog perivoja koji s
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lolic@min-kul Ignjat Fisc Memorijalni stan hrvatske spisateljice i novinarke Marije Ju
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.miletic@min-kulture.hr Mali arsenal je manja prizemnica, unutarnje visine 6,60, du
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1887. god. Kuno Waid Kua u Ilici 34 izgraena je1887.-88. godine prema projektu
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 20. st. Kustoijanska ljekarna u Ilici 301 sljednica je prve kustoijan
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1672. god. Crkva sv. Antuna Opata (ili Pustinjaka) nalazi se u Tkonu na
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 15. st. do 17. st. Arheoloko nalazite Ulica Matije Gupca 63 smjeteno je
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1910. god. Lokomobil, samohodni parni stroj, proizvoaa Hofherr & S
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.predrijevac@min-kulture Arheoloko nalazite Aanski kraj smjeteno je na lesnom
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.predrijevac@min-kulture Arheoloko nalazite Dren nalazi se 4,5 km jugoistono od
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. do 20. st. Kulturno-povijesna cjelina Kraljev Vrh zauzima sredinji i sje
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 18. st. Nicola GrasSliku Sv. Agata, dim. 100 x 80 (130 x 87) cm, izveo je u teh
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. Crkva sv. Jurja u Suuraju lijep je primjer historicistike arhit
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1876. god. Orgulje su mehanikog sustava sa zranicama na unjie. Sa
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1779. god. upna crkva Uznesenja Blaene Djevice Marije i upni dvor
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 11. st. do 20. st. Arheoloko nalazite Stari grad nalazi se u parku u centru gr
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 19. st. do 20. st. Etnografska zbirka Rafaela Puliia danas broji 250 predmet
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. Stambena zgrada u Zagrebakoj 26 u enkovcu smjetena je
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 18. st. Mathias AntSlike iz samostana sv. Roka u Virovitici nastale su u 18. stolje
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 4350 god.p.n.e. do 14 Radi se o vieslojnom nalazitu na kojem su prisutni arheolo
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1870. god. do 1960. g Etnografska zbirka Ferde Zdelara smjetena je na njegovom
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 17. st. do 1Bessaeus, PZbog loeg stanja i ugroenosti pojedinih knjiga te nastavka
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1882. god. Graevina se nalazi u naselju, uz prometnu komunikaciju. R
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 11 st.p.n.e. do 15. st. Arheoloka zona Veliko polje Potoani uva dragocjene ar
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 4000 god.p.n.e. do 15 Arheoloko nalazite Bente otkriveno je prilikom rekognos
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 17. st. do 20. st. Od sakralnog inventara naroito se istie dobro ouvan glav
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1618. god. do 1986. g Arhivsko gradivo nastalo od 1618. do 1986. godine, u posje
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 7. st. do 21. st. Arhivsko gradivo nastalo od 7. stoljea do 2008. godine djel
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1947. god. do 2014. g Dokumentacijske cjeline arhivskog gradiva nastalog od 1947
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1380. god. do 1937. g Arhivsko gradivo nastalo od 1380. do 1937. godine djelovan
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1101. god. do 1996. g Arhivsko gradivo nastalo od 1101. do 1996. godine djelovan
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1280. god. do 1950. g Arhivsko gradivo, nastalo od 1280. do 1950. godine, u posje
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1908. god. Stjepan VukPil Krista Spasitelja smjeten je na Kanikoj ulici, jednoj od t
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuKulturno-povijesna cjelina Grobnik razvija se kao malo utvr
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 19. st. do 2Augusta ThZgrada Zaviajnog muzeja u Imotskom dio je kompleksa Re
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 14. st. do 15. st. Srednjovjekovno groblje Velika njiva nalazi se jugozapadno
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1901. god. do 1901. g Slobodnostojea neostilska ladanjska vila s vrtom, bogato u
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1. st. do 4. st. Arheoloko nalazite rimska cesta na predjelu Podi-Zapad
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1913. god. graevinsk Vila ob. Horvat je izgraena od strane graevinskog poduze
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 2000 god.p.n.e. do 17 : Arheoloko nalazite Briine-Balinjaa nalazi se SZ od zase
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1860. god. do 1950. g Zbirka uila pripada raritetnoj kolskoj batini koja svjedoi
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hLalia kula sagraena je u Gornjim Tuepima sred zaseoka S
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 2000 god.p.n.e. do 17 Arheoloko nalazite Rade nalazi se SZ od zaseoka Kraljevi
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 8 st.p.n.e. do 17. st. Arheoloki lokalitet Stari grad nalazi se u Donjoj Stubici, na
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 13 st.p.n.e. do 15. st. Na nalazitu Bobovite kod Slatine otkriveni su arheoloki o
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. Alvise BeneSliku je u naputenoj upnoj kui u Jesenicama 1985. godin
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1475. god. do 1493. g Najstarije knjige u samostanskoj knjinici tri su inkunabule ti
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.seiter@min-kulture.hr Most sagraen od kamena, s tri nepravilno ritmizirana polu
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 16. st. do 16. st. Predmetnu zbirku stranih rijetkih knjiga ine 73. djela (sadr
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 18. st. do 1Luka SalzerSredinja nia s kompozicijom Pieta definirana klonulim Kris
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 18. st. Luka SalzerOltar (585413115 cm), podignut 1767. g. i jedini je sauv
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lolic@min-kulture.hr Vapno je najstarije vezivo u graditeljstvu (nakon gline), a do
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1872. god. Zgrada Gradskog muzeja u Drniu sagraena je 1872. godin
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Ostavtina povijesnih dokumenata i artefakata pokojnog pro
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 11 st.p.n.e. do 12. st. Na podruju arheoloke zone Veliko polje-Trnovaa-Berezin
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1760. god. Glavni oltar iz crkve Uznesenja Blaene Djevice Marije u Pak
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. do 19. st. Slika Gospe od Ruarija slikana tehnikom ulja na platnu, d
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1908. god. Josip BrandOrgulje u upnoj crkvi u Oborovu djelo su mariborske radio
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1. st. do 2. st. Zbirka se sastoji od 10 staklenih predmeta razliitih oblika: 2
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1888. god. idovsko groblje u Osijeku, na podruju dananje gradske
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1801. god. Rije je o kamenom mostu sa dva luka i kamenom ogradom
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1876. god. Most se nalazi u sreditu Otoca i premouje rijeku Gacku.
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. do 20. st. Etnografska zbirka u selu Dol u vlasnitvu je Opine Postira.
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. do 20. st. Dranice su smjetene na padinama Biokova. ini ih nekolik
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1894. god. Kamena fontana sa enskom skulpturom zvana Marta nal
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. god. Povijesno seosko naselje Gue nalazi se u Srednjoj Posavin
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1879. god. Kod mjesta Bilaja, preko rijeke Like, na mjestu gdje je posto
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1920. god. do 1930. g Tvornica Karbon u Zapreiu primjer je industrijskog sklopa
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Crkva sv. Stjepana u Suuru na otoku ipanu nalazi se jun
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1919. god. do 1924. g Marjanske skale, kako se uvrijeilo u govoru, ili Botievo et
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1902. god. Austrougarska utvrda Forteca-Hum se nalazi na vrhu brda H
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 16. st. do 20. st. Franjevaki samostan sagraen je u 18. stoljeu te se unuta
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 5300 god.p.n.e. do 15 Arheoloko nalazite Zavlae (BorinciBlatoVinka) smje
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 18. st. do 18. st. Kapela Uznesenja BDM u Adamovcima, jednobrodna je his
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1813. god. etrdeset i osam ikona s ikonostasa sv. Nikole izraeno je 1
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 18. god. Naselje Lonja ini niz okunica stambeno - gospodarske fun
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. god. Tradicijska kua, u sklopu okunice, zajedno s dograenim z
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1912. god. Dravna ergela lipicanaca u akovu svrstava se meu najsta
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. Na dnu uvale Neujam, s njene istone strane sauvana je m
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1877. god. do 1878. g Zgrada stare kole smjetena je u povienom rubnom dijelu
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1951. god. do 2014. g Zbirka filmova nastala od 1951. do 2014. godine, u posjedu
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1880. god. U sklopu ceste Smiljan Klanac preko potoka Oteice, na m
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@z Ivan Metr Ivan Metrovi, (Vrpolje kod Slavonskog Broda, 1883. - Sout
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1904. god. Crkva sv. Nediljice podignuta je 1904. godine a dograena 1
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1750. god. do 1890. g Inventar crkve sastoji se od glavnog oltara, etiriju bonih o
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuU najuem centru povijesne jezgre Selaca, na dananjem Tr
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1930. god. Malo obrtno (rukotvorno, manufakturno) poduzee u Donje
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hPodmorska arheoloka zona otoka Visa, Bieva, Brusnika i S
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1955. god. Stanko FabrStambena peterokatnica u splitskom predjelu Bavice izgra
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1883. god. do 1884. g U gornjem dijelu oltarne slike lunog zavretka naslikana je
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1893. god. Celestin M Slika Sv. Pavao i sv. Petar (164 x 103 cm; ulje na platnu, 1893
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. do 19. st. Austrougarska fregata Radetzky izgraena je 1854. g. u br
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 4. st. Prilikom sustavnih arheolokih istraivanja na lokaciji Duga
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 13. st. do 20. st. Suura je jedno od dva najznaajnija obalna naselja na oto
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hNedaleko od Sutivana na otoku Brau na dubini izmeu 31
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. st. Obzirom da je za Kutinu u sklopu prve dravne izmjere izra
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 14. st. do 18. st. ArheolokI ostatci Crkve Naaa sv. Kria u Zrinu nalaze se
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 2. st. do 6. st. Podmorsko arheoloko nalazite u Bakoj Vodi nalazi se u sa
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 1800. god. do 1942. g idovsko groblje u Cerniku smjeteno je u junom dijelu mje
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 20. st. Tradicijska kua, Matije Gupca 31 u Sunji, smjetena je u sre
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 19. st. do 20. st. Crkva je sagraena 1805. god. na povienom mjestu u nase
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 6. st. do 20. st. Arheoloko nalazite Suura sa crkvom sv. ura nalazi se
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 13 st.p.n.e. do 20. st. Arheoloko nalazite Barbara smjeteno je na istoimenom b
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 13 st.p.n.e. do 7. st. Prapovijesni i antiki gradinski lokalitet Spilan nalazi se na k
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 13 st.p.n.e. do 12. st. Brdo Veliki Gradac smjeteno je u sjeverozapadnom dijelu
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 13 st.p.n.e. do 1. st. Prapovijesni arheoloki lokalitet Mitareva gomila u upi Du
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 3 st.p.n.e. do 20. st. Zatiena zona obuhvaa morski pojas irine 300 m od nave
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 2 st.p.n.e. do 16. st. Pored Nacionalnog parka Mljet koji se nalazi u zapadnom d
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 2 st.p.n.e. do 19. st. Podmorska arheoloka zona Cavtat obuhvaa podruje ome
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 14. st. do 20. st. Crkva Male Gospe (Poroenja B.D. Marije) s grobljem nalaz
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. st. Povijesno seosko naselje Greda Sunjska nalazi se u Sisakoj
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 20. st. Tradicijska drvena prizemnica u Strmenu k.br. 103, sauvan
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 20. st. Ivan Koari Atelje Koari u vlasnitvu je Grada Zagreba koji ga je 2007.
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 15. st. do 1autor prop Skulptura Bogorodice, u markuevekome kraju poznate po
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 18. st. do 19. st. Inventar crkve sastoji se od glavnog oltara, dvije oltarne me
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 20. st. Tradicijska drvena kua, katnica dio je regulacijskog poteza
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. st. Kua, drvena tradicijska katnica, Savska ulica k.br. 26 u Sunj
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. god. Tradicijska drvena kua Brezje k.br. 5 u Sunji drvena je katni
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 400. god. do 31. god. Gradinsko naselje i nekropola Kopila nalaze se na istoimeno
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 13. st. do 19. st. Utvrda i arheoloko nalazite Forteca-Sv. Vlaho u Koruli na
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 4500. god. do 1500. g Arheoloko nalazite Jakasova pilja se nalazi na istonom d
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1940. god. do 1945. g Ostatci potonulog amerikog aviona B-24 Liberator iz Drugo
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1908. god. do 1909. g Orgulje u upnoj crkvi sv. Stjepana u Starom Gradu izradila j
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 11. st. do 14. st. Srednjovjekovna crkva i arheoloko nalazite nalaze se u Do
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuGrad abar nalazi se u sjevernome dijelu Gorskoga kotara, n
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1933. god. Emil Cicilia Kuu je u splitskom predjelu Bavice za obitelj Dujmovi pro
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. Kamena dvokatnica s potkrovljem smjetena je u nizu u sre
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 19. st. Tijekom dva protekla stoljea steen je i sauvan vrijedan cr
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 19. st. do 20. st. Tijekom dva protekla stoljea steen je i sauvan vrijedan cr
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1730. god. Crkva se nalazi u naselju, na blagoj uzvisini. Rije je o jedno
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Vrelo Peina u Pokrovniku nalazi se u sjeverozapadnom pod
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1912. god. Zgrada starog hotela Ozeblin nalazi se u sreditu naselja na
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 2000 god.p.n.e. do 16 Arheoloko nalazite Biorine nalazi se J od zaseoka Prii u B
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 14. st. do 15. st. Arheoloko nalazite Lazine u Biorinama nalazi se sjeverno
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 3300 god.p.n.e. do 50 Na poloaju Gradac iznad Lukaa otkriveno je gradinsko nas
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1799. god. do 1912. g Crkva se nalazi u naselju, na uzvisini. Rije je o jednobrodno
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1795. god. Crkva je smjetena u naselju, na uzvisini. Rije je o pravilno
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1905. god. Kapela sv. Ane je smjetena pod brdom Jelar u junom dijel
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1 st.p.n.e. do 15. st. Nalazite Sastavke kod Jakia pripada rijetkim naseljima m
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 15. st. do 20. st. Franjevaki samostan sagraen je u 17. st. te se unutar njeg
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1923. god. Traktor Fordson, Model F, prvi je traktor koji je1923. godine
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr est fragmenata arheolokih predmeta: fragment dna pladn
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1870. god. do 1880. g Ikonostas je drven, pozlaen, polikromiran, s etiri reda ikon
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 1918. god. Ivan Rendi Nadgrobni spomenik obitelji pl. Lobe nalazi se u istonom d
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 71. god. Rimska vojnika diploma iz Slavonskog Broda pronaena je
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 20. st. do 20. st. Poetkom 20. st. starosejska tvrtka imeta i sinovi koja se b
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 9. st. do 19. st. Na predjelu Tarce u Divuljama nalaze se arheoloki ostatci s
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.seiter@min-kulture.hr Crkveni inventar je u veem dijelu nastao poetkom 20. st.
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 17. st. Giovanni BaSliku Sv. Nikola, dim. 155,5 x 119 cm, izveo je najvjerojatn
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pezelj@min-kulture.hr Gradski muzej Bjelovar sakuplja, uva, obrauje, interpretir
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 900 god.p.n.e. do 190 Arheoloka zona Osoje-Mandaria strana nalazi se u Cisti
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1300 god.p.n.e. do 14 Radi se o lokalitetu koji je smjeten na ovalnom uzvienju ju
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 5300 god.p.n.e. do 80 Radi se o lokalitetu koji je smjeten na blagom uzvienju sje
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1300 god.p.n.e. do 80 Radi se o lokalitetu koji je smjeten na blagim uzvienjima j
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 4350 god.p.n.e. do 17 Na lokalitetu su prisutni jamski objekti, jame od stupova i sl
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 5. st. do 20. st. Crkva Sv. Jeronima nalazi se u Vlaiima na otoku Pagu. Titu
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. st. U svetitu je sauvan drvorezbareni polikromirani ikonostas
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Arheoloki lokalitet Arende 2 otkriven je prilikom rekogno
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Arheoloki lokalitet Farkaevci otkriven je prilikom rekogn
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1300 god.p.n.e. do 80 Radi se o lokalitetu koji je smjeten na blago povienom po
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Arheoloki lokalitet Lipina 1 otkriven je prilikom rekognos
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 13 st.p.n.e. do 13. st. Arheoloki lokalitet Prinevacotkriven je prilikom rekognos
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Arheoloki lokalitet Selite otkriven je prilikom rekognosc
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. do 19. st. Crkva je sagraena 1535. godine kao zavjetna crkva u tijeku
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 19. st. upna crkva sv. Jakova apostola starijeg (blagdan 25. srpnja
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1774. god. Crkva se nalazi izvan naselja na groblju. Rije je o jednobrod
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1747. god. do 1749. g Pravoslavna crkva smjetena u meurjeju Korane i Mrenic
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1845. god. major JosipFontana na izvoru potoka Ljubica smjetena je uz povijesnu
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1909. god. Poetkom 20. stoljea u Zagrebu se otvara niz ljekarni meu
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Umijee izrade i popravka pisaega pribora u sklopu obrta
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Stalna izloba Od sjemena lana do platna i narodne nonje
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Umijee gradnje betinske gajete tradicijska je posebnost uz
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 13. st. do 20. st. Rudnici Vlai (sv. Antun), Sv. Trojstvo i Kokel nalaze se neda
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 4350 god.p.n.e. do 17 Eneolitiko naselje na poloaju Krevine Brdo kod aglina
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 15. god. doFilipp NaldiInventar crkve obuhvaa 95 umjetnina nastalih u periodu o
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 20. st. Umijee izrade peteranskog veza filea duboko je ukorijenj
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 8 st.p.n.e. do 9. st. Arheoloko nalazite Volarski breg-Suine smjeteno je na n
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 18. st. do 19. st. Tekstilni inventar kripte katedrale sv. Terezije Avilske u Poeg
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1910. god. Orgulje u upnoj crkvi sv. Margarete djelo su krievake grad
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1905. god. Orgulje u upnoj crkvi sv. Barbare djelo su krievake radion
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1877. god. M. Heferer Orgulje u upnoj crkvi Pohoda Blaene Djevice Marije u Gor
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1778. god. Ikonostas odlikuje bogatstvo ukrasa koje prekriva nosive arh
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 19. st. Zgrade V. osnovne kole smjetene su u sreditu naselja, na
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1600. god. do 1700. g Lik Boga Oca (17. st.; drvo, rezbareno, polikromirano; visina
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 18. st. do 18. st. Skulptura prikazuje Bogorodicu koja sjedi na oblacima okru
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hMisnica (vis. 102 cm, ir. 70 cm) je izraena od tamnozeleno
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1750. god. do 1800. g Ophodno Raspelo (Venecija, druga polovica 18. stoljea, drv
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Slikarica Zorka Sever roena je 29.3.1894. u Popovai kao Z
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1594. god. Zavjetnu crkvicu Sv. Nikole, na iovu, sagradili su 1594. g. su
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1500. god. do 1850. g Knjinica je smjetena u prostoriji veliine 30m2 na katu sam
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1. st. U samom centru Kompolja nalazi se gradina na kojoj su jo
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.miletic@min-kulture.hr Najmonumentalniji graevinski sklop na poluotoku, povijes
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spanicek@min-kulture.hr Prilikom arheolokog rekognosciranja trase budue brze ces
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1757. god. Crkva sv. Filipa i Jakova podignuta je oko 1757. na mjestu st
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 19. st. do 20. st. Dananja upna crkva posveena sv. Florijanu prvotno je izg
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 16. st. do 17. st. Ikona tipa Utjeiteljice Gospe Stomorije, nepoznatog kretsk
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 8. st. do 9. st. Arheoloko nalazite Velike Hlebine nalaze se 2 km sjeveroi
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1910. god. Zemaljska umobolnica je dvokatnica sa visokim podrumo
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trstenjak@min-kulture.hr trigovska skupina govora pripada gornjem meimurskom p
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1600. god. do 1700. g Kip sv. Sebastijana prikazuje mladolikog sveca u punoj figuri
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hBiskupska mitra (vis. 40,5 cm, vis. sa vrpcama 86,5 cm, ir. 3
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 17. st. do 17. st. Kip sv. Roka (drvo, rezbareno, polikromirano, nepoznati aut
Vie odjela \n\r \n\r Tripundanske sveanosti i kolo sv. Tripuna - tradicije bokeljs
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. nepoznat Unutar kapele alosne gospe ob. Balagovi smjetene su dv
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 17. st. do 18. st. Oltar Preobraenja Gospodinova nastao je sredinom 17. sto
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 19. st. do 19. st. Slika Bogorodica s Djetetom, sv. imunom i sv. Vinkom Fere
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 17. st. do 18. st. Dvije drvene polikromirane skulpture anela luonoa, izra
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. Radi se uljanoj slici na platnu koja prikazuje Gospu od Karm
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Umijee izrade konavoskog veza vezano je uz Konavle, najju
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 8. st. do 9. st. Arheoloki nalazi iz 9 grobnih cjelina s lokaliteta Brekinjova
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. god. do 20. god. Kue su locirane u staroj seoskoj aglomeraciji, paralelno sa
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. god. do 20. god. Etnografska zbirka sastoji se od predmeta naslijeenih u ob
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Tradicijski obiaj Petrinjski betlemai godinji je obiaj esti
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1860. god. do 1864. g Ikonostas i klupe u Bilianima nastali su oko 1864. godine. K
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 14. st. do 16. st. Arheoloko nalazite uma Oborova nalazi se na umskom p
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 20. st. Tradicijska kua smjetena je u naselju Veliko Svinjiko, svoj
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 19. st. do 20. st. idovska opina kupila je 1892.g. novo zemljite izvan grada
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 4. st. do 6. st. Starokranski lokalitet Marusinac nalazi se na obroncima K
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 16. st. Knjinica Franjevakog samostana u Virovitici danas broji ot
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1553. god. do 1553. g Knjina graa, ukupno 5 izdvojenih naslova vezanih uz djela
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1846. god. Kubus se nalazi na planinskom sedlu Stara vrata, gdje povije
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1803. god. Crkva je smjetena izvan naselja na uzvisini, te je ograena
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 19. st. Dvorac je podiga obitelj Galjuf u prvoj pol. 19. st. Pravokutn
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 19. st. U obiteljskoj zbirci nalaze se molitvenici koji su pripadali po
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. Uljana slika na platnu koja prikazuje Kristovo lice okrunjeno
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1764. god. Crkva se nalazi u naselju, uz prometnicu. Rije je o jednobro
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 19. st. do 20. st. Etnoloka zbirka Palava ia - zbirka etnografskih i kulturno
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. god. Drveni oltar ini oblogu kamenoj menzi pravokutnog oblika
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1. st. do 4. st. Zbirku ine staklene posude razliitih oblika: vrevi, vrii, s
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. Drveni oltar Bezgrenog zaea BDM izraen je koncem 18.
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 3500 god.p.n.e. do 20 Arheoloko nalazite Vrci nalazi se u naselju Mali Komor,
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 16. st. do 19. st. Kapelu su sagradili pavlini jo u srednjem vijeku na povieno
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1925. god. do 1930. g Most je potkraj dvadesetih godina XX. stoljea projektirala i
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. god. Radi se uljanoj slici na platnu koja prikazuje sv. Jurja kako ub
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. god. U nii mramornog oltara arhitektonskog tipa posveenog sv
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1846. god. Graevina je smjetena u samom sreditu Gornjeg Kosinja,
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 5300 god.p.n.e. do 14 Nalazite koje je smjeteno na blagim uzvienjima uz manji
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 900. god. do 1400. go Arheoloki lokalitet Selite otkriven je prilikom rekognosc
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 2500 god.p.n.e. do 14 Arheoloki lokalitet Dubrava otkriven je prilikom rekogno
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1674. god. Joseph Au Pozitiv u donjogradskoj upnoj crkvi sagradio je izvjesni Jose
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1. st. Nad Caskim poljem, na poloaju zvanom Koljun nalaze se o
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 19. st. do 20. st. U crkvi sv. Franje u Imotskom, u glavnom brodu, naslonjena
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1896. god. Jedini preostali austrougarski brod Istranka izgraen je 18
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 17. god. do 20. god. Bunari Piteti smjeteni su juno od zaseoka Rajii, zapadn
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 4. st. do 5. st. Dva ulomka dna staklenih boca s kristogramom, svijetlozele
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. do 20. st. U crkvi u Slavetiu sauvan je vrijedan barokni drvorezbaren
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1735. god. Kasnobarokni glavni oltar kapele Sv. Florijana u Krievcima s
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 17. st. do 17. st. etiri slike, raene tehnikom ulja na platnu, u vlasnitvu up
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 14. god. do 19. god. Kua s gotikom biforom, kamena je trokatnica smjetena n
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 17. st. do 17. st. Ranobarokni drveni, polikromirani, pozlaeni i oslikani tabe
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. Josip Wein Oltari crkve sv. Martina u Velikoj Trnovitici autorsko su djelo
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1868. god. Leopolod GGlavni oltar iz crkve sv. Katarine u Hlebinama nastao 1868. g
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. do 20. st. Svojom umjetnikom i kulturno-povijesnom vrijednosti Inve
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 17. st. do 20. st. U Zbirci starih i rijetkih knjiga franjevakog samostana sv. An
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. do 19. st. Inventar crkve sv. Jurja u uricu barokni je inventar obnov
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 18. st. do 20. st. Ruralna cjelina Mihaljevii smjetena je na sjevernome rubu
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 18. st. Nekadanji, danas uniten glavni barokni oltar u kapelu je p
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 18. st. do 19. st. Sakralni inventar koji sastoji se od glavnog oltara, bonog ol
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1700. god. do 1800. g Na slici pravokutnog oblika prikazan je Krist okovan u lance
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 19. st. do 20. st. uro Prejac, roen 1870. g., istaknuti je hrvatski skladatelj,
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Muzej je osnovan 1969. g., a smjeten je u kninskoj tvravi,
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.predrijevac@min-kulture Inventar je crkve u cijelosti sauvan. Obiman je i raznolik te
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 17. st. do 19. st. Drveni, polikromirani oltar sv. Ane jedini je oltar kapele sv. A
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1928. god. Stjepan Po upna crkva sv. Jurja muenika u urevcu, svojim poloaje
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 19. st. do 20. st. Tradicijska kua smjetena je na blagoj padini uz lokalni put
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 16. st. do 20. st. Knjinica sadri knjinu i periodinu grau. Starija knjina gr
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuRijeka rafinerija na Mlaci svjedoanstvo je visoke tehnolo
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 13. st. do 16. st. Arheoloko nalazite Soice, urevac, Koprivniko-krieva
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hGradski muzej Makarska, smjeten u baroknoj palai Tonoli
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 1769. god. Filipp NaldiU upnoj crkvi Presvetog Trojstva iznad glavnog oltara uva
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men9. st. do 1. st. Arheoloko nalazite Gradina Kremik smjeteno je na tjeme
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 17. st. do 19. st. Barokna crkva sv. Jurja i sv. Eufemije u Rovinju podignuta je
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. god. do 19. god. Filijalna pravoslavna crkva sv. Oca Nikolaja u mjestu Kabal s
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 16. st. do 1Jacopo Pal Sliku Sv. Augustin i bl. Augustin Kaoti, dim. 270 x 127 cm
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lolic@min-kulture.hr upna crkva sv. Martina u Pisarovinskoj Jamnici izgraena je
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 19. st. Crkva je smjetena u naselju, uz prometnicu, te je omeena
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. do 19. st. U crkvi sv. Mihovila u Smokvici nalazi se inventar koji uklju
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 17. st. do 1Antonio MoTri slike Isus Iskupitelj u slavi sa svecima, Bogorodica Karm
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1745. god. Crkva se nalazi u naselju, na blagoj uzvisini. Rije je o jedno
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1775. god. do 1800. g Misnica (Francuska; posljednja etvrtina 18. stoljea; saten
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 17. st. do 17. st. Drveni, rezbareni, polikromirani i pozlaeni retabl oltara u c
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@z Vera Dajht-Preventivno je zatiena cjelokupna Umjetnika ostavtina a
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. Glavni oltar upne crkve Uznesenja BDM/Sv. Ladislava u Pok
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 20. st. do 20. st. Radna soba i biblioteka pok. Marina Franievia (Vrisnik, 19
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. do 20. st. Ribarska zbirka u Vrbovskoj je izuzetno vrijedna etnografska
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 1806. god. do 1821. g Izmeu 1806. i 1821. godine, u upi Odvorci gradi se velika
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 17. st. do 1nepoznata Koni puncirani i oslikani antependij, dimenzija 160x70 cm,
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. do 1nepoznati sSlika sv. Petar se kaje, nepoznati slikar, 18. st., naslikana ulje
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. god. do 18. god. Inventar kapele sv. Petra na Pilama, koji ukljuuje jedanaest
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. nepoznati aSlika prikazuje osnivaa franjevakog reda u habitu kako ruk
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 14. st. do 19. st. Crkva Gospe od Aneli je jednobrodna graevina s pravoku
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Na tri noice u obliku stiliziranih ivotinjskih apa nadvienih
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 19. st. do 20. st. Crkva je sagraena 1804. godine na mjestu drvene kapele s
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1875. god. do 1920. g Kip Gospe Lurdske (Pariz; 19./20. st.; polikromirani gips; vis
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1760. god. upna crkva sv. Ivana Krstitelja u Svetom Ivanu Zelini sauva
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Prirodoslovni muzej Dubrovnik sustavno skuplja, uva, doku
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Hrvatski prirodoslovni muzej prikuplja, uva, izuava i preze
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trstenjak@min-kulture.hr U Registar kulturnih dobara RH upisana je muzejska graa M
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 11. st. do 14. st. Crkva sv. Ciprijana kraj Rovinja, smjetena na k.. 2212/Z (zk
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1. st. do 7. st. Arheoloko nalazite dionica rimske ceste na predjelu Klap
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. do 17. st. Dva rukopisa, iz 16. 17. stoljea; matica krtenih grada Ko
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. do 1BartolomeoSlika sv. Mihovil, rad venecijanskog slikara Bartolomea Lite
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hSrebrna oltarna pala splitske katedrale komponirana je oko
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1904. god. Zgrada stare kole nalazi se u sredinjem dijelu naselja Lijev
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. do 1mepoznati Kip Bogorodice s Djetetom, rad nepoznatog majstora, 18. st
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. god. donepoznati sSlika Veronikin rubac, nepoznati slikar, 18. st., tempera na p
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1. st. do 17. st. Ostaci 3 brodoloma uz sjevernu stranu rta Uljeva kod Linja
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. do 20. st. Ruralna cjelina Klanac nalazi se uz glavnu dravnu cestu koj
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 4. st. do 19. st. Otoi Stipanska nalazi se na zapadnoj strani otoka olte, n
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1715. god. do 1732. g Crkva sv. Marije u Strani, podignuta na k.. 555/ZGR k.o. Bu
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 17. st. do 1nepoznati sSlika Bogorodica s djetetom i svecima nepoznatog slikara,
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 14. st. do 15. st. Crkva Blaene Djevice Marije kod Lokve u Gologorici, smj
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 15. st. do 15. st. Crkva sv. Silvestra kraj Oprtlja, smjetena na vrhu brijega izn
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 14. st. do 20. st. upna crkva Uznesenja Blaene Djevice Marije u Vrbniku pr
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 16. st. do 20. st. Knjini fond organiziran je u 21 strunu skupinu i danas bro
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1861. god. Crkva se nalazi u naselju. Rije je o pravilno orijentiranoj, je
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1. st. do 18. st. Vieslojni arheoloki lokalitet u uvali Vetar ine ostatci arhi
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. god. do 18. god. Slika Bogodorodica s Djetetom i svecima, nepoznati majstor
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. do 18. st. Propovjedaonica crkve Gospe od Karmena u Dubrovniku, ra
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. do 18. st. Oltar monik crkve sv. Vlaha u Stonu,18. st (?), drvo polikr
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. Kasnogotika palaa iz druge polovice 15. stoljea iji se pro
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 16. st. do 17. st. Lokacija Poloj nalazi se na lijevoj obali rijeke Save, na pozici
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 16. st. do 18. st. Crkva sv. Petra i Pavla jednobrodna je graevina graena op
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 19. st. do 20. st. Manifestacija "Beravaka jabukovaa i smotra folklora", dan
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. do 1Andrea VacOltarna pala Svi Sveti, rad Andrea Vaccara, (1598.-1670.), sr
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1807. god. Andrija Pig Oltarna pala Gospa Karmelska, Andrija Pignatelli 1807., tem
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 18. st. Jastuk iz riznice katedrale sv. Dujma u Splitu izraen je od b
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1903. god. Zgrada Vinogradarske zbirke smjetena je izmeu Gornjih i
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1786. god. Pismo preporuke je dokument pisan rukom na pergameni, g
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 12. god. do 14. god. Crkva sv. Kuzme i Damjana nalazi se u uz obalu Karinskog d
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1700. god. do 1750. g Korske se klupe sastoje od sjevernog i junog krila, od kojih
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1797. god. Na drvenoj podlozi koja je sastavljena od tri daske prikazana
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men17. st. do 18. st. U sredini kompozicije prikazan je Krist prislonjen uz stup. S
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men16. st. do 17. st. U sredini kompozicije je Drvo kria koje dijeli samu kompozi
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 2000. god. do 750. go Na uzvisini poznatoj po toponimu Muego (Mon Sego) otkr
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lolic@min-kulture.hr Muzej je osnovan 1960. g. kao zaviajni muzej Turopolja, Po
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1850. god. do 1900. g Zgrada stare ljekarne nalazi se u sredinjem dijelu grada Jas
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 19. st. do 20. st. Tradicijska vinogradarska graevina drvena klijet smjeten
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 17. st. do 21. st. U upravi za Zatitu kulturne batine, pohranjen je velik broj
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. do 20. st. Lavoslav ik, kao strastveni bibliofil, sakupio je tijekom ivot
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 18. st. do 18. st. Slika Bogorodica s Djetetom, sv. Kvirinom i sv. Ivanom Krsti
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 17. god. do 17. god. Slika Raspee nepoznatog slikara, raena tehnikom ulja n
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 2. st. do 4. st. U dnu uvale Pikera kod Neujma na otoku olti nalaze se o
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 17. st. do 1Nepoznati Drveni retabl glavnog oltara Sv. Petra i Pavla poiva na dvije
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 15. st. do 17. st. Misnica izraena od dvije vrste tkanine: be svile broirane
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. do 20. st. Mala Rudina ili Rudina oljan smjetena je na visoravni sje
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 19. st. Za ribarske amace koji nisu imali vez u sigurnoj luci, opasn
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. nepoznati sSlike na ogradi pjevalita crkve Gospe od Karmena u Dubrov
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. do 1Franz KristoGlavni oltar sv. Ivana Krstitelja izuzetan je po arhitektonskom
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1736. god. Kua Lovri nalazi se podno istonih padina sinjske tvrave
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 16. st. do 18. st. U nekadanjoj kapitularnoj dvorani biskupije u Osoru, a dan
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 17. st. do 18. st. Dijecezanski muzej Zagrebake nadbiskupije osnovao je, na
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 20. st. do 20. st. Dvije skulpture, Forma 1 i Forma 2, radovi Henry Moora, kr
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 20. st. do 2Ivica PropadMuzejski prostor otvoren je u podrumu Ope bolnice Vukov
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Centar za kulturu Novi Zagreb, od osnutka 1977. g. pa sve d
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. do 20. st. Kompleks stare tvornice este i pjenice nalazi se u jugozapa
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1949. god. Stanko FabrZgrada Vinarije u Starome Gradu smjetena je na obodu Sta
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 2. st. do 3. st. Rimski kameni spomenici sa zavjetnim natpisima pronaen
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr U kapeli sv. Petra u Taboritu, Grad Petrinja nalazilo se est
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 15. st. do 15. st. Crkva sv. Silvestra smjetena je na vrhu brijega iznad zaseok
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1437. god. U prvoj polovici 15. stoljea dubrovaka se vlast odluila na
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1910. god. Vila Lali slikovita je kamena jednokatnica s vrtom, podignu
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1985. god. Dinko KovaHotelski sklop Bretanide u Bolu na Brau splitskog arhitek
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 20. st. Stambena graevina, na adresi Kolodvorska ul. 44 u Kutini,
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1809. god. Crkva se nalazi izvan naselja u polju. Rije je o jednobrodno
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1893. god. do 1894. g Gradnja Kursalona (ljeilinog salona) zapoela je 1893. god
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1600 god.p.n.e. do 30 Arheoloko nalazite Jankovaka Dubrava Tumuli smjet
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1892. god. do 1892. g Natkriveno etalite Wandelbahn bilo je specifian prosto
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1890. god. Nakon 1890.g. kada novi vlasnici Josip Deutsch i prof. Ernst
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1927. god. Jozo Kljako Crte Joze Kljakovia (Solin, 1889. - Zagreb, 1969.), Hrvatska
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1. st. do 2. st. Dimenzije vijenca su cca 100 X 40 X 20 cm i ukraen je kosim
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Kompleks dananje tvornice Segestica u Sisku, Quirinova ul
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1880. god. do 1891. g Palaa Scracin smjetena je u sreditu povijesne jezgre Pule
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 11. st. do 18. st. Arheoloki lokalitet sa ostacima katela Momjan (Rota) u M
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 14. st. do 20. st. upna crkva sv. Martina i glavica Mratin nalaze se u zaselku
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 14. st. do 20. st. upna crkva Oienja Marijina sa zvonikom, loom i arheol
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1925. god. Salon cvijea Herzmansky , nekad u orievoj 3b, salon
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 19. st. do 20. st. Nastavljajui obiteljsku tradiciju proizvodnje kvalitetnih vina
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 13 st.p.n.e. do 15. st. Arheoloka zona Hruik - Brodie kod Sladojevaca dragoc
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 10. st. do 6. st. Smokvika gradina je 250 m visoko uzvienje sjeverozapadn
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 20. st. upna crkva sv. Stjepana Prvomuenika poela se graditi 19
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 16. st. do 16. st. Gradnju katela je u prvoj polovici 16. st. zapoela trogirska
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 15. st. do 15. st. Splitski nadbiskup Bartolomej Averoldo godine 1489. gradi
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 12. st. do 13. st. Kamena figuralna plastika s prikazom sjedee antropomorfn
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 19. st. Foto album obitelji Maroli sadri 39 originalnih fotografija p
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 16. st. do 16. st. Na poziv bana Nikole Zrinskog franjevci su u akovec stigli 1
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 20. st. Sveana pogrebna kola, dvopreg, etiri kotaa, sa sjedalom
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 20. st. Ivan Metr Zbirku ine tri slike i jedan kip. Najstarija umjetnina je Akt
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 16. st. do 16. st. Uljara obitelji Cambi smjetena je uz sjeverni bedem utvre
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1566. god. Otkriveno je vie drvenih pilona promjera od 10 do 40 cm o
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1949. god. ing. ilov Zgrada je izgraena 1949. godine za potrebe Jugoslavenske
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1910. god. do 1910. g Sagraen u blizini mosta rijeke Bi od strane Josipa ajkovc
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 20. st. Dananja crkva sv. Ante Padovanskog graena je na padinam
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 17. st. do 18. st. Kua Kod pote stambena je graevina u nizu podignuta n
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 14. st. do 15. st. Dvije gospodarsko-stambene graevine sagraene su kao o
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 15. st. do 19. st. Kua Kozlad stambena je graevina u nizu podignuta unu
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 15. st. do 19. st. Kua Mura, zajedno sa svojim ograenim vrtom, podignut
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 15. st. do 19. st. etiri gospodarsko-stambene graevine sagraene su kao o
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 14. st. do 15. st. Gospodarsko-stambena graevina sagraena je kao objekt
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 19. st. do 19. st. Sklop graevina Motovun podignut je na uglu urbanistik
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 15. st. do 20. st. Kua Institut Hrvatske glazbene mladei stambena je gra
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 20. st. do 20. st. Kua upni ured Hrvatske glazbene mladei u naravi je tro
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. god. Kapela sv. Duha u ejincima neko je imala vrijedan glavni o
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 19. st. Sklop mlinova nalazi se u samom dnu zatonske uvale, na lok
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1979. god. Boris MagaVeliki stadion splitskog nogometnog kluba Hajduk sagra
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1. st. do 2. st. Amfora tipa Lamboglia 2, tamno sive do smee boje, sauv
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 19. st. do 20. st. Na zapadnom dijelu periferije povijesne jezgre Katel Gomil
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 17. st. do 19. st. Stambena jednokatnica izgraena je nad istonim gradskim
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1. st. do 3. st. Brod Pula 2 istraen je prilikom arheolokih radova u Flaciu
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Arheoloka zona Kirin nalazi se na izdvojenom brijegu na po
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 16. st. do 19. st. Klasicistika palaa s poetka 19.stoljea izgraena je na zap
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. BAROKNI KAMIN PALAE MILESI u Splitu jedan je od najve
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 13. st. do 20. st. Crkveno grobini kompleks Tri crkve smjeten je na domina
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 18. st. do 20. st. Broji 302 predmeta vezanih za pokustvo, odijevanje i privre
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1902. god. Graevina je smjetena u junom dijelu ograenog komple
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1918. god. Ignjat Fish Zgradu tvornice pjenice, smjetene u sredinjem dijelu pros
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1913. god. Lav Kalda Zgrada Trgovako-obrtnike komore na Rooseveltovom trgu
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 20. st. Zgrada stare ljekarne nalazi se uz etalite u sredinjem dije
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 15. st. Skulptura Bogorodice s Djetetom, 1470. - 1480, polikromira
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 16. st. do 17. st. Zbirka rara knjinice Pravnoga fakulteta Sveuilita u Zagreb
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1960. god. Vjenceslav Zgrada nekadanjega akoga doma smjetena je u perivoju
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1890. god. do 1900. g Crkva smjetena u sreditu grada Slunja, u parku, sagraena
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. Zgrada Muzeja Matija Skurjeni smjetena je juno od dvorca
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. do 20. st. Kua Marof smjetena je u istonom dijelu prilazne aleje, u
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. Stambeno-gospodarska zgrada smjetena je u istonom dije
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. do 20. st. Dvorac je smjeten u sreditu prostranog imanja Novi Dvori
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. Vrilnica, gospodarska zgrada krunog tlocrta zakljuena sto
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. Velika staja smjetena je uz prilaznu aleju graditeljsko-krajo
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. god. Kukuruarnik s hambarom u sklopu Kompleksa Novih dvora
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. Perivoj nastaje sredinom 19. stoljea, najvjerojatnije poetk
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men4. st. do 3. st. Dragoslav uruvija, 35 Avenue de lEgalite, 95250 Beaucham
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hKua obitelji Jaka sagraena je kao dvokatna uglovnica jug
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1. st. do 6. st. Ostaci rimske cisterne nalaze se na istonom dijelu naselja i
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1729. god. Propovjedaonica iz crkve sv. Kria u Kriu Gornjem kvaliteta
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1661. god. do 1664. g Pred sve veom opasnou od Turaka, poetkom 17.st. Split
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1905. god. do 1906. g Zbog potrebe unaprjeenja kolstva zgrada se poela graditi
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1809. god. Kamena ploa (dim. 162658 cm) koja je stajala na ulazu u
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 19. st. do 20. st. Tradicijska stambena zgrada s okunicom koja predstavlja st
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Gradski muzej Drni smjeten je u kui koju je za potrebe bu
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 19. st. Naselje se razvilo oko izvora termomineralne vode, koji su p
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1790. god. Kapela sv. Ane jednobrodna je graevina s poligonalnim sve
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 18. st. do 19. st. Spahijski podrum je najvea zgrada nekadanjeg velikog kom
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 19. st. Orgulje se nalaze na pjevalitu upne crkve sv. Vida mueni
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 17. st. do 19. st. Manja jednobrodna kapela s laom pravokutnog tlocrta, tro
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1967. god. Edo MurtiSkulptura rad Ede Murtia izraena kao grupa od tri obeli
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men18. st. Zgrada biveg kina (ex Kino Biograd) nalazi se u centru povi
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Zgrada biveg Doma kulture nalazi se u centru Siveria u skl
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Etnografska zbirka nalazi se u Pakovu Selu na adresi Otarij
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 4. st. do 5. st. Dvorite s mozaicima nalazi se na otvorenom u Arhiakono
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 19. st. upna crkva sv. Mihajla smjetena je jugoistono od naselja
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hRanih 60-tih godina graevine u jugoistonom kvadrantu D
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 4. st. do 5. st. Na sjevernom dijelu Bulieve ulice blizu istonih vrata Diokl
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 19. st. Zgrada prve puke kole u Zagorskim Selima nalazi se na br
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1895. god. do 1914. g Poligonalna blindirana obalna utvrda Brioni Minor (1895.-1
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. do 16. st. Franjevaki samostan u Slanome smjeten je juno od dana
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 18. st. do 19. st. Kapela je u sreditu draganikog sela Lazina na mjestu starij
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 15. st. Kasnogotika palaa iz druge polovice 15. stoljea iji se pro
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 2900 st.p.n.e. do 2000Arheoloki lokalitet Plat nalazi se na junom prigorju mas
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1884. god. Kupalite Angiolina i hidropatski zavod, iji su materijalni os
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Ostaci utvrde smjeteni su na breuljku Glavica, na krajnjoj
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 19. st. do 20. st. Graevina Stare kole u Hlapiini nastaje krajem 19. stoljea
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 20. st. Kompleks Pristanite Sisak, smjeten je uz samu lijevu oba
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Crkva svete Katarine izrazito je umjetniki vrijedna zahvalju
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1. st. do 4. st. Po dnu same uvale sve do dubine od 10 metara nalazi se m
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hPrilikom akcije rekognosciranja Starogradskog zaljeva otkriv
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1866. god. Crkva sagraena 1866. godine, smjetena je u sreditu nase
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 13. st. do 15. st. "Zbirka arheolokih predmeta - Srednjovjekovno prstenje s
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1300 god.p.n.e. do 70 Arheoloko nalazite, Zaat, nalazi se na istoimenom brije
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 14. st. do 17. st. Tvrava Veliki Katio smjetena je na jugoistoku fortifikacijs
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. do 20. st. Korulanski arsenal je podignut na prostoru izmeu starog g
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1. st. do 7. st. Ostaci antikog naselja i ranokranskog sakralnog komplek
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. do 16. st. Zbirka podmorskih nalaza sastoji se 450 predmeta tj. nalaza
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 3. st. do 4. st. Ostaci antike grobnice tipa pozzeto otkriveni su 1973.g. n
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1. st. do 16. st. Na sjeverozapadnoj strani uvale i naselja Slano u opini Du
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturSlojeviti lokalitet uz evidentirane arheoloke zone (antika v
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 16. st. do 2Radionica Crkva sv. Roka na Kreevo brdu jednobrodna je graevina, p
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 18. st. do 20. st. Crkva Duha Svetoga stara je upna crkva upe Lovre Opa
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1537. god. do 1590. g Zadarski bedemi, ouvani sa jugoistone i sjeveroistone str
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. do 19. st. Ladanjski kompleks Sorkoevi - Jordan smjeten je uz zapa
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 19. st. do 20. st. Etnografska zbirka delnikog kraja uva se u Delnicama, dije
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1845. god. do 1856. g Zgrada Kapelnikov stan nalazi se na Trgu Petra Kreimira I
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 18. st. do 20. st. Crkva Svetoga Duha nova je upna crkva upe Lovre Opa
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1826. god. do 1872. g Kua Decrevi u Rijeci, nazvana prema motu iz obiteljskog g
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 15. st. do 15. st. Arheoloko nalazite Rokovaka zidina smjeteno je izme
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1000 god.p.n.e. do 47 Arheoloko nalazite Brezovica nalazi se na junim padina
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 20. st. do 20. st. Kua je sagraena po. 20. st. uz glavnu prometnicu koja vo
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 13. st. do 17. st. Ruevinu grianskog katela, na uzvisini izmeu naselja Gri
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hKrug predstavlja skladnu i zaokruenu ruralnu cjelinu dobro
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1930. god. David BuneZgrada bive antimalarine stanice u Biogradu na moru pod
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Gradski predjel Giman, smjeten je na sjevernoj obali lapad
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 6. st. do 20. st. Iako se pretpostavlja da je bio naseljen jo u antici, najraniji
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1. st. do 19. st. Arheoloki lokalitet Sv.Ivan Kornetski zahvaa vei dio istoim
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1843. god. Crkva je sagraena 1843. godine u barokno-klasicistikoj tra
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1921. god. Jiji Stibral Florin dom, jednokatnica razvedenog tlocrtnog obrisa i visin
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 20. st. Zbirku tiskanih autorskih djela Marije Juri Zagorke ine knj
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 20. st. Kulturnopovijesnu zbirku pokretnina Memorijalnoga stana
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Pekarski obrt Trajkovi, Nova Ves 68, najstariji je pekarski ob
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1965. god. do 1968. g Tri skulpture Ivana Koaria i to: Oblik prostora, 1968.g., sku
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 2000 god.p.n.e. do 15 Gradina - Pavia gradina nalazi se SZ od zaseoka Podgradina
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 11 st.p.n.e. do 17. st. Arheoloka zbirka obitelji Zvijerac sastoji se od 1359 pred
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 15. st. do 15. st. Srednjovjekovno groblje Grebine nalazi se sjeverno od zase
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 13. st. do 20. st. Kompleks akovekog Starog grada najznaajniji je profani s
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 2000 god.p.n.e. do 15 Arheoloko nalazite Umani nalazi se z od sela Umani kod
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 9. st. do 15. st. Arheoloko nalazite Lipa smjeteno je na zapadnoj obali rij
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 19. st. do 20. st. Tradicijska kua hia, smjetena je na vrhu breuljka naziv
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1809. god. do 1813. g Magazin je sagraen u vrijeme francuske uprave u periodu
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1912. god. Atelijer Ign Stambena dvokatnica u Katanievoj ulici 8 graena je prem
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1890. god. Natale To Zgrada Arheolokog muzeja Istre u Puli smjetena je na isto
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 18. st. Oltar sv. Jurja (drvo, polikromirano, pozlaeno, visina 273 cm
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 18. st. do 20. st. Inventar crkve sadri 58 vrijednih umjetnina nastalih u rasp
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1916. god. Axmann M Vatrogasni toranj u Pejaevievoj ulici podignut je 1893. god
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1921. god. Mlinsko skladite u Bilju predstavlja primjereno ouvanu zg
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1968. god. Miroslav B Galerija naivne umjetnosti nalazi se u sreditu Hlebina, pod
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1912. god. Zgrada velike ili lauf staje predstavlja reprezentativni primje
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 20. st. Tradicijska vinika kua smjetena je na katastarskoj estici
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 17. st. do 1Bernardin Knjina graa iz podruja teologije, kazaline i glazbene um
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 14. st. do 17. st. Ruevni ostaci srednjovjekovne utvrde Otrc nalaze se n
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 20. st. Tradicijska kua nalazi se u naselju Ilova, kuni broj 85. Gra
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. do 19. st. Organizacija prostora i arhitektura Rodia pripada tradicijsk
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1. st. do 5. st. Arheoloko nalazite Lug smjeteno je na zapadnoj obali rije
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1482. god. do 1600. g Mletaka vlast izdala je 1482. godine dozvolu za gradnju ka
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 18. st. do 19. st. Mlin magazin nalazi se na samoj obali mjesta Neviane n
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. do 19. st. Okunica broj 94, locirana je u sreditu naselja Krai, na izd
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1935. god. Vila Bedekovi u Donjoj Lomnici, poznata i kao ardak, ov
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. do 20. st. Zbirka se sastoji od predmeta koje je Etno udruga Sveta Jan
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 20. st. A.G. RumpeZgradu ljeilita s prateim sadrajima projektirao je beki a
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 16. st. do 17. st. Arheoloko nalazite katel Sutinsko nalazi se na movarnim
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Grad Zagreb, Gradski zavod za zatitu spomenika kulture i p
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1915. god. Slika osjekog slikara Josipa Leovia (1885.-1963.), Boanska
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1933. god. Crkva Preobraenja Gospodnjeg podignuta je 1933. godine
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1898. god. Predmetna graevina nalazi se u Vatrogasnoj ulici u Otocu
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1805. god. Zgrada se nalazi na na sredinjem gradskom Trgu dr. Franje
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1906. god. Stambeno poslovna jednokatnica pravokutna tlocrta, grae
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 14. st. Crkva sv. Kristofora na Punti Barbata nalazi se iznad samog t
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 14. st. do 20. st. U vrijeme uprave Dubrovake Republike, na otoku Lastovu
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Jedanaest (11) skulptura iz muzejske grae Dijecezanskog m
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. do 19. st. Kurija Pianovec nalazi se oko est kilometara juno od Var
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 15. st. do 19. st. upna crkva Poroenja BDM sa grobljem u Grabovcu nalazi
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Breuljak Orsula (kota 66) nazvan prema crkvi, nalazi se na
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1825. god. do 1850. g Predmetna graevina nalazi se u ulici Ive Senjanina u Otoc
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. do 16. st. Dopunjeni dio zbirke podmorskih nalaza s istraenih brodol
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. Na povienom terasastom dijelu Varadinskih Toplica, u nje
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 19. st. Tonimir je naziv za obitavalite toplike grane Kukuljevia - S
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 14. st. do 18. st. Crkva uznesenja BDM podignuta je krajem 14. st. kao jedn
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Arheoloko nalazite Gradina Strabenica smjeteno je na t
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1962. god. Neven egvIstaknuti hrvatski arhitekt Neven egvi projektirao je zgrad
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturCrkva sv. Ivana Krstitelja, podignuta na groblju nedaleko od
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1852. god. do 1854. g Zgrada rovinjskog kazalita Antonio Gandusio podignuta je
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1797. god. akademski N s astala je izmeu 1797. i 1799. g. u sreditu naselja, uz glav
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 13. st. do 14. st. Crkva Sv. Marije (Stomorica) se nalazi nedaleko od prometn
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 20. st. Ostavtina Veeslava Henneberga dijelom se uva u Sredin
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 2000 god.p.n.e. do 10 Na brdu Grab, na uzvienju Gradinica nalazi se prapovijesna
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 19. st. do 2Radionica Crkveni inventar s elementima kasno-barokno klasicistikog
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturPljokanje je stara puka igra pastirska igra kojom su pastiri
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 8. st. do 9. st. Arheoloko nalazite Klopare - Gradac smjeteno je u isto
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 17. st. Visei svijenjak (Venecija; 17/18.st.; srebro / lijevano, kuca
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 17. st. Na sjevernom dijelu zaseoka Manduii u Katunima, na blag
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. Crkva sv. Barbare nalazi se u predjelu Vlasinj u Blatu na otok
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 18. st. Na raskriju putova u blizini zaselka Gornji Biskupovii i Lau
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1775. god. do 1825. g Na cilindrini drak nasaen je nodus u obliku kugle, sastav
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 4000 god.p.n.e. do 25 Arheoloko nalazite Strugaa smjeteno je na zaravnjen
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 18. st. Na slici pravokutnog oblika prikazan je Krist okovan u lance
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturTrka na prstenac je konjika igra, koju se svake tree nedjelj
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 6000 god.p.n.e. do 20 Arheoloko nalazite Buin-Beanec nalazi se u sjevernom
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 11. st. do 13. st. Crkva sv. Ciprijana (ibrjana) nalazi se na prijevoju brijega iz
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1930. god. do 1935. g Zgrada biveg mlina u Biogradu na moru podignuta je poe
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1. st. do 4. st. Arheoloki lokalitet, antiki ladanjsko-gospodarski komplek
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1658. god. Giuseppe ZOltarna pala Pohoenje Blaene Djevice Marije, rad Giusep
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. do 20. st. Zbirka misnog ruha u crkvi sv. Kuzme i Damjana u Kuzmincu
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1. god. do 6. god. Zbirka obuhvaa razliite tipove amfora i keramikog posu
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1862. god. Wilhelm GuZagrebaki Zapadni kolodvor graen je 1862. kao dio eljezn
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. do 18. st. Crkva Gospe od Bezgrenog zaea u zaseoku Trua jednost
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Sklop Radi (Romac) smjeten je u istonom dijelu Bola. it
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 17. st. do 19. st. Poklonac sv. Ane Samotree nalazi se na krianju cesta u sa
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1800. st. do 1950. st. Grad Crikvenica se prvi put spominje 1412. godine kada se
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hGornje Jesenice su zbijeno naselje krakoga podruja smje
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. do 19. st. Kurija smjetena na uzvisini u rubnom dijelu naselja sagra
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1824. god. Friedrich Slika "Krajolik s dva pastira", jedno je od rijetkih poznatih d
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 15. st. do 16. st. Arheoloki ostaci utvrde nalaze se oko 8, 5 km istonije od P
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1500. god. do 1550. g Raspelo (kri 380 x 260 cm, korpus 167 x 148 x 45 cm) iz
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1755. god. do 1800. g Katel obitelji Patai je uz dvokatnu kulu krunog tlocrta je
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 17. st. Skupina skulptura sastoji se od osam kipova i dva stupa s ol
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1930. god. do 1940. g Amerikanski vrtovi formirani su 1930-ih godina u Opatiji pre
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1. st. do 1. st. Skulptura glava ene izraena od bijelog mramora, sa frizu
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 13. st. do 18. st. Ostaci srednjovjekovne utvrde Belecgrad nalaze se na j
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@z Zlatko Grgi Animirani serijal Profesor Baltazar najuspjeniji je projekt Za
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1907. god. Prvo stalno splitsko kino, otvoreno je u Marmontovoj ulici, u
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1600. god. do 1700. g Jednobrodna crkva sv. Ivana Krstitelja s pravokutnom apsido
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lolic@min-kulture.hr Kralu, pleteni kralu je vratni nakit koji se plete, nie od raz
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 19. st. do 20. st. Etnografska zbirka Miljenka Kovaevia u mjestu Polinik, za
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 13. st. do 20. st. Nekadanje istono predgrae Grada, u dugom povijesnom
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1930. god. Jugoslaven Dio nizinskog dijela slijeva uz Savu, na podruju Rainovaca
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1760. god. Vojnokrajika zgrada u kojoj je danas zgrada Opine bila je u
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 19. st. do 2Mladen MikRodna kua A.G.Matoa, knjievnika i sredinje osobe hrvat
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1884. god. do 1885. g Hotel Imperial u Opatiji izgraen je 1885. godine ulaganjem
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 19. st. do 19. st. Kapela sv. Ivana Krstitelja nalazi se u zaselku Vrdoljaci, jugoz
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 1891. god. do 1982. g Monumentalna stambena kamena viekatnica s gospodarsk
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 19. st. Vila Angiolina je prva vila s ureenim perivojem u Opatiji izg
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 2000 god.p.n.e. Vea grobna prapovijesna gomila nalazi se oko sedamdeset
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1844. god. Zgrada puke kupelji nalazi se u Varadinskim Toplicama. To
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 2000 god.p.n.e. Prapovijesna gomila nalazi se oko sto metara zapadno od p
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 2000 god.p.n.e. Vea grobna kamena gomila nalazi se na istaknutom poloa
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@z Rudoilf LubPalaa Sredinjeg ureda za osiguranje radnika (SUZOR-a) u Z
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 12. god. do 20. god. upna je crkva svetih Filipa i Jakova trobrodna graevina sa
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hOstaci potonulog amerikog aviona B-24 Liberator-Tulsame
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 17. st. do 19. st. Crkva svetog Marina na istoimenom otoiu (nekad zvan a
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 2000 god.p.n.e. do 16 Arheoloko zona Zarana ploa nalazi se jugoistono od zas
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 6000 god.p.n.e. do 53 Na podruju arheoloke zone Krevina-Staro selo nalaze se
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hArheoloko nalazite Gradina nalazi se na poluotoku koji s is
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1300 god.p.n.e. do 50 Arheoloko nalazite, gradina piak nalazi se na obroncim
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Lokalitet se nalazi istono od Karaice, a juno od suvremen
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Lokalitet je pozicioniran zapadno uz Karaicu, a juno od su
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Nalazite se nalazi zapadno od Karaice, a juno od suvreme
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 18. st. do 19. st. Stari vinski podrum itnica u Feriancima jednokatna je go
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.krizaj@min-kulture.hr Sv. Kri Zaretje ima karakter naselja nastaloga na akropolno
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 6100. st. do 5500. st. pilja Mala peina smjetena je jugoistono od zaseoka Baz
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1618. god. Trobrodnoj crkvi sa zvonikom na preslicu nad proeljem 161
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 12. st. do 1. st. Velo straie je 298,9 m visoko uzvienje koje se nalazi sje
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 12. st. do 1. st. Na vrhu brda Sutvara (kota 184), juno od Smokvice na oto
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1914. god. Zgrada Osnovne kole Smokvica smjetena je u sredinjem
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 12. st. do 5. st. Arheoloka zona Sutulija-Mirje nalazi se na jugoistonom d
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 12. st. do 5. st. Arheoloko nalazite Sutulija i Mirje nalazi se na jugoistono
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. do 20. st. Inventar se sastoji od predmeta koji veinom pripadaju stils
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. st. Tradicijska kua nalazi se u naselju Svinica, kuni broj 94. Gr
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1914. god. do 1914. g Zgrada se nalazi u samom centru naselja, na svojevrsnom s
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. do 19. st. Inventar crkve Pohoenja Blaene Djevice Marije vrijedan je
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. Kua Bartuevi izvorno je gotika dvokatnica sagraena u p
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 16 st.p.n.e. do 17. st. Arheoloki lokalitet Tukljaa u Turnju poznat je ve dulje vri
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1852. god. do 1899. g Graditeljski sklop kojeg ine stara upravna zgrada Jamnike
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 20. st. Tradicijska kua nalazi se u naselju Repunica, Fumieva ulic
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuAsocijativni krajolik Golog otoka je memorijalna, arhitekton
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 17. st. do 18. st. U upnom uredu upe sv. Lovre u Trogiru uva se bogata zb
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 20. st. Tradicijska drvena kua, prizemnica s tavanskim prostorom,
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hKulturnopovijesna cjelina Pitve nalazi se na junim obroncim
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. do 20. st. Kurija Zdenaj smjetena je na sjevernom rubu naselja Velik
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1. st. Arheoloko nalazite Zgmajne u Sisku nalazi se sjeverozapad
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. st. Tradicijska drvena kua nalazi se u naselju Gornja Letina, ku
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trstenjak@min-kulture.hr
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 19. st. do 20. st. Stambena prizemnica smjetena je u sreditu naselja Daruv
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Glavica Mratin nalazi se u zaselku Kampu u rnovu i predst
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 20. st. Tradicijska kua nalazi se u naselju Plesmo, kuni broj 66. G
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1845. god. Mlin je smjeten u naselju, na lijevoj obali rijeke Mrenice, u
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1838. god. Tradicijska kua u Novom iu, Velikogorika 106, locirana j
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. Crkva sv. Nediljice nalazi se na groblju u gradskom predjelu
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1934. god. do 1937. g Izgradnja Ope hrvatskog zavjetnog svetita Majke Boje Lu
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1981. god. prof. dr. D Damija s Islamskim centrom u Zagrebu, Prilaz Safvet beg
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1941. god. ing. Jaromi Crkva sv. Nikole Tavelia sa upnim dvorom u zagrebakoj K
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 17. st. do 18. st. Na sjevernoj strani otoka, Mletaka uprava u Zadru oko 172
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1924. god. Graevno po Prva hrvatska tvornica ulja d.d., osnovana 1916., izgraena
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1898. god. Milan LenucDomobranska vojarna u Zagrebu, Ilica 244, izgraena je 189
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 20. st. Drago IblerIblerov sklop upravno - ambulantnih zgrada bolesnikoga o
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Lokalitet Kremenjaa nalazi se pored sela Gorjani u blizini
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. Zgrada starog Doma zdravlja nalazi se u sredinjem dijelu na
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 14. st. Crkva Blaene Djevice Marije Kod Lokve u Gologorici jedn
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 14. st. do 15. st. Crkva sv. Nikole smjetena je u drmunu juno od naselja Str
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1966. god. Vanja RadaTo je drugi po redu spomenik velikog hrvatskog kipara, slika
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 19. st. do 20. st. Graanska kua, skromnih stilskih obiljeja, sagraena je vje
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1910. god. do 1910. g Tradicijska kua obitelji Stojanovi (lokalni naziv Andrijaevi
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 19. st. do 19. st. Magazin u sreditu naselja podigla je obitelj Gaparac kraje
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1. st. Arheoloko nalazite Glaviina nalazi se na istoku Petrovog
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Arheoloki lokalitet Crni potok se nalazi na gorskom hrptu
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 19. st. do 2Inenjerski Dravna (kraljevska) ugarska eljeznica zapoinje povezivan
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Lokalitet zauzima istaknute poloaje istono i sjeveroistono
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Arheoloki lokalitet Kuita kod Velike Londice se nalazi na
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Lokalitet Marinovi Brdo Paulj se nalazi na istonoj stran
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Arheoloki lokalitet Kuita kod Velike Londice se nalazi na
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Lokalitet se nalazi na breuljkastom predjelu istono od jun
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Arheoloki lokalitet Arenda otkriven je prilikom rekognos
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Arheoloki lokalitet Gai otkriven je prilikom terenskog pr
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1509. god. Utvrda Rakitnica sagraena je na jugoistonom dijelu Crnog
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1863. god. do 1893. g Crkva sv. Spiridona (nova) u Skradinu nalazi se u centru Skra
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men14. st. Sklop nekadanjeg benediktinskog samostana sv. Katarine n
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hU pomorskoj bitci izmeu talijanske i austrougarske flote ko
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1941. god. AhitektonskReprezentativni rezidencijalni kompleks s park umom na P
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1300 god.p.n.e. do 15 Arheoloko nalazite Milovanci smjeteno je 2 km jugoist
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1300 god.p.n.e. do 15 Arheoloko nalazite Priinci - Gute smjeteno je oko 1,5
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1600 god.p.n.e. do 11 Arheoloki lokalitet Puri - Ljubanj pokraj Vrbanje nalazi s
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1900. god. do 1910. g Mlin graen kamenom kao prizemnica pravokutnog tlocrta
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 19. st. do 1Anton SempPravoslavna crkva graena je od 1836. do 1839. g. u duhu
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1854. god. do 1857. g Zgrada Stare bolnice, dananji Dom zdravlja Vinkovci, grae
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 20. st. Zgrada nekadanje Poljoprivredne zadruge Pokupsko smje
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1. st. do 15. st. U Privlaci (nedaleko Virskog mosta) na rtu Soline nalazi se a
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. U Srednjim Poljicima, na putu od Gata i Zveanja prema Bla
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. do 17. st. Plemiki izvangradski posjed pastirski stan Konec jedan je o
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 10. st. do 11. st. U Donjim Poljicima, iznad Gornje Podstrane na samom istak
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 20. st. do 3. st. Prapovijesni, gradinski arheoloki ostaci sauvani su na ire
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 35. st. do 1. st. Lokalitet predstavlja utvreno gradinsko naselje smjeteno
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1924. god. Tradicijsko gospodarstvo smjeteno je u naselju Mahovo 30
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 20. st. Povijesna zidanica nalazi se u naselju Krapje, k.br. 133, na k
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 17. st. do 19. st. Vlatkovia (Kontinov) dvor se nalazi unutar povijesne jezgre
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. st. Tradicijsko gospodarstvo smjeteno je u naselju Selie Sun
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1911. god. do 1911. g Vila Bianca secesijska je stambena graevina izgraena 191
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 20. st. Poluugraena stambeno-poslovna katnica smjetena je u sr
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 2000. god. do 750. go Prapovijesno gradinsko naselje Monte Castellier juno od R
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1000. god. do 1000. g Prapovijesno gradinsko naselje Mongrieja nalazi se juno o
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1932. god. Antun Ulri Vila Matica u Petrovoj ulici 161 u Zagrebu ostvarena je prem
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 4. st. do 18. st. Kod zaseoka Braevii nalazi se srednjovjekovna utvrda Bre
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 19. st. Kua na obiteljskom imanju u Cigleniku, k. br. 69, masivna j
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 1834. god. Kua obitelji Babi s okunicom, smjetena u Pavlovcima na
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 19. st. Visokoprizemna kua u Pavlovcima, smjetena na kunom b
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.katic@min-kulture.hr Arheoloki lokalitet Lavdir (Iverni) sa crkvom sv. Mihovila n
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 1860. god. Zgrada starog zvonika - kapelice, smjetena uz glavnu ulicu,
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 13. st. do 16. st. Arheoloko nalazite Mihalj smjeteno je oko 1.5 km sjever
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1857. god. Sjeverno od upne crkve sv. Ivana i Pavla 1857.g. sagraena
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1. st. do 18. st. Otok Barbarinac s pripadajuim hridima i okolnim podmorj
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. Crkvica sv. Andrije izgraena je na brdu Oblik. Jednostavna
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 19. god. do 20. god. Gradsko groblje u Krievcima urbanistiki je vaan akcent ob
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 4600 god.p.n.e. do 42 Arheoloko nalazite Malo Korenovo eponimni je lokalitet K
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1921. god. Hidroelektrana Zeleni Vir, u Gorskom kotaru kraj Skrada, ma
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 7. st. Vieslojni arheoloki lokalitet s ostatcima crkve sv. Teodora
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1910. god. Kameno raspelo na groblju u Cestici, na kbr. 430 k.o. Rado
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 14. st. do 15. st. Crkva sv. Ivana Evaneliste smjetena je u jugozapadnom di
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 11. st. do 14. st. Crkva sv. Bartolomeja nalazi se sjeverno od starogradske jez
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 20. st. Tradicijska kua nalazi se u naselju Plesmo, kuni broj 60. G
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1200 god.p.n.e. do 80 Na temelju sluajnih nalaza iz 1992.g. koji su upuivali na po
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1872. god. Kua kapetana Petra Marinia i Toreta na otoku Silbi, ili kako
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men4. st. do 3. st. Podmorsko arheoloko nalazite u blizini uvale Juro na otok
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 20. st. Guljara tradicijska graevina za obradu ibe, nalazi se na n
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1964. god. Vanja RaduSkulptura Dvije ene rad je akademskog kipara Vanje Rad
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1900. god. do 1901. g Jedna je od veih povijesnih graevina upanje koju gradi t
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 5300 god.p.n.e. do 43 Ovo prapovijesno nalazite otvorenog tipa je smjeteno oko
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 16. st. Ostaci brodoloma pronaeni i potvreni 2014. i 2015. godin
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 13. st. do 17. st. Na poziciji u blizini prolaza izmeu otoia Host i rta na koje
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hNa lokaciji u blizini uvale Luice na jugozapadnoj obali otok
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 9. st. do 15. st. Kulturnopovijesno mjesto Zmijin kamen nalazi se podno
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1993. god. do 2009. g Park skulptura Jakovlje smjeten je u historicistikom perivo
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 19. st. Murkovia mlin smjeten je na rijeci Novici u Mlinarskoj ul
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 18. st. Zgrada stare opine i kole u Sikirevcima,, kasnobarokna j
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. Stambeno-gospodarski kompleks Svilokos smjeten je u cen
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1962. god. Neven egvStambeno-poslovnu graevinu Lloyds Register of Shipping
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. do 20. st. Zgrada stare tvornice nalazi se na istonom rubu naselja No
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1985. god. do 2010. g Park skulptura Ratka Petria smjeten je u etvrti Petrii, na
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 17. st. do 18. st. Kapela sv. Mihovila sa sklopom kua se nalazi u zaselku Ujev
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1936. god. Hidrocentrala se nalazi u peini pokraj jezera Burget unutar
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 20. st. Kua Striegl, ujedno rodna kua sisakog akademskog umje
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. Zgrade dviju starih kola nalaze se u sredinjem dijelu nasel
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 10. st. Hrvatska se obalom i brojnim otocima istie jedinstvenom t
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1960. god. Hajrudin K Mural autora Hajrudina Kujundia, raen je 1960. g. na isto
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 20. st. Masovna grobnica (jama) Jazovka nalazi se u umi pokraj na
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 20. st. Ivan Joko KAutor prve freske Ivan Joko Kneevi (1907-1988) akademsk
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 16. st. do 18. st. Katel Rosignoli zabiljeen je na karti trogirskog podruja ko
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 18. st. Kapela Svetog Arhangela Mihaila nalazi se na blagoj uzvisin
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Hrvatski prirodoslovni muzej, jedan od najveih muzeja u H
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 14. st. do 15. st. U Selu Sveti Marko, zaselak Kulai, na zaravni iznad privatne
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 19. st. U selu Barlete, zaselku Volarica nalazi se crkva Vozdienija
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 800 god.p.n.e. do 160 Radi se o lokalitetu na kojem su prisutni arheoloki nalazi p
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Hrvatski muzej medicine i farmacije osnovan je s ciljem prik
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr upni dvor nalazi se u naselju Gora, na k..br. 474/1, Grad P
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1845. god. Grobnica obitelji pl. Kraljevia izgraena je 1845. godine na
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 20. st. Stambena tradicijska kua smjetena je u reanu, kuni br
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuMuzej Grada Crikvenice javna je ustanova koju je 2008. god
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.krizaj@min-kulture.hr Naselje Marija Bistrica smjeteno je na sjevernim padinama
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.giaconi@min-kulture.hr Ostaci parohijske crkve sv. Oca Nikolaja nalaze se u naselju.
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 18. st. do 20. st. esma Fuleina u Katel Starom izgraena je u ast posjeta
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 3. st. do 5. st. Na usponu prema brdu Sv. Katarine, istonije od dvorita sta
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 3. st. do 5. st. Vojno zapovjednitvo junog segmenta kasnoantikog obra
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuSegment obrambenog zida Claustre na lokalitetu Deuce koj
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 19. st. Crkva sv. Trojstva u Popovoj luci smjetena je na junom kra
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. do 17. st. Stambeno gospodarski kompleks Blus Dadi nalazi se na
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 12. st. do 15. st. Srednjovjekova utvrda idovina nalazi se na istaknutom
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1931. god. Zgrada Pukog otvorenog uilita smjetena je u sreditu na
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 17. st. Ostaci drvenog mlina kaikara nalaze se na rijeci Lici. Mlin j
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1951. god. Zgrada nekadanjega Zadrunog doma (Muzej Sveti Ivan Ze
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1920. god. do 1921. g Sagraena je uz ulini niz kao jedna od ivopisnijih graevin
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1873. god. Parohijska crkva sv. Oca Nikolaja je smjetena u naselju, na
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 3. st. do 5. st. Obrambeni sustav Claustra Alpium Iuliarum sagraen je tije
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1905. god. Atelijer H Stambeno-trgovaka najamna zgrada Trg bana Josipa Jelai
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1960. god. uro Zari,Od 1960. g. majstor uro Zari izrauje sve vrste tambura s
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 17. st. do 20. st. Groblje Pri Svetom Duhu smjeteno je na sjeverozapadno
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 19. st. Tradicije uzgoja lipicanaca u dravnim ergelama akovo i Lip
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 10. st. do 11. st. U Donjim Poljicima, iznad Gornje Podstrane na samom istak
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 4. st. do 16. st. Kasnoantika utvrda Lopar u Novom Vinodolskom, sauvan
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 13. st. Dananji izgled omikoga katela zadrao je samo izvorni pe
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. upna crkva sv. Ante na Zadvarju nalazi se na groblju juno
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Crkva sv. Ante opata nalazi se u Srednjim Poljicima, na putu
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1. st. do 5. st. Na poloaju Obatnice (Abatnica) u uvali epurinac u Povlja
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 20. st. Na okunici se nalaze etiri objekta: kua, tala sa sjenikom
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 12. st. do 16. st. Katel u Pazu prvi put se spominje u povijesnim izvorima u
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1920. god. Tradicijska kua smjetena je u naselju Peenica na kunom
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1. st. do 20Antoine DeMletaka utvrda Katel smjetena je na vrhu sredinjeg puls
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 20. st. Tehnoloki park (sabirna stanica) Industrije nafte Petica n
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lolic@min-kulture.hr Govor Dubravice pripada gornjosutlanskom dijalektu kajkav
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. god. do 21. god. Najstariji tragovi naseljenosti vezani su za dvije kljune tok
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. do 19. st. Crkva u Kupinovcu, posveena Rodestvu Presvete Bogorod
Vie odjela \n\r \n\r Umijee suhozidne gradnje (gradnje u suho) je umijee iz
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 14. god. do 20. god. upna crkva Uznesenja Blaene Djevice Marije u Vrbniku pr
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 20. god. Kua obitelji Kumbatovi - Landauf, smjetena u staroj jezgr
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 19. st. U najstarijem dijelu gradskog groblja nalazi se klesani kame
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 20. st. Okunica je smjetena u staroj seoskoj aglomeraciji uz spor
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1922. god. do 1922. g Mjetani Jarmine inicirali su podizanje spomenika poginulim
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1899. god. do 1900. g upna crkva sv. Martina nalazi se u sredinjem dijelu Dugog
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 2300 god.p.n.e. do 16 Arheoloko nalazite Jagnjilo nalazi se zapadno od sela Stra
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 19. st. upna crkva sv. Ivana Krstitelja u Ivanskoj smjetena je u sre
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1921. god. Ernst Got Zgrada hrvatske podrunice Wiener Bankverein izgraena j
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. do 20. st. Naselje Trstenik nalazi se u sredinjem dijelu poluotoka Pelj
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1820. god. do 2017. g Grobljanski kompleks osnovan 1820. godine izrazitog je zna
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 18. st. do 18. st. Crkva sv. Ante nalazi se na brdu Vitrenik, na 739 metara na
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 18. st. Crkva barokno klasicistikog izraza, ija je gradnja zapoel
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 1847. god. Parohijska pravoslavna crkva presvetog muenika svetog Ge
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Skupinu mlinova na rijeci Sunji ine 5 preostalih mlinova uz
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 18. st. do 21. st. Kompleks ruralnog povijesnog naselja Trki Vrh, zavjetne cr
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. Pil s likom Trpeeg Isusa (Krista Premiljevaa), smjeten uz
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1793. god. Pil Sv.Trojstva nalazi se u neposrednoj blizini upne crkve u
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. do 19. st. U crkvi sv. Klementa ouvan je inventar, koji predstavlja jedi
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1860. god. Josip Papa Pozitiv mehanikog sistema sa 6 registara i 1 manulaom dje
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 200000 god.p.n.e. do Arheoloko nalazite Velika peina nalazi se oko 10 km od Iv
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. U kanonskoj vizitaciji iz 1672. g. nalazimo podatak da je te g
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. do 18. st. Kapela u dvorcu Drakovi u Klenovniku, predstavlja u potp
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1766. god. Kameni spomenik Sv.Ivana Nepomuka nekad se nalazio u p
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. nepoznat Mali pozitiv sa 6 registara, mehanikog sistema djelo je nep
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trstenjak@min-kulture.hr Pogau zvanu LUCIAK ili LUCIN KOLA mijesi se na dan sv
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trstenjak@min-kulture.hr KOLEDO je boini kruh koji se u sklopu ostale hrane priprem
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. do 18. st. U crkvi je ouvan barokni inventar, koji ine glavni oltar sv. W
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. Mali pozitiv s 5 registara probodne mehanike bez pedala na
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. do 19. st. Inventar crkve sv. Bartola djelomino potjee iz razdoblja ob
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1844. god. Ignac PeteOrgulje iz 1844.g. djelo su varadinskog graditelja Ignaca Pe
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1749. god. Nedaleko Lepoglave, na pavlinskom posjedu u selu Purga, p
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 15. st. do 18. st. Pavlinski kompleks je smjeten uz uzdunu os dananjeg na
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 19. st. Umijee izrade Lepoglavske ipke specifino je za podruje
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1649. god. Johan GeorOrgulje potjeu iz 1649.g. i djelo su izuzetne kvalitete u izve
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. Ivan FranjoPozitiv je djelo vrsna majstora, mehanikog sustava s povla
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. do 19. st. U prostoru crkve nalaze se zidne slike Ivana Rangera te baro
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1750. god. graditelj n Veliki pozitiv srednjoeuropskog tipa, nepoznata graditelja s
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. Pravoslavna crkva sv. Oca Nikolaja okruena grobljem, smje
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1765. god. Kapela je podignuta 1765.god. izvan tadanje jezgre naselja
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 19. st. do 20. st. Pripadnici idovske opine su do 1886. svoje mrtve pokapa
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 20. st. Tvrtka RiegVee pneumatske orgulje s 15 registara, 2 manuala i pedalo
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 19. st. Vjenaonica dvorca Bathyany u Ludbregu smjetena je u
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 2006. god. Goran Petr Autor spomenika ludbreki je akademski slikar Goran Petra
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. U crkvi sv. Antuna u Selniku od inventara su ouvani: propo
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1910. god. Tvrtka RiegManje pneumatske orgulje s 8 registra, manualom i pedalo
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1800. god. Pil Sv.Florijana, smjeten u junom dijelu naselja, uz cestu N
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 20. st. Na znaaj belskih dvoraca napresudnije utjee pripadajue
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 12. st. do 18. st. Ostaci utvrde Grebengrad smjeteni su na I rubu Ivanice,
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. do 19. st. U crkvi je ouvan inventar iz doba baroka, posebno oltari sv
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. Crkva sv. Katarine sagraena je na dominantnom poloaju u
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 19. st. tvrtka Rieg Orgulje u crkvi sv. Jurija rad su brae Rieger, op. 442, s kraja
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. do 19. st. Crkva je tipina sjevernohrvatska kapela iz 14. st., sa ouvan
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 19. st. Dvorac u Seketinu smjeten je na istaknutom poloaju Vara
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. do 18. st. Crkva se spominje u 13. st., no stara crkva je do temelja sru
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1912. god. do 1914. g upna crkva sv. Ilije nalazi se u centru naselja Sv. Ilija. upa
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. do 19. st. Crkva se spominje u 13. st. a u dananjoj crkvi ostalo je ou
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 20. st. radionica Orgulje mehanikog sistema s 10 registra, 1 manualom i pe
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. do 19. st. Crkva je kasno baroknih oblika. Od orginalnog inventara ou
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. Kapela sv. Duha u emovcu smjetena je izvan naselja, okru
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1867. god. Poklonac posveen sv. Trojstvu nalazi se u emovcu, s june
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 19. st. Jednokatna stambena zgrada, podignuta u nizu na sjeverno
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1827. god. Vila Bedekovi, podignuta 1827.g., vrijedan je primjer samo
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. Palaa je kvalitetan primjer kasnobarokno-klasicistike arhit
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. do 18. st. Palaa Patai je dvokatna uglovnica,smjetena u najuem s
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. Katna graevina u Ulici Lj.Gaja 10 u Varadinu po ouvanim
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1728. god. Kameni spomenik sa skulpturom Djevice Marije Immacula
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 19. st. do 20. st. Dananje idovsko groblje formirano je tek poetkom 19.st.
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. U potezu via fossata ambiens dominira ve oko 1700. god.
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1682. god. Kameni spomenik sv. Trojstva, prikazan kao Prijestolje milo
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1805. god. Na prijelazu 18. u 19. st., na j-i uglu istonog gradskog grabi
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1688. god. Rudolf RapPozitiv potjee iz dvorca u Borlu, a datira se oko 1688. god.
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1884. god. Pravoslavna crkva sv. Georgija (ora) izgraena je 1884.g n
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1523. god. Zgrada Gradske vijenice predstavlja jedan od najznaajnijih
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. Palaa je monumentalna jednokatna uglovnica smjetena n
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. do 18. st. Meu velikim brojem palaa koje predstavljaju jedinstveno
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. do 18. st. Palaa Petkovi-Oegovi nalazi se u centru grada Varadina
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 19. st. Vila Ori predstavlja jednokatnu, soliterno postavljenu vilu
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trstenjak@min-kulture.hr Arhivsko gradivo Dravnog arhiva u Varadinu kao cjelina za
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1925. god. Gradski muzej Varadin otvoren je 1925. g., a prikuplja i pre
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1642. god. do 1656. g Kao isusovaka samostanska crkva izgraena je u vremenu
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trstenjak@min-kulture.hr Majstori mediarskog obrta na podruju sjeverozapadne Hr
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1677. god. nepoznati Orgulje se prvi put spominju 1760. g. Pokraena oktava zaje
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. tvrtka LaukGraene su polovicom 18. st. najvjerojatnije u Grazu. Novi i
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. do 19. st. Palaa zagrebakog kaptola je jednokatna uglovnica izgrae
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. Isusovaki, kasnije pavlinski sakralno-profani kompleks u Va
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. Za pil s kipom sv. Ivana Krstitelja, zna se da je jo u 17. stolje
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 20. st. Ivan Metrovi, poklonio je 1935.g. gradu Varadinu skulptu
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 12. st. do 18. st. Dananji Stari grad je plemiki dvor koji je kroz povijest bio
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trstenjak@min-kulture.hr Umijee izrade tradicijskog boinog nakita kina ouvalo se
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trstenjak@min-kulture.hr Za ukraavanje seoskih domova u adventsko razdoblje ene
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 20. st. Julije Merli Julije Merli roen je 1893. godine u Varadinu. Kao petnae
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 3000 god.p.n.e. do 90 Arheoloko nalazite Pod lipom nalazi se oko 2.5 km JI od ce
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 15. st. Kamena gotika skulptura sv. Ane, koja na rukama dri malu
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1. st. do 4. st. Javni dio rimskog naselja Aque Iasae nalazi se na najgornjoj
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. do 19. st. Crkva je podignuta na mjestu starijeg sakralnog objekta, te
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. do 1Francesco U crkvi sv. Martina ouvan je pokretni inventar, meu kojim
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1765. god. Antonius RoOrgulje su djelo poznatog austrijskog graditelja Antoniusa R
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1767. god. Pil sv. Ivana Nepomuka je podignut uz prilaznu cestu dvorc
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1855. god. Carl Hesse Openito ove orgulje ubrajaju se meu nekoliko najvrijedni
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. Unutranjost crkve sv. Antuna ukraena je tukaturama i me
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. Kapela sv. Antuna smjetena je na raskriju puteva, u centru
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. do 19. st. Dananja crkva je izgraena tridesetih godina 19. stoljea i
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trstenjak@min-kulture.hr Jurjevski obiaji na podruju sjeverozapadne Hrvatske vezan
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 13. st. do 19. st. upna crkva sv. Marka smjetena je na uzdignutom platou i
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. do 20. st. Kompleks dvorca Opeka nalazi se u dananjem naselju Mar
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. Kurija Patai smjetena je na junoj strani sredinjega vini
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1912. god. Ferdo HefeOrgulje s 12 registara, 2 manuala i pedalom rad su zagreba
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 15. st. do 17. st. Utvrda se nalazi na podruju istoimenog sela, na podruju
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1871. st. Anton imen Orgulje u Visokom iz 1871. god. djelo su poznatog zagreba
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 19. st. Ova historicistika graevina, izgraena je u samom centru
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 19. st. upna crkva Uzvienja Svetog Kria nalazi se u junom dije
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1872. god. Crkva Blaene Djevice Marije nalazi se u naselju Kriane, o
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. Crkva Uzvienja sv. Kria izgraena je sredinom 18. st. u sre
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. upna crkva sv. Martina biskupa nalazi se u sreditu naselja
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 16. st. do 18. st. U gornjem dijelu naselja povie upne crkve, na izdignutom
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 200000 god.p.n.e. do Spilja Vindija nalazi se u Rijeci Voanskoj, a od Donje Voe
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. do 19. st. Kapela sv. Benedikta smjetena je u junomu dijelu sela, na
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 13. st. do 19. st. Kapela sv. Kria podignuta je na uzvisini, u sreditu naselja,
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. Crkva sv. Martina smjetena je u sreditu naselja, juno od
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. do 19. st. Dvorac se nalazi unutar prostranog parka, juno od ceste Va
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 2. st. Arheoloko nalazite Poljanec nalazi se na podruju istoime
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1784. god. obitelj Zirz U brdovitom, vinogradarskom kraju, u naselju Banjina - lo
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. do 19. st. Crkva je smjetena u centru mjesta, na rubu gradskog parka
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. Crkva sv. Lovre nalazi se na vrhu brijega u naselju Lovrean.
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. Pil sv. Jakoba nalazi se na krianju uz cestu. Ima etverokutn
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 800 god.p.n.e. do 450 Arheoloka zona Bistriak (lokalni nazivi: Pri Gomili, Breki)
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 19. st. Pil sv. Florijana podignut je u 19.st. u znak zatite od poara
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1. st. do 3. st. Nalazite villa rustica nalazi se oko 3,5 km SZ od Jalabeta, n
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 16. st. do 19. st. Kapela sv. Wolfganga s cinktorom smjetena je na izoliranom
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. do 18. st. Crkva okruena zidanim cinktorom i oblinja upnika kurija
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. do 19. st. .crkva Sv.Bartola smjetena je zajedno s kurijom upnog dv
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1867. god. Grobljansku kapelu Sv.Tome ap. na upnom groblju dao je p
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. Kapela sv. Florijana smjetena je na prijevoju brda, na istakn
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. U blizini Kamenice, ali izvan naselja u umi, na brdu Jelenac
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 20. st. Jednostavna neogotika kapela izgraena je 1908. Proeljn
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1. st. do 4. st. Gradina Vuje Grlo nalazi se oko 1 km JZ od sela Hrastovsko
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 14. st. do 19. st. Crkva sv. Trojstva pravilno je orijentirana trobrodna graevi
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 11. st. do 16. st. Gradina Lipa - Katalena nalazi se oko 2 km I od sredita dan
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 14. st. do 16. st. Arheoloki lokalitet Gradina tuk nalazi se u istoimenoj um
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1757. god. do 1758. g Kapela sv. Katarine smjetena je u junom dijela naselja Ma
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 14. st. do 18. st. Na osami, u umi Krianiji (blizu naselja upanec) nalazi se
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 16. st. do 18. st. U neposrednoj blizini Maruevca, u alincu, nalazi se starin
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. do 19. st. Kapela Sv.Roka smjetena je na rubu naselja, na istini izme
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 16. st. do 19. st. Dvorac u Maruevcu se kao sjedite vlastelinstva ob. Vragov
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. Kapela se nalazi na krianju cesta uz put Varadin-Podrute,
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. Po svom volumenu i poloaju, najdominantnije mjesto u No
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 13. st. do 15. st. Arheoloki lokalitet Utvrda Paka nalazi se nedaleko istoimen
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 15. st. do 17. st. Arhitektonski kompleks crkve sa samostanom smjeten je n
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1867. god. Naselje Drubinec sjeverno od Petrijanca spominje se ve u
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. Pil s likom Trpeeg Isusa (Krista Premiljevaa), smjeten u p
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1832. god. Pil sv. Florijana podigli su mjetani 1832.g. u znak zatite od
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1764. god. Kip je smjeten na kamenom postamentu, na kojem se osim
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. Opinska vijenica izgraena u 2. pol. 18. st, niska je prizem
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 19. st. Zgradu stare kole dala je izgraditi god. 1868. grofica Ferdin
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. do 19. st. Grobna kapela obitelji Bombelles nalazi se u sklopu vlastelin
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 13. st. do 20. st. Crkva sv. Bartola spominje se ve 1254., no dananja grae
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 20. st. Paul Schul Dvorac Leitner nalazi se u naselju Jalkovec, JZ od Varadina.
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 13. st. Most se nalazi u sreditu naselja Jalkovec, 4 km juno od Va
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. Franjevaki kompleks ine crkva, samostan, gospodarske i p
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1701. god. do 1705. g Kapucini dolaze u grad 1699. god. te se nastanjuju izvan tad
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1767. god. Kameni spomenik sv. Ivana Nepomuka pred varadinskim S
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1909. god. Meteoroloki stup u Varadinu, smjeten uz ulicu Alojzija St
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. Crkva Sv.Vida na istoimenom trgu, van gradske povijesne jez
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 16. st. do 19. st. Kapela sv. Marije u Rukljevini spominje se od 1334. g. kao
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 14. st. Kapela v. Benedikta nalazi se na groblju, u junom dijelu na
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 19. st. Drvena tradicijska kua u Perivoju M. Ruike Strozzi broj 5,
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 19. st. Crkva sv. Franje Asikog se nalazi na junoj strani naselja Ve
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. do 1Josip WeinaRaskono opremljena upna crkva sv. Nikole u akovcu posj
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 13. st. do 19. st. Stari grad je utvreni plemiki dvorac u sreditu akovca, a
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 20. st. do 2Josip BrandOrgulje u upnoj crkvi sv. Nikole u akovcu sagradio je Josip
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1888. god. do 1888. g Pedagoka akademija, nekadanja preparandija, osnovana j
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. do 19. st. U Dekanovcu je prvotno postojala stara drvena kapelica, a d
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1971. god. Tvrtka HefeNovije orgulje iz tvrtke Heferer iz 1971. godine, opus 259, p
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1877. god. M. Krainz Kao graditelja orgulja iz kapele sv. Magdalene u Donjem Kra
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. do 20. st. Crkva i kurija ine spomeniku okosnicu centra mjesta Sv.Ju
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1888. st. Joszef AngsManje orgulje mehanikog sistema s 9 registra, 1 manualom
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. do 19. st. U sreditu naselja,na mjestu nekadanjeg kipa sv.Leonarda,
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 19. st. Svojom uzdunom osi orijentirana je smjerom zapad istok
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. U crkvi sv. Kria u Kotoribi ouvana je vrlo lijepa barokna dr
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1902. god. Tvrtka Ang Kvalitetne orgulje tvrtke Angster, bogatih zvukovnim mogu
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. do 18. st. U posjedu gotike, a sada barokizirane crkve ostala je ouva
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1750. st. Podignuta je na mjestu starije drvene crkve o. 1750.god. Ov
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1882. god. Mijo KraincZvuni potencijal kao i neki drugi detalji upuuju na pretpos
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 19. st. do 19. st. Dananja neogotika crkva Pohoda Blaene Djevice Marije s
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 15. st. do 18. st. upna crkva sv. Martina u Podturnu smjetena je u junom
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. do 19. st. U gotikoj, kasnije barokiziranoj kapeli, ostao je sauvan vri
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 19. st. Nandor Pe Orgulje su sagraene su u 19.st. od strane maarskog majst
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1906. god. 1906 Manje orgulje s devet registra,pneumatskog su sistema s je
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. do 1oltarne sli upna crkva sv. Jakoba u Prelogu posjeduje pet oltara: glavn
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1896. god. J. Angster i Vee orgulje J. Angstera iz Peuha, graene su 1896. godine
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1800. god. Poklonac Sv.Trojstva se nalazi u sreditu Pribislavca, u blizini
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 15. st. do 20. st. upna crkva Sv.Marka Evanelista nalazi se na povienom t
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trstenjak@min-kulture.hr Umijee izrade tradicijske pokladne maske pika do danas s
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1869. god. Leonhardt Neogotike orgulje djelo su mariborskog graditelja Leonhar
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trstenjak@min-kulture.hr Svetomarska mikrotoponimija svjedoi o prolosti mjesta Sv
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trstenjak@min-kulture.hr Tradicijsko umijee izrade ipke na podruju Svete Marije, n
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. Kapela sv. Margarete nalazi se u naselju Kapelak, na jedno
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 14. st. do 19. st. Kompleks pavlinskog samostana sv. Jelene izvorno je graen
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1738. st. Na malom breuljku iznad trigove stoji crkva Sv.Jeronima, k
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1850. god. Gotard SteMale orgulje s 8 registra, 1 manualom ipedalom iz 1850.god
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 19. st. Pil sv. Florijana je smjeten u zapadnom dijelu trigove, a u
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 19. st. Na istonom ulazu u trigovu nalazi se pil posveen zatitni
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1777. st. najvjerojat Orgulje iz 1777.g. nekada postavljene u jednoj od upnih cr
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trstenjak@min-kulture.hr Bednjanski govor pripada sredinjozagorskom kajkavskom d
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1812. god. Gaetano Mo L. aban prepisao je orgulje iz upne crkve mletakom grad
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1930. god. Josip BrandOrgulje su potpisano djelo graditelja Josipa Brandla iz Marib
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 15. st. do 20. st. Dvor Trakoan posjeduje vrijednu muzejsku grau iz razdo
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 14. st. do 19. st. Na visokom breuljku s perivojem usred parka-ume smjet
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1830. god. Pil sa skulpturalnom kompozicijom Pieta nalazi se na zeleno
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. do 18. st. U crkvi sv. Martina u Breznikom Humu koja se spominje ve
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1898. st. Mijo Hefer Orgulje s deset registara, jednim manualom i pedalom djelo
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1674. god. Pil u Dubravi je lociran unutar privatne parcele, uz sporednu
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. Lik sjedeeg, zamiljenog Krista na svetakom stupu u Kolar
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1891. god. S.Dobnik Orgulje u crkvi Sv. Barbare pneumatskog sistema s 10 regist
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. U unutranjosti kapele ouvan je vrijedan barokni crkveni in
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1891. god. Tvrtka HefeOrgulje tvrtke Heferer, opus 111 mehanikog sistema s 8 re
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 8 st.p.n.e. do 5 st.p.n. Arheoloka zona Pri Gomili nalazi se oko 2 km Jod Donjeg
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1796. god. Josip OtoniDananje orgulje su 1899.g. prenesene iz upne crkve u Ma
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. do 19. st. U crkvi sv. Kria u Kriovljanu, koja je jednobrodna gotika g
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1888. god. Ferdo HefeMehanike orgulje u crkvi graditelja Ferde Heferera s 1 man
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. do 19. st. U crkvi sv. Martina u Martijancu ouvan je inventar koji je n
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1889. god. Mato SchwPrema zapisu na zranici i podacima iz spomenice orgulje su
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. do 18. st. U crkvi sv. Marije Magdalene u Ivancu ouvan je vrijedan in
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trstenjak@min-kulture.hr Tradicijsko lonarstvo na podruju sjeverozapadne Hrvatske
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1774. st. Simon OtoPozitiv sa 7 registara, bez pedala, probodne mehanike, iz 17
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1842. god. Georg GotNa starijem rokoko kuitu, smjestio se manji pozitiv s 4 reg
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. do 19. st. Unutranjost crkve sv. Elizabete u Jalabetu opremljena je s
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 13. st. do 20. st. Dvorac aulovec nalazi se oko 8 km JZ od Varadina, na bre
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. Kriovljangrad je najsjeverniji dvorac Hrvatskog zagorja, nal
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 14. st. do 19. st. Crkva Sv.Martina je smjetena na istini, sa zapadne stane g
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. do 20. st. Dvorac je po.17. st. izgradila obitelj Drakovi, koja ga je po
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. do 18. st. Pavlinski kompleks je smjeten uz uzdunu os dananjeg na
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. do 1Ivan RangerNa breuljku iznad Lepoglave zvanom Gorica, na istaknutom
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 15. st. do 19. st. Crkva Sv.Jurja m. smjetena je uz raskrije u samom centru
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1749. god. Nedaleko Lepoglave, na pavlinskom posjedu u selu Purga, p
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 14. st. do 19. st. Na visokom breuljku s perivojem usred parka-ume smjet
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 20. st. Visoko prizemna stambena zgrada podignuta u nizu na isto
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1642. god. do 1656. g Kao isusovaka samostanska crkva izgraena je u vremenu
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 12. st. do 1Domenico deDananji Stari grad je plemiki dvor koji je kroz povijest bio
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 19. st. Jednokatna stambena zgrada pravokutnog tlocrta, podignu
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 16. st. Jednokatna graanskotrgovaka kua, tlocrta u obliku slov
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 16. st. Po svojoj arhitektonskoj koncepciji ova jednokatna uglovnic
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. do 18. st. Palaa Patai je dvokatna uglovnica,smjetena u najuem s
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1768. god. do 1770. g Monumentalna dvokatna palaa, izgraena u nizu na juno
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. Dvokatna masivna samostojea zgrada, gotovo kvadratnog
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 16. st. Od poetka 16. do 19. st. na dananjem su se Trgu bana Jel
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 16. st. do 19. st. Jednokatna uglovnica, smjetena na zapadnoj strani trga k.T
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1776. god. Jednokatna stambeno-poslovna kua podignuta u nizu na z
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1760. god. Samostojea i pravokutnog tlocrta, jednokatna zgrada Pavli
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1767. god. Jakov Erbe Monumentalna uglovna jednokatna palaa (sjevernim pro
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1762. god. Jednokatna ugaona palaa podignuta na zapadnoj strani Ka
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 15. st. do 18. st. Dananja upna crkva sv. Martina u Varadinskim Toplicama
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 14. st. do 18. st. U sreditu naselja nalazi se katel-dvor koji je bio u posjedu
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1707. god. do 1760. g Barokni kompleks franjevakog samostana s upnom crkvom
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 13. st. do 20. st. Stari grad je utvreni plemiki dvorac u sreditu akovca, a
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 15. st. do 18. st. upna crkva Presvetog Trojstva nalazi se na S rubu dananje
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 15. st. do 18. st. upna crkva sv. Martina nalazi se u sreditu dananjeg nase
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 14. st. do 19. st. Kompleks pavlinskog samostana sv. Jelene izvorno je graen
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1738. god. Ivan RangerNa malom breuljku iznad trigove stoji crkva Sv.Jeronima, k
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. U blizini upne crkve u Bednji, s njene zapadne strane nalaz
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 16. st. do 19. st. Crkva je smjetena je na povienom platou, iznad rastresito
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. do 19. st. Iznad sela Hum u umi, na obronku Ravne Gore, smjetena
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. Dvorac Donja Bela,kojeg je izgradila obitelj Erddy,lociran je
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 16. st. do 18. st. U dolini Bednje, ispod sjevernih obronaka Ivanice nalazi se
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 16. st. do 19. st. Crkva sv. Marije Magdalene u Bisagu prvi se put spominje 1
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1910. god. Blizu slovenske granice, u mjestu Cvetlin, nalazi se historicis
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1726. god. do 1914. g Crkva je smjetena uz cestu, juno od kompleksa dvorca vel
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. do 19. st. Crkva je smjetena u centru naselja, na neto povienom i u
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. do 18. st. Kapela je smjetena na osami i izvan naselja, na grebenu br
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 15. st. Kapela Sv.Duha s grobljem iznad sela Prigorca pod Ivanicom
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. Izdignuta iznad glavne ceste, na povienom platou nalazi se
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 12. st. do 19. st. Jednobrodna, barokizirana gotika crkva sv. Trojstva smjete
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1703. god. Crkva Uznesenja Blaene Djevice Marije nalazi se na povie
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 15. st. do 19. st. Crkva sv. Lovre nalazi se u sreditu dananjeg naselja Cirkov
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 19. st. Klasicistika kapela sv. Jakova u ukovcu spominje se od 186
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. do 19. st. Dananja crkva sv. Magdalene podignuta je sredinom 18.st.
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1760. god. Mihovil Ivanupna crkva sv. Roka nalazi se u sreditu dananjeg naselja
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 15. st. do 18. st. Arhitektonski sklop crkve Sv. Vida i upnog dvora nalazi se u
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1793. god. Poklonac je smjeten uz glavnu cestu, zapadno od crkve sv.
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. Dananja upna crkva sv. Katarine izgraena je potkraj 17. s
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1768. god. To je najvea meimurska crkva. Longitudinalnog je tlocrta,
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. Crkva se nalazi na istaknutu poloaju, vidljiva izdaleka. Izgra
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. do 20. st. Dananja upna crkva Poroenja Marijinog u Maloj Subotic
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1758. st. do 1761. st. upna crkva sv. Jakova nalazi se u sreditu dananjeg grada
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1850. god. do 1870. g Neogotiki dvorac obitelji Feteti nalazi se na povienom t
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1789. god. Crkva je na mjestu starije izgraena 1789. Unutranjost je p
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. Kapela sv. Kria nalazi se neto sjevernije od samog naselja
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 14. st. do 18. st. upna crkva sv. Marije Magdalene nalazi se u sreditu dana
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 19. st. Na bivem dobru Fetetia u trukovcu ouvala se zgrada m
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1874. god. Zgrada stare kole nalazi se u sreditu dananjeg naselja Vra
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 15. st. Srednjovjekovna sakralna crkva Svih Svetih jednobrodna je
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 15. st. do 19. st. Crkva sv. Marije Magdalene nalazi se u sreditu naselja Gor
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 16. st. Srednjovjekovna se kula nalazi na uzdignutom platou u sred
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 14. st. do 19. st. Kapela sv. Jakova u sreditu je naselja, na maloj istini, s gro
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 14. st. do 18. st. Dvorac Bathyany nalazi se na sjevernomu dijelu povijesne
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. Crkva Sv. Tri Kralja je izgraena u 2. pol. 18. st. na mjestu st
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 16. st. do 19. st. Barokno-klasicistiki dvorac obitelji Drakovi, zajedno s dvo
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 20. st. koncepcija Gradsko groblje je smjeteno van povijesne jezgre, u zapadn
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 14. st. do 18. st. Kapela sv. Klementa nalazi se u sreditu naselja Kelemen, na
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. do 19. st. Crkva sv. Elizabete nalazi se na maloj uzvisini usred naselja J
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. Danas je ouvano samo istono krilo nekad izuzetno bogato
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. upna crkva sv. Barbare u Natkriovljanu, opina Cestica, na
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 19. st. Crkva sv. Vida, kasnobaroknih znaajki, sagraena je poet
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 19. st. Dvorac Jordis Lohausen izgraen je u 1. pol. 19. st. u sred
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. Pil s likom Trpeeg Isusa (Krista Premiljevaa) sa reljefom s
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. Pranger, tzv sramotni stup, upotrebljavao se kao kamena
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. Barokni zdenac s kipom sv. Ivana Nepomuka smjeten je u c
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. Pil sv. Benedikta nalazi se na obronku ispod Slatnjaka u blizi
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 13. st. do 17. st. upna crkva i kurija upnog dvora smjeteni su u sredinjem
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. Urulinska crkva Roenja Isusova graena je od 1722. do 17
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. Crkva je podignuta u sjevernom predgrau, uz staru grads
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. Crkva je smjetena u samom sreditu grada, na Trgu slobod
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 1616. god. Dvorac u Krkancu su 1616. sagradili Stjepan Patai i njego
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 14. st. do 19. st. Crkva sv. Petra nalazi se u sreditu Petrijanca, oko 10 km SZ
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 20. st. Mlin obitelji Vidovi nalazi se izvan naselja, uz rijeku Plitvicu
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 13. st. do 20. st. U srednjem vijeku 13. st. spominje se utvrda obitelji Chak p
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 12. st. Povijesna jezgra grada nastala je u ranom srednjem vijeku,
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trstenjak@min-kulture.hr Podruje dananjeg grada Varadinske Toplice bilo je naselj
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. do 18. st. U crkvi je ouvan kvalitetan inventar iz doba baroka, posebn
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 19. st. U dvorcu je ouvan vrijedan stilski namjetaj s kraja 19. stol
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. do 18. st. Crkva sv. Ivana predstavlja cjelovitu i vrijednu baroknu cjelin
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. do 18. st. Crkva sv. Jurja u Purgi Lepoglavskoj predstavlja ouvanu bar
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. do 19. st. U prostoru upnog dvora u Lepoglavi nalaze se predmeti iz
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. do 1Stjepan SevOd baroknog inventara u upnoj crkvi Presvetog Trojstva u L
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. U orginalnom prostoru crkve sv. Florijana u Varadinu, koja
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 16. st. do 1Ivan Adam U prostoru Franjevakog samostana u Varadinu, sauvan j
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. do 19. st. U prostoru Kapucinskog samostana u Varadinu sauvana j
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. do 20. st. Urulinska crkva i samostan posjeduju vrijednu skupinu crk
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 17. st. do 18. st. U prostoru crkve sv. Vida u Varadinu, sauvan je barokni cr
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 16. st. Slika " Madona", ulje na drvu, 16. st., prikazuje polufiguru m
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 18. st. Raspelo od polikromiranog i pozlaenog drva, predstavlja k
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trstenjak@min-kulture.hr Dio etnografske zbirke Muzeja Varadinskih toplica smjeten
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trstenjak@min-kulture.hr Zaviajni muzej Varadinske Toplice, osnovan je 1937. g., a p
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1750. god. Mali pozitiv sagraen 1750. g. mehanikog sustava s povla
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.krizaj@min-kulture.hr Kapela sv. Antuna Padovanskog smjetena je u neposredno
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 19. st. Barokno-klasicistika jednobrodna crkva smjetena je uz gla
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1839. god. M. Jeremit Orgulje iz 1839. g. pripisuju se domaem graditelju M. Jerem
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 18. st. do 19. st. Dvorac Lovrean, nedaleko istoimenog naselja u opini Zlat
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 18. st. Crkva Svetog Jurja na Svetojurskom Vrhu okruenom zaseoc
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 15. st. do 18. st. Jednobrodna upna crkva Bezgrenog Zaea Blaene Djevi
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.krizaj@min-kultuMijo HefereNajvee su djelo Mije Heferera. Tijekom vremena doivjele
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 14. st. do 1obnovio 1 Graditeljski sklop hodoasnike upne crkve Majke Boje Bi
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1971. god. kipar Antu Spomenik Seljakoj buni i Matiji Gupcu nalazi se u perivoju
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1853. god. Jednobrodna upna crkva svetog Leopolda Mandia smjete
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 18. st. do 20. st. upna crkva Uznesenja Blaene Djevice Marije iz 18. st nala
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1730. god. Jednobrodnu kapelu sa etverokutnim svetitem iza kojeg je
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 17. st. Kapela se nalazi na groblju, na breuljku iznad naselja Pera
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 14. st. do 18. st. Na teko pristupanoj uzvisini nad selom, nalazi se jednobro
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 18. st. Crkva sv. Benedikta u Petrovskom sagraena je sredinom 18
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 15. st. do 19. st. Pravilno orijentirana upna crkva smjetena je na uzvisini u
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 18. st. do 1obnova Jednobrodna crkva s pravokutnim, poligonalno zakljuenim
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 14. st. do 21. st. Ruralno naselje Lui Breg, zaselak Podgorja Bistrikog, smje
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 17. st. do 19. st. Jednobrodna, svetita oblika poloenog pravokutnika, zidan
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1883. god. orguljar MiOrgulje sa 7 registara, 1 manualom i pedalom jedan su od r
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1834. god. Franjo FochMehanike orgulje sa 40 registara, tri manuala i jednim ped
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 18. st. do 19. st. Crkva je smjetena na brijegu i orijentirana u smjeru sjever-
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1892. god. graena prLjekarna je smjetena u samom sreditu Pregrade, a osnova
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 15. st. do 21. st. Smjeten u SZ dijelu Hrvatske, grad Pregrada formira se jo
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1841. god. do 1843. g Jednobrodna kasnobarokno-klasicistika graevina sa zvoni
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 18. st. do 19. st. Kuriju je krajem 18. ili poetkom 19. st. podigla obitelj Jela
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1935. god. graditelj O Spomenik "Lijepoj naoj", podignut 1935. g. u ast stogodi
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 17. st. do 1obnovitelj Kapela sv. Fabijana i Sebastijana smjetena na je na vrhu br
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1766. god. Simon Otoni Gradi ih najvjerojatnije 1766. god. Simon Otoni iz Maribor
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.krizaj@min-kulture.hr Pravilno orijentirana crkva Svetog Mihaela nalazi se u nasel
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 18. st. Jednobrodna graevina kasnobaroknih stilskih karakteristik
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1814. god. K. H. Veste Termalni sklop smjeten u sreditu Stubikih Toplica, izme
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 16. st. do 18. st. Crkva Majke Boje alosne nalazi se na dominantnom polo
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 17. st. do 19. st. Jednobrodna, kasnobarokna crkvica sv. Kria smjetena je n
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 15. st. do 19. st. upna crkva smjetena je na zapadnoj strani trga u Svetom
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.krizaj@min-kulture.hr Etnografska zbirka obitelji Jamenica i udruge Zvirek, smje
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 19. st. obnova Crkva sv. Mateja nalazi se na povienom, podzidanom plato
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 18. st. do 19. st. Crkva je smjetena u sreditu naselja, na sjecitu putova. Tl
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1761. god. Antun Roe Orgulje u crkvi na Trkom Vrhu do danas su dobro sauvane
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 18. st. do 1Herman BolKapela sv. Roka jednostavno je koncipirana graevina koju
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1721. god. Crkva iz 1721. g. nalazi se uz mjesno groblje, na vrhu breul
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 14. st. do 19. st. upna crkva nalazi se u sreditu mjesta, podno brijega na ko
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 19. st. Rodna kua istaknutog hrvatskog knjievnika Janka Leskova
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 17. st. Tlocrtnu osnovu upne crkve sv. Tri Kralja ine pravokutna la
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 19. st. Orgulje (pozitiv) mehanikog sistema s 8 registara, bez peda
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 17. st. do 19. st. Jednobrodna crkva sv. Benedikta smjetena je na platou bri
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1876. god. upna crkva nalazi se na povienom poloaju iznad ceste us
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 18. st. do 19. st. upna crkva Pohoenja Djevice Marije, smjetena je na vrh
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1740. god. Kameni pil posveen sv. Trojstvu nalazi se na osami u polju
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1890. god. AleksandarDvorac Kulmer smjeten je u naselju Braak pored Zaboka.
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 18. st. Dvorac Gredice smjeten je na padini breuljka, ispred ulaza
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1782. god. do 1827. g upna crkva je jednobrodna je graevina s uim i niim sveti
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 19. st. Katnica pravokutnog oblika, zgrada Stare kole nalazi se n
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 18. st. Kurija Poklek u Zagorskim Selima je jednokatnica pravokutn
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 15. st. do 19. st. upna crkva Uznesenja Blaene Djevice Marije u naselju Za
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 17. st. do 18. st. Crkva sv. Ane u Zavrju Zaretskom smjetena je na povien
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1870. god. Slobodnostojea katnica upnog dvora u Zlataru smjetena
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 18. st. Jednokatnica pravokutnog tlocrta s etveroslivnim krovom,
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1910. god. Sokolski dom u Zlataru sagraen je 1910. g. zahvaljujui don
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 17. god. doobnova Dananja crkva rezultat je dviju pregradnji starije crkve iz 17
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1720. god. Prostor je uzdunim nosivim zidom podijeljen na est prosto
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 19. st. do 20. st. Jezgru graditeljskog sklopa nekadanje tvornice Zagorka,
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 18. st. Jednokatna kurija upnog dvora smjetena je jugoistono o
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 17. st. Pravilno orijentirana, jednobrodna crkva sv. Martina, smjet
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1795. god. Dvorac je sagraen 1795. g. na povienom poloaju SI od Zl
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 17. st. Pravilno orijentirana, jednobrodna kapela sv. Stjepana Kralj
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 19. st. Jednobrodna, pravilno orijentirana, neoromanika crkva sv.
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 10. st. do 20. st. Muzejska graa Dvora Veliki Tabor organizirana je u pet (5)
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1645. god. U Domovcu na raskriju puteva nalazi se kameni pil posvee
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1829. god. Gothard S Pozitiv s 5 registara iz 1829. g. djelo je varadinskog graditel
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 15. st. Trobrodna crkva smjetena u centru naselja, pravilno orijen
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.krizaj@min-kulture.hr Crkva Svete Marije Snjene smjetena na breuljku iznad se
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1939. god. Stjepan Po upna crkva sv. Jurja smjetena je u sreditu naselja na pov
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 15. st. do 19. st. Jednobrodna crkva smjetena na platou brijega sagraena j
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 18. st. do 2obnova 193Crkva sv. Jurja prvi puta se spominje 1209., a upa od 1334.
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 19. st. Objekt tradicijske arhitekture, drvena prizemnica s ukopani
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 2004. god. Mladen MikSpomen-park pilotu Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, stoer
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1858. god. upna crkva sv. Ivana Krstitelja jednobrodna je graevina sm
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 16. st. do 19. st. Pravilno orijentirana kamena kapela sv. Benedikta sagraen
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1787. god. Antun ScholPozitiv iz crkve sv. Petra u Gotalovcu datira iz 1787. god. i po
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 15. st. do 18. st. Crkva sv. Petra dominira na izdvojenom breuljku, udaljenom
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 17. st. do 19. st. Jednobrodna, ranobarokna crkva sv. Antuna Padovanskog s
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 19. st. Objekt tradicijske arhitekture, drvena stambena katnica, sm
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 14. st. do 1slikarska r upna crkve sv. Nikole zaprema dominantan poloaj na pov
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1779. god. graditelj or Orgulje u Hraini gradio je 1779. g. Simon Otoni. Vrstan, d
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 14. st. do 20. st. Naselje je smjeteno na breuljkastom terenu krajnjeg SI dij
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 19. st. Prizemnica pravokutnog tlocrta, kurija Beloevi smjetena
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1899. god. Crkva sv. Antuna nalazi se na brdu u selu Hrak Breg, udalje
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 16. st. do 19. st. Crkva sv. Marije Magdalene nalazi se u sreditu naselja na b
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 17. st. do 18. st. Pravilno orijentirana jednobrodna kapela smjetena je na b
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1763. god. Kaspar MitOrgulje (pozitiv) imaju est registara, mehaniki sistem na p
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.krizaj@min-kulture.hr Humski govor jedan je od najzanimljivijih, najsloenijih i naj
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 19. st. Zidana katnica smjetena je na parceli paralelnoj s lokalnom
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.krizaj@min-kulture.hr Kurija Fabijanec-Horvat sagraena je 1882. godine. S june,
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 15. st. do 18. st. Jednobrodna crkva Svetog Ivana Evaneliste nalazi se na br
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 17. st. Crkva sv. Jurja je jednobrodna graevina s polukrunim, izva
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 19. st. oslikao sve Crkva je sagraena je 1866. god. na zaravnjenom platou brd
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 13. st. do 17. st. Utvrda Cesargrad nalazi se najistaknutijem hrptu Cesargrad
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1742. god. Jednobrodna, pravilno orijentirana crkva smjetena na brije
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 17. st. do 1Valentin MeCrkvu i samostan podigli su u razdoblju od 1630.-1655. grof
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.krizaj@min-kulture.hr Muzejska graa Galerije Antuna Augustinia organizirana j
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 19. st. Jednokatna uglovnica nastala je u 19. st. spajanjem dviju pa
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 13. st. do 15. st. Arheoloko nalazite - utvrda Plemiki grad Vrbovec, nala
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 16. st. Prvi spomen kapele datira u 1334., a dananja je izgraena
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 17. st. Crkva je smjetena na brijegu. Prvi put se spominje u vizitac
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1828. god. Gothard S Pozitiv sa 6 registara, bez pedala djelo je varadinskog gradi
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 17. st. Jednobrodna, pravilno orijentirana crkva podignuta je na m
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 15. st. Stari grad (Katel Konjskih) u Konjini nalazi se u movarno
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1729. god. do 1732. g Jednobordna barokna upna crkva sv. Dominika nalazi se na
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 18. st. do 19. st. Dananja jednobrodna, kasnobaroknoklasicistika graevi
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1833. god. Paul Pump Orgulje je izradio zagrebaki graditelj Paul Pumpp 1833. god
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1848. god. Pavle Pumpp Mehanike orgulje s 10 registara, 1 manualnom i pedalom 4
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1836. god. Jednobrodna, pravilno orijentirana upna crkva Presvetog T
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 30000 god.p.n.e. Arheoloko nalazite "Hunjakovo" s parkom krapinskog pra
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.krizaj@min-kulture.hr trukli su na prostorima Hrvatskog zagorja poznati kao posl
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.krizaj@min-kulture.hr Iako je toan poetak izrade drvenih igraaka na ovim prost
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.krizaj@min-kulture.hr Izrada jaslica na prostorima sjeverne Hrvatske sadri eleme
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.krizaj@min-kulture.hr Osnovna kola Ljudevita Gaja, Trg Stjepana Radia 1, nala
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.krizaj@min-kulture.hr Muzej krapinskih neandertalaca svojom arhitekturom i post
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1976. god. do 1982. g Park skulptura u umi Josipovac, neposredno uz nalazite p
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 19. st. J. Brandl Orgulje s 10 registara, 1 manualnom i pedalom tvrtke Josip
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1860. god. Leonhard EOrgulje je 1860. izradio Leonhard Ebner iz Maribora. Mehan
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1829. god. Josip Lebe Crkva je smjetena u starom sreditu naselja na uzvisini. Sag
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1874. god. Kapela Svete Marije Magdalene nalazi se na brdu Strmec, is
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 19. st. Pravilno orijentirana kasnobarokna crkva sv. Petra smjeten
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.krizaj@min-kulture.hr Muzejska graa Muzeja Staro selo u Kumrovcu, sveukupn
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 15. st. Kapela sv. Marije Magdalene smjetena je na osamljenom m
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1644. god. Jednobrodna crkva sv. Ivana Krstitelja nalazi se na povieno
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 17. st. do 19. st. upna crkva sv. Andrije nalazi se na vrhu maloga breuljka u
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1699. god. do 1703. g Barokna jednobrodna graevina sa zvonikom uz glavno pro
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1905. god. Crkva sv. Jurja smjetena je neposredno uz glavnu cestu u n
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 18. st. Kapela sv. Filipa i Jakova istie se svojim slikovitom smjetaj
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 17. st. do 19. st. Visokoprizemna uglovnica L tlocrta graena je poetkom 17
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 19. st. Ugraena jednokatnica tlocrta u obliku slova "L" orijentiran
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 19. st. Ugaona jednokatnica u obliku slova L zapadnim proeljem o
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 19. st. Ugraena jednokatnica pravokutnog tlocrta, sagraena po
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 17. st. do 19. st. Trokrilni dvorac s unutarnjim dvoritem dala je sagraditi obi
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 15. st. do 19. st. Jednokatnica pravokutnog tlocrta. Neki gotiki elementi (ka
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 19. st. do 20. st. Dvorac Mihanovi nalazi se na povienom poloaju nedalek
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 19. st. Kurija Klokovec okruena perivojem smjetena je na brijegu
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 16. st. Jednokatna graevina, Dvorac Kulmer (Popovec) smjetena
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1820. god. Juraj Eitherupna kurija sagraena je u sreditu Donje Stubice prema p
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1901. god. Zgrada ljekarne smjetena je u samom sreditu Donje Stubi
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 18. st. U dolini rijeke Krapine, na pola puta izmeu Bedekovine i Z
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 18. st. do 19. st. U izvorima Trnovec se prvi put spominje 1588. godine, no d
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1750. god. arhitekt Na breuljku usred parka smjeten je jednokatni barokni dv
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1780. god. Jednokatna graevina pravokutnog tlocrta, natkrivena dvos
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 18. st. Dvokatni dvorac, dominantno smjeten na istonoj strani tr
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.krizaj@min-kulture.hr Dala ga je sagraditi obitelj Patai oko 1740. g. Dvorac je tlo
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.krizaj@min-kulture.hr Dvorac Lobor smjeten je izvan istoimenog naselja u nizini,
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.krizaj@min-kulture.hr Dvorac je smjeten na padini breuljka uz zagorsku cestu izm
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.krizaj@min-kulture.hr Sagradili su ga Keglevii na prijelazu iz 16. u 17. st., u vrijem
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1902. god. Josip Vanc Trobrodna, neogotika crkva s istaknutim bonim kapelama
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 14. st. Jednobrodna crkva sv. Jurja, pravilne orijentacije, nalazi se n
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1756. god. Na uzvisini iznad mjesta Samci (op .Gornja Stubica), obitel
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 18. st. Drvena jednokatna kurija karievo smjetena je na padini
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 18. st. do 19. st. Crkva je smjetena nedaleko od sredita naselja u udolini. P
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 15. st. do 18. st. Srednjovjekovna barokizirana jednobrodna crkva sv. Jakova
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 14. st. Pravilno orijentirana crkva smjetena u naselju, prvi put se
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 18. st. Smjeten je na padini breuljka istono od ceste Zagreb P
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 14. st. do 18. st. Smjetena na vrhu brijega, izvan naselja Gorjani Sutinski, na
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.krizaj@min-kulture.hr Dvorac Velika Horvatska smjeten je na breuljku sjeverno o
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 18. st. do 19. st. Najvea crkva u Hrvatskom zagorju, nalazi se na trgu u sred
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 16. st. do 20. st. Dvorac Miljana, smjeten je na padini breuljka istono od r
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 18. st. do 19. st. upna crkva sv. Katarine, dovrena u 19. st., nalazi se na po
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.krizaj@min-kultuJosip Javor Crkva Majke Boje Jeruzalemske s reprezentativnim cinktoro
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1870. god. Crkva Svetog Antuna nalazi se na platou brijega, iznad nase
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 18. st. Dvorac Razvor, smjeten je na kosini brijega u naselju Razvo
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1786. god. Klasicistiki pravokutni dvorac smjeten je nedaleko od Mar
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1780. god. Trokrilni dvorac U- tlocrta, okruen prostranim parkom, n
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 17. st. do 19. st. Barokno-klasicistika crkva Majke Boje Snjene u Risvici, op
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 19. st. Majur je smjeten sjeverno uz cestu Donja Stubica Stubi
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 18. st. Dvorac Donje Oroslavje zajedno s perivojem kojim je okrue
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1778. god. do 1829. g Katnica upnog dvora, pravokutnog tlocrta, smjetena je na
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1901. god. Josip VrancPravilno orijentirana neogotika graevina sagraena je od
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 15. st. do 19. st. Dvorac Mali Tabor smjeten je na rubu naselja Prilin, na pa
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 17. st. do 1oslikao sv Barokizirana jednobrodna crkva krinog tlocrta nalazi se na
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 18. st. Kapela se na tom mjestu spominje jo 1334. g., a dananji i
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 16. st. Kulturno-povijesna cjelina Veliki Tabor obuhvaa plato nevi
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1644. god. do 1657. g Barokna crkva sv. Katarine jednobrodna je graevina s pobo
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 18. st. upni dvor sagraen je u drugoj polovini 18. st. na uzvisini u
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 16. st. Utvrda Milen ili Milengrad nalazi se na junim obroncima Iv
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 16. st. Ostaci kasnogotike barokizirane kapele sv. Tri kralja nalaze
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 13. st. do 18. st. Ostaci utvrenog grada nalaze se sjeveroistono od rjeice
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 14. st. do 18. st. Pravilno orijentirana upna crkva sv. Marije Snjene nalazi s
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 14. st. do 18. st. Crkva Marija Gorska nedaleko Lobora je jednobrodna longit
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 17. st. Erddy, Sig Kompleks franjevakog samostana i crkve Navjetenja Blae
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.krizaj@min-kulture.hr Zgrada najreprezentativnijeg proelja u sreditu grada Krapi
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 19. st. Stambeno-poslovna zgrada u Rendievoj ulici slobodnostoje
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1603. god. Ruevni dvorac Novi Dvori Klanjeki s pripadajuim gospo
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 19. st. do 20. st. Spomen-groblje u Klanjcu, nekad staro klanjeko groblje, da
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.krizaj@min-kulture.hr Grobljanska kapela Kristova Raspea nalazi se na mjesnom
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 18. st. do 19. st. Zgrade na adresi Magistratska 12-14 dio su nekadanjeg sta
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 1860. god. Kuu je 1860. g. sagradio Martin Broz, kao zadrunu dvoobi
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.krizaj@min-kulture.hr Kumrovec se smjestio u sutlanskoj dolini, uz stari seoski put
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 12. st. Krapina se smjestila u uskoj kotlini uz potok Krapinicu, na p
KonzervatorMagistrat 049/ 371- lana.kriza 14. st. do 20. st. Na junoj strani Medvednice, u nizini izmeu potoka Toplice
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 2. st. do 11. st. Arheoloko nalazite "Crkvine" nalazi se na zapadnom dijel
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 2000 god.p.n.e. do 15 Arheoloka zona Crljivica nalazi se u Cisti Velikoj, uz samu m
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.alduk@min-kulture.hr Zaviajni muzej u Imotskom obuhvaa slijedee zbirke: Num
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 19. st. do 20. st. Zaseok Medvidovii nalazi se na uzvisini Podi, pripada selu
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 15. st. do 16. st. Arheoloko nalazite "Kod Pezinih kua" nalazi se u junom
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 18. st. do 19. st. Sklop Budimli smjeten je na istonom kraju zaseoka Budim
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 15. st. do 16. st. Arheoloko nalazite "Mramori" nalazi se u istonom dijelu
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 19. st. do 20. st. Etnografska zbirka O u Lovreu sadri pet stotina i pet etno
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 15. st. do 18. st. upna crkva sv. Luke na Kamenmostu jednobrodna je grae
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 19. st. do 20. st. Sklop kua Domljan nalazi se u naselju Poljica, zaseoku Dom
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 5. st. do 18. st. Arheoloko nalazite "Opaac" nalazi se u plodnom Imotsko
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 14. st. do 17. st. Srednjovjekovna tvrava Badnjevice nastala je na vie razin
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 15. st. Srednjovjekovna tvrava nalazi se na uzvienju u sredinjem
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 15. st. do 19. st. Arheoloko nalazite Greblje-Grebnik nalazi se uz lokalnu pr
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 18. st. do 19. st. Crkva svetog Ante Padovanskog u Dragljanima jednobrodna
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 18. st. do 20. st. Inventar crkve svetog Ante Padovanskog u Dragljanima obu
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 18. st. Crkva Svih Svetih u Kljenku jednobrodna je graevina s kvad
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 17. st. do 18. st. Crkva sv. Jure u Kokoriima jednobrodna je graevina, pravo
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 18. st. do 20. st. Zaselak Katii nalazi se u sredinjem dijelu sela Kozice, juno
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 18. st. do 20. st. Ruralna cjelina Godinj oko koje se prostiru plodna polja sast
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 15. st. do 18. st. Crkva sv. Ivana u Stilji jednobrodna je graevina s naknadno
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 1921. god. iril Metodupna crkva Navjetenja Blaene Djevice Marije u Vrgorcu i
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 19. st. Gradski park u Vrgorcu zapoet je s gradnjom krajem 19. sto
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 19. st. Viviani LuigSlika "Sv. Katarine Muenice" iz upne crkve Navjetenja BD
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 1863. god. Crkva sv. Stipana u Rastovcu jednobrodna je graevina, pra
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 15. st. do 17. st. Crkva Svetog Kria u Donjem Rastovcu sagraena je 1612. g
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 18. st. do 20. st. Inventar sakralnih predmeta iz crkve sv. Kria obuhvaa sed
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 17. st. Crkva Svih Svetih u Zagvozdu jednobrodna je graevina, ma
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 17. st. Crkva Velike Gospe stara je upna crkva mjesta Zagvozd. Sag
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 17. st. do 18. st. Istono od crkve Velike Gospe u Zagvozdu nalaze se djelom
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 18. st. do 19. st. Kua Mrkonji smjetena u zaseoku Mrkonjii u Zmijavcima
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 19. st. do 20. st. Padia mlinica nalazi se na rijeci Vrljici nizvodno od Kamenm
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 18. st. do 20. st. Zaseok od nekoliko obiteljskih sklopova (prizemnica i katnic
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 5. st. do 7. st. Starokranska bazilika na Crkvini u Zmijavcima trobrodnog
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 2000 god.p.n.e. do 75 Gradina Vitrenik nalazi se juno od centra Ciste Velike, na 6
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 18. st. Sklop Vuleti nalazi se u selu Dobranje na zapadu Imotske k
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 1740. god. Crkva svetog Ivana Krstitelja je stara upna crkva sela Dobra
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 18. st. Vuletia staje u Dobranjama karakteristina su naseobinska
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 1747. god. Crkva svetog Ante Padovanskog stara je upna crkva sela Sv
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 1882. god. upna crkva sv. Roka u Vinjanima Gornjim jednobrodna je g
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 2000 god.p.n.e. Na istonom rubu Crvenog jezera smjestila se jedna od najv
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.alduk@min-kulture.hr Ganga s podruja Imotske i Vrgorake krajine intergralni je d
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 19. st. do 20. st. Graevinski sklop Reije duhana ili Dogane nalazi se u jugoi
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 19. st. Kompleks se sastoji od tri kue izrazitih stilskih figura, smje
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 19. st. do 20. st. Kua Benzon u Imotskom obukana je dvokatnica, izrazitih s
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 18. st. do 20. st. Stambeno gospodarski sklop Mlinica na Perinui kojeg ine
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 17. st. Rodna kua Tina Ujevia, nazivana jo i Kula Dizdarevia ili K
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 17. st. Kula bega Cukarinovia ili Fratarska kula, nekada je bila vlas
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 17. st. do 19. st. Muminova kula izgraena je kao slobodnostojea zgrada, kv
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 17. st. Stambeno-obrambeni sklop Elezove kue u Vrgorcu sastoji s
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 17. st. Pakerova kula, odnosno Raosova kula, kako se jo naziva, iz
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 15. st. do 19. st. Utvrda Gradina nalazi se na vrhu brda Motokita, sjeverno
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 17. st. Na otoiu Manastir pod sjevernim liticama jezera Prolo
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 18. st. upna crkva Poroenja Blaene Djevice Marije u Zavojanim
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 18. st. Crkva Uznesenja Blaene Djevice Marije stara je upna crkv
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 18. st. do 19. st. Most na Suvaji u Prolocu ili Karalipeov most graen je s e
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 19. st. iril Metodupna crkva sv. Mihovila u Prolocu trobrodna je graevina
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 18. st. do 19. st. Mlinica Markiua nalazi se na desnoj obali rijeke Vrljike zap
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 18. st. do 20. st. Dananja upna crkva sv. Frane sagraena je u drugoj polov
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 19. st. do 20. st. ogia mlinica nalazi se na rijeci Vrljici nizvodno od Kamenm
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 10. st. do 18. st. Tvrava Topana nalazi se iznad Imotskog, na strmim liticam
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 19. st. do 20. st. Petrovia mlinica nalazi se dva, tri kilometra nizvodno od Ka
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 10. st. do 21. st. Nad Imotskim poljem, pod tvravom Topanom, na obroncim
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 13. st. do 20. st. Ruralna cjelina Vrgorca smjestila se na junim padinama, od
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 2. st. do 4. st. Na nalazitu Borak u Vinjanima Gornjim nalaze se ruevni o
Konzervato A. Starev 021/ 851- ivan.aldu 2000 god.p.n.e. do 15 Arheoloko nalazite Zelena glavica nalazi se na uzvisini jug
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. do 19. st. Slobodnostojea jednokatnica, zakljuena dvostrenim krov
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. do 19. st. Slobodnostojea jednokatnica zakljuena dvostrenim krov
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. Poluotvorena jednokatnica tlocrtno u obliku slova L orijenti
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. Zgrada na sjevernoj strani Zrinskog trga, poznata kao Pivni
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 19. st. Adam uvi Vee orgulje sa 17 registara, 2 manuala i pedalom, djelo su
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 16. st. Koprivnika utvrda bila je jedna od vanijih u obrani od Tura
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1875. god. Slavko LwZgrada sinagoge u Koprivnici nalazi se u Svilarskoj ulici. Prav
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pezelj@min-kulture.hr Umijee sviranja i izrada gajdi i duda u istonoj i sredinjoj H
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1913. god. Zgrada eljeznikog kolodvora u Koprivnici smjetena u Kolo
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 19. st. J. V. Kartis idovsko groblje poelo se formirati 1851. godine, u vrijeme
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1836. god. Sagraena je 1836. godine, dok su radovi obnove vreni 19
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. Jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta s poligonalno z
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1790. god. do 1805. g Gradnja upne crkve sv. Roka poinje po osnutku upe 1790
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pezelj@min-kulJosip BrandOrgulje pneumatskog sistema s 9 registara, manualom i ped
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1899. god. Jednobrodna crkva historicistikih stilskih obiljeja orijentira
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 19. st. Prostor broda i svetita svoen je nizom ekih kapa odijelje
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 20. st. Historicistika kapela sv. Katarine podignuta je u prvoj polov
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 4000 god.p.n.e. Arheoloko nalazite Karane smjeteno je na blago uzvieno
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 19. st. Kurija oblikovno odraava utjecaj kasnobarokne stambene a
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 17. st. Crkva prvotno posveena sv. Ladislavu, sagraena je u 17. s
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 19. st. Poluugraena stambena jednokatnica s podrumom sagrae
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1763. god. Filijalna pravoslavna kapela sv. Oca Nikolaja sagraena je 17
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. Crkva je graena polovicom 18. stoljea. Pravokutnog je tlo
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. do 19. st. Sagraena je na mjestu starije drvene kapele 1763. godine,
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1840. god. Jednobrodna crkva manjih dimenzija sa zaobljenim svetite
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1933. god. August FauVelike pneumatske orgulje s 18 registara i dva manuala i pe
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1878. god. Jednobrodna je graevina pravokutnog tlocrta veih dimen
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 19. st. Pozitiv iz prve polovice 19 stoljea, djelo je nepoznatog grad
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1915. god. Josip BrandVelike orgulje Josipa Brandla iz Maribora iz 1915. godine. O
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1853. god. Marko Anton Jednobrodna graevina velikih dimenzija s transeptom i pra
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. do 19. st. Jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta s uim, poligon
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pezelj@min-kulTvrtka RiegSrednjoeuropski tip orgulja sa 12 registara, dva manuala i p
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1830. god. Jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta orijentirana u p
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. do 19. st. Jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta s pravokutnim
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 19. st. M. Heferer Srednjoeuropski tip orgulja sa 12 registara, 1 manualom i p
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1805. god. do 1812. g Jednobrodna graevna pravokutnog tlocrta s uim, zaobljen
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pezelj@min-kulTvrtka RiegOrgulje s 8 registara, 1 manualom i pedalom, mehanike tra
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1878. god. Jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta s poligonalno z
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. Pripada grupi malobrojnih ouvanih primjeraka javne plasti
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. Jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta s trostranim sv
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1877. god. M. Krainz Orgulje su djelo M. Krainza iz 1877. godine i sauvane gotov
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 19. st. Dvorac Inkey sagraen je na mjestu stare kurije i pripadaju
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1898. god. Tvrtka RiegManje mehanike orgulje s 8 registara, s 1 manualom i ped
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1777. god. Jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta s niim i uim p
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1770. god. Jednobrodna crkva manjih dimenzija s poligonalno zakljue
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1740. god. Jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta s polukruno z
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 4900 god.p.n.e. do 46 Arheoloko nalazite Brezovljani prostire se na irokom oran
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. Jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta s uim pravoku
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1822. god. Crkva je sagraena 1822. godine kao klasicistika graevina
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1832. god. Ignaz PetePozitiv s 5 registara, manualom, bez pedala, mehanike trak
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 19. st. do 20. st. Pozitiv u Hampovici, mehanikog sistema s 4 registra, manu
KonzervatorGundulie 042/ 201- zeljko.trs 19. st. nepoznati gPozitiv nepoznatog graditelja s 6 registara i 1 manualom, m
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1832. god. Jednobrodna graevina klasicistikih stilskih karakteristika,
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 20. st. Zbirka je smjetena u obiteljskoj kui Josipa Turkovia u Virj
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 19. st. Crkva sv. Jakova s grobljem u Virju nalazi se unutar naselja,
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1916. god. Ferdo HefeSrednjoeuropski tip orgulja, pneumatske trakture, s 16 regis
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1894. god. Zgrada je sagraena 1894. godine u historicistikim renesan
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 19. st. do 2Ignac Fier Kompleks zgrada bolnice smjeten je sjeveroistono od grad
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 19. st. Kompleks je smjetan na junom dijelu gradskog bloka isto
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. do 20. st. Reprezentativna graevina na glavnom gradskom trgu, ucrt
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. do 19. st. Jednokatna uglovnica nastala spajanjem dviju graevina pra
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1900. god. Troetana samostojea graevina izduene pravokutne tloc
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 19. st. Stambena prizemnica izduljene pravokutne osnove, zakljue
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 19. st. do 20. st. Uglovnica smjetena na junoj strani raskrija Radievog trg
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 19. st. Jednokatna graevina pravokutne osnove s rizalitom prema
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. do 20. st. Jednokatnica pravokutne osnove, zakljuena dvostrenim k
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1685. god. do 2002. g Arhivsko gradivo Dravnog arhiva u Bjelovaru kao cjelina za
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 20. st. Kompleks tvornice ini vei broj meusobno povezanih gra
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1912. god. Dioniz Sun Dom Hrvatskog sokola izgraen je 1912. godine prema proj
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 19. st. Stara skladita dvije su graevine, prizemnica i katnica, polo
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 19. st. Jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta s polukruno z
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1842. god. Pavel Pum Manje orgulje s osam registara, manualom i pedalom djelo
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. Inventar se sastoji od: glavnog oltara sv. Franje Ksaverskog,
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 15. st. do 19. st. Inventar se sastoji od: glavnog oltara, 6 bonih oltara: Blae
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 13. st. Biskup Stjepan II. Osniva 1232. godine Zborni kaptol s prepo
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. J. Hencke Na fonikom planu azmanske orgulje ubrajaju se meu na
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 17. st. do 19. st. Prvotna crkva bila je srednjovjekovna graevina gotikih ka
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. Jednobrodna graevina ueg poligonalno zakljuenog sveti
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1864. god. Jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta s uim, poligon
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1925. god. Vaclav Hol Orgulje je sagradio majstor Vaclav Holub 1925. godine. Pne
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1864. god. Jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta sa irokim, pol
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. Sagraena je 1746. u baroknoj tradiciji, no nain gradnje i o
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 19. st. Franjo SeibManje orgulje sa est registara, jednim manualom, bez ped
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1758. st. Jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta s uim zaobljen
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1752. god. Jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta s uim zaobljen
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pezelj@min-kulLazar MoleCrkva tipoloki pripada sakralnoj arhitekturi devetnaestog s
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 14. st. do 18. st. Jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta s uim, izduen
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pezelj@min-kulture.hr Pravoslavna crkva sv. apostola Luke je jednobrodna graevi
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1780. god. Jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta i ueg, segmen
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. Manje mehanike orgulje s 8 registara, jednim manualom i
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1859. god. Antonino MOrgulje su graene 1859. godine i djelo su graditelja Anton
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1722. god. Jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta s uim, pravoku
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 19. st. Jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta s uim, polukru
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1883. god. Jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta s uim, polukru
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1846. god. Jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta s uom, polukr
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1909. god. Jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta s uim zaobljen
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 19. st. Herman BolJednobrodna graevina, ueg poligonalno zakljuenog sveti
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1753. god. Orgulje su izvanredno djelo visokog baroka i idu u red najzn
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. do 19. st. Jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta sa zaobljenim s
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 19. st. Jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta sa zaobljenim s
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. do 19. st. Jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta, ueg zaobljeno
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1885. god. Jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta s polukruno z
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 14. st. do 19. st. Crkva ograena cinkturom istie se svojom arhitektonskom
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1906. god. Jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta s polukrunim
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. do 20. st. Parohijska crkva sv. Lazara je jednobrodna graevina pravok
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1908. god. Trobrodna graevina poligonalno zakljuenog svetita sa sa
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. Jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta s uim i niim p
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1833. god. Jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta s uim, kvadrat
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 19. st. Orgulje s 11 registara, 1 manualom i pedalom, opus Josipa
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 13. st. do 19. st. Crkva romanikog porijekla, pregraena je u gotikom razdo
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. upna crkva je barokna graevina u koju su inkorporirani di
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 17. st. do 18. st. Jednokatna zidana zgrada upnog dvora L tlocrta. Prostorije
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1851. god. Ignaz PeteVee orgulje s pozitivom u ogradi kora, s 14 registara, 2 man
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1842. god. Crkva (kapela) sv. Stjepana Kralja u Torecu smjetena u sre
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. do 19. st. Inventar spomenikog znaaja sastoji se od tri oltara, propo
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pezelj@min-kulture.hr Na podruju Podravine poznato je nekoliko tehnika ukraav
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 17. st. do 19. st. Jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta, s uim poligon
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1896. god. Jednobrodna, historicistika graevina s uim, poligonalno
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1887. god. Jednobrodna, historicistika graevina, pravokutnog tlocrta
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1910. god. Crkva malih dimenzija, pravokutnog tlocrta i ueg, trostrano
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pezelj@min-kulture.hr Scenska igra Legenda o picokima odigrava se tradicionalno
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1908. god. F. Heferer Velike orgulje s dva manuala i pedalom graene su 1908. go
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1927. god. Prea je izvedena od 4 masivne grede koje ine nosivi dio, t
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1888. god. Jednobrodna crkva (kapela) manjih dimenzija, orijentirana u
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 19. st. upna crkva sv. Ferdinanda kralja odreena je klasicistikim
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 19. st. Tradicijska okunica u Goli formirana je tipinim tradicijskim
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 20. st. Zbirka etnografskih predmeta broji 700 predmeta. Smjeten
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1892. god. F. Heferer Orgulje su potpisano djelo domae tvrtke Heferer iz 1892. g
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1842. god. Tvrtka HefeJednobrodna graevina pravokutnog tlocrta, orijentirana u
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 19. st. Crkva je sagraena 1884.-1994. godine. To je jednobrodna g
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1833. god. Matija JereOrgulje imaju 10 registara, 1 manual i pedal. Mehanike je t
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1837. st. Ignaz PeteOrgulje je 1837. godine izgradio varadinski majstor Ignatz P
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 19. st. Jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta s uim svetite
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1882. god. M. Heferer Mehanike orgulje s 10 registara, 1 manualom i pedalom dj
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. Visoka prizemnica podignuta u sreditu naselja na istaknuto
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 15. st. do 19. st. Pokretna kulturna dobra koja se sastoje od glavnog oltara s
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 20. st. Tvrtka RiegPneumatske orgulje s 12 registara, manualom i pedalom tvr
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1835. god. Sagraena je 1835. godine u neogotikom stilu na mjestu st
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. do 20. st. Jednobrodna barokna kapela manjih dimenzija zakljuena j
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1902. god. Gjuro CarneKua obitelji Malanec je stambeno poslovna graanska k
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1892. god. Skup graevina muzeja Podravke, koji je nekad bio gradska
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1875. god. Bolnica je sagraena 1875. godine na mjestu biveg groblja
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1771. god. do 1777. g Reprezentativni jednokatni dvorac sagraen 1777. godine n
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1804. god. Jednobrodna klasicistika graevina ima polukrunu apsidu
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 14. st. Sjeveroistono od Daruvara nalaze se ostaci srednjevjekovn
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 15. st. do 2Marko Per Sagraena je kao samostanska pavlinska crkva u 15. st. Po
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. do 20. st. Barokna crkva sagraena je u 18.st. kao jednobrodna grae
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. Mojsije SubCrkva je jednobrodna kasnobarokna svoena graevina ue
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 14. st. do 16. st. Srednjovjekovni stari grad Stupanica smjeten je u umi do
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 20. st. Kua je smjetena uz cestu prema kojoj je okrenuta zabatom
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. do 19. st. Istono od Pakraca u dolini na bregovitom, umovitom tere
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 14. st. do 16. st. Posjed Zirch spomenut je 1343. godine kao vlasnitvo obite
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1737. god. do 1756. g Crkva je barokna graevina srednjovjekovnog porijekla pod
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. Crkva je sagraena osamnaestom stoljeu kao jednobrodna
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1240. god. Posjed Mali Kalnik spominje se prvi puta 1240. godine, no k
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. do 19. st. Kapela se nalazi na povienom mjestu u selu. To je pregrae
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pezelj@min-kulJosip Re Ugaona jednokatnica pravokutnog tlocrta sagraena je 189
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. Gradska jednokatnica, glavnim proeljem orijentirana prem
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. Kasnobarokna jednokatnica tlocrtno u obliku pravokutnika
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 19. st. do 2Josip Re Poluotvorena prizemnica pravokutnog tlocrta orijentirana je
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pezelj@min-kulture.hr Ugaona jednokatnica pravokutnog tlocrta orijentirana je gla
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 17. st. do 19. st. Crkva sv. Jurja postaje upnom u 17. stoljeu. Iz toga vreme
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 19. st. Zidana prizemnica zabatom okrenuta prema ulici. Zabatno p
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 14. st. do 19. st. Jednobrodna crkva kvadratnog broda ima ue kvadratno sv
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 14. st. do 18. st. Jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta s kvadratno za
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1846. god. Kapela klasicistikih obiljeja orijentirana u pravcu sjever-ju
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 16. st. do 17. st. Crkva je jedna od rijetkih u potpunosti sauvanih graevina
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pezelj@min-kulture.hr Stari grad Gari, jedan od znaajnijih hrvatskih kasnosrednj
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. do 19. st. Dvokatnica pravokutne osnove smjetena je na sjevernoj st
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. do 19. st. Slobodnostojea ugaona jednokatnica sagraena na prijela
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 19. st. Ugraena jednokatnica pravokutne osnove, glavnim uzdun
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 15. st. Lokalitet se nalazi na uzvisini u centru grada azme. Prva ar
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 17. st. do 19. st. Prvotno smjeten na mjestu dananje upne crkve i upnog
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1675. god. Crkva se nalazi u sreditu grada, a sagraena je 1657. godin
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1793. god. Crkva je sagraena 1793. godine u duhu kasnog baroka. Sm
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. do 20. st. Kua je poluurbana jednokatnica, te predstavlja rijedak prim
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pezelj@min-kulture.hr Ambar je graen 1860.-70. godine. To je jednokatna zgrada
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 14. st. do 19. st. Prvi puta se spominje na popisu upa zagrebake biskupije
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 14. god. doBartol Felb Kompleks nastaje adaptacijom franjevakog samostana s cr
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. do 19. st. Sagraena je 1704. i obnovljena 1789. te po.19.st. kada do
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. Jednobrodna svoena graevina pravokutnog tlocrta s dvije
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 14. st. do 19. st. Povijesni i arhitektonski znaaj crkve proizlazi iz njezinog go
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1699. god. do 1721. g Crkva sa zgradom nekadanjeg pavlinskog samostana preds
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1769. god. Jakov Alte Kapela je sagraena 1769-1771. u baroknom stilu i djelomi
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 14. st. do 2Stjepan Po Nekadanja upna crkva odlikuje se povijesnom i arhitekton
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1725. god. Crkva podignuta 1725. ima trolisno svetite formirano od ce
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 20. st. Crkva je jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta, poluk
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1844. god. Parohijska crkva je sagraena 1844. u oblicima kasnog baro
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 19. st. Crkva je sagraena krajem 19. st. u duhu historicizma s nag
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1761. god. Pravoslavna crkva je sagraena 1761. tehnikom gradnje kan
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. do 19. st. Tipoloki je znaajna kao jedna od rijetkih graevina centra
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1779. god. Crkva je sagraena 1779. u baroknom stilu i obnavljana 18
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 14. st. do 18. st. Rezultat je adaptacije gotike crkve krajem 17.st. te obnove
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 15. st. Crkva je jedan od najstarijih gotikih objekata na bjelovarsk
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1756. god. Sagraena je 1756. godine u baroknom stilu i obnovljena 1
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1773. god. do 1775. g Sagraena je 1773.-1775. u baroknom stilu i adaptirana u 1
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1735. god. Crkva sv. Florijana je najmanja, ali likovno najkvalitetnija crk
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 15. st. do 19. st. Crkva je rijedak primjer dvobrodne sakralne arhitekture rom
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. Jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta, ueg polukru
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1755. god. Crkva je jednobrodna barokna graevina iz 1755. s pravoku
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. do 20. st. Crkva barokno-klasicistikih obiljeja sagraena je u 18. sto
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. Jednobrodna graevina, kvadratinog svetita zakljuenog p
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 13. st. do 18. st. Izvorno srednjovjekovna romanika graevina (1227-1247.)
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. do 19. st. Slobodnostojea jednokatnica, pravokutne osnove, zakljue
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 16. god. do 19. god. Crkva je sagraena 1821. godine u klasicistikim oblicima n
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 17. st. do 18. st. Dvorac je vjerojatno sagradila obitelj Orehoczy u drugoj pol
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 14. st. do 2Franjo HorvIzvorno srednjovjekovna gotika graevina obnovljena je po
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1792. god. Marko Pero Crkva sv. Trojice je jednobrodna klasicistika graevina prav
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. do 20. st. Slobodnostojea jednokatnica, pravokutnog tlocrta, glavnim
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 19. st. Ugaona jednokatnica sagraena je poetkom 19. st., ouva
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. do 19. st. Jednokatna uglovnica, L tlocrta, glavnim zapadnim proelje
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. do 1Erben, Fr. Slobodnostojea jednokatnica, pravokutnog tlocrta, glavnim
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 19. god. Slobodnostojea jednokatnica tlocrtnog U oblika, orijentira
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 19. god. Slobodnostojea prizemnica U tlocrta glavnim je proeljem
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 14. st. do 16. st. Crkva zauzima istaknuto mjesto u okviru hrvatske sakralne u
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1377. god. Crkva je sagraena 1377. i jedna je od rijetkih gotovo u pot
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1765. god. do 1774. g Katedrala Sv. Terezije sagraena je 1771. godine. Jednobrod
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 19. st. Crkva je sagraena u drugoj polovini 19.st. u oblicima histo
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. upna crkva podignuta je oko 1742. godine na povienom p
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 17. st. Gradnja ugaone barokne jednokatnice tlocrtno u obliku slov
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1700. god. do 1738. g Barokna crkva Uznesenja Blaene Djevice Marije u Moilam
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1789. god. do 1792. g upna crkva sagraena je 1792. godine u kasnobarokno k
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1779. god. Povie naselja na breuljku smjetena je upna crkva sv. Mih
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1773. god. Crkva se gradi 1773. godine kao jednobrodna graevina pra
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1722. god. Jovan eti Crkva je podignuta oko 1722. godine kao jednobrodna gra
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. do 19. st. Ugaona jednokatnica tlocrtno u obliku slova L orijentirana j
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1769. god. do 1783. g Crkva se gradila od 1769. do 1783. godine. To je jednobrodn
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 14. st. do 15. st. Stari grad urevac srednjovjekovna je nizinska utvrda pod
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1833. god. Crkva sv. Martina je kasnobarokno-klasicistika jednobrodn
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. Anton Joe Barokna upna crkva sv. Kuzme i Damjana smjetena je u sr
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1904. god. Sagraen je 1904. kao ljetna rezidencija veleposjednika Tk
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 15. st. do 18. st. Jednobrodna graevina s neznatno uim kvadratnim svetit
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 13. st. do 18. st. Jednobrodna gotika crkva s trostrano zavrenim svetitem
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 15. st. do 19. st. upna crkva Naaa Sv. Kria u Rasinji nalazi se unutar nek
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 15. st. do 19. st. Crkva sv. Margarete barokizirana je graevina iji najstariji d
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 16. st. do 18. st. Na osami izvan naselja osnovan je 1555. godine pravoslavn
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 20. st. Logor Danica je prvi koncentracioni logor na podruju Hr
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 13. st. do 17. st. Srednjovjekovni stari grad Veliki Kalnik nalazi se na Kalniko
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 13. st. Jedno od najstarijih povijesnih naselja na prostoru izmeu S
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 13. st. Srednjovjekovno naselje prvi put spomenuto 1272. godine
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. Urbani prostor nastao planski, oko kvadratine vojne utvrde
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1. st. do 5. st. Antiki arheoloki lokalitet nalazi se na podruju grada Daru
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1. st. do 4. st. Nalazite se nalazi na podruju opine ulovac, juno od se
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. do 19. st. Inventar sa svojstvom kulturnog dobra u parohijskoj crkvi 3
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 19. st. Pokretni predmeti imaju kasnobarokne, klasicistike i biderm
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. Inventar se sastoji od ikonostasa i vladianskog trona. Roko
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. Inventar se sastoji od ikonostasa, Bogorodiinog prijestolja,
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. Grigorij Ge Ikonostas iz crkve sv. Marije Magdalene u Donjoj Kovaici d
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 17. st. do 1Matija JereInventar se sastoji od glavnog oltara sv. Franje Ksaverskog i
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 1961. god. Ivan GeneraSlika Rogati konj, ulje/sekurit, 76x145 cm, sign. D.d. I.Gen
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 20. st. Zbirka se sastoji se od ukupno 120 eksponata slika i skulpt
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. Inventar je nastao u 18. stoljeu. ine ga dva kipa: sv. Andri
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 16. st. do 19. st. Inventar se sastoji od glavnog oltara sv. Ivana Krstitelja, prop
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 17. st. do 19. st. Inventar se sastoji od etiri oltara, dva relikvijara u vitrinam
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 17. st. do 2Francesco Inventar se sastoji od glavnog oltara sv. Kria, 6 slika (Bogoro
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 17. st. do 19. st. Inventar se sastoji od glavnog oltara Sv. Marije, bonih oltar
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 17. st. do 19. st. Inventar se sastoji od etiri oltara, propovjedaonice, krstion
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 18. st. do 19. st. Inventar se sastoji od dva oltara, propovjedaonice, faldistor
KonzervatorTrg E. Kva 043/ 221- milan.pez 17. st. do 19. st. Inventar se sastoji od tri oltara, propovjedaonice, slike Imac
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 15. st. do 17. st. Inventar kapele Presvetog Trojstva u burgu Sokolac ine dva
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1888. god. braa RiegeOrgulje sjevernog tipa djelo su brae Reiger iz Jagerndorfa
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1955. god. Lavoslav H Zgrade se nalaze u sreditu naselja, identinog su tlocrta i ra
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1954. god. Marijan HaHotel Plitvice smjeten je na povienom platou uz rub ume
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1949. god. Zvonimir MKompleks Vile Izvor nalazi se sjeverozapadno od jezera, na u
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1949. god. Zdenko StriRestoran je lociran u prirodnoj vrtai nedaleko od turistike
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1955. god. Lavoslav H Graevina je locirana u sreditu naselja na ravnom terenu u
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1955. god. Lavoslav H Graevina je locirana u sreditu naselja na blagoj uzvisini uz
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1865. god. Nalazi se na predjelu Plovanija na Krivom Putu. Jednobrodn
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 19. st. do 20. st. Na poluotoku Malta u Lukovu kraj Senja, vidljivi su ostaci ne
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1491. god. Giovanni RiReljef Bogorodica s Djetetom uzidan je na podestu stubita
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 15. st. Zavjetna Crkva sv. Marije od Arta nalazi se u Parku knjievni
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 14. st. Crkva sv. Martina u Senju je jednobrodna graevina bez aps
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 13. st. do 19. st. Gradska loa u Senju ranogotika je graevina s trijemom u
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 14. st. do 15. st. Palaa Vukasovi nalazi se u ulici Milana Ogrizovia 5. Grae
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1857. god. Kapelu sv. Mihovila u Senjskoj Dragi kao klasicistiku rotond
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1. st. do 18. st. Na prostoru prapovijesnog naselja i rimskog municipija Lop
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1852. god. do 1864. g upna crkva Roenja Blaene Djevice Marije jednobrodna j
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 19. st. Liko prelo je specifian radni sastanak s radnim i zabavnim
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 19. st. do 20. st. Graevina je poloena paralelno uz glavnu cestu, dvoetana
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 19. st. J. Angster; Orgulje sjevernog tipa, s kraja 19. stoljea pripisuju se J. An
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.giaconi@min-kulture.hr Liki sir kipavac priprema se u Lici kao i u selima podno Ve
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 19. st. do 20. st. Zbirka narodnog blaga Opine Brinje nalazi se u Osnovnoj
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1907. god. Vinko Rausupna crkva sv. Antuna Padovanskog u Letincu jednobrodna
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 18. st. upna crkva sv. Ivana Krstitelja u Aleksinici smjetena je u n
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1839. st. upna crkva sv. Jakova Apostola u Donjem Pazaritu jednob
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.giaconi@min-kulture.hr Arhivsko gradivo Dravnog arhiva u Gospiu kao cjelina za k
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1856. god. Kapela sv. Marije Magdalene u Gospiu smjetena je na gro
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 17. st. Samostojea katnica razvedenog tlocrta smjetena u sredit
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 16. st. do 20. st. Gospi se razvio uz rijeku Novicu na sjecitu regionalnih ce
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1930. god. Ante PremuRije je o 57 km dugoj planinarskoj stazi koja prolazi kroz na
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1783. god. Katedrala Navjetenja Blaene Djevice Marije u Gospiu jed
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1842. god. upna crkva Navjetenja Blaene Djevice Marije jednobrodn
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 19. st. upna crkva sv. Josipa u Likom Osiku je smjetena u naselju
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1880. god. Parohijska crkva Roenja sv. Jovana Pretee u Metku jednob
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1700. god. Crkva sv. Duha u Mualuku smjetena je na rubu naselja. Pr
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1863. god. Kapela Bezgrenog Zaea Blaene Djevice Marije u Smiljan
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 18. st. do 2adaptacija Memorijalni centar Nikola Tesla Smiljan obuhvaa parohij
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1864. god. upna crkva Majke Boje Karmelske u Smiljanu smjetena je
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1860. god. upna crkva sv. Nikole biskupa u Trnovcu smjetena je u nas
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1844. god. Josip Kajet Cesta izmeu likog zalea i luke u Karlobagu, preko Otari
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 19. st. Nepoznati Orgulje su talijansko-dalmatinskog tipa, mehanikog sistem
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1650. god. Cristoforo Portreti Habsburgovaca raeni su u maniri srednjoeuropsko
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 18. st. Most preko rijeke Suvaje povezuje naselje Smokri s Lovince
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1820. god. Josip Kajet Majstorska cesta transvelebitska je prometnica koja je pove
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 2. st. do 14. st. Crkva sv. Jurja smjestila se na uzvisini iznad caskog polja, na
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 17. st. Crkva sv. Anela uvara u Lunu nalazi se na sjeveroistonom
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 13. st. Smjeten je u nii unutarnjeg jugozapadnog zida crkve sv. A
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 19. st. Olupina austrougarskog parobroda "Albanien" nalazi se jug
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 19. st. Olupina austrougarskog parobroda "Euterpe" nalazi se jun
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1. st. do 5. st. Antiki kamenolom se nalazi povie mjesta Novalja, na polo
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 5. st. do 19. st. Crkva se nalazi izvan naselja, unutar starog groblja na kasno
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 5. st. do 15. st. Crkva Bogorodice od ruarija u Novalji nalazi se na glavnom
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.giaconi@min-kulture.hr Zatienu muzejsku grau Gradskog muzeja Novalja ine Hi
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.giaconi@min-kulture.hr Tradicijska pjevanja otoka Paga tzv. stari puki paki napjevi
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 16. st. Triptih se nalazi na zidu iza glavnog oltara crkve Majke Boje
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 14. st. Crkva sv. Kristofora u Staroj Novalji smjetena je na istoimen
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1740. god. Pravoslavna crkva sv. Save smjetena je u naselju, na uzvisin
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1885. god. upna crkva Pohoenja Blaene Djevice Marije u Brlogu sm
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 2. st. do 3. st. Poloaj Rajanov gri nalazi se na desnoj obali maloga povre
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1740. god. Crkva sv. Franje Paulskog u Vrilu jednobrodna je graevina s
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 19. god. Kua u ulici Kralja Zvonimira 10, smjetena je na glavnoj gra
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 19. st. do 20. st. Unutar Gackog pukog otvorenog uilita - Muzeja Gacke k
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1723. god. Kapela Bezgrenog Zaea BDM u Otocu je smjetena na k
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1725. god. Kapela Majke Boje od Sedam alosti pravilno je orijentiran
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1863. god. Parohijska crkva sv. Velikomuenika Georgija jednobrodna j
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1775. god. Kurija upnog dvora smjetena na istonom rubu Trga M. M
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 2. st. do 3. st. Izmeu dva poljska puta koja od ceste Otoac Gospi vod
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1704. god. upna crkva Uzvienja sv. Kria u Prozoru smjetena je u nas
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1841. god. upna crkva sv. Ilije Proroka jednobrodna je graevina prav
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 19. st. do 20. st. Zaseoci Majerovo Vrilo i Miletina Skela do danas su uglavno
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 250 god.p.n.e. do 50 gArheoloko nalazite Lipova glavica nalazi se sjeveroistono
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1935. god. Milivoj Frk Most je smjeten u zaseoku Kr na povijesnoj komunikaciji G
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 19. st. Jan Tuek Male orgulje sjevernjakog tipa mehanikog sistema s jedni
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 18. st. Kapucinski samostan sv. Josipa ini samostan, crkva i prostr
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 14. st. Stari je grad vjerojatno podignut ve u 14. st., a od 1672. slu
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 13. st. do 2nadogradn Katedrala Uznesenja BDM u Senju trobrodna je graevina s
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 15. st. Kua Petrovski je od izvorne renesansne palae sauvala un
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1558. god. Tvrava Nehaj je najvrjedniji ostatak senjskih utvrda. Sagra
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 16. st. Kula je graena od lomljenog kamena i krunog je tlocrta. D
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 15. st. do 17. st. Stari grad Bilaj nalazi se na uzvisini uz cestu Gospi - Graac
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 13. st. Srednjevjekovni utvreni grad graen od priklesanog kame
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 15. st. do 17. st. Nastao je poetkom 15.st., a prvi puta se spominje 1487.g.
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 14. st. upna crkva sv. Kria u Peruiu jednobrodna je graevina,
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 16. st. do 17. st. Utvrda "tulia kulina" nalazi se na uzvisini u blizini puta Mo
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 15. st. Kapela sv. Vida u Brinju jednobrodna je gotika graevina s
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 16. st. Kapela sv. Fabijana i Sebastijana u Brinju jednobrodna je gra
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 19. st. Samostojea jednokatnica pravokutnog tlocrta, s drvenim g
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 19. st. Samostojea jednokatnica pravokutnog tlocrta glavnim pro
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 19. st. Slobodnostojea prizemnica "L" tlocrta, glavnim proeljem
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 19. st. Slobodnostojea jednokatnica, glavnim proeljem orijentira
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 19. st. Slobodnostojea jednokatnica, pravokutnog tlocrta, glavnim
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 18. st. upna crkva Sv. Trojstva u Otocu jednobrodna je kasnobar
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1802. god. Crkva sv. Stjepana Prvomuenika u Kompolju nalazi se u nas
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1780. god. Crkva sv. Rozalije u Likom Leu nalazi se u naselju. Glavnim
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1619. god. Dvokatno utvrenje sagraeno 1619. godine imalo je tlocrt
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 1925. god. Ruralni ansambl smjeten je izvan naselja, na Bijeloj rijeci. S
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 14. st. Crkva sv. Vida u Bakovcu Kosinjskom jednobrodna je srednj
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 19. st. Okunica smjetena izvan naselja, sastavljena je od stambe
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 17. st. upna crkva sv. Ivana Krstitelja u Donjem Kosinju nalazi se u
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 13. st. do 17. st. Crkva sv. Petra u Donjem Kosinju nalazi se u polju, na uzvisi
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 12. st. do 18. st. Crkva sv. Jovana u Joanima nalazi se na povienom poloaj
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 11. st. do 16. st. Ispod brda Um sauvane su ruevine srednjovjekovne crkve
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 14. st. Crkva Sv. Trojice u Bukovcu Peruikom gotika je graevina
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 14. st. Ruevine srednjovjekovnog utvrenog Gusi grada nalaze s
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 14. st. Stari grad Sokolac smjeten je u naselju, na uzvisini. Poligon
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 14. st. do 20. st. Etno zona Lun interpretirana je masom i osobitom gustoom
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 10. st. do 20. st. Senj je smjeten uz more, izmeu dvaju breuljaka, na teme
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 16. st. do 19. st. Fond kapucinskog samostana u Karlobagu vrlo je bogat i sas
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 15. st. do 20. st. Fond Biblioteke biskupije Senj sadri 19869 svezaka knjiga i
KonzervatorBudaka 1 053/ 746- hrvoje.gi 18. st. do 19. st. Katedrala u Senju posjeduje vrijednu riznicu koja je rasla i o
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1809. god. do 1813. g Most preko danas uglavnom suhog korita rijeke Mrenice n
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 17. st. Samostojea kurijaL tlocrta smjetena u karlovakoj Zvijez
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.seiter@min-kulture.hr Zatiena muzejska graa Zaviajnog muzeja Ogulin u sklop
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 16. st. do 20. st. Crkva smjetena na groblju, na izuzetnom poloaju u vizuri
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1874. god. "Molinarijev most" preko rijeke Dobre sagraen je oko 1874
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 17. st. do 1Dragan InchCrkva smjetena na junim obroncima umberakog gorja,
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1671. god. Glavni oltar sv. Ivana Krstitelja je drveni tektonski retabl, orn
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1906. god. in. Eisenh Dvorac "Turk" samostojea je katnica "L" tlocrta s ulaznom
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 17. st. do 19. st. Crkva smjetena u naselju, podno klasicistikog dvorca Jak
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1691. god. Oltar sv. Marije glavni je i jedini oltar u kapeli sv. Petra i Pav
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 18. st. Sklop smjeten u naselju, u blizini kupalita i drvenog mosta
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1829. god. Vincent MuGrkokatolika upna crkva smjetena na junim obroncima
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 18. st. do 19. st. Crkva se nalazi na podruju Parka prirode umberak, izvan
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1908. god. ing. V. Reiz Zgrada smjetena u naselju, na desnoj obali rijeke Kupe sag
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.seiter@min-kulture.hr Tradicijsko umjee pletenja jalbe (enske kapice) koju su no
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 17. st. do 1PototscnickInventaru crkve pripadaju glavni oltar Blaene Djevice Mar
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1760. god. Ivan Juraj EOrgulje mehanikog sistema s devet registara, jednim manu
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 14. st. do 19. st. crkva smjetena na groblju, jednobrodna je, kvadratnog tlo
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 14. st. do 18. st. Crkva smjetena na uzvisini, u naselju, jednobrodna je gra
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 18. st. Jednokatna samostojea kurija sa svoenim podrumom sag
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1907. god. Ivan Tiov Ikonostas je drven, pozlaen, s dva reda ikona izraenih u te
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1745. god. Kapela okotognalnog tlocrta s predvorjem smjetena je izva
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1785. god. Alojz KuerOrgulje s 10 registara, manualom i pedalom djelo su ljubljan
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 17. st. do 18. st. Barokna crkva izrazitog poloaja u podnoju brda Lipnik zaje
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 16. st. do 19. st. Grobna kapela sv. Marije od Rozalija jednobrodna je graev
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 18. st. do 20. st. Naselje smjeteno na mjestu gdje Slunjica utjee u 17 met
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 15. st. Utvrda poznata i pod nazivom Sokolac smjetena je izvan na
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 14. st. do 21. st. Nukleus dananjeg grada je burg sagraen za stanovanje kn
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 15. st. do 19. st. Crkva smjetena na najstarijem slunjskom trgu, nasuprot St
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 15. st. do 20. st. Stari grad smjeten nad kanjonom rijeke Tounjice, prvi put
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 17. st. do 19. st. Crkva smjetena u blizini starog grada Dubovca s kojim ini
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 19. st. Klasicistika graevina sagraena je na mjestu starije drven
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1798. god. Smjetena na povienom poloaju, jednobrodna kasnobaro
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1750. god. do 1760. g Most smjeten u blizini starog grada Novigrada premouje
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 18. st. do 20. st. Etnopark smjeten u dolini Kupe sastoji se od est tradicijsk
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 20. st. Okunica izrazite dokumentarne, arhitektonske i etnoloke
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 17. st. Crkva je ranobarokna graevina centralnog ovalnog tlocrta
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1777. god. do 1843. g Dvoetani kameni most na povijesnoj Jozefinskoj cesti Karlo
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 18. st. do 2Herman BolCrkva je sagraena 1897.g. prema projektu Hermana Bollea
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 16. st. do 21. st. Karlovac se razvio iz vojne tvrave koja je 13.7.1579. uteme
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 14. st. do 2Matija Sch Crkva smjetena na junim padinama umberake gore jed
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 18. st. do 19. st. Crkva smjetena na junim padinama umberake gore cen
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 16. st. Kapela smjetena na najviem vrhu umberakog gorja, Sve
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1903. god. Jednobrodna crkva tlocrta latinskog kria (s dvije bone pol
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1677. god. Inventar crkve sastoji se od glavnog oltara sv. Mateja te bo
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 15. st. do 18. st. Inventar ine glavni oltar sv. Marije s plastikom Madone, de
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1776. god. Kasnobarokna crkva smjetena je na brdu Gradie, u umi
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 18. st. Crkva sv. Barbare smjetena je na dominantnom poloaju u
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 17. st. Kapela smjetena na dominantnom poloaju, istaknuta u vi
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 17. st. do 18. st. Inventar ine retabl oltara sv. Trojstva i drveni friz uz stijene
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1687. god. do 1689. g Inventar crkve sastoji se od glavnog oltara sv. Ivana Krstitelj
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 18. st. do 21. st. Naselje se razvilo uz rijeku Mrenicu, tijekom 17. i 18. st. up
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1687. god. do 1704. g Oltari sv. Duha i sv. Stjepana, oba smjetena u svetitu su d
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 17. st. do 19. st. Inventar crkve kojeg ine glavni oltar sv. Petra, boni oltari s
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1700. god. Oltar iz oko 1700. g. sastavljen od zidanog supedaneuma, s
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 17. st. do 19. st. Glavni oltar sv. Mihovila, slike Navjetenje i Uzaae Kr
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1829. st. Crkva je smjetena u sreditu naselja, na povienom poloa
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 12. st. do 20. st. Najstarija kapela na karlovakom podruju jednobrodna je
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 14. st. do 18. st. Samostanski kompleks s crkvom nalazi se juno od Starog g
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1843. god. Parohijska crkva smjetena na proplanku, izvan naselja, sag
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1780. god. Josip Stille Uglovna jednokatnica U tlocrta s mansardom smjetena u
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 18. st. do 19. st. Ladanjski kompleks sagraen je na okuci rijeke Kupe, na im
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1913. god. Ivo Kerdi Grobno obiljeje Banjavi na karlovakom katolikom grob
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 17. st. do 18. st. Crkva smjetena na uzvisini, izvan naselja, istaknuta u prost
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 19. st. do 2Valerij Ries Kompleks smjeten uz povijesnu Lujzinsku cestu sagraen j
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1929. god. Trepper; J Mauzolej je smjeten u ulaznom dijelu karlovakog katoliko
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1892. god. Kuno Waid Mauzolej jedne od najuglednijih i najbogatijih karlovakih o
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1850. god. Oto von H Mauzolej je smjeten u ulaznom dijelu groblja, gdje zajedn
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1808. god. Klasicistiki kameni nadgrobni spomenik smjeten u sjevern
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 18. st. Pozitiv s etiri registra, probodne mehanike, bez pedala neu
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 18. st. do 21. st. Naselje Rakovac nastaje krajem 18. st. uz tzv. glavnu cestu
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 2009. god. Alem KorkutSpomen obiljeje je smjeteno u novom dijelu grada gdje uz
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1921. god. biro "Blazi Tvorniki kompleks izuzetne arhitektonske i tehnike vrijedn
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1752. god. Antun Bendetverokrilna samostojea dvokatnica smjetena je u sredi
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 18. st. do 19. st. Crkva je smjetena u naselju, na groblju. Jednobrodna je, s
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1892. god. Herman BolCrkva smjetena u naselju, u dolini rijeke Kupe, jednobrodn
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 14. st. do 19. st. Crkva smjetena na uzvisini, na strateki povoljnom poloaj
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1842. god. AleksandarSklop crkve i kurije upnog dvora smjeten je na dominantn
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 18. st. do 20. st. Seosko naselje od 12 okunica locirano na padini brijega uz
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 14. st. do 19. st. Crkva smjetena na povienom poloaju u blizini kanjona rij
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 18. st. do 19. st. Jednobrodna graevina s laom pravokutnog tlocrta, poligo
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 14. st. do 19. st. Crkva smjetena na groblju, izvan naselja, na povienom po
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 18. st. do 19. st. Najstarija pravoslavna crkva na irem karlovakom podruju
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1839. god. Jednobrodna graevina, s laom pravokutnog tlocrta, izdu
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 15. st. do 20. st. Najstarija sakralna graevina na ogulinskom podruju smje
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1901. god. Tvrtka HefeOrgulje iz 1901. godine su stosedamdeset i trei opus tvrtke
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 16. st. do 21. st. Naselje se razvilo tijekom 17. st. oko srednjovjekovne utvrd
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1765. god. Jednokatnica pravokutnog tlocrta smjetena na uzvisini okr
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1780. god. do 1850. g Stambeno-poslovna jednokatnica u nizu, U tlocrta s poluk
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1786. god. Josip Stille Crkva smjetena na glavnom trgu karlovake Zvijezde, sagra
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 13. st. do 20. st. Stari grad smjeten je na povienom istaknutom poloaju, s
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1816. god. Ugaona jednokatnica sagraena 1816. g. jedan je od najkva
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1814. god. Jednokatnica u nizu glavnim proeljem orijentirana sjeveroz
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 19. st. Jednokatnica u nizu, "U" tlocrta glavnim proeljem orijentir
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1869. god. obnovitelj Jedna od najreprezentativnijih stambeno - poslovnih graev
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1881. god. Stambeno-poslovna ugraena dvokatnica u dvostrukom niz
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1830. god. Jednokatnica u dvostrukom nizu kua koje su u 19. st. grae
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1830. god. Stambeno-poslovna jednokatnica u nizu, zajednikim dvori
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1830. god. Stambeno-poslovna jednokatnica smjetena u dvostrukom
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 19. st. Jednokatnica u nizu, tlocrtno u obliku slova U, povezana sa
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1800. god. do 1850. g Stambeno-poslovna jednokatnica u nizu, sa zgradom na et
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1800. god. do 1850. g Ugaona jednokatnica sastavljena je od dvije funkcionalno p
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1874. god. Ernest MuhPoslovno-stambena ugaona jednokatnica obiljeava poeta
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1868. god. Ladislav Lo Jednokatnica u nizu, glavnim proeljem orijentirana prema
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1880. god. do 1890. g Stambena visoka prizemnica u nizu, glavnim proeljem orije
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1880. god. Stambena jednokatnica u nizu orijentirana prema etalitu
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1870. god. Stambena jednokatnica u nizu, U tlocrta, glavnim proelje
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1897. god. Jednokatnica u nizu, U tlocrta glavnim proeljem orijentir
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 19. st. Stambeno poslovna jednokatnica u nizu, U tlocrta, glavnim
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1859. god. Stambeno poslovna jednokatnica u nizu, glavnim proeljem
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 18. st. do 19. st. Samostojea stambena jednokatnica uim zabatnim proelj
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 18. st. do 19. st. Stambeno poslovna jednokatnica u nizu, glavnim proeljem
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1580. god. do 1896. g Crkva sa samostanom smjetena je u sreditu grada, na glav
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 15. st. do 19. st. Samostan s crkvom na obali rijeke Kupe osnovala je grofica
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 18. st. Barokna manja sakralna graevina smjetena u naselju na b
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 17. st. do 19. st. Crkva je smjetena u naselju, na groblju, na povienom polo
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 17. st. do 19. st. Manja ladanjska kapela smjetena je izvan naselja, na brdu
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 15. st. do 2S. PodhorskNajveu sakralnu graevinu u srednjovjekovnoj Hrvatskoj go
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1737. god. Drakovi, Monumentalna crkva smjetena je u naselju, u dolini rijeke
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 14. st. do 18. st. Grad su u blizini utoka rijeke Slunjice u Koranu podigli Fran
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 14. st. Stari grad smjeten na blago povienoj poziciji, vidljiv u svim
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 15. st. Stari grad smjeten izvan naselja, na stijeni nad kanjonom r
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 14. st. do 18. st. Smjetena u nizinskom predjelu doline rijeke Kupe, uz slove
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 12. st. do 16. st. Srednjovjekovna utvrda, plemenski grad Ladihovia od 144
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1493. god. do 1500. g Stari grad smjeten u sreditu grada, nad. "ulinim ponorom
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 16. st. do 17. st. Crkva izuzetnog smjetaja u prostoru, jednobrodna je grae
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 16. st. do 19. st. Crkva smjetena izvan naselja, uz rijeku Kupu, pod utjecajem
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1754. god. Centralna graevina izduenog krinog tlocrta, s pravokutni
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 17. st. do 18. st. Smjetena na antikom arheolokom lokalitetu, uz samu rije
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1752. god. Crkvu smjetenu na brijegu nasuprot starog grada Ozlja dal
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 13. st. do 19. st. Stari grad smjeten u naselju, na hridini iznad rijeke Kupe, s
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 16. st. Stari grad smjeten je na povienom poloaju, u Otmikoj u
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 14. st. Stari grad Krstinja smjeten je na brdu iznad istoimenog nas
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 12. st. do 15. st. Stari plemenski grad klokokog plemena smjeten je na pov
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 13. st. Stari grad smjeten na strmoj klisuri kanjona rijeke Korane,
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 12. st. do 15. st. Kao crkveno podruje i sredite Modruke upe spominje se
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 14. st. Stari grad Plaki smjeten je izvan naselja, u umi, na brdu P
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 18. god. dopregradnja Jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta s poligonalnim
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 12. st. do 18. st. Stari grad smjeten je na stijeni, na stratekom poloaju nad
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 15. st. do 20. st. Smjeten je na uzvisini, u slikovitom prirodnom okruenju, u
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 13. st. Glavno mjesto jednog od najveih feudalnih posjeda u sred
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1841. god. AleksandarDvorac je smjeten na istaknutom poloaju, okruen alejam
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 15. st. Stari grad smjeten izvan naselja, na uzvisini iznad rijeke Do
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 14. st. do 20. st. Gotika, barokizirana crkva smjetena u naselju, jednobrod
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 12. st. do 19. st. Dvokatni feudalni nizinski burg, smjeten u naselju, nepravi
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 14. st. do 18. st. Crkva smjetena u sreditu naselja, uz rijeku Kupu, barokizir
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1776. god. Barokna crkva smjetena nad kanjonom rijeke Dobre jedno
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1742. god. Josip Stille Barokna crkva smjetena u naselju, nad kanjonom rijeke Do
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1896. god. Crkva smjetena u naselju, na povienom poloaju sagraen
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 1907. god. Vjekoslav BStambena dvokatnica u ulinom nizu smjetena je jugozapa
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 19. st. Dvorac grofa Janka Drakovia u Reici smjeten u dolini rije
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 18. st. do 19. st. Crkva smjetena izvan naselja, na groblju, na povienom po
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 17. st. do 2Gabrijel TalInventar crkve ine glavni oltar Marije Snjene iz sredine 18
KonzervatorV. Vranica 047/ 600- branka.se 17. st. do 2Fr. SchmalzInventar crkve sastoji se od glavnog oltara sv. Leonarda, bo
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1943. god. Loarska pe obitelji Vali. Kameni objekt paetvorinastog t
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 19. st. do 20. st. Loarska pe obitelji Dobran i drugih . Kameni objekt paetv
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 19. st. Jednoprostorna stambena kua s pokrovom od biljne grae
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 17. st. Gradnja Katela u Lupoglavu zapoela je polovinom XVII. st.
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 19. st. Juraj Dobrila (1812-1882), poreki i transki biskup, bio je
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturPogon za obradu sukna ili stupa, smjeten na Pazinskom po
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1. st. do 7. st. Arheoloko nalazite s antikim ladanjskim sklopom smjete
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 17. st. Zgrada starog tribunala barokna je palaa koja obuhvaa ve
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturStambeno gospodarski kompleks Stancija Sili kraj Zavrj
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturKompleks se sastoji od crkve, samostanskih krila i dvorita o
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 17. st. Crkva sv. Ane nalazi se na breuljku Goriica u Buzetu. Crkva
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 12. st. do 1majstor MaU selu Sv. Jurja, SI od Gronjana, nalazi se grobljanska crkva
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 14. st. Jednobrodna crkva s istaknutom polukrunom apsidom i ot
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 15. st. Petar iz Lju Trobrodna graevina sa svetitem irim od srednjeg broda.
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 6. st. do 19. st. Samostanskom kompleksu, uz zgradu, pripadaju i jednobrod
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 15. st. Jednobrodna gotika kapela manjih dimenzija, sagraena p
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth Dominik iz Jednobrodna romanika crkvica s upisanom apsidom i zvon
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 15. st. do 1majstor DoJednostavna gotika graevina etvrtastog tlocrta, presvoe
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 15. st. majstor IvaJednobrodna crkva iz druge pol. 15. st. s poligonalnom apsi
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 11. st. do 17. st. Crkva sv. Foke je ranoromanika trobrodna bazilika s tri up
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturRanoromanika crkva sv. Martina je mala jedno brodna gra
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 12. st. do 16. st. Crkva sv. Marije od Mora podignuta je u podnoju povijesne
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 19. st. Lonarska pe obitelji Tekovi. Kameni objekt, paetvorinas
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 12. st. do 18. st. Srednjovjekovni feudalni katel u Boljunu, sagraen je na sti
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 13. st. do 19. st. Kran se u povijesnim ispravama prvi put spominje 1274. ka
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 11. st. Crkva sv. Nikole je romanika jednobrodna kapela izdueno
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1550. god. do 1662. g Labinska gradska loa smjetena je na predjelu r, dananj
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 14. st. do 17. st. Kapela sv. Kuzme i Damjana ispod starog grada Labina, neka
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 14. st. do 17. st. Kapela sv. Marije Magdalene je mala gotika graevina goto
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 18. god. Palaa patricijske obitelji Battiala-Lazzarini iz prve polovice 1
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1587. god. Gradska vrata sv. Flora izgraena su 1587. u sklopu venecija
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 16. st. majstor AntCrkva sv. Roka smjetena je na rubu naselja, izvan nekadan
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1266. god. do 1441. g upna crkva sv. Nikole spominje se jo 1266. godine, 1441.
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 11. st. do 16. st. Sv. Juraj Stari smjetena je uz juni bedem utvrenog naselj
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturCrkva Sv. Trojstva smjetena je izvan ue gradske jezgre, nek
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 15. st. do 18. st. Kapela sv. Trojstva u minju nalazi se na sjevernoj strani up
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 15. st. U sredinjem, povienom dijelu naselja minj nastao je tijek
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 13. st. do 16. st. Jednobrodna romanika crkva iz 13.st., graena pravilnim k
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 16. st. majstor An Jednobrodna crkva pravokutnog tlocrta s po. 16. st. s pres
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 12. st. do 16. st. Crkva sv. Jeronima na groblju u Humu jednobrodna je roma
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 17. st. Palaa Frankovi Vlai u Labinu je barokna graevina iz 1
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1570. god. Palaa plemike obitelji Scampicchio na trgu pored upne c
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 19. st. Rodna kua Giuseppine Martinuzzi iz 19.st. nalazi se u dijelu
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 14. st. do 16. st. upna crkva Roenja Blaene Djevice Marije u Labinu trobr
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth Bla Dubro Crkva sv. Duha u na groblju Novoj Vasi jednobrodna je gra
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth majstor ClerJednobrodna kasnogotika graevina izduenog pravokutno
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth majstor AlbJednobrodna graevina sa zidanom lopicom i preslicom sa
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturCrkva sv. Mihovila jednobrodna je romanika graevina, pra
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 14. st. do 15. st. Crkva sv. Roka nalazi se unutar povijesne jezgre, u blizini sje
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1381. god. majstor Ar Crkva sv. Antuna u minju je mala jednobrodna ranogotik
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturDanas vidljive ruevine Dvigrada ostaci su naselja naputen
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 12. st. do 15. st. Crkva sv. Ilije, smjetena u Dragi, sjeveroistono od Dvigrada
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 15. st. "areni majJednobrodna crkva sv. Marije od Lakua, s upisanom apsido
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 15. st. "areni majCrkva sv. Antuna, smjetena juno od Dvigrada, jednostavna
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 11. st. Crkva sv. Agate nalazi se jugozapadno od sela Vidulini, uz ce
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 14. st. do 15. st. Jednobrodna graevina izduenog pravokutnog tlocrta s up
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 11. st. do 19. st. upna crkva sv. Martina je trobrodna romanika graevina
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 14. st. do 15. st. Jednobrodna gotika crkva izduenog pravokutnog tlocrta.
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 8. st. do 18. st. Ostaci ranosrednjovjekovne crkve sv. Marije Velike (Sta Mar
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturOstaci antike maritimne vile sauvani su u junom dijelu u
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 13. st. do 15. st. Crkva sv. Prima i Felicijana nalazi se na groblju sela irkoti k
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturKatel sv. Jurja iznad doline rijeke Mirne trapezoidnog je tlo
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturVelika stancija (Vila Cesare, Stancija grande) kod Savudrije s
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 18. st. do 19. st. Stancija Seget, smjetena jugoistono od Umaga, monumen
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth Pietro NobiSvjetionik "Sv. Ivan na puini" na otoku ispred Rovinja pripa
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 16. st. Stambena zgrada u ulici Portarol br. 6 u Vodnjanu ugaoni je
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturCrkva sv. Kria jednobrodna je romanika graevina s poluk
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 15. st. do 17. st. Katel Soardo - Bembo, sagraen je krajem 15. / poetkom
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 15. st. Jednobrodna gotika crkva iz 15.st. Svetite odvojeno od br
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturCrkva sv. Katarine jednobrodna je romanika graevina s izb
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturCrkva sv. Margarete smjetena je u polju oko 1 km sjeverno
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturDvojna vrata ili Porta Gemina sagraena su krajem 2 st. i ne
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1 st.p.n.e. Slavoluk Sergijevaca spada u vrhunske spomenike rimskodo
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1. st. Amfiteatar ("Arena") predstavlja jedan od najvrjednijih spo
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturAugustov hram u Puli potjee iz prvog desetljea nae ere, a
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturRimsko scensko kazalite (tzv. malo kazalite) izgraeno je u
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 6. st. Crkva sv. Elizeja jednobrodna je ranokranska graevina s i
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 14. st. do 15. st. Crkva sv. Marije od Karmela jednobrodna je malena graev
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 8. st. do 17. st. Crkva sv. Kvirina kraj Juria jednobrodna je graevina ravno
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturCrkva sv. Stjepana u Peroju dvoranska je crkva s tri upisane
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturCrkva sv. Andrije jednobrodna je graevina pravokutnog tlo
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturCrkva sv. Franje kraj Vodnjana jednobrodna je romanika cr
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 8. st. Sv. Marija Mala jednobrodna je dvoapsidalna crkva iz 8. st.,
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 15. st. Crkva sv. Duha je malena jednobrodna kasnogotika kapela
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth Pietro de NSavudrijski svjetionik (29 m) smjeten izmeu uvale Lako i u
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 18. st. do 19. st. Barokni sklop Vergottini podignut je uz kompleks Eufrazijan
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturJednobrodna gotika crkvica, izduenog pravokutnog tlocrta
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 15. st. Crkva sv. Katarine Aleksandrijske na JI izlazu iz Svetvinenta
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 16. st. Gradska loa smjetena je na JZ uglu glavnog gradskog trga
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 12. st. do 15. st. Crkva sv. Vincenta jednobrodna je romanika graevina pra
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 13. st. do 20. st. Katel Morosini Grimani smjeten je u sreditu mjesta, na
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 19. st. Villa Martinz u Puli izgraena je u nekadanjoj etvrti San P
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 14. st. do 19. st. Arhitektonski sklop koji se sastoji od upne crkve sa zvoniko
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 12. st. do 1majstor AlbCrkva sv. Kvirina na groblju jednobrodna je romanika kape
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 13. st. do 18. st. Kompleks pavlinskog samostana s crkvom sv. Petra i Pavla o
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturJednobrodna romanika graevina jednostavnog pravokutn
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturBratovtinska crkva sv. Antuna Opata jednobrodna je gotik
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturGrobljanska crkva sv. Flora (tzv. Cvitka) romanika je jednob
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 19. st. Villa Polesini je dvokatna klasicistika palaa smjetena na z
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth Albert iz K Crkvica sv. Mateja gotika je graevina manjih dimenzija. Pr
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 15. st. do 19. st. Od gotike crkve sv. Martina ouvano je samo svetite presv
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 4. st. do 14. st. Na poloaju dananjeg katedralog sklopa bile barem dvije p
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 5. st. do 19. st. Na mjestu ranokranske crkve sv. Tome, od koje su sauvan
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 15. st. Stambena dvokatnica smjetena je na junoj strani Decuma
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 15. st. Kua Dva sveca malena je jednokatnica, s predvorjem i je
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 17. st. Kua obitelji Sini barokna je gradska palaa iz druge polov
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 20. st. Duan Dam Stambeno-gospodarski kompleks kipara Duana Damonje
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1938. god. do 1942. g Rudarsko-industrijski kompleks Pijacal smjeten je u dijelu s
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 20. st. Kameni objekt paetvorinastog tlocrta sa svodom od uloma
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 20. st. Kameni objekt etverokutnog tlocrta, dvostrenog krovita
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 16. st. do 20. st. Kua je jednoprostorna kamena prizemnica s dvostrenim k
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1934. god. Kameni objekt paetvorinastog oblika i tlocrta s dvostrenim
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 19. st. do 21. st. Povijesno-graditeljski sklop kua s rodnom kuom Mije Mirk
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1871. god. Zgrada Hidrografskog zavoda sa Zvjezdarnicom, hidrografsko
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 6. st. do 18. st. Crkva sv. Nikole u Puli izgraena je na temeljima antike gra
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 4. st. do 20. st. Kompleks Katedrale Blaene Djevice Marije u Puli sastoji se
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 6. st. Kompleks trobrodne bazilike sv. Marije Formoze s poligonal
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturGaliana je naselje nedaleko Pule utemeljeno na mjestu pre
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 14. st. do 18. st. Graie je smjeteno na rubu zaravnjenog platoa iznad dol
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 12. st. do 21. st. Gronjan je smjeten na izboenom grebenu iznad doline ri
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 11. st. do 21. st. Hum se nalazi se na breuljku iznad izvora Mirne. Katel oko
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 15. st. do 19. st. Sklop ruevnih prizemnica u Trdoslaviima dokumentira org
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 19. st. Kotli su selo smjeteno na uu rijeke Mirne koja protjee k
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 16. god. do 20. god. Selo Katun smjestilo se ispod strme padine obronka Uke. R
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturPovijesna jezgra grada Labina bila je u etvrti Gorica, oko u
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturLindar je naselje smjeteno na breuljku, na putu izmeu G
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 12. st. do 20. st. Selo Marenigla smjeteno je na junom rubu visoravni izna
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturMotovun je smjeten na breuljku nad junom stranom rije
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturBuzet je nastao na vrhu breuljka u dolini rijeke Mirne, na m
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturDragu je smjeten na izduenom uskom hrptu, uz cestu Pa
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturBrijuni su otona skupina u Faanskom akvatoriju. Prvi trago
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturSrednjovjekovno naselje Bale nastalo je na mjestu bronano
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 11 st.p.n.e. do 21. st. Beram je smjeten na breuljku u uskoj dolini koja od Pazina
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 11 st.p.n.e. do 21. st. Pula je smjetena u dnu dubokog zaljeva. Naselja se formira
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 15. st. do 21. st. Zaselak Bolkovii nalazi se blizu Raklja, danas je s njim goto
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 15. st. do 21. st. Zaselak Papini nalazi se blizu Raklja. ine ga nizovi kua katn
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 16. st. do 21. st. Rakalj je selo na uzvisini iznad Rakog zaljeva. Selo je formir
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 12. god. do 21. god. Gradi u centru Istre. Prvi se put spominje 1177.god. uz crk
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 15. god. do 21. god. Selo unjevica oblikovalo se prema konfiguraciji tla, uzdun
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 12. st. do 21. st. Trvi smjeten nekoliko km SZ od Pazina, malo je naselje zb
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturKontinuitet naselja od prapovijesne gradine, preko rimske v
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 10. st. do 21. st. Iako nema tragova pretpovijesne i antike naseljenosti, mog
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturGrad na kamenoj uzvisini, na mjestu prapovijesne i rimske u
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturPlomin se nalazi na breuljku iznad dubokog zaljeva. Naselje
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1203. god. Naselje je vjerojatno podignuto na mjestu prapovijesne gra
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 12. st. do 19. st. Arheoloki tragovi u okolici grada ukazuju na kontinuitet na
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 12. god. do 21. god. Selo Vrh nalazi se JZ od Buzeta na dominantnom poloaju u
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturNaselje je smjeteno na breuljku i nastanjeno od prapovije
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 12. st. do 19. st. Na mjestu dananjeg naselja nalazila se prapovijesna gradin
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturNaseljavanje porekog poluotoka zapoelo je u 1. tis.pr.Kr. U
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturPovijesna jezgra grada Buja smjetena na breuljku u SZ Istr
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturNalazi svjedoe o naseljenosti grada od antike. U 13.st. dola
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 6. st. do 21. st. Poetak grada vee se uz rimski kastrum koji se spominje u
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturUtvreno naselje Mutvoran poznato je kao gradinsko nasel
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturGrad Boljun je smjeten na breuljku iznad plodne doline Bo
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1102. god. Zavrje, gradi u blizini Gronjana u sjevernoj Istri nastaje n
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturNa poluotoku Viula kod Medulina nalazi se prostrana i ras
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1. st. do 6. st. Rekognosciranjem terena privlake Burle, te djelominim arh
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturArheoloko nalazite Limska gradina nalazi se na rubu plato
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 5. st. do 13. st. Arheoloko podruje Betika obuhvaa vei kompleks rimski
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturArheoloko nalazite Bikupija nalazi se SI od Pomera uz mo
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturPodruje sjeverno i juno od Porekog zaljeva obuhvaaju d
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturPodvodna arheoloka zona juno od Porea do Barbarige ko
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturPodvodna arheoloka zona ireg pulskog akvatorija obuhva
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturNa podruju od rta Prklog kod Rapca do Rijeke luke nalaze
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturPodruje od granice Slovenije do Umaga obuhvaa tri hidro
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturNa predjelu uba, zapadno od Stancije Seget kod Umaga sa
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturPodmorska aheoloka zona Umag-Novigrad obuhvaa etiri
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 10 st.p.n.e. do 7. st. Nezakcij je vieslojno arheoloko nalazite s kontinuitetom
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1. st. do 16. st. Na podruju nekadanje tvornice "Neon", smjetene u sjev
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 13. st. do 20. st. upna crkva Pohoenja Blaene Djevice Marije u Balama gr
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturupna crkva sv. Petra i Pavla sagraena je 1802. godine na m
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 16. st. do 20. st. Crkva sv. Franje ukraena je skromnim oltarima 18. st. Na gl
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturMramorni oltari nastali su sredinom 18. stoljea prilikom ba
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 18. st. Godine 1773., prilikom obnove crkva je opremljena raskon
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 16. st. do 18. st. Dvadeset i sedam drvenih, polikromiranih i pozlaenih skul
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturU Biskupskom ordinarijatu u Poreu u staroj Biskupskoj zgra
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturIzlobeni inventar, te inventar depoa Arheolokog muzeja Is
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 16. st. do 1Tomios BatDrveni, rezbareni, polikromirani i pozlaeni ikonostas, dime
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 17. st. do 18. st. Evanelje u metalnim pozlaenim koricama, tampano je za
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 19. st. do 20. st. U razdoblju od 1866. do 1918. godine u vrijeme austrougar
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 16. st. do 18. st. Veina srebrnih predmeta pulske katedrale potjee iz vreme
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturEtnografska zbirka Mjesne zajednice Rakalj-Krnica sastoji se
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturEtnografska zbirka Mirkovi sastoji se od 65 predmeta iz R
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 6. god. do 20. god. upna crkva sv. Jurja i sv. Eufemija bogato je opremljena ba
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 17. god. do 20. god. U sakristiji upne crkve sv. Eufemije sauvana je bogata zbir
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 14. st. do 20. st. upna crkva u Umagu posjeduje bogat i raznovrsan inventa
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturU crkvi sv. Blaa u Vodnjanu sauvan je izuzetno bogat inven
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1662. god. Drveni, rezbareni, polikromirani i pozlaeni oltarni retabl s p
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 18. st. Bukaleta - vr za vino izraena iz fajanse, zapremnine 12 lita
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturDrveni, rezbareni polikromirani oltarni retabl smjeten na g
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturU upnoj crkvi sv. Mihovila u minju uva se raznolik i bogat
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1845. god. Vlasnitvo, Kavedon-zaklad je funkcionalni stalak od kovanog eljeza, za
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1850. god. do 1940. g Pokretni inventar torkule-mlina i tijeska za masline smjeten
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturCrkva BDM od Milosra ureena je baroknim mramornim o
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 18. st. do 19. st. Jednobrodna crkva sv. Servula dovrena je 1796. godine, a p
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturVe od 15. stoljea upa se kupovanjem i primanjem darova
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 17. st. do 18. st. Liturgijsko posue koje se danas uva u crkvi Roenja BDM
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 13. st. Na samom ulazu u svetite crkve sv. Petra i Pavla u Kretam
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth Vlasnitvo, To- prea za tijetenje maslina sastoji se od sljedee drven
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 20. st. Fond pod nazivom Biblioteca Giovanni Antonia Martinuzzi o
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturZbirka Narodnog muzeja u Labinu smjetena je u reprezenta
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 14. st. do 18. st. Crkva sv. Kancija, Kancijana i Kancijanile sagraena je nakon
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturInventar upne crkve u Motovunu posjeduje primjerke izuze
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 4. st. do 14. st. Na poloaju dananjeg katedralnog sklopa bile su barem dv
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 15. god. Vincent iz Jednobrodna gotika crkva iz 15.st. Svetite odvojeno od br
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1791. god. Gaetano Caupna crkva sv. Servula u Bujama posjeduje orgulje junog,
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 18. st. Ivan Juraj EOrgulje i kuite sjevernog tipa rad su ljubljanskog majstora
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 20. st. Olupina britanskog minolovca "Coriolanus" klase Sheakespe
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1920. god. Olupina potonulog trgovakog broda "Hans Schmidt" nalaz
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturOlupina austrougarske torpiljarke "Flamingo" nalazi se oko
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 17. st. do 18. st. Ostaci potonulog trgovakog jedrenjaka iz 17/18.st. nalaze s
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturUnutar uvale Karpinjan i sv.Anton, koja se nalazi sjeverno od
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 17. st. do 18. st. Ostaci potonulog naoruanog jedrenjaka iz 17/18.st. prostir
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturOstaci antikog naselja Silbio vidljivi su na vie mjesta u oba
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1. st. do 2. st. U uvali Kocie nedaleko rta Sv. Ivan, juno od Umaga, uoe
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth Giuseppe SaNa rtu/poluotoiu nalaze se ruevine antikog naselja Sipa
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1750 god.p.n.e. do 13 Arheoloko nalazite Monkodonja nalazi se 1 km SI od nase
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 20. st. Olupina potonulog putnikog parobroda "Baron Gautsch" n
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1943. god. do 1944. g Olupina potonulog ratnog broda TA-36 (Stella Polare) nalaz
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 13. st. nepoznati Drveno, rezbareno i polikromirano raspelo romanikih obilj
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 17. st. Drveni, rezbareni, polikromirani i pozlaeni retabl iz 17. st. i
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 11. god. Plominski reljef s glagoljskim natpisom uzidan je s unutran
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 16. st. Renesansna, drvena korska sjedala u upnoj crkvi sv. Vida i
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 6. st. do 18. st. Zbirka od 101 lapide, antikih nadgrobnih spomenika (15 je
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturetiri kompozitna kapitela izvedena su od bijelog istarskog k
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1440. god. Antonio VivPoliptih s prikazom Bogorodice s Djetetom sa svecima, dim
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 16. st. Anton iz P Iz grobljanske crkve sv. Jeronima u Humu potjee tzv. Hum
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 14. st. Nepoznati Slika Bogorodica s Djetetom raena tehnikom tempere na
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturPeinsko nalazite, djelomino je intaktne stratigrafije, due
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturNa arheolokom nalazitu u blizini bunara Sv.Martina jugois
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturNa poloaju Monaki vrh jugoistono od Brtonigle vidljiva je
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturGradina Valaron (Castelliere di Villanova) je vieslojno arheo
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturNalazite se nalazi oko 200 m JI od sela Pavii. Dananja crk
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1500 god.p.n.e. do 12 Prapovijesni bronanodobni tumul Maklavun nalazi se kod
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturStancija Dubrova, ladanjski arhitektonski sklop labinske pat
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 20. st. Pogon za preradu maslina u selu Balini (Oprtalj), koja je slu
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturNa breuljku Sv. Margarete pri izgradnji zgrade Talijanske gim
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 17. st. Barokni ladanjski sklop se sastoji od dvokatne glavne zgrade
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1321. god. Paolo VeneDrveni poklopac sarkofaga Blaenog Leona Bemba oslikan t
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 13. st. Na pravokutnoj kamenoj ploi reljefno je prikazan lik sv. Kris
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth Francesco DOrgulje mletako-dalmatinskog tipa u crkvi sv. Pelegrina u U
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth Giovanni Bat Pozitiv u Zavrju djelo je poznatog venecijanskog graditelja
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturupna crkva sv. Trojstva jednobrodna je graevina izdueno
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 13. st. nepoznati Drveno Raspelo, visine 175 cm, originalno polikromirano, li
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturKamena ranogotika heksagonalna propovijedaonica smje
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 14. st. Drvena skulptura Bogorodice s Djetetom, visine 175 cm, rez
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 15. st. Drveni poliptih ima bogato rezbareni, polikromirani i pozla
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 15. st. Drvena skulptura Bogorodica s Djetetom, rezbarena je i pol
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1673. god. Nepoznati Oltar posveen sv. Josipu izraen je od rezbarenog, pozlae
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturGotika skulptura sjedee Bogorodice potjee iz crkve sv. Pr
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 18. st. Gaetano CaOrgulje venecijanskog tipa pripisuju se graditelju Gaetanu C
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturArheoloko nalazite ine ostaci utvrenog srednjovjekovno
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturJednobrodna graevina pravokutnog izduenog tlocrta s ist
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 15. st. do 20. st. Bogati inventar obuhvaa umjetnine i predmete umjetniko
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 17. st. Barokni oltar sv. Jurja primjer je arhitektonskog tipa oltara u
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 3. st. Nedovrena rimska skulptura ene (vis. 230 cm, ir. 60 cm, d
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturUlomci triju antikih amfora, nepoznatog nalazita, te jedne
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1 st.p.n.e. do 1. st. U podmorju rta Kamenjak, nasuprot otoiu Fenoliga izronj
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 16. st. do 19. st. Dvadeset i dva relikvijara, od kojih je vei dio iz baroknog ol
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 18. st. Zbirka portreta novigradskih biskupa iz upne crkve sv. Pela
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1906. god. Orgulje iz upne crkve sv. Mihovila izraena su u radionici B
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth Hugo i Lill Najvrjedniji primjerci kulturno-umjetnike zbirke Javne usta
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1787. god. Gaetano CaOrgulje talijansko-dalmatinskog tipa srednje veliine djelo s
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1733. god. Gaetano Am Orgulje talijansko-dalmatinskog tipa potpisano su djelo grad
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturCrkva sv. Duha u mjestu trped SZ od Buzeta izduenog je p
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 10. st. do 16. st. Pazinski katel je smjeten na litici ponora Pazinice. Prvi pu
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturLadanjski arhitektonski sklop obitelji Lazzarini primjer je bar
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturMjesto se spominje od 1102. godine u darovnici markiza Ul
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1930. god. Zgrada stare pulske pote paradigmatian je primjer arhitek
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1936. god. Enrico TroliPlani objekt kupalita Stoja izgraen je 1936. prema projek
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 17. st. do 18. st. upna crkva sv. Petra i Pavla jednobrodna je graevina prav
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 15. god. do 16. god. Crkva sv. Margarete na Gubavici jednobrodna je graevina p
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturCrkva sv. Trojstva jednobrodna je graevina pravokutnog tlo
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 18. st. do 19. st. Stambena i gospodarska cjelina u Brankoviima vrijedan je
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 18. st. do 19. st. Gradnja crkve i hospicija zapoela je 1702. Crkva je dovren
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 8 st.p.n.e. do 19. st. Utvreno naselje Katel smjeteno je na dominantnom bre
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturumber je naselje iznad doline rijeke Rae u sjeveroistono
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 20. st. Joko Kneevetiri slike dio su kulturno-umjetnike zbirke Javne ustanov
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1 st.p.n.e. do 1. st. Amfora blijedoute do blijedonaranaste boje, krukolikog ti
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 2 st.p.n.e. do 1 st.p.n. Dvije amfore s nepoznatog nalazita, uvaju se u depou Arh
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 18. st. Drveni tabulat iz crkve sv. Roka u Umagu, pravokutnog oblik
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 19. st. do 20. st. Fortifikacijski krajolik, dio obrambenog sustava ratne luke P
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturRo je smjeten na izduenom hrptu breuljka, iznad glavne
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturCrkva sv. Eufemije u uvali Saline sjeverno od Rovinja spada
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1870. god. G.B. de LorOrgulje talijanskog tipa signirane su ceduljom nad manualo
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1754. god. Antonio i Monumentalne orgulje koje s pjevalitem ine jedinstvenu
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturArhivsko gradivo Dravnog arhiva u Pazinu kao cjelina za ko
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1. st. do 7. st. Arheoloko nalazite Katoro rt Tiola danas je u sklopu tur
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturArheoloko nalazite Sipar nalazi se sjeverno od Umaga, uz
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 16. st. do 1Zorzi VenturU upnoj crkvi sv. Mihovila u minju uvaju se dvije oltarne
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1598. god. Zorzij (Jur Na drugom oltaru desno, upne crkve sv. Kvirika i Julite, nal
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1598. god. Zorzij (Jur Slika Posljednja veera, dimenzija 140x290 cm, raena teh
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 17. st. Zorzij (Jur U vrijeme kada su gospodari mjesta bili venecijanski Griman
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1602. god. Zorzij (Jur U crkvi Blaene Djevice Marije u Vabrigi nalaze se dvije olta
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 16. god. doZorzij (Jur Oltar sv. Justa nalazi se u apsidi na kamenoj menzi. Drveni,
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 15. st. do 20. st. Samostan sv. Franje posjeduje bogati crkveni i samostanski
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 11. st. do 17. st. Katel sv. Martin (Possert, Shabez) smjeten je na grebenu i
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturArheoloko nalazite Gromae (Grumazze) je prapovijesna g
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 8. st. do 9. st. Arheoloko nalazite s ostacima crkve sv. Severina kod Gura
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturCrkva sv. Cecilije jednobrodna je ranoromanika graevina
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturZbirka kamenih antikih i srednjovjekovnih ulomaka sadri s
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1737. god. Grobljanska crkva sv. Roka u Sv. Petru u umi izgraena je 1
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 14. st. do 17. st. Katel je smjeten na uskom grebenu na JZ kraju naselja. U
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturArheoloko nalazite Stari Goan (Galzana, Golzana, Golan
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 19. st. do 20. st. Zbirka sadri predmete koji svjedoe o povijesti austrougars
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturDvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja komp
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturGlazbena praksa violine i bajsa vezana je uz podruje sjever
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturBitinada je vokalna glazbena vrsta talijanske zajednice i kult
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturIstrorumunjskim govorima, po broju govornika najmanjim o
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturminjski govor se ubraja u akavsko ekavski dijalekt, odnosn
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturKulturno-povijesna zbirka muzeja Lapidarium nastala je prik
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturUmijee izgradnje rovinjske batane zrcali kontinuitet lokalne
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturArhitektonski sklop Sv. Petar nalazi se na Crvenom vrhu, isto
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturRomanika crkva sv. Flora jednobrodna je graevina pravok
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1750. god. Ladanjski sklop Rigo u Karpinjanu kod Novigrada sagradio je
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturPoligonalna austro-ugarska utvrda Katijun, smjetena na b
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 6. st. do 17. st. Jednobrodna crkva sv. Maura s izboenom pravokutnom ap
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturRimska amfora tipa Kapitn II, izvaena je iz mora na podru
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1846. god. G. Giardi Orgulje su talijanskog tipa iz 1846. god., a pripisuju se G. Gi
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturZatienu muzejsku grau Muzeja grada Umaga ini: Zbirka
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturZbirka umjetnina grada Pule nastala je kao logian slijed ute
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 20. st. Jan Tuek Male orgulje sjevernog tipa gradio je oko 1911. godine Jan
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1938. god. Obitelj Zan Orgulje u crkvi samostana sv. Franje u Puli gradila je tvrtka Z
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1858. god. Pietro De COrgulje talijansko-dalmatinskog tipa potpisano su djelo grad
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 18. st. do 19. st. Povijesni instrument talijansko-dalmatinskog tipa mehani
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1753. god. Petar Naki Povijesni instrument talijansko-dalmatinskog tipa, srednje v
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1912. god. Braa ZupaPneumatske orgulje sjevernog tipa s 2 manuala, 1 pedalom
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 15. st. U svetite upne crkve sv. Martina u Bermu ugraen je kam
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 16. st. Drveni, rezbareni, polikromirani i pozlaeni kip Bogorodice
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 18. st. Komplet misnog ruha iz upne crkve sv. Kvirika i Julite u Vin
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 15. st. Lorenzo da Slika Bogorodica Platytera titi dva sveca dimenzija 35x29
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 18. st. Slika Bogorodica s Djetetom, sv. Agatom, sv. Lucijom i sv. Fo
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth Paolo Cam Drveni, polikromirani i pozlaeni retabl iz crkve sv. Marije od
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 15. st. Drveni polikromirani kip Pieta prikazuje Mariju u sjedeem
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 17. st. Baldassare Na desnom, bonom oltaru crkve sv. Kuzme i Damjana u Fa
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1901. god. Vegezzi BosPrema signaturi, instrument u Pazinu gradio je 1901. Vegez
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 11. st. do 17. st. Srednjovjekovni katel Petrapilosa smjeten je uz rjeicu Bra
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1750. god. Zavjetna crkva Blaene Djevice Marije od Milosti, u dananj
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1863. god. do 1866. g Zgrada na k.. 637/10 ZGR k.o. Pula u podruju Molo Carbo
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 8. st. do 15. st. Arheoloko nalazite Guran s ostatcima srednjovjekovnog n
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 13. st. do 18. st. Pustinjaci sv. Pavla na otoku u epikom jezeru ve 1287. gr
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 19. st. do 20. st. Kompleks uljare u sreditu Buja sastoji se od dva meusobn
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1852. god. do 1854. g Utvrda Munida smjetena je na vrhu ponad Mulimenta na 5
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1852. god. do 1854. g Utvrda Monvidal u Puli bila je dio austrougarskog obramben
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1852. god. do 1854. g Utvrda sv. Juraj (S. Giorgio) smjetena je na vrhu od 51 m/n
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1852. god. do 1854. g Potkovasta utvrda sv. Mihovil (San Michele) smjetena je na
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1852. god. do 1855. g Utvrda Musil u Puli smjetena je na istoimenom poluotoku
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 19. st. Dio austrougarskog obrambenog sustava Pule, utvrda Marie
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1881. god. do 1885. g Obalna blindirana poligonalna utvrda Verudela (Verudella)
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1852. god. do 1866. g Obalna utvrda Monsival/Bourguignon u Puli bila je dio aust
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 17. st. Antonio MoCiklus od 9 slika s prikazima scena iz Marijina ivota, autora
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1. st. do 5. st. Arheoloko nalazite Loron kod Porea predstavlja ostatke m
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1859. god. Enrico TroliUtvrda Stoja smjetena je na istoimenom poluotoku na 15m
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturArheoloko nalazite Tar na stanciji Blek nalazi se oko 1,5 km
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturOstaci crkve sv. Kria nalaze se oko 2 km zapadno od naselja
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 18. st. do 19. st. Naselje Kostanjica smjeteno je u sjevernoj Istri, jugozapadn
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 17. st. do 18. st. Zbirku od 18 slika, smjetenih u palai Bettica, sjeditu Muz
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 18. st. Nepoznati Slika Poklonstvo pastira, dimenzija 113 x 154 cm naslikana
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 17. st. do 1Nepoznati Drvena skulptura, dimenzija 22x18x90 cm, predstavlja sred
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 18. st. Nepoznati U upnoj crkvi sv. Petra i Pavla na drugom bonom oltaru lij
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 15. st. do 1Paolo Cam Ulomci drvenog, polikromiranog i pozlaenog retabla, tri sk
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 16. st. Drvena, rezbarena, polikromirana i pozlaena skulptura sv. M
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1420. god. Bronano, gotiko zvono iz 1420. godine s crkve sv. Hadrijan
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 16. st. do 20. st. Centar tovanja zavjetne crkve Blaene Djevice Marije od M
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturFundus Povijesnog muzeja Istre obuhvaa vie od 50 000 pr
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturMuzej Grada Pazina osnovan je 1996. g. izdvajanjem kulturn
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1836. god. do 1908. g Obalna potkovasta utvrda Monte Grosso smjetena je na lo
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 17. st. do 19. st. Staro gradsko groblje s ostacima crkve sv. Andrije nalazi se u
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 7. st. do 14. st. Ostaci romanike crkve Sv. imuna nalaze se u blizini Stanci
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1457. god. majstor Fr Rustina, kamena skulptura sv Antuna Opata isklesana od je
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturBogati crkveni inventar obuhvaa umjetnine i predmete um
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 15. st. do 1Paolo Cam Drveni, rezbareni, polikromirani i pozlaeni retabl oltara crk
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1910. god. Domenico M Prema povijesnim podacima ove su orgulje prenesene iz be
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturFundus najstarijeg muzeja u Istri, osnovanog 1884. godine b
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.limoncin.toth@min-kulturRomanika crkva sv. Jeronima smjetena je 300 m zapadno
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 17. st. do 18. st. Crkva Sv. Katarine u selu Bai sjeverno od Plomina. To je jed
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1836. god. do 1883. g Obalna utv. Punta Kristo smjetena je iznad rta poluotoka ko
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 13. st. do 19. st. Novovjekovna zbirka obuhvaa predmete od keramike, met
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 15. st. majstor MatJednokatna graevina sagraena u neposrednoj blizini sred
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 20. st. Vojni kompleks na otoku Katarina nastao je za potrebe aust
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 15. st. do 20. st. upna crkva BDM u Plominu, crkva sv. Jurja Starog u Plomin
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 19. st. do 20. st. Kulturno umjetnika zbirka NP Brijuni obuhvaa slike, skulp
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 19. st. Nepoznati Slike nepoznatog autora, raene tehnikom ulja na platnu,
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1 st.p.n.e. Rimska amfora tipa Lamboglia 2, visine 82 cm, promejra trb
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 2. st. Dvojna vrata ili Porta Gemina sagraena su krajem 2 st. i ne
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1. st. Amfiteatar ("Arena") predstavlja jedan od najvrjednijih spo
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1 st.p.n.e. do 1. st. Augustov hram u Puli posveen je boici Romi i Cezaru Augu
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 2. st. Rimsko scensko kazalite (tzv. malo kazalite) izgraeno je u
KonzervatorUl. Grada 052/ 375- lorella.li 1 st.p.n.e. Slavoluk Sergijevaca ili Porta Aurea dala je sagraditi Salvija P
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spanicek@min-kulture.hr Povod poekom vinogradarskom obiaju Grgurevu je sjea
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 19. st. idovsko groblje je smjeteno u zapanom dijelu grada nepo
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1907. god. Zgrada Prve poeke tedionice podignuta je 1907. prema
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1939. god. Zgradu kina Central sagradio je 1939. godine poeki pod
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1923. god. do 1924. g Kua Samardija sagraena je 1923./24., sa stilskim odlikam
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1886. god. Kuu Lerman sagradio je 1886. u duhu historicizma Ivan Ler
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1888. god. Kua Koydl sagraena je 1888. na mjestu starije kue kao je
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 18. st. Palaa Hranilovi sagraena je sredinom 18. stoljea, no nje
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1894. god. Kua Wolf sagraena je 1894. na mjestu Narodne gostione
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1900. god. do 1906. g Kua Kraljevi sagraena je poetkom 20. st. kao ugaona ka
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 19. st. Kua Gabrielli podignuta je sredinom 19. stoljea kao katnic
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 19. st. Zgrada FINA-e sagraena je 80-ih godina 19. st. u duhu neo
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1894. god. Kua Klesinger je nekada bila barokna katnica koja je pregra
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1836. god. Zgrada Prve gradske bolnice sagraena je 1836. godine nep
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 6250 god.p.n.e. do 15 Arheoloko nalazite Radovanako brdo na istoimenoj impo
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1883. god. Mijo HefereOrgulje u crkvi Svih Svetih u Poekim Sesvetama sagradio j
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 19. st. do 20. st. Zatienu muzejsku grau Zaviajnog muzeja Slatina ini Etn
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 20. st. Tradicijski krznarski obrt Vlatka Gribla nalazi se u sreditu Sl
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spanicek@min-kulture.hr Tradicijski uarski obrt Antuna Kneza jedan je od posljednjih
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1911. god. upna crkva sv. Josipa sagraena je 1911. godine u neogoti
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1719. god. Crkva sv. Georgija sagraena je 1719. godine na mjestu nek
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 19. st. Kulturno-povijesni krajolik Jankovac planinarski je i izletnik
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 9. st. do 16. st. Arheoloko nalazite Turski grad smjeteno je u sjevernom
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 18. st. Inventar upne crkve sv. Mihovila Arkanela datira iz vreme
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1862. god. Franjo LenOrgulje u crkvi sv. Mihaela Arkanela u Straemanu nabavlj
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 19. st. Inventar upne crkve sv. Terezije Avilske u Suhopolju datira
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 16. st. Na pravoslavnom groblju u selu eovica do danas su ostala
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1. st. do 4. st. Arheoloko nalazite Gradina smjeteno je oko 1 km sjevern
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 18. st. Palaa Pejaevi je jednokatna uglovnica smjetena u centr
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1868. god. idovsko groblje u Virovitici osnovano je 1868. godine, a 18
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 19. st. do 20. st. Gradski muzej Virovitica, osnovan 1953. g., smjeten je u dv
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 18. st. Inventar franjevake crkve sv. Roka ujednaenih je stilskih k
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1234. god. Srednjovjekovna Virovitica bila je smjetena uz vanu prom
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1900. god. Tvrtka RiegOrgulje u crkvi sv. Roka graene su oko 1900. godine, velike
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 3 st.p.n.e. do 11. st. Arheoloko nalazite Veliko polje smjeteno je juno od ces
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 10. st. do 15. st. Arheoloko nalazite Sveti Martin smjeteno je zapadno od
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1906. god. upna crkva Kraljice sv. Krunice sagraena je 1906.g. Crkva
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 18. st. Malobrojni inventar crkve sv. Lovre baroknih je stilskih kara
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 18. st. do 19. st. Inventar crkve sv. Petra apostola u aavici datira s karaja 1
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 5000 god.p.n.e. do 15 Arheoloko nalazite Rudina kod eavca nalazi se na domi
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1810. god. Jednokatna samostojea graevina upnog dvora nalazi se
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1300 god.p.n.e. do 11 Arheoloko nalazite Mraaj otkriveno je prilikom vaenja g
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 5300 god.p.n.e. do 13 Arheoloko nalazite Brda kod Hrnjevca uoio je 1898. god.
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 5300 god.p.n.e. do 25 Arheoloko nalazite smjeteno je na prirodnoj uzvisini Krnd
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 8 st.p.n.e. do 6 st.p.n. Arheoloka zona Gradci na Papuku iznad sela Kaptol otkrive
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 6250 god.p.n.e. do 55 Tijekom prvih istraivanja na nalazitu Kaptol-emernice ot
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1790. god. do 1800. g upni dvor u Kaptolu sagraen je krajem 18. i poetkom 19
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 18. st. do 19. st. Inventar upne crkve Blaene Djevice Marije ima stilska obi
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 18. st. Kurija Kuevi je prostrana visoka prizemnica graena u 18.
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 19. st. U sklopu kompleksa Ergele Lipik nalaze se slijedee graevi
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 16. st. Naselje se razvilo oko izvora termomineralne vode, koji su p
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1886. god. Stara puka kola je jednokatna slobodnostojea graevina
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1850. god. Zdravstveno-ljeilini i bolniki kompleks u Lipiku obuhvaa
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1908. god. Zgrada Apoteke je jednokatna samostojea vila. Sagraena
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1935. god. Vila Savi je najreprezentativnija vila u Lipiku. Ona je dvokat
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 9. st. do 15. st. Arheoloko nalazite Turski grad kod Medinaca smjeteno je
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 11 st.p.n.e. do 1 st.p.nArheoloko nalazite Sjenjak u Novoj Bukovici smjeteno je
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 19. st. do 20. st. Inventar upne crkve Uznesenja Blaene Djevice Marije ine
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1904. god. upna crkva Uznesenja Blaene Djevice Marije sagraena je
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 18. st. do 19. st. Inventar upne crkve Naaa Svetog Kria u Orahovici pripa
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 16. st. Ostaci plemike kurije (Curiae Nobilitaris) smjetene su nep
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1896. god. Prva zemaljska bolnica izraena je 1896. prema projektu ar
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 13. st. Prvi spomen postojanja naselja potjee iz prve polovice 13.
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1903. god. Kapela Sv. Ivana Nepomuka je graevina u stilu historicizma
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1912. god. Hotel Croatia je jednokatna uglovnica, sagraena 1912. g
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1750. god. Trenkov dvor je jednokatna graevina s unutranjim dvorit
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 19. st. Vinski podrum u Pleternici je prostrana gospodarska graev
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 19. st. Kua Bauer sagraena je u duhu historicizma. Prizemlje je r
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 19. god. Kua Mokri-Grgi sagraena je poetkom 19. st. Rije je o
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1850. god. Kua Ciraky sagraena je sredinom 19. st. u duhu historicizm
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1904. god. Zgrada O.. Antuna Kanilia (nekada Djevojaka kola) sa
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 19. st. Zgrada nekadanjeg restauranta Mislav sagraena je kao
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1886. god. Zgrada Poljoprivredne kole (Ratarnica) sagraena je 1886.
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 18. st. Stara svilana predstavlja kompleks kojeg ine jednostavna b
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 18. st. do 19. st. Kua Horvat sagraena je poetkom 70-ih godina 18. stolje
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1900. god. Kua dr. Archa sagraena je 1900. godine u duhu historicizm
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1909. god. Graevina na Trgu Sv. Trojstva 15 sagraena je 1909. u duhu
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1726. god. Georg EbbeZgrada Isusovake gimnazije izgraena je 1726. g., vjerojatn
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1895. god. Zgrada Kazaline kavane (nekada hotel K zlatnom janjetu)
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 18. st. Kua Kuevi sagraena je krajem 18. stoljea, te je obnovl
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1690. god. do 1700. g Kua Reiss sagraena je krajem 17. i poetkom 18. st. kao je
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 19. st. Zgrada nekadanje Tvornice pokustva Hinka Stipania sa
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1922. god. Kua Sablek sagraena je 1922. u duhu secesije. Visoko pod
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 19. st. Kua Arch sagraena je kao jednokatna uglovnica sredinom
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 19. st. do 20. st. Kua Mali sagraena je krajem 19. i poetkom 20. st. kao
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1895. god. do 1896. g Sudska palaa sagraena je kao katna uglovnica, sloenog t
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 19. st. F. Trapp Zgrada katastra sagraena je krajem 19. st. u duhu historici
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 18. god. Zgrada nekadanjeg svratita KRUNI sagraena je kao ugl
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spanicek@min-kulture.hr Zgrada u upanijskoj ulici br. 19 sagraena je u krajem 19. s
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1779. god. Zgrada apoteke je sagraena oko 1779. g. kao barokna, katn
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1895. god. HnigsbergPalaa velikog upana druga je od tri graevine koje ine
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 18. st. do 20. st. Zatiena muzejska graa Gradskog muzeja Poega obuhva
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 19. st. Inventar franjevake crkve sv. Duha ujednaenih je stilskih o
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 18. st. do 19. st. Inventar katedrale sv. Terezije Avilske sastoji se od predmet
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1227. god. Kulturno-povijesnu cjelinu grada Poege ine sauvani elem
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 18. st. Magistratski kompleks ine etiri graevine koje su meuso
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1896. god. Ferdinand HOrgulje u crkvi sv. Lovre djelo su Ferdinanda Heferera iz 189
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 2007. god. Wolfgang EOrgulje iz katedrale sv. Terezije Avilske s 3 manuala i pedalo
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1916. god. Venceslav Orgulje u crkvi Sv. Duha sagradio je Venceslav Holuba 1916.
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 19. st. Crkva sv. Marije u Buetini sagraena je poetkom 19.st. na
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1880. god. Dvorac obitelji Jankovi od Bribira i Voina dao je izgraditi o
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 15. st. Crkva sv. Lovre sagraena je u 15. st. od opeke s kamenim d
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 14. st. do 18. st. upna crkva sv. Petra u aavici spominje se jo 1334.g. kao
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 16. st. do 20. st. Manastir sv. Nikole nalazi se juno od Orahovice, na osami m
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1793. god. Crkva sv. Trojice u Gornjem Miholjcu sagraena je 1793.g. u
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 18. st. Pravoslavna crkva Sv. Georgija u Lisiinama je jednobrodna
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1761. god. Crkva sv. Luke u Lukau sagraena je 1761.g. kao kasnobaro
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 18. st. Pravoslavna crkva Uspenja Bogorodice u Macutama jednob
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 14. st. Srednjovjekovni grad Ruica, jedan je od najveih srednjo
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spanicek@min-kulture.hr Ostaci srednjovjekovnog grada Oruli locirani su u planini u
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1756. god. upna crkva Naaa sv. Kria sagraena je 1756., jednobro
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 18. st. Crkva sv. Barbare u Sladojevcima sagraena je na prijelazu i
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 18. st. Kompleks dvorca nalazi se u sreditu Suhopolja. Okruen je
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1807. god. do 1816. g upna crkva Sv. Terezije graena je od 1807.g. do 1816.g., a
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1800. god. N. Roth Dvorac u Virovitici poeo je graditi Antun III. grof Pejaevi
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 18. st. Jednokatnica stare apoteke u Virovitici pravokutnog je tlocr
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1740. god. Herman BollFranjevci su 1740.g. poeli graditi novu upnu crkvu Sv Roka
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 15. st. Na brijegu iznad mjesta Voina nalaze se ruevine srednjov
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 15. st. Velika gotika jednobrodna upna crkva Sv. Marije u Voinu
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1770. god. upna crkva sv. Ivana Krstitelja je jednobrodna barokna gra
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 14. st. do 18. st. Kapela sv. Jurja sagraena je na groblju kao jednobrodna gr
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1911. god. Kapela sv. Andrije nalazi se na groblju izvan sela Brezine. Ov
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 19. st. Parohijska pravoslavna crkva sv. Petra i Pavla u Donjim Grah
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 15. st. Srednjovjekovni utvreni grad aklovac smjeten je na uzvi
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 14. st. Crkva sv. Dimitrija sagraena na groblju na krunom pretpo
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1804. god. Gradnja upne crkve Sv. Katarine zapoeta je krajem 18. sto
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 15. st. Kasnosrednjovjekovni grad Kamengrad lociran je na Papuku
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1772. god. Crkva sv. Petra i Pavla u Kaptolu sagraena je 1772. kao jed
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 14. st. do 18. st. Kasnosrednjovjekovni grad Kaptol nalazi se usred istoimeno
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 18. st. Pravoslavna crkva sv. Prepodobne matere Paraskeve u Kuku
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1734. god. Parohijska crkva sv. Georgija u Kusonjima sagraena je 1734
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 13. st. do 19. st. Kutjevaki povijesni kompleks obuhvaa: upnu crkvu sv. M
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 18. st. Crkva sv. Kuzme i Damjana je jednobrodna barokna graevi
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1757. god. obnovitelj Episkopska katedralna crkva smjetena je uz sredinji trg. G
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1732. god. Episkopski dvor je jednokatna graevina graena u razdoblj
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1771. god. Jednokatna graevina kasnobaroknog stila, sagraena je u
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1728. god. do 1745. g Sauvani postojei vlastelinski kompleks u Pakracu obuhva
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1761. god. Crkva Uznesenja Blaene Djevice Marije u Pakracu graena
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 18. st. Crkva Svih Svetih u Poekim Sesvetama jednobrodna je ba
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 13. st. do 14. st. Crkva sv. Lovre jednobrodna je gotika graevina poligonaln
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 13. st. Franjevaka crkva sv. Duha najstarija je ouvana graevina u
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1796. god. Kapela sv. Roka sagraena je 1796. kao jednobrodna graev
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1705. god. Juraj ManciZgrada isusovakog kolegija je etverokatna masivna graev
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1749. god. Gabrijel Gr Kuni pil Sv. Trojstva podigao je 1749. Gabriel Grancije kao z
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 18. st. Kompleks Gradskog muzeja ine tri meusobno povezane z
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1895. god. Hnigsbergupanijska palaa je jednokatna gradska palaa pravokutno
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 18. st. Katedrala sv. Terezije Avilske sagraena je 1763. godine kao
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 15. st. Kapela sv. Mihovila je jednobrodna graevina pravokutnog
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1775. god. Crkva sv. Mihovila je jednobrodna gotika, barokizirana gra
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 14. st. Crkva Sv. Pantelejmona nalazi se na groblju izvan sela Toran
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1819. god. Dvorac u Trenkovu sagraen je 1819. godine kao jednokatn
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 15. st. Grad se nalazi na vrhu kamenog brijega iznad mjesta Velika
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 14. st. do 18. st. Crkva sv. Augustina je zanimljiv primjer srednjovjekovne sak
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1334. god. U centru mjesta, na platou gradine nalazi se crkva Sv. Trojst
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1786. god. U centru naselja sagraena je 1786. do 1787.g. upna crkva
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 1772. god. do 1863. g Kapela sv. Filipa i Jakova graena je od 1772. do 1778. na m
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 13. st. do 15. st. Razvoj grada Poege od 13. st. nadalje pamti njena dananj
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 19. st. Inventar upne crkve sv. Petra i Pavla u Kaptolu, koja je po k
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 17. st. do 19. st. Manastirska crkva sv. Nikole sagraena je u stilu moravske
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 18. st. do 19. st. Inventar pravoslavne crkve sv. Paraskeve u Obradovcima, da
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 16. st. do 20. st. Profesorska knjinica kao najvrjedniji dio gimnazijske knjin
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 18. st. do 20. st. Crkva sv. Augustina je u 18. st. barokizirana, u njoj se nekad
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 15. st. do 19. st. Knjinica franjevakog samostana u Virovitici prema osnovn
KonzervatorM Peia 3 034/ 273- zarko.spa 17. st. do 19. st. Manastirska crkva sv. Nikole sagraena je u stilu moravske
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 10. st. do 13. st. Srednjovjekovno slavensko gradite smjeteno je istono od
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 63 st.p.n.e. do 15. st. Prapovijesno i srednjovjekovno naselje smjeteno je u sjeve
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 63 st.p.n.e. do 53 st.p.Nalazi se uz junu trasu autoceste Zagreb Lipovac, uz neka
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 36 st.p.n.e. do 15. st. Smjeteno je sjeverozapadno od Donje Vrbe, sa sjeverne i ju
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 36 st.p.n.e. do 15. st. Arheoloko nalazite se nalazi zapadno od Donje Vrbe i sjev
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 2. st. do 4. st. Veliki arheoloki kompleks antikih graevina otkriven 1952
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 4 st.p.n.e. do 5. st. Vieslojno arheoloko nalazite smjeteno uz junu trasu au
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 14 st.p.n.e. do 8 st.p.nNalazi se uz obalu Save, izmeu njenog korita i sela Novi Gr
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 4 st.p.n.e. do 15. st. Prapovijesno i srednjovjekovno arheoloko nalazite smjet
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 4 st.p.n.e. do 15. st. Prapovijesno i srednjovjekovno arheoloko nalazite smjet
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 14 st.p.n.e. do 11 st.p.Kasnobronanodobna nekropola s paljevinskim ukopom, pr
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 54 st.p.n.e. do 39 st.p.Nalazi se zapadno od Slavonskog Kobaa, u blizini ua Orlja
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.perkovic@min-kulture.hr Arheoloko nalazite smjeteno je oko 417-og km uz junu t
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.perkovic@min-kulture.hr Srednjovjekovno arheoloko nalazite smjeteno je na blago
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 36 st.p.n.e. do 9 st.p.nPrapovijesno arheoloko nalazite nalazi se na sjevernom za
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 19. st. Inventar upne crkve sv. Marije Magdalene dopremljen je 1
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 18. st. Inventar upne crkve sv. Mihovila Arkanela u Dubocu sti
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 13. st. do 14. st. Crkva je smjetena na uzvisini izvan naselja na groblju. Izgra
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 18. st. Inventar franjevake upne crkve sv. Petra i Pavla u Cerniku
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 1909. god. Jan Tuek Dvokrilne orgulje sa 16 registara, 2 manuala i s pedalom, e
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 20. st. Lujo Lozica Spomenik na grobu pjesnika Grigora Viteza nalazi se na mje
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 54 st.p.n.e. do 25 st.p.Nalazite iz razdoblja kasnog neolitika, ranog, srednjeg i kas
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 19. st. Inventar upne crkve Bezgrenog zaea Blaene Djevice M
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 19. st. Ivan Pump Orgulje, ranije s 14, danas s 11 registara, s 1 manualom i pe
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 54 st.p.n.e. do 39 st.p.Nalazi se oko 2,5 km sjeverozapadno od Nove Kapele. Priku
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 18. st. Unutranjost upne crkve sv. Marije u Novoj Kapeli opremlj
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.perkovic@min-kulture.hr Govor posavskog sela Sie jedan je od najarhainijih posavs
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 2. st. do 4. st. Nalazite se nalazi u sjevernom dijelu naselja Cage, uz cestu
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 18. st. Inventar grobljanske protenjarske kapele Blaene Djevice M
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 18. st. Inventar upne crkve sv. Ivana Krstitelja nastao je u razdoblj
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 15. st. Grobljanska crkva (kapela) sv. Petra je izgraena u 15. st. ka
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 15. st. Crkva sv. Stjepana nalazi se na groblju, na obronku padine,
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 19. st. Inventar upne crkve iz 19. st. ine: glavni oltar, slika sv. Josi
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 1889. god. Lorenzo FabMehanike orgulje Lorenza Fabinga iz 1889. najbolje su Fab
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 1739. god. do 2000. g Arhivsko gradivo, obiteljski fond obitelji Brli u ukupnoj koli
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 19. st. Jednokatnica s veom, graena je krajem 19. stoljea s boga
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 1725. god. do 2000. g Arhivsko gradivo Dravnog arhiva u Slavonskom Brodu kao c
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 20. st. U Registar kulturnih dobara upisane su slijedee zbirke Gale
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 18. st. Inventar franjevake crkve Sv. Trojstva i Franjevakog samos
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 1836. god. Ignacije Le Orgulje u crkvi Sv. Trojstva u Franjevakom samostanu meh
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 1715. god. do 1780. g Tvrava u Slavonskom Brodu jedna je od najveih i najznaa
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.perkovic@min-kulture.hr Umijee sviranja na samici prvo je tamburako glazbovanje
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 18. st. Inventar upne crkve sv. Antuna Padovanskog u Starom Pet
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 14 st.p.n.e. do 12 st.p.Kasnobronanodobna nekropola s paljevinskim ukopom, na
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 1906. god. do 1930. g Muzejska graa Spomen galerije Ivana Metrovia, otvoren
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 63 st.p.n.e. do 1. st. Prapovijesno nalazite uz rijeku Bi kod Bickog Sela tell ve
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.perkovic@min-kulture.hr Smjeten uz junu trasu autoceste Zagreb Lipovac na oko
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.perkovic@min-kulture.hr Prapovijesno arheoloko nalazite otkriveno 1988. godine,
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 14. st. do 15. st. Srednjovjekovni grad, utvrda Graanica nalazi se na brdu izn
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 1880. god. Vila Brlievac, ljetnikovac i povijesni vrt ugledne brodske ob
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 15. st. Grobljanska kapela sv. Petra izgraena je u 15. st. kao jedno
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 1730. god. do 1750. g Cjelokupan kompleks samostana izgraen je u razdoblju izm
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 14. st. do 15. st. Srednjovjekovna cernika utvrda spominje se u povijesnim
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 15. st. Crkva na utoku rijeke Orljave u Savu, ostatak je svetita vee
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 1796. god. Crkva je izgraena 1796. godine kao jednobrodna graevin
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 15. st. Crkva sv. Stjepana nalazi se na groblju, na obronku padine,
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 13. st. Crkva sv. Martina je smjetena na uzvisini iznad naselja Lov
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 19. god. Pravoslavna crkva sv. Ilije u Maiu jednobrodna je graevin
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 1829. god. Crkva Bezgrenog zaea Blaene Djevice Marije izgraena
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 1756. god. U kronici franjevakog samostana u Cerniku, zabiljeeno je
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 18. st. Zgrada je jedna od najstarijih graevina vojnokrajike arhite
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 18. st. Jednobrodna graevina polukruog svetita s pravokutnom
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 1815. god. Crkva je jednobrodna graevina s poligonalnom apsidom, k
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 19. st. Turska esma je zidana u obliku kule na etvrtastoj bazi, nak
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 1846. god. Crkva je jednobrodna, kasnobarokna klasicistika graevin
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 18. st. Jednobrodna graevina s polukrunim svetitem i zvonikom
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 1727. god. Crkva sv. Trojstva, jedna od najveih u franjevakoj provinci
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 1715. god. do 1780. g Tvrava u Slavonskom Brodu jedna je od najveih i najznaa
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 1882. god. Jednokatna zgrada, na trgu, izgraena je 1882. godine. U pr
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 18. st. Zgrada Gradskog magistrata, pored Franjevakog samostan
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 1908. god. do 1910. g Zgrada je jednokatna secesijska uglovnica, smjetena na biv
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 1896. god. Zgrada je jednokatnica sloene tlocrtne dispozicije. Izgradio
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 1275. god. Prema povijesnim izvorima crkva sv. Luke spominje se ve 1
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 18. st. Na mjestu katela s utvrenim naseljem Vodum Gradysche
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 18. st. Crkva je jednobrodna sakralna graevina s polukrunim sve
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 1775. god. Crkva je kasnobarokna - klasicistika graevina, sa zabatnim
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 1772. god. Crkva je kasnobarokna-klasicistika graevina sa zabatnim z
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 1821. god. Crkva je kasnobarokna-klasicistika, s uim polukrunim sve
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 1785. god. Crkva je kasnobarokno - klasicistika graevina zakljuena u
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 1780. god. Crkva je kasnobarokna-klasicistika graevina s zabatnim zv
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 1842. god. Tradicijska kua u Glogovici znaajne je etnoloke vrijednos
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 17. st. Kulturno-povijesna cjelina grada zauzima prostor ue povije
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 18. st. Grad Nova Gradika, planski je izgraen u 18. stoljeu. Pros
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 1. st. do 15. st. Nalazite je smjeteno na blago povienom terenu okruen
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 1971. god. Gradski Muzej Nove Gradike uva zbirku radnikog i narod
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 18. st. Inventar upne crkve sv. Ivana Krstitelja u Sibinju kasnobaro
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 3. st. Antika potkoljenica -knemida (s poetka treeg stoljea iz
Konzervato A. Starev 035/ 212- zeljka.pe 1934. god. Arheoloka zbirka Muzeja Brodskog Posavlja, kao sastavni d
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1431. god. Juraja DalmGotiko-renesansna trobrodna bazilika s upisanim transept
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men13. st. Srednjovjekovna utvrda Neven se nalazi na lijevoj strani ri
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Pretpovijesna gradina Puljane smjetena je sjeverozapadno
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. Bogoin se u izvornoj povijesnoj grai prvi put spominje 14
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men14. st. Srednjovjekovna utvrda Kamiak smjetena je na lijevoj oba
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Drni se smjestio na rubu Petrovog polja, uz kanjon rijeke D
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men19. st. upni dvor izgraen je u 19. st. Graen je od kamena, ali je
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men18. st. do 19. st. Zgrada je izgraena krajem 18. i poetkom 19. st. Pravokutn
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men17. st. do 19. st. Crkva je sagraena u 17. st. U osnovi je jednobrodna pravok
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men18. st. do 20. st. Crkva je, prema arhivskim spisima, sagraena krajem 18. st
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men17. st. Jednobrodna je graevina, pravokutnog tlocrta bez apside.
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men17. st. Crkva sv. Roka nalazi se na brdu Vrine iznad Murtera. Spom
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. do 20. st. Arhivski dokumenti ukazuju na postojanje crkve svetog Mih
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. do 19. st. Jednobrodna graevina zidana u kamenu. Apsida je poluok
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men17. st. Spominje se u arhivskim dokumentima prvi put 1672. godin
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Crkva sv. Nikole nalazi se u uvali Murtar kod Jezera. Crkva je
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men18. st. Crkva sv. Konstancija sagraena je vjerojatno u 18. stoljeu.
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men18. st. Crkva sv. Ivana Trogirskog u Jezerima vjerojatno je sagraen
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1720. god. Jure Foreti Gradio ju je u baroknom stilu od 1720. do 1724. g. majstor
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men18. st. do 20. st. Crkva Gospe Karmelske je jednobrodna s dubokom polukru
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men4. st. do 6. st. Ranokranska arhitektura nastala je na rubu antike grae
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1818. god. Gaetano Mo Orgulje u crkvi sv. Dominika djelo su Gaetana Moscatellija iz
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1908. god. Tvrtka MayPneumatske orgulje sjevernog tipa u upnoj crkvi Uznesenja
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Povijesna jezgra naselja (selo) je uz samu obalu u obliku pol
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men18. st. Oltar sv. Jurja u Dragiiu izraen je od drva u obliku retabla
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1897. god. Radionica Orgulje su sagraene 1897. godine u radionici brae Zupan
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men18. st. do 19. st. Drveni rezbareni i obojeni oltar, 18./19. st.,visina 2m, irina
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men18. st. Drveno rezbareno i obojeno raspelo, 18. st.,visina 202 cm,
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men13. st. do 19. st. Nalazi se u mjestu Danilo Biranj. Jednobrodna je graevina
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Povijesna jezgra naselja je na otoku uz obalu ispod brda Bro
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Prvi pisani spomen naselja Vodice je iz 1402. godine. Vodice
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men19. st. Braa GiacoOrgulje u Novoj crkvi Blaene Djevice Marije graene su oko
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men18. st. Majstor NakOrgulje u crkvi sv. Kria ubrajaju se meu najbolje autentin
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. do 17. st. Samostan i crkva se nalaze u sreditu mjesta uz obalu. Samo
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Jednobrodna je graevina s pravokutnom apsidom, pravilne
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men18. st. Pozitiv u samostanu benediktinki u ibeniku, graen vjeroja
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men17. st. do 18. st. Kompleks ljetnikovca Dragani-Vrani nalazi se preko puta
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men16. st. Kompleks ljetnikovca Zuliani na samom rtu Otrica. Sastoji s
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1649. god. Ante Lipii Crkva sv. Roka nalazi se iza upne crkve. Nakon najvee kug
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1882. god. do 1926. g Zgrada biveg hotela Krka sagraena je uz rub povijesne
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men13. st. do 18. st. Crkva sv. Luke nalazi se na groblju u naselju tikovo. Jednob
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1719. god. Agostino D Oltarna slika Sv.Juraj, autor Agostino Duso, 1719.g., ulje n
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Naselje Kaprije nalazi se na breuljku iznad glavne uvale i lu
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men13. st. do 19. st. Inventar pokretnih kulturnih dobara crkve sv. Barbare sasto
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men18. st. do 19. st. Inventar se sastoji od ikonostasa i nekoliko odvojenih ikona
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1873. god. Pomorski svjetionik Mulo smjeten je na istoimenom otoi
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men19. st. do 20. st. Pomorski svjetionik Jadrija smjeten je na ulazu u ibensku
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1872. god. Pomorski svjetionik Blitvenica smjeten je na istoimenom o
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1896. god. Pomorski svjetionik Prinjak smjeten je na istoimenom oto
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Murter je naselje organizirano du sredinje ulice koja ide z
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Kompleks se nalazi u naselju Drage. Sve su kue izgraene o
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Naselje Betina razvilo se na padini brda i uz more na sjevero
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@minJuraj Petro Raspelo majstora Jurja Petrovia pripada Sv. Frani, samosta
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. Nikola Vla Slika Bogorodica s Djetetom, 15.st., autora Nikole Vladanov
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men16. st. Slika je izraena u tehnici tempera na drvu, dimenzija 40,5
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. do 18. st. U dominikanskom samostanu Gospe od Ruarija nalaze se s
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Otok zatien bedemom i pokretnim mostom iz 1564. U 19
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Otok Zlarin pripada otonoj skupini ibenskog arhipelaga. Z
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1850. god. U vinogradima u Okitu kod Vodica postoji sklop s dvije vee
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men5000 god.p.n.e. Arheoloko nalazite Danilo Bitinj smjeteno je usred danils
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men19. st. Grkokatolika crkva Preobraenja Gospodinova u mjestu Ba
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men19. st. Grkokatolika crkva u Krikama posveena Bogorodinom P
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men17. st. do 19. st. Izgraena u kontakt zoni Primotena i Varoi. Ruralna jedno
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1903. god. Joso Ali Nepravo svoena vieprostorna kamena graevina Stari sta
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Nalazi se u uvali Stubalj u Bilicama. Graevina pravokutnog
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men17. st. Oltar je nabavljen u Veneciji i po svom likovnom oblikovanju
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Kapa je svojevrsni prepoznatljiv zatitni znak ibenika. Kapa
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Inventar se sastoji sveukupno od 97 predmeta. Manji je bro
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h U crkvi sv. Nikole nalazi se inventar koji se sastoji od 61 pre
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men18. st. Drveni tabulat u crkvi sv. Nikole izraen je poetkom 18.st.
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Arheoloko nalazite karin samogred je pilja smjetena tr
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Inventar obuhvaa 46 predmeta i uglavnom ga sainjavaju m
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Inventar se sastoji od 17 predmeta, a to su oltar sa skulptur
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1. st. do 6. st. Arheoloka zona Ivoevci nalazi se kod naselja Ivoevci sjeve
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Inventar pokretnih kulturnih dobara upne crkve Uznesenja
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h U unutranjosti crkve sauvan je inventar pokretnih predme
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h U unutranjosti crkve se nalazi djelomino sauvan pokretn
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men18. st. Drveni oltar iz crkve sv.Margarite u Jadrtovcu moe se datir
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Tradicijsko umijee izrade ipke na podruju Primotena i R
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. Od utvrde Troenj danas se na terenu vidi obla kula debelih
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1. st. do 16. st. Nalazite nalazi se kilometar jugoistono od Knina, kod ua
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1938. god. Graena je prema nacrtima Ivana Metrovia. Crkva je jedn
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1762. god. Petar Naki Orgulje u crkvi sv. Frane djelo su Petra Nakia iz 1762. g. Me
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Sjeverozapadno od uvale Koromana nalazi se sauvani anti
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men17. st. Uz junu obalu otoka Bisaga u Kornatskom otoju nalaze se
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men16. st. do 17. st. Zapadno od otoka Drvenik nedaleko Krapnja, na oko 50 m o
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1 st.p.n.e. do 1. st. Sa zapadne strane rta Gradina u naselju Murter, odmah iza
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men16. st. do 18. st. U bezimenoj uvalici sa sjeverne strane rta Opat na otoku Ko
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1. st. do 2. st. U dnu uvale Lavsa otoka Lavse, na dubini oko 50 centimeta
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1 st.p.n.e. Istono od otoia Kamenjak Mali, nedaleko Kaknja, na du
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1. st. Izmeu otoka Oblika i otoia Male Krbele, oko 1.5 Nm jugo
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men3 st.p.n.e. do 2 st.p.n. Ostaci brodoloma nalaze se uz juni rt otoia Kamenjak V
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1 god.p.n.e. Na sjevernoj padini hridi Muljica, na dubini 7 36 m, dijelo
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men2 st.p.n.e. do 1 st.p.n. Oko 60 m. istono od rta Plavac, na dubini od 25-35 m, na k
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1944. god. Potonuli transportni brod iz II. svjetskog rata "Francesca da
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1776. god. Francesco DOrgulje u crkvi Roenja Blaene Djevice Marije u Skradinu,
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1777. god. Nakieva kManje orgulje talijansko-dalmatinskog tipa s jednim manua
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men20. st. Vilu je izgradila poetkom 20. stoljea obitelj Mazzura. Vila
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Inventar crkve i samostana sv. Lovre obuhvaa 466 predmet
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Inventar pokretnih kulturnih dobara crkve sv. Dominika sast
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men13. st. do 19. st. Crkva sv. Jurja se sastoji od starije jednobrodne crkvice s ap
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men13. st. do 2Ivan HreljiGrobljanska crkva sa zvonikom iz 1906. dograena staroj ro
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men14. st. Crkva je adaptirana u 14. stoljeu u vrijeme gotike, ali je vje
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men18. god. do 19. god. Trobrodna crkva pravokutne apside, posveena 1746. Sjeve
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men14. st. do 18. st. Zavjetna crkvica sv. Ivana Trogirskog nalazi se na rtu Ploa u
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1497. god. Obrambeni zid poluotoka Otrice je izgraen uz novanu p
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. do 17. st. Reprezentativna gotiko-renesansna palaa nastala sukcesiv
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men17. st. Kua je graena od kamena. Nad vratima i prozorima su ba
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. do 18. st. Kua s gotikim prozorom u Tribunju nalazi se na otoiu u
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men2. st. do 6. st. Nedaleko od crkve sv. Lovre u Donjem Polju djelomino je o
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Seoska kua p. Jakova Bajia nalazi se u selu Vrpolje, visine
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Smjetena je na sjeveru bloka i sastoji se iz tri kue uz Zagre
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men18. st. Mlinica se nalazi na rijeci Cetini. Graena je od kamena vez
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men18. st. Nalazi se ispod jednog od glavnih vrela Cetine. Mlin je tip ka
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men19. st. Izgraena je na potoku. Do kata je bila izgraena u suhozidu
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men18. st. Nalazi se na Vukovia vrelu. Mlin kaikar sa est mlinova. Gr
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men18. st. Zidovi su od priklesanog kamena. Krov je na dvije vode s dij
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men18. st. Mlinica je graena od kamena s vapnenim vezivom s krovom
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men19. st. Mlinica je graena od nepravilnog kamena i obukanih pro
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1. st. do 6. st. U Betini, na poloaju Plitka Vala, poloaj je poznat i pod ime
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men9. st. do 11. st. Starohrvatska nekropola u Drniu otkrivena je na poloaju F
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men19. st. Na potoku Radljevac nalazi se mlinica kaikara. Paetvorina
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Korito rijeke ikole kod Drnia premoteno je masivnim kam
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Korito rijeke ikole kod Drnia premoteno je kamenim mos
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men6. st. Kasnoantika utvrda iznad uvale Velika stupica prostrana je
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men6. st. Na jugoistonoj strani otoka iznad uvale Mala Stupica su os
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Most na rijeci Butinici u Golubiu nalazi se na putu prema
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men18. st. do 19. st. Sklop Naki-Vojnovi se nalazi na Gradini u Drniu. Portal je
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men18. st. Mlinica Skelin je kompleks tri spojena objekta u nizu. Sjever
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men17. st. do 19. st. Zelenbanin mlin je na rijeci Butinici, graen od sedre, nepr
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1541. god. G.G SanmicIzgraena je na otoiu pred ulazom u luku. Projektirao ju j
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Nekadanji objekt mlina-vjetrenjae nalazi se na vrhu brijeg
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Obrambeni zid nije u potpunosti sauvan. Unutar zida ustan
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1. st. do 13. st. Crkva sv. Martina je jednobrodni sakralni objekt s polukrun
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men16. st. Ostatak turskog minareta nalazi se u povijesnoj jezgri Drnia
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men9. god. U Otresu na lokalitetu Crkvina, istraena je starohrvatska je
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. do 1Petar MilutNalazi se izvan mjesta na groblju. Orijentirana je u smjeru ju
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men13. st. do 20. st. Crkva se nalazi na groblju. Jednobrodna je pravokutna gra
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men18. st. Crkva se nalazi u sreditu Skradina. Jednobrodna je crkva s
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men6. st. do 13. st. Crkva Sv. Bartula je obnovljena iza Domovinskoog rata. Nem
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men6. st. Na jugoistonoj obali Prokljanskog jezera, na podruju zvan
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men12. st. do 13. st. Crkva sv. Silvestra smjetena je u Donjem polju kod ibenik
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men13. st. do 14. st. Nalazi se u Donjem polju na breuljku koji dominira poljem.
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men13. st. do 14. st. Nalazi se u Donjem polju u prostoru starog groblja mjesta Ja
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. Antonio BuCrkva Sv. Petra i Marije nalazi se u Grebatici. Crkva Sv. Mar
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men18. st. Nalazi se u samom naselju Jadrtovac. Jednobrodna je crkva
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. do 20. st. Crkva i samostan su graeni u 15. stoljeu, zidani od kamen
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men14. st. Crkva Sv. Mihovila nalazi se na groblju u Raslini. Jednobrodn
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men13. god. do 14. god. Jednobrodna crkva s pravokutnom apsidom, pravilne orijen
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men17. st. do 1Antun NoguCrkva sv. Kria je sagraena izmeu 1605-1608. god. prema
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men17. st. Crkva sv. Nikole graena je u prvoj polovici 17. stoljea. Crk
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men18. st. Ivan Skoko Crkva Gospe od Vrpolja svetite, izgraena je na mjestu m
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men5. st. do 6. st. Sklop dvojne ranokranske bazilike. Sjeverna crkva sastoji s
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. do 1Ivan Skoko Crkva se nalazi na mjesnom groblju. Crkva je jednobrodna s
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men12. st. do 13. st. Nalazi se na vrhu brijega koji dominira podrujem Srime. Je
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men13. st. do 14. st. Crkva Blaene Djevice Marije u Tribunju je jednobrodna gra
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men16. st. Stara upna crkva u Tribunju smjetena je u kompleksu upn
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. Crkva sv. Nikole dominira na brijegu koji se uzdie nad nase
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men12. st. do 13. st. Crkva sv. Ivana Krstitelja nalazi se u Rakitnici u vodikom po
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men6. st. Jednobrodna longitudinalna crkva s dubokom polukrunom
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men9. god. Arheoloko nalazite se nalazi na niem breuljku neposred
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men18. god. do 19. god. Manastir je graen na padini brda iznad rijeke Krke.Manasti
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 14. st. do 18. st. Crkva Gospe od Zeeva nalazi se na istoimenom otoiu. Gr
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. do 1Nikola Fire Renesansna jednobrodna crkva s polukrunom apsidom , a
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men14. st. do 15. st. Na ovim katastarskim esticama su ostaci dviju palaa od ko
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. Gotika palaa je trokatnica u nizu kua sa sjeverne i june s
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men18. st. Rodna kua Nikole Tommasea je trokatni objekt. Nalazi se n
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men16. st. Palaa Dragani pripadala je toj istaknutoj ibenskoj obitelji
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men18. god. doIvan Skoko Jednobrodna crkva kvadratne apside, zvonikom na tri kata,
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men11. st. do 16. st. Izgraena je na breuljku iznad zaljeva. Za boravka P. Kreim
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. do 17. st. Prvi povijesni podatak o crkvi sv. Ane je iz 15. stoljea. Dan
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1646. god. Sagraena na mjestu crkve sv. Ivana za ojaanje fortifikacija
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1646. god. Tvrava ubievac graena je u 17. st., uoi Kandijskog rata
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. Jakov Corr Sklop etiri bunara nalazi se unutar povrine kvadratnog tlo
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men14. st. do 19. st. Biskupska palaa je gotiko-renesansna graevina graena
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men18. god. Barokna palaa je trokatni objekt vezan s istone (najveim
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men14. st. do 18. st. Kua Berovi je sklop kua sagraen na gradskom bedemu p
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. Kua Chiabov se nalazi na sjecitu dviju glavnih pjeakih ul
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. do 19. st. Kua Jeina zatvara sa sjeverne strane trg pred katedralom s
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. Kua na Trgu pukih kapetana graena je gotikim stilom 15
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men14. st. do 16. st. Dvojni bedem je jedinstven, samostalni, fortifikacijski sustav
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1956. god. Harold Bili Gradska vijenica je faksimilski obnovljena stara renesansna
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. Palaa stare Preture je sklop kua koji se sastoji od istonog
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. Sklop reprezentativnih graevina sa sauvana dva okomita
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1431. god. autor kapelGotiko-renesansna trobrodna bazilika s upisanim transept
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. do 16. st. Crkva Svih svetih je jednobrodna graevina s kvadratnom a
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men12. st. do 18. st. Crkva sv. Mare nalazi se na predjelu Bioci. Jednobrodna je r
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men14. st. do 1Ivan Pribisl Crkva je nastala u gotiko doba, ali je pregraivana u renesa
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men13. st. do 16. st. Crkva sv. Julijana se prvi put spominje u 14. stoljeu. Ima ro
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men13. god. doAntun NoguRomanika crkva prepravljena u gotici. A. Nogulovi u 17. st
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men20. st. Crkva sv. Dominika je jednobrodna graevina pseudogotik
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. do 18. st. Crkva sv. Barbare je gotika crkva iz prve polovice 15. stolje
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men12. st. do 18. st. Crkva sv. Antuna Opata je objekt romanikog stila graen u
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. god. do 18. god. Crkva sv. Lovre je sagraena u drugoj polovici 17. stoljea, u
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men14. st. do 20. st. Crkva sv. Frane u ibeniku datira iz 1. pol. 14. st., jednobrod
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men18. st. do 1Ivan Skoko Pravoslavna crkva Uspenja Bogomatere podignuta je na mje
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men12. st. do 20. st. Kua Rossini je arhitektonski sklop tri objekta. Istoni trokat
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. do 16. st. Kua Tambaa nastala je uz nekadanji gradski bedem spaja
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men14. st. do 15. st. Palaa Koul je trokatni objekt koji se nalazi u nizu kua s fa
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men13. st. do 19. st. Romanika kua je smjetena na terenu koji se naglo sputa
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men14. st. do 15. st. Kua trkalj je trokatni objekt, a uz nju se s june strane nal
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men13. st. do 20. st. Radi se o trokutastom sklopu meusobno povezanih kua o
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men19. st. upna crkva Gospe od Ruarija je trobrodna graevina s po
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men20. st. Hotel Danica je monumentalna dvokatnica s istaknutim ri
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1815. god. Kua Kului je jednokatnica polukrune tlocrtne osnove, dv
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men16. st. do 18. st. Crkva sv. Ante izvorno je bila amija iz 16. stoljea s kupolom
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men14. st. do 18. st. Tvrava se uzdie na kamenitom brijegu u dijelu grada zvan
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1913. god. Ivan Metr Kua Metrovi se sastoji od dvije zgrade. Starije, manje jed
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1930. god. Ivan Metr Biva antimalarina stanica je graena finim klesanim fugira
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1930. god. Ivan Metr Zgrada Osnovne kole Ivan Metrovi u Otavicama je gra
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1930. god. Ivan MetroMauzolej obitelji Metrovi je sagraen na breuljku juno o
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men11. god. do 20. god. Crkva Male Gospe jednobrodna je kamena graevina pravil
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1792. god. esma ima javni karakter i nalazi se u sreditu naselja Grada
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. do 19. st. Crkva sv. Martina sastoji se od starije crkve koja se spominje
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men18. st. Crkva sv. Mihovila je sagraena 1784. godine u baroknom s
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men18. god. do 20. god. Prema natpisu nad glavnim vratima crkva Gospe atrnjske j
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men14. st. Tvrava Kljuica je sagraena na desnoj obali ikole na strm
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men6. st. Toreta je kasnoantika utvrda iz 6. st., smjetena na terasas
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men6. st. do 12. st. Crkva sv. Marije nalazi se u polju Tarac, u jugoistonom pod
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1560. god. Crkva je jednobrodna s etvrtastom apsidom. Graena je n
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men12. st. do 13. st. Crkva sv. Ilije u Pariima je jednobrodna crkva s polukruno
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. do 18. st. Kua Dragani-Marenci visine je P+3 kata, a svojim ugaonim
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men14. st. do 19. st. Gotika kua je trokatnica koja djelomino prati pad terena
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men13. st. do 14. st. Crkva Gospe od Griblje se nalazi u blizini gradskog groblja K
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men13. st. do 14. st. Od romaniko-gotike kue ostao je samo kameni zid sredn
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. do 18. st. Sklop kua se nalazi u ibenskom predjelu Dolac. S june str
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. do 18. st. Barokna palaa u Pekarskoj ulici u ibeniku ima prizemlje i t
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men14. god. do 19. god. Glavno sjeverno proelje kue Gojanovi gleda prema trgu
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. do 18. st. Kua aja nalazi se na dominantnom mjestu u ulici Dobri s
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. do 19. st. Palaa Divni je visine je P+2 i P+3 kata, datira iz 15. stoljea
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men16. st. Kua Divni ima znaaj palae, nastala je u 16. stoljeu. Sast
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men14. st. do 15. st. Crkva sv. Elizabete nalazi se u gradskom predjelu Crnica. Jed
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men12. st. do 13. st. Crkva sv. Petra nalazi se na mjesnom groblju u gradskom pr
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1911. god. Kua Iljadica-Grbei se nalazi u neposrednoj blizini gradsko
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men19. st. do 20. st. Zgrada Suda u ibeniku pravokutne je prostorne koncepcije
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1864. god. Josip Slade Zgrada Kazalita smjetena je na zapadnoj strani Poljane, gr
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men14. st. do 19. st. enski benediktinski samostan sv. Luce je utemeljen 1639. g
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men16. st. Kua elar ima dvije i tri etae zbog pada terena, zidana je u
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. do 18. st. Kua aja-Cristofolo nepravilnog je tlocrtnog oblika, smjete
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men14. st. do 18. st. Kua je trokatna, vezana u blok kua sa sjeverne i june stra
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men13. st. do 19. st. Kue se nalaze sa zapadne strane trga pred katedralom sv. J
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. do 18. st. Kua Roberta Visijanija je zapravo blok koje se sastoji od dva
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Juni dio kue Matiazzi je dvokatan, a sjeverni dio ima nado
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men14. st. do 15. st. Crkva sv. Grgura je jednobrodna graevina pravilne orijenta
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. do 18. st. Barokna kua je viestambena zgrada nastala prostornom in
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. do 19. st. Kua Poletti-Deljac visine je etiri kata, glavno juno proel
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men17. st. do 19. st. Crkvu sv. Frane poeo je graditi 1601. g. majstor Antun Mar
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men18. st. Kua Dragani je nastala u 18. st u kasnobaroknom razdoblj
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1495. god. Crkva sv. Jurja nalazi se na mjesnom groblju u Pirovcu. To je
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1731. god. Kua obitelji Gelpi u Tisnom objedinjuje dvije zgrade. Predn
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men13. st. do 19. st. Crkva sv. Duha u Tisnom jednobrodna je graevina s kvadra
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men13. st. do 19. st. Crkva Gospina poroenja jednobrodna je graevina s pravo
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men17. st. Barokna crkvica nalazi se u mjestu Zlarinu na putu koji vodi
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men18. st. do 1Ivan Skoko Crkva se nalazi jedan kilometar od mjesta na poetku polja.
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1908. god. iril Ivekov Crkva Uspenja Presvete Bogorodice nalazi se u sreditu grad
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. do 20. st. Crkva iz 15. st. pravilne orijentacije, obnovljena i posveena
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. do 16. st. Uz kulu je u kasnijem vremenu prigraen ogradni zid koji fo
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men18. st. do 19. st. Crkva sv. Trojice u Biskupiji nalazi se na prostoru usred mjes
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men9. st. Sauvani su i konzervirani temeljni zidovi jednobrodne long
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men18. st. do 20. st. Jednobrodna je graevina bez istaknute apside, s drvenim
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Biskupija Crkvina je spomeniki kompleks koji se sastoji od
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men9. st. do 10. st. Crkva sv. Spasa nalazi se u selu Cetina u blizini izvora rijeke
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men9. st. Crkva sv. Cecilije na nalazitu Cecela, poznatom i pod nazivo
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men19. st. Kua Petkui je sagraena od kamena, izvana obukana. Ku
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Kua je graena od priklesanog kamena, grubo fugiranih, d
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men19. st. Kua je dvokatnica iz kraja 19 st., a graena je u klasicistik
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men17. st. do 20. st. Crkva sv. Ante u tlocrtu je trobrodna graevina s upisanim
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men6. st. do 18. st. Crkva sv. Jurja nalazi se na groblju u Uneiu. Jednobrodna
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1731. god. Crkva sv. Roka je jednobrodna pravokutna graevina s pravo
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Tvrava je smjetena na junom dijelu brda Spas i nalazi se
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men18. st. Most u Tribunju spaja naselje na otoiu s kopnom. Most je
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. Crkva sv. Kria nalazi se na starom groblju u Vodicama. Crkv
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men13. st. Crkva sv. Jurja u Dragiiu nalazi se pod gradinom Dragii, n
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h U vrijeme turske opasnosti i prvih veih mletako-turskih ra
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Knin se smjestio na istonim padinama brda Spas, uz desnu
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Grad je primjer je srednjovjekovne urbanizacije na jadransk
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men9. st. do 10. st. Na poloaju Kosa istraeno su 123 groba. Pokojnici su bili po
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men2. st. do 4. st. Na nalazitu Dolina djelomino je istraen kompleks antike
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1. st. do 2. st. Na poloaju Gradina, Murter, razasuti su posvuda arheolok
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men4500 god.p.n.e. do 16 Arheoloka zona Bribirska glavica smjetena je na brijegu G
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men5000 god.p.n.e. do 10 Arheoloko nalazite Vrbica smjeteno je pored istoimenog
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h U priobalnom pojasu otoia Stipanac na Prukljanskom jeze
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Na liniji otoi Stipanac rt kolj na kopnu na Prukljanskom
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men2 st.p.n.e. do 7. st. U kanalu sv. Ante kod rta Debeli nalaze se ostaci sidrita i ka
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Rt Tradanj nalazi se u kanjonu Krke u blizini naselja Zaton. S
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men4 st.p.n.e. do 2. st. Arheoloko nalazite Velika Mrdakovica je gradinsko naselje
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Oko 200 metara jugoistono od crkve sv. Ilije nalaze se osta
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. do 20. st. Predmeti koji se nalaze u crkvi i na samostanskoj zbirci datir
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. do 19. st. Ikone iz crkve Uspenja Bogorodice u Drniu i crkve sv. Georg
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men3 st.p.n.e. Arheoloka zbirka franjevakog samostana sv. Kria na Krap
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. do 20. st. Arhiv franjevakog samostana sv. Lovre u ibeniku sadri do
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1066. god. Vitore CrivU svojim zbirkama Muzej grada ibenika uva oko 150.000
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men15. st. do 16. st. U samostanu sv. Lovre u ibeniku uva se kodeks biskupa Ko
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.men1266. god. Zvono od mjedi datira iz 1266. godine i predstavlja najstarij
KonzervatorJ. ulinov 022/ 219- marko.mendusic@min-kulture.h Zbirka Dragani - Vrani na otoku Prviu sastoji se od 25 p
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 3. st. Dioklecijanova palaa izgraena je na prijelazu iz 3. u 4. st.
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 2 st.p.n.e. do 1 st.p.n. Rastresita gomila ulomaka amfora tipa "Lamboglia 2" prekr
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 2 god.p.n.e. do 1 god. Velika koliina ulomaka amfora izuzetno rijetkog tipa "Dress
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. Ostaci naoruanog, trgovakog broda iz 17. st. nalaze se isp
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. do 19. st. Ostaci manjeg ratnog broda iz 18./19. stoljea pokrivaju po
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 2 st.p.n.e. do 1 st.p.n. Ostaci antikog brodoloma utvreni su u uvali Vela Svitnja,
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1944. god. Potonuli avion bombarder predstavlja najbolje sauvani pri
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1883. god. Uz sjevernu stranu otoia Mali Barjak, zapadno od Komie
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1. st. do 2. st. Sa sjeverozapadne strane rta Izmetite kod otoka sv. Klemen
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1 st.p.n.e. do 1. st. Sa sjeverozapadne strane otoia, u arhipelagu Paklenih oto
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 4 st.p.n.e. do 3 st.p.n. Rastresita gomila ulomaka amfora ranog "grko-italskog" i k
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1918. god. Istono od rta Stonica, nalaze se ostaci talijanskog tegljaa
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 2 god.p.n.e. do 1 god. S june strane otoka Hvara pred uvalom Piena jugoistono
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 4 st.p.n.e. Unutar Vike luke, oko poluotoka Prirovo nalaze se ostaci gr
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 2 st.p.n.e. do 1 st.p.n. S june strane otoka Sv. Klement, na pjeanom dnu, nalaze
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1909. god. Parobrod "Brioni" sagraen je 1909. kao putniko-trgovako
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1. st. Ulomci amfora tipova "Dressel 2-4" i "Richborough 527" iz 1
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 4. st. Prema jugoistonom rtu uvale Petrov Bok nalaze se ostaci a
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1920. god. Olupina grkog trgovakog broda nalazi se nedaleko Komie
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1. st. Sa sjeverozapadne strane arhipelaga Paklenih otoka nalaze
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1. st. U maloj uvali, u blizini svjetionika, oko 20 m, na prijelazu iz
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 18. st. Na sjevernoj strani otoia Stambedra, na pjeanom dnu, n
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 4. st. Unutar uvale Duboka na sjevernoj strani otoka Hvara, nalaz
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1. st. Nedaleko hridi Baba juno od Male Palagrue, na kamenoj p
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1. st. Nedaleko hridi Pupak uz otoi Galijula, na kamenoj padini
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. Parni remorker Vridni sagraen je 1894. godine. Iako se d
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1670. god. Stjepan Kil Povijesne orgulje, rad radionice Stephanusa Kolarevicha (Kr
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Petar NakiPovijesne orgulje, rad radionice Petar Naki ibenanin (Ven
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Petar NakiOrgulje su rad radionice Petra Nakia ibenanina (Venecija
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Kua je smjetena sjeverno od upne crkve. Trokatnica je gr
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 20. st. Zgrada osnovne kole nalazi se na trgu kod upne crkve. Dio
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Kua Fadi na istonom dijelu supetarske rive mijenjala je ti
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hKua s reljefom glave ovjeka smjetena je u dnu supetarske
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Kula-sat ili Leroj je slobodnostojea kula jugozapadno od u
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Kua Vitai je uim proeljem orijentirana prema rivi u Supe
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1864. god. Kuu Rendi je 1864. g. podigao Petar Rendi otac kipara Iv
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Uska stambena trokatnica na istonom dijelu supetarske riv
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. Crkvica sv. Roka nalazi se iznad Supetra na putu za Nerei
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. do 20. st. Sklop ambijentalne arhitekture ispod upne crkve ograen
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 20. st. Inventar obuhvaa pokretne predmete i umjetnine iz upsk
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 20. st. Inventar pokretnih predmeta i umjetnina pripada razdoblju
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. do 20. st. Inventar predmeta pripada razdoblju od 16. do 20. st. i sadr
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. autor kapelKasnogotiki kameni reljef Oplakivanje, datiran oko 1450
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 12. st. do 20. st. Inventar pokretnih predmeta crkve sv. Mande pripada razdo
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 11. st. do 20. st. Inventar predmeta i umjetnina pripada razdoblju od 11. do
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 20. st. Inventar pokretnih predmeta i umjetnina upske crkve sv. Iv
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Francesco DPovijesne orgulje, rad radionice Francesco Dazzi (Venecija) i
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. radionica J Povijesne orgulje, rad radionice Jakov i sinovi Bazzani (Vene
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. radionica GPovijesne orgulje, rad radionice Gaetano Moscatelli (Pui
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1799. god. Gaetano Mo Povijesne orgulje, rad radionica Gaetano Moscatelli (Puia
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. radionica bPovijesne orgulje, rad radionice brae Giacobbi (Bassano, It
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. Radionica APovijesne orgulje, rad radionice Agostino i Antonio Callido (
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Radionica GPovijesne orgulje, rad radionice Gaetano Moscatelli (Pui
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hHvarska ipka od niti agave svojom je pojavom vezana za be
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. Duboka udolina koja vodi od polja sela Loia do Vija luke
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. Istono od naselja Loia jedno je od najveih sabiralita vo
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1914. god. upna crkva sv. Jurja u Boboviima podignuta je 1914. na m
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Stambeno-gospodarski sklop Nikoli-Krstulovi na prilazu Ve
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. Tijekom talijansko austrijskog sukoba, u srpnju 1866.g .(V
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hArhivsko gradivo Dravnog arhiva u Splitu kao cjelina za koju
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hSmjeten je na podruju sela Gardun, na visokoj zaravni izn
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1932. god. Kua je izgraena 1932. u nizu s ve postojeom zgradom i
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 20. st. Inventar predmeta pripada razdoblju od 15. do 20. st., a sad
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 19. st. Inventar broji osam predmeta. Meu umjetninama istie se
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 13. st. do 20. st. Inventar sadi 66 predmeta koji pripadaju razdoblju od 13. d
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. do 19. st. Zbirka obuhvaa slike, namjetaj te predmete od metala i st
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. do 20. st. Zbirka ipke od agavinih niti, u posjedu benediktinskog Sam
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 14. st. Naselje u unutranjosti otoka koje se prvi put spominje u 14
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. do 19. st. Mihanovii su smjeteni pod liticama Mosora, na granici Sp
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hLolii su smjeteni visoko uz padine Mosora, pripadali su ne
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 13. st. Na vrhu brda zapadno od Dola su ruevni ostaci crkve sv. Vi
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1907. god. Slikovita secesijska vila-ljetnikovac s kulom-vidikovcem, ukr
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 14. st. Tvrava je izgraena u 14. st. na padinama planine Svilaje z
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hVinogradarska zbirka bila je izloena u zgradi stare kole sm
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 5. st. do 15. st. Arheoloka zbirka sadri 223 predmeta koji datiraju od prap
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. Radionica BPovijesne orgulje, rad radionice Bazzani, Pietro e nepote (Ve
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. do 19. st. Povijesne orgulje, rad su nepoznate mletako-dalmatinske r
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. nepoznat auPrikaz slike podijeljen je u dva dijela. U donjem dijelu prikaz
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1. st. do 16. st. Antika stela s prikazom sv. Ivana Evanelista u visokom relj
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 1Benedeto Slika Bogorodica pomonica krana izmeu sv. Ljudevita T
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 13. st. Kameni sasrkofag od vapnenca sa poklopcem od (brakog?)
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 13. st. Freska se nalazi na drugom katu Palae Augubio . Freska je
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. Francesca Slika je naruena za obiteljsku kapelu Benedetti u crkvi fran
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Na kamenom glavnom oltaru crkve Velike Gospe (Uznesenj
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. Na sjeverozapadnom uglu trga pred kolom smjeten je kam
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Skulptura napravljena od bijelog mramora iroka je 35 cm,
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. do 20. st. Tomai su smjeteni u zabiokovskom dijelu Brela, na zapadn
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 20. st. Kamena jednokatnica s prostranim vrtom iz kojega se na ju
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hPrapovijesno utvreno naselje Gradina nalazi se u istono
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. Reljef Bogorodice s Isusom, v 91 cm, 61,5 cm, napravljen o
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. tafelajna slika raena je u tehnici ulja na platnu, dimenzija
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 14. st. nepoznati aBogorodica s djetetom tipa Glikofilusa datira se u 14. st., na
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. Ovo je jedinstven spomenik poljike povijesti i kulture 17. s
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. Oltar je smjeten u crkvici sv. Duha, visok je 393 cm, a irok
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. nepoznati aDrveni polikromirani i pozlaeni oltar, iz 18. st. rad nepozna
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1900. god. Radionica Povijesne orgulje, rad radionice Gebrder Rieger iz godine 1
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. Paolo VeronSlika je raena u tehnici ulja na platnu, dimenzije su 67 x 57
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. Bernardin iRenesansna slika Oplakivanja Krista raena je u tehnici tem
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. Antonio Viva
Poliptih sa likovima splitskih patrona sv. Dujma i sv. Staa, sv
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1493. god. Zlatar Peta Srebrni kale za splitsku katedralu dao je izraditi Marko Mar
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1532. god. Victor de AnSrebrena pokaznica zlatara Victora de Angelisa iz Riznice sp
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hViteka igra Sinjska alka ustanovljena je kao spomen na pob
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1913. god. Jednokatnica kvadratnog tlocrta s prostranim vrtom izgrae
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1480. god. Andrija AleU dubokom reljefu prikazan je sv. Jerolim u pilji sa lavom, z
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1345. god. radionica Poliptih iz radionice Paola Veneziana sastavljen je od dva vo
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. Juraj ulin Slika Bogorodica s Djetetom raena je u tehnici tempere na
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1430. god. Ivan PetrovNa zlatnoj podlozi u sreditu kompozicije je raspeti Krist izm
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1886. god. Vlaho BukoOltarna pala Bogorodica s Djetetom, sv. Stjepanom i sv. Ant
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. ibenanin Povijesne orgulje, rad radionice Petra Nakia ibenanina (V
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hPriprema tradicijskog jela soparnik, simbola nekadanje Pol
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hPriprema tradicijskog jela sinjski arambai karakteristina je
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hPriprema tradicijskog jela braki vitalac jedna je od najznaa
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hProcesija Za krien oblik je pasionske pobonosti koji najsna
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1868. god. Emil VechieNeoromaniku graevinu krinoga tlocrta dao je 1868. izgra
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1516. god. Jednobrodna kamena graevina s renesansnim proeljem n
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 11. st. do 1autor kapelSamostan benediktinki s kontinuitetom gradnje od 11. do 1
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1735. god. Francesco M Jednobrodna graevina s malim bonim kapelama, izdignut
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 13. st. Crkva sv. Nikole, poznata i kao crkva sv. Nikole Putnika, nala
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 9. st. Crkva sv. Jurja graena je u 9. st. na rtu Marjana, na mjestu
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 13. st. do 18. st. Na istonoj strani uvale Splitska smjetena je upna crkva U
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 19. st. Crkva sv. Roka podignuta je u 17. st. na dominantnom polo
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1890. god. Rasonet Slika Modra pilja, autora Rasonet-a, ulje na dasci, 32 x 43
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. Slika Ecce homo, ulje na platnu, 53 x 63 cm, rad nepoznat
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. Lovro DobrSlika Bogorodica s djetetom, tempera na drvu, 78,2 x 42 c
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hPriprema sira iz mjeine, lokalno zvanog sir iz miine, dugo
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1898. god. Zgrada opine u Sutivanu je kamena dvokatnica podignuta
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1864. god. U starom selu Due u poljikom primorju je crkva sv. Ante P
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. Kameni kip sv. Lovre izraen je kao ugaona skulptura na bo
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. Ovaj prijepis Poljikog statuta nastao je oko 1665. g. Na pap
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Ovaj prijepis Poljikog statuta nastao je oko 1762. g. s doda
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 5. st. do 19. st. Muzej Triljskog kraja istrauje, uva i dokumentira kulturnu
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hKlapsko pjevanje je tradicijsko vieglasno homofono pjevan
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hZeljovii su smjeteni na junim padinama Mosora i okruen
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hUnutar zatiene cjeline Splita izdvajaju se zasebne cjeline:
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 20. st. Antun GojaGradska galerija Antuna Gojaka prezentira radove makarsko
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hGalerija je otvorena 1. prosinca 1931. godine, kao Galerija u
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hStarogradsko polje je plodna ravnica na sredinjem dijelu ot
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 13. st. do 19. st. Jednobrodna crkvica s apsidom, izgraena je u 19. st., na m
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. Crkva sv. Marije Magdalene, poznatija kao crkva sv. Mande
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1747. god. Jednobrodna kamena graevina koju je 1747. dao sagraditi
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. do 2Vicko AndriCrkva je izgraena 1936.-1937., prema projektu Lavoslava H
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 6. st. do 11. st. Crkvica je podignuta u 6. st. u straarskom hodniku iznad e
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1884. god. Emil VechieNeostilski sklop crkve i samostana izgraen je 1884. prema
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Baldassare Oltarna slika Bogorodica s Djetetom i svecima, ulje na pla
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 18. st. Oltar je smjeten u crkvi sv. Ante u Seocima, radi se o polikr
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hSlika je tempera na drvu, polukrunog zavretka, visine 98 c
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. Matej OtoniU crkvi sv. Kate na Osiu u Tugarima je oltarna pala Bogorod
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. god. Matej OtoniU crkvi sv. Kate na Osiu u Tugarima je u sjevernoj kapelici b
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hUmijee izrade tradicijske slastice starogrojski poprenjok za
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hMuzej uva, istrauje i prezentira kulturno-povijesnu batin
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 3 st.p.n.e. Salona je smjetena pored ua rijeke Jadro. Salona vrlo ran
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 14. st. Srebrni monik u obliku glave sv. Kaja izraen je u tehnici is
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. Okrugla kopa biskupskog plata iz riznice splitske katedrale
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. Kodeks Antifonarium Comune Sanctorum no. 632 nabavio j
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hOmi je smjeten na uu Cetine pod liticama Omike Dinar
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hesma (Vrilo) je izvor potoka u umi u jugozapadnom dijelu
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. do 19. st. U sredinjem dijelu bolske luke smjeten je perivoj Martinis
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hZbirka Matijevi nastaje ve dugi niz godina. Dio zbrike bi
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. god. doMichael MaStolni klavir iz fundusa Muzeja otoka Braa potjee iz kue o
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1840. god. Henke - graKlavir s batiima iz kue obitelji Nikoli-Krstulovi u kripu o
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 12. st. Sacramentarium Spalatense (Ms. 624 Scr. D) izraen je na p
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 6. st. do 7. st. Evangeliarium Spalatense (Ms. 621 Scr. B) izraen je na per
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 16. st. Prednja strana krinje (dim. 176 x 52 x 2 cm) potjee iz Kor
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. do 20. st. Zaviajna zbirka Gradac prikupljena je marom vlasnika, obit
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 14. st. do 15. st. Monik sa slikom glave Krista Spasitelja (31,7 x 29,3 cm) izra
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 14. st. do 19. st. Tvrava Klis (14.-19.st.) je jedna od najbolje sauvanih kasn
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hNijemo kolo s podruja Dalmatinske zagore jedinstveno je p
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1869. god. Orgulje se nalaze uza zid na sredini pjevalita upne crkve S
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. do 20. st. Sjedite muzeja nalazi se u renesansnom ljetnikovcu pjesnik
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 20. st. Galerija u sklopu Centra za kulturu Bra nosi ime velikog kip
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. do 20. st. Zbirka Dobrovi u Jelsi vlasnitvo je Jurja Dobrovia, hrvatsk
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. do 19. st. Knjinica Nisiteo Politeo smjetena je u sredinjem dijelu Tv
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 14. st. Ruevine crkvice sv. Jadre (sv. Andrije) smjetene su u polju
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hDue su zbijeno selo krakog podneblja smjeteno uz planin
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hHumac je sekundarno naselje sela Vrisnik s kojim tvori jedin
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hMalo Grablje je zbijeno naselje do kojeg vodi uski makada
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. do 20. st. Radionica Pavla Bilinia u kojoj su klesarski zanat izuili kipa
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. do 20. st. Etnografska zbirka u Gatima smjetena je uz upnu crkvu. Z
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hEtnografska zbirka Radilovi zaokruena cjelina koja svjedo
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1906. god. Kamilo TonZgrada Hrvatskog doma izgraena je 1906.-1908., prema pr
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1890. god. autor projeZgrada Luke kapetanije je neorenesansna uglovnica istakn
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1907. god. projektantiJednokatna vila-ljetnikovac izgraena je 1907. na parceli izm
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1. st. Arheoloko nalazite Ad basilicas pictas znaajan je antiki,
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 2 st.p.n.e. do 4. st. Arheoloki lokalitet nalazi se u uvali pinut na sjevernoj stra
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 5. st. do 16. st. Arheoloki muzej u Splitu, najstarija muzejska ustanova u H
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 4. st. do 20. st. Etnografski muzej Split najstariji je etnografski muzej u Hrva
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 2. st. do 5. st. Arheoloko nalazite nalazi se istono od ceste Trilj Kamen
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hZarae, zbijeno selo smjeteno na blagoj osojnoj padini, od
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1931. god. Ivan MetroKompleks Galerije Metrovi jedinstven u hrvatskoj arhitekt
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 12. st. do 19. st. Crkva sv. Marije Magdalene, poznatija kao crkva sv. Mande,
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. do 19. st. Kao i crkva sv. Duje u Dujmovai, ova skromna kapelica u sp
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 8. st. do 15. st. Crkvu sv. Mihovila na obali mora (in ripa maris) po predaji je
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1898. god. Josip Slade Neostilska kamena dvokatnica s etverostrenim krovitem
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1500. god. Renesansna crkvica Betlehem izgraena je oko 1500. na ju
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 13. st. do 14. st. Zazidani predromaniki portal prve crkve sv. Duha nalazi se
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. god. do 20. god. Srednjovjekovni samostanski sklop s crkvom sv. Katarine Ale
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 20. st. Crkva sv. Mihovila sagraena je u predjelu Mala Banda. Jed
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hUme ili kako ga mjetani nazivaju Staro selo, je u sastavu se
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. Velo Grablje, nastalo kao suburbij Hvara, podijeljeno je na d
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. god. do 20. god. Inventar predmeta iz crkve sv. Frane pripada razdoblju od 1
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1. st. Colonia Aequum podignuta je na mjestu dananjega sela i
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hArheoloko nalazite pilja Kravarica nalazi se u zaselku Prio
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1895. god. Crkva Bezgrjene Djevice Marije izgraena je u predjelu Do
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 19. st. Povijesna postrojba Kliki uskoci, osnovana 2005. godine,
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. Drveni polikromirani oltar je simetrian, a moemo ga podij
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 13. st. do 20. st. Zatien je dio fundusa Sveuiline knjinice koji je najugro
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. do 20. st. Crkva sv. Ante u Seocima je sagraena od 1929. 1939. god
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1804. god. Kapela Mrkui u Podgori bila je dio ljetnikovca obitelji Mrk
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Crkva sv. Filipa jednobrodna je graevina s polukrunom ap
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1205. god. Romanika, jednobrodna graevina s polukrunom apsidom
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1477. god. Pustinja Stipani utemeljena je na junim padinama otoka
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1519. god. Crkva i sklop kua u Draevoj luci sagraeni su 1519. god. k
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. Crkva sv. Antuna Opata u poljikom selu Naklice moe se da
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. Crkva sv. Josipa smjetena je uz more u uvali Osibova juno
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 12. st. do 19. st. Crkva sv. Trojstva smjetena je na uzdignutom humku u ner
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hRuevine crkvice sv. Vida nalaze se neto zapadnije od vrha
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. Crkva sv. Duha sagraena je u 16. st. u stilu renesanse i pred
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 18. st. upna crkva sv. Mihovila u Omiu sagraena je u na mjestu
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. do 20. st. Franjevaki samostan i crkva na Skalicama u Omiu sagrae
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. do 20. st. Staro groblje u Omiu nalazi se istono od grada u smjeru is
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 11. st. Crkva sv. Petra na Priku u Omiu spominje se u dokumentim
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 6. st. Ostaci starokranske bazilike nalaze se na lokalitetu Mirine
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 16. st. Crkva i dominikanski samostan sagraeni su u XV.-XVI. stolje
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 19. st. Crkva sv. Ante u selu Podstrana sastoji se od dvije pravilno o
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. Crkvica sv. Ante smjetena je u dnu uvale Postira. Kameno p
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hU uvali Lovreina kod Postira zapadno od rimskog gospodar
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 6. st. do 20. st. Trobrodna upna crkva sv. Ivana Krstitelja podignuta je na p
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 14. st. do 15. st. Crkva sv. Ciprijana je grobina crkva Pranica podignuta u 1
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1638. god. Antun MihoCrkvu Svih Svetih u Pranicama podigao je Antun Mihovilov
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 12. st. Crkva sv. Jurja u Straevniku spominje se prvi put u ispravi iz
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. do 1autor zvon Trobrodna upna crkva sv. Jeronima u Puiima podignuta
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hNa zapadnoj strani brda Gradac pod prapovijesnom gradino
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hCrkva sv. Tome iznad zaselka Nasela smjetena je zapadno o
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. do 19. st. Crkva Gospe od Karmela ili stara upna crkva Selaca vrijeda
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1699. god. Franjevci 1699. god. poinju gradnju crkve i samostana. Crk
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1713. god. Na crkvi je uklesano nekoliko godina, najranija na junim vr
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. Crkva sv. Luke iz 15. st. nalazi se u junom dijelu Velog varo
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. do 19. st. upna crkva sv. Ante Opata podignuta je na mjestu gotike
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 11. st. do 20. st. Crkva Gospe od Spinuta izgraena je u 12. st. u splitskom p
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1663. god. U predjelu Donja Banda sagraena je 1663. godine crkva sv
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. do 20. st. Franjevaki samostan u Sumartinu nastao je na mjestu hosp
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hPredromanika crkva sv. Nikole smjetena je na brdu izme
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1707. god. Crkva sv. Martina u Supetru je jednobrodna graevina s et
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hCrkva sv. Marije (Stomorica) je smjetena u polju sjeverno o
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 6. st. do 17. st. Crkva sv. Ivana smjetena je na predjelu Bunta istono od n
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. god. do 18. god. Pustinjaki stan s crkvom izgraen u pilji koju koriste augus
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1704. god. Crkva sv. Luke nalazi se na groblju u Trnbusima na lokalitetu
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 12. st. do 14. st. Crkva sv. Jurja u Tuepima nalazi se neposredno uz more. S
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Crkva Male Gospe u Tuepima nalazi se na kraju mjesta na
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1. st. do 11. st. Ruevine crkve sv. Martina u Gornjim Tuepima, nalaze se n
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 18. st. Crkva sv. Duha izgraena je na Maloj Bandi u Visu na prijela
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 14. st. do 20. st. Jednobrodna gotika crkva sv. Marije sagraena je u Velom
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. Sklop Franjevakog samostana sv. Jerolima na poluotoiu P
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Crkva sv. Ciprijana i Justine sagraena je sredinom 18.st. na
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 14. st. Jednobrodna kamena crkvica presvedena bavastim svodom
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. upna crkva Gospe od Spilica sagraena je u prvoj polovini
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. Kamena crkva sv. Nikole izgraena je u 15.stoljeu u Dolu n
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 11. st. Ostaci crkvice Sv. Vida na breuljku Humu jugozapadno od V
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 14. st. Crkva sv. Kate smjetena je na istaknutom poloaju u srednj
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. do 18. st. upna crkva Tugara Gospe od poroenja izgraena je u 16.
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1862. god. Crkvica sv. Frane smjetena je u tugarskom zaseoku ain D
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. Jednobrodna graevina s pravokutnom apsidom, sagraena
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Franjevaki samostan u ivogou sagraen je nedaleko rim
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1363. god. Na mjestu stare upne crkve koja se prvi put spominje 1363
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 13. st. do 14. st. Crkva Sv. Mihovila sagraena je u romaniko-gotikom stilu
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. Dragonjina (Zmajeva) pilja nalazi se visoko (349 m) nad na
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. do 1Ignacije MaTvrava je sagraena na prirodnoj uzvisini u sreditu grada.
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hRodna kua pjesnika Vladimira Nazora (1876.-1949.) smjet
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. Katel Ciccarelli smjeten je sa sjeverne strane luke u blizini
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. Kua Cerini je kamena dvokatnica ranog 19. st. s istaknutim
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. Na istonom ulazu u selo Podaca sagraena je kula za obra
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1670. god. do 1686. g Barokna dvokatnica sagraena sredinom 17. stoljea zauzel
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 13. st. do 16. st. Gotiko-renesansna dvokatnica s altanom na krovu, sagra
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. Kua se nalazi na predjelu Podlou i granii s velikim sklopo
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. graditelj A Tvrdalj je utvreni ljetnikovac kojeg je u XVI. stoljeu na ju
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 5 st.p.n.e. do 3 st.p.n. Na istaknutom grebenu jugoistono od Jelse nalazi se prapo
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. do 19. st. Sklop Bevilaqua Machiedo nalazi se na jugozapadnom kraju
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. Kua Salamuni smjetena je u predjelu Bonski dolac. Iston
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. do 19. st. Selo Gdinj primjer je izrazito ratrkanog naselja. Visoka je j
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. Kula u Igranima sagraena iznad sela vezana je uz ime lokal
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 18. st. Kula u Grohotama sagraena je u 17. st. i sastoji se od dvije
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. do 19. st. Ilirsko sjemenite smjeteno je na Priku suelice predroman
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hJednokatna kua sagraena u doba renesanse. U prizemlju
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. do 18. st. Na istonoj strani rive u Sutivanu smjetena je etvrtasta re
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1924. god. Toma Rosa Na zapadnoj strani supetarskog groblja na poluotoku sv. Nik
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. U polju juno od Selaca je dvokatna kula plemike obitelji V
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. Najznaajnija gotika graevina hvarskih predgraa, dvokat
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. Barokna trokatnica sagraena na hvarskoj rivi u 17. stoljeu
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. do 19. st. Renesansna dvokatnica izgraena oko 1510. od majstora St
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. Stambeni sklop gotiko-renesansnog stila. Sastoji se iz cijelo
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. Gotika trokatna uglovnica iz XV. stoljea sagraena na sjev
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. Gotika biskupska jednokatnica sa biforom na glavnom pro
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 7. st. do 19. st. Tvrava izgraena na kamenoj uzvisini na poloaju ilirske gr
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. Pjesnik Marin Gazarovi izgradio je svoj ljetnikovac u Visu, n
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1. st. do 17. st. Katel Radojkovi je smjeten na zapadnom rubu gradinsko
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1806. god. Tvrava je sagraena za napoleonske uprave 1806. godine
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 13. st. do 14. st. Romanike zidine s tri sauvane etverokutne kule na uglov
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. Ograeni dio luke izmeu Arsenala i Fabrike, sagraen u 15
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. Kamena obala sagraena sredinom 16. stoljea na potezu o
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1551. god. Renesansna tvrava koja zakljuuje gradske zidine, sagrae
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. do 19. st. Jednokatna graevina pravokutnog tlocrta, pokrivena dvovo
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. Tripun Bok Loa je sagraena poetkom 17. stoljea u renesansno-baro
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 18. st. Na zapadnoj strani bolske luke podignuta je kamena trokatn
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. Gotike kue Zaninovi sagraene su kao uglovnica jugozap
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Stambena kua zvana Litrin obor, izvorno dvokatnica graen
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. do 19. st. Seoska kua Ivanice Beovi u Povljima na otoku Brau grae
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. Mlinica Stara mostina, sagraena u prvoj polovici 19. stolje
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. Mlin na vjetar u Bolu je na istonoj strani naselja blizu mors
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 16. st. Gotiko-renesansna dvokatnica izgraena na obrambenom
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1666. god. Barokna kua izgraena u XVII. stoljeu na glavnom trgu. Ku
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. Izvorno kua obitelji Fazani s prostranim perivojem u zael
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 19. st. Gotika dvokatna palaa na glavnom trgu graena u XV. sto
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. Gotika jednokatnica izgraena sredinom XV. stoljea na trg
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. Gotika dvokatnica izgraena u 15. stoljeu na junom grad
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. do 19. st. Ljetnikovac je sagraen u drugoj polovini 18. stoljea. Proi
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 19. st. Mlinica obitelji Samadi nalazi se desnoj obali rjeice Grab
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. U sreditu naselja Drvenik, uz samu obalu sagraen je sklop
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 20. st. Runjina mlinica, sagraena tijekom 20-tih godina 20. stolje
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1811. god. Utvrda na Krinom ratu sagraena za obranu luke od napol
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hBugarinova mlinica je kaikara, mlinica sa vodoravno poloe
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 19. st. Baroknu palau na podruju Luke u Visu sagradila je obitelji
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. Utvreni ljetnikovac hvarske obitelji Jaka izgraen je na po
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. Gotiko-renesansna reprezentativna trokatnica, kua Uii
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. do 20. st. Mjesno se groblju u Suurju nalazi sa zapadne strane naselj
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. Mjesno groblje sagraeno u XIX. stoljeu uz upnu crkvu, o
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 16. st. Gotiko-renesansna dvokatnica, izgraena krajem 15. i poe
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. Gotika dvokatnica izgraena je u XV. stoljeu u Grodi. Smje
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 17. st. Srednjovjekovna uglovnica koja je barokizirna na poetku 1
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. osia mlinica nalazi se na desnoj obali rjeice Grab. Tipa je
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. do 18. st. Kua zvana Angleina sagraena je visoko iznad luke. Podig
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Barokna kua izgraena je u XVIII. stoljeu u Burgu. Smjete
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. Kua Gospodneti u Dolu na Brau smjetena je na padini u
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1878. god. Zgrada Osnovne kole u Bristu sagraena je 1878. godine o
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 6. st. do 11. st. Srednjovjekovna utvrda na desnoj obali rijeke Jadra, 250 m
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. Kraljevi dvori nalaze se u selu Vrbanj. Niz uruenih prizemni
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1613. god. Tvrava je sagraena 1613. god. u Gornjoj Bandi, znaajna
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. Stambena dvokatnica izgraena je juno od upne crkve. Ku
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. Kua Garafuli podignuta je u sreditu Nereia u prvoj pol
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hBarokna kamena jednokatnica sagraena je na brijegu u sje
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 18. st. Vicko Perasti, doseljenik iz Boke Kotorske, dao je 1617. godi
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. do 19. st. Sklop kua Ili s prostranim vrtom u zaelju nastao uz jezgru
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hNedaleko od izvora rjeice rnovnice je sklop Dvori. Kue su
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. Renesansna katnica sagraena u prvoj polovini 16. stoljea.
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. Veliki sklop baroknih obiljeja na predjelu Burag sagradio je
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. Gotika dvokatna uglovnica izgraena u XV. stoljeu u Grod
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 20. st. Barokna dvokatnica iz XVII. stoljea, sagraena u Burgu. U X
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. Renesansna katnica izgraena u XVI. stoljeu. Smjetena je
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1833. god. Vojna promatranica Smokovik kao obrambena graevina d
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. Neostilsku dvokatnicu s perivojem sredinom 19. stoljea po
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. Gotika dvokatnica izgraena u 15. stoljeu u Burgu do crkv
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. do 20. st. Na poluotoiu sv. Nikole koji se nalazi zapadno od supetars
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. Sklop kua Grina nalazi se uz ulicu koja sa sredinjeg trga P
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. Mlinica i stupa zvana Benzonova ili Antonicina nalazi se
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 18. st. Zadvarje je manja utvrda na vanom putu iz podbiokovlja p
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 14. st. do 15. st. Gotika dvokatna uglovnica sa sularom, izgraena u XIV.
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1911. god. Kamena dvokatnica Luke Tramontana izgraena je 1911. go
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. do 20. st. Most je izgraen nad Cetinom u razdoblju od 1895.- 1905. g
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. Istono od zaseoka Kostani na brdu zvanom Gradina smje
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 14. st. do 15. st. Samostalno stojea srednjovjekovna kua sagraena u 14-1
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. Jedna od nekoliko tipinih gotikih kua koje na prvom katu
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. Gotiko-renesansna jednokatnica sagraena u XV. stoljeu u
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. Gotiko-renesansna dvokatnica sa stambenim potkrovljem,
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1905. god. Dvokatnicu Hrvatskoga doma podignuli su lanovi rodoljubn
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. Gotika dvokatnica izgraena je u XV. stoljeu. Smjetena je
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. Sklop kua tradicijskog graditeljstva izgraen je na rivi, sasto
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. Zidalni kameni most nad Cetinom ima tri luna otvora koji l
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hRenesansna kua sastoji se od prizemlja, kata i potkrovlja. U
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. Kua se nalazi juno od upne crkve sa sjevernim proeljem
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. Dvokatnica na trgu pred upnom crkvom. Glavno proelje o
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hDvokatnica na Poljikom trgu izgraena je u 17. st. kada je u
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. Kua bez stilskih odlika izgraena u 19.st. uz crkvu sv. Duha.
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 18. st. Kamena dvokatnica izgraena na trgu pred upnom crkvom
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. do 18. st. Kua na trgu, sastoji se od prizemlja i jednog kata.. Sjeverno
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. Kua se nalazi na zapadnoj strani trga, sastoji se od prizemlj
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Kua se nalazi u zapadnom dijelu grada nasuprot Crkve sv. R
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. Kua se nalazi u zapadnom dijelu grada, na Poljikom trgu i
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. Kamena kua Mardei izgraena je sred vike Luke, na sam
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. Katnica obitelji Jaka smjetena je na obalnom trgu na pred
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. Kamena katnica s potkrovljem izgraena je u glavnoj ulici u
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. Barokno - renesansna dvokatna palaa hvarske plemike ob
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. Kua Petrinovi je smjetena na sjeveroistonom uglu obaln
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. Kua Zamberlin s dvoritem smjetena je na obalnom trgu u
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. do 19. st. Ljekarnik Frane Gariboldi izgradio je ljetnikovac na spoju pre
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. do 17. st. Kamena dvokatnica Makijaveli - Jerkovi smjetena je u Kut
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1898. god. Gospodarska zgrada klaonice jednostavnog neoklasicistiko
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Kasnobarokna dvokatnica izgraena je u 18. st. na zapadno
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Stambena trokatnica graena je krajem 18. st. u stilu barok
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1768. god. Barokna katnica s potkrovljem izgraena je na istonoj stran
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1818. god. Kamenu stambeno-gospodarsku katnicu poloenu uz cestu
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. do 20. st. Ruralna cjelina Sklop kua "Kapinovi dvori" izgraen je na st
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1913. god. Uglovnica izmeu Foala i luke, tlocrtno u obliku potkovice
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 20. st. Nalazi se s june strane ceste koja prolazi kroz Omi te je gla
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 20. st. Kua je proeljem okrenuta prema Foalu. Sastoji se od priz
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Maleni most graen od grubo klesanog kamena, premou
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Stambena dvokatnica L tlocrtne dispozicije sa ograenim
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Kua se nalazi na Poljikom trgu na koji gleda junom fasad
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 8. st. do 9. st. Prigodom proirivanja mjesnog groblja u Bajagiu, na polo
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. do 19. st. Sklop Marinkovi-Nikolori zvan Nikoloria dvori smjeten
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. Groblje je ureeno u prvoj polovini 19. stoljea na mjestu a
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1889. god. Ivan Rendi Na Kaievom trgu u Makarskoj smjeten je spomenik fra A
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 14. st. do 16. st. Tvrava Starigrad podignuta je na strateki vanom poloaju
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. Dvokatna uglovnica sagraena je na hvarskoj Pjaci, prema g
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 19. st. Kua Zamberlin izgraena je u 17. stoljeu u obalnom nizu n
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 20. st. Zgrada ribarnice izgraena je poetkom 20. st. na jugoisto
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. do 20. st. U zapadnom uglu ala na dnu uvale Dubovica smjestile su s
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1841. god. Utvrda Baterija izgraena je za austrijske uprave 1841. godi
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1573. god. Gotiko-renesansna stambena kua izgraena je u sreditu
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. Mlin na vjetar u Sutivanu , graevina je krunog tlocrta sagr
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 6. st. Tvrava Grad na lokalitetu Galenik smjetena je na brijegu
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Barokna dvokatnica U tlocrtne dispozicije sagraena je u
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. do 19. st. U donjem toku rijeke Cetine, izmeu sela Kostanje i Smolon
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 18. st. Mlinica sela Podgrae nalazi se na desnoj obali Cetine, uzvo
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. Katel je izgraen na molbu mjetana Komie za vrijeme vla
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hZgrada bive vojne komande austrijske vojske, kasnije vojna
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. do 19. st. Crkva sv. Josipa smjetena je na jugoistoku sklopa Defilippis
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 6 st.p.n.e. Otok Palagrua nalazi se usred Jadrana, a sastoji se od Vele
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. Svjetionik na otoiu pred uvalom Pokonji dol po kojoj i nos
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1873. god. Svjetionik na otoiu Hostu pred ulazom u viku luku izgra
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1873. god. Svjetionik je podignut 1873. g. na poluotoku sv. Petar, na lo
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1874. god. Svjetionik Raanj je smjeten na poluotoku Zaglav na vanjsk
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1865. god. Svjetionik Stonica sagraen je 1865. godine na sjeveroisto
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1920. god. Kua Tripalo je katnica sagraena 1920. g. sa zakanjelim sti
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 6. st. do 19. st. Na uzdignutom dijelu naselja na rubu predjela Zastivanje u
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 14. st. do 15. st. Jednobrodna crkva izgraena je krajem 15. st. na junoj pad
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Crkva sv. Lovre izgraena je u predjelu Obor, na nekadanje
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 18. st. Crkva sv. Stjepana izgraena je na brdu Kolednik iznad Dra
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. Crkva sv. Kate izgraena je iznad Dranica. Jednobrodna je g
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. Crkva sv. Roka sagraena je u Bastu pod samim liticama Bio
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1708. god. Dvorac Martinis-Marchi u Maslinici sagradila je 1708.g. plem
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 13. st. do 19. st. Kasnogotika palae koju je polovicom 15.st. dala izgraditi s
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Jednokatni ljetnikovac obitelji Capogrosso s kraja 18. st. gra
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1546. god. Svetite Gospe od Prizidince utemeljeno nedaleko Slatina p
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hNa mjestu sklopa kua u Povljima na alu bila je rimska villa
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Sklop kua na obali sastoji se od tri stambeno-gospodarske
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 18. st. Kula je izgraena na obali, neposredno uz hotel Primordija,
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 20. st. Crkva sv. Tekle izgraena je na groblju u Podgori, na lokalite
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1763. god. do 1976. g Crkva Velike Gospe u Bastu jednobrodna je graevina s prav
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1889. god. Crkva je sagraena 1889.g. neposredno uz more. Pravilno je
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 11. st. do 16. st. Crkva sv. Silvestra na otoiu Bievo spominje se sredinom 1
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 1autor zvon Crkva sv. Marije Milosne s dominikanskim samostanom ute
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 7. st. do 11. st. Crkva sv. Ivana podignuta je na zapadnoj strani poluotoka G
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1751. god. Crkva je graena 1751. godine na mjestu starije crkve koja j
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. do 19. st. Jednobrodna svoena graevina s pravokutnom apsidom s
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1866. god. Proelje s izvijenim polukrunim zabatom i arhitektonskom
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 9. st. do 14. st. Na vrhu brda Miholjrat visoko iznad naselja Dol predroman
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hJednobrodna romanika crkvica smjetena juno od Dola na
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hCrkva sv. Petra u Dolu smjetena je na izdignutom platou izn
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Crkva sv. Jelene (sv. Jele) izgraena je polovicom 18.st. na te
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 11. st. do 19. st. Crkva sv. Luke nalazi se na uzvisini, na dominantnom poloa
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1150. god. U naputenom selu Due nalazi se crkva Sv. Marka koja se s
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hCrkva sv. Jure podignuta je na mjestu prapovijesne gradine
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hupna crkva sv. Ciprijana smjetena je na sjevernom dijelu s
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. do 19. st. Crkva sv. Jurja se prvi put spominje 1558. godine. Godine 16
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hNa vrhu brda Smreevika na junoj strani Braa smjetena j
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 14. st. Crkva sv. Duha podignuta je u 14. st. u jednostavnim gotiki
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. Crkva sv. Kuzme i Damjana jednobrodna je graevina sa et
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 14. st. Crkva sv. Mihovila nalazi se u oltanskom polju. Lokalitet sv.
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. Jednobrodna graevina s pravokutnom apsidom, sagraena
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. Jednobrodna svoena crkva s polukrunom apsidom, sagra
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Jednobrodna graevina s pravokutnom apsidom i polukrun
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. Pravoslavni hospicij sagraen je za grke mornare u 16. stol
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 13. st. do 19. st. Samostan sagraen u 13.-14. stoljeu, na zapadnom rubu g
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 16. st. Na rtu Pelegrin na Hvaru nalaze se ostaci jednobrodne crkv
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. Jednobrodna crkva s pravokutnom apsidom. Nastala je u dr
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 14. st. do 15. st. Crkva sv. Ivana Krstitelja izgraena je u Hvaru u predjelu Gro
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 1Nikola Fire Sagraen na poluotoku na istonom rubu grada na mjestu s
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 20. st. Renesansna crkva s kvadratinom apsidom sagraena kraje
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1080. god. Crkva sv. Maksima izgraena na visokom grebenu Monice
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. Crkva sv. Stjepana i sv. Antuna Opata izgraena je na starom
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 13. st. do 17. st. Arheoloko nalazite i crkva sv. Petra na Kamenu nalaze se n
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. Crkva Gospe od Planice u Kostirni na otoku Visu smjetena
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 13. st. do 18. st. Crkvica sv. Andrije na otoku Svecu ostatak je benediktinskog
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 12. st. do 18. st. Crkva sv. Mihovila graena je u 12.st. na prijevoju brda izna
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 13. st. do 17. st. Nekadanji benediktinski samostan sa crkvom sv. Nikole i ro
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. Renesansna crkva sv. Marije Gusarice sagraena je u 16.st.
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 13. st. do 18. st. Ruevine crkve sv. Andrije iz 13.st. nalaze se na vrhu otoka S
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. Crkva sv. Vida izgraena je na temeljima ranijeg svetita u 1
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. do 17. st. Crkva sv. Kuzme i Damjana na groblju nedaleko Lokve Rogo
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. Na poluotoku Gradina sjeveroistono od Jelse, gdje su ostac
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. do 20. st. Sagraen oko 1540.g. izvan zidina tadanjeg grada, u 17.st.
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 17. st. Crkva sv. Martina izgraena je u XV. stoljeu sjeverozapadno
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1570. god. Katel Cerineo sagraen je 1570. na poljani zapadno od gra
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 14. st. Crkva sv. Margarite je jednobrodna gotika crkva s paetvor
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hRuevni ostaci crkve sv. Teodora (Tudora) nalaze se na pred
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. do 18. st. Pustinja Blaca kao zajednica poljikih glagoljaa utemeljena
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hNa putu izmeu Splitske i kripa u blizini antikih kamenolo
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 11. st. Jednobrodna poljska crkvica sv. Luke smjetena je izmeu S
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. upna crkva je nastala na istaknutom poloaju na istonom
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Na obali u Sutivanu je ljetnikovac splitskog plemia Jerolima
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 7. st. Crkva sv. Duha na groblju, nekadanja upna crkva kripa, s
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. upna crkva sv. Jelene Kriarice smjtena je na poljani pored
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1694. god. Barokna kamena dvokatnica sa grbom obitelji Vusio je utvr
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hU kanalu izmeu rtova otoka Braa i olte, a blizu luke Miln
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 17. st. Gotika kua u Bolu podignuta je koncem 15. st. kao ljetniko
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 18. st. upna crkva Gospe od Karmena podignuta je u drugoj pol.
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. Crkva sv. Filipa i Jakova je smjetena zapadno od naselja na
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. Crkvica Gospe od Batka ili sv. Ciprijana podignuta je na pred
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. Svjetionik sv. Nikole podignut je na ulazu u duboku uvalu Pu
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. Kua Cerini-Gligo smjetena je na zapadnoj strani sela Bob
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Sklop kua Dekovi juno od upne crkve u Puiima nast
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. do 19. st. Na zapadnoj strani luke u Sutivanu na predjelu zvanom Don
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. Krajem 15. st. obitelj Aquilla podigla je kulu uz more na sjev
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 6. st. do 18. st. Crkva Gospe od Utjehe izvorno je bila posveena sv. Stjepan
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 14. god. do 18. god. Tvrava je sagraena na uzvisini S-I od Trilja za nadzor jedn
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1406. god. Tvravu Prozor na teko pristupanoj uzvisini nad Vrlikim p
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1934. god. Lavoslav H Zgrada hotela Bijela kua u Bolu, graena za dominikansk
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1817. god. Kua Nazor nalazi se na padini breuljka Glava pored starog
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1806. god. Utvrenje na rtu Zaglav na otoku Brau smjeteno je na ista
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. do 20. st. Kua pjesnika Vladimira Nazora nalazi se na sjevernoj strani
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. Crkva sv. Ante (ranije sv. Bernardina) podignuta je na istakn
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hCrkva sv. Martina podignuta je na brijegu izmeu Bobovia
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1820. god. upna crkva sv. Ivana i Pavla smjetena je u sredinjem dije
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1734. god. Kua Dujmovi, smjetena na zapadnoj strani supetarske lu
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 11. st. Crkva sv. Jurja smjetena je na Jurjevu brdu koje sa sjeverne
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 14. st. Crkva sv. Nikole smjetena na groblju sjeveroistono od nas
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 13. st. do 14. st. Crkva sv. Petra je jednobrodna gotika graevina s polukru
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1750. god. autor zvon upna crkva Gospe Karmelske u Nereiima podignuta oko
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 14. st. do 1autor zvon upna crkva sv. Fabijana i Sebastijana u Donjem Humcu sag
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. Crkva Gospe Karmelske smjetena je na mjesnom groblju u
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hCrkva sv. Ilije zapadno od Donjeg Humca podignuta je na an
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hCrkva sv. Marije na groblju sagraena je u predromanici sa
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Obitelj Ma upna crkva Gospe od Blagovijesti sagraena je na sjeverno
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hCrkva sv. Klementa istono od Pranica bila je grobina crkv
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. Ivan Nikola Crkvica sv. Lucije smjetena je na padini naselja iznad uvale
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. Jednostavna obukana jednokatnica na istonom kraju luke
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 4. st. Mali hram Dioklecijanove palae posveen Jupiteru, izgrae
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1891. god. Emil VechieHistoricistika zgrada graena je, prema projektu Emila Vec
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1912. god. Friedrich ONajstarija graevina podignuta u muzejske svrhe u Dalmaci
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1068. god. Najstarija crkva splitskog pregraa Veli varo i vrijedan prim
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 19. st. Barokna crkva sv. Kria upna je crkva Veloga varoa podign
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hZapadno od Bola na Zlatnom ratu nalazila se villa rustica. Sa
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1. st. do 6. st. Starokranska bazilika u Grohotama nalazi se neposredno
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 8. st. do 9. st. Crkva je najbolje sauvani primjer starohrvatske graevine
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 14. st. Crkva sv. Jurja na Veloj Brauti zapadno od Puia jednobro
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 13. st. Crkva Svih Svetih iz 13. st. pripadala je srednjovjekovnim na
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1749. god. upna crkva sv. Nikole u Gornjem Humcu podignuta je 1749
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. Jedinstvena cjelina gotiko-renesansne crkve s ograenim d
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 20. st. Samostan je podignut za franjevce tadanje bosanske kusto
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 14. st. do 19. st. Ostatak jedinstvenog sklopa gotikih graevina i sjedita sv
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 13. st. do 2autor zvon Crkva i samostan sv. Frane izgraeni su nakon 1240. na mje
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 4. st. do 17. st. Mauzolej cara Dioklecijana izgraen izmeu 295. i 305., pre
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. Crkva Gospe od Soca nalazi se u bloku s okolnim kuama u
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hStambena katnica pravokutnog tlocrta, dijelom ukopana u t
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. Crkva Gospe Vazneenja jednobrodna je graevina s polukr
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 18. st. Jednobrodna crkva sv. Jurja u Drveniku izgraena je u XV. st
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. Istaknuti knjievnik i prosvjetitelj 19. st. don Mihovil Pavlino
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 4. st. Pod franjevakim samostanom, na samoj plai, die se pove
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. Katel Gligo smjeten je na osojnoj strani uvale Bobovia. T
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1901. god. upna crkva sv. Ante u Tuepima nalazi se usred mjesta na
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 11. st. do 12. st. Crkva sv. Mihovila u Igranima sagraena je u 11. - 12.st. Pra
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 18. st. Kua Dominis u organizaciji prostora i arhitektonskim eleme
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 11. st. do 12. st. Crkva je izgraena u starom selu Podaca. Jednobrodna gra
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1882. god. Crkva sv. Barbare na groblju naziva se u literaturi jo i crkva
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1922. god. Kamilo TonJedinstvena ambijentalna cjelina izgraena je 1922. za Kam
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 18. st. Monumentalna barokna trokatnica nalazi se na trgu u staro
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. do 2Harold Bili Izvorno renesansno - barokni katelet dala je oko 1513. sag
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hUtvreni stambeno-gospodarski sklop Kaia dvori izgraen
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hNaselje Krvavica nastalo je krajem 18. stoljea doseljavanje
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. Kriak Bekavci su stambeno-gospodarski sklop organiziran o
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hPodaca se nalazi na padinama Biokova u Gornjem makarsko
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 13. st. do 14. st. Naselje na zapadnom dijelu otoka Hvara. Razvija se krajem
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hJelsa se razvila u dnu uvale na sjevernoj strani Hvara. Povije
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hVrboska je smjetena na sjevernoj strani otoka Hvara u dnu
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hSklop kua obitelji Marinkovi u Komii, poznat i kao sklop k
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. Komia je smjetena na obali uvale na zapadnoj strani otoka
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hGrad je smjeten u uvali izmeu poluotoka sv. Petra i Osejav
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hZaseok Gorica je smjeten pod liticama planine Mosor. U sr
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hZakuac se nalazi u Donjim Poljicima nekoliko kilometara od
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hPovijesna jezgra Puia smjetena je na sjevernoj obali Bra
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. Sklop kua Didolia dvori smjeten je u sreditu mjesta sje
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hSinj se smjestio na rubu Sinjskog polja, podno tvrave, na ra
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hZatieno podruje poznato je u arheolokoj znanosti kao a
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hStobre je smjeten na krajnjem istonom rtu splitskog polu
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 18. st. Trg kor izgraen je u istonom dijelu Starog Grada u 17. - 1
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 385 god.p.n.e. Stari Grad na dnu dubokog Starogradskog zaljeva na otoku H
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. do 19. st. Crkva sv. Jurja na glavi otoka spominje se u Hvarskom stat
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 397 god.p.n.e. Vis je smjeten u dnu uvale na sjevernoj strani otoka. Ime g
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hPrapovijesna pilja nalazi se u uvali Pokrivenik, na sjevernoj
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1. st. Na otoiu sv. Klement, Baba, kod Palmiane, na Paklenim o
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 4. st. Na sjevernoj strani otoka Hvara u zatienoj uvali Vira, nalaz
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1. st. do 19. st. U Podstrani na pjeanom rtu nalazi se sklop koji se sastoji
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hOstaci rimske gospodarske zgrade (villa rustica) proteu se n
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 6. st. Kasnoantiko nalazite na Malom brigu iznad Postira. etvr
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 11. st. Lokalitet uplja crkva nalazi se na desnoj obali Jadra, sjever
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 10. st. do 11. st. Dvorine su naziv otoka u rijeci Jadro u neposrednoj blizini c
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hU kui Tadi-Gromotorov istono od zvonika upne crkve sa
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hU Starogradskom polju na lokalitet Smrii, 1 km istono od
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1 st.p.n.e. Na Hvaru se nalazi veliko nalazite amfora, koje je u svom o
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hNa prostoru Velog kripa vidljiv je perimetar gradinskog obr
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 2. st. Podmorsko arheoloko nalazite nalazi se na pliini Mlin u z
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 8 st.p.n.e. do 2 st.p.n. Na junoj strani otoka Visa na stratekom poloaju na Talek
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1 st.p.n.e. Hidroarheoloko nalazite-brodolom sa teretom amfora na
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1 st.p.n.e. Hidroarheoloko nalazite-brodolom sa teretom amfora na
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 4 st.p.n.e. Kao kolonija sirakukih Dorana, Vis je osnovan poetkom 4.
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 14. god. do 15. god. U ploniku pred ulazom u upsku crkvu iz XVIII. stoljea ugr
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 5. st. do 20. st. Arheoloka zbirka sastoji se od prethistorijske, antike i rano
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 19. st. Zbirka arhivskih dokumenata obuhvaa povelju o utemeljen
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1705. god. Tripo KokolDrveno pjevalite na zadanoj strani glavnog broda crkve Sv.
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. do 17. st. Ostaci groblja steaka u Donjim Brelima nalaze se juno od
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 9. st. do 10. st. Oltarna pregrada-septum starohrvatskog tipa, u fragmentim
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hNa osami u polju nedaleko ruevine vjerojatno rodne kue
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 14. st. do 15. st. Na groblju u Gradcu nalaze se dva steka-ploe orijentirana
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hSteak-sanduk postavljen na podnoje (1,90x0,76x1x40 m,
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hSteak-sljemenjak (1,36x0,80x0,66m, gornji dio,0,76x0,48)
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 20. st. Arhiv franjevakog samostana sadri knjige i rukopise o pov
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 20. st. Knjige i spisi od XV. do XX. stoljea koji se odnose na povijes
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. do 20. st. U Franjevakom samostanu u Zaostrogu uva se nekoliko vr
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. do 19. st. Inventar obuhvaa predmete i umjetnine uglavnom iz XVIII.
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 13. st. Ikona Bogorodica s djetetom, raena u tehnici tempere na
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 4. st. do 4. st. Zbirka uva predmete naene u podmorju izmeu otoka Hv
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 19. st. Predmeti baroknog i kasnobaroknog sloga od XVII. do XIX: s
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 19. st. Predmeti datirani od XV. do XIX: stoljea. Od kamenih pred
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 18. st. Inventar pokretnih predmeta crkve sv. Kuzme i Damjana bro
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 19. st. Predmeti od metala i drva datirani su od XV. do XIX. stoljea
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 13. st. do 19. st. Inventar obuhvaa 288 predmeta i umjetnina datiranih u XI
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. Pietro LiberUlje na platnu, dimenzija 271 x 180 cm, atribuirana venecija
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hDrveni reljef gotikog sloga iz XV. stoljea, dimenzija 39,6 x
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 16. st. Reljef sv. Jerolima nalazi se u zbirci franjevaca. Dimenzije su
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 19. st. Zbirka se sastoji od jedne slike iz XVII. stoljea, dva drvena s
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 19. st. Zbirka predmeta i umjetnina crkve sadri 35 predmeta koji
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 19. st. Zbirka se sastoji od jedne ikone iz XV. stoljea, kalea iz XVI.
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 19. st. Zbirka sadri 44 predmeta koji se datiraju od 15. do 19. st. Z
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 19. st. Zbirka uva slike od 15. 18 . st, zatim drvene kipove datira
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. do 19. st. Zbirka umjetnina sadri najraireniji tip kalea iz perioda re
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 19. st. Zbirka sadri 36 predmeta koji se datiraju od 17. do 19. st. S
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 19. st. Velo Grablje - kalei, pokaznice, predonice i monici, dvije
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. do 19. st. Inventar predmeta i umjetnina ove crkve pripada vremensk
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. do 19. st. Inventar pripada razdoblju od XVI. do XIX. st. i sadri devet
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 19. st. Inventar pokretnih predmeta i umjetnina pripada vremenu
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hZbirka predmeta tradicijskih kultura zapadne i sredinje Afr
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. god. Urban de SU crkvi sv. Roka uva se (restauriran 1995 u radionici u Split
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. do 19. st. U upnoj crkvi u Vrboskoj uvaju se inventari dviju crkvi - sv
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. Paolo Vero Poliptih Paola Veronesea nalazi se na oltaru upne crkve u V
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. do 19. st. Zbirka sadri vrijedne predmete i umjetnine meu kojima s
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 19. st. Inventar upne crkve sastoji se od 24 predmeta datirana od
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 19. st. Inventar ove crkve sadri 64 predmeta. Predmeti se datiraju
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 20. st. Sastoji se od 171 predmeta datirana od XVII.-XX. stoljea. Sa
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. Nikola RoccDva bronana kipa Nikole Roccatagliate pronaena u zbirci
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 20. st. Inventar franjevake crkve i samostana u Makarskoj datira s
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1. st. Rimski epigrafiki natpisi nalaze se u crkvi sv. Filipa u Makar
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. Antonio MoSlika je raena u tehnici ulja na platnu, dimenzija 290 x 540
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Slika je ulje na platnu , dimenzija 53 x 43 cm iz upnog ured
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Slika je ulje na platnu, dimenzija 53 x 43 cm iz upnog ureda
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. Slika je ulje na platnu, vel. 44 x 30 cm., iz upnog ureda u M
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. Slika je ulje na platnu vel. 69 x 52 cm iz upnog ureda u Ma
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 14. st. do 15. st. Steak-sljemenjak nalazio se na lokalitetu Zakuje u selu Krv
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hZbirka se sastoji od tri garniture namjetaja stila rokoko, bid
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. do 19. st. Sastoji se od 22 predmeta datirana od XVI.-XIX. stoljea. Isti
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hInventar crkve sv. Josipa u uvali Osibova sastoji se od niza sl
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. do 20. st. Sastoji se od 107 predmeta: slika datiranih od XVI.-XIX. stolj
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. do 19. st. Zbirka predmeta i umjetnina crkve sv. Ivana i Pavla u Loii
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. do 19. st. Poljiki statut, rukopisni prijepis iz 1762. g., pisan bosanico
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. Drveno, rezbareno Raspelo dim. 190 x 130 cm nalazi se u
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. Juraj Petro Drveno, rezbareno Raspelo dim. 126 x 118 cm, nalazi se u
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. do 20. st. Pokretni inventar sastoji se se od 19 predmeta datiranih od
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 3. st. do 16. st. Oko stare crkve sv. Jurja naeno je 19 kamenih fragmenata
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. Steci-ploe na groblju u Podgori upotrebljavaju se i danas
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hInventar crkve sv. Barbare sastoji se od triptiha na kojoj su p
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 19. st. Inventar crkve sv. Petra sastoji se od osam predmeta datiran
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 19. st. Predmeti inventara ripadaju razdoblju od XVII.-XIX. stoljea,
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 19. st. Inventar upne crkve sastoji se od 42 predmeta datirana od
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 19. st. Sastoji se od predmeta datiranih od XVII.-XIX. stoljea: slika
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. Orgulje u upnoj crkvi u Postirama nalaze se na pjevalitu u
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 19. st. do 2radionica KSpomenike orgulje, rad radionice K. Hopferwieser (Graz, A
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 14. st. Magistro NBronano zvono na zvoniku-preslici srednjovjekovne crkve s
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. Drveni rezbareni pozlaeni antependij oltara sv. Roka u sjev
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 4. st. Skulptura prikazuje enski lik u pokretu odjeven u hiton. Vi
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. do 19. st. Inventar crkvice Gospe od batka, zavjetne crkve Ciprijana u
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. do 19. st. Sastoji se od oltarne pale iz XVIII. stoljea (puki barok), es
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 19. st. Inventar crkve sv. Stjepana sastoji se od dvije misnice, jedn
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. do 19. st. Inventar upne crkve sv. Jerolima sastoji se od slika na platn
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 18. st. do 19. st. U upnom uredu u Puiima uva se zbirka rukopisa i knjig
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1250. god. Povaljska listina pisana je na pergameni, vel. 47 x 40 cm, pis
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 19. st. Zbirka VAD u Sinju posjeduje odore alkara, alkarskih momak
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1838. god. do 1918. g Arhiv franjevake gimnazije uva se u Franjevakom samost
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 20. st. Etnografska zbirka upnog ureda u Zelovu prikupljena je u d
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hZbirku Franjevakog samostana u Sinju ini nekoliko zbirki: a
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 20. st. Inventar se sastoji od 145 pokretnih predmeta i umjetnina a
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1. st. do 4. st. Zbirka obuhvaa 95 predmeta: rimsko posue za savakodne
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hZbirka je u privatnom vlasnitvu a sadri 118 predmeta grk
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hInventar pripada razdoblju od XIV.-XIX. stoljea, a sastoji se
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hZbirka sadri slike, modele brodova, portrete, nautike instr
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1940. god. etiri kapitela izraena 1940. po gipsanom modelu kipara I
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@miIvan Bulim Zbirka sadri 151 predmet kipara i slikara Ivana Bulimbaia
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 14. god. Ikona Gospe od Prizidnice raena je u tehnici tempere na d
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hZbirka pokretnih predmeta i umjetnina obuhvaa predmete
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 20. st. Biblioteka Nadbiskupskog sjemenita u Splitu znana kao Pa
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.h18 predmeta antikih natpisa i kamenih ulomaka ugraeni s
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 1735. god. do 1969. g Arhiv sadri knjige i spise koje je na 90 stranica popisao Fr. A
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hBrod -kai nainjen od drveta, dim. 4,50 x 1.40 m. Imao je j
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 14. st. Raspelo se nalazi u crkvi sv. Klare, raeno je tehnikom temp
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 14. st. Raspelo se nalazi u crkvi sv. Duje, raeno je tehnikom temp
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. Dujam VukZidne slike raene su u fresko tehnici, a nalaze se na svodu
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 13. st. Slika je raena u tehnici tempere na drvu, dim. 82 x 120 cm
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 13. st. Ikona je raena u tehnici tempere na drvu, dim. 87 x 57 cm
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. Tiziano AspBronano kucalo se nalazilo na glavnim vratima palae Lode
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. Matej PonzNa svodu iznad glavnog oltara nalazi se deset slika, ulja na p
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hAvion Storch Roda, proizveden prije Drugog svjetskog ra
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hamac je od drveta, duine 5,80 m. Jedan je od amaca koj
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 20. st. Ivan Metr Kip "Studija za vestalku" je odljev poznate studije koja se na
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hZbirka obuhvaa 415 predmeta grke i rimske keramike. Na
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hZbirka se sastoji od 15 predmeta , a sastoji se od slika na dr
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hInventar nekadanjeg Muzeja narodne revolucije podijeljen
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 7. st. do 19. st. Zbirka se prethistorijsku , antiku i numizmatiku zbirku. U a
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hInventar se sastoji od drvenog oltara kasnobaroknog sloga s
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. do 20. st. Inventar se sastoji od 51 predmeta i pripada razdoblju od X
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. do 19. st. Inventar se sastoji od 34 predmeta. Najstariji je kip mrtvog
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. god. do 20. god. Inventar se sastoji od 96 predmeta, a pripada vremenskom
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. do 18. st. Najstarija umjetnina upne crkve u Starome Gradu je gotik
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 19. st. Sastoji se od etiri predmeta iz razdoblja od XVII.-XIX. stolje
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 19. st. Sastoji se od 61 predmeta iz razdoblja od XV.-XIX. stoljea. N
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 18. st. Sastoji se od 9 predmeta iz razdoblja od XV.-XVIII. stoljea. N
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. do 18. st. Inventar pripada razdoblju od XVII.-XVIII. stoljea. To je baro
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. do 20. st. Sastoji se od 25 predmeta, a pripada razdoblju od XVI.-XX. s
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. Leonardo Oltarna pala nalazi se u upnoj crkvi i rad je slikara Leonard
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. Palma mlaU kripu se nalaze etiri od ukupno sedamnaest oltarnih pa
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. Polikromirano, izrezbareno raspelo dim. 60 x 62 cm, ima od
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 20. st. Sastoji se od 40 predmeta i pripada razdoblju od XV.-XX. sto
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 16. st. Ikona je raena temperom na drvu, dim. 33 x 80 cm, nalazi
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 17. st. Pietro de COltarna pala nalazi se u upnoj crkvi u Grohotama. Slikana j
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. Monik, srebro, iskucano, pozlaeno, u staklenom dijelu uv
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 14. st. do 15. st. Nadgrobne ploe-steci na groblju u Tuepima ne nalaze se
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav.buzancic@min-kulture.hUz Crkvu sv. Jurja u Tuepima nalaze se tri steka, a jedan st
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. do 20. st. Inventar predmeta i umjetnina crkve sv. Ciprijana datira se u
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. Girolamo dSlika je raena u tehnici tempere na drvu, dim. 34 x 132 cm
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 16. st. do 20. st. Sastoji se od 35 predmeta, a pripada stilskim i vremenskim
KonzervatorPorinova b 021/ 305 radoslav. 15. st. do 19. st. Inventar pripada razdoblju od 15 do 19. st, a broji 43 predm
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 14. st. do 17. st. Dio gradskih zidina i kula na obali datirani su u 14.st. S isto
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 13. st. Romanika kua u Gradskoj ulici je najbolji primjer stamben
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 18. st. Predmetni sklop dio je bloka kua smjetenog uz more, nas
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 13. st. do 19. st. Gradska loa u Trogiru podignuta je na jugozapadnom uglu
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 16. st. do 19. st. Mlinice na lokalitetu Pantan sagraene su u 16.st. Komplek
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 15. st. do 18. st. Gotika kua Stafileo kamena je dvokatnica podignuta u sje
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 12. st. do 13. st. Crkva sv. Ivana Krstitelja u Trogiru smjetena je na istonom
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 15. st. do 16. st. Kula sv. Marka smjetena u sjevernozapadnom dijelu Trogir
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1808. god. Marmontov glorijet nalazi se na predjelu Batarija odnosno n
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1476. god. Nikola Fire Crkva sv. Sebastijana podignuta je 1476. godine na junoj st
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 16. st. Mala loa u Trogiru nalazi se van gradskih zidina, istono od
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 16. st. Crkva Svih Svetih nalazi se u predjelu Pasike, ima pravokutn
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 16. st. Zvonik sv. Mihovila smjeten je na zapadnom dijelu Pasika u
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1618. god. Crkva Gospe od Karmela u Trogiru smjetena je u predijelu
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 14. st. do 1Tripun BokaNa istonoj strani glavnog gradskog trga smjetena je grads
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 9. st. do 11graditelji Crkva sv. Barbare smjetena juno od glavnog gradskog trga
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 12. st. do 1glavni port Katedrala sv. Lovre u Trogiru, smjetena na sjevernoj strani
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 11. st. do 1zvonik Crkva i samostan sv. Nikole u Trogiru utemeljeni su 1064.g.
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 14. st. do 18. st. Crkva i samostan sv. Dominika u Trogiru nalaze se na junoj
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1432. god. Dominikanski samostan sa crkvom sv. Kria podignut je na
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 14. st. do 15. st. Katel Kamerlengo podignut je na jugozapadu grada, za obr
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 15. st. do 17. st. Franjevaki samostan sv. Ante na Dridu na iovu u Trogiru u
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 11. st. U zapadnom dijelu Marinskog Zaljeva na podruju Trogirski
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 17. st. do 20. st. upna crkva sv. Petra u Katel Novom je trobrodna bazilika s
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 15. st. do 16. st. Utvreni ljetnikovac obitelji Vituri koju su na prijelazu s 15
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 16. st. do 1Pavao Biliniupna crkva sv. Mihovila i Martina u Katel Kambelovcu izgr
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 17. st. Crkva sv. Petra u Trogiru nalazi se u povijesnoj jezgri. Izdue
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1512. god. Godine 1512. trogirski plemi Pavao Antun Cippico dobio je
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 18. st. Park Vituri smjeten je uz istoni rub renesansnog naselja K
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 15. st. do 18. st. Mletaka vlast je 1482. godine izdala dozvolu trogirskom pl
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 19. st. Josip Slade Kua Moretti na iovu u Trogiru neorenesansna je graevin
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 13. st. do 17. st. Crkva Gospe od zdravlja je jednobrodna srednjovjekovna ka
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 15. st. Sklop gotike kue bana Berislavia nalazi se u sjeveroiston
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 16. st. do 19. st. upna crkva sv. Jurja u Drveniku Velom smjetena je na bre
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 16. st. Crkva sv. Tudora u Okrugu na otoku iovu je renesansna jed
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 12. st. do 16. st. Crkva sv. Mihovila od Laana te kula straarnica smjetene s
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 15. st. autor portaMala palaa Cipiko, smjetena u povijesnoj jezgri Trogira, na
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 15. st. do 18. st. Barokna puka kua s vanjskim stubitem smjetena je na s
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 12. st. Na otoku Arhanelu se u srednjem vijeku nalazio posjed i c
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1708. god. Petar Nutizupna crkva Sv. Jakova na iovu u Trogiru jednobrodna je gr
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 13. st. do 1Ivan DuknoVelika palaa Cipiko, smjetena u povijesnoj jezgri Trogira, s
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 13. st. do 15. st. Kua Cega s reljefom Ivana Duknovia maniristika je dvoka
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 15. st. do 17. st. Crkva Sv. Lazara (Josipa) na iovu u Trogiru podignuta je na
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1495. god. do 1500. g Kula u Marini podignuta u razdoblju od 1495. do 1500. kao
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 15. st. do 16. st. Kua Burgoforte smjetena je na uglu ulice koja sa glavnog
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 16. st. Na zapadnim padinama brijega Krban nalazi se kula izgrae
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 6. st. do 12. st. Na lokalitetu Bijai-Stombrate nalazio se vladarski posjed h
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 14. st. do 18. st. Crkva Gospe Delmunta smjetena je uz sjevernu granicu tro
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 14. st. do 17. st. Crkva Gospe od Anela je jednobrodna graevina s pravok
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 10. st. do 13. st. Crkva sv. Vida u Segetu Gornjem kraj Trogira jednobrodna je
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 13. st. do 15. st. Crkva sv. Mihovila u Mitlu pokraj Blizne jednobrodna je gra
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 16. st. Sjeveroistono od utvrenog naselja Seget Donji u trogirsko
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 15. st. Crva sv. Ivana Krstitelja u Bristivici kraj Trogira je paetvorin
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 15. st. Na lokalitetu Brig u selu Divojevii nalazi se 27 steaka koji s
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 3 st.p.n.e. do 20. st. Povijest grada Trogira uvjetovana je geografskim poloajem
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 3 st.p.n.e. do 16. st. Povijest grada Trogira uvjetovana je geografskim poloajem
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 9. st. Arheoloki ostaci predromanike crkve (apsida objekta) na
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 18. st. do 20. st. Innventar sadri 25 predmeta. Meu slikama istiu se barok
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 7. st. do 16. st. Inventar sadri polukruni nadvratnik iz 7.st., potom kamen
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 15. st. Bogorodica sjedi na jastuku zlatne boje, a na koljenima dri
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 17. st. do 20. st. Inventar pripada razdoblju od 17.-20.st. Meu slikama pose
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 19. st. Zbirka sadri enski nakit karakteristian za ire dinarsko po
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 14. st. do 19. st. Inventar pokretnih predmeta i umjetnina upne crkve Gosp
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 17. st. do 20. st. Inventar pripada razdoblju od 17. do 20. stoljea. Predmeti
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 15. st. Gotike drvene vratnice sakristijskog ormara crkve Samosta
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 15. st. do 19. st. Inventar pripada razdoblju od 15. do 17. st. Meu drvenom
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 17. st. do 20. st. Inventar se sastoji od tri para svijenjaka iz 17./18. st., kasn
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 15. st. do 19. st. Inventar pripada razdoblju od 15. do 19.st. Najznaajnija um
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 15. st. do 19. st. Invenar sadri predmete i umjetnine iz razdoblja od 15. do
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 17. st. do 19. st. Inventar pripada razdoblju od 17. do 19.st. Istie se oltarna
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 9. st. do 18. st. Inventar sadri umjetnine i predmete iz razdoblja od 9. do 1
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 17. st. Matija Pon Oltarnu palu Gospa od Ruarija naslikao je uljem na platn
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 15. st. Raspelo je izraeno od drva i polikromirano, dimenzija 220x
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 13. st. Raspeti Krist je postavljen frontalno. Inkarnat je maslinastoz
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 15. st. do 19. st. Predmeti i umjetnine ovog inventara pripadaju razdoblju od
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 15. st. Nikola Fire Renesansni grobni spomenici koje je izveo Nikola Firentinac
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 17. st. do 18. st. Bogorodica i Dijete prikazani su "en face" u hijeratski krutoj
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 16. st. Bogorodica s Djetetom prikazana je u sreditu kompozicije.
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 15. st. Slika prikazuje lik Bogordice s Djetetom na prijestolju, smje
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 17. st. do 18. st. U Samostanu sv. Nikole u Trogiru uva se drvena kutija s bje
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1593. god. Na junim gradskim vratima u Trogiru do danas su ostale sa
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 18. st. U mranoj amtmosferi prikazan je lik sveca klonulog na prsi
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 13. st. Evangeliarium Traguriense, pisan beneventanom na pergam
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 17. st. Slika pokazuje Bogorodicu koja u rukama dri kri s razapeti
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 18. st. do 19. st. Ikona prikazuje Bogorodicu s Djetetom. Prvotno se nalazila
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1 st.p.n.e. do 19. st. Inventar Samostana sv. NIkole obuhvaa umjetnine i predm
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 17. st. do 18. st. Inventar crkve Gospe del Munta obuhvaa oltarnu palu iz 1
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1 st.p.n.e. Kairos, bog sretnog trenutka, prikazan je kao nagi mladi ko
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 15. st. Madona sjedi na prijestolju i u rukama dri Dijete i nudi mu
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 15. st. Gotika drvena skulptura prikazuje Djevicu kako sjedi a na k
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 15. st. Madona sjedi na prijestolju. Zaogrnuta je pozlaenim plato
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 15. st. Bla Jurjev Matrikula sadri pravila bratovtine Sv. Duha. Djelo je slikara
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1607. god. Jacopo Pal Slika se nalazi na drvenom pozlaenom kasnorenesansnom
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 17. st. Bartolome U sreditu pale je Krist u skruenom stavu kojega uzdignuto
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 14. st. Gotika pokaznica s osmolatinom bazom, arhitektonski ob
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 15. st. Drveni polikromirani poliptih prikazuje Madonu sa svecima
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1436. god. Bla Jurjev Poliptih s prikazom sv. Katarine sa svecima izveo je izmeu 1
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 14. st. Raspelo je slikano temperom na drvu. Prikazuje raspetog Kr
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 15. st. Krist, nagnute glave, izmuena lica i okrvavljena tijela visi na
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 15. st. Raspelo iz crkve Sv. Petra u Trogiru izvedeno je u drvu, veli
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 15. st. Raspelo je izvedeno u drvu. Kristovu glavu uokviruje kovra
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 15. st. Gotiki relikvijari iz pozlaenog srebra koji su se ranije nalaz
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 18. st. N. Grassi; Lik sv. Agate dijagonalno je impostiran unutar ovalnog okvir
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1335. god. do 1345. g Ikona "Sv. Andrija s etiri sveca" slikana je temperom na drv
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 15. st. Figura sv. Benedikta prikazana je u nii sa koljkastim zavre
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 18. st. N. Grassi Slika prikazuje sv. Blaa, a djelo je venecijanskog slikara N. G
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 18. st. N. Grassi Lik sv. Filipa Nerija prikazan je unutar dijagonalne kompozic
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 18. st. N. Grassi Na tamnosmeem fondu prikazana je sv. Katarina s pogledo
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 18. st. N. Grassi Lik je prikazan u simetrinoj kompoziciji u poluprofilu. Na p
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 18. st. Slika prikazuje sv. Mihovila impostiranog u pejzau. Pod nog
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 17. st. do 18. st. Slika prikazuje moi sv. Spiridona. Fond slike je zlatne boje,
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 18. st. Slika prikazuje sv. Spiridona i svece. U donjem dijelu prikaza
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 18. st. Drvena krinja ima oslikanu unutranju stranu poklopca. Po
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 9. st. U Zbirci se nalaze starohrvatski luk oltarne pregrade iz 9.-10
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 19. st. Kua Muslin u selu Ogorje Gornje u zaseoku Muslini je stam
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 19. st. Etnografsko nalazite Poivala u Gornjem Ogorju znaajno
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1. st. do 4. st. U podmorju Katelanskog zaljeva na poloaju Trstenik u Ka
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 11. st. do 20. st. Inventar pokretnih predmeta i umjetnina trogirskog Samost
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 18. st. do 19. st. Crkva Sv. Katarine u Ljubitovici jednobrodna je crkva s etvr
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1910. god. iril MetodZgrada suda na Obali bana Berislavia u Trogiru sagraena j
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1856. god. Giovanni BaOrgulje u upnoj crkvi Gospe od Ruarija nalaze se na pjeva
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1863. god. Crkva Sv. Stjepana s grobljem u Prgometu jednobrodna je g
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1928. st. do 1949. st. Hotel Palace s parkom nalazi se na poloaju zvanom talij
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 15. st. Povijesna jezgra Katel Starog formirana je uz utvreni ljetn
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 16. st. do 18. st. Povijesna jezgra Segeta Donjeg nastala je kao utvreno nas
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 15. st. do 15. st. Godine 1478. splitski knez Andrija Grigorio dodjeljuje brai
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1512. god. Povijesna jezgra Katel Novog datira se u 1512. g. kad trogir
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 15. st. do 1Nepoznati Slika Bogorodica s Djetetom iz crkve Gospe od Anela u T
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 18. st. Slika Bogorodica s Djetetom i sv. Antom iz crkve Gospe od
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 16. st. Zapadno od katela obitelji Stafileo nalazi se uz more kula N
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 16. st. do 20. st. Povijesna jezgra Katel tafilia smjetena je u zapadnom di
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1383. god. Peatnjak Trogirskog kaptola iz Riznice katedrale sv. Lovre u
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 15. st. do 16. st. Kukuljica plata iz Riznice katedrale sv. Lovre u Trogiru, dim.
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1372. god. Andrea iz FKodeks Graduale Romanum de Tempore iz 1372.g., f 265, d
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1373. god. Kodeks Graduale Romanum de Tempore iz 1373.g., f 192, d
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 16. st. do 19. st. Povijesna jezgra Katel Kambelovca osnovana je u 16.st. oko
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 15. st. do 20. st. Povijesna jezgra Katel Lukia formirana je uz utvreni ljetn
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 14. st. do 20. st. Splitski nadbiskup Andrija Gualdo gradi u Lucu, pod Suur
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 16. st. do 19. st. Naselje Katel Gomilica osnovano je inicijativom koludrica r
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1481. god. Katel ipiko u Katel Starom izgradio je 1481. trogirski plem
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1500. god. do 1508. g Katel Stafileo Rotondo nalazi se u sreditu dananjeg Ka
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1530. god. Stara crkva Uznesenja Blaene Djevice Marije u Katel Luki
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 2. st. do 6. st. Arheoloko nalazite Gornje Krtine nalazi se u zapadnom di
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 15. st. Pivetova Glavica se nalazi u Okrugu na otoku iovu, na isto
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 8 st.p.n.e. do 12. st. Gradina Sutilija, rimski kamenolom i crkva sv. Ilije nalaze se
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 8 st.p.n.e. do 1. st. U Segetu Gornjem kod zaseoka Baradii, a sjeverozapadno
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 16. st. do 1Benedeto CPoliptih od dva reda svetaca iz Katedrale sv. Lovre u Trogiru
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1508. god. Leonardo TDrveno polikromirano raspelo dim. 274 x 172 x 45 cm, nast
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1480. god. Radionica NKameni triptih s prikazom Djevice Marije, sv. Jeronimom i sv
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1340. god. Reljef sarkofaga s portala crkve Gospe od Karmela izraen j
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1731. god. Stara upna crkva Sv. Jerolima smjetena je sjeveroistono o
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 14. st. Kua Toma je stambena trokatnica nastala na uglu nekada
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1714. god. do 1759. g Crkva sv. Ivana Krstitelja u Katel Starom podignuta je u 171
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 19. st. Crkva sv. Nikole u Katel Starom jednobrodna je graevina p
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 13. st. do 19. st. Crkva sv. Ivana Krstitelja smjetena je na Birnju-istaknutom
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 14. st. Crkva sv. Lovre na Ostrogu smjetena je na padinama Kozja
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 8 st.p.n.e. do 1. st. Na sjevernoj strani otoka iova nalazi se gradina Kobjak. Gr
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 16. st. do 18. st. Katel Katilac osnovale su koludrice reda sv. Benedikta sam
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 5. st. do 12. st. Crkva sv. Kuzme i Damjana s grobljem u Katel Gomilici jedn
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1726. god. do 1831. g Opatika kua smjetena je uz juni zid utvrde Katilac koju
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1695. god. Crkva sv. Josipa u Katel Starom jednobrodna je graevina p
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1871. god. autor projeCrkva Gospe od Ruarija u Katel Starom jednobrodna je gra
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 16. st. do 18. st. Trogirski plemi Andrija Celio Cega poetkom 16. st. gradi k
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1902. st. Godine 1902. jugoistono od budueg hotela Palace dr. Pet
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1911. god. Zgrada nekadanje baletne kole u Katel Kambelovcu smje
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1914. god. upna crkva Sv. Jerolima sa upnom kuom u Katel Gomilic
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 18. st. do 19. st. Loa bratovtine sv. Petra u Katel Novom sagraena je 179
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.katic@min-kulture.hr Ruralna cjelina zaseoka kopljanci, selo Radoi, smjeteno
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 18. st. fra FulgencRaspelo Fulgencija Bakotia iz crkve Sv. Jerolima u Katel Go
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 19. st. Slika Sv. Mihovil u tehnici ulja na platnu nastala je u prvoj
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1859. god. Antonio VaSlika Bezgrenog zaea Marijina u Blizni, dim. 117 x 97,5 cm
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1480. god. Najstariji sauvani primjer Statuta grada Trogira, pisan ruko
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 18. st. do 19. st. Sklop upnog dvora u Trogiru smjeten je juno od glavnog
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1348. god. Gotika jednobrodna crkvica sa polukrunom apsidom pod
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 15. st. do 1slikar Bene Sliku Bogorodica s Djetetom iz Zbirke crkvene umjetnosti
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 17. st. Slika Krunjenje Bogorodice sa svecima iz katedrale Sv. Lov
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 14. st. do 15. st. Ophodni kri iz upnog ureda u Marini, dim. 64 x 29,5 x 2,5
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 3 st.p.n.e. do 6. st. Arheoloko nalazite Resnik smjeteno je na obali Katelans
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 17. st. Slika David i Golijat iz katedrale Sv. Lovre u Trogiru, dim. 2
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 18. st. Park Garagnin-Fanfogna u Trogiru ureen je krajem 18.st. n
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 17. st. Slika Bogorodica alosna, Bogorodica radosna, Bog Otac i n
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 19. st. do 20. st. Godine 1855. mjesno groblje Katel Lukia se izmjeta net
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 15. st. Radionica NKameni reljef s prikazom glave sv. Ivana Krstitelja, dim. 34 x
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 16. st. Ivan DuknoSkulptura Sv. Marija Magdalena u franjevakom samostan
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1474. god. Nikola Fire Reljef Oplakivanje Krista, dim. 172 x 132 x 32cm, izveo je
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 14. st. Anuvinska kruna u posjedu Franjevakog samostana sv. An
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1490. god. Ivan DuknoReljef Bogorodica s Djetetom iz Trogira, dim. 53,5 x 38 x 1
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1620. god. Jacopo Pal Sliku Sv. Ante Opat i sv. Pavao Pustinjak izveo je u ulju na
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 14. st. Martirologium Romanum iz Riznice katedrale Sv. Lovre u Tro
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 2. god. do 4. god. U katelanskom polju na lokalitetu Mirje nalaze se arheolo
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 2. st. do 4. st. Arhitektonski ostaci rimske vile iz razdoblja antike jasno su
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 15. st. do 17. st. Inventar crkve Gospe kraj mora na iovu u Trogiru sastoji se
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1382. god. esterostrani srebrni i pozlaeni vr iz Riznice katedrale Sv. L
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1433. god. Bla Jurjev Sliku Gospa u ruinjaku, dim. 96 x 73 cm, izveo je oko 14
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 14. st. Romaniko-gotika mitra iz Riznice katedrale Sv. Lovre, dim.
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1436. god. Bla Jurjev Poliptih Sv. Jakov sa svecima iz Zbirke sakralne umjetnosti
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1348. god. Reljef Raspee na drvenom tabernakulu iz Riznice katedra
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1489. god. Jacopa BellSlike "Sv. Jerolim" dim. 256 x 122 cm i Sv. Ivan Krstitelj dim
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1310. god. do 1320. g Srebrni pozlaeni kri iz Avignona iz Riznice katedrale Sv. Lo
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 15. st. radionica EBjelokosni kasnogotiki triptih radionice Embriachi iz Riznic
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1480. god. Ivan DuknovKamena skulptura Puto titonoa Ivana Duknovia, dim.
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 13. st. do 14. st. Epistolarium traguriense (beneventanum) iz Kaptolskog arh
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1461. god. Quirizio d Slika Bogorodica s Djetetom iz Muzeja sakralne umjetnos
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1440. god. Ivan Budisl Korska sjedala trogirske katedrale Sv. Lovre, smjetena izme
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 15. st. do 16. st. Drvena polikromirana skulptura mrtvog Krista iz crkve Sv. Pe
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 18. st. Kip Sv. Bonaventure(?) iz stare upne crkve Uznesenja Blae
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 18. st. do 19. st. Zavjetna slika bl. Ivanu Trogirskom iz crkve Sv. Lazara (Josipa
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1735. god. Crkva sv. Karla Boromejskog u Okrugu na otoku iovu je bar
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 13. st. Na raskru puteva u kopnenom dijelu Trogira u trogirskom
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 12. st. do 19. st. Crkva sv. Marije od piljana u polju Katel Novoga bila je up
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 1805. god. Gaetano CaOrgulje u crkvi sv. Jakova na iovu nalaze se na sredini pjevn
KonzervatorGradska 41021/ 884- miroslav.k 19. st. do 20. st. Muzej je otvoren za javnost 1966. g. Smjeten je u palai Ga
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1927. god. Emil Golis, Uglovnica je izgraena u dnu baroknog trga u Starom Vukov
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1874. god. Karl Kaellc Nastaje u Novom Vukovaru 1874. kao graevina javne nam
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 6000 st.p.n.e. do 15. s Gradski muzej Vukovar osnovan je 1948. g. donacijom umje
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1922. god. AleksandarSagraen 1922. kao javna graevina za drutvena i kulturna
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 6000 god.p.n.e. do 16 Arheoloka zona Vuedol nalazi se cca 2km jugoistono od
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1928. god. Fran FuntakKapela je sluila za pogrebne ceremonije idovskih vjernika
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1998. god. . Ostoja i Na Novom groblju je obiljeeno mjesto masovne grobnice
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1910. god. Milivoj MatUglovnica u samom gradskom sreditu, graena je 1910. po
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1902. god. Andreas ToNastaje 1902. po nacrtima Anreasa Tokosza.Uzduno se pro
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 12. st. do 20. st. U ranom srednjem vijeku postoji naselje na uu Vuke, a u 1
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1905. god. Stevan Aleks Obje slike su slavske ikone obitelji Paunovi iz 1905. autora
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 20. st. Slavomir D Spomen podruje Ovara predstavlja mjesto na kojem se zb
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 2700 god.p.n.e. Pronaena na lokalitetu Vuedol 2007.g. Rije je o keramik
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1844. god. Podignuta je 1844. Do 1918. slui kao pristanina zgrada s p
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1300 god.p.n.e. do 80 Arheoloko nalazite Dubovo nalazi se na podruju grada
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 18. st. aranje tikvica u Slavoniji zapoelo je u 18. stoljeu. aranje
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1899. god. Trvtka HefeUbrajaju se meu najkvalitetnija ostvarenja domae tvrtke
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1918. god. Fran FuntakVila se nalazi u vinogradima izvan grada, 4 km od Vukovara
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 19. st. do 20. st. Graa je prikupljena u Babinoj Gredi i okolici i prikazuje trad
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1896. god. Tvrtka Jozs Orgulje s deset registara, jednim manualom i pedalom su d
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 18. st. do 2Grigorije JeNastao je krajem 18. st. u stilu kasnobarokne umjetnosti. Ik
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1300 god.p.n.e. do 11 Prapovijesno arheoloko nalazite Popernjak nalazi se izm
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 20. st. Nastaje tijekom 20. st. kao tradicijska stambeno-gospodarsk
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1879. god. J. Angster -Mehanike orgulje s 14 registara, 1 manualom i pedalom iz
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 19. st. obitelj ol Vuna se izrauje postupkom pletenja i valjanja. Industrijski
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 5300 god.p.n.e. do 80 Prapovijesno arheoloko nalazite Gradac nalazi se juno
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 18. st. Izgraena je u II.pol.18. st. u sklopu kompleksa gospodarski
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1912. god. Projektni b Graena izmeu 1912. i 1914. u sreditu Iloka, uz glavnu pr
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1838. god. Ignacije Le Pripisuju se franjevcu I.Lehneru iz 1838. Mehanikog su sist
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 6250 god.p.n.e. do 19 Arheoloka zona Ilok obuhvaa vei dio dananjeg naselja Il
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 15. st. do 20. st. Ilok se spominje tek sredinom 13. st. kao Iwnlak, Vilak, Vylo
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 19. st. Bogdan uki Inventar potie iz I. pol. 19. st. i ima karakteristike baroknog
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 18. st. do 1Georgije DeInventar nastaje u I. pol. 19. st. u stilu baroknog klasicizma s
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 19. st. Johann Pump Orgulje mehanikog sistema s deset registara su iz sredine 1
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 14. st. do 1Dimitrije B Ikonostas s 49 ikona je oslikan krajem 18. st. u duhu barokn
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1902. god. Kua tradicijske gradnje u selu Ostrovo, nedaleko od Vinkov
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 18. st. do 19. st. Ikonostas s 16 ikona iz 1. pol. 18.st. raen je u duhu tradicio
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 18. st. do 19. st. Inventar s odlikama kasnobarokne umjetnosti i klasicizma d
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 19. st. do 20. st. Zbirka je smjetena na okunici obiteljske kue, u zidanoj pr
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 5300 god.p.n.e. do 20 Arheoloko nalazite Damia Gradina smjeteno je u nase
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1818. god. Sagraena 1818. g. u sreditu naselja, na krianju prometni
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 19. st. Velika kua zidana opekom tlocrtne organizacije u klju, nal
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 19. st. do 2Georgije DeInventar je nastao po. 19. st. sa stilskim karakteristikama k
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 18. st. do 1Grigorije J Ikonostas visokog tipa, podijeljen u pet zona, ima 35 ikona k
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1923. god. Nikola SchaSagraena 1923. uz glavnu prometnicu u Vinkovcima.Gradi
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 18. st. Katnica stambeno-poslovne namjene podignuta je u glavno
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1879. god. Zgrada nove gimnazije sagraena je 1879. u ulinom nizu n
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1868. god. Izgraena je kao vea katna graevina 1868. kada dobiva hi
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 18. god. do 19. god. Prizemnica je podignuta u sjevernom produetku Zgrade su
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 18. st. do 19. st. Podignut uz glavni vinkovaki trg i crkvu sv. Euzebija i Polion
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 18. st. Sagraena u ulinom nizu na glavnom vinkovakom trgu, uz
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 19. st. C.Payerle, Podignut na glavnom vinkovakom trgu sredinom 19. st. ka
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1935. god. Atelje Kau Izgraena je oko 1935. u duhu rane moderne.Jednostavna j
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 18. st. do 20. st. Sagraena krajem 18. st. kao javna graevina vojne i civilne
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 6250 god.p.n.e. do 16 Arheoloka zona Vinkovci obuhvaa vei dio dananjeg nase
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 19. st. do 20. st. Ovaj kompleksni zaviajni muzej posjeduje vrijednu i bogatu
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 18. st. do 19. st. Nastao je krajem 18. i po. 19.st. inei stilski ujednaenu c
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 2. st. do 20. st. Poeci naseljavanja oko 3500 g. prije K.pripadaju starevak
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1850. god. Franz Vogt Mehanike orgulje s 18 registara, 2 manuala i pedalom s po
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 18. st. Kulen je specifina suhomesnata kobasica napravljena od n
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 19. st. do 20. st. Tradicijski oblikovana frizure sloene su, stoga frizuru osobi
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1963. god. Sergej KoloSmjeten je uz glavnu gradsku prometnicu u naselju Mitnici
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1914. god. Sagraena 1914. u glavnoj vukovarskoj ulici kao stambeno-
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1867. god. Raskona palaa sagraena je 1867. u duhu ranog historiciz
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1894. god. Filip Strei Smjetena je na visokom platou povrh Dunava i povijesnog
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 18. st. Stara crkva, podignuta 1769. u kasnobaroknom stilu na uzv
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1758. god. Matija KoviCrkva je sagraena 1758. na uzviici sela u duhu kasnog bar
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1901. god. Cjelina Lovakog dvorca Eltz, nastala 1901. smjetena je u
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1808. god. do 1811. g Sagraena je tijekom I polovice 19. st. u duhu kasno barokn
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 18. st. Smatra se da je to najstarija kua u gradu, nastala oko 1750
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 19. st. Suvara je mlin koji se pokree konjskom zapregom. Sagrae
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 18. st. do 1Viktor Sied Dvorac u glavnoj ulici Novog Vukovara je snana dominanta
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 14. st. do 19. st. Jednobrodna je longitudinalna romaniko-gotika graevin
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1835. god. do 1838. g Smjetena je usred naselja, u prostranom ograenom dvori
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1789. god. Sagraena je l789. u duhu kasno barokne arhitekture. Jedn
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1771. god. Sagraena je 1771. u stilu kasnog baroka, kao jednobrodna
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1792. god. Izgraena je 1792. kao jednobrodna graevina s poligonaln
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 15. st. do 18. st. Jednobrodna je gotika crkva, u 18.st.barokizirana. Poligona
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1762. god. Sagraena je 1762. u duhu baroknog klasicizma kao jednob
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1797. god. Smjetena je na prostranom platou u centru naselja, graen
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1526. god. do 1688. g Turski mauzolej Turbe sepulkralna je graevina nastala za
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1339. god. Herman Boll Jednobrodna dvoranska graevina s poligonalnim svetitem
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 18. st. do 1Karl RsnerSmjeten je na sjeverozapadnom dijelu utvrenog ilokog g
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1526. god. do 1688. g Turska kupelj nastala je adaptacijom srednjovjekovne etvrt
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 14. st. do 19. st. Crkva je graena na graditu kao gotika, potom je barokizi
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 14. st. Jednobrodna dvoranska graevina s poligonalnim svetitem
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1808. god. Izgraena je 1808. u duhu kasnobaroknog klasicizma.Jedno
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1810. god. Anton Hartm Sagraena je 1810. u duhu baroknog klasicizma.Crkva je jed
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1757. god. Vasilije Gli Sagraena je 1757. u duhu kasnobarokne arhitekture, kao j
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 15. st. do 20. st. Smjetena je na graditu u sreditu naselja. Jednobrodna je
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 13. st. do 14. st. Crkva je u osnovi romaniki, jednobrodni tip crkve s prigra
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 18. st. Kompleks dvorca s parkom smjeten je na maloj uzvisini uz
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1802. god. Izgraena je 1802. u duhu baroknog klasicizma. Jednobrodn
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1782. god. Smjetena je u sreditu naselja i izgraena 1782. u duhu ka
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1814. god. Izgraena 1814. na platou u sredini sela. Jednobrodna je s p
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1415. god. Nalaze se zapadno od dananjeg sela Rokovci, nedaleko Vin
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1809. god. Izgraena je 1809. i smjetena u sredini sela u kvadratnom
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1760. god. do 1768. g Crkva je smjetena u sreditu sela, u zaleu glavne ulice. Gr
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1792. god. ore RakiSagraena je 1792. u duhu baroknog klasicizma kao jednob
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1779. god. J.F.Mcke, sIzgraena je 1779. u sreditu naselja. Jednobrodna je grae
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 15. st. do 18. st. Jednobrodna graevina s uim i niim poligonalnim svetite
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1405. god. Podignut je na strmoj padini iznad Dunava, spominje se 140
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1804. god. Smjetena usred naselja, crkva je izgraena 1804. u kasnob
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1755. god. Sagraena je 1755. u duhu kasno barokne arhitekture kao j
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1775. god. Smjetena je uglovno na sredinjem gradskom trgu-parku. G
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 18. god. do 19. god. Izgraena je kao slobodnostojea graevina, pravokutnog t
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1777. god. Sagraena je 1777. u baroknom stilu kao jednobrodna gra
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1100. god. do 1885. g Nekadanja crkva sv. Ilije i Vinka graevinski je sklop iji prv
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1773. god. U.Ulsees, i Kasnobarokna monumentalna uglovnica iz 1773. je sloeno
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1898. god. Vladimir NiSmjetena je uz groblje kao slobodnostojea graevina, izgr
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1860. st. Izgraena je u oblicima ranog historicizma oko 1860., kao re
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 18. st. Zgrada je nastala u najuem gradskom sreditu u II polovici
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1895. god. Vladimir NiUgaonu jednokatnu palau u duhu historicizma, iz II polovin
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1818. god. Antun Sempe Jednokatnica stare opine (zgrada Magistrata) u Starom Vuk
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1890. god. Nalazi se u glavnoj ulici Novog Vukovara, nasuprot kapele S
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1723. st. d Mihael Weic Samostanski kompleks smjeten je na visokoj terasi uz Duna
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1907. god. Viktor Sied Sakralna graevina smjetena je izmeu novovukovarskoga
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1737. god. Sagraen je 1737. u stilu baroka, kao jednobrodna graevin
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1800. god. Sagraena je 1800. u duhu kasno barokne arhitekture kao j
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 18. st. Izgraen je uz Savu kao slobodnostojea graevina kvadrati
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 19. st. Jednokatnica je izgraena za vojne potrebe u I. polovini 19.
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 20. st. Bogdan Bogd Nalazi se u blizini grada, uz naselje Mitnicu.Od 1941. do 194
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1. st. do 16. st. Arheoloko nalazite Dambovo nalazi se oko 2,5 km jugoi
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 6250 god.p.n.e. do 16 Arheoloko nalazite Gradina smjeteno je sjeverozapadn
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 6250 god.p.n.e. do 20 Arheoloko nalazite Velika Zlatara nalazi se jugoistono o
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 3000 god.p.n.e. do 16 Arheoloko Nalazite Svetinje nalazi se jugoistono od na
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1060. god. do 1095. g Arheoloko nalazite arviz i Studenac nalazi se istono o
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 6250 god.p.n.e. do 16 Arheoloko nalazite Gradac smjeteno je sjeveroistono
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 12. st. do 16. st. Arheoloko nalazite Virgrad nalazi se izmeu naselja Oto
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 6250 god.p.n.e. do 40 Arheoloko nalazite Kuruzeb smjeteno je zapadno od a
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1300 god.p.n.e. do 40 Arheoloko nalazite Renovo smjeteno je zapadno od a
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 6250 god.p.n.e. do 20 Arheoloko nalazite Kalvarija Orlinac Staro groblje na
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 14. st. do 16. st. Arheoloko nalazite Cripnjaa kod Lipovca nalazi se juno
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 8 st.p.n.e. do 16. st. Prapovijesno arheoloko nalazite Marikovo i Duge njive n
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 400 god.p.n.e. do 160 Arheoloko nalazite Podluje i Kolotar nalazi se zapadno
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 5300 god.p.n.e. do 80 Arheoloko nalazite Gradina nalazi se jugoistono od nas
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 5300 god.p.n.e. do 12 Arheoloko nalazite Gole njive smjeteno je juno od nas
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 3 st.p.n.e. do 9. st. Arheoloko nalazite Stari Jankovci Gatina nalazi se u na
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 800 god.p.n.e. do 400.Arheoloko nalazite Gradina smjeteno je na istaknutoj
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1. st. do 4. st. Arheoloko nalazite Malat smjeteno je sjeverozapadno
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1. st. do 16. st. Arheoloko nalazite Pivnice smjeteno je jugoistono od
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1. st. do 4. st. Arheoloko nalazite "Staro Ljeskovo smjeteno je sjeveroi
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 5300 god.p.n.e. do 38 Arheoloko nalazite Sopot smjeteno je jugozapadno se
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 3. st. do 4. st. Arheoloko nalazite Kamenica obuhvaa podruje oman
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 2 st.p.n.e. do 1 st.p.n. Arheoloko nalazite Zmajevac nalazi se istono od naselj
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 3300 st.p.n.e. do 1100.Arheoloko nalazite Desna Barasmjeteno je u istonom
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 3300 god.p.n.e. do 11 Arheoloko nalazite Lijeva Bara smjeteno je u istonom
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 3000 god.p.n.e. do 1. Arheoloko nalazite Velika Skela smjeteno je u istonom
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 6250 god.p.n.e. do 80 Arheoloka zona Petri Skela nalazi se u istonom dijelu nase
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 6250 st.p.n.e. do 800 sArheoloko nalazite Velika greda Lazine nalazi se sjeve
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 400 god.p.n.e. do 1. g Arheoloko nalazite Crne njive smjeteno je u jugoiston
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1550 god.p.n.e. do 80 Arheoloko nalazite lajs, Poloj, Savica smjeteno je na ju
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 18. st. do 2Anton PerinNastaje u prelaznom periodu iz 18. u 19. st. sa stilskim osob
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 20. st. Zbirka posjeduje predmete vezane za predratno, ratno i por
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 17. st. do 19. st. Potie iz vremena barokizacije crkve, od kraja 17. do poetk
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 18. st. do 1Janko HalkoInventar se sastoji od ikonostasa visokog tipa s 50 ikona, sm
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 18. st. do 2Radionica Inventar nastaje krajem 18. i tijekom 19. st. u duhu kasnoba
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 18. st. do 20. st. Inventar se sastoji od ikonostasa s 52 ikone, 2 irjaka, 2 pev
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 18. st. do 1Martin FeltNastao je na prijelazu 18. u 19. st. Ikonostas visokog tipa s 5
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 18. st. do 1Jakob GerstIkonostas s 58 ikona je oslikao 1779. ikonopisac Jovan Isajlo
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 6000 god.p.n.e. do 14 Arheoloka zbirka ima inventiranih 9840 predmeta koji obu
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 20. st. Zbirka broji oko 7000 predmeta, vezanih za zbivanja i doga
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 19. st. do 20. st. Etnografska zbirka je formirana uglavnom od poklonjenog m
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 18. st. do 1Mijo UgariIkonostas s 54 ikone nastaje krajem 18. st. i tijekom 19. st. I
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 18. st. do 19. st. Glavni oltar Blaene Djevice Marije iz 2. pol. 18. st. ima tros
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 16. st. do 20. st. Zbirka je nastala od pojedinanih poklona ili nabavki. Sadr
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 1948. god. Numizmatika zbirka formirana 1948. godine, sadri 5859 p
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 19. st. do 20. st. Zbirka sadri dokumente, fotografije, fotokopije iz kraja 19.
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 16. st. do 1Thomas FirtBarokni ikonostas je radio osjeki drvorezbar Firtler 1757. O
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 6000 god.p.n.e. do 14 Arheoloka zbirka kronolokim slijedom predstavlja svjedo
Konzervato Olajnica 1 032/ 443- zdenka.pr 20. st. Cjelokupni fond zbirke vezan je za noviju revolucionarnu pro
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.miletic@min-kulture.hr Srednjovjekovna tvrava obitelji Benkovi smjetena je na u
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 16. st. ivana paka ipka nije se mijenjala od vremena renesans
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.miletic@min-kulture.hr Izraz paki teg podrazumijeva na srednje akavskom govo
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.miletic@min-kulture.hr Pokrivaca je ensko oglavlje koje se pisanim dokumentim
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.miletic@min-kulture.hr Tradiconalnim postupkom proizvodnje pakog sira zadrane
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.miletic@min-kulture.hr Posmrtni obiaji vezani uz mirila karakteristian su ritual sta
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.miletic@min-kulture.hr Pojam glagoljako pjevanje obuhvaa tradicijsko (puko) rim
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 15. st. do 20. st. Benkovac je gradi i sredinja upa Ravnih Kotara, nalazi se
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 15. god. do 20. god. Gradi Obrovac smjeten je u kanjonu rijeke Zrmanje na lije
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 18. st. do 20. st. Neviane su se razvile u sredinjem dijelu otoka Pamana, p
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 9 st.p.n.e. do 4. st. U eljezno doba, cijelu povrinu otoka obuhvaalo je gradin
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 15. st. do 20. st. Naselje se nalazi 3 kilometra zapadno od Biograda na moru
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 13. st. do 20. st. Naselje Turanj se u ispravama spominje od 13. st U 15. stolj
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 15. st. do 20. st. Utvreni ljetnikovac obitelji de Soppe (danas zaseok Mandi
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1. st. do 4. st. Na dubini od 1,5 do 3 metra, kao nastavak rimskih zidova s
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.miletic@min-kulture.hr Otoi Otarije/Kumenti, pred Crvenom lukom kod Biograd
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 8 st.p.n.e. do 4. st. Kod rta Kremenjaa, nedaleko naselja Zaton, nalaze se osta
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.miletic@min-kulture.hr Ostaci naoruanog trgovakog broda iz 16. st. kod otoia G
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1. st. do 4. st. Ostaci antike gradnje s luicom nalaze se na poloaju Janic
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1. st. do 4. st. Na junom kraju uvale Polaine, nedaleko od mjesta Kraj, n
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.miletic@min-kulture.hr Na prostoru plitke prevlake izmeu otoia Garmenjak i oto
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1. st. do 4. st. Uz rt Sv. Mihovil kraj mjesnog groblja Neviana na otoku Pa
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1. st. do 4. st. Na poloaju Mirite, 800 metara udaljenom od Neviana, n
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1. st. do 4. st. Otoci Muntan, Veliki i Mali Duac bili su u antici spojeni s ob
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1. st. do 5. st. U uvali Barbir izmeu rta Plitkovae i Kaela, na dubini od 1
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 3. st. do 6. st. Na otoiu Frmiu utvreni su ostaci antike rustine vile, a
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 8 st.p.n.e. do 15. st. Izmeu otoia Riula i kopna, na dubini od 1,5 do 3 m, pro
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1. st. do 4. st. Uz obalu otoia Galenjaka nasuprot turanjskog mjesnog g
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 20. st. Brod je dug 152 i irok 28 metara, posada je brojila 1050 la
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 5. st. do 15. st. Na groblju u Lepurima nalazila se crkva Sv. Martina, sagrae
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1. st. do 2. st. Reprezentativna rimska stambena kua izgraena je potkra
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1. st. do 9. st. Na lokalitetu se nalaze ostaci antikoga gospodarskog iman
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1. st. do 6. st. Arheoloka zona Muline nalazi se sa donje strane Ugljana U
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 5. st. do 6. st. Arheoloki lokalitet nalazi se u sjevernom dijelu prostranog
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 7000 god.p.n.e. do 12 Peina Vlakno jedinstveni je stambeni prostor iz kraja leden
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.miletic@min-kulture.hr Na poloaju Musapstan u selu Crno (Zadar), nalaze se ostac
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1. st. do 15. st. U podmorju Junih, Srednjih i Zapadnih grebena i Pliina, na
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 9 st.p.n.e. do 5. st. Gradina je nastala u eljezno doba kao sredite jedne od lib
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.miletic@min-kulture.hr Poluotok Ljubljana s Kosom iznad Ljupa prirodni je greben
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1766. god. Glavni oltar u crkvi Uznesenja Blaene Djevice Marije u Rod
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 17. st. Drveni, rezbareni, polikromirani i pozlaeni retabl glavnog o
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 15. st. do 19. st. U crkvi sv. Ivana Krstitelja, Bibinje, smjetena je riznica crkve
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1705. god. Drveni, rezbareni, bojani i pozlaeni retabl (visina do Kristov
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1580. god. Grb je ugraen na proelju kue Drai u Kalima na otoku U
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 9. st. do 18. st. Riznica crkve sv. Anselma u Ninu uva bogat inventar relikvi
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1375. god. do 1425. g Kip Bogorodice s Djetetom - Gospa od Zeeva (106x45x29cm
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 14. st. Drveni, rezbareni, polikromirani i pozlaeni kip Bogorodice
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1600. god. Baldassare Drveni, rezbareni i polikromirani retabl u crkvi sv. Marije u S
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1600. god. Baldassare Slika sv. Ante Padovanskog (dimenzije 284x147cm, ulje na p
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 13. st. do 19. st. Inventar Benediktinskog samostana Sv. Margarete i crkve M
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 18. st. Petar NakiPrema F. Buliu postoji vjerojatnost da su orgulje djelo P. Na
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 18. st. do 20. st. Zbrika pake ipke u posjedu benediktinskog Samostana sv.
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 17. st. Oltarna slika Bogorodica s Djetetom, sv. Mihovilom i sv. Pet
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1699. god. Matio RuinDrveni, rezbareni, bojani i pozlaeni retabl (visina do Kristov
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1480. god. Krug AndrijReljef s prikazom sv. Jeronima u pilji (dimenzije 39x37cm, v
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1418. god. Menegelo ISlika Bogorodica s Djetetom i sv. Ivanom Krstiteljem (dimen
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1843. god. Vicenzo PoiSlika Bogorodice alosne (dimenzija 62,5x49,5cm, s ukrasni
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1675. god. do 1700. g Slika sv. Sebastijana (dimenzija 129x98cm, ulje na platnu)
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 15. st. do 17. st. Kale od pozlaenog srebra (nodus i aa) i bakra (baza) sas
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1400. god. do 1450. g kropionica (visina 31cm, irina 36cm, promjer otvora 26cm
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1602. god. Zorzij (Jur Oltarna slika Bogorodice s Djetetom i svecima, dimenzija 2
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1711. god. BartolomeoSlika Uznesenje Blaene Djevice Marije sa sv. Ivanom Krstite
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.miletic@min-kult BartolomeoOltarna slika Uznesenje Blaene Djevice Marije smjetena je
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1713. god. Glavni oltar u crkvi sv. Hipolita i Kasijana u Ugljanu, rad nep
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1675. god. Pietro LiberOltarna slika Sv. Jerolim, sv. Frane Asiki i sv. Bernardin Sijen
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1590. god. do 1610. g Slika sv. Lucije (dimenzije 180x114cm, ulje na platnu), vrije
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 19. st. Antonio ZuSlika Bogorodica sa Djetetom, sv. Sebastijanom i sv. Rokom,
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1450. god. krug F. Squ Slika Bogorodica s Djetetom (dimenzije 57x41cm, nepoznati
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1450. god. krug F. Squ Slika Mrtvi Krist (dimenzija 94x49cm, nepoznati slikar iz kru
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1768. god. Antonio Mar Slika Bogorodica s Djetetom, sv. Antom Opatom i sv. imom
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1653. god. Sensio VoltSlika sv. Ante Padovanskog (dimenzija 181 x 97 cm, ulje na p
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 14. st. Raspelo je izraeno od drva tehnikom rezbarenja, visina kor
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1700. god. M. TorresinGlavni oltar upne crkve u Tkonu, 1. pol. 18.st., pripisuje se
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1480. god. Petar Jordan Oltarna slika Bogorodice s Djetetom, dimenzija 141 x 50cm
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1418. god. Menegelo ISlikano Raspelo, poznato kao Tkonsko Raspelo (dimenzija 1
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1550. god. do 1600. g Arhitektonski koncipirano svetohranite, dimenzija 69,7 x 7
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1660. god. Glagoljski natpis (210x21,5x28cm, bijeli vapnenac, 1660.) iz
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 15. st. do 20. st. Inventar pokretnih kulturnih dobara upe Roenja Blaene
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.miletic@min-kult Carlo RidolfOltarna slika Bogorodica sa Djetetom, sv. Ivanom Krstiteljem
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 17. st. Pietro LiberOltarna slika Bogorodica sa Djetetom, sv. Franom i sv. Antom
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 18. st. GiambattistaOltarna slika Navjetenje sa sv. Antom Padovanskim i sv. Jer
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 17. st. Carlo RidolfOltarnu sliku Navjetenje sa sv. Pavlom i sv. Petrom i portret
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 17. st. Carlo RidolfOltarna slika Polaganje u grob sa skupinom svetaca i portre
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 17. st. Carlo RidolfOltarna slika Raspee s donatorom, dimenzija 338 x 168cm
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1485. god. Nikola Fire Nadgrobna ploa (210 x 105cm, vapnenac, oko 1485.) kano
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1550. god. do 1610. g U sredini slike postavljen na tlo nalazi se tandarac sa stijeg
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1449. god. autor kapelNadgrobna ploa (236 x 113,5cm, vapnenac) pripisuje se Ju
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1834. god. Franjo SalghSlika (180 x 260cm, ulje na platnu, 1834.) izvorno je stajala
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1380. god. Kale, poklon ugarsko-hrvatske kraljice Elizabete, je rad sred
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1385. god. Menegelo iPoliptih (tempera na dasci) je ostatak vee cjeline a pripisuj
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1190. god. do 1210. g Ikona (135 x 35cm) je izraena od mramora u plitkom reljef
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1564. god. Matej i LukSrebrna oltarna pala (225 x 135cm) smjetena je na oltaru G
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1377. god. Francesco ikrinju (127x192x62 cm, srebro, pozlata) 1377.-1380.g. rad
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1500. god. do 1550. g Tamjanka (19 x7,5x4 cm, srebro) ima bazu krunog oblika u
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1590. god. do 1610. g Slika (150 x 75cm, ulje na platnu) se nalazi na oltaru sv. Dom
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1175. god. do 1225. g Raspelo (270 x 215cm, 12./13. st.) se uva u rinici. Lik raspe
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1700. god. do 1750. g Slika (114 x 68cm, ulje na platnu) se uva u riznici U vrhu sli
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 16. st. Zastava zadarskog kaptola (225 x 70,5cm, svileni damast, ul
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.miletic@min-kulture.hr Arhivsko gradivo Dravnog arhiva u Zadru kao cjelina za koju
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 17. st. do 1G. LazzariniSlike (ulja na platnu) prikazuju teme iz Kristova ivota. Tri od
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1648. god. Francesco CKipovi anela (vis. 183cm, bronca) postavljeni su na rubove
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1672. god. obitelj GarzOltar je podignut kao zavjet Zadrana zbog prestanka kuge 1
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1759. god. Lorenzo BonOltar je podignut izmeu 1759. i 1761.g. Sastoji se od tri ste
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 13. st. do 19. st. Glavni oltar ukraen sa dva kipa anela iz sredine 17.st. Bo
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 7. st. do 18. st. Na prvom su katu slike, kipovi, zlatarska djela (relikvijari, kri
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1600. god. Medalja (promjer: 7,8cm, mjed) je izraena 1600.g. povodo
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1764. god. Giovanni Ma Spomenik (357x148cm, poprsje-vis. 65cm, sv. imun-vis. 93
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1675. god. Nadgrobni spomenik podignut 1675.g. sastoji se od nie od
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1707. god. Spomenik je podignut 1707.g. Unutar kvadratnog okvira sm
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.miletic@min-kulture.hr Narodni muzej Zadar kompleksni je muzej osnovan u prosin
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1624. god. Jacopo Pal Slika (310x 160cm, ulje na platnu) je smjetena na oltaru Du
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 18. st. Orgulje iz samostana sv. Mihovila datiraju iz 18.st. ili neto r
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1778. god. BernardinoPortret biskupa Ivana Dominika Stratika (47 x 58cm, ulje na
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 13. st. Raspelo (225x175cm) se nalazi u svetitu crkve sv. Mihovila
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1480. god. Andrija AleReljef s prikazom sv. Jeronima u pilji (34 x 35 x 6cm, bijeli m
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1400. god. Franjo VranReljef (176 x 65 x 20cm, bijeli mramor) uva se u katedrali s
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1433. god. do 1553. g Reljefi Krunjenja Bogorodice (112 x 57cm), Stigmatizacije sv
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 15. st. Dujam VukoSlika Bogorodice s Djetetom (110 x 62cm, tempera na dasci
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1853. god. Ivan SkvarSlika Prijenos Loretske kue (245 x 130cm, ulje na platnu) sm
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1603. god. Sante Pera Slika (380 x 250cm, ulje na platnu) je smjetana na istonom
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1855. god. Vicenzo PoiSlika sv. Lucije (dimenzija 187x113,5cm, ulje na platnu) uva
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1876. god. Srebrni okov (67x37 cm) za sliku Gospe Maslinske nalazi se
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1425. god. do 1450. g Poliptih (230 x 245cm, tempera na dasci, pozlata, druga et
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 11. st. do 18. st. Sastoji se od 12 mapa sa 1341 pergamenom. Mapa br. 11 sa
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1848. god. Slika Sv. Ivana Krstitelja (dimenzija 170x110cm, ulje na platn
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1905. god. Ivan Rendi Mauzolej obitelji Metrovi na groblju u Benkovcu sagraen
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 11. st. do 12. st. Crkva Sv. Marka u Donjem Karinu odavno je ruevina. Srue
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 17. st. do 20. st. Kula Jankovia je sklop stambenih i gospodarskih zgrada sm
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 11. st. do 18. st. Crkva Uznesenja Blaene Djevice Marije podignuta na vrhu
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1446. god. Crkva se danas nalazi na pravoslavnom groblju u Kuli Atlagi
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.miletic@min-kulture.hr Nadin je bio sredite jedne od najveih liburnskih opinskih
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 12. st. do 19. st. Sagraena na rimskom forumu Asserije, izvorno je bila jedn
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 10 st.p.n.e. do 19. st. Na nalazitu su ostaci srednjovjekovnog pravokutnog utvr
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 10 god.p.n.e. do 1 godGradina spada u red velikih i vrlo prostranih naselja, osnova
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 17. st. do 19. st. Crkva Sv. Roka ima oblik tlocrtno izduenog pravokutnika sa
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 12. st. do 14. st. Ostaci crkve Sv. Katarine nalaze se na istoimenom otoiu n
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1841. god. Crkva Sv. Frane sagraena je prema nacrtima V. Presanija 1
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1877. god. upna crkva Sv. Jerolima sagraena je 1877 g. na mjestu sta
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 14. st. Crkva je jednobrodna graevina s polukrunom apsidom na
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 14. st. Crkva Sv. Jerolima u uvali Kostanj prvi put se spominje u do
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 5. st. do 18. st. Kompleks se sastoji od crkve Sv. Asela, nekadanje ninske ka
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 10 st.p.n.e. do 9. st. Crkva Sv. Kria sagraena je u IX st. nad ostacima prapovijes
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1. st. do 4. st. Na poloaju Carev vrt, istono od antikog foruma uz cestu
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1500. god. do 1900. g Stara crkva je sagraena oko 1500 g. unutar povijesne jezgr
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 16. st. do 19. st. Stara upna kua se nalazi na glavnoj ulici koja vodi od isto
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 13. st. do 18. st. Novigradska tvrava podignuta je na strmoj uzvisini koja do
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 19. st. Nova upna crkva je sagraena izvan zidina izmeu 1885. i
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 14. st. do 17. st. Manastir sa crkvom nalazi se na rijeci Krupi. Sastoji se od m
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 5. st. do 18. st. Crkva Sv. Jurja nalazi se unutar starog groblja u mjestu Kru
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 15. god. do 16. god. Redovnika crkva Sv. Frane ostatak je nekad velikog samost
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 16. st. do 19. st. Paki magazini soli predstavljaju niz od devet monumentaln
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 12. st. do 13. st. Crkva Sv. Martina u Starom Gradu prvi put se spominje 130
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1644. god. do 1645. g Han je najznaajnija turska graevina u Dalmaciji. Sagradio
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 14. st. do 18. st. Crkva je paetvorinastog tlocrta natkrivena dvostrenim kro
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 13. st. do 16. st. Samostan je sagraen uz more na benediktinskom imanju d
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1631. god. Crkvica Sv. Roka je jednobrodna, uzduna kapela s polukru
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1000 st.p.n.e. do 1 st. Gradina je smjetena na zavretku visoravni s koje dominira
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1000 god.p.n.e. do 1 gLergova gradina se nalazi u blizini Slivnice Gradina je duga o
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.miletic@min-kulture.hr Crkva Sv. Hipolita i Kasijana nalazi se u mjestu Ugljan. Spom
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 9. st. Crkva je jednobrodna longitudinalna graevina s polukrun
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1458. god. Zadubina zadarskog plemia Grgura Mrgania, posveena 1
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 11. st. do 16. st. Ostaci rogovskog dvora predstavljaju zidine u obliku pravok
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 14. st. do 19. st. Stara upna crkva sv.Mihovila nalazi se u povijesnoj jezgri m
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 13. st. do 14. st. Crkva Sv. Andrije nalazi se na otoku Babac u Pamanskom k
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 9. st. do 15. st. Crkva je podignuta u blizini ostataka velikog rimskog imanja
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1500 god.p.n.e. do 1 gIznad Turnja nalaze se ostaci prapovijesnog gradinskog nase
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 14. st. do 16. st. Kula je ostatak nekad kompletno utvrenog mjesta Turanj.
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 12. st. do 14. st. Samostan je smjeten na brdu okovcu iznad Tkona, a sasto
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 6. st. Na Pustogradu je u 6. st. sagraena utvrda koja kontrolira ju
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 16. st. Veliki tor je sklop graen vjerojatno krajem 16. stoljea kao
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 15. st. do 16. st. Utvrda zvana Katelina zatvara istoimeni Rt Katelina na jug
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 13. st. Ostaci crkve Sv. Lovre nalaze se u mjestu Vrsi. Crkva je sagra
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 2000 god.p.n.e. Lonarstvo otoka Ia svjedoi nam o vrijednoj nematerijalno
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 16. st. Obrambena kula, koju lokalno stanovnitvo naziva Kastel,
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 16. st. do 17. st. Crkva Sv. Ciriaka se nalazi na jugozapadnoj strani otoka Pre
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1610. god. upna crkva sv. Jakova danas nosi titular Roenje Blaene D
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1670. god. do 1922. g Crkva Blaene Gospe od Karmela nalazi se u Silbi. Izgraena
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 12. st. do 18. st. Crkva se spominje u dokumentima 12.st.,obnovljena je 121
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 14. st. Crkva se nalazi uz trasu rimskoga vodovoda Biba-Jader, long
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 16. st. Monumentalna renesansna graevina krunog oblika presv
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.miletic@min-kulture.hr Glazbeni izriaj ojkanje s podruja Dalmatinskog zalea, Rav
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 12. st. do 19. st. Crkva je jednobrodna graevina s izduenom apsidom, nast
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 15. st. Crkva posveena najstarijem gradskom i otokom patronu S
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.miletic@min-kulture.hr Crkva je jednostavna graevina paetvorinastog tlocrta s po
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.miletic@min-kulture.hr Crkva i samostan smjeteni su na rtu koji zatvara ugljansku
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 12. st. do 15. st. Crkva je srednjovjekovna graevina romanikog oblika s ele
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 5. st. do 19. st. Kompleks je sklop graevina u krugu biskupske palae i kate
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 5. st. do 20. st. Crkva je izvorno bila ranokranska grobna bazilika, na nekr
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 20. st. Karlo Susa Sklop odgajalita sa kapelom Sv. Dimitrija sagraen je na po
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 12. st. do 18. st. Crkva i ostaci samostana smjeteni su na jugozapadnom vrh
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 5. st. do 9. st. Crkva se sastoji iz dva dijela, od kojih je prednji prostor star
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 17. st. do 18. st. Crkva je sagraena poetkom XVII. st. a temeljito obnovljen
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 13. st. Ruevine srednjovjekovnog grada. Grad se prvi put spominj
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 17. st. U Sutomiici na otoku Ugljanu sauvan je ljetnikovac obite
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 17. st. do 19. st. Ljetnikovac je sagraen u 17.stoljeu u blizini dananjeg Go
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 16. st. do 19. st. Zavjetna crkva Sv. Roka u Salima sagraena je sredinom 16.
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 15. st. upna crkva posveena Uznesenju BDM smjetena je pokra
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 15. st. do 19. st. Sklop Kneeve palae u Pagu, tlocrtom u obliku slova L zatva
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 15. st. do 1autor kapelupna crkva smjetena je na glavnom gradskom trgu kojem
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 11. st. do 16. st. Crkva Uznesenja BDM u starom gradu Pagu trobrodna je ba
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 9. st. do 11. st. Predromanika crkva Sv. Nikole na starom groblju uz more,
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 15. st. Trokatna stambena zgrada s dvostrenim krovom i pripadaj
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 15. st. do 16. st. Crkva je smjetena na blagoj uzvisini u sreditu Kolanjskog p
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 13. st. do 15. st. Palaa je smjetena na uglu glavnog gradskog trga i danas je
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 16. st. do 18. st. Veliki arsenal spada u luke objekte, a po svojoj namjeni je
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 12. st. do 14. st. Crkva se spominje u XII.st., ali je potkraj XIV.st. pregraena
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 11. st. do 18. st. Samostan sa crkvom Sv.Marije osnovan je 1066.god., i pripa
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 13. st. do 16. st. Prostornu cjelovitost samostana ini crkva sa zvonikom i sam
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 13. st. do 19. st. Crkva je jednobrodna graevina sa pravokutnim svetitem p
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 15. st. do 17. st. Palaa je danas trokatnica smjetena u nizu zgrada. Po glavn
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 15. st. do 18. st. Dvokatna kua Nassis slojevita je graevina, izvorno srednjo
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 15. st. do 16. st. Gotiko - renesansna palaa obitelji Grisogono sagraena je
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 17. st. do 18. st. Barokna palaa sagraena je kao dvokatnica i junom proe
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 19. st. Palaa Borelli ostatak je nekadanjeg kompleksa tzv."Parka
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 5. st. do 19. st. Ostaci crkve se nalaze inkorporirani u prizemlju stambene z
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 4. st. do 9. st. Crkva je bila dvoetana graevina nastala preureenjem an
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 9. st. do 11. st. Crkva je jedan od najoriginalnijih arhitektonskih spomenika
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 11. st. do 13. st. Prvi spomen ostataka ove crkvice je u jednoj oporuci iz 128
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 11. st. Crkva je tip centralne graevine, datirane u XI.st., poruene
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 16. st. do 1Cedulini, Kompleks obuhvaa prostor jedne gradske insule rimske Jad
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 19. st. do 20. st. Prvi urbanistiki zahvat za vrijeme austrijske vladavine bila j
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 16. st. do 18. st. Jedna od znaajnijih graevina javnog karaktera sagraena
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 16. st. Loa je druga vana zgrada javnog karaktera na glavnom gra
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 5. st. do 18. st. Na proeljima bazilike se prepliu stilski oblici starokransk
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 12. st. Crkva Sv. Krevana sagraena je kao trobrodna troapsidalna
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 18. st. Crkva je sagraena 1773.god. na mjestu starije u oblicima d
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 16. st. do 18. st. Jezgru crkve ini renesansna rotonda sagraena 1582.god.
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 15. st. do 18. st. Citadela je jedna od dviju srednjovjekovnih gradskih utvrda
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 20. st. iril Ivekov Crkva je projektirana kao trobrodna graevina s narteksom
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 15. st. do 16. st. Benediktinski samostan Sv. Margarite smjeten je u sjevero
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 12. st. do 15. st. Crkva sv. Petra smjetena je uz more nedaleko sela Diklo. U
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 11. st. do 12. st. Crkva sv. Martina se nalazi unutar naselja Diklo, u sklopu ko
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 18. st. do 19. st. upna crkva Gospe od Ruarija jednobrodna je graevina p
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1785. god. Crkva sv. Martina jednobrodna je graevina s etvrtastom a
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 17. st. do 18. st. Obrambena kula-osmatranica krunog je tlocrta i postepen
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 16. st. do 19. st. Crkva je smjetena u kompleksu starog groblja. Prvobitna g
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 10 st.p.n.e. do 9. st. Crkva sv. Kria sagraena je u IX st. nad ostacima prapovijes
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 5. st. do 18. st. Kompleks se sastoji od crkve sv. Asela, nekadanje ninske ka
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 14. st. do 18. st. Crkva sv. Kate okruena starim grobljem nalazi se istono izv
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 19. st. Kua je sagraena na rivi krajem XIX st. u sklopu velikog gaz
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 11. st. do 19. st. U blizini sela Petrana nalaze se u ruevnom stanju ostaci cr
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 12. st. do 18. st. Crkva se nalazi uz obalu mora, na mjestu nekadanjeg mjes
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 16. st. Utvrda je graena o obliku obrambenog zida s kulama, tako
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 11. st. do 12. st. Crkva Sv. Petra je jednobrodna graevina s polukrunom ap
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 16. st. Kula pripada nizu mletakih utvrenja iz vremena protuturs
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 11. st. Grobljanska crkva sv. Jurja nalazi se u ruevnom stanju. Od
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1650. god. Crkva je na rubu povijesne jezgre mjesta, na groblju van nek
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 13. st. do 14. st. Nekadanja upna crkva sagraena je na ruevinama antik
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 12. st. Crkva sv. Jakova je mala jednobrodna graevina sa istaknut
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 16. st. Kula se nalazi uz morsku obalu, ispred sela Zaton. Ima prize
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 12. st. do 13. st. Crkva ima oblik paetvorinaste jednobrodne graevine, na
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 15. st. do 18. st. Srednjovjekovna tvrava obitelji Benkovi smjetena je na u
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 14. st. do 18. st. Crkva posveena izvorno Sv. Jurju u srednjem vijeku pripada
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1761. god. Biogradska upna crkva je monumentalna jednobrodna gra
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 15. st. do 18. st. U 15. st. franjevci podiu samostan i crkvu uz rijeku Karinic
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 18. st. do 19. st. Most premouje rijeku Zrmanju na putu egar-Krupa. Gra
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 19. st. Gornji most premouje rijeku Zrmanju kod sela Prndelji. M
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 13. st. do 16. st. Samostan je sagraen uz more na benediktinskom imanju d
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 14. st. do 1Georgije Mit
Manastir sa crkvom nalazi se na rijeci Krupi. Sastoji se od m
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1446. god. Crkva se danas nalazi na pravoslavnom groblju u Kuli Atlagi
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 11. st. Crkvica pripada tipu srednjovjekovnih jednobrodnih graev
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 13. st. Crkva je jednobrdna s izduenom polukrunom apsidom ok
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 15. st. do 18. st. upna crkva je u osnovi srednjovjekovna graevina, dogra
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1454. god. Srednjovjekovna utvrda podignuta je iznad rijeice Klievice
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 9. st. do 20. st. Crkva sv. Jurja i okolno groblje u Rovanjskoj danas je grobna
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 11. st. do 14. st. Crkva je ostatak benediktinskog samostana Sv. Ivana, sagra
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 12. st. do 14. st. Samostan je smjeten na brdu okovcu iznad Tkona, a sasto
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1644. god. do 1645. g Han je najznaajnija turska graevina u Dalmaciji. Sagradio
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 9. st. Crkva smjetena na mjesnom groblju, je jednobrodna uzdu
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 12. st. Crkva je na otoiu u zaljevu ispred mjesta Posedarje. To je
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 9. god. do 17. god. Crkva Sv. Marije, nekad Sv. Jurja je slojevita graevina, koja
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 12. st. do 16. st. Crkva se uzdie na pretpovijesnom tumulu, u polju izmeu
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1770. god. Ljetnikovac predstavlja skladan spoj arhitekture i hortikultu
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 9. st. do 18. st. Crkva je izvorno bila samostalna centralna graevina nepra
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.miletic@min-kulture.hr Crkva je tloctno izdueni pravokutnik iji su boni zidovi s un
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 13. st. do 14. st. Tvrava Sv. Mihovila nalazi se sjeverozapadno od mjesta Pre
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 15. st. do 16. st. Samostan smjeten na otoiu Galevac po predaji su osnov
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 17. st. do 18. st. Kua je sagraena u prvoj polovici XVII.st. i najbolje je sauv
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 16. st. do 17. st. Kompleks Guerini smjeten je uz luku Porat i sastoji se od "C
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.miletic@min-kulture.hr Crkva je sagraena na malenom otoiu danas nasipom po
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.miletic@min-kulture.hr Kua "Vrgada" je dio nekadanjeg renesansnog ljetnikovca D
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 9. st. Jednobrodna graevina dimenzija 12.5 x 6 metara, s trapez
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 11. god. do 17. god. Na prostoru dananje utvrde krajem 11. stoljea boravili su
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 11. st. Crkva je posveena 1076. godine. Pripadala je mukom ben
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 11. st. Crkva je pripadala enskom benediktinskom samostanu koj
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 14. st. do 20. st. Novigrad je u prolosti bio sredite po njemu nazvanog dist
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 15. st. do 20. st. Dananja je povijesna jezgra graena od 1443.g. prema ren
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 18. st. do 20. st. Naselje je smjeteno 6 km od grada Zadra na prirodnom po
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 18. st. do 20. st. Etnografska cjelina zaseoka Marasovii na ulazu u kanjon Pa
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 1. st. Pristanite antikog objekta, vile ili solane, iji su ostaci na o
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.miletic@min-kulture.hr U rjeenju br. 24/16-72., br. reg. 222. navodi se da prema kn
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.miletic@min-kulture.hr U rjeenju br. 24/57-1974., br. reg. 319. navodi se ukupno 4
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.miletic@min-kulture.hr Etnografsku zbirku iz grada Paga ini 26 odjevnih i ukrasnih
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 14. god. do 19. god. Unutranjost crkve Uznesenja Marijina na Pagu bogato je u
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 15. st. do 19. st. U upnoj kui uvaju se liturgijski predmeti od metala (krie
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.miletic@min-kulture.hr Poetkom 70.-tih godina 20.stoljea zahvaljujui entuzijazm
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.miletic@min-kulture.hr Prema rjeenju br. 17/44-1979., br. reg. 192., knjinica posje
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 13. st. do 20. st. Crkva sv. imuna posjeduje umjetnine nastale od 13. do po
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.miletic@min-kulture.hr Prema rjeenju 17/38.-1979., br. reg. 191., 370 pergamena
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.miletic@min-kulture.hr Prema rjeenju br. 17/45-1979., br. reg. 193., dio fonda Zna
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.miletic@min-kulture.hr Muzejska ustanova reginalnog znaaja za podruje izmeu
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.miletic@min-kulture.hr Pomorski muzej u Zadru osnovan je 1966. godine, kada je p
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 12. st. Reljef (cca50x40x6cm) je izraen u dubokom reljefu, a prik
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.miletic@min-kulture.hr Prema rjeenju br. 17/37-1979., br. reg. 61., od 1080 svezak
KonzervatorI. Smiljan 023/ 211- igor.milet 17. st. do 20. st. Zbirka ikona iz 17. 20.st. u pravoslavnoj crkvi sv. Ilije u Zad
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 19. st. do 2pregradnje Slobodnostojea jednokatna uglovnica tlocrtnog "L" oblika
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. do 2dogradnje Ugraena palaa izgraena je na gradskom bedemu sredino
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 20. god. Gliptoteka je sastavni dio Hrvatske akademije znanosti i um
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Hrvatski muzej naivne umjetnosti (HMNU), otvoren 1952. g
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Tehniki muzej u Zagrebu osnovan je 1954. godine kao spoj
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Zatiena muzejska graa Strossmayerove galerije starih ma
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1901. god. Mijo Hefer Orgulje s 14 registara, 2 manuala i s pedalom opus su gradit
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1954. god. Zlatko Ne Stambeno-poslovna etverokatna zgrada s uvuenim petim
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1965. god. Slavko Jeli Ugraena stambeno-poslovna zgrada, peterokatnica galerij
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1939. god. M. Peteri Zgradu Osnovne kole Rapska projektirao je arhitekt Ivan
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1923. god. adaptacija Zgrada kotlovnice nekadanje tvornice "Iskra" s tvornikim
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1963. god. Slavko Jeli Stambena osmerokatnica u Zorkovakoj ulici prva je vea zg
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1930. god. Vjekoslav Zgrada Gradskog djejeg sklonita sagraena je 1930. god
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 20. st. do 21. st. U zbirkama MSU-a danas se nalazi oko 12. 000 djela suvrem
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1926. god. Jaroslav Al Hrvatsku starokatoliku crkvu sv. Antuna u Stenjevcu podigl
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1700. god. do 1750. g Barokni kipovi ispred upne crkve Uznesenja Blaene Djevic
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1972. god. Stjepan Gr Spomenik Vladimiru Nazoru djelo je kipara Stjepana Graan
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1954. god. Antun AuguSpomenik Moi Pijadi, politiaru, publicistu i slikaru, rad kip
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1866. god. Anton DomiBronani spomenik banu Jelaiu, rad je austrijskog kipara A
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 19. st. Zidana jednokatna kurija s obiteljskom kapelom u Ulici L.Na
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1735. god. Giuseppe Gu Violina pok.hrvatskog umjetnika Zlatka Balokovia, Guarner
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 19. god. doJanko JambPrva zgrada Tvornice koa Vatroslava terna izvedena je 186
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@z dogradnje; Zgrada Hrvatskog glazbenog zavoda, osnovanog 1827. sasto
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1931. god. Tvrtka HefePneumatske orgulje s 24 registra, 2 manuala i pedalom 234
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1833. god. Pavle Pumpp Prema cedulji na zranici, pozitiv je 1833. gradio Pavle Pum
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1890. god. Tvrtka HefOrgulje u crkvi sv. Marka izgradila je tvrtka Heferer 1890. M
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@z Nasta Rojc -Slika Naste Rojc (1883.-1964.), "Pogled s Lokruma", 1921., u
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1907. god. Oskar Herma Slika Oskara Hermana "Portret djevojice Tonke Karner", 19
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 19. st. do 20. st. Predmeti primijenjene umjetnosti od stakla i dva komada n
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Ostavtinu akademika Peia, zateenu u stanu na adresi Sav
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 15. st. do 16. st. Ikona Bogorodica s djetetom, slikana je na zlatnoj pozadini,
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1800. god. Komoda, orahov furnir, dim. 62,5 x 128 x 92 cm, oko 1800.
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Skulptura anela, drvo, v. 43 cm, raspon krila 35 cm, prikazu
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 16. st. do 1Battista An Grafiki list "ena s djetetom tjei enu koja sjedi", bakropis
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 20. st. Stjepan Plani (1900.-1980.) svojim je izuzetnim i velikim op
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 19. st. do 2Ivan Metr Uz fundus Atelijera Metrovi u Atelijeru se nalazi i odreen
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1916. god. Bela CsikosSlika "Kraljevska umjetnost" (nacrt za zastor Hrvatskog naro
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 20. st. Miljenko S Reljef, aluminijska plastika, rad Miljenka Stania i kipara Du
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Interijer palae Dverce, s umjetnikim inventarom, ima izuz
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Drveni, stambeni, troprostorni objekt, iz 1929.god., pravoku
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Drvena stambena prizemnica, pravokutnog izduenog tlocrt
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1803. god. Vei stambeni tradicijski objekt, pravokutnog tlocrta, nekad
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1931. god. Katnica, izduenog pravokutnog tlocrta, smjetena unutar n
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 19. st. do 20. st. Zbirka umjetnina (slika, grafika, skulptura, namjetaja, pred
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1820. god. upni dvor u uerju sagraen je 1820. Na prostranoj parce
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1909. god. "Benedik i Obiteljsku kuu na Tukancu 14 kao vlastitu rezidenciju pod
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1912. god. Jakob i Nik Drveni mlin-vodenicu na potoku Bidrovec, izgradili su 1912
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 19. st. Zidani mlin-vodenica, na potoku Dubravica, izgraen je u 19
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1850. god. do 1900. g Drveni mlin-vodenica na potoku Lipa, u zaselku Jakopovii,
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. do 19. st. Samostojea, jednokatna graevina pravokutnog tlocrta s v
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1891. god. Mijo GeherZa vlasnike Hermanna i Mariju Ehrlich, sagraen je 1891. hi
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1928. god. Bruno Bau Zgrada Novinarskog doma izgraena je 1928-29. godine pre
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1951. god. Preseljenje lokacije Zagrebakog Velesajma na prekosavsko
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Egipatski drveni sarkofag, oslikano drvo, dim. 180 x 48 x 45
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1969. god. Slavko Jeli Poslovni toranj "Zagrepanka" na krianju Savske ceste i Uli
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Arhivsko gradivo Dravnog arhiva u Zagrebu kao cjelina za k
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 999. god. do 2003. go Arhivsko gradivo Hrvatskog dravnog arhiva kao cjelina za k
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1925. god. Drvena stambena prizemnica manjih dimenzija je dvoprosto
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1906. god. do 1925. g Vea stambena tradicijska graevina, pravokutnog, troprost
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1880. god. Drvena stambena troprostorna prizemnica, pravokutnog izd
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1909. god. Drvena tradicijska kua, pravokutnog tlocrta, troprostornog
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1821. god. Vea drvena stambena dvoprostorna prizemnica, tlocrta, cc
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Drvena, tradicijska, stambena prizemnica, pravokutnog tloc
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Drvena stambena, dvoprostorna prizemnica, pravokutnog t
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1850. god. do 1860. g Veliki stambeni tradicijski objekt, pravokutnog tlocrta, unut
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Mlin - vodenica obitelji Varovi, na potoku Vrapaku, na pro
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1893. god. Drvena tradicijska stambena prizemnica, izduenog pravoku
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 19. st. do 20. st. Manja drvena jednoprostorna prizemna zgrada, pravokutno
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Prizemni, drveni, stambeni objekt, pravokutnog izduenog t
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1906. god. do 1923. g Vei stambeni objekt, pravokutnog tlocrta dio je cjeline trad
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1893. god. Vei tradicijska, stambena prizemnica s vinskim podrumom
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Tradicijsko gospodarstvo s drvenom stambenom prizemnico
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1900. god. Drvena, tradicijska, stambena prizemnica sa ukopanim, zida
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1901. god. Drvena tradicijska stambena prizemnica sa zidanim, djelom
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1675. god. Altenbach Skulptura Sv. Ivan Krstitelj, drvo, polikromirano i pozlaeno,
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1928. god. Juraj Denzl Najamna trgovako-stambena zgrada S.P.C.O., u Ilici 9 - Preo
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1930. god. Stjepan HriNajamna trgovako-stambena zgrada Job u Ilici 17, graena
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1929. god. Vladimir tNajamna trgovako-stambena zgrada Ebenspanger u Ilici 15
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1926. god. Oto Prister Najamna trgovako-stambena zgrada Stger i Kolmar u Ilici
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1912. god. J. Albert; Najamna trgovako-stambena zgrada, graena je 1912-191
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1912. god. Zidana prizemnica, L-tlocrta, s aneksom u kojem su pomon
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. god. Jednokatni, jednokrilni dvorac pravokutnog tlocrta s dvostre
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Drutvo Fotoklub Zagreb osnovano je 1922., no s pravom fo
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1910. god. Aladar Bar Obiteljska kua na Tukancu 10/Krlein Gvozd 2 sagraena j
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1910. god. uro Ehrli Uz zapadni rub parcele Konjanike vojarne ( izgraene 1910
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1912. god. Dionis Sun Dvije najamne stambene zgrade - kue Strii, sagraene su
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1942. god. Stjepan PlaGodine 1942. zapoinje prema projektu arh. Stjepana Plani
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1909. god. Rudolf Lub Dvije najamne stambene zgrade, Petrinjska 50-52 sa zgrado
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1936. god. Vladimir tPlaninarski dom Hrvatskog planinarskog drutva Runolist, sa
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1847. god. Juraj Denzl Crkvasv. Jakova sagraena je 1847. na vrhu Velikog Plazura.
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. Crkva sv. Roka smjetena je iznad estina uz raskrije puteva
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1937. god. Egon Stei Zgrada gimnazije u Kulanovoj 52, izgraena je 1937. prema
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 15. st. do 20. st. Grafika zbirka iz ostavtine pok. kolekcionara i slikara Zlatk
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1947. god. Kazimir Os Ova cjelina na izgraena je 1947.godine i predstavlja karakt
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1959. god. Ivo Kordi; Povijesni dijelovi Graevinskog kolskog centra u Aveniji Ve
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1961. god. Slavko LwPovijesni dio naselja, Studentski dom "Stjepan Radi", sau
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1948. god. Josip Seiss Povijesni dio kulturno-povijesne cjeline "Pionirski grad" (Gr
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1949. god. Marijan HaBrodarski institut izgraen je od 1949.-1959. godine, kao je
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1885. god. obnovitelj Neogotika upna crkva Roenja Blaene Djevice Marije u G
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 19. st. Jednokatni slobodnostojei ljetnikovac na Bukovakoj cesti
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1897. god. HnigsbergUgraena stambena najamna dvokatnica sa slikarskim ateli
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 16. god. doAnton Stiedetverokrilna dvokatna zgrada a s visokim poluskoenim kro
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr U Zbirci Plavi uvaju se predmeti pokustva (od ranog bid
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Novoseleki vinogradi nalaze se sjeverno od sela Novoselca
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Novoseleki i oporoveki vinogradi nalaze se sjeverno od vr
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 19. st. do 20. st. Etnoloko podruje Severi ouvana je enklava tradicijskog a
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Povijesno naselja Demerje u srednjem se vijeku najvjerojatn
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 13. st. Glavniica je izrazito nizinsko selo smjeteno sjeveroistono
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1909. god. Stjepan Po Dananja crkva nastala 1909. pregradnjom crkve iz 1673.g.,
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1933. god. Slavko LwKua Radovan sagraena je 1933-1934. godine za Eugena R
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1918. god. Aladar Bar Raskoni palazzo, sagraen 1918-20 za Mirka i Matildu Ili,
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1909. god. Oto GoldscNiz najamnih stambenih zgrada u Gajevoj 47-55 (5 ulinih i
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1965. god. Ivo SenegaPoslovna zgrada poduzea "Tempo" u Bokovievoj 5, arhite
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1932. god. Juraj Denzl Poslovna zgrada Gradskih poduzea, danas "Elektra", u Gun
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1930. god. Ivan Zemlj Gradska osnovna kola na Jordanovcu 108 sagraena 1930-
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1939. god. Marijan HaZgrada u Kordunskoj 1, stambena trokatnica s kinom, izgra
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1930. god. Egon Stei Gimnazija u Krianievoj sagraena je 1930-32. kao sjedite
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1958. god. Ivan Viti Stambena zgrada interpolirana je na JI uglu bloka Vlaka-Vo
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1936. god. Ernest We Obiteljska kua u Nazorovoj 29 izgraena 1936-37 za dr. Gu
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1938. god. Egon Stei Naselje Potanske tedionice, djelo je arhitekta Egona Stein
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1902. god. Viktor KovaStambena zgrada s dvoritem i vrtom dr. Eugena Winklera u
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1910. god. Rudolf Lub Tri stambene zgrade na Prilazu G. Deelia 42-44-46 sagra
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1956. god. Kazimir Os Zgrada Gradske vijenice - Gradskog poglavarstva na Trgu S.
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1909. god. Benedik i BVilu na Tukancu 18 sagradio je 1909-10., kao vlastitu rezide
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1925. god. Juraj NeidhNadbiskupsko djeako sjemenite sagraeno na inicijativu
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1953. god. Drago Gali Stambena zgrada u Ulici grada Vukovara 35-35a izgraena j
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1953. god. Boidar RaOsmerokatna stambena zgrada u Ulici grada Vukovara 62 a-
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1937. god. Frane Cota Obiteljska kua u Vonininoj 20, sagraena je 1937. za obite
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1897. god. Ignjat Fisc Ugaona najamna stambena trokatnica, Strossmayerov trg 7
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1940. god. Marijan HaCrkva sv. Marka Krievanina, Selska cesta 91, graena je 19
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1949. god. Marijan HaTehniki muzej u Savskoj 18 sagraen je 1949 prema projek
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1905. god. Viktor KovaObiteljska kua sa pripadajuim vrtom u Rokovoj 9 nastala 1
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1937. god. Drago IblerUgraena najamna stambena zgrada na Ribnjaku 16 sagra
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1937. god. Slavko LwUgraena najamna stambena zgrada na Ribnjaku 20 sagra
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1937. god. Zdenko StriUgraena najamna zgrada na Ribnjaku 38, sagraena 1937
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 17. st. do 19. st. Jednokatna kurija pravokutnog tlocrta naslanja se na kapto
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1743. god. Jednokatna kurija tlocrtnog "L" oblika sagraena je 1743. u
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 20. st. Memorijalna soba -zbirka skladatelja Antuna Dobronia (Je
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 19. st. Poluugraena uglovna jednokatnica izduenog pravokutnog
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 19. st. Ugraena jednokatnica s prizemnim dijelom prema Koarsk
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 19. st. Ugraena jednokrilna jednokatnica s prizemnim dijelom pre
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 19. st. Poluugraena, jednokatna, trokrilna uglovnica tlocrtnog U
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1797. god. Stambena ugraena jednokatnica tlocrtnog "L" oblika sagra
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. Uglovna ugraena jednokatnica tlocrtnog "L" oblika s malim
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1786. god. Jednokatna uglovnica, tlocrtnog "U" oblika s plitkim dvori
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1786. god. Ugraena stambeno poslovna jednokatnica izvorno tlocrtno
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1788. god. Poluugraena jednokrilna jednokatnica sa stambenim potk
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1816. god. adaptacija Slobodnostojea trokrilna jednokatnica sa stambenim potk
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 19. st. Jednokatnica tlocrtnog "L" oblika sa stambenim potkrovljem
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. do 19. st. Ugraena prizemnica tlocrtnog L oblika sa stambenim po
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 20. st. Andrija MaZbirka slika, crtea, originalnih stripovnih tabli i plakata And
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 20. st. Memorijalni prostor Miroslava i Bele Krlea na Krleinom Gv
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1930. god. Ivan Zemlj Koloniju Malih stanova za Istrane i invalide, u Veprinekoj 1
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1920. god. Pavao JuiGradske kue na Ciglani prva su kolonija malih stanova za si
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 13. st. Naselje uerje jedno je od povijesnih ruralnih naselja Prigo
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1931. god. Radivoj AnAnsambl gradskih vila u Novakovoj ulici tri obiteljske kue
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 13. st. Povijesni kontinuitet naselja Kaina kao kanonikog posjeda
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 13. st. Naselje Vugrovec cjedno je od ruralnih naselja Prigorja o ko
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1927. god. Edo MiklosStambeno naselje Gogoljin brijeg sagraeno je 1927., po
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 13. st. do 20. st. Povijesni kontinuitet naselja Gornje Vrape kao sela u okolic
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 19. st. do 2C. Jegli; Zelena potkova ili Lenucijeva potkova sastavni je dio Do
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1928. god. Walter Fres1921. donesena je odluka o gradnji nove Gradske klaonice i
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1863. god. Deutsch; J Industrijski kompleks Paromlina izgraen je u dugoj polovic
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 19. st. Podruje Donjeg Brezinaka povijesno je periferija Zagreba
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 20. st. Za aerodrom je odabrana lokacija u blizini grada s laganim p
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 20. st. Regulatorna osnova grada Zagreba iz1923., predvia formir
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 19. god. doHermann B1873. godine Gradsko poglavarstvo kupilo je na javnoj drab
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 19. st. do 20. st. Memorijalna zbirka Joze Kljakovia smjetena je u kui na R
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 19. st. do 2Frane KriniSkulptura "Meditacija" Frana Krinia (1897.-1982.), bronca
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 19. god. do 20. god. Zbirka dr. Josipa Kovaia "Hrvatske slikarice roene u 19. s
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. Ljetnikovac u Vugrovcu Gornjem dao je izgraditi biskup Fran
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1886. god. Kuno Waid Vlastita kua arhitekta Kune Waidmanna sagraena je 1886
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1956. god. Drago IblerPoslovna poluugraena dvokatnica sa stambenim osmeroka
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1763. god. Crkva sagraena 1763. godine, na mjestu gdje je nekada sta
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. do 1Ivan Faller Graditelj prvih orgulja, prema sauvanom ugovoru u Arhivu
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. do 20. st. Zbirka mehanikih muzikih automata rezultat je kolekciona
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 15. st. do 18. st. Zbirka Ljube Peni, u vlasnitvu Grada Zagreba, na upravljan
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 19. st. do 20. st. Stan u mansardi Masarykove 21 jedan je od rijetkih projekti
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 19. st. do 20. st. Zbirka koja broji sedamnaest predmeta koje je Gradu Zagre
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 20. st. Zlatko ulenAmbijent stana na Naumovcu 9a, u kojem je slikar ivio i rad
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 19. st. do 2Franjo SchnZbirka "Majstorska radionica za restauraciju i gradnju guda
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 20. st. Nenad GattiArhiv negativa pok. Nenada Gattina sastoji od cca 23 000 ne
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 20. st. Robert Fra Ambijentalna zbirka akademskog kipara, profesora Roberta
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1820. god. Leo HoenigLadanjski posjed na Tukancu 36 bio je od 1820. u vlasnitv
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1927. god. Hugo EhrlicObiteljska kua Niki, danas Dom za djecu i mlade, izgrae
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1920. god. Hugo EhrlicObiteljska kua Deutsch izgraena je 1920. prema projektu
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1889. god. afranek i Prizemni slobodnostojei ljetnikovac s mansardnim krovite
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1879. god. Franjo Klei Zgrada Pravnog fakulteta-Studijski centar socijalnog rada, iz
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1889. god. Leo HoenigSlobodnostojei prizemni ljetnikovac s visokim potkrovljem
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1893. god. Kuno Waid Slobodnostojei jednokatni ljetnikovac izgradio je 1893. arh
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1895. god. adaptacija Prizemni ljetnikovac nastao je dogradnjom starije kue 1889
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1895. god. Ferdo KondJednokatni ljetnikovac, Gornje Prekrije 51, izgraen je 189
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1272. god. Herman BolJednobrodna samostanska, pavlinska gotika crkva izgrae
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1328. god. Kompleks sakralnih graevina ine upna crkva sv. imuna i
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1883. st. Kua u Jurjevskoj 32, smjetena na raskriju Jurjevske i Mlin
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1928. god. Rudolf Lub Slobodnostojea jednokatna vila izgraena je 1928-29. za Je
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1936. god. Drago IblerSlobodnostojea jednokatna kua, Zamenhofova 1, izgrae
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1935. god. Frane Cota Poslovno-stambena ugraena etverokatna zgrada Hrvatsko
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1930. god. Ivan Zemlj Slobodnostojea paviljonska jednokatna i trokatna zgrada G
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 19. st. Slobodnostojei stambeni objekt izgraen je sredinom 19. s
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1935. god. Zvonimir KaTramvajska ekaonica na Gupevoj Zvijezdi, slobodnostoje
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1936. god. Zlatko Ne Poslovno-stambena ugraena ulina etverokatnica s uvue
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1826. god. Bartol Felb Dvokatna ugraena zgrada u Vlakoj 40, bivi Hotel Sidro, iz
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1898. god. obnovitelj Ugraenu stambenu dvokatnicu izgradio je 1898. prema vla
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1904. god. HnigsbergStambeno-poslovna ugraena trokatnica, izgraena 1904-0
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1867. god. Janko JambUgraena stambena najamna dvokatnica izgraena je 1867
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1920. god. Viktor KovaPoslovno-stambena ugraena trokatnica s mezaninom i ma
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1894. god. Pavao DeutUglovna dvokatnica s kupolom sagraena je 1894-95 prema
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1929. god. Ivan Kulisc Ugraena ugaona stambena trokatnica s potkrovljem izgra
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1932. god. Mladen KauPoslovno-stambena ugraena peterokatnica s jednokatnim
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1920. god. Dioniz Sun Reprezentativna etverokatnica s mezaninom i mansardom
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1938. god. Franjo Bah Zgrada Policijske uprave Zagreb, ugaona ugraena etverok
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1910. god. Viktor KovaStambena ugraena ugaona trokatnica sa suterenom i stam
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1906. god. do 1907. g Na ugraenoj, najamnoj, trokatnoj zgradi, izgraenoj 1906.
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1809. god. Stjepan PlaDvije graanske stambene kue u Ilici 22 i 24, dio su najstar
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1903. god. Vjekoslav BNajamnu trokatnicu, za Josipa Kallinu, vlasnika tvornice kera
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1752. god. do 1892. g Poluugraena stambena prizemnica s dvostrenim krovitem
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1800. god. Janko JambZidanu jednokatnicu u Radievoj 26 dao je, pretpostavlja se
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Dananja uglovnica, koja u tlocrtu ima oblik slova -L-, fiziki
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1784. god. Miroslav B Ugraena jednokrilna stambeno poslovna dvokatnica sagra
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1744. god. Na izduenoj parceli uz sjevernu stranu Zakmardijevih stuba
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1782. god. Jednokatnica tlocrtnog "L" oblika sa stranjim krilom podign
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1824. god. Janko JambrJednokatna kua u Opatikoj 16 izgraena je 1824-26. za gr
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1721. god. Janko JambPoluugraena trokrilna palaa s dvokatnim dvorinim i jedn
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1840. god. AleksandarUglovna, etverokrilna jednokatna stambeno-poslovna pala
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1780. god. Prizemna jednokatnica tlocrtnog L oblika sagraena u zadn
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1830. god. Bartol Felb Prizemnica, smjetena na uglu Miklouieve i Nove Vesi, izg
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Jednokatnu ugraenu plemiku kuu s mansardom u Mleta
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1809. god. Franjo Klei Dvokatna, stambeno-poslovna zgrada, poeljem okrenuta M
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1830. god. Ugraena, stambena etverokrilna dvokatnica na poetku M
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1843. god. Ugraena stambena kua prizemnica prema ulici, a jednoka
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 17. st. do 19. st. Trokrilna, dvokatna gimnazijska zgrada graena je postupno
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1974. god. tvrtka Wal Godine 1974. tvrtka Walcker je za koncertnu dvoranu Vatro
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 17. st. do 1AleksandarJednokatna jednokrilna palaa s erkerom na uglu sagraena
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. do 19. st. Ugraena jednokatnica s uskim troosnim proeljem sagra
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1748. god. Jednokatna, jednokrilna palaa u sagraena je 1748.god. za
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 19. st. Bartol Felb Na junom dijelu parcele dimnjaar Mggendorfer izgradio
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1855. god. graditelj o Orgulje, produkt njemake tvrtke Walcker, postavljene su 1
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1857. god. Leonhard PUgraena stambeno najamna dvokatnica tlocrtnog "U" obl
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@z iril MetodStambena visokoprizemnica sa suterenom izgraena je 192
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1610. god. do 1899. g Crkva sv. Mihaela Arhanela izgraena je na uzvisini uz ulic
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1736. god. do 1908. g upna crkva Pohoda Blaene Djevice Marije u uerju podig
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1920. god. Albin LeustSlobodnostojea stambena vila, Mlinovi 72, smjetena unut
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1894. god. afranek i Ljetnikovac obitelji Tkali izgraen je 1894. prema projektu
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1955. god. Drago Gali Slobodnostojea sedmerokatnica s uvuenim osmim katom
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1886. god. adaptacija Dvokatna, dvokrilna uglovnica Matice Hrvatske, sagraena
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1883. god. Helmer i F Sredinji dio zgrade portskog drutva Hrvatski Sokol i pje
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1958. god. Alfred Albi Slobodnostojea esterokatna zgrada Tehnolokog fakulteta
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1911. god. Viktor KovaSlobodnostojea jednokatna obiteljska kua izgraena je 19
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Prizemnicu s podrumom i mansardom u Mlinarskoj 53, pod
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@z Viktor KovaSlobodnostojea visokoprizemna vila izgraena je 1910-11.
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 19. st. nadogradn Ugraena stambena uglovna jednokatnica, izduenog pravo
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 19. st. Sekreter , drvo, obloen orahovim furnirom, visine 165 cm,
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 19. st. Stol na etiri noge, drvo, bojano crno, kornjaevina i mjed, p
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. do 19. st. U kui Habdelieva 2 u etiri prostorije nalaze se kaljeve pe
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 19. st. krinja je izraena od tvrdog drveta, dim. 52 x 158 x 60 cm.
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 17. st. do 18. st. Predmetna krinja od tvrdog, bajcanog drveta, dimenzija 45
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. Komoda s tri ladice, dimenzija 92 x 140 x 67,5 cm, svojim ob
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 19. st. Komoda, dimenzija 63 x 125 x 87 cm, je pravokutnog oblika
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 19. st. Salonska garnitura sastoji se od sofe, stola i dva stolca. Stol
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 19. st. do 20. st. Mapa J. Raia iz ostavtine M. Krlee, pohranjena u Kabine
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. god. do 19. god. Slika "Portret Ane Petazzi" prikazuje enu u poluprofilu, rask
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1872. god. Juraj Pavlo Slika "Portret Ante Jeliia" znaajno je djelo slikara Jurja Pa
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1895. god. Vlaho BukoSlika Portret pira Brusine, 1895., ulje na platnu, dim 41x32
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. Jednokrilna prizemna prebendarska kurija altarije sv.Jakova
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1777. god. Jednokatna kurija altarije sv. Magdalene sa zabatnim proe
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Slobodnostojea jednokrilna prebendarska kurija altarije sv
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1925. god. Sreko FlorPjeaki pasa spoja Masarykove 10 i Varavske 3-5, danas P
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Obiteljska zbirka enoa sastavljena je od velikog broja vrijed
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Skulptura Melankolija kipara Frane Cote prikazuje enski ak
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1896. god. Viktor GrosPrvi atelijeri ALU izgraeni su 1896. godine prema projektu
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1907. god. Zbirka odabranih radova iz Fundusa umjetnina i studentskih
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@z Josip CrnobZbirka Josipa Crnoborija obuhvaa slikarska ostvarenja (ulja
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1960. god. Juraj DobroZbirka Dobrovi, s ukupno 50 djela umjetnika Jurja Dobrovi
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1960. god. Radovan NiOsnovna kola Dr. Ante Starevia u Dubravi, izgraena je
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1962. god. Zlatko Ne Osnovna kola na Ferenici izgraena je 1962. prema proj
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1929. god. Zvonimir PoKompleks Salezijanaca na Kneiji osnovan je 1929. godine. P
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1930. god. Too DabacOstavtina je ouvana intaktna u umjetnikovom atelijeru u I
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Muzej grada Zagreba, osnovan 1907. g., danas je najvei gra
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Galerija Klovievi dvori, osim izlagake djelatnosti, ima i tri
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1895. god. Vlaho BukoSveani zastor "Hrvatski preporod" (Preporod hrvatske knji
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1898. god. Vlaho BukoSlika Vlaha Bukovca "Pet utila", ulje na platnu, dim. 67,5 x
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1898. god. Celestin M Slika Zora, ulje na platnu 101 x 84 cm, antologijsko je djelo C
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1906. god. Josip Rai Slika "Autoportret", ulje na platnu, dim. 70 x 50 cm, antolog
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Tifloloki muzej je specijalni muzej koji prikuplja, uva, prou
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Muzej "Zbirka umjetnina Ante i Wiltrud Topi Mimara" ili kr
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@z Viktor KovaDananji izgled vile je rezultat tri kvalitetne faze izgradnje. A
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 16. st. do 1Vlaho BukoPortreti suprunika Simi, Vladimira i Jelisavete, ulja na pla
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1846. god. Pavao Pumpp Pozitiv s 4 registra, potpisano djelo zag. orguljara Pavla Pum
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 17. st. do 20. st. Zbirka pok. Milana Sporia Kosinjskog sadrajno je bogata
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1929. god. Ivo Kerdi Skulptura Zlatarevo zlato rad je kipara i medaljera Ive Kerd
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1925. god. Mladen MikSokolska mogila svojevrsna je riznica sveukupnih dostignua
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@z Frane KrinSpomenik don Frani Buliu, hrvatskom arheologu, povjesni
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1891. god. Ivan Rendi Spomenik fra Andriji Kaiu Mioiu, pukom pjesniku i frat
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1910. god. Robert Fra Zdenac Elegija, nastao 1910-11. godine, poklon je kipara Ro
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1937. god. Frane KrinSpomenik Eugenu Kumiiu, hrvatskom knjievniku i politi
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1903. god. Ivan Rendi Kameni nadgrobni spomenik dr. Ante Starevia politiara, fi
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1905. god. Winder i K Spomenik sv. Jurja, rad je austrijskih kipara Windera i Komp
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1928. god. Emil BohutSkulptura Mali djeak prvi je javni spomenik kipara Emila Bo
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1853. god. Anton DomiSpomenik je izradio Anton Dominik Fernkorn, austrijski kipa
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1928. god. Robert FranSpomenik kralju Tomislavu djelo je kipara Roberta Frangea
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1892. god. Ivan Rendi Spomenik hrvatskom pjesniku Petru Preradoviu poklonio j
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Hrvatski eljezniki muzej specijalizirani je tehniki muzej i
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1909. god. Puka kola u Jakuevcu osnovana je i sagraena 1909. god
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 19. st. do 2dogradnje; Kompleks Novicijata Sestara Milosrdnica graen je na posj
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 19. st. Posjed mlin na rnomercu u posjedu je Drube sestara Milo
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Predmeti u upnom dvoru popisani su u tri reprezentativna
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1914. god. Robert JeanSkulptura Glava djevojke, drvo, v. 35 cm, sign. R.JEAN I., Rob
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@z Robert Jea Skulptura Roberta Jeana Ivanovia Kopa , nastala oko 1915
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1915. god. Raspelo u Dobrodolu podignuto je 1915. godine na krianju
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 20. st. Ivan Zemlj Dvokatna kolska zgrada izgraena je pred Drugi svjetski ra
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1911. god. Stara belovarska kola sagraena je 1911. godine uz cestu
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Hrvatski povijesni muzej razvio se iz nekadanjeg Narodnog
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1899. god. tvrtka HeferPneumatske orgulje s 14 registara i pedalom 173. opus su z
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1951. god. do 1959. g Prva dvoosovinska motorna kola iz serije TMK 101 glavnog
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 19. st. do 20. st. 13 strojeva integralni su dio arhitekture radionikih prostora
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 20. st. Zbirku slika, crtea i grafika slikara Ordana Petlevskog (1930
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 17. st. do 18. st. Tridesetpet /35/ ikona iz ostavtine pok. kolekcionara i slika
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 13. st. do 16. st. Susedgrad, strateki vaan feudalni burg u u srednjem vijek
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. Crkva sv. Ivana Nepomuka u Moravu, orijentirana u smjeru
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 19. st. Stambena uglovna jednokatnica, sagraena je poetkom 19
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Slobodnostojea etvorokutna, kamena prvotno trokatna k
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 13. st. adaptacija Pravokutna, jednokatna, ulazna gradska kula koja se prvi pu
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 15. st. Obitelj Par Trobrodna dvoranska crkva s troapsidalnim poligonalnim sv
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@z adaptacija Jednobrodna, samostanska crkva isusovakog dvoranskog ti
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 17. st. do 1Antun MaczDvokatna etvorokrilna samostanska zgrada s trapezoidnim
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 17. st. Poluugraena uglovna jednokatnica izduenog pravokutnog
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. do 19. st. Samostojea jednokrilna prizemnica izduenog pravokutnog
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1738. god. Slobodnostojeu prizemnicu sa zabatnim glavnim proeljem
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1764. god. Slobodnostojea, jednokatna trokrilna palaa "U" oblika s d
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. do 20. st. Jednokatnica tlocrtnog "L" oblika sagraena oko 1800.godin
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 19. st. Jednokatnica tlocrtnog "L" oblika sagraena u prvoj polovic
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. do 2Ivan MetroKompleks kua u Mletakoj 8 nastao je 1924. pregradnjom
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1838. god. Bartol Felb Poluugraena dvokatna palaa tlocrta u obliku slova "U", sa
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 17. st. Peterokrilna jednokatna samostanska zgrada zidana 1647-7
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1840. god. AleksandarJednokatna uglovnica razvedenog tlocrta s dva ulina i dva
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1880. god. Kuno Waidm Slobodnostojea, jednokatna jednokrilna gradska vila razve
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1627. god. Kurija je ugraena trokrilna jednokatnica s dvorinim i prize
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1860. god. Janko JambUgraena jednokatnica tlocrtnog "L" oblika s kratkim dvori
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 17. god. do 18. god. Jednokatna kurija tlocrtnog "L" oblika sa zabatnim proeljem
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. Jednokatna jednokrilna kurija izduenog tlocrta sagraena n
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. do 20. st. Jednokatna kurija tlocrtnog "L" oblika s dvostrenim krovom
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 13. st. do 2Friedrich S Trobrodna, troapsidalna katedralna crkva s dva zvonika gra
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 17. st. do 18. st. Slobodnostojea uglovna jednokatna kurija tlocrtnog "L" ob
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 17. st. Poluugraena dvokrilna katnica tlocrtnog L oblika sa sko
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1881. god. Herman BolJednokatna kurija razvedenog tlocrta sagraena je 1881. pr
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 16. st. Slobodnostojea jednokatna jednokrilna kurija s poluskoen
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. Jednokatna kurija tlocrtnog "L" oblika sagraena je unutar o
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 13. st. do 2obnovitelj Jednobrodna dvoranska crkva s izduenim propovjednikim
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 17. st. do 20. st. Jednokatna Kanonika kurija tlocrtnog "L" oblika sagraena
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 17. st. do 18. st. Kurija izduenog pravokutnog tlocrta sagraena na ulinom
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1844. god. Jednokatna kurija sa skoenim krovom, sagraena je 1844.
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1885. god. Mihovil Fal Jednokatna kurija sagraena je 1885. na rubu parcele uz ul
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. Jednokatna kurija tlocrtnog "L" oblika sa zabatnim proeljem
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 15. st. do 1pregradnja Ugraena jednokatnica tlocrtnog "L" oblika sagraena u dn
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1689. god. do 1750. g Jednokatna, poluugraena kurija tlocrtnog "L" oblika sagra
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1912. god. Viktor KovaCentralno koncipirana crkvena dvorana u obliku grkog kria
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1894. god. Helmer i F Kazalina zgrada na Trgu marala Tita sagraena je 1894/18
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1897. god. Helmer i F Slobodnostojea izlobena paviljonska zgrada podignuta je
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1877. god. Friedrich Slobodnostojea dvokatna palaa sagraena 1877.-80. prem
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1898. god. Josip Vanc Trokatna stambeno-poslovna poluugraena palaa s mezan
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1921. god. Viktor KovaUglovna poluugraena etverokatnica sagraena je 1923-2
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1911. god. Rudolf Lub Slobodnostojea jednokatna zgrada Nacionalne i sveuiline
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1889. god. Oto HoferUglovna jednokatna jednokrilna neorenesansna palaa sag
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1841. god. Franjo SchSamostan sestara milosrdnica s crkvom sv.Vinka Paulskog os
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1882. god. Rudolf LubySlobodnostojea jednobrodna neogotika crkva s transepto
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1881. god. Ferdo KonraUglovna stambeno-najamna dvokatnica sagraena 1881-82
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1837. god. nadogradn Uglovna trgovako-stambena trokatnica nastala je nadograd
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1822. god. Bartol Felb Slobodnostojea etverokrilna dvokatnica organizirana oko
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@z Hinko BaueUgraena etvorokrilna jednokatnica s ulinim krilom sagra
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1860. god. dogradnja Ugraena trokrilna dvokatnica tlocrtnog U oblika nastala
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1844. god. Bartol Felb Ureena etvorokrilna dvokatnica organizirana oko trapezo
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1863. god. Leonhard PUgraena ulina dvokatnica tlocrtnog L oblika sagraena
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1876. god. Kuno Waidm Ugraena stambeno-poslovna trokatnica tlocrtnog U obli
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1826. god. Bartol Felb Ugraena trokrilna dvokatnica tlocrtnog "U" oblika, vlastita
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1928. god. HonigsbergUglovna stambeno-poslovna peterokatnica nastala 1928. n
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1909. god. Ignjat FischSlobodnostojea dvokatna graevina poligonalnog tlocrta, 1
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1906. god. Viktor KovaDvije ugraene najamne dvokatnice s asimetrinim dvorin
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1912. god. Viktor KovaTrokatna najamna uglovnica sagraena 1912-13. prema pro
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1892. god. Kuno Waid Uglovna trokrilna dvokatnica u Medulievoj 33, nekadanja
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1867. god. Franjo Klei Ugraena stambeno-poslovna dvokatnica s mezaninom i tr
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1902. god. Janko HoljaCrkva Srca Isusova sa samostanom reda Drube Isusove u P
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1866. god. Hermann Bo Jednobrodna pravoslavna crkva sv. Preobraenja u obliku la
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1881. god. Franjo Klei Ugraena jednokatnica tlocrtnog L oblika sagraena 1881
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1647. god. Jednobrodna crkva sa zabatnim proeljem podignuta je iza
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1894. god. Ludwig i H Slobodnostojea dvokatna zgrada tlocrtnog U oblika gra
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1891. god. Ferenz PfafZgrada Glavnog kolodvora sagraena je 1891-92. prema pro
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1876. god. Franjo Klei Palaa je sagraena 1877-78. prema projektu Franje Kleina
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1888. god. Leo HoenigSlobodnostojea uglovna dvokatnica tlocrtnog L oblika sa
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1887. god. Stjepan PlaPoluugraena etvorokrilna dvokatnica razvedenog tlocrta
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1856. god. Juraj Denzl Poluugraena trokrilna uglovnica tlocrtnog U oblika sagra
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1876. god. Franjo Klei Trokatna trokrilna stambeno najamna palaa tlocrtnog "U"
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1902. god. pregradnja Dvokatna stambena najamna uglovnica sagraena je 1902-
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1874. god. Ivan PlochbTrokatna stambena najamna uglovnica sagraena je za baru
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1878. god. Ferdo KondUgraena stambena dvokatnica s mezannom na Trgu Nikole
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1891. god. Ivan RendiGlazbeni paviljon, dar trgovca Eduarda Priestera, podignut j
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1937. god. Stjepan PlaUgaona etverokatnica s povienim i zaobljenim sedmeroka
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1872. god. Ivan Ploch etverokrilna dvokatnica u Ulici Andrije Hebranga 9 i 11, Ga
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1841. god. Franz Schu Vidikovac u parku Maksimir, trokatni sedamnaestometarski
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1864. god. Tvrtka GrahJednobrodna neogotika kapelica tlocrtne osnove u obliku
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1839. god. Franz Schu Slobodnostojei, prizemni jednokrilni ljetnikovac pravokutn
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1847. god. Leopold PhiSlobodnostojea prizemnica pravokutnog tlocrta sa skoeni
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1841. god. Franz Sch Slobodnostojea jednokatnica s dvostrenim krovom sagra
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1843. god. Kameni obelisk na kubinom postamentu okruen kopljasto
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1840. god. Franz Sch Slobodnostojei dvanaestostranini drveni paviljon s lantern
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1839. god. Franz Sch Dvije male prizemne zgrade za stanovanje namjetenika gra
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1860. god. Franjo Klei Slobodnostojei jednokatni jednokrilni ljetnikovac, razveden
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1840. god. Pelinjak je izgraen etrdesetih godina 19.stoljea u sklopu
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1830. god. Zgrada bive svilane, velika gospodarska graevina, smjete
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. Drvena kurija Prebende sv. Fabijana i Sebastijana na Novoj V
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1781. god. Slobodnostojeu dvokatnicu tlocrtnog "L" oblika, nekadan
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1795. god. Johann Eit Jednobrodna crkva s dvokatnim zvonikom u liniji glavnog pr
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1828. god. pregradnja Slobodnostojea jednokatnica pravokutnog tlocrta prekrive
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1794. god. do 1795. g Uglovna poluugraena prizemnica razvedenog tlocrta, prisl
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1926. god. Hugo EhrlicTrokatni stambeno-trgovaki blok s mezaninom izmeu Vla
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1790. god. Joseph Re Slobodnostojea jednokatnica pravokutnog tlocrta s mansa
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1805. god. Jednokatnu izduenu uglovnicu s poluskoenim krovom sag
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1833. god. Anton StiedSklop nekadanje vojarne i kasnije vojne bolnice u Vlakoj s
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1891. god. Drveni paviljon na Tukancu, izraen kao glazbeni paviljon i
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1826. god. Bartol Felb Jednokatni bidermajerski ljetnikovac sagraen je 1826-29.,
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1780. god. Slobodnostojea jednokrilna prizemnica s povienim sredi
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 16. st. do 19. st. Kurija Junkovi dio je nekadanjeg vlastelinstva Gornji Stenj
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1875. god. Janko JambSlobodnostojea jednokatna vila s velikim vivskim podrumo
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1929. god. Juraj Denzl Slobodnostojea trokatnica, sagraena je 1929-30. kao Nov
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. Prizemna kua u Basariekovoj 7, zabatom okrenuta ulici, o
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1768. god. Bartol Felb Uglovni poluugraeni trokrilni dvokatni sklop grkokatoliko
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 17. st. do 2Viktor Kovaetverokrilna uglovna poluugraena jednokatna palaa nas
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 17. god. do 19. god. Jednokatni kompleks u kojem je danas Pravni fakultet grae
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 17. god. doAleksandarSklop "Stare gradske vijenice" sastoji se od tri razliite pov
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. do 20. st. Grof Antun Pejaevi podigao je 1796. kuu s plesnom dvo
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1754. god. Bartol Felb Palaa u Demetrovoj 7-9 izgraena je 1754. prema projektu
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 17. god. do 18. god. Ugraena trokrilna palaa krlec - Balbi tlocrta u obliku slov
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1731. god. do 1786. g Trokrilna jednokatna uglovnica s trapezoidnim dvoritem gr
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1875. god. Slobodnostojea jednokrilna dvokatnica nepravilnog trapez
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 17. st. Dvokatni kompleks na uglu Habdelieve i Kamenite ulice gra
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1749. god. Ugraena jednokatnica u Kamenitoj 5 izgraena je sredinom
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. adaptacija Trokrilna jednokatna palaa tlocrtnog "U" oblika nastala je
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 19. st. Bartol Felb Trokrilna palaa graena je postupno u 19.st. na mjestu sre
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1754. god. Bruno BauePoluugraenu, jednokatnu, trokrilnu palau u Opatikoj 8 s
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. do 1adaptacija Zidana jednokatnica -L- tlocrta u Opatikoj 9 dobila je svoj d
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1780. god. Jednokrilna dvokatna palaa s mansardnim krovom, sagra
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1740. god. do 1745. g Izmeu 1740. i 1745. na praznoj parceli u Opatikoj 15, izgr
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. Dananja jednokatnica u Opatikoj 21 smjetena je na mjes
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1829. god. Deutsch; AZidana ugraena jednokatnica u Opatikoj 23, graena za Iv
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1822. god. Ivan Either Gradski biljenik i senator Josip Kovai 1822. sagradio je da
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1785. god. Kasnobarokna prizemnica, graena oko 1785. za advokata I
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 17. st. do 1Ivan Either etverokrilna zgrada Banskih dvora sa dvokatnim stranjim
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. god. do 19. god. Trokrilna, poluugraena, jednokatna palaa sa trokatnim na
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1830. god. Dvokatnica tlocrtnog "U" oblika s nejednakim bonim krilim
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. god. doFranjo Klei Palaa Kulan, danas palaa Ustavnog suda RH, ugraena je
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1706. god. afranek i Na mjestu upnog dvora crkve sv.Marka iz 1519, nakon velik
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. do 1adaptacija Ugraena stambena jednokrilna jednokatnica u dananjem
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. do 2nadogradn Plemika kua Hoch-Marjanovi izgraena je na prijelazu 18
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 19. st. nadogradnjUgraena jednokatna graanska kua Sabli-Zajc izgraena
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1893. god. Gjuro CarneUgraena jednokatna vila Rasti - Turkovi, izgraena je 189
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 16. st. do 1Janko JambReprezentativna jednokatna palaa s dvokatnom kulom iz 1
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. Poluugraena dvokatnica s prizemnim ulinim krilom sagra
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. do 19. st. Ugraena jednokatnica tlocrtnog "L" oblika sagraena je po
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. do 19. st. Ugraenu trokrilnu jednokatnicu tlocrtnog "U" oblika sagra
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. do 1nadogradn Ugaona dvokatnica tlocrtnog "L" oblika, nastala je u danan
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1826. god. Bartol Felb Dvokatna uglovnica sagraena je 1826. za obitelj slastiara
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Poluugraena prizemna, nekadanja prebendarska kurija sv
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1932. god. Frane Cota;Slobodnostojea jednokatna vila izgraena je 1932-33. god
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. do 19. st. Prebendarski sklop sainjavaju dva stambena objekta: jedn
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 17. st. do 1pregradnja Stjepan Mileti, tadanji vlasnik zidane uglovnice Opatovina
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Prilinova kula, nekadanja SZ obrambena kula Kaptola, sag
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 19. st. pregradnja Kua u Jurjevskoj 5, nakadanja gostionica Paradeisl Fran
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1909. god. Mathias FelRaskona graanska vila u Jurjevskoj 31a izgraena je 1909
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@z Vjekoslav BUgraena jednokatna zgrada izgraena je 1902-03. prema p
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@z Aladar Bar Poslovna ugaona ugraena trokatnica s mezaninom i mansa
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1931. god. Bogdan PetUgraena poslovna esterokatnica s trgovakim pasaom iz
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1934. god. Stjepan PlaZgrada Doma hrvatskih likovnih umjetnika, slobodnostojei
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1830. god. Kuno Waidm Grof Toma Keglevi Buimski sagradio je oko 1830. jednoka
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 17. st. do 2nadogradnjHospital i ubonicu s crkvom sv. Martina dao je sagraditi bis
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@z Kuno Waidm Sruivi stari hospital kraj kapele Sv. Martina u Vlakoj ulici,
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. do 2dogradnja; upna crkva sv.Petra sagraena je oko 1770. zaslugom bisku
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 19. st. obnovitelj Staklenik, koji se nalazi u nadbiskupskom vrtu, izmeu jugo
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1956. god. Ninoslav K Slobodnostojea atrijska zgrada Narodnog sveuilita izgra
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1960. god. Marijan HabKompleks koncertne dvorane Vatroslav Lisinski i doma M
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1937. god. Bernard LafFrancuski paviljon, slobodnostojea visokoprizemnica, izgra
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1892. god. Milivoj Frk Na lokaciji starog kolnog mosta na Savi sagraenog 1892., n
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1964. god. AleksandarRobna kua Na-Ma Trnsko, slobodnostojea jednokatnica s
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1879. god. obnovitelj Mirogojski obzid s arkadama i paviljonima, graenim u etap
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1884. god. obnovitelj Mrtvanica na Mirogoju izgraena je 1884-86.prema projek
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 19. st. Jednokatni zidani ljetnikovac izgraen je sredinom 19. st. uz
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1882. god. Slobodnostojei jednokatni ljetnikovac s dvokatnim tornjem
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Ladanjska kua, Bukoveki Kr 6, izgraena 1935. za Jurja i E
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr kolska zgrada u Remetama podignuta je 1869. na platou b
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1935. god. Stjepan PlaSlobodnostojea visokoprizemna obiteljska kua izgraena
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Slobodnostojeu stambenu katnicu, jednu je od rijetkih gra
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. Drveni mlin-vodenica na potoku Ribnjak spominje se prvi p
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Objekt tradicijske arhitekture stambena prizemnica, s prip
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Tradicijska stambena kua s gospodarskim objektima smje
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 20. st. Na izduenoj parceli lociranoj okomito na ulicu Resnik 5, na
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1910. god. Drvena stambena kua, "hia", Resnik 5, k.br.6, izgrana 19
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1832. god. Drvena crkva Sv.Marka Evaneliste u Jakuevcu, sagraena
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 10. st. do 1obnova Crkva sv. Martina, SI od Susedgradskog breuljka, izgraena
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1758. god. upna crkva Uznesenja Blaene Djevice Marije u Stenjevcu
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1806. god. Kurija upnog dvora u Gornjem Vrapu, nasuprot crkve sv. B
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1700. god. do 1703. g upna crkva sv. Barbare u sreditu povijesnog naselja Gornj
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1748. god. iril Iveko Barokni kompleks crkve sv. Ksavera s prilaznom alejom kri
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Slobodnostojei ladanjski objektljetnikovac, na vrhu ulice
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 19. st. Jednokatna kurija Dolnji Jakin jedna je od malobrojnih sa
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1919. god. Viktor KovaSlobodnostojea drvena kua izgraena je 1919. prema pro
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Jednokatni ljetnikovac, poznat kao Letnik Pantovak, izgra
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1933. god. Josip SeiferZgrada vatrogasnog doma izgraena je 1933. prema projek
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. do 1Janko JambNa parceli se nalaze dvije kue, ulina stambena prizemnica
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1938. god. Alfred Albi Kua Arko, poluugraena jednokatnica s djelomino stambe
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. god. do 19. god. Ugraena jednokatnica tlocrtnog "L" oblika sagraena je iza
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1794. god. Jednokatnu uglovnicu tlocrtnog "L" oblika sa dvoritem i pr
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. do 1pregradnje Poluugraena plemika kua Makanec izgraena je na zapa
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Ugraena jednokatna kua u Demetrovoj 13 izgraena je n
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 17. st. do 2adaptacija Ugraena jednokatnica, ija 4 krila zatvaraju unutarnje dvo
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1844. god. Kappner Zgrada na Ilirskom trgu 1, tzv. Palajnovka potjee iz 1844.
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 17. god. do 19. god. Uz zapadnu meu dananje parcele u Kamenitoj 7, krajem 1
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. do 1pregradnje;Jednokatni kompleks palae Kulmer, graen je u nekoliko et
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Poluugraena jednokatna uglovnica tlocrtnog U oblika sagr
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1778. god. Poluugraena jednokatna jednokrilna palaa sagraena 17
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1709. god. Sklop dviju ugraenih jednokatnih stambenih kua nalazi se
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1835. god. do 1845. g Ugraena jednokatna stambena kua izgraena je izmeu 1
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1844. god. Ugraena stambeno poslovna dvokatnica s pravokutnim dv
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1727. god. Hugo EhrlicRekonstrukciju etverokrilnog stambenog kompleksa u Opa
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 19. st. Ve 1808. na parceli je stajala zidanica iji su vlasnici bili raz
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Kua u Opatikoj 11 izgraena je 1786. za urara Tomu Leitn
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. do 19. st. Istono krilo zgrade podignuto je sredinom 18. st.,dok su za
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. Janko JambJednokatnica tlocrtnog "L" oblika sa stranjim krilom podign
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1808. god. etverokrilna, ugraena stambena jednokatnica s dvokatnim
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1820. god. U sjevernom dijelu nekadanjeg velikog vrta u Radievoj 62
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1833. god. Bartol Felb Kuu advokata Ludovika pl.Sinkovia izgradio je 1833, pretp
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1797. god. adaptacija Zidana katnica na gradskom bedemu iz 1797-1809. gradsko
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1772. god. do 1809. g Ugraena jednokatna plemika kua Plepeli izgraena je n
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1795. god. pregradnja Ugraena jednokatna plemika kua Brigljevi, izgraena je
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1753. god. do 1760. g Zidana slobodnostojea jednokatnica tlocrtnog "L" oblika sa
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1706. god. do 1752. g Poluugraena stambena prizemnica s poluskoenim krovit
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1930. god. Drago IblerSklop dviju najamnih poslovno-stambenih ugraenih kua,
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1885. god. Janko JambrUgraenu dvokatnicu na Zrinskom trgu 15, izgradio je 1885
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. do 19. st. Bakaeva 8 posljednja je sauvana u nizu kua koje su od Ju
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1937. god. Hinko BaueJednokatna vila, Gornje Prekrije 12, izgraena je 1937. pre
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 19. st. Slobodnostojea prizemna kua, nekadanja pogranina str
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1887. god. F. Gruber ; Kompleks Pjeake vojarne sagraen je 1887-89. izmeu Ili
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1814. god. Bartol Felb Reprezentativnu dvokatnicu dao je izgraditi 1814-15. trgova
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@z Vladimir BaUgraenu, dvokatnu, najamnu kuu, za investitore Alberta i
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 19. st. HnigsbergSlobodnostojea prizemnica sa stambenim potkrovljem i dv
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. Barokna trobrodna crkva s izduenim svetitem i zvonikom
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1932. god. Hugo EhrlicNatjeaj za parcelaciju i novu izgradnju na zemljitu stare Z
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1894. god. do 1932. g Po izgradnji novog Dravnog kolodvora 1890, dravne eljez
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Srednjovjekovni plemiki grad Medvedgrad na Malom Plazu
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1868. god. Franjo Klei Slobodnostojea jednokrilna vinogradarska vila s jednokatn
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Prizemni jednoprostorni mlin s nadljevnim kolom pravokutn
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1908. god. Simeon RokSkulptura "Borba" ("Ribar sa zmijom"), djelo Simeona Roksa
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1926. god. Ivan Metr Spomenik biskupu Josipu Jurju Strossmayaru, rad kipara Iva
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1954. st. Ivan Metr Spomenik Nikoli Tesli kipara Ivana Metrovia postavljen je
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1937. god. Ivan Metr Spomenik Rueru Bokoviu kipara Ivana Metrovia posta
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1905. god. Ivan Metr Zdenac ivota, prvo je veliko djelo iz mladenake faze kipara
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1937. god. Ivan Metr Spomenik Andriji Meduliu, rad kipara Ivana Metrovia izr
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1930. god. Ivan Metr Skulptura "Majka i dijete", rad kipara Ivana Metrovia iz 19
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 11. st. do 20. st. Povijesna urbana cjelina Grad Zagreb obuhvaa nekoliko po
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1966. god. Silvana Sei uma Dotrina ima znaaj memorijalnog obiljeja povijesn
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 1787. god. Mihael RiedPark Maksimir planiran je prema zamisli biskupa Maksimilij
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 13. st. do 19. st. Centar Podsuseda, odnosno ire podruje Podsusedskog trg
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Arheoloko nalazite Kamenica u Vugrovcu lei na utvreno
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Etnografska zbirka Makse Mogan, danas pohranjena u Etno
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Knjinica Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu spe
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Numizmatika zbirka broji vie od 270 000 primjeraka meta
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Srednjovjekovna zbirka Arheolokog muzeja u Zagrebu najm
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Stalni izlobeni postav Pretpovijesne zbirke prikazuje razvoj
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Antika zbirka Arheolokog muzeja u Zagrebu sadri relevan
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Muzejsko-kazalina zbirka Zavoda za povijest hrvatske knjie
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Knjinica Juraj Habdeli, (neko Znanstvena biblioteka "Jura
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Cjelokupni fond Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Hrvatski kolski muzej je jedini specijalizirani muzej za kols
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 20. st. Ivan GeneraSlika Jelenski svati, signirano djelo Ivana Generalia, ulje na
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Muzej za umjetnost i obrt osnovan je 1880. g. na inicijativu
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Valvasorova zbirka Nadbiskupije zagrebake pohranjena u M
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Kabinet grafike HAZU specijalizirana je muzejska institucija
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Osnovana 1909. godine, trajno obogaivana donacijama i o
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Zbirka umjetnina dr. Milivoja Roia sadri predmete od me
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Zbirka pok dr. Rafaela Dolineka sastojala se od predmeta li
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 18. st. Lovaki no iz 18.st., duine 49,5 cm, irine sjeiva 1,8 cm, u
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Zbirka odlikovanja dr. Veljka Malinara sastavljena je od orde
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@zagreb.hr Privatna zbirka Vladimira Maurania sadravala je 62 inven
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. Tradicijsku okunicu ine drvena stambena kua, dvije velik
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. Kurija Kraj Donji smjetena je u dubini parcele, nedaleko od
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 9 st.p.n.e. do 3 st.p.n. Naselje iz starijeg eljeznog doba nalazi se na prostranom u
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. do 1polikromat Glavni oltar iz 1757. g. istie se kvalitetnim kipovima kao i o
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. do 20. st. Prizemnica L tlocrta podignuta u sreditu naselja zabatnim p
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1759. god. Ivan Juraj EOrgulje s 14 registara, 2 manuala i pedalom djelo su Ivana J
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1758. god. Angelo Chi Crkva je podignuta u sreditu naselja sa svetitem na zapad
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. do 20. st. Kua i pripadajui gospodarski objekti prema nainu gradnj
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1870. god. Crkva je podignuta u naselju, odmaknuta od glavne ceste i n
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1874. god. Mijo Hefer Orgulje s 12 registara, 2 manuala i s pedalom graditelja Mije
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. Crkva sagraena 1749. godine ima kasnobarokni karakter,
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1973. st. Zaviajni muzej Donja Kupina je etnomuzej na otvorenom
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1759. god. I.J. Eisla Orgulje sa 7 (kasnije 8) registara, s manualom i pedalom dje
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. do 19. st. Drvena crkva sagraena u 18. i obnovljena u 19. stoljeu pr
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. Barokna crkva s cinktorom sagraena je izmeu 1740. i 174
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. Drvena crkva iz 19.stoljea je jednobrodna graevina pravo
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1749. god. Oltar je smjeten u svetitu drvene kapele. Arhivski izvori na
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. Zidana crkva sagraena je u umi 1857. godine u jednostav
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. do 19. st. Drvena crkvica dobila je tijekom obnove u 18. st. barokni ol
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 15. st. do 19. st. upna crkva, upni dvor, mjesno groblje i kapela ine povez
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1913. god. Slobodnostojea jednokatnica kole podignuta je u naselju
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 16. st. do 19. st. Izvorno gotika crkva je jednobrodna graevina malih dime
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1929. st. Tradicijska kua sagraena 1929. godine je drvena prizemni
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. do 20. st. Crkva potjee iz 1795. godine, a obnovljena je u nekoliko na
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 15. st. do 18. st. Crkva je gotika barokizirana graevina ije srednjovjekovno
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 17. st. do 18. st. Crkva je podignuta u sreditu naselja i uvuena od ceste u z
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. Podignuta je uz raskrije ceste Samobor - Bregana, okruen
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 9 st.p.n.e. do 6 st.p.n. Prapovijesno naselje nalazi se na vrhu brijega na podruju s
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1827. god. Kapela je smjetena na povienom poloaju u blizini naselja
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1831. god. Gothard S Pozitiv sa 6 registara, bez pedala, probodne mehanike potp
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1697. god. Pozitiv neznanog graditelja iz godine 1697. mehanikog je s
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 16. st. do 18. st. Barokna crkva i samostan sv. Leonarda smjeteni su na zapa
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 12. st. do 14. st. Stari grad Tuak smjeten je na niem od dva hrpta brijega
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 17. st. do 18. st. Crkva je podignuta na uzvisini iznad naselja okruena cinkto
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. do 19. st. Glavni oltar predstavlja tektonski tip kasnobaroknoga oltara
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lolic@min-kulture.hr Polovicom 16. st. usporedo s procvatom rudarstva u Rudam
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. Dvorac je smjeten nedaleko od franjevakog samostana, n
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1800. st. do 1850. st. Stambeno - poslovna uglovnica nalazi se na Trgu kralja Tom
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1860. god. Stambeno - poslovni objekt nalazi se na Trgu kralja Tomisla
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1770. god. do 1910. g Stambeno - poslovni objekt nalazi se na Trgu kralja Tomisla
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1906. god. Stambeno - poslovni objekt nalazi se na Trgu kralja Tomisla
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. Dvorac smjeten nedaleko od ceste koja iz Samobora vodi u
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 20. st. Muzejska graa Galerije Prica, i to Zbirka Zlatko i Vesna Pric
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 17. st. do 1Radionica Inventar ine vrijedna ostvarenja s kraja 17. te 18. st., rad n
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. Kapela je podignuta u park umi Anindol na junom obronk
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 17. st. do 19. st. Ranobarokna kapela na istaknutom poloaju na hrptu brda
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. do 19. st. Slobodnostojea visoka dvokrilna prizemnica s podrumom
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1738. god. Antun Wei Na kovanim sviralama prospekta o ostavio je zapis o sebi An
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1750. st. do 1800. st. Stambeno - poslovna uglovnica nalazi se na Trgu kralja Tom
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 12. st. do 17. st. Burg Oki smjeten je na izdvojenom vrhu i teko mu se pris
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 13. st. do 19. st. Crkva se nalazi na povienom travnjaku u sreditu naselja, o
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 15. st. do 19. st. Srednjovjekovna graevina podignuta na uzvisini u naselju,
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 17. st. do 19. st. U naselju Donji Stupnik, na blago povienom platou, nepos
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. Kurija Gluck-Hafner smjetena je u naselju Brezje usred pro
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. Crkva sv. Marije Magdalene smjetena je na uzvisini, iznad n
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1728. god. Kapela je smjetena uz glavnu cestu u sreditu naselja. Prav
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1889. god. Kurija upnog dvora smjetena je uz upnu crkvu, u sreditu
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1780. god. do 1800. g Stari upni dvor smjeten je u sreditu naselja, nasuprot up
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1890. god. do 1910. g Ivekovieva kua s mlinom nalazi se u Bikupcu Zelinskom, u
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. do 19. st. Crkva je sagraena u oblicima tipinim za prijelaz iz 18. u 19
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. Kurija klasicistikih obiljeja sagraena 1822. godine je jedn
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. do 19. st. Kurija Domin u Donjoj Topliici nalazi se na osami usred bre
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1650. god. upna crkva sv. Nikole u Donjoj Zelini nalazi se juno od ces
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. Klasicistika crkva malih dimenzija sagraena sredinom 19.
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1905. god. do 1907. g Kurija Domjani u Donjoj Zelini nalazi se na osami usred bre
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1860. god. Crkva klasicistikih obiljeja dananji izgled dobila je 1860.,
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1910. god. Crkva sv. Duha u Vrtaama nalazi se na breuljku odakle se
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 17. st. do 18. st. Protenjarska barokna crkva s cinktorom je jednobrodna na
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1770. god. Simon Oton Orgulje neznanoga graditelja tajerske kole s 10 registara, 1
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1790. st. do 1810. st. Kurija varcovina u Nespeu nalazi se na osami usred breu
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 13. st. do 20. st. Izvorno kasnoromanika graevina iz 13.st. pregraena je u
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1807. god. Crkva je sagraena 1807. godine u oblicima baroknog klasic
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1800. god. do 1850. g Kua Gega nalazi se uz prometnicu u istonom dijelu nasel
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1822. god. Stambena graevina smjetena je u povijesnoj jezgri Svetog
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1861. god. do 1888. g Stambena zgrada historicistikih karakteristika sagraena je
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1822. god. Kameni kip sv. Antuna Padovanskog nalazi se u sjevernom d
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 14. st. do 19. st. Linearno sredite naselja Sveti Ivan Zelina je ouvana kultur
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. Jednokatna zidana kurija smjetena na osami u rubnom dije
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 17. st. do 18. st. Drvena crkva podignuta je u naselju uz glavnu cestu i orijen
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. do 19. st. Izvorno barokna crkva iz 1778. godine nakon djelominog u
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1900. god. Zgrada je sagraena 1900. g., u naselju, uz jednu od glavnih
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. do 1obnovitelj Crkva je podignuta na brijegu, uz glavnu cestu. Prvotna bar
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1888. st. Herman BolCrkva sv. Antuna Padovanskog u Gustelnici smjetena je na
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1723. god. Claudius K Oltar je smjeten u apsidi svetita, a izvorno potjee iz starij
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 15. st. do 20. st. Naselje Gustelnica s dominantnom vertikalom kapele sv.An
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 20. st. Crkva je smjetena u sjevernom dijelu naselja. Sagraena je
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1779. st. do 1916. st. Krka vrata u umi Turopljski Lug nalaze se u jugoistonom d
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1894. god. Kosta TomaCrkva je smjetena u sreditu naselja. Sagraena je 1894. go
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1923. god. autor nacrtZgrada kole smjetena je u sreditu naselja. Sagraena je 1
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1829. god. upna crkva sv. Ivana Krstitelja nalazi se uz glavnu cestu u s
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1905. god. Crkva Ranjenog Isusa nalazi se u sreditu naselja Novo ie
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1831. god. Povijesna lokacija upne crkve sv. Jurja i stari upni dvor nal
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lolic@min-kulture.hr Jurjevski ophodi Turopolja, kao i u itavoj sjeverozapadnoj H
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 14. st. do 19. st. Povijesna cjelina Velike Gorice dananje je gradsko sredite
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 17. st. do 1obnovitelj Crkva je smjetena u sreditu grada. Sagraena je 1692. god
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 14. st. do 20. st. Naselje Velika Mlaka smjeteno je u dolini rijeke Save, neko
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1658. god. do 1799. g upna crkva Pohoda Blaene Djevice Marije u Vukovini nala
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1881. god. Mijo Hefer Orgulje, s 12 registara, 2 manuala i pedalom, potpisano su d
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1912. st. Viktor KovaGrobnica obitelji dHavlin et de Piennes podignuta je 1912.
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 14. st. do 19. st. U sreditu grada Vrbovca, na povienoj poziciji, ouvana je
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1819. god. Kurija upnog dvora sagraena je 1819. godine donacijom g
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. Tradicijska okunica locirana je u ouvanom prirodnom amb
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 17. st. do 19. st. Crkva Majke Boje alosne smjetena je na uzvisini iznad na
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1752. god. Kurija upnog dvora sagraena je na rubu naselja Tupina, 1
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 16. st. do 19. st. Crkva sv. Nikole, povijesno umberaka upna crkva, smjet
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 13. st. do 19. st. Izvorno srednjovjekovna crkva datirana u 13. stoljee barok
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. Tradicijska drvena kua sagraena krajem 19. stoljea je pri
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. Tradicijska drvena kua sagraena krajem 19. stoljea je pri
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.spomenika@z Donatello i Skulptura "Sv. Ivan Krstitelj" izraena je u mramoru. Njezine
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1780. god. Anton SchoPozitiv u dvorskoj kapeli pripisao je Ladislav aban graditelju
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 17. st. do 20. st. Kompleks to ga ine upna crkva sv. Nikole, stari upni dvo
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1784. god. Antun SchoOrgulje su rad Antuna Scholza iz Celja s 8 registara, 1 manu
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1864. god. Leonhard PJednobrodna neogotika kapela podignuta je u sreditu nas
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 14. st. do 17. st. Crkva je podignuta na povienom platou u sreditu naselja.
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. Crkva kasnobarokno-klasicistikih karakteristika sagraena
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. Kurija, okruena parkom i nekolicinom pomonih objekata,
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 16. st. Kajkavsko-donjosutlanski ikavski dijalekt poseban je dijalekt
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 15. st. do 18. st. Srednjevjekovna barokizirana crkva podignuta je na rubu na
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1733. god. Joannes Fr Pozitiv sa 6 registara, mehanikog sistema, bez padala, kval
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1902. god. Slobodnostojea prizemnica kole sagraena je u sreditu n
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 15. st. do 17. st. Ruevna crkva podignuta je na vrhu Martin-brega u naselju
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. Kasnobarokna crkva s kraja 18. stoljea je jednobrodna gra
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1880. god. Mijo HefereOrgulje s 15 registara, dva manuala i pedalom gradio je 188
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. Stambena jednokatnica klasicistikih karakteristika sagrae
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. Crkva skladno oblikovana arhitektonskim elementima sredi
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 16. st. do 19. st. Ivani Grad se prvi put spominje 1503.g. kao Ivanich Lonia
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lolic@min-kulture.hr Opanarski obrt Kruh Vuk iz Ivani Grada jedan je od rijetkih
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1912. st. Tradicijska okunica sastoji se od kue s pomonim i gospod
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1914. st. Na okunici se nalazi kua ardak, tri gospodarske zgrade
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1910. god. Crkva sv. Benedikta s grobljem smjetena je neposredno uz
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1782. god. Na okunici se, osim gospodarskih zgrada, nalazi i "posavsk
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1882. god. Ferdo HefeOrgulje su prvo poznato djelo Ferde Heferera, utemeljitelja
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1917. god. Honigsber Dvorac Zwilling sagraen na ribnjakom imanju Crna Mlak
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1831. god. Crkva sagraena u duhu klasicizma 1831. godine je jednobr
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. Crkva je sagraena na mjestu starije drvene kapele u oblicim
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. do 20. st. Stara drvena koija s pominim konim krovom datira se po
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. Vatrogasna kola datiraju s kraja 19. stoljea, od kada ovaj tip
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 20. st. Transportna volovska kola koritena su sve do ezdesetih go
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 17. st. do 19. st. Crkva sv. Ane smjetena je na prostranom platou, usred nas
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. Crkva historicistikih karakteristika sagraena na mjestu sta
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. Crkva neogotikih stilskih karakteristika dananji izgled je do
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1889. god. eljezna razgledna piramida smjetena je na proplanku Jape
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. Crkva iz prve polovine 19. stoljea je jednobrodna graevin
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. Bolnica klasicistikih stilskih karakteristika datirana u vrijem
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 16. st. do 19. st. Arhitektonski slojevita izvorno gotika kapela barokizirana j
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 13. st. do 19. st. Gradsko naselje Jastrebarsko spominje se prvi put u ispravi
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1907. god. Crkva je podignuta uz raskrije glavne i sporednih cesta. Jed
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 14. st. do 19. st. Jedna od najstarijih sauvanih zidanih crkava na podruju Ja
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1752. god. do 1757. g Crkva sv. Franje Ksaverskog smjetena je na zaravni breuljk
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 17. st. do 19. st. Crkva s cinktorom je barokna graevina sagraena u 17. st.
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1911. god. Tvrtka HefeOrgulje sa 6 registara, manualom i pedalom rad su zagreba
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 17. st. do 19. st. Arhitektonski slojevita crkva dominantnih baroknih karakte
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1752. god. ? Tijekom vremena znatno pregraen i preureen pozitiv sa 6
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. Barokna crkva sagraena je u drugoj polovini 18.st. na mjes
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 15. st. do 19. st. Crkva se nalazi na rubu naselja uz groblje, usjeena u strmin
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 17. st. do 19. st. Predmeti su dio sauvanog, ali i tijekom Drugog svjetskog ra
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 17. st. do 1Franjo Ant Bogati raznovrsni inventar nastao u razdoblju 17.-19. st. sas
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. Paul PumppOrgulje zagrebakog graditelja iz 19. st. Paula Pumppa meh
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. Kua je graena u 19. st. na nain karakteristian za taj kraj,
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1782. god. Anton SchoPozitiv iz 1782. g. sa 6 registara i bez pedala djelo je gradite
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. Kasnobarokna crkva s kraja 18. stoljea je jednobrodna gra
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 14. st. do 19. st. upa Krai prvi puta se spominje 1334. g., a kao slobodna
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 14. st. do 2Stjepan Po Izvorno gotika graevina s kraja 14.st. barokizirana je, a da
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1868. god. Gospodarsko-stambena cjelina u Medvenovoj Dragi sastoji
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 17. st. do 19. st. Crkva je slojevita graevina baroknih karakteristika sagrae
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 17. st. do 2Stjepan Po Najstariji dio kompleksa je kurija nastala na prijelazu iz 16. u
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. do 1autor prop Inventar je nastao u vremenu od poetka 18. st. pa do drug
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 14. st. do 19. st. Mjesto Kri sa upnom crkvom prvi se put spominje 1334. g
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1787. god. Manje mehanike orgulje s manualom i pedalom, te 9 regis
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. Crkva sagraena u duhu kasnobarokne arhitekture i obnovl
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1745. god. Antun Wei Orgulje s 16 registara, 2 manuala i pedalom, prema vizitacij
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1790. god. do 1810. g Kurija Leviar u Gajevoj 16 u sreditu Samobora sagraena
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1790. god. do 1810. g Stambena graevina smjetena je u neposrednoj blizini fran
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1800. god. do 1850. g Stambeno - poslovna graevina na Trgu kralja Tomislava 7
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1757. god. do 1896. g Jednobrodna drvena crkva smjetena je u blizini naselja Ple
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 16. st. do 19. st. Kurija (dvorac) je smjetena podno june padine Stranika,
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 16. st. do 19. st. Franjevaki samostan s crkvom smjeten je podno brijega G
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 16. st. do 18. st. Protenjarska crkva sagraena je u sreditu Volavja, na parc
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. do 19. st. Crkva je smjetena na povienom platou usred grada Jastre
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 16. st. do 18. st. Franjevaki samostan s crkvom nalazi se u jastrebarskom po
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 14. st. do 18. st. Crkva je smjetena u sreditu naselja. Graena je u razdoblj
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 15. st. do 18. st. Kapela sv. Mihalja, podignuta u podnoju brda Tepec ispod
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1675. god. Hans Allio iCrkva je podignuta na povienom podzidanom platou u sre
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 15. st. do 19. st. Kapela je podignuta na vrhu brijega na groblju i okruena zi
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 17. st. Ranobarokna crkva podignuta je na groblju, u prvoj polovic
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1772. god. Kapela je podignuta na povienom poloaju meu vinograd
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 17. st. do 19. st. Kapela je smjetena na najviem poloaju u centru naselja i
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1767. god. Protenjarska kapela podignuta je iznad naselja na uskom p
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1815. god. upna crkva sv. Maksimilijana i upni dvor u Posavskim Breg
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1800. god. upna crkva sv. Nikole nalazi se u naselju Lijevi Dubrovak, n
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 15. st. do 18. st. Dvorac Erddy, okruen parkom s ribnjakom i nekolicinom g
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1831. god. upna crkva sv. Petra okruena parkom ini reprezentativnu
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 17. st. do 19. st. Dvorac je smjeten jugoistono od Samobora, u nizini, usred
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. do 19. st. Livadiev dvorac okruen je prostranim parkom unutar koje
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. Stari grad Lukavec smjeten je u sreditu Turopolja, nedalek
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. upna crkva Uznesenja Blaene Djevice Marije (sv. Ladislav)
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 17. st. do 18. st. Crkva sv. Mihovila sagraena je na uzvisini, povrh sela Gorn
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1806. god. Kurija Bedekovi s pomonim gospodarskim objektima, okr
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 14. st. do 18. st. Crkva sv. Kria smjetena u sreditu naselja izvorno je sredn
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1770. god. do 1775. g Dvorac je dao sagraditi Krsto II Ori u razdoblju od 1770. do
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 15. st. do 18. st. Crkva baroknih karakteristika sagraena je krajem 18. stolje
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 16. st. do 19. st. Crkva je izvorno gotika graevina sagraena krajem 15. ili
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. do 1Hermann BolSjeverozapadno od Zapreia nalazi se kompleks Novi dvori
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 13. st. do 18. st. Crkva je izvorno gotika graevina prvi put spomenuta u 13
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 15. st. do 18. st. Gotika crkva nastala na prijelazu iz 15. u 16. st. barokiziran
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1828. god. Felbinger, BDvorac Januevec smjeten je nedaleko od ceste koja vodi i
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 16. st. do 19. st. Nekoliko kilometara sjeveroistono od Vrbovca, u nizinskom
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 16. st. do 18. st. Dvorac Ori smjeten je na rubu naselja Slaveti. Sagradila
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1890. god. do 1910. g Dvorac je sagraen na prijelazu 19. u 20. stoljee na mjestu
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 14. st. do 19. st. Crkva je dio nekadanje gotike upne crkve spomenute 13
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 15. st. do 1Ivan Tiov Crkva je u osnovi gotika graevina s kraja 15.stoljea barok
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1900. god. Prizemna drvena stambena kua sagraena 1900. g. smjet
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1642. st. do 1912. st. Drvena crkva sv. Barbare smjetena je u zapadnom dijelu na
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. do 19. st. Dvorac do kojeg vodi aleja divljih kestena nalazi se na povi
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. Dvorac je smjeten na prostranom imanju, sjeverno od cest
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1713. god. Viktor KovaBarokna grobljanska kapela ija je gradnja datirana u 1713.
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1822. god. U sreditu naselja Gradec, na blago povienom poloaju, na
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 15. st. do 18. st. Katel obitelji Patai je uz dvokatnu kulu krunog tlocrta je
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 17. st. do 18. st. Izgradnja prvotne crkve kasnogotikih obiljeja vee se uz 1
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 17. st. do 18. st. Kapela iz sredine 18. stoljea jedini je sauvani dio vrlo vrije
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. do 19. st. Crkva kasnobaroknih obiljeja sagraena je u razdoblju od 1
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 13. st. do 18. st. Stari grad Samobor sagraen je na geostratekom mjestu, n
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 13. st. do 16. st. Utvreni srednjovjekovni grad nastao je u tri faze koje su da
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 15. st. do 18. st. Crkva je smjetena u sreditu naselja Petrovina. Prvi put se
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. Kasnobarokna crkva sagraena izmeu 1780. i 1795. godin
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1780. st. do 1800. st. Kurija Alapi nalazi se u sjevernom dijelu naselja Vukovina.
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. do 19. st. Zidana jednokatnica baroknih obiljeja sagraena je 1765. g
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. Drvena neobukana crkva sagraena poetkom 18. stoljea
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. do 19. st. Ugraena jednokatnica, tlocrtne L forme, dio je poteza kua
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1908. god. Franjo Gab Dvokatnica ugraenog tipa dio je poteza kua koje odreuje
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1800. god. do 1850. g Slobodnostojea jednokatnica, tlocrtne L forme, duljim je k
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. do 19. st. Graevina je stambeno-poslovna jednokatna uglovnica smj
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 18. st. Slobodnostojea prizemnica pravokutnoga tlocrta smjeten
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1880. st. do 1900. st. Vila ojka smjetena je na poetku ulice Giznik, u blizini fran
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1873. god. Stambeno-poslovna ugaona jednokatnica nepravilnoga tloc
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. Ugraena jednokatnica, tlocrtne L forme, dio je poteza kua
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1891. god. Slobodnostojea jednokatnica, okruena perivojem, sagra
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1800. god. Slobodnostojea jednokatnica, pravokutnog tlocrta, zaklju
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 19. st. Stambeno - poslovna uglovnica na Trgu kralja Tomislava 2 n
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1826. god. Felbinger, Gradska vijenica, ugraena jednokatnica tlocrtne L forme,
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 1750. god. do 1800. g Kurija se nalazi u okviru bloka kojeg odreuju Livadieva i O
KonzervatorMesnika 01/ 4851- tatjana.lo 13. st. do 19. st. Grad Samobor nastaje u uskoj kotlini rjeice Gradne, izme
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 18. st. Jednobrodna graevina s neto uim svetitem zakljuenim
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. st. Slobodnostojea jednokatnica pravokutnog tlocrta sa strmi
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1927. god. Crkva Majke Boje Snjene sagraena je 1927. godine zamij
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 17. st. do 18. st. upna crkva smjetena je na povienom platou koji dominir
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1772. god. Crkva sv. Josipa smjetena je u sreditu mjesta na povienom
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Crkva je smjetena izvan naselja, na vrhu brda i okruena gr
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 18. st. Crkva je smjetena na uzvisini, ima istaknut poloaj na slici g
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 17. st. do 18. st. Jednobrodna drvena kapela pravokutnog tlocrta s poligona
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1771. god. Jednobrodna drvena kapela pravokutnog tlocrta zakljuena
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1791. god. do 1829. g upna crkva sv. Nikole nalazi se u sreditu naselja Jasenovac
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. st. Crkva s. Antuna Padovanskog je jednobrodna graevina dvo
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1755. god. do 1862. g Jednobrodna sakralna graevina s dvije bone kapele i sakr
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Kompleks ruevina i arheolokog sloja srednjovjekovne ciste
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 18. st. do 19. st. Graevina dananjeg naziva Koara u Preradovievoj ulici je
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Nizinsko gradite Plovdin grad smjeteno je 1 km jugoiston
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 13. st. Hrvatska je Kostajnica smjetena na lijevoj obali rijeke Une.
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 17. st. Povijesno seosko naselje Krapje nalazi se u Srednjoj Posavin
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 15. st. do 16. st. Stari grad (burg) Prevrac nalazi se na sjevernoj strani Zrinsk
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1748. god. do 1805. g upna crkva sv. Katarine u Divui smjetena je izvan naselja
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. st. Tradicijska stambena katnica, izduenog tlocrta izvedena dr
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. st. do 20. st. Zbirka etnografskih predmeta u vlasnitvu Jagode i Zlatka S
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr igo, povijesno seosko naselje, nalazi se u Srednjoj Posavin
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1844. st. d uro Cetol Gradnja zidane upne crkve sv. Katarine poela je 1844., a z
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1908. god. graditelj Orgulje s 10 registara, 2 manuala i s pedalom djelo su Josip
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1833. god. Jednokatna graevina u blizini crkve graena je 1833.g., a s
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Tradicijska okunica Krateko k.br. 143, formirana je stambe
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Povijesno seosko naselje Krateko nalazi se u srednjoj Posav
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. st. Tradicijska stambena zgrada u Lonji je katnica izduenog tlo
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. st. do 20. st. Zbirka etnografskih predmeta i zvona u Muilovici 72, broj
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 18. st. do 19. st. Pokretna kulturna dobra koja se sastoje od: glavnog oltara s
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 18. st. do 19. st. Monumentalna crkva podignuta je od 1759. do 1765. god.,
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1777. god. Ivan FranjoOrgulje u Selima djelo su Ivana Franje Janeeka iz Celja, naj
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1907. god. Tvrtka Krii Gradska munjara smjetena uz lijevu obalu rijeke Kupe, u na
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1856. god. Dvokatna uglovnica smjetena na lijevoj obali rijeke Kupe u
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1860. god. Velika dvokatnica Miler-Weiss nalazi se uz lijevu obalu rijeke
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1862. god. Stambena jednokatnica u nizu kua na lijevoj obali rijeke Ku
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. st. Visoka jednokatnica, s tlocrtom u obliku slova U, smjetena
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1856. god. Jednostavna stambena jednokatnica paetvorinastog tlocrt
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. st. Visoka dvokatnica, paetvorinastog tlocrta, smjetena na lij
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1930. god. Stanko Klis Smjetena je u sreditu grada Siska. Gradnja je trajala od 19
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1850. god. Stambena prizemnica nalazi se u ulici J.J. Strossmayera 76 u
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1885. god. Andrija ColJednokatnica tlocrta u obliku slova L, smjetena je na lijevoj
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Arheoloka zona Segestica-Siscia obuhvaa nalaze na irem
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Arhivsko gradivo Dravnog arhiva u Sisku kao cjelina za koju
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 18. st. do 20. st. upna crkva Sv. Kria u Sisku, smjetena usred grada na trgu
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 20. st. Muzejska graa Gradske galerije Striegl obuhvaa Zbirku St
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1860. god. Zgrada skladita smjetena je na lijevoj obali rijeke Kupe u S
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Grad Sisak smjestio se neposredno na platou izmeu rijeka
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1911. god. J. Brandl Orgulje pneumatskog sistema s 19 registara, 2 manuala i s p
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 18. st. Povijesno seosko naselje Muilovica, nalazi se u Srednjoj P
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1544. god. Peter od MiStari grad u Sisku smjeten je na utoku Kupe u Savu. Sagra
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 18. st. do 19. st. Zgrada soliterno smjetena na lijevoj obali rijeke Kupe u Sis
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1830. god. do 1832. g Jednokatnica U tlocrta, na lijevoj obali rijeke Kupe u Sisku, s
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Tradicijska katnica izduenog tlocrta izvedena drvenom gra
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. st. Jednokatna drvena zgrada, graena na tradicijski nain kraj
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. st. Drvena tradicijska katnica sa zidanim prizemljem graena k
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1888. god. Drvena tradicijska katnica sagraena 1888. god. Izduenog
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. st. Objekt tradicijske arhitekture, drvena katnica sa zidanim pr
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. st. Jednobrodna kapela manjih dimenzija zidana opekom i ob
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. st. Kompleks velikog poljoprivrednog gospodarstva plemike o
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 18. st. do 19. st. Crkvica Sv. Fabijana i Sebastijana nalazi se na breuljku na r
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1921. god. Tradicijsko seosko gospodarstvo smjeteno je u Bobovcu 28
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. st. Jednokatnica veih dimenzija podignuta je u kasnobarokno
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Tradicijska kua smjetena u neposrednoj blizini obale rijeke
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1824. god. Jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta zakljuena pre
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1000 god.p.n.e. Dananje naselje Topusko prvi urbani izgled dobiva u rimsko
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 14. st. Na vrhu Petrove gore, na Velikom Petrovcu, postojao je pav
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 13. st. Burg Jelengrad smjeten je oko 30 km sjeveroistono od Po
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 14. st. Ruevine srednjovjekovnog Koutgrada kod Rukovice nalaz
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 18. st. Inventar najveim dijelom datira iz druge polovice 18. st. M
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 18. st. Barokna crkva velikih dimenzija sastoji se od tlocrtno pravo
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1880. st. do 1881. st. Crkva se nalazi u sreditu naselja Dvor na rubu sredinjeg p
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 18. st. do 19. st. Parohijska crkva sv. Petke Paraskeve locirana je uz cestu unu
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 15. st. Katel Gvozdansko nalazi se uz cestu koja vodi od Gline prem
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Gotika crkva sv. Marije Magdalene (Margarete) stoji kao ru
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 13. st. Ruevine starog grada (burga) Zrina nalaze se na brijegu po
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 18. st. do 19. st. Drvena crkva sv. Ilije u Buzeti podignuta je oko 1720. godine
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. st. do 20. st. Kompleks hotela Casina nalazi se u ulici S. i A. Radia u cent
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1824. god. Bartol Felb upna crkva sv. Ivana Nepomuka bila je smjetena na glavn
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. st. Zgrada bive Gimnazije slobodnostojea je dvokatnica smje
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 18. st. U pisanim izvorima Glina se prvi put spominje 1284. g., ali t
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1834. god. do 1836. g Crkva je smjetena na blago povienom terenu, uz glavnu c
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1827. god. Crkva sv. Franje Ksaverskog u Gornjem Viduevcu nalazi se n
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1829. god. Crkva se nalazi na rubu naselja, sagraena 1829. g. iako se
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1820. god. Parohijska pravoslavna crkva Hristovog Vaskrsenja, zvana i M
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Tradicijska kua smjetena je u neposrednoj blizini toponim
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. st. Jednokatnica pravokutnog tlocrta sagraena poetkom 19.
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 20. st. Ugraena jednokatnica pravokutnog tlocrta sa secesijskim o
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 18. st. Crkva i samostan sv. Antuna Padovanskog na istaknutom su
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 18. st. do 19. st. Kapela sv. Ane s grobljem nalazi se jugoistono od povijesno
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Ruevine upne crkve sv. Nikole i upnog dvora te arheolok
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 14. st. Stari grad Kostajnica sagraen je na otoku to su ga inile U
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 17. st. Povijesno seosko naselje Drenov Bok nalazi se u Srednjoj Po
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 20. st. Spomen podruje Jasenovac nalazi se istono od mjesta Jas
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. st. do 20. st. Zbirka etnografskih predmeta nalazi se u kui i pomonim z
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Tradicijsko ribarstvo na podruju Lonjskog polja i Moslavine
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 18. st. do 19. st. Inventar se sastoji od glavnog oltara sv. Duha, bonog oltara
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1903. god. Jednobrodna graevina manjih dimenzija, pravokutnog tloc
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. st. do 20. st. Niz tradicijskih kua u Crkvenoj ulici u Kutini obuhvaa cjelin
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Arheoloko nalazite Kutinska lipa nalazi se na podruju zap
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 18. st. do 19. st. Dvorac Erddy, danas Muzej Moslavine, smjeten je u sredi
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 18. st. Kasnobarokna gradska jednokatnica s kraja 18. st. pravokut
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 18. st. Crkveni inventar kvalitetan su dio bogato ukraene unutran
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 18. st. U bogatom inventaru upne crkve u Kutini istiu se kvalitetn
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Arheoloko nalazite Gradina Mari nalazi se oko 20 km sjev
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1768. god. Jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta graena opeko
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Kapela sv. Marije na groblju u Brkievini drvena je kapela m
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. st. do 20. st. Etnografska zbirka u vlasnitvu Boidara kofaa u Letovani
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Skupini tradicijskih okunica na kunim brojevima 145, 147
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 18. god. Crkva se nalazi u sreditu naselja Peenica, uz samu prome
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 17. st. do 18. st. Drvena kapela sv. Martina smjetena je uz cestu, unutar na
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1758. god. do 1771. g upna crkva sv. Marte Djevice u iincu smjetena je na uzv
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 18. st. upna crkva sv.Marte Djevice u iincu smjetena je na uzvi
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Tradicijska okunica u Lipovljanima sastoji se od kue, tale,
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Arheoloki lokalitet Kraljeva Velika-Stari Grad nalazi se pribl
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1913. god. do 1923. g Jednobrodna graevina s transeptom i poligonalno zakljue
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 18. st. Orgulje u crkvi sv. Josipa nabavljene su 1785.g, ali se ne zna
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1752. god. Jednobrodna kapela smjetena na raskriju u sredini sela, p
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 20. st. Stambena drvena katnica sa zidanim prizemljem, izduenog
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1906. god. Zgrada pote u Novskoj smjetena je u sreditu jezgre grada
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. st. Zidana, djelomino podrumljena visoka prizemnica, sagrae
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. st. Hotel Knopp smjeten u povijesnoj jezgri Novske, na blagoj
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1890. god. Crkva je smjetena na platou unutar naselja, sagraena je 1
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. st. Anton im Orgulje zagrebakog majstora Antona imenca bile su nagra
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1551. god. Kula unti smjetena je na brijegu iznad doline rijeke Petri
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 18. st. Prva crkva u Hrvatskom untiu bila je drvena, a 1729. godi
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. st. Crkva sv. Georgija smjetena je na blagoj kosini koja se uzdi
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Arheoloki lokalitet Klinac nalazi se na povoljnom poloaju
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. st. do 20. st. Zbirku je osnovao Ivan Hosi 1995. g., a broji 237 predmeta o
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 18. st. Kua u Petrinji, Gajeva 8, jednokatnica je zakljuena dvostre
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 18. st. Kua je smjetena na junoj strani sredinjeg petrinjskog trg
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. st. do 20. st. Zgrada srednje kole u Petrinji, Gundulieva 3, graevina je
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. st. do 2arh. Cetol Prostrana etverokrilna katnica s pravokutnim dvoritem u
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Gradska munjara s pripadajuim objektom, stambenom ugl
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. st. Zgrada u Nazorovoj ulici 3 u Petrinji, ugraena je jednokatn
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. st. Soliterna jednokatnica smjetena je u sjeveroistonom uglu
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1592. god. Petrinja je smjetena na utoku Petrinjice u rijeku Kupu. Ko
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1798. god. Crkva sv. Nikole smjetena je na uzvisini, usred petrinjskog p
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. st. do 20. st. Stara klaonica Gavrilovi u Petrinji graevina je izduljenog
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. st. Zgrada Vinogradarsko-voarske kole nalazi se izvan naselja
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. st. do 20. st. Zgrada eljeznikog kolodvora u Petrinji sagraena je na pri
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 17. st. do 19. st. Inventar kapele sv. Fabijana i Sebastijana sastoji se od glavn
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 18. st. do 19. st. Drvena kapela podignuta je u sreditu naselja 1718. g, a kra
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 18. st. upna crkva sv. Ivana Krstitelja smjetena je u sreditu nase
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 18. st. Tradicijska kua na kunom broju 190 u Osekovu stara je ok
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Arheoloko nalazite Ciglenica nalazi se oko 500 m juno od
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1781. god. Josip Topla Manje mehanike orgulje s 12 registra, jednim manualom i
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Tradicijsku okunicu u Popovai, Zagrebaka 7, formiraju tip
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Vlastelinstvo Moslavina stoljeima je bilo u vlasnitvu grofo
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1935. god. Stjepan Po Crkva sv. Alojzija Gonzage u Popovai smjetena je na uzvisi
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 18. st. ardak u Donjem selu naselja Struec, na broju 217 (23), pr
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1863. god. Antun imen Zagrebaki graditelja Antun imenc gradio je orgulje u crkvi
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1863. god. Jednobrodna graevina s uim, poligonalno zakljuenim sve
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 18. st. Ostaci pravoslavne kapele sv. Ilije nalaze se izvan naselja na
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Parohijska crkva sv. Teodora Tirona smjetena je na blagoj u
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-ku upna crkva sv. Tome Apostola u Gornjem Rajiu smjetena
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr upna crkva sv. Lovre smjetena je na glavnom trgu u Petrin
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. st. upna crkva sv. Mihaela Arkanela sagraena je 1832. godi
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 18. st. Pravoslavna kapela sv. Spasa smjetena je u gustoj umi pov
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. st. Gradska vijenica u Petrinji je slobodno stojea jednokatnic
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. st. Kua u Petrinji, ulica Matije Gupca 23, prizemnica je s visok
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 18. st. do 19. st. Zgrada u Petrinji, Nazorova 5, ugraena je jednokatnica, na
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 18. st. Zgrada u Nazorovoj 7 u Petrinji ugraena je jednokatnica, g
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 18. st. Zgrada u Petrinji, u Nazorovoj ulici broj 8 ugraena je jedno
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. st. Zgrada u Petrinji, Nazorova 9, ugraena je jednokatnica, tlo
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 18. st. do 19. st. Zgrada u Petrinji, Nazorova 10, ugraena je jednokatnica, tl
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 18. st. Zgrada u Petrinji, Nazorova 13, ugaona je jednokatnica, prav
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 18. st. Poluugraena jednokatnica, tlocrta u obliku slova L, orijenti
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 18. st. do 19. st. Ugraena jednokatnica, tlocrta u obliku slova L, orijentiran
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 18. st. do 19. st. Zgrada na Strossmayerovom trgu br.6 u Petrinji poluugrae
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1793. god. Poluugraena jednokatnica, pravokutnog tlocrta sa dvorin
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.miletic@min-kulture.hr Ugaona jednokatnica, tlocrta u obliku slova L s dvorinim riz
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 18. st. do 19. st. Ugaona jednokatnica, pravokutnog tlocrta orijentirana glav
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. st. do 20. st. Ugraena jednokatnica, pravokutnog tlocrta s istaknutim dv
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 18. st. Slobodnostojea jednokatnica, pravokutnog tlocrta s plitkim
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 18. st. do 20. st. Zgrada na Strossmayerovom trgu br.19 u Petrinji ugraena
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 18. st. Zgrada na Strossmayerovu trgu 20 u Petrinji je slobodnosto
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. st. Kua u Petrinji, Turkulinova ulica 36, jednokatnica je sa seda
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1712. god. Nalazi se na groblju izvan mjesta Cerje Letovaniko na blago
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 16. st. do 18. st. Crkva se nalazi na groblju izvan naselja Tabotite, sa zapadn
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 12. st. do 19. st. Najstariji sloj crkve Uznesenja Blaene Djevice Marije je rom
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1865. god. Kurija biveg kaptolskog imanja smjetena je u centru sela,
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 1760. god. Crkva sv. Ivana i Pavla smjetena je na brijegu u blizini sredi
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. st. Jednobrodna graevina s apsidalnim svetitem smjetena je
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. st. Parohijska crkva je smjetena na livadi pored ceste koja kro
KonzervatorIvana Met 044/ 515- ivana.mil 19. st. Jednobrodna graevina pravokutne osnove s plitkim poligo
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1758. god. Valentin MeOltarna pala, ulje na platnu, 180 x 150 cm, Valentin Metzing
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1864. god. Ivan MandlOrgulje u crkvi sv. Antuna Padovanskog u abru, graene su
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 19. st. Tradicijska kamena kua u avlima, graevina je pravokutno
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1846. god. ebuharova kamena kua, dvoetani je objekt, izduenog p
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 19. st. Tora se nalazi u jezgri naselja unski, u prizemlju kamene d
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuUmijee izrade indre jest jedno od najstarijih umijea izrad
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1602. god. do 1602. g Reljef sv. Stjepana, drvo, rezbareno, polikromirano, 225x145
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. god. Pokaznica iz upne crkve sv.Jelene u Dramlju iz 15.st.djelo je
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. Jednobrodna orjentirana gotika kapela sv. Marije Magdale
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 17. st. Fuine su naselje u jugozapadnom dijelu Gorskog kotara ko
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1808. god. do 1834. g Crkva sv. Antuna Padovanskog u Fuinama, monumentalna
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1856. god. Ferdinand Orgulje u Gerovu, crkva sv. Hermagore i Forunata mogue s
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1504. god. Pripada jednoj od najstarijih upa Gorskog Kotara koja se u
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 17. st. do 18. st. Do protenikog kompleksa crkve B.D.M. Majke Boje Svet
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 17. st. do 18. st. Crkva sv. Lucije na mjesnom groblju Goreti, kraj Brod Mora
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 20. st. Jan Tuek Orgulje u crkvi sv. Martina u Grianama sjevernog su tipa, s
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 17. god. Majer je ladanjski arhitektonski sklop, spoj dvorca i poljo
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 7 st.p.n.e. do 5 st.p.n. Arheoloka zona nekropole Grobie u podnoju grada Gro
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 19. st. Jednobrodna graevina s poligonalnom izbaenom apsidom
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 20. st. Vila Mnz izgraena je u prvom desetljeu 20.st. za bogatog
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1597. god. Gradnja kule na otoiu Sveti Petar dio je sustavne izgradnje
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 2. st. Na pjeanoj padini, na dubini od 27 metara ustanovljeno je
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1. st. do 2. st. Arheoloka zona poluotoka Havie obuhvaa prapovijesnu
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1812. god. do 1821. g Crkva sv. Mihovila smjetena je na vrhu brda Gorica, sjevero
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 18. st. Oltar sv. Kria u Jurandvoru, smjeten je u svetitu istoimen
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1500. god. do 1550. g Skulpture Bogorodice s Djetetom, leeeg anela i reljef Bo
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 20. st. Centralni blok upravljanja skretnicama i grafikim signalima
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1446. god. Samostan sv. Bernardina Sijenskog, nekad posveen sv. Eufe
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. Crkva sv. Antona pustinjaka u selu Jurjenii juno od grada
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1769. god. Ostaci nedovrene crkve Uznesenja Blaene Djevice Marije
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. Crkva sv. Lucije nalazi se na gradskom groblju u podnoju Ka
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 14. st. do 15. st. Crkva sv Trojstva nalazi se na sjevernom dijelu Lokvine, sred
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 16. st. Crkva sv. Fabijana i Sebastijana kasnogotika jednobrodna c
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuGodinji pokladni ophod zvonara s podruja Kastva pripad
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 19. st. Jednobrodna, pravokutnog tlocrta s pravokutnom apsidom
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 17. st. Najstariji pouzdani dokument o ovoj crkvi je grafika Johana
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 17. st. Na grafici J.W. Valvasora iz 1689. g. vidljivo je da je na ovom
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 18. st. do 19. st. Glavni oltar u crkvi sv. Nikole. Arhitekturni retabl sa zakoen
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1863. god. J. Erhati Orgulje sjevernog tipa sauvane u upnoj crkvi sv. Nikole, ra
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 14. god. Nalazi se na povienoj zaravni sjevernoga vrha grada Krka i
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. do 16. st. Katalog obuhvaa tiskanu grau iz 15. i 16. stoljea, odnosn
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuSlika Bogorodica dojiteljica i sv. Matej Evanelista, ulje na p
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1815. god. do 1815. g Orgulje u katedrali Uznesenja Marijina djelo su Gaetana Cal
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1500. god. Giovanni A Slika Veera u kui imuna Farizeja, tempera na drvu, 22 x 1
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 16. st. do 19. st. Samostan franjevaca treoredaca-glaogljaa s crkvom Blae
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 20. st. Rodna kua Ivana Mateti Ronjgova proglaena je kulturnim
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1509. god. Stup se izvorno kao nosa zastave nalazio pred vijenicom (
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 18. st. do 19. st. Glavna zgrada je stambena, izgraena od kamena na dva po
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuNa breuljku se nalaze popaljeni ostaci crkve sv. Luke, zgrad
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 19. st. Kuite Lonari u Selcima kraj Crikvenice sastoji se od stam
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 16. st. Smjeten je nad strmom obalom rijeke Kupe.Prema povijes
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuZnanstvenik i akademik dr. Josip Pani (Panci) rodio se 15
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1740. god. Kua Mance u Gornjim Kutima graena je od kamena i drve
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 19. st. Rodna kua Eugena Kumiia u Brseu kulturno je dobro me
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 19. st. Kua Srok nalazi se u zaseoku Brnasi, opine Vikovo, a sast
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 19. st. Kamena kua Lini pravokutnog je tlocrta, danas uruenog
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 17. st. Smjeten je na mjestu prvotne pravoslavne crkve koja se u
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1100. god. Crkva sv. Lucije u Jurandvoru na otoku Krku smjetena je uz
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 19. st. do 20. st. Mlin za masline - to u Gostinjcu, jednoprostorni je prizemn
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 4. st. do 13. st. Gradina Badanj nalazi se iznad ceste Tribalj - Crikvenica. Ov
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuCrkva je podignuta u drugoj polovici XII. stoljea u blizini Gl
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 17. st. Grobljanska je crkva smjetena na breuljku povrh povijesn
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1896. god. Alajos Ha Ova zgrada se nalazi sjeverozapadno od rijekog Starog grad
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1885. god. Helmer i F Gradnja ove zgrade zapoela je u Rijeci 1883. godine po pro
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1774. god. Polovinom XVII. stoljea u Rijeci, zapadno od grada u dana
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1725. god. Antonio DeOvaj kompleks zgrada graen je 1725. godine projektu rije
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. Ostatak gradskih zidina danas se nalazi izmeu ostalog na K
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1885. god. Helmer i F Palaa Modello nalazi se u jednom od blokova Civitas Nove
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 14. st. do 19. st. Bivi augustinski samostan u Rijeci, danas dominikanski, ku
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 14. st. do 18. st. Ova crkva smjetena na zapadnom dijelu rijekog Starog gra
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1883. god. Filibert BazOva zgrada smjetena je na zapadnom dijelu rijekog Starog
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1896. god. Vilu Rozaliju gradi 1896.g. grofica Henkel von Donnersmark
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 13. st. Crkvica sv. Trojstva izgraena je izvan srednjoevjekovnih gra
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 19. st. Nalazi se izmeu Kastva i Matulja na vrhu istoimenog breu
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. do 17. st. Grobniki katel graen je od ranog srednjeg vijeka. Najstar
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 13. st. do 18. st. Katel iznad naselja, kao Frankopanska utvrda spominje se
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1651. god. Smjeten je na tromei puteva prema Hrvatskom primorju,
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1894. god. do 1895. g Zgrada hotela Therapia je najstariji i najvei reprezentativ
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1900. god. Hotel Miramare u Crikvenici jedan je od prvih velikih hote
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1841. god. Kua Lonari u Skradu graena je u periodu od 1821. godin
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 5. st. do 18. st. Osorski ranokranski katedralni kompleks nastao je uz hele
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. Zgrada gradske vijenice u Osoru, izgraena je u prvoj polov
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 14. st. do 15. st. Crkva sv. Gaudencija u Osoru, smjetena je uz upnu crkvu,
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1463. god. Jakov GaletOsorska katedrala, danas upna crkva Sv. Marije graena je
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1481. god. Gionanni d Kompleks biskupske palae u Osoru dao je podii biskup Ma
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1414. god. Damjan DeSamostanski kompleks sa crkvom Sv. Marije smjeten je u u
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 16. st. Gradska loa u Cresu izgraena je u 16. stoljeu, pred grads
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 16. st. Ugaona, sjeverozapadna kula mletakog obrambenog sistem
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 13. st. do 16. st. Crkva sv. Izidora jedina je monumentalna romanika crkva n
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. do 16. st. Palaa Arsan-Petris", odnosno kua Marcello-Petris, najvan
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1473. god. do 1494. g upna crkva Sv. Marije Velike izgraena je izmeu 1473. i 14
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. Crkva sv. Nikole u Porozini izgraena je u 15. stoljeu, a uz n
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 12. god. do 15. god. Frankopanski katel dominira vizurama i dio je povijesne jez
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. esterokutna kula nalazi se u jugozapadnom uglu krkih gra
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 12. st. Katedralni kompleks Uznesenja Blaene Djevice Marije i crk
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. do 16. st. Kompleks Franjevakog samostana s crkvom Navjetenja M
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 12. st. Crkva Sv. Donata nalazi se izmeu Punta i Kornia na otoku
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 12. god. Crkva sv. Jurja smjetena je na sjevernoj strani istoimene uv
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 16. st. Franjevaki samostan sv. Marije Magdalene smjeten je u za
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 14. st. do 15. st. Reprezentativna gradska palaa na uz obalu, na trgu uz nek
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuPrimjer monumentalne romanike arhitekture ija se fasad
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuVeli zvonik odvojen je od katedrale Sv. Marije i sagraen je ti
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 13. st. do 15. st. Djelomino sauvana palaa (prizemlje) sagraena krajem 1
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. Crkva sv. Frane u parku Komrar izvan grada, nekad crkva sa
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 11. st. do 15. st. Crkva sv. Ivana Evanelista izvorno je starokranska trobro
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 11. st. U dolini Supetarske Drage nalaze se ostaci kompleksa bene
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1849. st. Sastoji se od dva meusobno povezana objekta koji ine ma
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1858. god. Smjetena je u jezgri naselja, duom stranom okrenuta ulici
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 16. st. do 18. st. Kua Dela trodijelna je niska prizemnica, netipinog raspor
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1826. god. Kua Oani-iek u Delaima istaknuti je primjer visoko raz
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 20. st. U kamenu zgradu, pravokutnog tlocrta, smjeten je mehani
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 19. st. Stambena kua Raki u Delnicama, jedna je od posljednjih p
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 19. god. To- tijesak za masline u Dramlju, Pazdehova, graevni je ob
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 19. st. Stupa i mlin sastoje se iz dvije graevine u kojima se nalaze
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 19. st. Kuu irola-Kovai u Brnasima ine dva povezana stamben
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 18. st. To mlin za masline u Moenicama, smjeten je u prizem
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1500. god. Osnivanje samostana u Martinici potaknula je creska patr
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1323. god. Crkva sv. Ivana Krstitelja, zatitnika grada Vrbnika smjetena
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 17. st. Ova palaa nalazi se u sreditu rijekog Starog grada na nek
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 13. st. Katel Trsat, u rimsko doba Tarsatica u srednjem vijeku pr
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuupna crkva Sv. Jurja u Starom gradu izvorno je romanika j
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 18. st. majstor Pil Samostojei zvonik, visok oko 40 metara, vijencima je razdij
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 14. god. do 15. god. Bivi samostan-katel smjeten je na istonom djelu Crikven
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 19. st. To u Puntu datira u sam poetak 19. stoljea te se smatra j
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1872. god. Jedan od najstarijih svjetionika koje je Austro-Ugarska mona
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 13. st. Franjevaki samostan u Cresu nastaje, oko 1300. godine, na
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 12. st. Crkva Majke Boje od zdravlja, nekad posveena sv. Mihovil
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 12. st. do 18. st. Kompleks upne crkve sv. Jakova nalazi se na mjestu bened
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 17. st. do 19. st. Novi grad u Kraljevici zapoeo je graditi Petar Zrinski polovic
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 17. st. Stari grad Zrinskih nastao je u 17. st. na mjestu srednjovjeko
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 20. st. Stambeni objekt dio je niza povezanih kua katnica, graen
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1638. st. To mlin za masline u Brseu, dokumentira praksu tradicij
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 19. st. To mlin za masline, smjeten je u kamenu zgradu, krova n
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1638. god. Giacomo BrPoetkom XVII. stoljea u Rijeku dolaze isusovci koji se odlu
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuSamostan franjevaca u Rijeci na Trsatu na k.. 1250 k.o. Su
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 14. st. Ova crkva sa zvonikom nalazi se u rijekom Starom gradu te
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1. st. do 18. st. Gradsku jezgru Bakra ine stariji dio na padini podno srednj
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 18. st. Prema usmenoj predaji oblikovanje dananje etno-zone bak
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 13. st. Postojanje stajaih tunera u Bakarcu see do 13. stoljea, ka
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 13. st. do 19. st. Pretpostavlja se da je selo Belgrad postojalo jo u 13. st., u
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 17. st. Etnozona Sv. Andrije obuhvaa lokaciju Vrh sv. Andrije s is
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuEtnozona Kuti obuhvaa selo Kuti s poljoprivrednim neposre
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 18. god. do 19. god. U jezgri zaseoka Dolova nalazi se sklop prizemnih jednopros
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 12. st. Etnozona Dolova dio je geografskog i kulturno-povijesnog p
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. Etnozona obuhvaa selo Dolu s neposrednim poljoprivredn
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 13. st. Ruralna cjelina Sveti Juraj i Bernardovi zaselci su Drage Ba
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. Etnozona Sv. Juraj obuhvaa zaseonu jezgru te objekte stup
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 19. st. Organizacija sela Gabonjin pokazuje jaku poljoprivrednu ku
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 16. st. Naselje Jurandvor osnovano je u 16. st., naseljavanjem ivlj
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuProstor obuhvaa ruralnu cjelinu iii s etnozonama Kalii
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 16. god. do 17. god. Osobitost naselja Delai sastoji se u vrijednosti skupa objek
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 17. god. Osobitost registriranog prostora je tipina kua zidana od ka
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. Postanak naselja Brzac vee se uz migraciju Hrvata i Vlaha s
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. do 16. st. Ruralna cjelina Colnari obuhvaa istoimeni zaselak s okolie
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 16. st. Naselje je predstavljalo rijedak primjer krkog sela, skladno
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. do 17. st. Etnozonu Korni formiraju naselja Korni, Lakmartin, Muraj
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 13. st. Etnozona Kras podruje je najstarijih slavenskih seoba na ot
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. Postanak naselja Linardii vee se uz migraciju Hrvata i Vlah
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 17. st. do 20. st. Mala Uka je do konca 19. st. znaajno gospodarsko sredit
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuNaselje u dubokoj uvali junog dijela otoka Loinja. Prvotno
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. Postanak naselja Milohnii vee se uz migraciju Hrvata i Vla
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuMoenika Draga je naselje nastalo uz morsku uvalu, ispod
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 13. st. Prethistorijska gradina na Ospu i rimski nalazi i kasnoantika
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuLokalitet taje kod Omilja obuhvaa lokalitete Meddrumun
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 13. st. Etnozonu Risika ini ruralna cjelina Dolinje Selo s okoliem,
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. do 16. st. Ruralna cjelina Glavica obuhvaa zaseok Glavicu s uim nep
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 18. st. do 19. st. Etnozona Paprata obuhvaa naselje Paprata s uim i irim p
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 18. st. do 19. st. Ruralna cjelina Andrejii, u nepuna etiri desetljea nakon r
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 13. st. Ruralna cjelina Sopaljska, predstavlja tipian ruralni prostor
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 18. st. Otok Susak predstavlja prirodni fenomen s pjeskovitim tera
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 16. god. do 17. god. Ruralna cjelina Sv. Vid sastoji se od ue jezgre naselja i njego
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 16. st. do 19. st. Etnoloka zona Miholjice-Semenje sastoji se iz naselja otvor
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. do 16. st. Etnozona Serii (uz etnozonu MiholjiceSemenje) nadovez
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 18. st. do 19. st. Po sraslosti s okoliem, organizaciji prostora, te nazivu, Veli
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuVeli Loinj nastao je spajanjem triju povijesnih jezgri. Velo s
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 16. st. do 17. st. Ruralna cjelina Velika Lenica udaljena je 2 km od opine Br
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. Etnozona poljica na zapadu otoka Krka obuhvaa naselja Po
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. Etnozona Dubanica obuhvaa naselja Porat, Vantaii, Zida
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 18. st. do 19. st. Naselje Praputnjak nalazi se iznad Bakarskog zaljeva, a poi
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. Etnozona obuhvaa selo Praputnjak i zemljite Dolinu s na
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuRuralna cjelina Prezid tipino je naselje Gorskog kotara i naj
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 16. st. do 17. st. Naselje na istoku Puntarske drage. U antici podruje sa bog
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuLokalitet Misuajnica prema terminologiji, tlocrtnoj dispozic
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuRuralnu cjelinu Zagore-Brse ini vie zaseoka: Zagorje, Step
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 18. st. do 19. st. upanje je rastreseni tip naselja, sazdano iz tri jezgre tk. ra
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuNaselje na sjeverozapadnoj obali Krka, smjeteno nad dubo
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 12. st. Grad u unutranjosti sjeveroistonoga dijela otoka Krka, pov
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 13. st. do 17. st. Ruralna cjelina na sjevernom dijelu otoka Cresa, smjetena
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuGrad na jugozapadnoj obali istoimenog otoka. Zbog povoljn
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 2 st.p.n.e. Urbana cjelina u uvali zapadne obale grada Cresa. Na vrhov
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1000 god.p.n.e. do 50 Naselje na vrhu litice nad zapadnom obalom otoka Cresa. S
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 11. st. Naselje smjeteno sjeverozapadno od Rijeke na putu Tarsati
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1000 god.p.n.e. do 50 Urbana cjelina Beli je smjetena na uzvisini na samom sjeve
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 16. st. Ruralno naselje u sredinjem dijelu otoka Cresa, karakteristi
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. Zatiena povijesna cjelina Opatije obuhvaa irok prostor p
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1 st.p.n.e. Urbani razvoj Rijeke svoje zaetke nalazi jo u prahistoriji na
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 13. st. Naselje izraenog identiteta, kontinuiteta i osobite vrijedno
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuSrednjovjekovno naselje prvi se puta spominje godine 1372
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuSrednjovjekovno naselje spominje se od godine 1374. kao s
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuSrednjovjekovna jezgra Lovrana bila je opasana bedemom o
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. Zatiena cjelina naselja Volosko obuhvaa najstariju jezgru
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 13. st. Etnozona naselja Kotor nalazi se unutar povijesnog podruj
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1100. god. Urbana cjelina na sjeveroistonoj obali otoka Krka. Srednjov
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 14. st. Urbana cjelina na jugostonoj obali otoka Krka. Antiko nas
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 12. god. Smjeten na uskom poluotoku po sredini june, umovite o
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1900 god.p.n.e. do 10 Grad na zapadnoj obali Cresa. Od antike do 15. stoljea va
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1 st.p.n.e. do 1. st. U podmorju rta Glavina na dubini od 17 - 23 m, naeno je l
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1 st.p.n.e. do 1. st. Leite amfora kod rta Dubno pored Bake na otoku Krku sa
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 4. st. Grobnica je ustanovljena te istraena u neposrednoj blizini
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1. st. Ovaj se podmorski arheoloki lokalitet nalazi u uvali Radibo
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 2. st. Na podruju Otoka Cresa i Loinja nalaze se nekoliko podmo
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1. st. do 5. st. Na podruju priobalnih voda otoka Krka 8 zona ima svojstvo
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuPodmorsko arheoloko nalazite nedaleko luke ikat smjet
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1. st. Podmorsko arheoloko nalazite nedaleko rta KIjac u uvali M
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1. st. do 16. st. U uvali Sepen pod Omiljem ustanovljen je antiki grad Mu
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. do 16. st. Ovaj se podmorski arheoloki lokalitet nalazi kod rta Pernat
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 3. st. Na podruju priobalnih voda otoka Raba nalazi se hidroarhe
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1. st. Nalaz antikog brodoloma u blizini otoia Galun sa veom
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1. st. do 3. st. Podmorsko arheoloko nalazite brodoloma broda koji je pr
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuHidroarheoloko nalazite kolji nedaleko Unija, nalazi se n
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. Andrea de Drvena skulptura Bogorodice s Djetetom, polikromirana i po
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1720. god. Zvono je iz crkve sv. Filipa i Jakova, bronca, 36 x O42 cm, 17
Gradski zav Kueviev 01/6101-9 zastita.s 14. god. do 20. god. Smjetena u Bogoslovnom sjemenitu u Rijeci. Sadri vrlo ri
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuKnjinica od preko 10 000 svezaka sastoji se od vie zbirki m
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuFond Naune biblioteke (danas Sveuiline knjinice Rijeka)
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 19. st. do 2Pajo JovanoPet portreta i jedan pejza djela su Paje Jovanovia i Steve T
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 19. st. do 2Rudolf Val Zbirka koja obuhvaa namjetaj, slike i jednu skulpturu prog
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 17. st. do 19. st. Riznica crkve Sv. Vida obiluje raznolikim predmetima crkven
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 14. st. do 19. st. U crkvi Gospe Trsatske, riznici, zavjetnoj kapeli i samostanu
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 19. st. Rubovi s otoka Krka iz Etnografske zbirke Pomorskog i povije
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 17. st. do 1Ivan FranjoInventar crkve Uznesenja BDM iz vremena je baroknog preu
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 17. st. Inventar crkve sv. Franje Ksavera u Rtiu obuhvaa ranobaro
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1928. god. U drvenom amcu tipa guc 6. srpnja 1941. g. odran je sast
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 18. st. do 19. st. Zbirka pok. Franke Batisti (1875 1963), evidentirana kao
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1671. god. Zvono iz kapele u Polju kod ila na otoku Krku iz godine 167
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuara (darra) je posuda za dranje vode visine 150 cm, prom
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 11. god. Kamena ploa dimenzija 30 x 130 cm na kojoj je uklesan dv
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 16. god. do 19. god. Inventar objedinjuje umjetnine XVI do XIX stoljea. Istiu se
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. god. do 19. god. Po raznolikosti, kvaliteti i po broju umjetnina ova crkva zauz
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. Drvorezbareni pozlaeni glavni oltar u crkvi sv. Ivana Krstite
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuInventar crkve obuhvaa niz vrijednih umjetnina od XIV do
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 19. god. Suknja, sekundarno tesnek, izraena je od bedene, domae
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 19. st. Etnografska zbirka predmeta i detalja stare vrbnike narodn
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 16. st. do 19. st. Biblioteka Vitezi zbirka je knjiga, periodike, arhivske grae
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1878. god. Zamost- ureaj kovanice na vodeni pogon preteno je drve
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1 st.p.n.e. Arheoloka zbirka u Bakoj sadri ouvane pojedinane slu
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 13. st. do 1Antonio MicInventar upne crkve u Bribiru objedinjuje umjetnine u rasp
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 17. st. do 19. st. Inventar crkve Sv. Jurja su radovi domaih majstora u razdo
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuZbirka Pernat I koja se nalazi u Creskom muzeju u Cresu i Ar
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 2 st.p.n.e. Zbirka amfora koje se uvaju u Gradskom muzeju u Cresu, p
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 19. st. To rvanj i tijesak za masline spomenike je vrijednosti do
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 14. st. do 19. st. Inventar Sakralne zbirke u Dobrinju objedinjuje liturgijske p
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. Pokaznica, srebro, pozlaeno srebro, iskucano, gravirano, lij
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuTorkula, prea za groe nalazi se u Kamenjaku br. 12, kod G
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuKameni dio pree ima spomeniku vrijednost, jer pored dok
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1458. god. Antonio i BPoliptih su izradili Antonio i Bartolomeo Vivarini, 1458. g., t
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1850. god. do 1930. g Smjetena u muzeju franjevakog samostana, etnografska z
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 17. st. do 18. st. Kip sv. Ante Padovanskog iz Klane, rad je lokalne drvorezbar
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 16. st. Drveni retabl iz kapele sv. Klimenta u Klimnu na otoku Krku
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1. st. do 2. st. Arheoloka zbirka sadri predmete iz ilegalno provoenih is
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1477. god. Paulus KolePala iz katedrale u Krku je iz iskucanog srebra pribijenog na
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 14. st. Paolo VenePoliptih je iz crkve sv. Lucije u Jurandvoru, drvo rezbareno, p
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 3. st. do 20. st. Inventar obuhvaa umjetnine nastale u periodu od 3. do pr
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1642. god. Drveni oltar iz 1642.g., iz crkvice sv. Roka u Lignju, kod Lovra
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. do 19. st. Inventar upne crkve u Lovranu objedinjuje umjetnine u ras
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 16. st. do 18. st. Inventar objedinjuje veliku zbirku raznovrsnog i dobro ouv
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. Ledenika pokaznica je - pored srodnih na ovom podruju,
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 16. st. do 20. st. Loinjski muzej, u dananjem ustroju osnovan 2007. g., djel
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 19. st. Zbirka od 60 predmeta iz ivota obitelji Kate Linardi predst
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuMuka narodna nonja u vlasnitvu Marije ud. Rukonji iz N
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 19. st. do 20. st. Dijelovi enske narodne nonje u vlasnitvu Marije ud. Ruko
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. do 19. st. Inventar objedinjuje umjetnine od XV do XIX st. Istiu srebr
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 9. st. do 19. st. Inventar objedinjuje umjetnine od IX. do XIX. stoljea. Istiu
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. Jacobelo deU upnoj crkvi Marijina Uznesenja u Omilju nalazi se oltar
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 19. st. Neobarokni naslonja u stilu Ljudevita XIV. uva se u privatn
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 19. god. Dvije drvene neorenesansne stolice izraene su u stilu s kra
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 16. st. do 18. st. Skulpture, drvo, rezbareno, polikromirano, sv. Jakov, 100 cm
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 19. st. enska sarza - suknja, odjevni predmet od domae vunen
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1910. god. Muko svadbeno odijelo iz 1910 godine sa Orleca na otoku
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 19. st. Muka kabanica, kaban od smeeg domaeg sukna sa k
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuMuke hlae, bragee od kupovnog keper platna plave bo
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. god. do 19. god. Zbirka zlatnih i srebrnih liturgijskih predmeta upne crkve S
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 16. st. Girolamo i Poliptih su izradili Girolamo i Francesco d Santacroce sredin
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1534. god. slikar Giro Poliptih su izradili 1534/35. g. slikar Girolamo da Santa Croc
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 18. st. do 19. st. Zbirka broji 201 tekstilni predmet etno znaaja, nastao od p
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1526. god. Ivan BoscetIspred rairene brokatne tkanine koju podravaju dva djea
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 12. st. Ploice su dijelovi kria ili korice knjige, misala ili evanelist
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 11. st. Sauvani ulomci evanelistara, 25,5 x 18 cm, veim dijelom
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1765. god. Antonio GraNa glavnome oltaru crkve Sv. Andrije asnih sestara benedik
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 12. st. do 19. st. Inventar objedinjuje umjetnine od XIII. do XIX. st. Najstariji
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1 god.p.n.e. do 1. god Zbirku ine 41 amfora i ulomci amfora izvaenih tijekom ist
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 4 st.p.n.e. do 3 st.p.n. Vr oinochoe apulskog tipa, potjee iz 4/3 st.pr.n.e. i izuzetn
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuZatien Fundus Muzeja narodne revolucije danas se nalazi
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuZbirka namjetaja u privatnom vlasnitvu u Rijeci dobila je s
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1735. god. upna crkva Sv. Kuzme i Damjana smjetena je u sreditu na
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 17. st. Trokatnica graena krajem 17. stoljea kao izolirana graev
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1500. god. do 1530. g Bogorodica s Djetetom i svecima, tempera na drvu, 82,5 x 1
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1500. god. do 1520. g Slika Bogorodice s Djetetom, tempera i ulje na drvu, 65 x 82
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1. st. do 20. st. Inventar obuhvaa umjetnine (kiparstvo, slikarstvo, zlatarstv
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 13. st. do 20. st. Inventar obuhvaa umjetnine nastale u periodu od 13. do p
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 4. st. do 5. st. Istraeni i prezentirani arheoloki lokalitet u zapadnom dije
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. do 19. st. Crkva je jednobrodna s opisanim poligonalnim svetitem. Iz
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 2000 st.p.n.e. do 700. Podruje kanjona Lovranske Drage rjeice Medvejice prosto
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 12 st.p.n.e. Arheoloka zona Pelginja Pukonjina obuhvaa sredinji pr
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 13. st. do 14. st. Kapela sv. Mihovila smjetena je u agrarnom okoliu naselja
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 17. st. do 19. st. upnika kua u Lubenicama kompleks graen i prigraivan
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. Drveni kip sv. Nikole (dimenzije: vis. 95 x ir. 48 x dub. 30 cm
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.mate M. Heferer Orgulje u Crkvi sv. Marije u Lukovdolu mehanikog su sistem
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1200 st.p.n.e. Arheoloka zona kanjona Molinarske Drage i Podmaja obuh
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 17. st. Male Drage su, ini se, oformljene u 17. st. za vrijeme gospo
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 17. st. Jednobrodna graevina s izbaenom poligonalnom apsidom
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 7. st. Na otoiu Cresko-loinjskog arhipelaga, Orudi, smjetene s
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 6. st. Na nenastanjenom otoiu Cresko-loinjskog arhipelaga, Pa
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 2 st.p.n.e. Nepoznati Skulptura Apoksiomena, pronaena u podmorju loinjsko
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuGovor otoka Suska ubraja se u sjevernoakavske, ekavsko-ik
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 17. st. Katel je utvrda izduenog pravokutnog tlocrta istaknutih ug
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1880. god. Monumentalna gradska palaa izgraena je 1880. godine. P
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1855. god. Dravna nautika kola osnovana je 17. sijenja 1855. godin
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1. st. do 3. st. Nedaleko rta Boko, 30-ak metara od obale na dubini od 22
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1781. god. Callidova r Orgulje u crkvi Poroenja Marijina u Malom Loinju, rad su
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 18. st. do 19. st. Stambeni sklop, smjeten uz cestu danas otoku magistra
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. do 20. st. Inventar obuhvaa umjetnine i predmete umjetnikog obrta
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 5. st. do 6. st. U uvali Martinica, na podruju naselja Punta Kria nalazi s
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuPokretna EVP (eletro-vuna podstanica) u Matuljima u vlasn
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 12 st.p.n.e. do 12. st. Arheoloka zona sv. Bartolomej iznad Merga vieslojno je n
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1663. god. Smjetena je u sreditu naselja, uz glavnu komunikaciju na p
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 7. st. Arheoloka zona kanjona Drage i Peruna nalazi se izmeu lo
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 14. st. Slika Bogorodica s djetetom iz samostanske crkve sv. Fran
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 16. st. Kula Kolana Drae pripada tipu privatnih utvrenih stamben
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 16. st. Jedini ouvani nerezinski tuori nalazi se uz franjevaki kom
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 16. st. Izvorno povezan triptih iz sredine 16. st., talijanske proveni
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 20. god. Loinjski loger "Draica" graen je prije 1948. u nepoznatom
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1944. god. U kanalu izmeu Krka i kopna, nedaleko Novog Vinodolskog
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 13. st. Izgraen je sredinom 13.stoljeu kao Frankopanska utvrda.
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 19. st. Crkva se nalazi u naputenom ribarskom naselju Voz, u dnu
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. Crkva se nalazi istono od jezera. Jednobrodna je, pravilno o
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuSkromni ostaci ove crkve nalaze se na lokalitetu Hamec, 20
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 5. st. Arh. nalazite Mohorov kasnoantiko poljoprivredno gospo
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. Crkva sv. Antuna Padovanskog nalazi se na Dupcu, sjeverno
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuJednobrodna crkva polukruno opisane apside proeljem je
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1. st. Omialjska Galerija Lapidarij predstavlja stalni postav kam
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 6. st. Na citadeli otoia sv. Marko ustanovljen je bizantski kastru
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1. god. do 5. god. U uvali Voz na istonoj blago poloenoj padini postoje ostac
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 12. st. Stomorina, upna crkva Uznesenja Blaene Djevice Marije n
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1891. god. Leopold TheVila Kesselstat projektirana je kao obiteljska vila na povie
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 19. st. do 20. st. Zgrada opatijskog Casina di Letura izgraena je 1897.g. u
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 16. st. Pastirski stan Batajna smjeten je u neposrednoj blizini Orle
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 12. st. do 13. st. Kapela sv. Mihovila jedna je od romanikih kapela u orleko
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 12. st. do 13. st. Kapela sv. Ivana jedna je od romanikih kapela na orlekom
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 11. st. Dva kapitela iz Osora, vapnenac, klesanje, 20 x 21 x 17 cm i
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 8. st. do 9. st. Ruevine crkve svetog Platona smjetene su na rtu Suplaton
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1900 god.p.n.e. do 10 Zidni plat gradskih bedema prua itavu ljestvicu obrade k
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1. god. do 3. god. Uvala Bijar bila je luka i sidrite antikog grada Apsorusa. Na
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 11. st. Ruevine na sjevernom rubu grada, ostaci su benediktinske
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 18. st. do 19. st. Danas vlasniki podijeljene graevine su nekada sainjavale
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 18. st. do 19. st. Ruralna cjelina Veli Tri nalazi se na sjeveroistonom dijelu
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 40000 st.p.n.e. do 120Peina Jami na Sredi je prapovijesno nalazite koje se smjes
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuNa istonom rubu platoa na kojem je smjeteno naselje. Jed
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1875. god. Zgrada svjetionika na hridi Zaglav uz zapadnu obalu otoka C
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 12. st. do 13. st. Kapela sv. Jurja, u okolici naselja Pernat, mogue je jedna o
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 2. st. Podmorsko arheoloko nalazite nedaleko rta Pernat na Cre
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1856. god. Palava ia smjetena je u naselju, nasuprot crkve Sv. Trojs
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1855. god. Jednobrodna graevina s poligonalnim izbaenim svetitem
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. upna crkva jednobrodna je, pravilno orijentirana graevin
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1530. god. do 1550. g Kip sv. Marije Magdalene, u istoimenoj crkvi, drvo, rezbaren
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1872. god. Zgrada svjetionika Prestenice u blizini naselja Porozina, jeda
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1717. god. do 1874. g Smjetena je uz glavnu komunikaciju u sreditu naselja. )Po
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 13. st. do 19. st. Inventar obuhvaa umjetnine i predmete umjetnikog obrta
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. Imago pietatis, drvo, rezbareno, polikromirano, pozlaeno,
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 17. st. Slika Raspee, ulje na drvu, 56 x 35 cm, 17. st. Iz tamne poz
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 16. st. Girolamo diSlika Sv. Marije Magdalene i Sv. Katarine, ulje na drvu, 78 x
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 17. st. do 1eljko Fili Slika Bogorodica s Djetetom, ulje na platnu, 151 x 121,5 cm
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 16. st. do 17. st. Slika Isus nosi kri, grisaille na drvu, 125 x 45 cm, 17. st. Sre
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 16. st. do 17. st. Retabl, drvo, rezbareno, polikromirano, pozlaeno, XVI st., s
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. Kompleks na lokalitetu Parhavac ine impozantni ostaci troe
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 13. st. Crkva Sv. Kria u gradu Rabu nalazi se na junom bridu polu
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 11. st. Benediktinski samostan i crkva Sv. Andrije apostola sagrae
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 16. st. do 1Vitore CrivOltar sv. Antuna Opata, drvo, rezbareno, polikromirano, poz
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 17. st. Ulje na platnu, 17. stoljee, 194x89 cm, Venecija. Pala u crk
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1756. god. Petar Naki Orgulje u crkvi Uznesenja Blaene Djevice Marije u Rabu, at
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuU dananjoj samostanskoj knjinici, koja po nekim procjena
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1330. god. Paolo VenePoliptih, tempera na drvu, 70 x 200 cm., 1330/1335. g., Pao
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1895. god. do 1897. g Ova palaa smjetena je na Rivi, monumentalna po svojim d
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1893. god. do 1894. g Luka skladita XIII (12) i XV( 13) nalaze se na dananjem Bu
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1891. god. Giacomo Z Ova zgrada nalazi se na dananjoj pjeakoj ulici Korzo neka
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1892. god. Rafael CuloZgrada u Parku Nikole Hosta 2, u kojoj je sada smjeten Dra
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1904. god. Ferenz CzigKao posljedica Plana regulacije i proirenja grada Rijeke Pao
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1934. god. Bruno Ang Ova crkva nalazi se na Kozali istono od glavnog ulaza u gro
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1909. god. do 1913. g Ovaj kompleks smjeten na Prakom pristanitu u Rijeci, org
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuArhivsko gradivo Dravnog arhiva u Rijeci kao cjelina za koju
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1901. god. Otvoreno je 3. lipnja 1901.a zasnovano na kvalitetnoj regula
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 12 st.p.n.e. do 5 st.p.nPrapovijesno gradinsko naselje smjeteno je na platou brda
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuTalijanski trgovaki m/b "Ramb III" graen 1938., zaplijenila
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1911. god. Theodor TraOva zgrada smjetena je na poetku Tizianove ulice, gotovo
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.mate Luigi Lupis Stambeno poslovna uglovnica na spoju ulice Ivana Grohovc
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1930. god. Angyal i Fa Sinagoga u Rijeci podignuta je 1930. godine po projektu An
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 19. st. Turski bajunet za puku sistema Mauser m 1887 u koricama
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 19. st. Jednobrona graevina pravokutnog tlocrta sa zvonikom na
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 19. st. do 20. st. Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci osnovan 19
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 19. st. Ugaona zgrada u sreditu Suaka dio je stambenog bloka u
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1908. god. Venceslao CVenceslao Celligoi 1908./09. godine projektira i gradi za Ant
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 19. st. do 20. st. Strojevi u Rijeci u vlasnitvu Torpedo d.o.o. u steaju: tokar
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1905. god. Szilard Ziel Hotel Emigranti nalazio se u zapadnoj industrijskoj zoni u bl
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuTri elektrine lokomotive klase H 1061 (ex J 362), pojedin
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuVagoni u Rijeci u vlasnitvu H d.o.o. oznaka: platforma dvo
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuCentralni blok upravljanja skretnicama i signalima na rijeko
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuCentralni blok upravljanja skretnicama i grafikim signalima
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuZatiena muzejska graa Prirodoslovnog muzeja Rijeka obu
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuStambeno poslovna uglovnica Sambalino-Ploech (prizemlje
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1895. god. Rafaello CuRafaello Cullotti za naruitelja Giorgia Venuttija 1895. godin
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1908. god. Emilio AmbKrajem XIX. i poetkom XX. stoljea u Rijeci se gradi nekoliko
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1939. god. Umberto NOva zgrada smjetena je na zapadnom kraju Korza na Jadra
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuSlika Poklonstvo Sveta Tri kralja, ulje na platnu dimenzija 1
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1883. god. Giacomo Z Ova zgrada smjetena je zapadno od rijekog Starog grada n
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1911. god. Theodor TaxOvo kazalite smjeteno je na zapadnom dijelu centra grada
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1906. god. Ferenz PfafU luci, na Visinovom gatu, nalazi se skladite broj XIV (17 ) n
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1882. god. Ivan Rendi Mauzolej Gorup, na groblju Kozala u Rijeci, jedna je od najm
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1884. god. Ivan Rendi Mauzolej Manasteriotti na groblju Kozala u Rijeci, izgraen
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 20. st. Giacomo Z Mauzolej Whitehead nalazi se na groblju Kozala te je izgra
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.mate Leandro BaSlika Obitelj Borghese djelo je Leandra Bassana ( Bassano
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1856. god. Groblje je zasnovano na kvalitetnoj regulatornoj osnovi i izv
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1933. god. do 1935. g Lansirna stanica torpeda i kompresorska stanica za punjenje
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. Kapela Svih Svetih u Stivanu na otoku Cresu gotika je kape
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 12. st. do 13. st. Ruevna kapela sv. Grgura, u nenaseljenom prostoru izme
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuOva gotika crkva je jednobrodna, pravilnog pravokutnog tl
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 12. st. U lokalnoj tradiciji raspelo se naziva Veli Buoh, te je vezano
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuDo pod krovni vijenac sauvani ostaci jednobrodne crkve s
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1500. god. do 1550. g Kip sv. Ivana Krstitelja iz Dobrinja, nalazi se u crkvi sv. Ivana
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1200 st.p.n.e. Rije je o prapovijesnom visinskom gradinskom naselju. Gra
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 14. st. Ostaci crkve sv. Kuzme i Damjana nalaze se u umi pokraj se
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1907. god. U dvoritu ruevne obiteljske kue, u naselju apjane. Iskles
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 6. god. Lokalitet ine ostaci manje utvrde justinijanovog vremena s
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1672. god. Jednobrodna graevina manjih dimenzija, poligonalne apsi
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1892. god. U sreditu naselja, okruena betonskim zidom u kojem je ug
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 20. st. Uz zapadnu stranu hridi kolji, ispred luke Unija, na dubini
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 12 st.p.n.e. do 11. st. Arheoloka zona Buev ili Stari Valun je vieslojno kompleks
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 16. st. Nalazi se na groblju, na breuljku nad Velim Brgudom. Gra
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 19. st. Crkva Bezgrenog zaea Blaene Djevice Marije u Velom Br
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuOrgulje u crkvi sv. Antuna Opata u Velom Loinju djelo su G
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 16. st. Tipoloki, loinjska kula je turris, odnosno zaseban obram
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1945. god. Istarska bracera "Kovren" graena 1945. u Piranu, od istarsk
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 14. st. Kapela sv. Petra u Hrasti jedan je od najranijih primjera sakr
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. Kapela sv. Roka iznad Vranskog jezera na otoku Cresu, goti
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 12. st. do 13. st. Jednobrodna romanika kapela sv. Jurja, s polukrunom aps
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1929. god. do 1932. g Jednobrodna graevina manjih gabarita s poligonalnim zav
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuNekadanja crkva sv. Nedjelje nalazi se na sjevernom rubu V
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuStojei lik Bogorodice s Djetetom u naruju, drvo, rezbareno
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 12 st.p.n.e. Prapovijesna gradina situirana na uzvisini sjeverno od dana
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 18. st. do 19. st. Mala zavjetna kapelica s krovitem na dvije volte prekrivena
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1847. god. Jednobrodna crkva s polukrunim zavretkom i preslicom n
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. Drvorezbarski obraena i polikromirana skulptura. Stoji na i
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 6. st. Utvrda je ranobizantski kastron iz vremena Justinijanove rek
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1. st. do 6. st. Naselje na Korintiji manji je bizantski grad s akropolom, pre
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 12150 god.p.n.e. Arheoloka zona Banieve peine-ampari, u istoimenoj u
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. Triptih Bogorodice s djetetom, sv. Kristoforom i sv. Sebastija
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. do 16. st. Kapela sv. Antuna Opata u Belom jednobrodna je gotika ka
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 11. st. upna crkva Prikazanja Bogorodice u Hramu, u Belom, na o
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 12. st. do 13. st. Kapela sv. Marije u Belom jednobrodna je romanika kapela
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 17. st. Mlin za masline - to, u Belom na otoku Cresu tipologijom
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1908. god. Crkva je jednobrodna sa opisanom apsidom, niom od visin
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 13. st. Frankopanski katel izgraen je u 13.stoljeu na sjevernom
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 17. st. Drvena polikromirana skulptura Sv. Rok iz Brod Moravica
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1434. god. Jednobrodna graevina, presvoena, paetvorinastog tlocr
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. Drveni kip sv. Antuna Opata u sjedeem stavu, izvorno je bi
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. Drveni reljefi Bogorodice s djetetom (Madona Adorans 106
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. god. do 19. god. Inventar crkve sv. Marije Velike obuhvaa est oltarnih pala
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1777. god. Francesco Orgulje u samostanskoj crkvi sv. Petra u Cresu proizvedene
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 16. st. Palaa Moise jedna je od najmonumentalnijih graevina s p
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1581. god. Porta Bragadina, odnosno jedna od triju sauvanih gradskih
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.mate Alvisa VivarTempera na dasci, amputirana za pola formata. Od nekada
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. do 16. st. Slike su po impostaciji dio triptiha, sa sv. Anom u sredini te
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. Kompleks samostanskih zgrada i crkva Sv. Petra Apostola na
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuZona se obuhvaa dio istone obale otoka, okolicu naselja L
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1402. god. Kapela sv. Marije Magdalene jednobrodna je graevina, izg
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 14. st. do 15. st. Kapela sv. Marije Magdalene smjetena je u polju sjeverno
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 12. st. do 13. st. Kapela sv. imuna ruevna je jednobrodna kapela s polukru
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 14. st. do 15. st. Kapela sv. Jakova u Cresu jednobrodna je graevina bez aps
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. do 16. st. Sjeverna kua Rodinis nepravilnog je L tlocrta. Sjeverno p
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1505. god. U jugoistonom dijelu grada Cresa, na rubu srednjovjekovn
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. god. do 19. god. Slike koje se uvaju u izlobenom prostoru nastale su u dob
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1650. god. Carlo Dolci Oltarna pala slikana u tehnici ulja na platnu autora Carla Do
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. Srednjovjekovni hospicij u Cresu imao je funkciju karitativne
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 15. st. Kapela sv. Duha privatna je kapela i mauzolej najstarije plem
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1. st. do 2. st. Arheoloko nalazite Crikvenica Igralite nalazi se u sjever
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuInventar Arheoloke zbirke prikupljen je razliitim dugogo
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 20. st. Vaclav Hol Orgulje u crkvi Uznesenja Blaene Djevice Marije u Crikveni
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1850. god. AlessandroViolina izraena u Napulju 1850. g, graditelja Alessandra Ga
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.sobota.matejcic@min-kuGalaktotrophousa, tempera na drvu, 70 x 42,5 cm, sljedben
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 17. st. Dvorac Zrinski smjeten je na zapadnom dijelu grada abra
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 18. st. Jednobrodna barokna graevina sagraena na povienom p
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1926. god. Monumentalnu kapelu smjetenu na sjeverozapadnom dije
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 19. st. Monumentalna grobnica od kamena i kovanog eljeza za ob
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 19. st. Smjetena je na krajnjem dijelu groblja uz padinu brijega, o
KonzervatorUarska 26 051/ 311- gordana.s 1914. god. do 1997. g Kapela, manjih visinskih i tlocrtnih gabarita s poligonalnim z
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1700 god.p.n.e. do 14 Najstariji artefakti pronaeni na ovom nalazitu su jedna ha
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1880. god. Dvorac Adamovich u Aljmau dao je izgraditi vlastelin Sabo
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 5300 god.p.n.e. do 13 Arheoloki nalazi ovo prapovijesno naselje opredjeljuju u sr
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 6300 god.p.n.e. do 16 Prvi nalazi s ovog lokaliteta datiraju s poetka 20. st. kada je
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 2. st. do 3. st. Do sada nisu vrena arheoloka istraivanja, no pregledom
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1. st. do 10. st. Antiko i srednjovjekovno arheoloko nalazite nalazi se na
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Crkveni inventar sainjavaju predmeti: Ikonostas sadri prik
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 3640 god.p.n.e. do 45 Arheolokim istraivanjima otkriven je dio eneolitikog i bro
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1907. god. Henrik Her Zgrada nekadanje Direkcije SP-a izgraena je 1907. prema
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1911. god. Zelene eljeznike kue izgraene su 1911. g. za potrebe
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1921. god. Mlin na valjke izgraen je 1921. g. za potrebe mljevenja
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Crkveni inventar je priblino iste datacije kao i crkva i ima o
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1700 god.p.n.e. do 65 Arheoloka istraivanja otkrila su postojanje prapovijesne i
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1. st. do 3. st. Kod Bilja su pronaeni tragovi rimske ceste na dvije lokacije
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Ambar iz druge polovice 19. stoljea sagraen je od hrastov
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 19. st. Dvorac Normann, je slobodnostojea dvokrilna prizemnica
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1700 god.p.n.e. do 13 Arheoloko nalazite je prapovijesno naselje s elementima
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1300 god.p.n.e. do 30 Povrinski nalazi keramike iz kasnog bronanog doba i starij
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 5. st. do 10. st. Ostaci srednjovjekovnog utvrenja, nekadanjeg centra Bar
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 20. st. Slavko TomOltarna pala sv.Ane, ulje na platnu, djelo je slikara Slavka To
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1775. god. Parohijska crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Budimcima izgra
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 800 god.p.n.e. do 140 Na ovom zemljitu su 1955. god. izorani ulomci prapovijesn
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 800 god.p.n.e. do 140 Ovdje je na blago povienom terenu prilikom obrade zemlji
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 5300 god.p.n.e. do 12 Arheoloki nalazi s nalazita trbinci pokraj Budrovaca uk
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 2900 god.p.n.e. do 14 Na povrini oranicatijekom obrade zemljita izorani su brojn
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 5300 god.p.n.e. do 15 Arheoloki nalazi otkriveni tijekom novih istraivanja pokazu
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 5300 god.p.n.e. do 43 Otkriveni su nalazi neolitike keramike sopotske kulture, ko
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Rodna kua M. Milankovia u Dalju svojom prostornom disp
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1700 god.p.n.e. do 13 Artefakti s nalazitaLivadice u Dalju ukazuju na postojanje
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 3640 god.p.n.e. do 29 Najstarijem horizontu pripadaju ulomci badenske kulture, m
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 300. god. do 900. god.Arheoloki nalazi s lokaliteta Bogaljevci u Dalju ukazuju n
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Inventar sakralnih predmeta obuhvaa umjetnine i liturgijsk
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 18. st. do 19. st. Inventar upne crkve Sv. arhanela Mihaela datira na prijel
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Kulturno-povijesni i urbani razvoj naselja Donjeg Miholjca p
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Veliki instrument s 18 registara, 2 manuala i pedalom djelo
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1. st. do 15. st. Nalazi su raireni na pet brjeuljaka koji se neprekinuto niu
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Orgulje mehanikog sistema sa 10 registara, manualom i pe
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Mehanike orgulje sa 16 registara, 2 manuala i pedalom jo
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 5300 god.p.n.e. do 14 Na oranicama su nalaeni brojni povrinski nalazi srednjovje
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 4. st. do 9. st. Prvi nalazi s ranosrednjovjekovnog groblja u Duboevici otk
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Zgrada je kasnobarokna prizemnica, izvorno kanonika kuri
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kultRobert Fra Na poticaj pukovnika Aufenberga, podignut je spomenik U
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kultIvan DomesZgrada je izgraena 1901. na mjestu starog opinskog pogla
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 19. st. Zgrada upanijske kotarske oblasti sagraena je u drugoj po
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 20. st. Kua posjeduje arhitektonsku vrijednost kao jedan od najkv
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1782. god. Kurija je izgraena 1782.g. u kasnobaroknom stilu gradnje.
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1914. god. Malin,Roi Zgrada Prve hrvatske tedionice u akovu izgraena je 1914
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 9. st. Arheoloka zona grada akova pokriva podruje srednjovje
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 13. st. Prvi spomen akova datira iz 13. st. kada su bosanski biskup
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kultAndrija FabOrgulje s osam registara, 1 manualom i pedalom djelo su os
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Orgulje u akovakoj katedrali velik su instrument sa 73 reg
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kultMilan Maj Orgulje u crkvi sv. Kria u akovu najznaajniji su opus zagre
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Muzejska graa Spomen-muzeja podijeljena je u tri zbirke.
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1856. god. do 1859. g Zgrada je slobodno stojea jednokatnica, graena negdje iz
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 19. st. Dvorac Adamovi, u tlocrtnoj dispoziciji longitudinalana pri
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 18. st. do 20. st. Dvorac sjedita biveg vlastelinstva Reiner u Ernestinovu tlo
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kultFranzu Foc Orgulje s 10 registara, manualom i pedalom, mehanikog si
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Crkveni inventar ine umjetniki predmeti raeni u duhu kla
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Ljelje (djevojake povorke), se u Gorjanima u organizaciji KU
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kultAndrija FabOrgulje mehanikog sistema sa 9 registara, manualom i ped
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 2500 god.p.n.e. do 25 Na lokalitetu je pronaen antiki nastavak za kolsko rudo iz
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1793. god. do 1795. g Reformirana kranska crkva u Hrastinu izgraena je u razdo
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kultJ. Angster; Mehanike orgulje sa 7 registara, s manualom i pedalom gr
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 2500 god.p.n.e. do 17 Povrinski nalazi keramike po oranicama ukazuju na raspros
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1. st. do 3. st. Povrinski nalazi na oranicama su dosta rijetki jer su dugogo
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kultJozef AngstOrgulje s 10 registara, 1 manualom i pedalom Jozefa Angste
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 5300 god.p.n.e. do 80 Prilikom oranja na povrinu tla zbaena velika koliina ulom
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Ikonostas na kome je 55 ikona, druga polovina 18 . st. Stilsk
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 5300 god.p.n.e. do 14 Povrinski nalazi ukazuju na postojanje prapovijesnog i sred
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 5300 god.p.n.e. do 14 Rije je o vieslojnom naselju smjetenom oko 1 km sjevero
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1. st. do 3. st. Prilikom obilaska terena Baranje 1988. god. otkriveno je do
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 5300 god.p.n.e. do 14 Povrinski ulomci prapovijesne i srednjovjekovne keramike
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 800. god. do 1400. go Obilaskom terena 1986. god. uoeno je srednjovjekovno gr
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 18. st. Pravoslavna crkva Male Gospe u Koprivni na groblju, srednj
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kultJozef AngstOrgulje Jozefa Angstera iz Peuha graene su 1902. g.. Orgu
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 5300 god.p.n.e. do 43 Pri samom vrhu brjeuljka, naeni su na povrini ulomci ker
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 2500 god.p.n.e. do 14 Obilaskom terena 1984. god. u profilima iskopa na sjeverois
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 5300 god.p.n.e. do 14 Tragovi prapovijesnog i srednjovjekovnog naselja otkriveni s
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Pozitiv probodne mehanike, nekad s 5, danas 4 registra, ano
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 20. st. Jednokatna stambena graevina obitelji Grger nalazi se na
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Zatieni inventar crkve sv. Antuna Padovanskog u Naicam
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kultJozef JanicsPrema samostanskoj kronici orgulje su 1776. nabavljene u B
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Naice se prvi puta spominju 1229. g. u povelji kralja Andrij
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Zaviajni Muzej Naice, osnovan 1974. godine, muzej je ko
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Kua je jednokatnica, pripada jednom donjogradskom arhit
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 20. st. Jednokatna prostrana stambena vila izgraena poetkom 2
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1782. god. Dananja zgrada vjeroispovjedne kole pravoslavne opine
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1904. god. N. Dulihar Ga. Ana Woger 1904. naruuje projekt za gradnju stamben
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1897. god. arh. MauroPuka kola u Gornjem gradu (Jgerova kola danas Filoz
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1930. god. Ivan Domes; Nacrte za dvokatnu palau Gradske tedionice izradili su 19
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1904. god. Ivan Edvar Reprezentativnu dvokatnu zgradu, projektirao je Ivan Eduar
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1908. god. Vilim pl. Gutmann gradi 1895. godine uskotranu eljeznic
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1935. god. Viktor AxmSlobodnostojea jednokatna vila obitelji Kate Hofman podi
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1941. god. Viktor AxmVlasnik parcele, Emil Vanura, od arhitekta Vladoja Aksman
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1937. god. Viktor AxmSlobodnostojea jednokatnica pravokutne tlocrtne osnove
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kultJovan Kork Tlocrtna dispozicija zgrade je u obliku skraenog, nepravilno
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1927. god. Viktor AxmVila Nikole Klira izgraena je u rezidencijalnom dijelu gra
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1923. god. Julije LffleVlasnici Dragutin i Marija Zimmer naruuju kod Ante Slavie
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 20. st. Bela Auer i Dvokatna zgrada, Okrunog ureda za osiguranje radnika je i
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1896. god. Vladimir NiKua dr. Maksimovia izgraena je 1896. godine, po proje
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 20. st. Ante SlavieSauvani su projekti dvaju osjekih projektanata. Ranije dati
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 18. st. Jednokatna zgrada Solarskog ureda izgraena je u 18. stolje
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Ugraena jednokatna stambena graevina nekadanja zgra
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1904. god. Ante Slavi Prvotni vlasnici Schnwald 1904. god. naruuju projekt za s
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1906. god. Viktor AxmVladoje ainovi, upravitelj Biskupskih dobara u akovu pr
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1922. god. Viktor AxmUgraena najamna dvokatnica Granum izgraena je za
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1932. god. Vladimir tDvokatna uglovnica smjetena projekt je Vladimira terka i
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Dvokatna stambeno poslovna zgrada, pravokutnog tlocrta s
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1891. god. Franz WybiPalaa grofa Gustava Normanna izgraena je 1891. godine
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 19. st. Jednokatna uglovnica izgraena je za F. Thrnera u drugoj p
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1910. god. Dioniz Sun Palaa prve Hrvatske tedionice izgraena je na parceli ba
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 19. st. Stambeno poslovna dvokatna zgrada dio je niza zgrada koje
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 18. st. Jednokatna zgrada izgraena je na sjevernoj strani glavnog
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1932. god. AksmanoviKua Doma mirovinske zaklade graena je 1932. god., u stil
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1921. god. Hugo EhrlicGodine 1921. Hugo Ehrlich je adaptirao i nadogradio ugaon
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1941. god. Ivan Kloda Dvokatnu uglovnicu nepravilnog tlocrta izgradio je Ivan Klod
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1926. god. Viktor AxmZgrada Uenikog Doma Hrvatskog Radie izgraena je pr
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1929. god. Viktor AxmSlobodnostojea jednokatna zgrada akog doma izgraen
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1860. god. Alois Flem Jednokatna stambeno poslovna zgrada izgraena 1860. god
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1906. god. Richard Be Ugaonu dvokatnu, poslovno-stambenu zgradu projektirao j
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1866. god. Alois Flem Jednokatna stambeno poslovna zgrada izgraena je za Hein
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1903. god. Ante Slavi Stambeno poslovna katnica izgraena 1903. godine svojom
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1911. god. Ante Slavi Uvaeni osjeki arhitekt, Ante Slaviek, 1911. godine projek
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1300 god.p.n.e. do 18 Rije je o prostoru s dugotrajnim i sloenom slikom naseljav
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Bearac je vokalno-instrumentalni napjev popularan na pod
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Arhivsko gradivo Dravnog arhiva u Osijeku kao cjelina za ko
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Muzej likovnih umjetnosti Osijek kao samostralna ustanova
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Inventar upne crkve sv. Mihaela datira u 18. i dijelom u 19.
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 18. god. do 19. god. Inventar crkve sv. Jakova datira u 18. i poetak 19. stoljea.
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1977. god. Branko RuiJavna plastika Ljudi rad akad. Kipara Branka Ruia, (Slavo
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Osijek je grad koji kontinuirano postoji gotovo dvije tisue g
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Muzej Slavonije, osnovan 1877. kao Muzej slobodnog i kra
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1933. god. tvrtka Han Koncertne orgulje sa 62 registra, 3 manuala i pedalom djelo
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kultK. Fischer, Na orguljama u upnoj crkvi sv. Mihaela sauvali su se dijelo
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kultFranjo FabiOrgulje sa 11 registara, manualom i pedalom Franje Fabing
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Svatovac je autohtona glazbena tvorevina slavonsko-baranj
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Ouvanje vjetine prerade koe (enski kouii i bobiari i
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1. st. do 3. st. Tijekom godina na tom zemljitu izoravani su ulomci tipinih
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Inventar upne crkve Sv. Petra apostola datira u 18. i dijelo
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Ambar datira iz 1891.g. to je i izrezbareno na proelju, uz u
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kultTvrtka Jozs Orgulje pneumatskog sistema sa 7 registara, manualom i pe
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kultAlexander M Oltarna slika s prikazom Sv. Ilije ( dimenzije: 174 x 100 cm )
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 475 god.p.n.e. do 300.To je malo prirodno uzvienje po kojem se nalaze ulomci ke
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1905. god. Vinski podrum u Suzi je sagraen je 1905. godine. Sastoji se
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1700 god.p.n.e. do 80 Na oranicama zapadne (gornje) i istone (donje) terase ovo
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kultJanko Halkoz Inventar Parohijske crkve Sv.oca Nikolaja u Tenji ini ikonost
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1923. god. Tradicijska kua i okunica sastoje se od glavne stambene zg
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Orgulje mehanikog sistema sa 8 registara, manualom i ped
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Inventar upne crkve Bezgrenog Zaea Blaene Djevice M
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 14. st. U oskudnim i jo uvijek nedovoljno istraenim povijesnim iz
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kultCaspar FiscVrlo vrijedne mehanike dvomanualne orgulje sa 16 regista
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 2500 god.p.n.e. do 30 Povrinski nalazi iz bronanog doba utobrdska keramika,
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 5300 god.p.n.e. do 40 Nalazi pokazuju da je naselje postojalo ve od neolitika. Ne
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Etnografska zbirka smjetena je kui koja je izgraena 1930
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1908. god. Vinski podrum u Zmajevcu sagraen je 1908. godine i preds
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 3. st. do 5. st. U grobnicama od opeke s dvoslivnim krovom te grobnim ra
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 19. st. do 20. st. "Katoliki surduk" u Zmajevcu ini skupinu tradicijskih vinsk
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 20. st. Reformatorski surduk ine vinski podrumi nanizani uz bon
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 19. st. Ambar je sagraen polovicom 19. st. od hrastovine kanatni
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 19. st. Ambar je graen polovinom 19.st. od tesanih hrastovih talp
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1879. god. Tradicijska kua u Bocanjevcima sagraena je 1879. godine
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Ko za ito koji lei na gredama koje su nekada bile plazovi n
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Prizemna kua od pletera oblijepljena izvana i iznutra blatom
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1839. god. Prizemna kua iz 1839.g. izvedena je nabojem i erpiem. S
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1902. god. Presnaev sala u Valpovu, na adresi Ladna voda 6, sagrae
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Jednobrodna graevina s trostranim svetitem, sakristijom
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 19. st. Dvorac, okruen parkom, izgraen je od strane obitelji Adam
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Parohijska crkva sv.Dimitrija u Dalju sagraena je l799.g. u
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Patrijarijski dvor u Dalju izgraen je u neposrednoj blizini c
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Crkva Svih Svetih u Donjoj Motiini jednobrodna je graevin
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Kurija Mihalovi u Feriancima izgraena je u drugoj polovi
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 18. god. do 19. god. upna crkva sv. Duha u Feriancima izgraena je na prijelaz
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 13. st. do 14. st. Naiki franjevaki kompleks sastoji se od gotike barokizira
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kultHerman BolGrobljanska kapela, izgraena 1880. g. prema nacrtima arh
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1725. god. do 1768. g Crkva sv. Mihovila, graena od 1725. 1768.g. od strane Isu
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 18. st. Jednokatna uglovnica L tlocrtne osnove izgraena je po. 1
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 18. st. Zgrada Generalkomande je slobodnostojea etverokrilna
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Kua Raith, jednokatna etverokrilna uglovnica, orijentirana
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 18. st. do 19. st. Rodna kua muzikologa F. Kuhaa, jednokatnica je L tlocrta,
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 18. st. Jednokatna, slobodno stojea dvokrilna graevina, L tlocrtn
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 18. st. do 19. st. Izgradnja Trgovake kue zapoela je u prvoj polovici 18. st.
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Zgrada Magistrata, ugaona katnica s tri krila, izgraena 170
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1758. god. do 1760. g upna crkva sv. Marije izgraena je sredinom 18.st. ( 1758.
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1748. god. do 1754. g Kapela sv. Roka u Osijeku, graena izmeu 1748. do 1754.g
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1760. god. Kua Kragujevi, izgraena oko 1760. g., slobodnostojea je
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1834. god. Arhitekt Hi Klasicistika palaa Virovitike upanije izgraena je 1834.
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 19. st. Zgrada bive gostionice Gradskog vrta izgraena je u drugoj
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1886. god. Karlo KlausTrokrilna katnica koja je ugraena u ulini niz upanijske ul
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1823. god. Crkva je jednobrodna graevina sa trostranim svetitem pri
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1898. god. Franz Lang Konkatedrala sv. Petra i Pavla, sagraena l898. g., graditelja
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1754. god. upna crkva sv. Petra Apostola u Petrijevcima je jednobrodn
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr upna crkva sv. Nikole, izgraena 1806. g. sa klasicistikim s
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Pravoslavna crkva sv. Ilije u Poganovcima, izgraena je poe
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 18. st. Jednokatni barokno-klasicistiki dvorac Adamovi izgradio j
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 19. st. Kompleks dvorca Prandau-Normann u Valpovu tvori srednjo
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 18. st. do 20. st. Jednobrodna graevina s uom plukrunom apsidom sveti
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 18. st. do 19. st. Prizemnica pravokutnog tlocrta zabatno zakljuenim proel
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1777. god. upna crkva sv. Martina Biskupa u Belom Manastiru izgrae
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1771. st. Parohijska crkva sv. Arhanela Mihajla sagraena je 1771.g
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1905. god. Ernst von GPalau Gutmann tzv. PALEJ (Upravnu zgradu kombinata Beli
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1764. god. Parohijska crkva sv. Nikolaja u Bijelom Brdu izgraena je l76
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 18. st. Lovaki dvorac u Bilju dao je izgraditi princ Eugen Savojski u
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1775. god. upna crkva Bezgrenog zaea Blaene Djevice Marije u Bi
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1775. god. Parohijska crkva sv.Petra i Pavla je sagraena 1775.g. u duh
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr upna crkva Uzvienja Sv. Kria u Branjinom Vrhu skromnih
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1796. god. Parohijska crkva sv. Nikolaja u Branjini izgraena je 1796.g.
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr upna crkva sv. Ivana Krstitelja barokna je sakralna graevin
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 18. st. do 19. st. Dvorac se nalazi na periferiji naselja, okruen parkom. Jedn
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1777. god. Parohijska crkva sv. Mihaila Arhanela u Dardi, sagraena je
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1818. god. do 1914. g Kompleks dvorca Majlath tvore dva dvorca meusobno pov
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Jednobrodna graevina s poligonalnim svetitem, sakristijo
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1764. god. Parohijska crkva sv. Petra i Pavla u Dopsinu, jednobrodna je
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Crkva Uznesenja Blaene Djevice Marije u povijesnim izvori
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1839. god. Crkva sv. Barbare graena je u duhu kasno baroknog klasici
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1770. god. upna crkva sv. Mihovila, izgraena je 1770. god. U tlocrtn
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1749. god. upna crkva Uznesenja Blaene Djevice Marije u Duboevic
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 18. st. Jednokatna dvokrilna biskupska rezidencija smjetena je ju
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 18. st. etiri kasnobarokne kanonike kurije, smjetene su uzduno
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 20. st. Dioniz Sun Secesijska dvokatnica pravilnog kvadratnog tlocrta s istaknu
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1866. god. Friedrich S Trobrodna neoromanika graevina s poprenim brodom k
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Najstariji sloj upne crkve Svih Svetih je Ibrahim-paina dam
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1472. god. Srednjovjekovni grad Erdut smjeten je na uzvisini iznad Du
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Kapela sv. Tri Kralja izvorno je bila kula Jaji-bega iz 16. st., a
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1788. god. upna crkva sv. Jakova Apostola u Gorjanima, izgraena 178
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 13. st. Srednjovjekovni utvreni grad Kolovar, opasan dubokim ja
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1794. god. Jednobrodna graevina s polukrunom apsidom i rizalitno i
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 19. st. Dvorac nadvojvode Fridricha Habsburkog u Kneevu izgra
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Jednobrodna graevina s poligonalnim svetitem i zvonikom
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1804. god. Jednobrodna pravokutna graevina s rizaltnim zvonikom u
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Jednobrodna graevina s polukrunim svetitem, zvonikom
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Crkva je nastala u srednjem vijeku na cesti koja je povezival
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Crkva Reformiranih ima sauvanih nekoliko razvojnih faza, t
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Kapela sv. Martina jednobrodna je graevina s tornjiiem iz
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr upna crkva sv. Petra i Pavla jednobrodna je graevina s po
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1811. god. do 1812. g Prilino skroman klasicistiki dvorac, izgraen izmeu 1811
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1907. god. Mali dvorac obitelji Pejaevi, izgraen 1907.g., tlocrtne dis
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Kua se u arhivskim podacima s kraja XVIII. st. spominje kao
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Stambena prizemna uglovnica obitelji ivanovi u Donjem g
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1912. god. Zgrada Glavne pote u Osijeku izgraena je oko 1912. godin
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1742. god. Kapela sv. Roka na Solarskom trgu, svojom prostornom disp
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1903. god. Secesijski zdenac izgraen je 1903.g. Poklon je grofa Pavla P
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1705. god. do 1732. g Crkva sv. Kria podignuta je izmeu 1705.-1732. g. Karakter
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 18. st. Kua Plemi, dvokrilna jednokatnica, graena u XVIII. st., isti
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Kuni pil zauzima sredinji prostor Trga u osjekoj Tvri pod
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1719. god. Isusovaki samostan, izgraen 1719.g, izduenog je pravoku
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Crkva sv. Ane u Podolju izgraena je na sjeverozapadnoj pad
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Jednobrodna graevina s poligonalnim svetitem, sakristijo
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Jednobrodna Crkva sv. Josipa izgraena je 1778. godine. Tlo
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Vjerska komisija Ugarskog namjesnikog vijea predlae da
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1810. god. Fischer I. Jednobrodna graevina s etvrtastim svetitem, sakristijom
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Dobro orijentirana, u osnovi srednjovjekovna graevina, ba
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 19. st. Pravilno orijentirana jednobrodna graevina s uim i niim
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1722. god. Crkvu sv. Petra i Pavla dao je podii princ E. Savojski 1722. g
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr upna crkva Uzaaa sv. Kria u Trnavi, izgraena u 19. st.,
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1776. god. Parohijska crkva sv.Dimitrija u Braevcima izgraena je l776
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1798. god. upna crkva Sv. Ane u Broancima izgraena je 1798. godin
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1769. god. upna crkva sv. Trojstva u epinu izgraena 1769. g., jednob
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 14. st. Srednjovjekovna utvrda Bedemgrad izgraena u 14. st. kada
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 13. st. Izvorno romanika graevina iz 13. st. koja je u 14. st. gotizi
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1705. god. do 1732. g Crkva sv. Kria podignuta je izmeu 1705.-1732. g. Karakter
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1700. god. do 1727. g Crkva je jednobrodna graevina s ravnim zakljukom kvadra
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1758. god. upna crkva Preobraenja Kristovog izgraena je 1758.g. u b
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1878. god. Reformatorska crkva u Laslovu izgraena je 1878.g. Jednob
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1796. god. Jednobrodna graevina s polukrunim svetitem i zvonikom
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1891. god. Mauzolej plemike obitelji Pejaevi izgraen je 1891. godin
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1927. god. Viktor AxmZgrada Sokolane izgraena je po projektima arhitekta Vikto
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1897. god. Jan Holjc Palaa kraljevskog sudbenog stola sa zatvorskim zgradama u
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1895. god. nadogradn Vila Dr. Dragutina i Adele Neumann, danas Galerija likovnih
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1893. god. arh. EngelsJednokatna uglovnica Trgovako-obrtnike komore za Slavo
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1906. god. W. C. Hofb Dvokatna uglovnica Sekuli-Plavi nepravilnog je tlocrta, iz
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1905. god. Franz WybiJednokatna poluugraena najamna kua izgraena za velep
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1905. god. Jednokatna ugraena dvokrilna obiteljska kua Spitzer s
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1904. god. W. C. Hofb Jednokatna trokrilna ugraena secesijska obiteljska kua N
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1904. god. Josef PoviscViestambenu dvokatnu najamnu kuu Europske avenije 22
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1906. god. Ernest von Slobodnostojea jednokatna uglovnica uklopljena je u veu
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1904. god. Ferenc Fis Jednokatna dvokrilna - obiteljska kua Korsky nepravilano
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1905. god. Ante Slavi Trokrilna ugraena najamna dvokatnica izgraena je 1905.
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1896. god. Slobodnostojea jednokatnica pravilnog tlocrta, kvadratnog
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 19. st. Kompleks radnikih stambenih kua na Vijencu S. H. Gutma
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1801. god. Spomenika cjelina dvorca Pejaevi-Pejaeviev dvorac u o
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1906. god. Viktor Axmasne sestre Sv. Kria 1899.g. darovnicom biskupa Strossma
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1700 god.p.n.e. do 30 Arheoloko nalazite s kontinuitetom naseljavanja od sredn
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1700 god.p.n.e. do 80 Nalazite je otkriveno jo 1895. godine kada je prilikom ora
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 5300 god.p.n.e. do 30 Nalazite Plugari i Crnilovac, prapovijesno i antiko naselje
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1300 god.p.n.e. do 10.Povrinski arheoloki nalazi su vrlo bogati, pripadaju starijem
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1. st. do 4. st. Arheoloki nalazi s nalazita Bajer ukazuju na postojanje arh
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1300 god.p.n.e. do 13 Poetkom dvadesetog stoljea otkrivena je velika prapovije
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 2500 god.p.n.e. do 80 Arheoloko nalazite "Grabrovac" nalazi se izmeu akova
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 6300 god.p.n.e. do 14 Teren je neznatno uzdignut, ali ne pokazuje obiljeja tella. C
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1. st. do 3. st. Obilaskom terena 1963. god. u vrtovima i na oranicama uo
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1300 god.p.n.e. do 14 Konfiguracija terena i pogodan strateki poloaj ukazuju na
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 6300 god.p.n.e. do 43 Ispod relativno tankog sopotskog naseobinskog horizonta, o
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1. st. do 3. st. Rije je o zemljitu pod oranicama koje nosi sljedee topon
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1. st. do 4. st. Ispod dananjeg Kopaeva nalazi se veliki kompleks antiko
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 2500 god.p.n.e. do 10.Brojni povrinski nalazi keramike iz bronanog te starijeg i m
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1. st. do 3. st. Tijekom 1962. g. prof. M. Bulat iz Muzeja Slavonije Osijek, u
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 475 god.p.n.e. do 100 Rimski kastrum Mursa, nalazio se na rimskoj granici limes
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 6300 god.p.n.e. do 13 Ulomci grube i fine keramike sakupljeni na prostoru Breko
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 5300 god.p.n.e. do 43 Prema osobitostima koje pokazuje Z. Markovi izdvojio je p
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 8. st. do 9. st. Arheolokim istraivanjima otkriven je grob koji je sadrava
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1. st. do 3. st. Na nalazitu su pronaene rimske opeke istie se opeka s
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 1. god. do 3. god. Na arheolokom lokalitetu u Popovcu sluajno otkriveni gro
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 5300 god.p.n.e. do 14 Arheoloko vieslojno nalazite, najnii sloj ini neolitiko n
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 5300 god.p.n.e. do 13 Na zaoranim dijelovima platoa nalaeni su brojni ulomci ker
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 2. st. do 3. st. Sjeveroistono od sela Grabovca na njivi pronaen je antik
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Inventar s prijelaza 18. u 19. st, sastoji se od: glavnog oltara
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 5300 god.p.n.e. do 14 Arheoloka zbirka Osnovne kole u Dalju sakupljena je tijek
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Inventar se sastoji od:pet parapetnih ikona,pet prestonih ik
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Dijecezanska biblioteka i Biblioteka Visoke bogoslovne kole
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Arheoloka zbirka obuhvaa predmete od mlaeg kamenog
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Etnografska zbirka najbogatija je tradicijskom tekstilnom gra
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 13. st. do 20. st. Kulturno povijesna zbirka obuhvaa brojne pisane i materija
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Numizmatika zbirka Muzeja akovtine osnovana je 1952.
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Zbirka predmeta i dokumenata iz NOB-a obuhvaa oruje, d
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 18. st. do 20. st. Zbirka skulptura Dijecezanskog muzeja u akovu sa stilskim
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 17. st. do 20. st. U Zbirci slika Dijacezanskog muzeja akovake biskupije koj
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 19. st. Inventar je iz 19.st u duhu klasicizma, sastoji se od: glavnog
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 18. st. Inventar u crkvi datira s kraja 18.st, prestone ikone su raen
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 18. st. Inventar, s kraja 18. st.u kasnobaroknom stilu, sastoji se od:
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Knjinica franjevakog samostana sv. Antuna u Naicama da
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Arheoloka zbirka Zaviajnog muzeja Naice prezentira kult
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Zbirka NOB-e, zatiena 1984. godine, obrauje radniki po
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 18. st. do 19. st. Inventar kapele sv. Roka je iz prijelaznog stilskog razdoblja b
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Inventar je izraen u retardiranom baroknom stilu s poetk
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Vrlo oteen fragment nadgrobnog spomenika sa reljefnim
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Potpuno ouvan bronani ma izvaen iz moravskog ljunka
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Arheoloki odjel s arheolokom zbirkom osnovan je 1877. g
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Biblioteka muzeja Slavonije osnovana je istodobno kada i M
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Etnografska zbirka Muzeja Slavonije, zatiena kao kulturno
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Povijesna zbirka Muzeja Slavonije daje nam uvid u kulturno
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Zbirka umjetnikog obrta Muzeja Slavonije daje nam presje
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Ara ili rtvenik od bijelog mramora, standardnog oblika sa p
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Gradska knjinica Osijek osnovana je 1949. godine. Od 1975
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Povijesni arhiv u Osijeku osnovan je 1947. godine. Poeci r
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Datira iz 18.st., sastoji se od: glavnog oltara (u stilu barokno
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 5300 god.p.n.e. do 14 Sakupljeni arheoloki predmeti iz sela u okolici Semeljaca, a
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Inventar crkve datira iz 18. i 19.st., sastoji se od glavnog olta
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sud 18. st. do 19. st. Datira s kraja 18. i iz 19. st., sastoji se od: Glavne oltarne pa
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Muzej Valpovtine osnovan je 1956. g. zahvaljujui entuzija
KonzervatorKuhaeva 031/ 207- ivana.sudic@min-kulture.hr Zbirke daju uvid u dogaaje na podruju valpovtine za vrije
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. Locirana uz magistralnu cestu, pravilne orijentacije. Datira s
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. do 2iril MetodNa vrhu breuljka nalazi se starija srednjovjekovna crkva, a
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. do 19. st. Crkva sv. Stjepana u Velikom Zatonu, smjetena je nedaleko
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Izdvojena nad naseljem jednobrodna graevina pravilno or
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Crkva je jednobrodna graevina u pravilnoj orijentaciji bez i
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Franjevaki samostan Velike Gospe nalazi se na predjelu Po
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Locirana je na stepenasto konfiguriranom terenu, uz Izvor u
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. Milievi, PCrkva Navjetenja locirana je neposredno uz izvor rijeke Om
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Smjetena je u blizini naselja Roata, uz obalu Omble. Tri jed
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Na lokalitetu zvanom Sv. Vra, na najvioj koti otoka, uteme
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1. st. do 16. st. Utvrda Sokol grad ili Sokol smjetena je na brdskom prijevo
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Smjeten je u dnu Grukog zaljeva, na parceli koja je znatno
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Locirana povrh lijeve obale Rijeke dubrovake, na uzvisini te
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 5. st. do 12. st. Arheoloka zona Polae na otoku Mljetu sastoji od Ruevina
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 2. st. do 11. st. U jugoistonom dijelu Stonskog polja na poloaju Bare nala
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Kompleks lociran na vrhu breuljka Glavica iznad Roata u R
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Nalazi se na platou iznad morske obale. Kompleks se sastoji
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kultuNardeli, NicCrkva je smjetena u uvali Banja, uz cestu koja vodi do isto
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Kompleks ljetnikovca Stay smjeten je na lijevoj obali Rijeke
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Crkva sv. Stjepana u Sustjepanu smjetena je uz cestu koja s
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Ljetnikovac Buni- Kabui (Kaboga) na predjelu Batahovina
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. Groppeli, MSmjeten je na lijevoj obali rijeke Omble u selu ajkovii, ne
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Cjelina ljetnikovca smjetena je u jugoistonom dijelu Gruk
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Lociran je uz obalu Rijeke dubrovake, u Obuljenu. Kamena
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Ljetnikovac Gozze - Vodnica, zvan i Posljednje vijee, nalazi
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Ljetnikovac Natali Sorkoevi smjeten je u sjeveroistono
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. U naselju Suuru koje se smjestilo u idealno konfigurirano
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. HAZU - UpraLjetnikovcu Petra Sorkoevia na Lapadu nema premca u i
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 13. st. Crkva i groblje sv. Mihajla na Lapadu, toponimski Na Mihaj
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Smjetena je ponad pjeane uvale unj na istonoj strani o
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 6. st. do 11. st. U mjestu Baina na predjelu Sladinac, nalaze se ostaci rano
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Smjetena na vrhu Ivanjeg brda, istono od naselja Lopud, c
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Smjetena je u sjevernom dijelu otoka Lopuda, u podnoju
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. Crkva je smjetena izvan naselja, na samom zapadnom rtu
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Pracat, Miho
Crkva sv. Kria smjetena je u sredinjem dijelu naselja Lopu
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. do 18. st. Kompleks ljetnikovca Sorkoevi (Skala) lociran je na domin
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. Izmaknut od morske obale prema istoku, na terenu to se b
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Locirana u samom sreditu grada, formira katedralni trg. N
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Crkva sv. Barbare u Suuru na otoku ipanu nalazi se podn
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. Graevina se nalazi juno od franjevakog samostana, na ob
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Od najranijeg vremena svog postanka grad Korulu opasiva
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Kasnorenesansni ljetnikovac nalazi se istono od Mlina, u u
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Smjeten na Lapadu, podalje od morske obale, pod padinam
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 11. st. do 12. st. Ostatci crkve sv. Martina nalaze se u jugoistonom dijelu Sto
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 6. st. do 11. st. Crkva sv. Petra smjetena je na poloaju Zamlinje u junom
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. Crkva sv. Mihovila, vlasnitvo bratovtine sv. Mihovila, smje
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Mali Ston nalazi se u uvali Malostonskog zaljeva, 1 km sjeve
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 13. st. do 20. st. Jedna od najouvanijih srednjovjekovnih povijesnih urbanis
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Selo Lastovo na puinskom otoku Lastovu, smjeteno u sjev
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Najstariji dio naselja je u Donjem Kuitu, sa crkvom sv. Luk
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. do 20. st. Mjesto Orebi nalazi se na zapadnom dijelu poluotoka Pelje
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Srednjovjekovni grad na istonoj, hrvatskoj obali Jadrana, p
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 2. st. Na podruju Baine (grad Ploe), na poloaju Zae, oko 200
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 2 st.p.n.e. do 3. st. Otok Glavat nalazi se oko 1,5 NM sjeveroistono od uvale i
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1. st. do 2. st. U junom dijelu otoka Lastova u jugoistonom dijelu uvale S
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1. st. U Velom polju istono od mjesta Lumbarde na otoku Korul
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 2 st.p.n.e. do 20. st. S jugozapadne strane otoia Ovrata nalazi se vei broj sida
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Lokalitet se nalazi u uvali Suura ispred najmanje od tri hr
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1. st. do 12. st. U uvali Ubli na otoku Lastovu bilo je smjeteno glavno oto
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 2. st. do 7. st. Ostatci villa rustice nalaze se na poloaju Mirje u istonom d
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1. st. do 6. st. Na zapadnom kraju otoka Korule, u Potirni na poloaju Mir
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1. st. do 6. st. Juno od Vela Luke, u zapadnom dijelu zaravni Gudulija, na
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18000 god.p.n.e. do 1 Arheoloko nalazite Vela spila nalazi se sjeveroistono od V
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 4 st.p.n.e. do 7. st. Grad Narona sagraen je na mjestu sela Vid kod Metkovia
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1. st. do 2. st. Zapadno od Vignja na Peljecu, pokraj rta Sv. Ivan, na lokalit
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. do 15. st. Slika Bogorodica s Djetetom, dubrovaki slikar 15. stoljee,
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 14. st. do 20. st. Godina osnutka samostana 1317. uzima se kao godina osni
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. do 1Tripo KokolSlike su rad Tripa Kokolje naslikane na prijelazu iz 17. u 18. s
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. do 16. st. Kri se nalazi podno brijega sv. Ilije. Izraen je od kamena u
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. do 19. st. Triptih smjeten na oltaru crkve sv. Marije na Gri sastoji se
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. do 19. st. Inventar ukljuuje 14 dobara nastalih od 16. do 19. stoljea
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. do 19. st. Invetar ukljuuje 8 dobara nastalih od 17. do 19. stoljea
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. do 1Franjo ioKip sv. Roka, rad je istaknutog korulanskog rezbara 16. stol
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. do 1Andrea Lili Na oltarnoj pali slikanoj uljem na platnu, dimenzije 165x150
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. Slika "Sv. Vlaho", rad je nepoznatog baroknog slikara 18. sto
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. do 18. st. Zbirka ukljuuje pet slika: Solomonov sud, Abraham izabire
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. do 19. st. Zbirka ukljuuje sedam predmeta: stolice u stilu Louisa XVI.
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. do 19. st. Zbirka ukljuuje etiri predmeta iz 18. stoljea: tri predmeta
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. do 20. st. Inventar crkve je preteno nabavljen u vrijeme temeljite pre
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. do 20. st. Inventar ukljuuje 210 dobara nastalih od 15. do 20. stolje
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. do 20. st. Inventar ukljuuje 73 dobra nastala od 16. do 20. stoljea.
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. do 1Tomas FiamU zbirci umjetnina franjevakog samostana u Orebiu nalaz
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1457. god. Juraj Petro U crkvi franjevakog samostana u Orebiu, na junom bon
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. do 17. st. Inventar crkve sv. Lucije u Blatu na Koruli sadri tri predme
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 14. st. do 19. st. Inventar ukljuuje 84 dobra, nastala od 14. do 19. st.
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. Korske klupe (dvije po pet sjedita), 18, st., nepoznati majst
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1851. god. Osnovana 1851. kada i sjemenite.Osim velikog knjinog fon
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. do 20. st. Osnovana je u drugoj pol. 16. st. Veina knjiga je na latinsko
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1950. god. Osnovana 1950. Ukljuuje vie od 300.000 naslova knjiga i p
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. do 19. st. Prilikom obrade Zbirke 1989. i 1990. godine zbirka je uklju
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. do 20. st. Knjinica osnovana u 15. st. Prva je javna knjinica u ovom d
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. Slika sv. Nikola, rad je nepoznatog majstora 18. st., raena j
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. do 1Franjo ioDrveni, polikromirani kip sv. Roka rad je nepoznatog majsto
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 19. st. Namjetaj izraen u stilu bidermajera, iz sredine 19. st., nab
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. Antonio CoU crkvi Svih svetih u Koruli nalazi se drvena skulptura iz 18
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1438. god. Bla Jurjev Poliptih je rad Blaa Jurjeva, naslikan 1438-1439., temperom
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. Drveno gotiko slikano Raspelo rad je nepoznatog majstora
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 11. st. do 14. st. Crkva sv. Mihajla smjetena je na poloaju Sutmiho u Mihol
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1954. god. Frano KrinKua Bartunek se nalazi u uem zatienom prigradskom po
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. Francesco Dvije oltarne pale Gospa sa anelima i svecima i Gospa sa g
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. do 19. st. U prosotrima idovske opine u Dubrovniku pohranjno je 1
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. do 19. st. Muzej ukljuuje ukupno 88 predmeta obraenih u 68 katalo
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Bista mukarca srednjih godina, 2. st., mramor, visina biste
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. do 18. st. Bula pape Innocentiusa XI i pape Innocentiusa XII, iz 1695.g
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. Bula pape Paulusa V, iz 17.st., rukopis na pergamentu, uokv
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. radionica MaCiklus od etiri slike evanelista , Matija Pretti, ulje na platn
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 11. st. do 20. st. Arhivsko gradivo Dravnog arhiva u Dubrovniku kao cjelina
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Smjeten u dnu Grukog zaljeva, ljetnikovac zauzima sredin
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Ograen visokim ogradnim zidom kompleks ljetnikovca smj
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Pietro di G Cijeli juni zid apside crkve sv. Marije od pilice na otoku Lo
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Poliptih Gospe od Milosra iz crkve Gospe od Milosra, nije
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. Slika Tri svetice, nepoznati majstor, 18. st. (?), naslikana ulje
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. Slika Polaganje Krista u grob, rad nepoznatog majstora, 17.
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. BartolomejOltarna pala Marijino prikazanje u hramu, Bartolomea Lite
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. Crkva sv. Ivana Krstitelja smjetena je na zavretku ulice Sre
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Smjetena je u ulinom nizu, sjeverno od tvrave Revelin, u
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. Oltar Gospe od Karmena, rad nepoznatog majstora ili radion
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. Oltarna pala Sv. Vlaho pred Raspeem, rad nepoznatog slika
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1521. god. Franjo MatiDijelovi triptiha: sredinja tabla Bogorodica sa svecima, lun
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Kult i festa svetoga Vlaha zatitnika Dubrovnika milenijsko
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Skulptura glave mladog mukarca izraena je od bijelog mra
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 13. st. do 17. st. Impozantni fortifikacijski sustav koji okruuje cijelu povijesn
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. Andrea RizzNa ikoni Madonna della passione, radu italokretskog majsto
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. do 20. st. U crkvi sv. Vlaha u Dubrovniku nalazi se izuzetno vrijedan in
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. do 20. st. Inventar muzeja ikona Srpske pravoslavne crkvene opine u
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 12. st. do 20. st. Inventar riznice dubrovake katedrale ukljuuje 161 numeri
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Inventar Zbirke umjetnina Muzeja Dominikanskog samostan
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. do 20. st. Inventar zbirke zavjetnih darova Kapucinskog samostana Go
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1954. god. Frano KrinKip Borca na strai, djelo Frana Krinia (1897 - 1982.), iz 19
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. Kameni kip, rad nepoznatog majstora iz 18. stoljea, oslikan
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 14. st. nepoznati aKip je rad nepoznatog majstora iz 14.st., izraen od drva, re
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. Kompleks je smjeten u sjeverozapadnom dijelu Grukog za
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. Kompleks je smjeten na predjelu Giman na Lapadu, na par
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. Kompleks je smjeten u sredinjem dijelu Gornjeg Konala, n
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 20. st. Kua Sandri smjetena je na junom rubnom prostoru Gru
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. do 17. st. Nekadanja vrtna parcela ljetnikovca, trokutnog oblika, smj
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 13. st. do 16. st. Kompleks ljetnikovca Benea smjeten je u Lapadu, izmeu
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Cjelina ljetnikovca Crijevi Puci, je na Pilama izmeu sjev
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. Nalazi se na lapadskoj strani Grukoga zaljeva, odvojen od m
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. do 19. st. Ladanjski kompleks prigradskog prostora Pila, sagraen na s
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. do 18. st. Smjeten je u sjeveroistonom dijelu Grukog zaljeva. Sasto
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. Kompleks ljetnikovca Kota nalazi se na Gornjem Konalu na
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Smjeten je na junoj obali zaljeva. Ladanjsku cjelinu tvori la
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. do 19. st. Kompleks je smjeten na Srednjem Konalu u povijesnom pr
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. do 19. st. Ladanjski kompleks smjeten je u dnu Grukog zaljeva, sasto
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1556. god. Matrikula sv. Julijana i sv. Martina, rukopis na pergameni iz
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1772. god. Uz sve zidove prostorije u zapadnom prostoru treeg kata p
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. nepoznati m Nosiljka i ukrasni okvir za sliku Gospe od Porata, djelo su ne
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. Nosiljka relikvijara Kristove pelenice i est tapova koji nose
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. U crkvi sv. Nikole na Prijekome u Dubrovniku nalazi se drven
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. do 19. st. Oltari dubrovake katedrale - glavni oltar, krstionica i est bo
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. Oltarna pala Bogorodica sa sinom koji prua krunicu sv. Karl
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. Giovannia U crkvi Gospe od Karmena, na glavnom mramornom oltaru
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1799. god. BenedictusOltarna pala Gospa od ruarija sa sv. Dominikom i sv. Terezi
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. BernanrdinU svetitu crkve sv.ura u Pilama, na povienju od dvije ka
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 19. st. do 2Pietr Bazza Dananji instrument je djelo majstora iz tri perioda, iz 1882
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 20. st. Do 2003. godine u vili eherezada u Dubrovniku nalazile su
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1881. god. Toito TonoliU crkvi sv. Ignacija u Dubrovniku smjetene su velike osmos
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Daksa je najmanji otok u skupini Elafitskih otoka. Nalazi se s
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1550. god. Tizian VecelU svetitu dubrovake katedrale nalaze se dijelovi oltara Uz
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1465. st. d Lovro DobrPoliptih Bogorodica s Djetetom, rad je Lovra Dobrievia, iz
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. Matej Jun Poliptih Bogorodica sa svecima (Poliptih Gospe od unja), 1
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1465. god. Lovro DobrPoliptih Bogorodica s Djetetom, 1465. godina, Lovro Dobri
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Francesca Poliptih obitelji Krivonosovi, drugo desetljee 16. stoljea,
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. Predoltarnik sa medaljonom Presveto Trojstvo kruni Blaen
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1358. god. Paolo VeneU crkvi sv. Dominika u Dubrovniku, pod trijumfalnim lukom
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 14. st. Paolo VenezU crkvi sv. Dominika u Dubrovniku, pod trijumfalnim lukom
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Skulptura sv. Ivana Krstitelja, djelo nepoznatog kipara, nasta
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Skulptura sv. Katarina, nepoznati majstor 16. st., drvo, polik
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. Bla Jurjev Slika Bogorodica s djetetom, Bla Jurjev Trogiranin, 1421-14
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. Slika Gospa od Ruarija sa sv. Otajstvima, djelo je zasad nep
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. Na oltaru Gospe od Porata nalazi se slika Gospe od Porata, r
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Francesco USlika Krist na stupu, rad Francesca Ubertinija Bacchiacce iz 1
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. dubrovaki Slika
s Madona s Kristom, rad nepoznatog dubrovakog slikar
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. Jan Fyt - sl Slika Mrtva priroda s pticama (Letue), rad je flandrijskog sl
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. Slika sv. Katarine Aleksandrijske rad je nepoznatog majstora
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Natalino daNa sjevernom bonom zidu broda crkve Gospe od unja, izn
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1600. god. Antonio DeNa B bonom, junom, zidu broda crkve Gospe od unja, izna
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1720. st. Bartolomme Stropna slika Uznesenje Blaene Djevice Marije, rad venecij
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. Alessandro U prezbiteriju dubrovake katedrale Uznesenja Marijina nal
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 19. st. Kompleks je smjeten u Grukoj luci i sastoji se od etiri me
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. Nalazi se u istonom predjelu Srednjeg Konala, okruen ogr
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 19. st. Kamena katnica s etnicom i vrtom nalazi se na Srednjem K
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 19. st. Stambena zgrada smjetena sjeverozapadno u sklopu ogra
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1517. god. Nikola BoiTriptih je kronoloki posljednje i najsloenije djelo Nikole Bo
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 19. st. do 20. st. Umjetnika galerija Dubrovnik osnovana je 1945. godine s n
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1906. god. Vicko CapurVila Roma smjetena je u Ulici Ante Starevia, uvuena od
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. do 20. st. Zbirka misnog ruha dubrovake katedrale ukljuuje 19 pred
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. do 20. st. Zbirka samostana sestara od Sigurate u Dubrovniku, sastoji
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. Slika Bogorodica s Djetetom, djelo nepoznatog slikara 18. st
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 19. st. Crkva je locirana na jugoistonom dijelu naselja na padini b
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Smjetena izvan naselja, orijentacije istok - zapad, okruena
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 14. st. do 16. st. Crkva sv. Mihajla smjetena je oko 1 km jugozapadno od na
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. Graninik na sjeverozapadnom dijelu teritorija nekadanje D
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. do 18. st. Lokalitet se nalazi sa sjeverne strane rta Ratac u Donjem e
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1434. god. Ivan UgrinoPoliptih Bogorodica sa svecima, iz 1434. godina, rad je Ivana
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1434. god. Ivan UgrinoPoliptih je rad Ivana Ugrinovia iz 1434. godine, naslikan tem
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Stambeno-gospodarski kompleks Ranjina - Capor nalazi se
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. do 20. st. Smjeten na predjelu Tenturije u Rijeci dubrovakoj, neposr
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. Brevijar je rad nepoznatog autora iz 17.st., tisak na papiru r
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Zatiena graa Gradskog muzeja Korule ukljuuje slijede
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Unutar zapadnoeuropskog kulturnog kruga tradicija bojnog
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. majstor i Korske klupe, rad majstora imuna iz Cavtata, 16. st., drvo, r
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Nepoznati Oltarna pala Navjetenje, nepoznati majstor 16. st., ulje na
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. Leandro BaOltarna pala Presvetoga Trojstva, rad Leandra Bassana, iz pr
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Jacop RobusOltarna pala sv, Marko, sv. Jeronim i sv. Bartolomej, djelo je
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Na oltaru Gospe od Otoka, drevnom, polikromiranom i pozl
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. do 19. st. U crkvi Gospe od Milosra na Badiji je est oltarnih retabla
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1 st.p.n.e. do 1. st. Sa sjeverne strane rta otoka Veli kolj, oko 100 m od obale,
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. Na oltarnoj pali Bogorodica s djetetom i svecima, radu nepo
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. Oltarna pala Navjetenje sa sv. Lovrom i sv. Petrom, rad nep
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Nalazi se izvan naselja, na jugozapadnom brijegu Korita. Lon
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. BartolomeoSlika Uznesenje Blaene Djevice Marije, nepoznati majstor 1
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Smjeten je izvan naselja, na sjevernom dijelu udoline zvan
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. Nepoznati U Kuna u Konavlima, u crkvi sv. Tome, unutar drvenog oltar
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. Smjeten je juno od naselja Kune, dajui snaan prostorni
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1909. god. Kapela je smjetena na junom obodu ladanjskog posjeda C
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 2 st.p.n.e. Nalazi se u okviru arhipelaga Lastovnjaci (Donji koji), sa sje
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 3 st.p.n.e. Nalazite se nalazi sa sjeverne strane otoka Lastova, stotinja
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1 st.p.n.e. Neto vie od pola milje sjeveroistono od Lastova nalaze se
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 3 st.p.n.e. do 2 st.p.n. Nalazi se sa sjeverne strane otoka Lastova, uz greben Draa
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Lastovski poklad pokladni je obiaj s otoka Lastova. Po naro
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. Oltarna pala sv. Jeronim, rad je nepoznatog majstora iz 17. s
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. do 17. st. Drveno, rezbareno, polikromirano i pozlaeno Raspelo, rad
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. Oltar sv. Josipa, prva polovina 17. stoljea (?), rad je nepozn
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Girolamo i U crkvi sv. Marije od pilica na Lopudu i u upnom uredu na
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Cijeli istoni zid apside crkve sv. Nikole na Lopudu pokriva d
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Oltar Uznesenja Marijina, sredina 16. st., drvo, tempera, rez
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Gospodarski kompleks Sabovo, nazvan po jednom od poslje
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Stambeno gospodarski niz smjeten u sjevernom dijelu na
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1934. st. d Nikola DobSmjeten je u sreditu naselja Lopud, na sjecitu duobalne
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. do 20. st. Inventar upnog muzeja na Lopudu ukljuuje 385 umjetnin
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. Jednokatna kua pravokutnog tlocrta smjetena je uz liniju
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. do 20. st. Ladanjska cjelina Benessa nalazi se u junom, rubnom dijelu
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1637. god. Oltar Navjetenja, rad nepoznatog autora, po. 17. st, drvo
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. U sjevernoj kapeli crkve Gospe od unja na Lopudu smjete
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. do 17. st. Orgulje su jednomanualne 8-stopne (prvotno 6-stopne), tal
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1513. god. Nikola BoiTriptih obuara Jurja Boidarevia, djelo je Nikole Boidarev
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1939. god. Nikola DobSmjetena je na strmom terenu u junom dijelu lopudske u
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. do 20. st. Zbirka ukljuuje zavjetne darove izraene od 16. do 20. st.\
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. Inventar crkve sv. Bartula u Lumbardi na Koruli sainjava p
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. do 18. st. Crkva sv. Ivana Krstitelja Glavosijeka smjetena je na omanj
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 19. st. Smjetena je na breuljku sjeverozapadno od naselja. Pravil
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Vezivo na tkanini s prikazom sv. Petra, sv. Luke, sv. Ivana i sv.
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. U sjevernoj kapeli crkve sv. Ilara u Mlnima nalazi se drveno,
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 13. st. Smjetena je na breuljaku sred naselja, na povienoj zaravn
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr U mjestu Moii na zapadnom kraju Konavala, na lokalitetu
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Kompleks zvan i Gradievo smjeten uz sjevernu obalu Rijek
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. do 19. st. Nalazi se na obali Rijeke dubrovake, juno od naselja Moko
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 46 st.p.n.e. do 1. st. pilja poznata pod imenom Spila smjetena je iznad sela Go
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Mjesto Nakovana smjeteno je na brdima zatienoj visorav
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1 st.p.n.e. Lokalitet se nalazi oko 1200 m sjeverno od naselja Korita, z
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1. st. Ostatci antikog brodoloma nalaze se sjeverozapadno od uv
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 2 st.p.n.e. do 1 st.p.n. Ostatci antikog brodoloma nalaze se u uvali Okuklje, izme
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 9. st. do 10. st. U manjoj uvali, oko 500 m junije od rta Stoba, oko 20 m od
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Mramorni torzo iz Opuzena predstavlja rimsku caricu Liviju
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Kip sv. Nikole, rad nepoznatog domaeg majstora 16. stolje
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. Slika Navjetenje djelo je nepoznatog talijanskog slikara nas
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. do 17. st. Slika sv. Ivan Krstitelj iz crkve Gospe od Oraca u Oracu rad
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 19. st. Slika sv. Marije od alosti iz crkve Gospe od Oraca u Oracu
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 19. st. Nalazi se zapadno od naselja Oraac, na predjelu Konjevac,
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 19. st. Tvrtka RiegOrgulje mehanikog sistema, s jednim manualom i pedalom
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 19. st. Velike jednomanualne orgulje, rad talijanske radionice Tita
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr U zapadnom dijelu Dubrovakog primorja, sjeverno od sela
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Smjetena na prostranoj zaravni sred krajolika izmeu Petr
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 14. st. do 19. st. Crkva sv. Petra Apostola nalazi se kod sela Karasovii, uz jug
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1. st. do 2. st. Lokalitet se nalazi sjeveroistono od Pomene na Mljetu, sa
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 2. st. do 7. st. Prostrana uvala, zbog svog poloaja i zatite od vjetrova, za
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. Slika sv. Juraj ubija zmaja sa Krunjenjem Marijinim i svecima
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Crkva je smjetena na vrhu brda povie naselja Potirna. Ma
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Locirana izvan naselja u polju, pravokutne je tlocrtne osnov
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Smjeten je u manjoj zaravni padine koja se od Pridvorja sp
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. do 1Juraj Petro Raspelo je rad Juraja Petrovia , iz sredine 15. stoljea, drvo
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. Juraj Petro Raspelo, rad Jurja Petrovia, iz sredine 15. st., izraeno od d
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Longitudinalna kamena graevina polukrune apside nalazi
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. Slika Posljednja veera rad je nepoznatog majstora iz 17.st.
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Smjetena je uz samu morsku obalu. Pred zapadnim proel
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1586. st. d Marten de Oltarna pala je djelo Martena de Vos, nastala u vremenu 15
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. Oltar Blaene Djevice Marije, poetak 17. stoljea (?), rad n
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Nalazi se u istonom dijelu naselja Slano uz put koji vodi u B
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. Oltarna pala Gospa od Ruarija sa sv. Otajstvima, rad nepoz
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Raspelo je rad nepoznatog majstora prve pol. 16. st. Izraen
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. do 17. st. Skulptura Gospe Immaculate, djelo je nepoznatog majstora
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Crkva se nalazi van naselja na junoj padini brda Sitnica, zap
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Crkva se nalazi van naselja na junoj padini brda Sitnica, zap
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 4. st. S unutarnje strane rta Pusti, oko 40 m od obale, na dubini o
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. do 20. st. Crkva Gospe od Navjetenja nalazi se u podnoju brda Podz
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. do 16. st. Crkva sv. Andrije sagraena je na sjecitu carda i decumanu
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 4. st. do 5. st. Ostatci kasnoantikog brodoloma nalazi se u jugoistonom
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Brijeg Gradac smjeten je na junom kraju Stonskog polja, n
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. Drveni, polikromirani i pozlaeni kip sv. Nikole, dimenzije 11
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1427. god. Bla Jurjev Raspelo je rad Blaa Jurjeva Trogiranina, iz 1427/28. godine
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1427. god. Bla Jurjev Raspelo, rad Blaa Jurjeva Trogiranina, iz 1427/28. godine, r
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. Slika Ecce homo rad je nepoznatog slikara, 17. st., ulje na pl
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1835. god. Giovanni diU upnom uredu u Pakljenoj na otoku ipanu uva se zapis
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. Ljetnikovac se nalazi na krajnjem istonom rubu naselja Sus
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Franjo MatiTriptih je rad Franja Matijina (zadnje desetljee 15. stoljea
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Otok Suac smjeten je zapadno od otoka Lastova, na povije
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1501. god. Povelja kardinala Oliverusa, nastala je 1501. godine u Rimu
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1569. god. zapis o posveenju crkve Velike Gospe u Pakljenoj na ipanu
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1557. god. Krile Nikoli Cijeli istoni zid apside crkve sv. Marije u Pakljenoj na otoku
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. Drvene figurice Betlehema, 41 komad, 18. st., vjerojatno ju
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. do 1Francesco Na oltaru uz sjeverni zid crkve sv. Marije u Pakljenoj na otok
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1526. god. Pier FrancePredela sa prikazima sv. Jeronima, Posljednje veere i stigm
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Peter Coec Slika Odmor na putu za Egipat, sredinja je tabla triptiha ko
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. venecijanskSlika Bogorodica koja se klanja novoroenom Djetetu i sv. Jo
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Peter Coec Slika Odmor na bijegu za Egipat, sredinja je tabla triptiha k
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 19. st. Zbirka ukljuuje zavjetne darove izraene uglavnom u 19. s
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 5. st. do 6. st. Arheoloko nalazite smjeteno je na breuljku Gradina izna
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. do 19. st. Crkva Sv. Roka s grobljem smjetena je na vrhu breuljka g
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. U crkvi sv. Mihajla u Trstenom na istonom zidu je oltarni re
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. do 19. st. U crkvi sv. Vida u Trstenom nalazi se pet, drvenih, rezbareni
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Pauwels CoSlika Bogorodica s djetetom, rad Pauwels Coeche van Aelsta
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 2 st.p.n.e. do 1 st.p.n. Nalazite se nalazi juno od naselja Ubli, ispred uvale Gornj
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 3 st.p.n.e. Lokalitet se nalazi sjeverno od naselja Pasadur, na sjeverois
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 4. st. do 6. st. Lokalitet se nalazi na sjeverozapadnoj strani otoia Preba
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1 st.p.n.e. Nalazite se nalazi zapadno od Lastova, sa zapadne strane o
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1. st. do 2. st. Nalazite se nalazi na jugoistonom dijelu otoka Mrara. Rij
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. Lokalitet se nalazi oko 1 km zapadno od naselja Uble, uz rt C
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1889. god. tvrtka BazzMlae povijesne orgulje, mletako-dalmatinskog tipa, vee
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 3. st. do 15. st. Arheoloki muzej Narona, izgraen na ostacima antikoga g
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Govor sela Vidonje svjedoi o rijetkom govoru vanom za ra
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Nalazi se u zapadnom dijelu zaseoka Mitrovii. Izgraena je
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Kompleks ljetnikovca nalazi se u Zatonu Malom, na junom
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. Ljetnikovac Gunduli smjeten je uz morsku obalu na vrhu p
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Crkva je smjetena na brijegu jugoistono od naselja. Svojim
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 20. st. Ostatci njemakog torpednog amca S-57 tipa Schnellboot
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Nalazi se na zapadnom kraju gornjeg dijela sela. Crkva je jed
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1881. god. Antonieta Oltarna pala Bogorodica s Kristom, sv. Rokom i sv. Vidom, ra
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 2. st. do 6. st. U podnoju brda Mijak, u istonom dijelu Velog polja kod
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Unutar slojevitog kulturnog prostora Dalmacije, kao dio ivu
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. do 16. st. Locirana na uzvisini zapadno od naselja, sred groblja i ima f
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. do 16. st. Ljetnikovac Betondi sastoji se od ranije graevine iz 15. st.
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1729. god. Bartolomme Poliptih Bogorodica s Djetetom, sv. Josipom, sv. Jurjem i sv.
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. do 20. st. Inventar Pinakoteke upne crkve sv. Nikole ukljuuje 70 dob
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 4. st. Unutar zatiene podmorske arheoloke zone Cavtat, meu
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 19. st. do 2Gebruder RU crkvi Gospe od Snijega u Cavtatu, smjetene su male jedn
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. Smjeten je uz morsku obalu, na zapadnom kraju naselja. S
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. Rad BoidarGlavni oltar crkve Gospe od snijega u Cavtatu, 18. st., drvo p
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1805. st. do 1806. st. Glavni oltar u crkvi sv. Nikole u Cavtatu, rad je nepoznate ra
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. god. Smjeten je u jugoistonom dijelu grada na liniji gradskih zid
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1920. god. Ivan Metr Mauzolej obitelji Rai u Cavtatu, remek-djelo hrvatskog kip
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1. st. Unutar zatiene podmorske arheoloke zone Cavtat, meu
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1. st. do 4. st. Ostaci antikih graevina nalaze se na terasama jugozapad
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1509. god. Vicko Lovri Poliptih je djelo Vicka Lovrina, nastao 1509/1510. godine, ra
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1509. god. Vicko Lovri Poliptih je djelo Vicka Lovrina, nastao 1509/1510. godine, ra
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Cavtat je najvea i jedina urbana jezgra u Konavlima graen
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. Lociran je na donjem kraju sela. Kvadratine je osnove, trok
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. Dominikanski samostan i crkva Sv. Vienca, nalaze se na lok
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Kvadratina jednokatna graevina tlocrtnih dimenzija 4x4 m
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 14. st. do 16. st. Nekropolu steaka, koja je nastala uz crkvu sv. Martina u 14
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. do 17. st. Crkva se nalazi u sklopu nekadanjeg ladanjsko - gospodars
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 14. st. do 16. st. Smjetena je sjeveroistono od zaselka sv. Nedjelja. Longitu
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Ladanjsko-gospodarski kompleks Zuzori smjeten uz glavnu
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. U crkvi sv. Niklole u ilipima, na drvenom pjevalitu iznad g
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Nalazi se u polju jugozapadno od sredinjeg ilipskog trga P
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1938. god. Nikola DobJednokatnica tlocrtne forme izduenog pravokutnika smjet
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. do 20. st. Inventar Ministarstva kulture Uprave za zatitu kulturne ba
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 19. st. Carmel ReggNa glavnom oltaru crkve sv. Nikole u Gruu nalazi se oltarna
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. Kompleks ljetnikovca Reetar Jakovljevi Mi nalazi se n
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. do 19. st. Smjeten uz sjevernu stranu ulice Gornji Kono, ograen viso
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. do 17. st. Prigradski ladanjski kompleks Budislavi smjeten je na pros
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kultuSebastiano Oltarna pala Gospa od Karmena, Sebastian Ricci, 298x170 c
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. Andrea VacOltarna pala sv. Ivan evanelist, Andrea Vaccaro, 17 st., ulje
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1527. god. Pier AntoniSlika je rad Pier Antonia Palmerinija, iz 1527.. Naslikana je t
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1528. god. Pier AntoniOltar - monik, rad Pier Antonio Palmerinija iz 1528. godine
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1552. god. Tizian VecelDijelovi oltara Uznesenja Marijnog, slike signirane u donjem
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Reljef sv. Andrija, nepoznati majstor, 16 st., drvo, polikrom
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Simeon FerrKip sv. Apolonija, Simeon Ferri (?), 16. st., drvo, polkromiran
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. Bla Jurjev Slika Bogorodica s djetetom, rad Blaa Jurjeva Trogiranina, i
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Pordenone Slika Krist spasitelj, Pordenone (Giovanni Antonio de Lodesa
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Slika Madonna della Seggiola (kopija prema Rafaelu), 16 st.
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Slika Poklonstvo pastira, nepoznati genoveki majstor, 16.
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1558. god. Pellegrino Slika sv. Matija, Pellegrino Brocardo, 1558. godina, ulje na p
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. do 18. st. Slika Sv. Obitelj, nepoznati talijanski slikar, 17/18. st., ulje na
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. BartolomeoSlika sv. Jeronim, Bartolomeo Literini, 18. st., ulje na platnu
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. Slika sv. Jeronim, nepoznati talijanski slikar, 18. st., ulje na p
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. Slika Tri sveca, rad je nepoznati slikara, 18. st., raena je ulje
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 13. st. do 19. st. Smjetena na Gorici, na dominantnom poloaju, okrenuta m
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. Juraj Petro Raspelo je rad Jurja Petrovia iz 15. stoljea, izraeno od dr
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. do 20. st. Inventar Zbirke umjetnina ukljuuje ukupno 160 predmeta,
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. do 20. st. Zbirka pomorskih zvjetnih slika samostana Gospe od Milosr
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Smjeten je u jugozapadnom dijelu Grukog zaljeva. Unutar
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Pietro di G Triptih je rad Pietra di Giovanni (80-te godine 15. stoljea - 1
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1517. god. Nikola BoiTable triptiha, jednake visinom i irinom, smjetene su unut
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Franjo MatiPredela sa scenama iz ivota i udima sv. Antuna Padovansk
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. do 16. st. Slika Ecce homo, nepoznati majstor, 15/16 st., tempera na d
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. Slika Navjetenje, 17 st., tempera na dasci, 53x69,5 cm, iz M
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Skulptura sv. Nikola, nepoznati kipar, 16. st. - drvo polikrom
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Crkva sv. Jeronima nalazi se zapadno od Stona, na samom p
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 14. st. do 15. st. Ruevine crkve sv. Stjepana, puki zvana Sustipan, nalaze se
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. do 20. st. Na otoku Badiji, u Peljekom kanalu, franjevaki samostan o
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 5. st. do 6. st. Otok Lunjak nalazi se u Peljekom kanalu u sklopu korulan
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 6. st. Otok Sutvara nalazi se u Peljekom kanalu u sklopu korulan
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Otok Gubavac nalazi se u Peljekom kanalu u sklopu korula
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 19. st. do 2iril MetodSmjetena je na prostranom platou u jugoistonom dijelu n
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Smjetena je u sreditu naselja, uz poljanu pred upnom crk
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 6. st. do 18. st. Crkva sv. Vida kod sela Vid, nastala je na ruevinama starok
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr U sreditu naselja, juno od Zlinja, na povienom kamenom
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Smjetena je na uzvisini, na obodu naselja, na platou s ogra
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 14. st. Smjetena u dnu ulice koja iz sredita vodi u jugoistoni dio
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1687. god. Smjetena je u naselju, pravilne orijentacije, malih dimenzij
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 11. st. do 15. st. U oitanju stila graenja iskazuju se prva faza romanike 12.
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 14. st. do 17. st. Crkva sv. Luke nalazi se u zapadnom dijelu Baine, na uzvisi
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 14. st. do 18. st. U Zavodu, zapadnom dijelu Baine u sredinjem dijelu polja
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. Pravokutna crkva s polukrunom apsidom smjetena je na b
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. Smjetena na Humu, 3,5 km jugozapadno od sela Lastova, c
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. Crkva sv. Vicenca smjetena je u Donjoj Luci, u zapadnom d
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. Crkva sv. Marije na Gri smjetena je u sreditu sela Lastova
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Smjetena u sjeverozapadnom dijelu otoka, najstarija lastov
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. do 1 Crkva je smjetena na Plokati, sreditu sakralnog i drutven
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. do 16. st. Nalazi se na sedlu izmeu dva brijega koje dijeli polje Kal i m
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Jednobrodna crkva s pravokutnom apsidom, pravilne orijen
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 14. st. Crkva se nalazi u podnoju Pokladarove gre na Grmici, na z
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 14. st. do 15. st. Crkva sv. Ivana smjetena je na padini Mijeg Pjevora, kraj n
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Nalazi se na predjelu zvanom Pudarica, na istonoj strani
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Smjetena u lastovskom polju, gdje se ranije nalazila villa ru
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. do 18. st. Pravilne orijentacije, pravokutnog tlocrta s polukrunom ap
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 14. st. Crkva se spominje od prve polovice 14. stoljea, a poetkom
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 14. st. do 18. st. Nalazi se na istaknutom mjestu naselja, na Gornjem Prijevo
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca od 17. do 18. st. Pravokutnog tlocrta, bez apside, crkva se nalazi na istonoj
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. do 18. st. Smjetena uz rub polja Prina, istono od sela Lastova, crkv
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. Smjetena je u Karmena selu, izad naselja Orebi, na zaravn
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. Smjeten je na zapadnom kraju naselja Viganj u blizini mors
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. do 18. st. Jednobrodna crkva pravokutnog tlocrta s pravokutnim sveti
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 6. st. do 15. st. Otoi Osinj nalazi se u istonom dijelu delte Neretve, ispre
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Smjetena na istonom kraju naselja, na padini brijega, crkv
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1420. god. Crkva sv. Vida nalazi se na vrhu brda Mara, zapadno od Sm
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 14. st. Crkva sv. Andrije se nalazi uz sjeverni rub polja Draevica po
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Crkva sv. Ane se nalazi u istonom dijelu zaseoka Prapatna k
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1752. god. Smjetena je na zapadnom kraju naselja Kuite. Jednobrod
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Crkva sv. Luke smjetena je u povijesnom dijelu naselja, pra
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 19. st. Crkva se nalazi na nevelikom zaravnatom platou na padini b
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 14. st. do 15. st. Kompleks franjevakog samostana sa crkvom sv. Nikole sm
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 6. st. do 12. st. U jugoistonom dijelu Stonskog polja na uzvisini Gorica nala
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 14. st. Crkva sv. Sra nalazi se na istoimenoj glavici sjeverno od uv
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1589. god. Crkva sv. Vinenta (Josipa) smjetena je u sredinjem, uzoba
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Crkva je smjetena u jezgri naselja, te daje akcent itavom n
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 12. st. Ostatci crkve sv. Ivana nalaze se u junom dijelu Stonskog p
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1623. god. Utvreni ljetnikovac, Toreta, nalazi se sjeverno od Kupara, u
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 19. st. Tvrava Imperial nalazi se na dominantnom dijelu platoa Sr
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. Kompleks Lazareta smjeten je na Ploama, uz morsku obal
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Josip i Ivan Izgraena na Pustijerni, dubrovakom rezidencijalnom dijel
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Vapnenako tlo, obilje vode i blaga klima uvjetovali su u Trs
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Izgraena poetkom 16 st. (1516 1522.) prema modelu du
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 13. st. do 19. st. Impozantna palaa, upravno sjedite Dubrovake Republike
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr itnica Rupe nalazi se u najstarijem dijelu povijesne jezgre,
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Biskupska palaa (Sorkoevieva palaa) se nalazi na jugoist
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. U osi glavnog sredinjeg komunalnog prostora Dubrovnika,
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. do 19. st. U sklopu Gradske luke nekada trobrodni i pilonima odijeljen
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Izgraena je u 17. stoljeu a dananji joj oblik datira iz 1836
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. etverokatna kula u Kleku ima oblik pravilnog etverokuta s
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. do 18. st. Utvrda se nalazi iznad Kleka uz stari put koji je spajao podru
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 19. st. Kula etvrtastog tlocrta sagraena je na junom potezu zidi
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Kua Markota je smjetena u sredinjem i najstarijem dijelu
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. do 19. st. Kua Bukovac iljeg smjetena je u sredinjem i najstarijem
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. Smjetena u sredinjem dijelu naselja Kuite, gnijezdu pom
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 20. st. Veneslav Korulanski spomenik palim vojnicima u I. svjetskom ratu n
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1939. god. Lavoslav HoSmjetena na gradskom predjelu Ploe, vila impostacijom p
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. do 17. st. Katel Verzoti, jedan od 15 sauvanih katela u Blatu, smje
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Kua Miroevi nalazi se unutar povijesne jezgre naselja Bla
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Nalazi se izvan povijesne gradske jezgre, na predjelu Borak.
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Kua se nalazi istono od jezgre naselja, u Krtinji, a datira se
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Katel Petkovi smjeten je unutar povijesne cjeline naselja
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Kua se nalazi u sredinjem dijelu sela Lastova. Kamena jed
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Katnica pravokutne tlocrtne osnove smjetena je u Grmici,
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Renesansni sklop Antica nalazi se na strmini u sjevernom di
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Smjetena je na junom rubu Plokate, pred upnom crkvom
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. Svrha izgradnje cavtatskih zidina i utvrda u 15. st. bila je za
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Na trgu, odnosno plokati pred upnom crkvom barokna je o
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Jedan od 15 sauvanih katela u Blatu, smjeten unutar pov
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Kula je sagraena od Turaka oko 1500. g. i izvorno bila smje
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 14. st. do 19. st. Utvrdu Brtanik dao je sagraditi u 14. stoljeu bosanski kral
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. Smjeten na kosini obale, na raskriju putova prema Cvjetn
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. Zidine predstavljaju obrambeni zid zbjega za koji je vlada Du
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 14. st. Na sjevernom kraju mjesta Gornji Brgat u zapadnom dijelu
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. do 20. st. Ljetnikovac Arapovo-Soderini smjeten je na rubu Orakog p
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. Reprezentativna trokatna kamena palaa u ulinom nizu, u
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Palaa Stay iz prve polovine 16. stoljea nalazi se u Ulici Izm
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Kua kapelana i bratovtine zidara u Dubrovniku sastavni je
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Smjeten uz obalu, u sredinjem dijelu Velikog Zatona, kom
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. Utvrda Tumba nalazi se u neposrednoj blizini naselja Gornj
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Smjeten na Glavici iznad sela Lastova, na mjestu starije utv
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. Stambena dvokatnica smjetena na ravnom uzdignutom pla
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 19. st. Nalazi se na Lapadu, na najvioj toki poluotoka Babin Kuk,
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Smjetena na Gundulievoj poljani, istonom fasadom sue
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. Zgrada Kancelarije Dubrovake Republike u Stonu podignut
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Glavnim proeljem orijentirana prema jugozapadu, jednoka
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1876. god. do 1880. g Opatski dvor u Koruli nalazi se na sredinjem gradskom trg
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. Bonino di Orlandov stup nalazi se na glavnom trgu i ima oblik etvrtas
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. Petar Mart U sreditu grada, Na Lui, pred zgradom Glavne strae, u ni
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. M.Gropelli Nalazi se izmeu gradskog zvonika i Male Onofrijeve fontan
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Kompleks ljetnikovca i vrtnog prostora je izuzetne spomeni
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1.pol. 19. st. Svjetionik Struga nalazi se na vrhu strmih hridina na junoj
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 19. st. Svjetionik Glavat smjeten je na pustom otoiu koji pripad
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Svjetionik Sestrice podignut je 1871. godine na veem od d
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 19. st. Svjetionik Lovie nalazi se na krajnjem zapadnom rtu poluo
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 19. st. Svjetionik Ploice izgraen je 1887. godine, a nalazi se na is
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 2.pol. 19. st. Otok Suac smjeten je zapadno od otoka Lastova, na povije
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. Onofrio de Poligonalnog je oblika, ispred Vrata od Pila, do biveg samo
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Jerolim FeliPalaa vlasteoske obitelji Gunduli ugaona je trokatnica na
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Forte Straa nalazi se na zaravnatom platou brda Straa pov
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. do 16. st. Smjetena sjeverno od naselja, uz crkvu sv. Katarine. Pravok
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1675. god. do 1709. g Smjetena je u sredinjem dijelu povijesne jezgre, inkorpor
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. Sagraena 1668. na mjestu poruene u potresu 1667. g. crk
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Smjetena u zapadnom dijelu povijesne jezgre, u ulici Sv. Ro
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Smjetena je u povijesnoj jezgri, u Ulici sv .Dominika nasupr
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Petar MarkoSmjetena je u istonom dijelu povijesne jezgre, uz Unutra
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 14. st. do 18. st. Kompleks Isusovakoga kolegija (Collegium Ragusinum) s cr
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kultuBrajkov, MihSmjeten uz sam zapadni potez Gradskih zidina. Jedna je od
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. do 1A. Bufalini Crkva posveena Gospi Velikoj, smjetena u povijesnoj jezgr
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 18. st. Marino Grop Crkva je smjetena u povijesnoj jezgri, na centralnom grads
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. Smjetena je u sjeveroistonom dijelu povijesne jezgre u Ul
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Andriji, PeSmjetena je u zapadnom dijelu povijesne jezgre, u blizini v
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Smjeten je u krajnjem sjeveroistonom dijelu povijesne jez
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Monumentalni kompleks nekadanjeg enskog benediktins
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 15. st. do 19. st. Arheoloko nalazite u Pustijerni u istonom dijelu grada, za
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Nalaze se u junom dijelu povijesne jezgre unutar isusovak
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1281. god. Nekadanji kompleks enskog benediktinskog samostana, p
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 11. st. do 17. st. Smjetena u sjeveroistonom dijelu povijesne jezgre na sjec
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. Nalazi se u istonom dijelu povijesne jezgre Dubrovnika, na
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Smjetena je u junom dijelu povijesne jezgre, uz bastion Sv
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Ostaci nekadanjeg samostana sv. Andrije, koji se u arhivski
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Ostaci crkve sv. Stjepana nalazi se u istonom dijelu povijes
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 1667. god. Smjeten u junom dijelu povijesne jezgre, na dijelu najstar
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Kompleks benediktinskig samostana sv. Jakova na Vinjici, je
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Lei na samoj obali Rijeke dubrovake. Kompleks se sastoji o
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca null Nalazi se u sklopu enskog franjevakog samostana kolskih
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Ostaci crkve nalaze se izvan poluurbane cjeline na predjelu
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 17. st. Crkva sv. Katarine, nalazi se sjeverno od naselja Lopud, nep
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Kompleks je smjeten na istonom dijelu otoka ipana u mj
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Crkva Gospe od Milosra nalazi se juno nad morem na sje
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca 16. st. Crkva je duine 6,68, irine 4,37 a visine 3.96 m. Vrata su na
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Nalazi se izvan naselja, u polju, sred vinograda, uz groblje je
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Smjetena u sredinjem dijelu naselja, manja crkva pravoku
Konzervato C. Zuzori 020/323-1 zana.baca@min-kulture.hr Smjetena je na uzvisini istono od naselja Luka ipanska. P
ednokatnica s otvorenim stubitem i terasom. Smjeten na stratekom poloaju, nad mjestom u vrtu sa gospodarskim objektima. Opskrblje
tarskoj karti iz 1837. - 1876. prikazana kao ruevina. Ljetnikovac se sastoji od stojne kue, orsana sa taracom, cisterne i jedne ruevine, te o
a crkva sv. Nikole nalaze se blizu morske obale u luci Suura . Po crkvi sv. ura luka je i dobila ime. Uz prvotnu crkvu sv. ura podignuta
e po crkvici naziva Trojicom. Ovo brdo dominira lukom Suura.Pravokutnog je tlocrta, pravilne orijentacije, s takoer pravokutnom apsidom
st., s gotikim oblikovnim elementima. Crkva se nalazi lijevo od puta koji vodi iz uvale Suura k predjelu Pakljena na vrhu brijega. Pravilno
odi od Sv. Duha ka ilovom selu, izdvojena od naselja. Pravilno je orijentirana. Graena je u dvije faze. Prvobitnu graevinu ini istoni izdu
Suura na vrhu sedla, povie mjesta, uz put koji vodi kroz ipansko polje do ipanske luke.Dominira gotovo itavim podrujem ipanskog p
em nalaze se na visokoj i nepristupanoj morskoj klisuri, juno od ipanskog polja, a istono od Biga. Jednobrodna kamena graevina poluk
u sjeveroistonom dijelu naselja Slano. Reprezentativna kua katnica tlocrtno je oblika pravokutnika izduenog u smjeru istok zapad. Ok
etuma, uz prilazni put. Primjer ladanjske izgradnje dubrovakog podruja renesansnih stilskih odlika, kasnog 16. st. Smjeten je u vrtu, okru
sela Brotnice u Konavlima. Jednobrodna je graevina pravokutnog tlocrta, bez apside, sa zvonikom na preslicu koji se uzdie nad zapadnim
a poetku sela epikue na mjesnom groblju s nekropolom steaka. Crkva sv. Martina je longitudinalna jednobrodna graevina s naglaskom
etu Gradac. Graevina je jednobrodna, pravilno orijentirana s pravokutnom apsidom. Zapadno, zabatno proelje rastvoreno je s dva pravok
na groblju naselja ibaa. Longitudinalna je jednobrodna graevina s pravokutnom apsidom , sa preslicom na vrhu zabata i prigraenim trij
e jugozapadno od zaselka Za Kulom, sjeverno od Gornje ibae. Longitudinalna jednobrodna kamena graevina pravilne orijentacije s plitk
gospodarski kompleks Mili - Ljuban ostatak je nekad utvrenog stambeno - gospodarskog kompleksa sastavljenog od gospodarske zgrade
mjestio se na predjelu Kantafiga u vrhu Grukog zaljeva. Zapadnim, glavnim proeljem, okrenut je Grukoj obali. Od nekadanjeg ladanjsko -
a krajem 15. i poetkom 16. st. Unato kasnijim intervencijama, te smanjenjem parcele posjeda, kamena katnice s kvalitetnom arhitektonsk
Grukog zaljeva, crkva je pravilne orijentacije, jednobrodna s polukrunom apsidom. Sjeverno se na crkvu naslanja kapela, posveena Gosp
nalazi na poetku Gospina polja, s jugozapadne strane. Jednobrodna je graevina, pravokutnog tlocrta, orijentirana istok - zapad. Pravoku
n naselja, pravilne je orijentacije, pravokutne tlocrtne osnove s pravokutnom apsidom. Kamena gradnja zavrava zvonikom na preslicu, baro
kve sv. Vlaha, crkva je kasnosrednjovjekovne provenijencije s kontinuitetom intervencija u 18. i 19 st., te u 20 st. Pravokutnog je tlocrta s po
ua je koncipirana kao pravilno geometrijsko tijelo koje s vrtnim prostorom ini neodvojivu cjelinu. Formiranjem poluzatvorenih prostora, p
estu Gabrile u Konavlima, u blizini trase antike ceste i vodovoda. Crkva je jednobrodna graevina s izvana pravokutnom, a iznutra polukru
tom platou iznad ceste , izduenog pravokutnog tlocrta bez apside , s niim pravokutnim trijemom pred zapadnim proeljem. Sagraena je
Brgata u pravcu arkovice, na lokalitetu Rajevii nalazi se longitudinalna jednobrodna sakralna graevina, skromnih dimenzija, pravilne or
ospodarski kompleks, podignut na blagoj uzvisini usred doline koja se od Komolca penje prema Brgatu. ini ga grupa od nekoliko zgrada kon
cenda jedini je ljetnikovac Rijeke dubrovake koji nije lociran uz obalu Rijeke, ve na kopnenom dijelu, u predjelu empresata. Datira se po
Rijeci dubrovakoj. Na ograenoj parceli je ladanjska kua, etnica i manji vrt s terasom. Kamena katnica pravokutnog je tlocrta, s osno kon
cirana je na sjevernoj padini breuljka istono od naselja Komolac, blizu izvora Rijeke dubrovake. Izvori je spominju 1312. s lokacijom pri dn
nom dijelu naselja Lopud, na lokalitetu Sutilija. Crkva, iji su ostaci sauvani djelomino do visine svoda i krovita, pravilno je orijentirana, j
brda, datira se 11. st. Uklapa se u korpus predromanike arhitekture Dalmacije. Moe se pretpostaviti njena organizacija jer na samom otok
aselja Lopud, neposredno uz obalu. Samostanski kompleks tvore crkva sv. Nikole sa zvonikom, samostansko krilo sa kolom, te prostrani vrt
u sredinjem dijelu naselja, uz obalu. Ladanjska katnica, pravokutnog tlocrta proeljem je usmjerena moru, dok se ograeni vrtni prostor s
ovrh naselja Kupari, ograena ogradnim zidom unutar kojeg je groblje bratstva sv. Stjepana. Spominje se 1279.g., te 1306. kao Sanctus St
ks obitelji Giorgi nalazi se na lokalitetu Igalo u sjevernom dijelu lopudske luke, uz obalu, na spoju s ulicom Narikle. Ograena vrtna parcele n
dijelu vrta u sklopu stambenog kompleksa (Martelin) , Duper. Longitudinalna jednobrodna manja graevina , pravilne orijentacije , presvo
ivskim izvorima najranije u 13.st. , te tijekom 16. i 17.st. Mlinica Duper iz 18.st. , smjetena je na potoku iznad starog puta koji vodi kroz Mli
potok smjetena je kua i mlinica. Stambena kua izvorno je imala pravokutni tlocrt. Sastoji se od prizemlja , dva kata i stambenog potkrovlj
otoia na Velikom jezeru na otoku Mljetu. Romanika samostanska crkva jednobrodna je graevina s predvorjem, trodijelnim oltarnim pro
ijeke dubrovake, neposredno uz cestu koja vodi uz obalu. Jednokatna ladanjska kua, saete L-tlocrtne forme, smjetena je u istonom dije
ste uz zaseok Obrovo i sjeveroistono od zaseoka Doline, na obronku Golog brda, crkva Sv. Nikole je jednobrodna graevina, izduenog pra
atou koji je ograen niskim zidom. U istonom dijelu groblja nalazi se nekoliko glatkih kamenih ploa-steaka i jedna zaglavna ploa s plitki
vrhu brijega juno od naselja. Jednobrodna graevina , orijentirana u smjeru istok zapad, ima pravokutnu apsidu. Zapadno proelje zabat
obljem smjetena je zapadno od naselja Olje. Crkva je jednobrodna graevina s pravokutnom apsidom, orijentirana istok zapad. Zapadno
ena u 13.st. sa rekonstrukcijama u 18.st. , nalazi se u centru naselja Mandaljena. Longitudinalna krina graevina s kvadratnom apsidom te
evina pravilne orijentacije s polukrunom apsidom sagraena je fino obraenim kamenim klesancima. Prvotna crkva tvori dananji prostor
na je sjeverozapadno od naselja Podimo. Jednobrodna je graevina bez apside, orijentirana istok - zapad. Na zapadnoj strani prigraen je
ca Popovia na prisojnoj strani brijega okrenut jugu smjeten je stambeno-gospodarski kompleks nekadanje zadruge Glavi. Kompleks se s
i kneeva dvora uz put na sjevernoj, rubnoj strani polja, strateki lociran. Samostan je klaustarskog tipa kvadratinog oblika. Crkva je praviln
dijelu naselja Grgurii. Orijentirana u smjeru istok - zapad s tlocrtom u obliku izduenog pravokutnika s uim pravokutnim svetitem na koje
oistonom dijelu naselja Slano uz glavnu prometnicu. Sagraen je 1447.g. Kua kneza, visoka dvokatnica duom osi orijentirana je u pravcu
ks Knei, smjeten na lokalitetu Podstranje, je manja zaokruena cjelina sastavljena od stambene zgrade, komina, naknadno prigraene ku
blje nalazi se oko 70 m istono od crkve sv. Vida i Modesta s pripadajuom nekropolom steaka u mjestu Smokovljani u Dubrovakom prim
tonom dijelu zaselka Sparagovii u Ponikvama na poluotoku Peljecu. Jednobrodna je graevina, orijentirana jugoistok-sjeverozapad, s izva
oistonom kraju obalnog niza, u prostoru prednjeg vrta sklopa Turinovi Miloslavi. Proeljem je usmjerena prema jugu, obalnoj cesti i m
zaljevu. istono od trga, uz more, na mjestu nekadanjeg brodogradilita obitelji Stjepovi- Skoibuha, formirajui naselje. Pokraj obiteljske
idom orijentacije istok - zapad. Zapadno proelje crkve artikulira trokutni zabat nad kojim je jednostavna kamena preslica luno zasvedeno
Trnova, jednobrodna, izduenog tlocrta s pravokutnom apsidom, orijentirana u pravcu istok - zapad. Srednjovjekovnoj sakralnoj graevini u
ena je sjeverozapadno od sela Trnovica. Jednobrodna je graevina, bez apside , orijentirana istok zapad. Sjeverno proelje rastvoreno je p
jetena je na junoj strani naselja Trnovica, na samom ulazu u selo. Oiviena je podzidima i veim prilaznim platoom. Rubovi su joj takoer
o od sela Trnovice. Jednobrodna graevina izduenog pravokutnog tlocrta s pravokutnom apsidom orijentirana u smjeru istok - zapad. Zapa
ca Gozze, neposredno uz morsku obalu. Jednokatnica je s trokatnom kulom. Arhitektonska dekoracija je neogotike morfologije. U duhu kla
z apside orijentirana u smjeru sjever-jug, junim proeljem locirana uz magistralnu cestu. Glavno-juno proelje rastvoreno je po sredini po
a se u pravcu zapad-istok te zauzima plato oko 120 metara i irine 50-100 metara. Bedemi su sauvani na istonoj i zapadnoj strani do visin
g upnika, fra Vjeke Vria, osnovana je u Vrgorcu 1969. godine zbirka umjetnikih predmeta koja se tada uvala u upnikovoj kui. \r\nupn
su rasporeeni u devet zasebnih zbirki (arheoloka, oruje, knjige, graanski ivot, slike i skulptura, sakralni predmeti, depni satovi, votivni
met sa podruja Imotske krajine. Najzastupljeniji su predmeti od keramika (lonarski predmeti), kuni namjetaj, alati itd. U zbirci ima i nek
om zakonu kao jedan od devet gradova Vinodolske upanije. Smatra se da je prvotna utvrda bila graena od drva, a kamena je izgraena u
896. g. na istoimenom otoiu u zapadnom dijelu Drvenikog kanala. Jednostavna kamena prizemnica pokrivena dvostrenim krovom izgra
ja za putnike koije, klasicistika je graevina graena prema varijanti nacrta Gianantonija Selve s naglaenim lunim vratima graenim u s
smjeten je pred jugozapadnom stranom otoka iova. Sjeveroistoni kut otoka markiran je ranosrednjevjekovnom crkvom sv. Eufemije. Rad
lemika obitelj Garagnin zapoinje gradnju ljetnikovca klasicistikih obiljeja na predjelu Divulje, a u sklopu svog gospodarskog imanja. Mle
opnena vrata jedna od triju sauvanih gradskih vrata nalazi se na sjeveroistonom djelu povijesne jezgre grada Cresa, te tvori ostatak prsten
tom trajanja od neolitika, bronanog i eljeznog doba do antikog razdoblja.
sredinjem dijelu naselja Samatovci na niskom gradini tzv.tell tipa. Na osnovi vee koliine jezgri i malih sjeiva, Samatovce se smatraju reg
je terenskim pregledom Baranje 1986, a registrirano je 1989. Prapovijesni i srednjovjekovni lokalitet nalazi se na istonom rubu sela Dra,
kazuju na postojanje arheolokog lokaliteta prapovijesti, antike i kasnog srednjeg vijeka. Meu nalazima najei su vei i manji ulomci grub
m. zrane linije, na sjevernom obalnom pojasu Dunava, nalazi se zemljite Stari Prkos i Kremenua. Zemljite sa sjeverne strane omeuju
Varod je prvi u nizu. Smjeten je izmeu Atara i arkovca na jugu i Beeve bae koja se nalazi uz obalu Dunava na sjeveroistoku. Veliki Varo
mljitu izmeu ceste za eminac (stari), eljeznike pruge i rita, 1986. godine otkriveni su ulomci prapovijesne, antike i srednjovjekovne ke
eni su ulomci prapovijesne keramike iz razdoblja srednjeg bronanog doba koju moemo pripisati Panonskoj inkrustiranoj keramici. S obziro
e oko 100 m juno od ceste Pasikovci-Slobotina, na istonoj obali rijeke Orljave. Na oranicama su tijekom rekognosciranja pronaeni ulom
mjeteno je oko 2 km zapadno od Gornjeg Predrijeva, uz zapadni rub ume Luanjak, sa sjeverne i june strane ceste SopjeGornje Predrije
m istono od Starih Perkovaca te na oko 100 500 m sjeverno od eljeznike pruge Slavonski Brod-Vrpolje. Radi se o vieslojnom arheoloko
e nalazi se oko 2,5 km sjeverozapadno od Vrpolja i 2,5 km istono od sela Stari Perkovci, na velikoj izduenoj gredi u duini od oko 900 m. G
je na lokalitetu Zvirae u Malom trogirskom polju, na raskru antikih puteva. Crkva je jednobrodna sa polukrunom apsidom, a orijentiran
pini predstavlja tipini primjer graanske stambene kue s kraja 18. st. Kua je prizemnica s podrumom, tlocrtno graena u klju. Podrumsk
ana u tradicijskom obrtu Ceroveki iz Zagreba nastavak je dugotrajne obiteljske tradicije rune izrade kiobrana i suncobrana. Osniva obrta
ovan 1919. godine, terenski istrauje, skuplja, uva, titi, struno i znanstveno obrauje i prezentira kulturna dobara etnografske naravi. Fun
zi se u zapadnom predgrau Pile. Zbog strateke vanosti njen nastanak pretpostavlja se u ranom razdoblju nastanka grada, a prvi arhivski s
monumentalna predutvrda smjetena na istonom ulazu u grad. Nastala je na slojevitom povijesnom prostoru istonog predgraa, koje se p
a u smjeru istok zapad, pravokutnog tlocrta, srednji brod joj je na zapadnoj strani produen i istaknut ispred korpusa graevine. Pravokutn
verozapadnom dijelu grada Korule uz ulicu Don Jakova Salecia i u blizini kule Bokar. Podignuli su je 1582. godine kanonik Nikola Paus i Jako
ule na nekadanjem rtu Vjeala (Punta dell Forche), na kraju puta sv. Nikole, podignuta je krajem 15. stoljea (1480. 1507.) dominikanska c
nesansna graevina podignuta na tlocrtu romanike, bazilikalne zamisli.\r\nGlavnu lau od bonih dijele snani, monolitni stupovi, bogato
njem dijelu Peljekog kanala u blizini Korule. Arheoloki lokalitet smjeten je na zapadnoj strani otoka u uvali Luica. Sastoji se od antike v
na je na breuljku zapadno od naselja Pupnat, uz raskre antikog puta prema Kneama i prema ari. Crkva je izduenog pravokutnog tlocrt
u polju Dubrova, izmeu rnova i Pupnata. Pravokutnog je tlocrta, bez apside, s dvostrenim krovitem pokrivenim kupom kanalicom. Unu
avokutnog oblika, orijentirana je u smjeru istok zapad. Smjetena je na ulazu u rnovo iz smjera Banje i grada Korule i imala je za cilj bran
re, na predjelu Bilin al, istono od Lumbarde, okrenut sjeveru. Sastoji se od dvoetane zgrade za boravak na istonoj strani, sredinjega ogr
na prijestolju, venecijanska radionica, kraj 15. stoljee, drvo, polikromirano, pozlaeno, dimenzije 115x59 cm, iz crkve Gospe od Rozarija u
a sa stecima na poloaju Greblje, nalazi se sjeverno od sela Provia, na obronku brda Orlovac. Prema broju sauvanih steaka, ubraja se me
g pravokutnog tlocrta s pravokutnim svetitem, proeljem usmjerena prema zapadu, smjetena je u obalnom dijelu naselja Duba Peljeka.
adno od Vela Luke, a zbog stratekog poloaja koristi se jo od prapovijesti kao gradinsko naselje s ostacima suhozidnog bedema koji se nad
nom dijelu velolukog zaljeva u uvali Gradina. Na njegovom vrhu nalaze se ostaci antike ville rustice s ostacima zidova graenih pravilnim k
daleko izvora Koveg, na padinama brda Vreljak, nalaze se ostaci crkve sv. Ivana Krstitelja. Crkva je pravilno orijentirana, tipino romaniko
, na samoj obali nalazi se kula zvana Katel. Kvadratnog je tlocrta sa stranicom duine 6 metara. Graevina se sastoji od prizemlja i kata. K
slobodnostojea je prizemnica pravokutnog tlocrta orijentirana duljim proeljem prema ulici. Drvena konstrukcija kue postavljena je na ka
z puke obiaje posljednje korizmene nedjelje Cvjetnice karakteristino za podruje Dragania, u kojem se umjesto palme ili masline koristi
e tradicijske kulture sredinjeg i sjevernog dijela Karlovake upanije. Guci su tradicijski sastav sviraa u ijem su sastavu prvotno bila zastup
aa sakralnu, galerijsku i grafiku zbirku. Sakralnu zbirku ine predmeti od drveta, tekstila, papira i metala koji potjeu iz razdoblja od 17. do
a seljakih buna obuhvaa Arheoloku zbirku, Zbirku razglednica i fotografija, Zbirku oruja i opreme te Kulturnopovijesnu zbirku. Arheolok
ao sajmino mjesto oblinjeg vlastelinskog Cesargrada, na lokaciji dananjeg gradskog trga. Trg koji je nastao na samom sjecitu prometnica
uno od Luga pored ceste prema Vardarcu, na dva izrazita brjeuljka na kojima su prilikom obilaska terena 1895 otkriveni brojni ulomci kera
e veliki istaknuti breuljak gotovo pravilnog krunog oblika. Brijeg ima oblik gradine, a smjeten je na rubu prostrane poviene terase koja se
leno polje nalazi se na podruju osjekog Donjeg grada na povienom poloaju, rijenoj terasi Drave. Pretpostavlja se da je to bila sigurna v
vinograd nalazi se na Filipovici, jugozapadnom dijelu Osijeka. Smjeten je na gotovo pravilnom krunom humku, gradini tell tipa, u nekada m
og karaktera. Pronaeni ulomci keramike, kotanih i kamenih alatki datiraju lokalitet u rani i srednji neolitik, a najvjerojatnije pripadaju razd
rednjovjekovne keramike i graevnog materijala, a prema prianju mjetana i srednjovjekovno oruje te alatke. Arheoloki nalazi s lokaliteta
sjevernom rubu naselja Bale i izvorno se nalazila izvan samog naselja. Crkva je jednobrodna, izduenog pravokutnog tlocrta s istaknutom po
vokutnog tlocrta i ravnog zaelja, smjetena je na vrhu nepristupane stijene, na zapadnim padinama breuljka Todolon SI od Bala. Graena
mjetena je na malom poluotoku na ijoj je najvioj koti velika barokna upna crkva sv. Eufemije. Grad se razvio na gradinskoj, odnosno kasn
00x96 cm) i Sv. Eufemija (198x96 cm), raene tehnikom ulja na platnu, obje signirane od mletakog umjetnika Giuseppe Angelia (Venecija
pozlaeni oltarni retabl s pripadajuim antependijem krasi oltar crkve sv. Antuna u Vrsaru. Rije je o junom, arhitektonskom tipu oltarnog
zvanom Peteieva ograda na JI strani minja. Jednobrodnog je pravokutnog tlocrta s ravno zakljuenom apsidom. Graena je klesancima s
oltarni retabl, dimenzija 276x302x56 cm, smjeten na glavnom oltaru crkve sv. Bartolomeja u minju spada u juni arhitektonski tip oltarnih
hopolja nalazi se oko 500 m istono od groblja u ulici Kapan, uz istoni rub naselja Suhopolje, zapadno od rijeke Brenice. Na temelju kasnij
Macuta smjeteno je uz cestu Macute-Bokane. S june strane uoavaju se tri umjetno nastala breuljka sniena oranjem, dok sjeverni dio na
atinika oko 365 og km dananje autoceste Zagreb Lipovac. Prilikom krenja ume za izgradnju autoceste Zagreb Beograd, iskopan je gr
zemljitu Gomilice prilikom rekognosciranja otkrivena je bronanodobna nekropola s paljevinama grupe Greani (are poloene dnom pr
ela Podvrko. Radi se o blagom platou na kojemu se nalaze ostaci kule koju spominje . Szabo. Kula je prepolovljena i vrlo je malo od nje os
Bebrinske uz autocestu Zagreb Lipovac, na dionici Slavonski Brod Velika Kopanica od 401,900 km 402,00 km otkriveno je srednjovje
e nalazi se u istonom dijelu sela Klokoevik. To je prirodni breuljak formiran poput klina koji se blago sputa od sjevera prema jugu i to od
alazite nalazi se sjeverno od Donje Vrbe uz autocestu Zagreb Lipovac. Arheoloki kompleks sastoji se od dvije velike gradine i nizinskog d
rheoloko nalazite nalazi se sjeverno od sela Gornja Vrba uz junu trasu autoceste Zagreb Lipovac. Arheoloki nalazi pronaeni su na bla
a, uz samu obalu Save nalazi se zemljite Paljevine na kojem su Kelti u mlaem eljeznom dobu sagradili utvreno naselje zatvorenog tip
d Oprisavaca nalazi se uz autocestu Zagreb Lipovac, na 397,700 km 397,950 km, sjeverno od sredinjeg dijela naselja Oprisavci. Nalazit
metara sjeveroistono od mjesta Struani. Zemljite na kojem se nalazi nalazite sastoji se od velikih izduenih greda, koje se blago sputaju p
om lokalitetu koji se nalazi oko 413 og km uz junu trasu autoceste Zagreb Lipovac. Prilikom zatitnih arheolokih istraivanja 2000. godin
erava kod Jaruga nalazi se oko 414 og km uz junu trasu autoceste Zagreb Lipovac. Prilikom zatitnih arheolokih istraivanja 2000.godi
a naseljavano je kontinuirano tijekom 8000 godina, od neolitika do danas. U sjeveroistonom dijelu zabiljeeni su nalazi starevake kulture.
haian i predstavlja izuzetnu jezinu vrijednost. U opisu ovog jezika valja krenuti od Stjepana Ivia (jezikoslovac) i njegova rada Dananji p
sjeverozapadno od mjesta Greani, na blagom uzvienju oko 150 m promjera. Radi se o najveoj kasnobronanodobnoj nekropoli grupe Gr
e na velikoj lesnoj gredi istono od seoskog groblja u Greanima. Po povrini nalazita nalaze se ulomci keramike, zatim dijelovi razorenog s
e od tradicijske kue i tri gospodarske zgrade te okunice od 500 m2. Kua je sagraena je 1888. godine, a dimenzije ove jednokatnice prav
e u naselju Lijevo eljezno, k.br. 8. Drvena katnica graena je 1910. godine, izduenog pravokutnog tlocrta, pokrivena dvostrenim krovitem
a Antuna Starevia 77 stara je zadruna kua. Godina izgradnje je 1834, a urezana je na nosivoj gredi koje su spajane na preklop, na tzv. h
kog muzeja Sisak obuhvaa Zbirku Turnek - tekstil Donje Posavine, Bravarsku radionicu Nikole Karasa, Zbirku kotanih predmeta, Zbirku nak
ad Bola su ostaci suhozida od priklesanog etvrtastog kamena sa vanjskim i unutranjim licem. Visoki su mjestimino oko 3,5 m. Pripisuje se
alitetu Soline, sagradio je 1715. g. makarski biskup Nikola Bijankovi kao zavjetnu crkvu Gospe od Pobjede nakon turske opsade Sinja. Crkva
na nad Subotitem u Gornjim Brelima, jednobrodna je graevina bez apside, graena u rustinim oblicima dalmatinskog baroka. Svoena je
n uz more. Stambeno-gospodarske kue su organizirane oko zajednikog dvorita poploanog kamenim ploama. Jezgra sklopa iz 18. stolje
Machiedo nalazi se u Gromin Dolcu. Kvadratnog je tlocrta, graena od klesanih kvadera. Krov je na etiri vode sa malim akroterijem, pokrov
Vela Banda, a istono od mjesnog trga, nalazi se manji trg u ijem je sreditu izgraena danas barokna crkva sv. Ivana. Na ovom je mjestu v
mjetnina crkve sv. Ivana u Jelsi na Hvaru, sastoji se od trinaest predmeta. Vei dio inventara ine drveni pozlaeni svijenjaci i drvena pozla
mjetnina crkve sv. Roka u Jelsi na Hvaru, sastoji se od jedanaest predmeta. Vei dio inventara ine drveni pozlaeni svijenjaci i drvene pozla
tena je na istoimenom, najviem vrhu Hvara, ije se stijene strmo uzdiu iz mora na junoj strani otoka. Graena od priklesanog kamena, p
ena krajem XV. stoljea, spaljena je od Mleana 1512. godine, te ponovno od Turaka tijekom opsade Vrboske 1571. godine. Crkva je obnovl
raena je na uzvisini, na sjevernom rubu naselja Vrisnik. Pred prilazom crkvi je crkvica sv. Roka sa drvenim sveevim kipom, koju je 1857. g.
.st. na poluotoku sv. Petar, nekad prapovijesnoj gradini, kao jednobrodna gotika crkva, a pregraena je u vrijeme baroka. U sijenju 1962.g
akarskoj Rivi. Reprezentativnim proeljem okrenuta je prema ulici koja tee paraleno s Rivom. Graena je dobro klesanim kamenim kvaderi
m rubu sredinjeg gradskog trga. Gradnju je zapoeo biskup Nikola Bijankovi 1699. god., a posveena je 1766. godine kada je dovren i zvon
knadno dograen kat izgraena je u drugoj polovici 18. st. s obiljejima kasnog baroka. Juno proelje okrenuto je na glavnu ulicu, u osi pro
vljena je od tri povezane zgrade, od kojih je sredinja trokatna dok su bona krila dvokatna i zakrovljena trostrenim krovitem. Gradnju zgr
atnice nalazila se spomen ploa osnutku Socijalistike radnike partije. Ploa je skinuta, nije poznato da li je sauvana, a na njenom je mjes
a, juno od ceste za Vrgorac. Jednobrodna je pravokutna graevina s kvadratinom apsidom. Manjih je dimenzija. Na zapadnom proelju su
rozapadnoj strani otoka Braa u blizini Donjeg Humca Sastoji se od dvije prostorije povezane uskim hodnikom od kojih je samo prednja osv
brdu Graie, a na rubu plodnog polja Bunje smjstila se villa rustica. Sauvani su ostaci zidova i manjih prostorija s polukrunim zavretkom
a na desnoj obali Cetine, je mlinica sa okomitim podljevnim mlinskim kolima smjetenim pod svodovima zgrade. Graena je od priklesanog
sinac, pritok Cetine. Ima 12 otvora polukrunog oblika koji lee na zaobljenim pilonima koji zavravaju kamenim vijencem. Graen je kamen
a podkamenikih sela, s podruja gradova Sinja i Trilja, te opine Otok, imaju dugu tradiciju odravanja, i najbolji su pronositelji i uvari po
radio je u sreditu grada poljski doseljenik Adolf Danek, a od 1924. godine kua je u posjedu ljekarnike obitelji Varda. Istono proelje dvok
a mukog kraja s podruja Mua Gornjeg, Mua Donjeg, Neoria, Sutine, Zelova, Gizdavca, Ogorja Gornjeg i Ogorja Donjeg. Osebujan je zbo
na istonom rtu otoka Hvara. Ve 1874. godine postoji improvizirano svjetlo visoko oko 6 metara, postavljeno na drvenoj konstrukciji uz kap
luke Splitska utvren je sklop iz druge polovine 16.st. Uz kamenu dvokatnicu je trokatna kula u dvorinom dijelu. Natpis spominje plemiki
ne crkve sv. Petra sagraene u 14.-15. stoljeu. Graena je priklesanim kamenom, a sauvana je samo polukruna apsida, s povienim sveti
menog potoka nalazi se kameni most s pet zasvoenih otvora polukrunog oblika. Lukovi se oslanjaju na kamene pilone pravokutnog presje
alni muzej (od 1999.), nastao je preustrojem Zaviajnog muzeja Katela, ija je inicijalna jezgra bila Galerija Studin (osnovana 1988. g.) \r\nU
vei dio dananjeg naselja Sotin. Do sada je provedeno vie arheolokih istraivanja. Nalazi s podruja Sotina ukazuju na postojanje velikog
a smjeteno se zapadno od naselja Vukovar na valovitom terenu uz kanal Vuke. Otkriven je jedan kosturni grob s nakitom koji propada mla
meu kojim se posebno istie misno ruho te oltari sv. Florijana, sv. Vida i sv. Ane.
tva u Klenovniku koja je sagraena 1726. g., posebno je znaajan udio grofova Drakovi u unutarnjem ureenju crkve. U crkvi se nalaze olt
e se vrstom graom, skoro geometrijskom jasnoom, ujedno ne bjeei od simetrije, koja je potrebna za izraavanje sfere poetinosti. U sre
e Asikog u Velikom Bukovcu sauvana su od orginalnog crkvenog inventara dva kasnobarokno-klasicistika oltara. Patroni upne crkve sv. Fr
oj obali duboko uvuenog Velebitskog kanala, na malenom poluotoku, koji zatvara vinjeraku luku. Glavnina naselja smjetena je na prirod
nje selo. Ima odlike puke stambene arhitekture sa pojedinim elementima koji odraavaju i urbanu. Tlocrtno je koncipirana kao izduena pr
u Velom Iu osnovan je i otvoren nakon prvog svjetskog rata 1918. godine. Drutvo je pokreta diletantske i muzike sekcije kao i osniva i
naki govor) pripada gegskom narjeu albanskog jezika, samostalne grane indoeuropske jezine porodice. Osobite jezine crte, koje ga odva
na rubu naselja i na povienom terenu u odnosu na prilazni put. Uz kuu su pomone gospodarske zgrade: staja s kolnicom (tala sa suo
a 1893. g. je prizemnica izduljenog pravokutnog tlocrta. Graena je od hrastovih planjki spajanih na hrvatski vugel i obijeljenih. Organizac
se Katil, po novodobnom vlasniku zvan Krini Cankinov, izvorno pripadajui plemikom korulanskom rodu Arneri. Na etverokatnu stam
od Lumbarde, smjetena je uz cestu koja odvaja vinograde gotikog ljetnikovca na Bilinom alu. Kula ima etverokutan tlocrt, dvokatna je s k
se u lumbarajskom polju na raskriju putova prema Bilin alu, Veloj Glavici i uvali Prina. Sagraena je 1776.godine, na podzidanom humku
se na predjelu Vela Glavica, na zapadnoj strani uvale Tatinje. Posjed, koji se sastoji od kue sa dvoritem i etnicom te vrtova, okruen je kam
ovanskom sagraena je podalje, istono od grada Korule na vrhu breuljka zvanom Glavica, koji se u dokumentima naziva Gradac i Zagrada
oj zaravni Vele Glavice, sadanja je upna crkva u Lumbardi. Crkva manjih dimenzija ve zarana dograivana, tako se 1561. g. crkva proiruj
, juno od Solane. Pravokutnog je tlocrta, s dubokom polukrunom apsidom. S uzvienog platoa pred crkvom ulazi se u predvorje, nad kojim
idine i kulu Svih Svetih postojala je crkva, vezana uz najstariju korulansku bratovtinu Svih Svetih, utemeljenu 1301. Jedna je od brojnih sre
sv. Marka, neposredno uz kuu Marka Pola i katedralu sv. Marka. Juno uz crkvu je ulica Don Pavla Poe, a ispred crkve se prua Trg pred Pe
rga sv. Marka, pred stolnom crkvom, uz ulicu Korulanskog statuta koja se spaja s glavnim trgom. Prvobitna graevina pripadala je plemiko
podnoju brda Mijak, u istonom dijelu Velog polja, kod mjesta Blato na otoku Koruli. Sagraena je na ostacima antike ville rustice iz 2.
a postrana u Lumbardi pravilne je orijentacije, tlocrta izduenog pravokutnika, dimenzija 4,30 x 7,90 m s dugim kasnogotikim svetitem.
m platou nad vrtaom smjestila se crkvica sv. Vida s grobljem iz 13. stoljea. \r\nJednobrodna pravokutna graevina pravilne je orijentacije,
u sredini sela, na kosoj padini ograena zidom. Orijentirana je sjeveroistok- jugozapad s prilazom i stepenitem s jugozapadne strane. Pravok
ka, izvorno palaa obitelji Tonoli, nalazi se na obali. Najvjerojatnije je bila sredinji dio sloenijeg sklopa organiziranog oko dvorita u njenom
nici, na zaravni ovalnog breuljka, vjerojatno ostatku pretpovijesne gradine. Jednobrodna graevina s pravokutnom apsidom, zakrovljena je
u Jelsu sa istoka. Starija gotika graevina obnovljena je 1601.-1604. godine donacijom vie istaknutih jelanskih obitelji onog vremena. Gra
enim mlinskim kolom, smjetena na gotovo samom izvoru rjeice Grab, je grabska najstarija mlinica. Zbog razlike u vodostaju, Ursia mlini
rokna graevina smjetena na breuljku iznad sela Bisko. Pravokutnog je tlocrta, bez apside, svoena bavastim svodom. Zidana je priklesa
nom XVII. stoljea tijekom Kandijskog rata. Prirodne stijene ograene su visokim zidom te je tako nastala viekatna graevina nepravilnog t
podignuta je 1775. godine kasnobarokna esma pravokutnog oblika s kamenicom smjetenom na jugu, nad kojom su u plitkom reljefu izved
Tuepima izmeu zaselaka Paalii i Grubiii. Jednobrodna je graevina presvoena gotikim svodom, bez apside. Na junom proelju su j
utu prema zaseoku lib-Bakovii. Barokna crkva iz 17. st. pregraena je 1873. godine, kada je na njenom mjestu podignuta dananja crkva
ornjoj Podgori sagraena je 1764. godine. Jednobrodna graevina sa velikom polukrunom apsidom glavnim je proeljem okrenuta prema
izgraena je na groblju, a svoj je dananji oblik dobila 1753. g. proirenjem starije crkve koja se u izvorima spominje jo krajem 16. st. Crkva
Sv. Ivana Krstitelja nalaze se u sreditu naselja Marina. Citadela je pokretnim mostom bila povezana s kulom inei tako jedinstven obrambe
mjetena je sjeveroistono od utvrene jezgre Katel Gomilice. Podignuta je 1731. na mjestu starije crkve, kao jednobrodna graevina pravo
vrhu brijega Balan na iovu. Crkva je jednobrodna sa polukrunom apsidom, a orijentirana je u smjeru istok-zapad. Nad ulaznim vratima na
ea jednobrodna je graevina s polukrunom apsidom, graena od kamena i pokrivena kamenim ploama. Podignuta je na antikom lokali
iru nasuprot kopnenih vrata je sklop romanikih i gotikih kua objedinjen restauracijom stare i nove kue Garagnin u drugoj pol. 18. st. po
se u neposrednoj blizini mora, na sjeverozapadnoj strani otoka iova. Sastoje se od prizemlja i prvog kata. Na prednjoj strani prizemlja dva
imjer kasnobarokne ladanjske arhitekture na karlovakom podruju graene za potrebe visokih vojnih asnika sredinom 18. st. Smjeten je
4.godine, prikuplja, obrauje, uva i izlae pokretnu kulturno-povijesnu batinu Meimurja od prapovijesti do danas. Muzejska graa je org
druju naselja Orlec, smjeteno na pet visinski razliito rasporeenih gradinskih prstenova. Izgraeni su u tehnici suhozida, oveih kamenih
prapovijesna je gradina s crkvom sv. Kristofora. Na poloaju se nalazilo visinsko naselje formirano u bronanom dobu s kontinuitetom kori
dol na breuljku, usred umskog podruja. Podignuta je 1663. g. Crkva je izvorno graena kao centralni objekat s manjom apsidom, dok je s
a Bogorodice, zlatni vez na svili, 89 x 125 cm, raeno prema Paolu Venezianu, druga polovica XIV stoljea. Tehnika vezenja zlatnim i srebrn
ulje na platnu, 85 x 70 cm, 1776. g. Mladoliki muki lik prikazan do bokova stoji pred razgrnutom zavjesom iza koje se nazire biblioteka. Lije
anima podignuta je od kamena slaganog u pravilne redove 1726. godine. Jednobrodna je pravilno orijentirana graevina s pravokutnom aps
ali iova jednobrodna je predromanika crkvica s kvadratnom apsidom, nastala u periodu od 10.-13. stoljea, kasnije dograena na zapadno
m dijelu ue povijesne jezgre grada Trogira, najvjerojatnije u 15. stoljeu. Graena je od kamena, na sjevernoj strani ima tri kata i kanatno vi
ovno groblje u selu Udoviii nalazi se zapadno od zaselka Daje uz istonu stranu ceste koja povezuje Otok i Trilj, na poloaju Grebine, ned
je 1838. g. kao trokrilni jednokatni objekt s izuzetnim poloajem na istonom rubu gradekog platoa, du linije srednjovjekovnog obramben
uta je u povijesnoj jezgri Trogira 1618. godine a njen inventar potjee iz razdoblja od 17. do polovice 20. st. Meu znaajnijim umjetninama
a karlovakom podruju smjetena je izvan naselja, na povienom poloaju. Jednobrodna je graevina pravokutnog tlocrta s trostranim sve
ke luke nalaze se dvije hidroarheoloke zone: zona prilaznih voda uvali i pristanitu Rabac, od rta sv. Jurja do rta sv. Andrije, s rimskim nalaz
ijeke Tounjice, u blizini njezinog utoka u Mrenicu. Lokaciju karakterizira iroka visoravan, kraki teren s vrtaama. Sauvana je izvorna kon
sagraena je na imanju koje se spominje 1562. g. u darovnici kojom Stjepan Frankopan daruje posjed Modrupotok Jurju, Krsti i Nikoli Zrins
nice ograene kamenom ogradom otvorenom kolnim ulazom na junoj strani i manjim otvorom kojim se dolazi na obalu rijeke na sjeverno
e sv. Ante Padovanski koji u naruju dri malog Krista i granu ljiljana. S lijeve i desne strane grupirani su sveci: Ivan Trogirski, sv. Franjo, sv. Do
spodarstva ine: drvena stambenu prizemnica, tala sa tagljem i parmom, sukanica, druga hia koja je danas u funkciji kokoinjca i podrum
en je 1926. god. Drvena kua je izvorno bila troprostorna prizemnica s isturenim, otvorenim, natkritim trijemom, palutanom. Na kuu je 1
vokutnog tlocrta sagraena je kao pomoni objekt unutar gospodarstva Doki Lovri. Koncipirana je simetrino, kao dvojni objekt (dvije k
telji Lonar, pravokutnog tlocrta, troprostorni je objekt s istaknutim, zatvorenim ulaznim ganjkom. Dijelom je sauvana tradicijska okunica
podarstvo obitelji Hoboli ine: stambeni objekt iz 1924.god., komara i senik (tagalj) iz 1893. godine, tala sa senikom i kuharna sukanica.
godine, podiu crkvu i samostan sv. Demetrija. Nakon odlaska Turaka, franjevci 1891. grade samostan, a sauvanu crkvu koja je za vrijeme T
ova s pticama grabljivicama. Najraniji dokaz o sokolarenju na naim prostorima, japodski je prsten iz Ribia na kojem je slika psa i sokola koj
ordinem romanae Curiae koji se nalazi u kaptolskoj biblioteci trogirske katedrale po veliini je najmanji kodeks, formata 200x114 mm. Ima
ce", danas kino "Europa" graeno je 1924-25. godine, prema osnovi arhitekta Sreka Florschtza, dio je urbanistiko arhitektonskog rjeen
u zvanom "pod polau" nalaze se u polju, otprilike oko 200 m od obale uvale Kancelirovac na sjeverozapadnoj strani otoka iova. Graena j
kve Sv. Petra u Trogiru nastali su u razdoblju od 14.-19.st. Najznaajnije umjetnine su ikona "Madona s Djetetom" iz 14.st., zatim barokne sli
etom u ikonografskoj temi "umiljenje". na fondu zlatne boje prikazana je Bogorodica koja udesnoj ruci dri ruicu Djeteta a svojom ga desni
tavlja reljefni prikaz ovjeka u kleeem poloaju. Reljef je uvren na dasci uokvirenoj drvenim profiliranim okvirom. Uz umjetniku vrijed
lopu na konju ima umjetniku i kulturno-povijesnu vrijednost. U finom modeliranju i izvedbi detalja prepoznaje se djelo vrsnog majstora.
tti u Trogiru izuzetno je zanimljiva kolekcija skupljena u 19.st., a sadri nekoliko slika i grafika nastalih u 18. i 19.st. Zbirka se uva u kui Mo
rodnom poluotoku u obliku jezica. Sa sjeverne strane je prostrana uvala Boana sa ostacima antike luke i ville rustike. Kao urbano sredite
ana u ednome na iovu nastali su u razdoblju od 16. do 20.st. Meu predmetima od kovine istie se srebrni Pax prijelaznog renesansno-ba
je na izduenom poluotoku. Naselje Liburna u 1.st.pr.n.e. postaje rimska kolonija Iader. Antiki raster grada sauvao se do danas.Glavna u
pa ulici koja uz zapadnu stranu palae Luci izlazi na obalu, die se jedna od najljepih trogirskih kua. Pored same arhitektonske temle "vol
dskom ziu od kojega su se sauvali samo donji dijelovi. Juna strana kue pregraena je u 19.st. U sreditu je zatvoreno dvorite u kojemu j
one civitas i jedno od najznaajnijih liburnskih naselja, tijekom 1. stoljea prerasta u rimski municipij i tada doivljava najvei procvat. Naselj
mena prizemnica s potkrovljem u kojemu je bila kuhinja s kaminom i napom. Tri drvena stupa ine pregrade za konje u prizemlju. Zgrada je
Bosiljina i u tom se obliku ime prvi puta spominje u ispravi kralja Zvonimira iz 1078. g. Trogirski biskup Franjo Marcello od 1495. do 1500. gra
je na poluotoku, u sreditu jezgre je crkva sv. Kasijana koja se spominje u 13. stoljeu. U prvim Turskim provalama selo se utvruje. Jezgra i
tena je na plitkom ravnom otoku ovalnog oblika duine oko 450m. Od 9 st. p.n.e. naselje Liburna (Aenona), u 1. st. postaje dio rimskog car
metara od Zadra. Naselje se prvi puta spominje 918. godine, a cjelina koja ga danas ini nastala je u kasnom srednjem vijeku, te kroz razdob
kno- klasicistike umjetnosti. ine ga etiri bona oltara: oltar Blaene Djevice Marije, oltar Srca Isusovog, oltar sv. Antuna, oltar sv. Josipa. P
obodnostojea je jednokatnica L tlocrta, orijentirana duljim proeljem prema ulici. Ulino proelje horizontalno je razdijeljeno kordonskim
1934. godine kada je osnovan i Muzej, obuhvaa primjerke novca od rimskog perioda do srednjeg vijeka. Novac je pronaen na brodsko- po
ilaki pokret obuhvaa dokumente, fotografije i razliite predmete vezane za radniki pokret i razdoblje II. svjetskog rata brodskog kraja, a o
oj od najstarijih kua Belia, osnovalo je Drutvo prijatelja starina 1975. godine. Posebnost Muzeja ogleda se u njegovoj industrijskoj grai
om apsidom, skromnih dimenzija, graena od tesanog kamena, podignuta je na sjeveroistonoj obali iova, na predijelu Mievac, u 17. sto
alna graevina. Vanjsko oblikovanje apside je poligonalno. Na zapadnom proelju je preslica s dva zvona. Crkva je u 18. st. zadobila novi izgl
a kvadratnog tlocrta. Katovi su istaknuti plitkim razdijelnim vijencem u buci u kojoj je i cijela vanjtina kue, dok su na uglovima plitki pilas
tru povijesne jezgre Drnia. Sklop se sastoji od dva dvokatna kamena, izvana bukana objekta spojena sa sjeveroistone strane ogradnim zid
dnokatna, etverokrilna graevina s unutranjim dvoritem. Ulazno proelje je naglaeno plitkim rizalitom i kamenim portalom, iznad kojeg
stala je krajem 19. stoljea, neposredno nakon smrti grofa Ivana N. Erddija, koji je umro u Grazu 1879. godine, da bi posluila kao grobna k
ten je na junoj padini brda Sra, na podruju Gornjeg Konala. Sa svih je strana ograen visokim ogradnim zidom. Na niem platou je pred
aselja, na istaknutom poloaju koji dominira prilazom lopudskoj luci, a sastoji se od crkve sa zvonikom, trokrilne samostanske zgrade s klaus
na predjelu Dubac, u zapadnom dijelu upe dubrovake. Crkvu je dao sagraditi 1336. godine dubrovaki vlastelin Stepe Silivestrovi. Crkva j
3. ili 14. stoljeu na brdu Trapit na glavici zvanoj Kri, u zapadnom dijelu upe dubrovake. Crkva je davno sruena, te se ponekad spominje i
duju oltare, kipove, slike, liturgijske predmete od metala i crkveno ruho od romanike do 19. st. koji su djela venecijanskih ili domaih arhitek
ovno naselje u dolini rijeke Gacke koja mreom rukavaca stvara niz otoia pogodnih za izgradnju i obranu od neprijatelja. Kao kastrum Oto
e Senj do uvala Mala i Velika Stinica nalaze se hidroarheoloke zone bogate rastresitim nalazima rimskih arheolokih predmeta. U ovom pod
5. godine izmeu tunere i plae na zapadnom dijelu uvale utvreni su tragovi kamenog zia na oko 50m od obale i vie fragmenata tegula i
la je u rimsko doba vanjska luka stare Cisse, te se na tom podruju nalaze vrijedni ostaci zidova rimske arhitekture, stupova kao i bedemi lu
Cisse na otoku Pagu bili su izgraeni brojni objekti kao to su ostaci rustine arhitekture i reprezentativne palae iz ranijeg rimskog carstva. K
dom sluila je Rimljanima kao luka, pa to opravdava nalaze grla, fragmenata i epova amfora na lokalitetu Baka Draga i cca 500m uz obalu j
avlju, popularnog naziva Kockica, graena je u razdoblju od 1963.-1968. godine prema projektu arhitekta Ivana Vitia. Graena je kao sjed
la Olga izgraena je 1898. godine prema projektu arhitekta Martina Pilara. Pripada sloju ladanjskih objekata graenih krajem 19. stoljea n
rada Gavella-Tompa, sagraena je 1940-42. godine. Autori osnove i projektanti su arhitekti Stjepan Gombo i Mladen Kauzlari. Zgrada je e
uevi je izgraena vjerojatno polovicom 19. stoljea, na mjesnom groblju u Vidovcu, 10 km jugozapadno od Varadina. Graena je od klesa
tnog "U" oblika, sa sredinjim dvokatnim rizalitno istaknutim dijelom i cilindrinim kulama na uglovima glavnog krila, sagradio je general Jos
g tlocrta, etverostrenog krovita, secesijskih stilskih obiljeja. Zgrada upnog dvora smjetena je uz cestu nasuprot staroj koli, istono od
a je 1850. godine (novinski lanak , iz 1960. o stodeset godinjici kole u Brezovici). kola , je bila smjetena u dvije prizemne zgrade uz Golo
upnim dvorom, s jugozapada okruena grobljem, nalazi se na ravnom platou uz cestu, na samom kraju naselja Goli Breg (Brezovica). U blizi
beni objekt, kua Schwartz, Remetski kamenjak 28, izgraena je 1943., kao gospodarska voarska kua sa stanom vincilira za odravanje po
e sagraditi Franjo Ledi. Godine1925. osnovao je poduzee Ocean film, kasnije preimenovano u Jadran-Film. Prema vlastitim zamislima
mjetena istono od Sesveta, dio je nekadanjeg sela, koje prema pisanim izvorima, kao naselje unutar Kaptolskog posjeda "donja Kaina", d
encija za zagrebakog tvorniara keramike Gustava Kallinu 1906-07. godine. Autor projekta je arhitekt Vjekoslav Bastl, a gradnju je izvelo gr
k nalazi se u istonom dijelu grada i dio je nekadanjeg sela Resnik, koje prema pisanim izvorima kao crkveni posjed datira iz 13. stoljea. Se
sa zaobljenom apsidom svetita, sakristijom s istone strane, te malenim zvonikom u ravnini glavnog proelja. Laa i svetite natkriveni su
slobodnostojea, zidana jednokatnica pravokutnog tlocrta. Visoko, dvostreno, poluskoeno krovite, pokriveno je crijepom. Ulazni prostor
pu "Zavod za umobolne Stenjevec" sagraena je 1877-79.g. prema projektu arhitekta Kune Waidmanna. Bolnica je paviljonskog tipa, smje
uenog, pravokutnog tlocrta s ukopanim podrumom ispod istonog dijela. Temelj kue i podrum u istonom dijelu slagani su od kamena, d
na 1863. jedna je od najstarijih u SZ dijelu Zagreba. Zidana jednokatnica funkcionalnog je tlocrta za ondanje potrebe kole i jednostavnog o
mjer kvalitetno planiranog i projektiranog naselja niske stambene izgradnje, obiteljskih kua uz rijeku Savu, izgraeno izmeu dva svjetska
e se slike slijedeih autora: Vilima Svenjaka, Jerolima Miea, Menci Clementa Crnia, Joze Kljakovia, ime Peria, Ede Kovaevia, Maksim
nske Kraljice Hrvata sagraena je 1932. prema projektu Jurja Denzlera. Graena od sljemenskog zelenog kamena skladno je uklopljena u am
na tehnikom sgrafito u lokalu zgrade Bogovieva 1a, sauvani je autentini dio unutarnjeg ureenja nekadanje prodavaonice tekstila Vesn
podigao je 1892. dr. Ivan Rui, na dotadanjem nadbiskupskom imanju. Zidana katnica s poluukopanim podrumom, pravokutnog tlocrta,
kua u ul.Graneina 23 sagraena 1927. u sreditu povijesnog, seoskog naselja Graneina. Drvena prizemnica, sa zidanim podrumom duim
na je 1881-82. prema projektu ing. Ruperta Melkusa, glavnog gradskog arhitekta i voditelja Gradskog graevnog ureda, uz tehniku suradnj
en je 1910. godine kao ljetnikovac slikarice Naste enoa ro. Rojc, prema projektu poduzea Kalda i tefan. Pravokutnog je tlocrta s nagla
nokrilna kurija razvedenog tlocrta s poluskoenim krovom, sagraena je na sjevernoj bonoj mei parcele u dubini ograenog dvorita. Sred
zidan od kamena i izvana bukan. Podrum se prostire ispod veeg dijela objekta, ulaz u podrum smjeten je ispod isturenog ulaznog trijem
jetena je u sreditu istoimenog nizinskog seoskog naselja. Uz crkvu je upni dvor (19.-20.st.), a istono od crkve staro groblje. Crkva je dvor
privremenim smjetajem u iznajmljenoj kui, a zemljite za gradnju kupljeno je 1911. godine. Nastojanjima tadanjeg uitelja Pavla Antolo
a je 1954. god. Autor je arh. Zoja Dumengji. Do 1957. dovrene sjeverna i centralna upravna zgrada, a juno krilo 1961. Hortikulturno ure
dska opina 1911. godine prema nacrtima Gradskog graevnog ureda koje potpisuju Milan Lenuci i Franjo Brozovi.Izvedbene nacrte izrad
hiom (veliko duple), kuhinjom i ulaznim ganjkom, sagraena 1897. godine. Dvadesetih godina 20. stoljea komora je, kao miraz majke dan
anjih dimenzija je kao dvoprostorni objekt sa sobom i kuhinjom sagradio Lacko Ivan 1923. godine. Godina je zapisana na gornjoj gredi ueg
rtia, nastao 1970. godine, poklon je autora koli. Nalazi se u dvoritu, istono od glavnog ulaza u zgradu. Mozaik je dvostran, dvije kompoz
1880. godine o emu svjedoe inicijali i godina gradnje uklesani na kamenom nadvratniku podrumskih vrata. Kua je bila dio veeg imanja s
a s unutranjim dvoritem, sjevernim dvokatnim krilom zatvara potez reprezentativnih kua na zapadnom gradskom bedemu, a jednokatni
okatnica s lokalima u prizemlju tlocrtnog L oblika sagraena 1878/1879. prema projektu Franje Kleina za investitora Emanuela Priestera. N
Godina gradnje urezana je na glavnoj gredi u druinskoj hii (vea, zapadna prostorija kue). Donji dio kue dijelom je ukopan. Zidan je od k
objekt pravokutnog tlocrta, troprostornog unutarnjeg rasporeda, s isturenim, natkrivenim ulaznim ganjkom, sagraen krajem 19. stoljea,
ini, nalazi se na uzvisini iznad naselja i stare ceste uz potok Kainu, koja jo od rimskih vremena povezuje Prigorje sa Zagorjem. Pisani izvor
etena je u podnoju istone padine brijega na kojem dominira upna crkva sv. Petra i Pavla. Prvi zapisi o upnoj crkvi i naselju potjeu iz 13.
Vila Mallin izgraena je 1736-37. kao isusovaki ljetnikovac (refrigerium) na posjedu s vinogradom, u blizini tadanje kapele, a danas crkve
aknutim poloajem na jednom od breuljaka medvednikog prigorja, dominira okolnim krajolikom. Okruena je zidom. Sa sjeveroistone st
stu Kamenite 9 ostalo je prazno zemljite. Zidana kua koja se ovdje spominje 1711. godine imala je arkade prema Habdelievoj, to se mo
tarije sv. Mihovila, tlocrtnog je "L" oblika, poluskoenog krovita, nastala krajem 18.st.. Kasnobarokna proelja ralanjena su lezenama,. Na
ue na Novoj Vesi 5 i 5a, koje prema ulici ine jedinstvenu cjelinu, sagraene su 1880. godine. Nacrte za obje zgrade potpisuju arhitekti Boll
prizemnica sa zabatom okrenuta ulici, ostatak je tradicionalne gradnje u Novoj Vesi.\r\n
ta i anela u podnoju (lijevano u metalu), na postamentu je od klesanog kamena. Na ovom visokom kamenom podnoju ugraena je plo
ji se od hie, vinske komore, staje i sjenika, te sukanice s krunom pei.\t\r\nDrvena stambena prizemnica, hia, izgraena je 1904. godine
lici 13 i 15, pregradnjom 1910. god. spojene su u jednu graevinu. Povezane su trijemom, usklaeno je oblikovanje ulinog proelja, a unu
- hia, izgraena je na tradicijski nain 1825. godine. Godina gradnje je urezana na glavnoj stropnoj gredi, velikom sljemenu. Hia je pravok
, hia, izgraena je na tradicijski nain 1908. godine. Pravokutnog je izduenog tlocrta, duom stranom orijentirana prema putu, s dvostren
atom okrenuta glavnoj cesti, orijentirana u smjeru istok zapad. Pravokutnog je tlocrta, s prigradnjom prema jugu. Strmo poluskoeno kro
retanske u Stupniku Luko, nalazi se u neposrednoj blizini upne crkve, a sa sjeverne je strane okruena grobljem. Crkva je jednostavna, je
izgraena je 1769. godine. To je jednobrodna, barokna graevina sa zaobljenom apsidom svetita, sakristijom prigraenom sa sjeverne st
nog kompleksa to ga ine upna crkva sv. Ivana Nepomuka, groblje (neposredno uz crkvu), te grobna kapela sv. Marije. Sjeverozapadno od
vljen je uim, zabatnim proeljem okomito na ulicu Okiani (sredinji dio naselja Luan). Kuu je sagradio 1926. godine Nikola Okian, godin
a Morave, koje se nalazi u sjeveroistonom dijelu Sesvetskog prigorja uz istoimeni potok, datira iz 11. stoljea kao sredite plemenske upe
od 1813-1815.godine, najvjerojatnije na mjestu ranije graevine iz 16. stoljea. Orijentirana je u smjeru sjever-jug. Crkva je jednobrodna, s
tvrtastog tlocrta, zakljuena etverostrenim, piramidalnim kroviem, s kriem na vrhu smjetena je u sreditu naselja na raskrsu puteva ju
e u sreditu turopoljskog seoskog naselja Odra. upa Sv. Jurja u Odri spominje se prvi puta 1331.godine, a potom i u popisu upa zagrebak
ena je 1859. godine. Zasluge za gradnju kole najvie pripadaju mjesnom upniku Gjuri Barabau koji je zajedno s predstojnikom Opine Nje
u drugoj polovini 19. stoljea kao zadruni mlin obitelji Babi, na potoku Vukov dol, juno od naselja Planina Gornja, na kojem je, prema ka
e na krajnjem istonom dijelu naselja Sesvetski Kraljevec, na parceli nekadanjeg kaptolskog imanja. Poloena je u dubini parcele s glavnim
a je u povijesnoj jezgri Sesveta, na obronku iznad raskrija vanih povijesnih prometnica, koje su jo od srednjeg vijeka povezivale Zagreb s
u Sesveta, na glavnom raskriju, ispred zgrade Muzeja Prigorja, nasuprot kasnobarokne upne crkve Svih Svetih. Prema tradiciji, na istom se
as Muzej Prigorja) slobodnostojea je jednokatnica, jednostavnog, masivnog volumena, pravokutnog tlocrta, pokrivena visokim poluskoen
niarskom dijelu Sesvetskog Prigorja, uz donji tok potoka Kaina, koji je bitno utjecao na koncipiranje i organizaciju naselja, te njegovu karak
om 14. stoljea, do 1803. godine, bila upna crkva, kada njenu ulogu preuzima crkva sv. Franje Ksaverskog, smjetena u sreditu naselja. Kap
tnica s podrumom, jednostavnog, masivnog volumena, pravokutnog tlocrta s visokim poluskoenim krovitem. Podrumske i prizemne pros
m crkvom, a dotadanja upna crkva sv. Mihalja postala je grobnom kapelom. Prema zapisima vizitatora crkva je u poetku imala svoeno sv
osrednoj blizini Planinarskog doma "Grafiar" i kapele sv. Jakova nalaze se ostaci rudarskih rovova i galerija starog rudnika olovno-cinkove ru
, formiranjem veeg broja naselja stambene tipske izgradnje, uvjetovana poveanjem potreba za osiguranje radnikih i inovnikih stanova,
, administrativni naziv Franjin bostan, nalazi se na prirodnom brjeuljku juno od sela Broanci. Nalazite je poznato od 1965. godine. Ar
moe se zakljuiti, artefakti iz neposredne okolice nalazita Lipa kod Dalja ukazuju na postojanje nekropole, moda i naselja, eljeznog dob
mjeteno je na istoimenom uzvienju kod sela Strijeevica. Na oranicama se mogu opaziti komadi opeke, buke, ulomci keramike i obraeni
teno je na uzvisini sjeverozapadno od sela Jaki, okrueno potocima Vetovka i Glogovac. Iskopom kanala 1933. i 1980. god. na povrinu je
dolini rijeke Londe, juno od naselja Grabarje i eljeznike pruge Pleternica-aglin. Otkriveno je prilikom izgradnje kanala za regulaciju rijek
osam grobnih humaka - tumula, koji se niu od ruba ravnice uz rijeku Londu do dominantnog obronka Dilj-gore, na kojem se vjerojatno na
livade, juno od sela Zarilac, otkriveno je prilikom regulacije rijeke Londe 1976. god. Na jugu ga omeuje poljski put, na istoku eljeznika
nalazi se na poljoprivrednom podruju izmeu Gradine i Baevca, sjeverno od ceste koja spaja spomenuta naselja. Iz okolnog, preteno niz
kve sv. Marije, u dvoritu upnog dvora, 80-tih godina 20. stoljea utvreno je arheoloko nalazite s ostacima srednjovjekovnog gradita. G
eko Sladojevaca, na zemljitu Lipik, cca 1 km od seoskog groblja, nalazi se gradite veih dimenzija obraslo umskim raslinjem. Gradite i
padno od ceste Bistrica-panat i oko 500 m juno od glavne ulice u panatu, nalazi se gradite obraslo u ikaru i nisko raslinje. Zemljano utvr
sa sjeverne strane ceste Suhopolje-Oreac, na junoj obali rijeke Brenice, oko 2, 5 km istono od Suhopolja, te oko 1 km zapadno od Orec
na istonom rubu Oreca sauvala je tragove gotovo kontinuiranog naseljavanja od mlaeg kamenog doba, preko kasnog bronanog i starije
eliu, cca 1 km sjeverno od prapovijesnog lokaliteta Lug u Pepelani, ine blage uzvisine koje se od sjeverozapada prema jugoistoku niu pr
lju jugoistono od naselja Vodica. Na otoku su dva naselja: Prvi-Luka i epurine, meusobno povezana kilometar dugom cestom. Najprije s
alaze se ostaci brodoloma. Nalazite se protee oko 50 metara u duinu i 20 metara u irinu gdje su razbacani ostaci amfora tipa Lamboglia 2
a Guteranski nalaze se ostaci brodoloma. Lokalitet se protee 20 metara u duinu i 10 metara u irinu. Po dnu su razbacani ostaci keramiko
onimirova otkrivena je 1984. god. uz sjeverni rub ceste Zvomirovo-Gaite. Na dugogodinju eksploataciju pijeska upuuje i lokalni naziv ze
telja s kraja 19. ili samog poetka 20. stoljea. Mehanikog su sistema s jednim manualom i pedalom. Opseg je manuala E/-c3, a pedala C-d
aputene ciglane, sjeverno od kbr. 13, na istonim obroncima Dakinog brda koji se u terasama sputaju prema cesti Peli-Pepelana, otkri
e u dolini rijeke Brenice, u junom dijelu Pepelane. Na oranicama su vidljivi mnogobrojni ulomci keramike, kunog lijepa i kamenih alatki, a
g podruja 1984. god. otkriveno je arheoloko nalazite oko 200 m jugoistono od naselja Lozan, na zemljitu Lendava - malena istaknuta
od 60-tih god. 20. st. nadalje kod graevinskih i poljoprivrednih radova zatiu se arheoloki nalazi (keramika, spaljene kosti, topljeni metal),
dijelu Virovitice otkriveni su srednjovjekovni arheoloki nalazi: tragovi starije tvrave u temeljima Dvorca, nekropole u Basariekovoj ulici, ve
a nedaleko Virovitice, oko 2,5 km junije od kbr. 82, s istone strane ceste, nalazi se zemljite Veliki cimer. Konfiguracija terena prilikom o
m 15. stoljea. Nalazi se unutar zidina grada Hvara. Tlocrt crkve je pravokutan s polukrunom apsidom. Krov crkve je dvostrean danas prek
stono od ugurine glavice, na oranicama uz potok Malin (lijevi pritok rijeke Cetine) nalazi se arheoloko nalazite srednjovjekovno groblje.
likovanja. Smjetena je na sjeveroistonom uglu bloka kua na hvarskoj Rivi. Tlocrt kue je kvadratian, a zakljuena je dvovodnim krovom.
m svetitem i apsidom, podignuta na mjestu ranijeg, srednjevjekovne katedrale. Ista je podignuta na mjestu benediktinskog samostana, a ov
rom Gradu podignuta je uz more na sjeverozapadnom dijelu uvale. Jednobrodna graevina s polukrunom apsidom pokrivena je krovom o
bali rjeice Grab. U narodu je bila poznata kao osia mlinica. Mlinica je bila tipa kaikara i imala je etiri horizontalno postavljena mlinska
d mjesta Drvenik visoko na padinama planine Rili, nastavka Biokova. Formirao se na nepristupanom terenu zbog zatite od pljaki i napad
knadno dograen kat izgraena je u drugoj polovici 18. st. s obiljejima kasnog baroka. Juno proelje okrenuto je na glavnu ulicu, u osi pro
ojektanta Josipa Kodla, istaknuti je primjer stambene arhitekture moderne u Splitu. Istie se potivanjem svih elemenata arhitekture mode
stono od upne crkve sv. Fabijana i Sebastijana. Jednobrodna gotika crkvica s polukrunom apsidom, presvoena je prelomljenim svodom
la uvale Mala Milna na Hvaru. Sagraen je u 17.st. kao ladanjska zgrada sa manjim gospodarskim zgradama. Krov je dvovodan s tri luminara
estici izgraene su tri povijesne graevine. Sjeverozapadno je gotiko-renesansna kua, na adresi Ulica Marije Marii 20, juno od nje je st
asuprot zgrade Hrvatskog narodnog kazalita Split, izgraena je 1911. za poznatog splitskog obrtnika Josipa Jelasku, prema projektu prof. Ju
Marchija, inenjera s Hvara, koji je bio prvi i dugogodinji upravitelj. Projekt je iz 1924., a graena je 1925.-1926. na istaknutom mjestu unu
uljka Glavica, okruena je katelima i ljetnikovcima. Sagradio ju je 1529. Ivan Jakovljevi za privatne i javne svrhe kulta, te je vjerojatno prip
u Lumbardi je smjeten na padini Velike Glavice, a sastoji se od stojne dvokatnice sa gospodarskom prizemnicom, dvorita sa etnicom i jed
uta je 1941. godine s june strane etalita od kojeg je dijeli kameni ogradni zid. Glavni ulaz je na sjeveru, a pred junim proeljem je hortiku
okrenut je prema zapadu, prema luici Tatinja. Prilazi mu se zavojitim putem s kaldrmom uz drugi katel i crkvicu sv. Petra i Pavla. Pred kate
knutih ukrasa na proelju, odaje neostilske sjevernjake utjecaje. Graena je oko 1880. za Gaju Bulata, prvog narodnjakog gradonaelnika
Bakoj Vodi na samoj morskoj obali istono od upske crkve sv. Nikole. Navedena kua jedina je sauvana od tri kole koje su postojale u Ba
ae rusticae ima trikonhalni oblik s izduenim prednjim naosom.Plitki pilastri dijele naos u dva traveja, a oko treeg su formirane tri polukru
ae rusticae ima trikonhalni oblik s izduenim prednjim naosom.Plitki pilastri dijele naos u dva traveja, a oko treeg su formirane tri polukru
u sastoji se od dijela za stanovanje i gospodarske zgrade s vrtom. Na prvom katu kue su prozori i vrata s profiliranom natprozornicima i nad
e Djevice Marije sagraena je poetkom 19. st. na Pjaci, slikovitom seoskom trgu. Podignuta je na dnu trga poploanog kamenim ploama. U
na je sredinom 16. stoljea. Usmjerena je u pravcu istok-zapad. U tlocrtu zadrava oblik jednobrodne graevine s polukrunim tlocrtom s tim
oskoj uz more, istono od dananjeg naselja. Izgraena prije nastanka naselja, spominje se u Hvarskom statutu 1331. godine, a oznaavala
m u prostor istaknutom sakristijom na zaelju, orijentirana je u pravcu sjever-jug. Na proelju, zidanom klesancima, je portal sa zabatom bar
graevina, a tlocrtno je izdueni pravokutnik s pravokutnim svetitem. Graena je pravilno uslojenim klesancima. Na proelju je jednostavan
je u Hvaru na istonoj gradskoj rivi. Kamena dvokatnica nastala je integriranjem baroknih kua iz 18. i 19. stoljea. Prozori u kamenim prag
od. se fortificira, to je odigralo kljunu ulogu u obrani naselja za turskog napada. Trobrodna graevina ima masivne stupove koji nose lukov
m istono od Palagrue i predstavlja najjuniju toku hrvatskog teritorija. U moru oko Galijule nalaze se tri hidroarheoloka nalazita. Na jedn
tio se uz jedan od rukavaca rijeke Jadro nizvodno od uplje crkve. U srednjem vijeku su bili u vlasnitvu biskupa i kraljeva. Ova mlinica nasta
odna. Na proelju se nalaze troja vrata ukraena renesansno-baroknim ukrasima. Rozeta je istog stila. Zabat crkve je polukruan s baroknim
anska crkva s oktogonalnom krstionicom. Tijekom 6. st. dolazi do gradnje dvojnih ranokranskih crkava. Juna crkva danas je djelomino
tine pomoraca, izgraena je na jugu grada i datirana oko 1500. god. Jednobrodna graevina s kvadratinom apsidom izgraena je u gotiko
a graevina. Srednji brod je pokriven slomljenim svodom, a boni krinim. Brodovi su meusobno odvojeni etvrtastim pilastrima i polukru
kapele Marijina Navjetenja u ikatu kod Malog Loinja broji 48 slika, mahom nainjenih u drugoj polovici 19. st., s prikazima plovila u veliki
tar naputenog pastirskog stana iz 18. st, meutim kapela se spominje 1486. godine. Kapela je doivjela preinake. Uz zapadni proelni zid p
ju Blaene Djevice Marije smjetena je pokraj seoskog groblja u mjestu Sali. Najstariji spomen crkve datira iz sredine 14.stoljea (1350.) U la
, skulptura i ostalih drvenih predmeta, liturgijskog ruha, rukopisa te metalnih predmeta za liturgijsku uporabu. Sveukupno ga sainjava 160
st. Drveni okvir ikonostasa nastao je krajem 19. ili poetkom 20.st. Vei dio ikona pouzdano se pripisuje Aleksiju Lazoviu, 19.st. jedan je dio
, skulptura i ostalih drvenih predmeta te metalnih predmeta za liturgijsku uporabu. Predmeti datiraju iz perioda 15.-19. st.
pripada razdoblju od 15. do 19. st., a sadri slike, skulpture i liturgijske predmete od drva i metala, te liturgijsko ruho. Meu slikama je najv
sastoji se od 11 predmeta koji datiraju iz perioda 16. - 19.st. Meu navedenim predmetima najvrjednija je slika Bogorodice s Djetetom, tem
e u Zlarinu sastoji se od 34 predmeta koji datiraju iz perioda 16. - 19. st. Meu njima se istie barokna oltarna pala sa glavnog oltara koja p
gozapadno od sela edno najvjerojatnije u 13.st. U dananjoj crkvi koja je naknadno pregraivana sauvali su se dijelovi starije crkve iz razd
pture od kojih su tri iz 15. stoljea i jedna barokna iz 18. stoljea. Prikazuju likove svetaca i to sv. Ivana, sv. Antu Pustinjaka, sv. Bartula i sv. G
stoji se od pet oltara, nekoliko oltarnih slika i skulptura, te vie metalnih predmeta.\r\n
sastoji se od sedam baroknih drvenih skulptura i dvije oltarne slike koje se mogu datirati u 18.-19 stoljee\r\n
drvene skulpture i velik broj metalnog litrugijskog posua. Najvei dio inventara se moe datirati u 18. i 19.stoljee\r\n
doblju od 16.-18. stoljea. Relikvijari su izraeni od srebra.\r\n
tridesetak predmeta koji se mogu datirati od 13. 19. stoljea. Najvei dio inventara ini srebrno liturgijsko posue. Velik dio umjetnina da
na Gorici (broj 14 i 22 ) u prolosti su vjerojatno bile jedinstveni prostor a smjetene su u najstarijem dijelu Crikvenice. Na Gorici su sauva
o je slikara Mateja Ponuna iz 17.st. Slikana je u tehnici ulje na platnu. Prikazuje sv. Franu i sv. Klaru koja rukama dri pokaznicu koju oba sv
lo je splitskog drvorezbara Jurja Petrovia iz 1455. godine, a smjeteno je na oltaru sv. Kria. Radi se o iznimno kvalitetnom umjetnikom dje
hegy obuhvaa breuljak sjeverno od sela Zmajevac. Dobar strateki poloaj nalazita iskoristili su Rimljani i na njemu izgradili vojniku posta
a s Djetetom potjee iz druge polovine 15.st. Izveden je u tehnici tempera na drvu. Madona dri dijete s pticom u rukama. Reljef pokazuje sti
a na drvu djelo je majstora Paola Veneziana iz 14. st. Na sredini je prikazana Bogorodica s Djetetom, iznad nje Raspee, a sa strana osam sv
z 15. st. i izvedena je u tehnici tempera na drvu.
mostanu sv. Frane u ibeniku izraena je u tehnici tempera na drvu, 15.st. Gospa sjedi na crvenom valjkastom jastuku koji proviruje s lijeve s
spelo iz 15.st. nalazi se na glavnom oltaru crkve sv. Kria u Docu u ibeniku. Po stilskim odlikama pripada gotikom stilu 15.st, rustine mode
vode tipinog trodijelnog horizontalnog presjeka s posebnim arhitektonskim obiljejima. To je ulaz u kuu tipa loe, te nisko ognjite u sredn
selja Prezid,a predstavlja starinski tip rustine kue Prezida i ire okolice iz poetka 19.st. ili ranije, a prema orijentaciji u prostoru i s obzirom
aselja Prezid, predstavlja tipinu seosku kuu Prezida i ire okolice u 18/19. st. i ranije, a uom zabatnom stranom orijentirana je u prostoru
na, sagraena u Opatiji 1888/89., izvedena je prema projektu N. Predonzania, M. Minina, I. Dubrovia za konzorciji Ivan Fiamin i drugovi, i
mini iznad mora, okrueno maslinicima i suhozidima. Glavno mjesto u urbanitetu ima crkvica Sv Marije karakteristinih odlika liburnskih crkv
ga majstora iz prve polovine 18.st. U sreditu retabla oltarna je slika s prikazom Sv. Katarine Aleksandrijske, koju omeuju s lijeve strane kip
og Vida koja je nastala na mjestu nekadanje crkve iz 17. st. Dananja kasnobarokna graevina sa klasicistikim oblicima poela se graditi 1
ara crkve sv. Mihovila u Murteru sastoji se od tri barokna oltara, nekoliko oltarnih slika i skulptura, te vie metalnih predmeta. Moe se dati
aseoka Bulati u Bisku. Jednobrodna crkva graena je masivnim kamenom bez prozora i sa klesanom preslicom na proelju. Podignuta je po
adnom uglu velikog vrta koji je nastao na mjestu pomerija uz istone zidine. Sklop je okruen zidom sa sjeverne, june i zapadne strane, a s
nadograena treim katom 1913. godine. Sagraena je na mjestu junog ruba srednjevjekovnog bloka kua. Tvori sredinji dio prostranog s
upne crkve, na poetku Banskog dolca. Na kui je istaknut nepoznati grb s kovakim obiljejima i godinom 1691. Kua je vjerojatno starija
i je primjer baroknog graditeljstva u Komii. Izgraena je krajem 17. stoljea na obali, na sjevernoj strani trga. Istie se detaljima neuobiaj
en je 1481. god., a prva crkva sagraena 1488. god. Samostan je izgraen sa crkvom na sjeveru i tri samostanska krila koja prema jugu zatva
ji Cindro izgraen je na morskoj obali u Stroancu. Sastoji se iz tri krila smjetena uokolo sredinjeg dvorita koje je sa sjeverne i june strane
naselja, uz rub dananjeg groblja, podignuta je renesansna crkvica sv. Ivana Krstitelja. Jednobrodna graevina sa bavastim svodom danas je
ustava utvrenja koje su podigli Englezi oko vike luke poetkom 19. st. Posve je nepravilnog tlocrta kojim se prilagoavala konfiguraciji tere
su. Proeljem je okrenuta Ribarskoj ulici. Kua se nalazi u manjem bloku koji je nepravilnog, pravokutnog tlocrta. Jedini slobodni zid je pro
n smjetene su na predjelu Podgaul juno od Dola. To je sklop gospodarskih kamenih prizemnica s dvorovima, zagonima-torovima, krun
izniman su oblik pukog pjevakog i plesnog izriaja. Vjetina virtuoznog sastavljanja uvijek novih, aktualnih stihova inspiriranih ivotom lok
i obitelj Radman preuzima u 19. st. , te je pretvara u ladanjsko - gospodarski sklop. Juni dio graevine zadrava gospodarski, a sjeverni di
869. suelice crkvi Krista Kralja u Selcima. Reprezentativnu graevinu podigla je obitelj, ugledni trgovci i kamenoklesari te vlasnici lokalnih ka
na je na mjesnom trgu prema projektu austrijskog inenjera Adolfa Schlaufa (1919.), a uz sudjelovanje lokalnih graditelja i klesara. Monum
utoka rijeke Rude u Cetinu oko 700 m uzvodno od triljskog mosta do negdanjeg otoia na Cetini oko 300 m nizvodno od mosta) pronaen
e sv. Ivana krstitelja. Prilikom proirenja groblja naeni grobovi s ranosrednjovjekovnim naunicama iz 9. st. \r\nNalazi su pohranjeni u Muz
tikog vodovoda, nalaze se ostaci starohrvatskog groblja. Grobovi su graeni od nepravilnog kamena na tupini, a pokriveni su kamenim plo
i bez pedala, gradio je slovenski graditelj Antun Scholz 1799. godine. U zranici je sauvana izvorna cedulja s njegovim imenom gdje se nazi
aci sjevernog broda ranokranske bazilike s geometrijskim podnim mozaikom iz 6. st.
e polovine 16. st. povijesno je bila okruena drvenim palisadama i jarkom, to upuuje na obrambenu funkciju. Pregradnjom u neogotikim
iki nalazi se na osami uz rub naselja Sveta Helena. Sagraena je na temeljima starijeg dvorca stradalog u potresu 1880. To je prizemnica tl
ole podignuta je na povienom platou u sreditu naselja. Pravokutnog je izduenog tlocrta, duom stranom okrenuta prema ulici, zavrena
no je i istraeno vieslojno arheoloko nalazite s ostacima arhitekture iz vremenskih razdoblja od antike do kasnog srednjeg vijeka. Objekti
anjevaca i Stankovaca unitena je kamena gomila na poloaju Draica - Pudarica. U gomili su meu brojnim klesancima pronaena dva ulom
ju sela Banjevci i Kai Banjevaki, nalaze se ostaci ville rustice u ijem se sklopu, 1 km istono od nje na poloaju Draica - Pudarica, nalazi
od Biograda na moru na kopnenom tijesnacu izmeu mora i Vranskog jezera. Pakotane su nastale u 15.stoljeu kao posjed zadarskog plem
d Posedarja na padini Kosa uz obalu.Novigradskog mora, nalazi se prapovijesna gradina zvana Budim.Gradina je jedinstven primjer prapovi
stoni rub sredinjeg trga naselja Gora. Sagraena je u 19. stoljeu, a rije je o zidanoj slobodnostojeoj jednokatnici pravokutne osnove zak
en je izmeu Novigrada i Umaga. Dio je ireg podruja nastanjenog jo od antike. U dijelu jedne od njih u ranokransko se doba podie crk
MODRNA - suknji s opleem i rukavima od domae vune, obrubljenima crvenim, zelenim odnosno plavim kupovnim suknom. Sve modrne
plom vezom, biveg istarskog ugljenokopa "Raa" (IU Tupljak)nu Podlabinu izgraen je u razdoblju od 1935-38. godine. Od nekadanjeg o
ma konfiguraciji tla, ispod Uke. Jedinicu prostora ine niz objekata stambene i gospodarske namjene. Oba su istog oblikovanja i organizacije
e u jezgri grada Crikvenice, za koju se predvia mogunost kontinuiteta iz 15.st., dok izgradnja objekta datira poetkom 19.st. ili ranije, a pre
Kosa, nalazi se u Bojni, iznad doline potoka Sivca. Pregledom terena utvreno je postojanje prapovijesne gradine iz starijeg eljeznog doba.
jedna je od nekoliko gradskih kasnogotikih palaa koje su nastale po uzoru na Veliku Papalievu palau Jurja Dalmatinca, pregradnjom ran
rdetskoj br. 107 drvena je katnica izduenog tlocrta orijentirana svojim uim zabatnim proeljem prema ulici. Pokrivena je dvostrenim krov
nike pruge na rubu naselja Preec. Dao ju je sagraditi 1785. biskup Josip pl. Galjuf na starom biskupskom posjedu koji se spominje od 160
evina 17. (brod i svetite) i 18. st. (zvonik), obnavljana u 19. i 20. st., smjetena je na vrhu brijega Vinski vrh, iznad sela Poljanica Bistrika, u
a u Karlovcu kao cjelina za koju je Rjeenjem Hrvatskog dravnog arhiva od 4. studenoga 2011. (klasa: UP-/I-612-06/11-27/08, ur. broj: 565-0
godina 19.st. u stilu klasicizma, dok pojedinane ikone "Bogorodica i ikona Hrist datiraju u 18. st. i imaju stilske odlike barokne umjetnos
oskom groblju uz cestu koja vodi od sela Mravinjice u pravcu Podgore. To je jednobrodna graevina bez apside, orijentirana u pravcu istok-z
ukraen je u gornjem pojasu nizom kratkih kuka s profiliranim drkama, dok je u donjem pojasu uklesan natpis u kapitali na latinskom jeziku
ite obale u uvali Martinica, otok Cres, na dubini od 17 do 30 metara u mulju i travi nalaze se ostaci trbuha i grlia amfora. Vei dio tereta k
uz seosku prometnicu u manjoj skupini stambenih i gospodarskih zgrada, a sastoji se od kue, svinjca, staje i drvarnice. Kua, drvena prizem
e na Trgu bana J. Jelaia u Sisku. Graevina je prigraena zgradi Velikog Kaptola 1901.-1903. i predstavlja prvu javnu dvoranu u gradu. Neo
Eugena Viktora i Ide Feller, na Trgu kralja Tomislava 4 sagraena je 1903-04. godine prema projektu atelijera Hnigsberg i Deutsch. Autor
sagraena je 1880-82. prema projektu Janka Josipa Grahora, graevno poduzetnitvo "Grahor i Klein". Prvi novani zavod u Hrvatskoj osnov
a palaa koja zatvara blok Smiiklasove, Martieve i Pataikine ulice sagraena je godine 1926-27. po projektu arhitekta Dionisa Sunka. Va
nske, kasnije Dravne hipotekarne banke u Zagrebu, otarieva 2-4/ Vlaka 53 sagraena je 1921-23. prema projektu Huga Ehrlicha. Zgrad
u vilu s potkrovnom terasom, za investitora ing. Zdenka Kopista, projektira 1937. godine arhitektonski dvojac ing. Gombo i Kauzlari. Kroz d
da u Zagrebu, Ilica 25-27/Gundulieva 2, sagraena je godine 1905-06. kao poslovno- stambena trokatnica Hrvatsko-slavonske zemaljske ce
enja, u funkcionalnoj dispoziciji prostornih sklopova pojedine stambene jedinice i postizanju optimalnog prirodnog osvjetljenja i prozraivan
zentativne vile imunih zagrebakih investitora Drage i Vladimira Radana arhitekt terk rijeio s pristupom iz ulice Jabukovac, od koje je gra
a jedinstven je paviljonski fakultetski sklop zagrebakog sveuilita, u cjelosti oblikovan prema idejama jednog projektanta, arhitekta Zvonim
dar Baranyai vilu elegantnih proporcija, ostvarenu u proienom neoklasicistikom slogu, ostvario za peterolanu obitelj uspjenog zagreb
g muzeja Zagrebake nadbiskupije broji dvjestotinjak primjeraka misnog ruha koji potjeu iz vremena od 16. do 20. stoljea. Uglavnom se r
lima i pripadajua oprema interijera prodavaonice urara i zlatara Mirka Novaka, izraena poetkom XX. stoljea, te izlog prodavaonice u pri
, na povienom i dominantnom poloaju, vidljiva u svim prilaznim vizurama, jednokatnica je pravokutnog tlocrta s rizalitom na zaelju. Iman
znom dijelu karlovakog katolikog groblja Dubovac, posveeno Antonu opu (Tschoppu) (14.4.1782.-21.1.1858.) trgovcu, gradonaelniku K
u naselju, na prometnici koja povezuje Karolinsku i Jozefinsku cestu. Sagraen je od kamena s etiri pravilno ritmizirana polukruno zavren
ak smjeten uz rijeku Dobru, na povienom poloaju izvan naselja, u blizini starog grada Novigrada, jedan je od rijetko sauvanih povijesnih
e glavni oltar sv. Vida, boni oltari sv. Antuna Pustinjaka i Srca Isusova i orgulje. \r\nGlavni oltar je drven, skulptiran, pozlaen, polikromiran
u sv. Andrije nalazi se kasnorenesansni poklonac, pravokutna tlocrta i ravnog zaelja s polukruno zakljuenim ulazom, nadvien dvostreni
a izduenoj parceli uz glavnu prometnicu u sreditu naselja. Na njoj se nalaze kua, tala i bunar. Kua prizemnica od irokih planjki djelomi
irano je u sredinjem dijelu Parka prirode umberak-samoborsko gorje. Formirano je od 4 meusobno udaljena zaseoka: Brezovac, Pavkovi
magistrata u Ivani Gradu sagraena je u razdoblju od 1871.-1889. g. na mjestu nekadanje utvrde i pregraena 1907.-1909. g. ime je form
ten je u svetitu istoimene kapele u Maloj Gorici, meutim, izvorno je bio postavljen u upnoj crkvi u Svetoj Nedjelji, od kamo je premjete
amobora srednjovjekovna je graevina iz druge polovice 15. stoljea. Sakralni inventar crkve danas ine glavni oltar, dva bona oltara i jeda
elske u Pui sauvala jedan od najvrednijih sakralnih inventara sjeverne Hrvatske. Inventar se sastoji od glavnog oltara i dva bona oltara s
nizvodno od Trilja. Podignuta je na litici iznad desne obale rijeke Cetine. Krajem 15. st. poljiki vojvoda arko Draojevi inicirao je izgradnj
sela Tugare koje je smjeteno na prostoru povijesne republike (kneije, upe). ain Dolac je smjeten u neposrednoj blizini dananje upne
jae 1911., ovaj se prostor poznat kao Krajeva njiva, koristio kao vojno vjebalite austrougarske vojske, ali i vjebalite splitskoga gimnasti
u 5 - 6. st. u straarskom hodniku iznad Zlatnih vrata Dioklecijanove palae, u kojemu se izvorno nalazila naprava za podizanje reetkastih vr
kih spomenika graena je od 1972.-76. g., dok je stalni postav otvoren 1978. Izgraena je tako dolina kua kakvu Muzej nije imao od svog
itske plemike obitelji Grisogono izgraena je na uglu Peristila i glavne antike ulice Decumanus. Dananja palaa Grisogono samo je dio ve
no od Vrata od Pila, glavnim junim proeljem orijentiran je na ulicu dr. Ante Starevia.\r\nTlocrtno, ljetnikovac je pravokutnog oblika, bez
kovni lokalitet Staro Valpovo nalazi se jugoistono od Belia na prostranoj, priblino krunoj povrini, sa tri strane okruenoj irokom dep
ulici . Pulia 5 na Konalu, nalazi se stambena graevina s terasom na kojoj su kolone i pergola. Jugozapadno od stambene graevine, na t
etfalanalazi se u zapadnom dijelu grada, na niskom ovalnom breuljku. Za ovo znaajno vieslojno naselje saznalo se kada su prilikom iskop
bramovi lociran je u istonom dijelu Gornjeg Konala, naslanjajui se sjevernim dijelom ogradnog zida na ulicu Gornji Kono, a istono grani
adnji rezidencijalne arhitekture osobito nakon potresa 1667. godine, smjeten je ljetnikovac Drai zvan Biskupija kao svojevrsna sinteza lad
oblikovanja s pripadajuim vrtnim prostorom nosi obiljeja karakteristine dubrovake prigradske stambene arhitekture s kraja 18.st. na pre
e u istonom dijelu nekadanje parcele koja je sezala suelice ulici Petra Kreimira IV. Rije je o stambenom sklopu s kuom za stanovanje, e
istonom dijelu ulice Zrinsko- Frankopanske. Jednokatnica je s mansardom, pravilnog, pravokutnog tlocrta izduenog u smjeru istok zapa
a Like obuhvaa Zbirku Lapidarij, Zbirku pokustva i Zbirku oruja. Zbirka Lapidarij sadri kamene spomenike od antikog do novovjekovnog
d 2007. g. kao specijalizirani muzej koji se bavi materijalnom i nematerijalnom batinom turistikog sadraja s prostora cijele Hrvatske. Sjedi
1997. g. kao samostalna jedinica u sastavu Ministarstva obrane. Fundus koji Muzej posjeduje uglavnom je nastao prikupljanjem grae iz MO
azi se 15 km sjeverno od Sesveta, u planinskom nizu Medvednice, na vododjelnici dvaju geografskih podruja, Zagorja i Prigorja. Do otkria i
e u Pokrovniku otkriveno je 1979. godine. Rije je o iznimno znaajnom vieslojnom nalazitu koje je bilo kontinuirano naseljeno od ranog n
e u objektu Malog dvora Jankovi, dijelu zatiene arhitektonske cjeline kompleksa Jankovi. U Registar kulturnih dobara RH upisana je kols
u Viljevu jednobrodna je, pravilno orijentirana, graevina koja se sastoji od pravokutnog crkvenog broda i poligonalno zakljuenog ueg i n
elu uvale Caska. Pravilnog je cilindrinog oblika, ima pravokutni ulaz, a na vrhu, na visini od oko 15 metara, nalazi se malena izvidnica. Posje
i oltari u crkvi sv. Frane u ibeniku djelo su venecijanskih drvorezbara Issepa i Girolama Ridolfija. Arhitektura ovih oltara znalaki je kompon
., prvotno kao Zaviajni muzej, osnovali volonteri Drutva prijatelja muzeja. \r\nU Registar kulturnih dobara upisane su slijedee zbirke Muz
jeten je u centru grada Svetog Ivan Zeline u zgradi koju je za potrebe Zadrunog doma 1951. godine projektirao poznati hrvatski arhitekt S
otkriem arheolokog lokaliteta na brijegu Kuzelin kod Donje Glavnice 1975. g., to je potaknulo osnivanje muzeja 1977. g. Muzej je smjete
od jednokatnica je s vanjskim natkrivenim stubitem, tlocrtno organizirana u slovo T. Sagraena je 1773. godine, a njena povrina je 191 m
zleta nacionalne kostimografije i njezine konane afirmacije kao samostalne umjetnike discipline. Kostimografija se prihvaa kao integraln
skog primorja Rijeka prikuplja, uva, obrauje i prezentira predmete vezane uz povijest i kulturu podruja Primorsko-goranske upanije i gr
lazi se uz selo iroli, nedaleko Vikova u Kastavtini, a obuhvaa dio zaseone cjeline Brnasi. Odlike sauvanih kuita unutar ove ruralne cje
trovi nalazi se u Galeriji Metrovi u Splitu, prema darovnici kipara Ivana Metrovia iz 1952. godine. Broju darovanih umjetnina prikljuen
530. godine. Druga gradnja zapoela je oko 1590. godine u kui Golubini izmeu crkvi sv. Ivana i sv. Duha pod titularom sv. Ivana. Godine 1
Prolocu sagraena je 1873. g., nedaleko od stare Gospine crkve na Opacu. Jednobrodna graevina, duga 16 i iroka 8.5 m., graena od ka
rvena polikromirana, pozlaena, rezbarena propovjedaonica. Donji dio tvori konkavni oblik koji se suava prema dnu, ime su stvorena trap
telja na groblju u upi sagraena je 1906. g. Duga 25 i iroka 9 m., graena od kamenih klesanaca, s polukrunom apsidom na sjeveru, jedn
vani obukana. Krovite na dvije vode nekada je bilo prekriveno kamenim ploama. Zgrada je prizemnica. Ulazna vrata s kamenim dovratnic
na starom groblju u Donjim Raanima sagraena je krajem 17. ili poetkom 18. st. Krajem 18. st. produena je te joj je dodana polukruna
om Prologu, sagraena je 1896. godine na mjestu stare Gospine crkve. Nova crkva je jednobrodna graevina s polukrunom apsidom, orije
u Cisti Velikoj nalazi se juno od magistralne ceste Trilj-Imotski.\r\nRadi se o plitkoj vrtai gdje se tijekom srednjeg vijeka (a vjerojatno i ran
tskog nalazi se na uzvienju sjeverno od magistralne ceste Trilj-Imotski, stotinjak metara sjeverozapadno od crkve sv. Jakova.\r\nRadi se o p
blizini upne crkve, samostojea je jednokatnica dubokog pravokutnog tlocrta, pod visokim i strmim dvostrenim krovitem s poluskoenim
n u baroknoj zgradi Gradskog magistrata iz 18. st., posjeduje raznovrsnu zaviajnu grau rasporeenu u Prirodoslovnom Arheolokom, Etno
parate ptica, sisavaca i gmazova delte Neretve te etnografsku grau vezanu uz lov i ribolov. Ptice koje je prikupilo Lovako drutvo Metkovi
selju, uz cestu. Rije je o graevini kruna oblika, danas ouvanoj u tlocrtu. Prema povijesnim podacima, kulu je podigao oko 1577. godine
nanodobne gradine Sv. Petar istono od naselja Crveni vrh, otkriveni su ulomci prapovijesne keramike i antiki graevinski materijal koji up
alazi se u selu Otoku kod Sinja. Tijekom zemljanih radova na postavljanju infrastrukture na poloaju Grebine otkriveno je srednjovjekovno g
tinska Ves Desna br. 3. sagraena je 1909. godine i izduenog je pravokutnog tlocrta. Prizemlje kue sagraen je od opeke, a kat od hrastovi
ahovo kbr. 19, sastoji se od tradicijske kue, gospodarske zgrade i bunara. Tradicijska kua sagraena je 1879. godine od hrastovih planjki sp
j Martinskoj Vesi sagraena je na mjestu starije drvene crkve u 17. stoljeu. Po tlocrtnoj dispoziciji, crkva sv. Martina longitudinalna je jedno
u prostorima Pazinskog katela, srednjovjekovne utvrde smjetene iznad krakog ponora zvanog Pazinska jama. Muzej uva etnografsku gra
nine prikupljane tijekom vremena, od osnutka Muzeja 1960. godine, pa sve do danas, budui da se ustanova bavila i galerijskom djelatno
pisana je Zbirka kamenih spomenika srednji i novi vijek te Zbirka oruja i vojne opreme Gradskog muzeja Senj. U Zbirci kamenih spomen
uga - Dijelovi, grad Kutina nalazi se na istaknutoj gredi orijentacije I-Z koja je smjetena sjeverno od Banove Jaruge. Nalazite obuhvaa jun
evine Okoli, grad Kutina prostire se na blagom uzvienju sjeverno od nekadanjeg manjeg vodotoka. Nalazite je presjeeno ukopom Lat
, grad Kutina nalazi se na blagom uzvienju sjeverno od nekadanjeg manjeg vodotoka. U iskopu jarka uz cestu za tzv. Radniko naselje i na
Grede II, opina Lipovljani nalazi se na izduenoj gredi orijentacije Z-I jugozapadno od nekadanjeg manjeg vodotoka te dananjeg Lateraln
Crnave nalazi se na blagom uzvienju orijentacije SI-JZ koje je s istone i zapadne strane okrueno nekadanjim manjim vodotokom te niski
Grede I nalazi se na blagom uzvienju istono od nekadanjeg manjeg vodotoka koji je meandrirao i u ijem se junom meandru nalazi uzv
dskog muzeja Omi broji 824 umjetnika djela: slike, crtee, akvarele, grafike, skulpture i reljefe u raznim materijalima te medalje i plakete. U
muzejskih plakata (14. 322 predmeta) koji sustavno prate djelatnost hrvatskih muzeja od 1950-ih godina do danas. Plakati su najveim dijelo
mjetenoj u starogradskoj jezgri. U njemu se uva vrijedna arheoloka, etnografska, kulturno-povijesna, umjetnika i druga graa vana za B
pisane su Umjetnika i Etnografska zbirka Narodnog muzeja i galerije Novi Vinodolski. \r\nUmjetnika zbirka sadri radove slikara i kipara
uga - Konaine, grad Kutina nalazi se na uzvienju sjeverno od potoka Banovaa u zapadnom dijelu Banove Jaruge, nekoliko stotina metara
Podbrdalje, grad Kutina nalazi se na krajnjem jugoistonom dijelu duge grede orijentacije I-Z koja je na junim padinama presjeena eljezn
Ribnjake Njive, grad Kutina nalazi se na istaknutoj gredi orijentacije I-Z koja je na najniim, junim padinama, smjetenim iznad potoka Bije
Ribnjaki Lug, grad Kutina nalazi se na istaknutoj gredi orijentacije I-Z koja je na najniim, junim padinama, smjetenim iznad potoka Bijela
Vodoplava nalazi se na izduenoj gredi orijentacije Z-I sjeverno od nekadanjeg manjeg vodotoka, a istono od dananjeg Lateralnog kanala
menika utemljen je 24.08.1893. u Kninu pod imenom Prvi muzej hrvatskih spomenika sa ciljem da u njemu budu pohranjeni spomenici arh
a istonoj strani trga Cilnica, ija je okosnica formiranja, te kojom i danas dominira. etverokrilna je dvokatna graevina s unutarnjim dvori
a unutranjeg prostora. Izmeu bogatog namjetaja, liturgijskog posua, orgulja, velikih vitraja koji osvjetljavaju prostrani prostor, bonog o
enskog pregleda trase Magistralnog plinovoda Kutina - Dobrovac. Rije je o manjem uzvienju koje se nalazi na jugozapadnom rubu naselja
aselju Donje Selite, sagraena je 1918. godine, a gradio ju je majstor Veki iz oblinjeg sela Borovita. Prizemlje je graeno od kamena dok j
ena je u naselju Stari Brod kbr. 16, a sagraena je poetkom 20. stoljea. Prizemlje kue zidano je ciglom, a kat od hrastove planjke koja je s
enskog pregleda trase Magistralnog plinovoda Kutina - Dobrovac. Na blagim uzvienjima, okruenima meandrima nekadanjeg manjeg vod
kog pregleda trase Magistralnog plinovoda Kutina - Dobrovac. Na izduenoj gredi orijentacije zapad - istok pronaeni su ulomci keramikih p
naselja Gaj utvreno je terenskim pregledom trase Magistralnog plinovoda Kutina-Dobrovac. Na junom rubu izduene grede orijentacije za
kog pregleda trase MG plinovoda Kutina - Dobrovac. Rije je o istaknutom uzvienju orijentacije SI-JZ, koje se nalazi na junom rubu izduen
kod Brezina otkriveno je tijekom terenskog pregleda trase Magistralnog plinovoda Kutina-Dobrovac. Rije je o blagom uzvienju koje se tek
okog terenskog pregleda trase Magistralnog plinovoda Kutina-Dobrovac. Rije je o blagom uzvienju na sjevernoj obali nekadanjeg manje
Brezina otkriveno je tijekom rekognosciranja trase Magistralnog plinovoda Kutina-Dobrovac. Istaknuta, izduena greda, orijentacije istok-zap
1. do 5. stoljea, kada je dolaskom novih etnikih skupina razruen. Srednjovjekovni graevinski sloj nastao je prilagodbom antikom naselj
okog rekognosciranja trase Magistralnog plinovoda Kutina-Dobrovac. U krajoliku se uoava istaknuto, ovalno uzvienje, koje je s istone st
acije istok - zapad, s povrinskim nalazima eljeznodobne keramike, zamijeena je tijekom terenskog pregleda trase Magistralnog plinovoda
okog terenskog pregleda trase Magistralnog plinovoda Kutina - Dobrovac, na stacionai 29+230-30+100 km (u Konzervatorskoj studiji nave
e Magistralnog plinovoda Kutina - Dobrovac ubicirano je arheoloko nalazite Dabrovica kod Dobrovca, koje je smjeteno na istaknutoj, izdu
heolokog terenskog pregleda trase Magistralnog plinovoda Kutina - Dobrovac 2009. god. Rije je o istaknutoj i izduenoj gredi orijentacije J
9. god. na podruju Dobrovca ustanovljeno je da trasa Magistralnog plinovoda Kutina - Dobrovac prolazi junim rubom istaknute i izduene
heolokog terenskog pregleda trase Magistralnog plinovoda Kutina - Dobrovac. U krajoliku se uoava uska i izduena greda orijentacije si-jz,
otkriveno je tijekom arheolokog rekognosciranja trase Magistralnog plinovoda Kutina - Dobrovac. Rije je o istaknutoj, izduenoj gredi orije
okog terenskog pregleda trase Magistralnog plinovoda Kutina - Dobrovac. Rije je o istaknutoj i izduenoj gredi orijentacije istok-zapad, koj
a nalazi se srednjovjekovno gradite, otkriveno tijekom arheolokog rekognosciranja trase Magistralnog plinovoda Kutina - Dobrovac. Gradi
Stara Subocka nalazi se jugozapadno od grada Novske. Nastala je obostrano uz tok potoka Subocke. Matrica naselja je krivudava, linijskog ti
a Brdovec obuhvaa Etnografsku, Likovnu i Kulturno-povijesnu zbirku. Etnografsku zbirku ine predmeti koje su ljudi tog kraja donedavno up
de Kare Richter donacija je gradu Zagrebu, a nalazi se na Vrhovcu 38 u obiteljskoj kui koju je sagradio prema vlastitom projektu dipl.ing.arh
nosti priblii i prezentira bogatu i vrijednu povijest grada i okolice, smjeten je u kui Karas, jednoj od najstarijih graanskih kua u gradu. M
896. otkopana je trobrodna bazilika s polukrunom apsidom. Tom prilikom istraen je i dio srednjovjekovne nekropole uz samu crkvu. Dva p
ar nalaze se ostaci rimskog akvedukta, sagraenog poetkom 2. st., koji je dovodio vodu u rimsku koloniju Jader iz 42 km udaljenih izvora Bib
jeten u baroknoj palai grofova Califfi iz 17./18. stoljea, osnovan je 1954. godine na inicijativu rovinjskih likovnih umjetnika. U Registar ku
nalazi se u Parku prirode Lonjsko Polje, a smjeteno na lijevoj obali Save uz stari rukavac tzv. Savu Tiinu. Naselje je osnovano tijekom 18.
omoi" nalazi se u samom sreditu dananjeg grada Ludbrega s june strane glavnog gradskog trga. Sastoji se od kasnoantikog kupalinog
om rtu otoka Babca, na glavici nadmorske visine 20 m, nekih 110 m sjeverno od zgrade svjetionika. Podruje uokolo crkve nosi naziv Jusin
agraena je 1781. godine, a oko 1900. godine obnovljena su proelja i preoblikovana je apsida. Crkva je jednobrodna, s laom pravokutnog
a smjetene su uz cestu u sreditu naselja Novo ie, u neposrednoj blizini upne crkve sv. Ivana Krstitelja i upnog dvora. Sagraene su 18
hitektonskom plastikom svojih proelja te unutranjim ureenjem, najljepi je i najkvalitetniji primjer secesijske arhitekture u Splitu. Projek
na je 1890. prema projektu Ante Bezia, na mjestu starih daara u kojima se prodavala riba. Ribarnica je podignuta na 360m2 u predjelu O
nuti i urbanistike vrijednosti ove zone; uz drvored koji stvara ugodnu hladovinu u istonom dijelu poteza june strane ulice etalite Ivana M
sku obalu; na zapadu je omeena prugom u zaelju zapadne obale Bavica, na istoku Spinievom ulicom i Put Zente, na sjeveru ulicom Pre
veta Marija u Meimurju, posveena Uznesenju Blaene Djevice Marije, graena je u razdoblju od 1779.god. do 1782.god., na mjestu ranij
u uva vrijednu spomeniku batinu iz bogate prolosti biogradskog primorja i okolice. U Registar kulturnih dobara RH upisane su sliedee z
ali Loinj Creskog muzeja zatiene su Etnografska zbirka i Kulturno - povijesna zbirka. Etnografska zbirka ilustrira obiaje i nain ivota na
ri mramorna oltara. Glavni je oltar podigao venecijanski arhitekt Marco Torresini (1668.-nakon 1731.). \r\nSlika sa glavnog oltara na kojoj je
adinskom buku uglavnom su izgraeni na mjestima starih mlinita. Tipinih su ruralnih stilskih karakteristika to oteava pobliu dataciju obj
vorno je sagraena u 18. stoljeu, izduenog pravokutnog tlocrta, irine oko 7 i duine oko 17 metara. Za temelje su koriteni pojedinani ka
oj obali rijeke Save, nedaleko Siska. Naselje je seoskih obiljeja, a tipoloki zbijeno naselje izduenog cestovnog oblika u kojemu je sauvana
sestara Milosrdnica u Zagrebu osnovana je 1926. godine. Nakon desetak godina rada pokazala se potreba izgradnje nove zgrade. Projekt je
rnji rt, Slano, nalazi se s istone strane ulaza u uvalu Slano. Od antikog brodoloma preostali su ulomci amfora tipa Lamboglia 2 prema ko
stali u irem vremenskom razdoblju. U hodniku prizemlja samostana su dijelovi kamene plastike iz ranijih faza gradnje samostana i crkve, ra
mjeteno je oko 4 km sjeverno od naselja Babina Greda. Sustavno je istraena povrina od 1491m2. Otkrivena je nekropola s 53 paljevinska
mjeteno je oko 4 km sjeverno od naselja Babina Greda. Sustavno je istraena povrina od 3633m2. Otkrivena su naselja kasnog bronanog
mjeteno je oko 4 km sjeverno od naselja Babina Greda. Sustavno je istraena povrina od 17770m2. Otkriveno je naselje kasnog bronano
je na uzvisini, iznad samog centra Proloca. Radi se o prapovijesnoj gradini datiranoj u kasno bronano i eljezno doba o emu svjedoe br
u smjetena je u zgradi stare kole u Zrinu. Zbirka broji 977 predmeta vezanih uz tradicijsko stanovanje, privreivanje i rukotvorstva te kao t
Grebanik" nalazi se na podruju zaseoka Zovko u Berinovcu, sjeverno od ceste Cista-Imotski. Radi se o veem srednjovjekovnom groblju sa
drven, skulptiran, pozlaen, polikromiran, s centralnom niom. Menza je drvena marmorizirana, flankirana s po jednim ophodom sa svake s
n sv. Margarete u Bijeloj, nalazi se na uzvisini pokraj dananjeg sela Bijela, jugoistono od Daruvara. Do poetka 20. stoljea bio je sauvan
lazi se sjeverozapadno od sela Pavlin Klotar, u dolini koju omeuju dva potoka koja zatvaraju pravokutni prostor samostanskog sklopa. Crk
bonuk u Klotru Podravskom, nalazi sjeverno od upne crkve Sv. Benedikta na uzvisini usred obradivog zemljita. Uzvisina je esterokutnog
ospodarsko poslovne zone Podi u Dugopolju ubicirane su tri manje zemljano - kamene gomile, visine oko 1 metra i promjera od 2 do 4 me
ospodarsko poslovne zone Podi zapad u Dugopolju ubicirano je est manjih zemljano - kamenih gomila, visine oko 1 metra i promjera od
urnina (Torre di Boraso) nalazi se na breuljku, oko 3 km SI od Rovinja.Povrinski nalazi i dominantan poloaj upuuju na postojanje gradins
mejskog smjeteni su na istonom bridu Karlobaga, neposredno uz magistralnu cestu. Rije je o baroknoj trobrodnoj bazilici, sa zvonikom n
e u sreditu Novalje. Rije je o jednobrodnoj, pravilno orijentiranoj graevini, s polukrunom apsidom, bonim kapelama koje formiraju latin
erno od Virovitice, zapadno od ceste Virovitica-Barcs i istono od Zapadne obilaznice Virovitice. Na povienoj, pjeskovitoj gredi okruenoj ni
ostrana poljoprivredna graevina izgraena u stilu neogotike. Bila je sastavni dio pustare Vinjica. Poljoprivredno dobro odn. pustara Vinjic
aselja, uz prilaznu cestu. Rije je o jednobrodnoj, pravilno orijentiranoj graevini s uim pravokutnim svetitem, sakristijom uz svetite i zvo
skog smjetena je u naselju, te je glavnim proeljem orijentirana prema jugu. Rije je o jednobrodnoj graevini s petrostranom apsidom i zv
no je na jednom od istaknutih junih obronaka Papuka, sjeverno od sela Velika. Svojim povoljnim stratekim poloajem kontroliralo je priro
kamena 1883. g. kao jedna od prvih graevina koju je podigla Zemaljska vlada nakon pripojenja Vojne krajine Banskoj Hrvatskoj. Graena o
inama juno od Crvenog jezera, te prema njemu vodi ouvani makadamski put. Kue su prizemnice i katnice graene od priklesanog kamen
ure, predmete umjetnikog obrta, namjetaj, rukopise i stare knjige od 17. do poetka 20. st. Nastala je odvajanjem Konzervatorskog ureda
nalazi se na Dosudu, unutar Dioklecijanove palae. Hotel Slavija jedan je od najstarijih hotela u staroj gradskoj jezgri koji je, dijelom i zahvalj
na predjelu poznatom pod nazivom Batijunski brig se nalaze ostaci manjeg antikog objekta. Arheolokim istraivanjem je utvreno da se
e se arheoloki ostaci iz vie povijesnih razdoblja, a to su: vila rustika, zasad nepoznato srednjovjekovno selo te antiki ili srednjovjekovni kam
j 35-37 (stari broj 33) visoka je prizemnica s podrumom, tlocrtno u obliku slova U. Graena je 20-ih godina 19. stoljea te konstrukcijski i
e na junim padinama brda Kalnik u umi zapadno od starog grada Velikog Kalnika. Radi se o vieslojnom arheolokom lokalitetu na ijem p
vetoj Ani, nalazi se na umovitom breuljku neposredno pored naselja i kapele sv. Ane. Radi se o srednjovjekovnom utvrenom poloaju sm
vilnoga trapezoidnog tlocrta s malim unutranjim dvoritem ija je gradnja zapoela 1901. godine, najstarija je secesijska graevina u Splitu
eteno je sjeverno od sela Torec na razmei opina Drnje i elekovec. Poloaj se nalazi na blago povienoj dravskoj terasi smjetenoj uz ces
aivanja u ulici Zagorski put na podruju Dujmovae i Neslanovca u Splitu, otkriveni su antiki i srednjovjekovni arheoloki ostatci. Najvjero
ro ouvani arhitektonski ostaci antikog rimskodobnog kompleksa. Rimske graevine temeljene su na hridima uz more iji se masivi pruaju
vju sastoji se od kvalitetnih ostvarenja neznanih domaih autora iz vremena izgradnje kapele, ali i ranijeg razdoblja. Meu njima se primjeri
da Krka oko 3. km zapadno od povijesne jezgre na lokalitetu Kartec, u masliniku ograenom suhozidnim gromaama. Pravilne je orijentacije
prostoru naselja Tribalj na poloaju Gaparovii. Na ovom su prostoru sauvani znaajni ostaci antike arhitekture razdoblja 1. 4. st. , znatn
ovini pripada skupini oltara 17. stoljea na irem podruju JZ od Zagreba koji su gotovo cjelovito ouvani zahvaljujui poteenosti od osma
graevina pripadala je obitelji istaknutoga knjievnika, publicista i politiara Ante Tresia Paviia. Izgraena je neposredno nakon Prvog sv
oknoga retabla prozrane arhitekture koji se skladno smjestio u prostoru svetita. Raspored i poloaj stupova tvori konkavno-konveksnu tlo
ireg kulturnog kruga Kornia, ruralnog, prostora koje dokumentira puko predajno lokalno tradicijsko graditeljstvo sa kuitima, okunicam
a hrptu biokovske visoravni, na nadmorskoj visini od 527 metara, iznad danas naputenog starog sela Berulia, iji se ostaci nalaze u dolini ju
e na najvioj koti Vojnog groblja, uz njegov juni rub. Spomenik je koncipiran kao masivni arkadni zid s kapelom sv. Jurja u sredini i zakoeni
io je povijesnog obrambenog sustava Dubrovnika, smjetena na istonoj zaravni brda Sr, na visinskoj koti iznad samostana sv. Jakova na Vi
ekom barokna je graevina sagraena 1733. godine. U prostoru kapele ouvan je vrijedan barokni inventar (slike, skulpture, klupe, sakristi
u Svetom uru, graene tijekom 18. i dograivane u 19. stoljeu, ouvana je skupina kvalitetnog crkvenog posua iz 18. stoljea.
dlukom Gradskog vijea Grada Rijeke 11. travnja 1994. godine, preimenovanjem biveg Muzeja narodne revolucije. Smjeten je u parku Guv
knog stila. Uklesani natpisi na kui iz 16. st. ukazuju da je kua sagraena ve tada, ali je tijekom vremena, do 19. st. doivjela razne preinak
a padini planine Vrbovice iznad sela Glavace. Rije je o jednobrodnoj, pravilno orijentiranoj graevini s uom polukrunom apsidom i jedno
ju i glavnim je proeljem orijentirana prema sjeverozapadu. Rije je jednobrodnoj graevini pravokutna tlocrta s poligonalnim svetitem, sa
), osnovana je oko 1870. godine kao dio Beljskog vlastelinstva. Ovo nekadanje poljoprivredno radniko naselje smjeteno je u istonom dije
ranih gradova sagraenih u duhu rane moderne na podruju srednje Europe. Nastaje na desnoj obali Dunava, nedaleko Borova sela. Cjelina
va sela Dusine. Sagraena je 1600. god. dok je u sadanjem obliku zavrena 1754. god. kada je crkva nadograena. Jednobrodna graevina
a ostvarenja zagrebake arhitekture iz razdoblja Drugoga svjetskog rata, te predstavlja znaajno ostvarenje poznatoga zagrebakog arhitekt
nije brojano velik, ali se posebno istie glavni oltar koji je meu najdragocjenijim predstavnicima sakralne batine prve polovine 17. stolje
u kvalitetan je primjer oltarne batine neznane domae radionice iz 1686. godine. Unato nezgrapnostima u kiparskom modeliranju tijela s
a nekropola pod tumulima nalazi se u umi, na lokalitetu toponima Podstenje, u opini Radoboj. Sastoji se od desetak grobnih huma
ima nalazi se kamenita zaravan Vlake. Na njenom sredinjem dijelu sauvano je krianje dviju rimskih cesta. Upravo su na poloaju Vlake
ac nalazi se 3 km juno od Primotena. Radi se o krevitom tlu povrine oko 18 ha, koje je iskreno te pretvoreno u vinograde 1947. godine.
se na brdu Gorici u bednjanskoj dolini, iznad dananjeg naselja Lepoglave, a u njezinoj neposrednoj blizini nastaje kasnije kapela sv. Ivana n
nalazi se na povienom poloaju u zaselku Pupeki nedaleko Podruta, na podruju naselja Kamena Gorica. Sluila je najvjerojatnije kao osma
zgrade: kua (drvena katnica), kuharna s krunom pei, tagalj s parmom, kukurunjak, talica, bunar i dvije manje kue zidane opekom. Ku
azi se na irem podruju naselja Slanje, na podruju opine Martijanec u Varadinskoj upaniji. Smjeten je istono od naselja Slanje, a sa ju
d Martijanca nalazi se J od naselja Martijanec i Kriovljan, s desne strane puta koji iz Kriovljana vodi prema Slanju. Otkriven je jo 1950.g., t
a sastoji se od 6 predmeta; tri slike u tehnici ulja na platnu i tri litografije. Zbirka ini zaokruenu cjelinu Planievih radova nakon kolovan
r sjevernoakavskoga dijalekta. Od susjednih se govora grobniki govor razlikuje po ikavsko-ekavskom refleksu jata. Okolni su govori ili ekav
aziv za pokladne obiaje Novog Vinodolskog te se ubraja u godinje obiaje zimskoga ciklusa. Kontinuitet i mijene Novljanskoga mesopusta m
srijemskih okakih eira okakih kapaje vrlo vano tradicijsko znanje i vjetina koje kao proizvod stvaraju kapu, simbol identifikacije ljud
se sjeverno od naselja Slanje u opini Martijanec, sa zapadne strane ceste koja iz Slanja vodi u Kriovljan. Smjeten je na platou koji je oko
uju Baranje poseban je izraz religijskih osjeaja i identiteta stanovnika tog dijela Hrvatske. Crkvene pjesme stoljeima su bile duhovna i em
srijemskih suknarskih odjevnih predmetavaan je dio tradicijske kulture istone Hrvatske. Openito, u tradicijskoj tekstilnoj industriji na pod
se vrsta pjesama koje su nastale i jo se izvode u gradovima, gradiima i selima Slavonije, Baranje i Srijema, te na irem panonskom prostor
ske tradicijsko je tekstilno-rukotvorsko umijee ukraavanja odjevnih i uporabnih predmeta zlatnom niti, te je prepoznatljivi dio nasljea i id
uju Slavonije i Srijema vaan je dio kulturne batine toga podruja i izraz religijskih osjeaja i identiteta lokalnih stanovnika. Prema svojoj m
danas je jedan od najstarijih zagrebakih frizerskih salona s tradicijom postojanja na istoj lokaciji u prizemlju kue Praka 8, vie od 70 godin
ce iz Komletinaca odvija se uoi blagdanasvetog Filipa i Jakova,1. svibnja. Prema kazivanjima starijih kazivaa, u ophodu su do kraja pedeseti
tena je unutar stare jezgre Gornjeg grada Osijeka, u blizini Velike crkve. Obostrano je ugraena, inei dio ulinog niza prizemnica koji se pr
Karla, Vodenih vrata i Osmog bastiona Sv. Eugena podrazumijevamo dva, od njih ukupno osam, ponajvie izvorno ouvana bastiona osjeke
icijska je vjetina izgradnje rijenog amca tipa monoksila. Plav je nadasve specifino tradicijsko plovilo, karakteristino za podruje gornjeg
zite gradina Romanija, s dva koncentrina bedema ouvana u visini od oko 1 metar, nalazi se sjeveroistono od naselja Zambratija. Prlikom
eksna je muzejska ustanova koja se bavi prikupljanjem, obradom, prezentacijom i publiciranjem kulturno-povijesnog blaga na irem podruj
ljeva, ispod visokog brda Podzvizda. Grad je bio opasan dugim zidinama u obliku nepravilnog pravokuta, s jaim utvrdama na uglovima. Taj
e u Bobovcu, izvorno je sagraena 1886. godine u Muilovici dok je 1937. kua preseljena u Bobovac. Hrastove planjke su osnovni materij
evina sa zanimljivim rjeenjem konkavnoga proelja, a zajedno s vrijednim inventarom 17. i 18. stoljea ini jednu od najkvalitetnijih barok
rilj te se nalazi na podruju naselja Ljut. Zaseok se formirao na padinama breuljka tako da je zastien od sjevernih vjetrova sa okolnih plan
snobaroknim inventarom. Inventar broji 88 predmeta, a sainjavaju ga glavni mramorni oltar iz 1827. godine djelo M. Chiereginia, sedam ol
e kuterevke dio je stoljetne tradicije naselja Kutereva gdje vrsni samouki majstori drvodjelije i danas izrauju tu vrstu glazbala. Tradicija izra
pripada jedinstvenim oblicima tradicijskoga plesa u Hrvatskoj, te na podruju Dubrovakog primorja ne postoji niti jedna druga plesna trad
rivniki Ivanec prepoznatljivi je dio nasljea, odnosno tradicijskog tekstilno- rukotvorskog umijea ukraavanja enskih odjevnih predmeta,
rt Stjepana Legcaiz naselja Berek kao obiteljski obrt otvoren je 1920. godine. Kovaki obrt pokrenuo je u naselju Rukovcu, a nakon presel
ja Karlovake upanije suvrstica je ojkanja, osobit nain pjevanja duih melodijskih ukrasa, ponegdje uz blae, a ponegdje otrije potresanje
dijelu priobalnog pojasa uvale Bavice. Vila Rosina izgraena je 1901. godine i oznaila je poetak turistiko-ugostiteljske djelatnosti na Ba
5. godine, nakon posjeta cara Josipa II hrvatskoj Vojnoj krajini i podruju dananjeg Josipdola. Crkva je graena po tipiziranom projektu za c
, polikromiran, pozlaen i posrebren, atektonski koncipiran retabl sa sredinjom niom. Kompozicija je sastavljena od glorije oblaka s krilatim
registara, 1 manualom i pedalom, djelo su zagrebakog graditelja Antuna imenca iz 1862. Opseg je manuala C-f3, a pedala C-h. To je vrije
i pedalom, rad tvrtke Josip Brandl iz Maribora graene su 1906. godine. Opseg manuala je C-f3, a pedala C-d1. Orgulje su u dobrom stanju
i s pedalom, djelo graditelja Lindauera i Majdaka graene su 1931. godine i prema sudu L. abana jedno su od najboljih djela te tvrtke. Od
odnoj kui blaenog kardinala Alojzija Stepinca smjetena je u stambenom dijelu, odnosno u druinskoj hii i u vinskom podrumu. Broji 9
m i pedalom djelo su Ferdinanda Heferera iz 1889. godine. Orgulje su vrijedno ostvarenje lijepa i nosiva zvuka u prostoru crkve. Opseg manu
a i pedalom 183. su opus tvrtke Heferer, djelo Ferdinanda Heferera iz 1903. godine. Orgulje su vrijedan spomenik kulture velikog zvukovnog
. godine; drvo, rezbareno, polikromirano, djelomino pozlaeno) iz katedrale sv. Stoije u Zadru naruio je 1418. godine od drvorezbara Ma
a, manualom i pedalom tvrtke J. Brandl iz Maribora, graene su godine 1923. godine. Solidan i jo uvijek upotrebljiv instrument ima opseg
m i pedalom gradio je Josip Smole 1844. g. izvorno s 12 registara. Godine 1861. poveani su na 14, dok su izmeu dva rata, uklanjanjem po
m i pedalom djelo poznatog graditelja iz Graza Antuna Roemera (1762) bile su graene za upnu crkvu u Zlataru. Usprkos niza pregradnji na
manuala i s pedalom djelo su tvrtke Josip Brandl iz Maribora graene 1923. godine. Orgulje su vrlo dobra zvuka izdane sonornosti, te su usp
ranije 5) registara, 1 manualom i pedalom gradio je oko 1900. Jan Tuek iz Kutne Hore. Opseg je manuala C-f3, a pedala C-c1. To je primjer
njim Tuepima, iznad zaseoka Buelii. Podignuta je na povienoj kamenoj glavici usred maslinika pa je zasigurno imala strateki poloaj. Ku
karskoj poznatija kao Napoleonov spomenik nalazi se na krajnjem zapadnom dijelu grada s june strane magistrale. Smjetena je uz sam k
rane ceste Studenci-Imotski na 773 m. nadmorske visine. Smjetena je na stratekom poloaju koji omoguava kontrolu cijele studenake d
e Djevice Marije U Zavojanim obuhvaa 23 umjetnine nastale u periodu od 18. st. do 20. st. U crkvi su tri oltara arhitektonskog tipa iz 19. st,
zgrade: kua (drvena katnica), gospodarska zgrada te kuharna s krunom pei. Kua je izduenog pravokutnog tlocrta, a sagraena je 1883.
formirana je zidanom katnicom koja se koristi kao stambeni objekt i mlin, te stajom, svinjcem, pelinjakom i spremitem za amce. Zgrada s
ma nalazi se SZ od Studenaca uz junu stranu ceste na istonom ulazu u spomenutu zaseok. Radi se o srednjovjekovnom groblju sa stecim
o drvo, vis. 143. irina postamenta 52 cm, smjetena je u nii u istonom zidu palae Augubio u Dioklecijanovoj ulici sagraenoj u 15. stolje
oj padini gorskog lanca, koji dominira otokom Hvarom, podno mjesta Hum na nadmorskoj visini od 225 m. S nje se prua velianstven pogle
rostoru gotiko-renesansne palae Papali, svojom graom predstavlja povijest Splita od prapovijesti do 20. st., tj. kulturni, politiki, ekono
e u okviru Pukog otvorenog uilita Krapina, usmjereno je k cilju ouvanja, osvjetavanja te stvaranja identiteta Krapine s pozicija suvreme
a, natkrivena dvostrenim krovitem pokrivenim biber crijepom. Na glavnom junom proelju je dvokrako stubite, a vodi na vanjski trijem
ana u Kuama pripada grupi rijetko sauvanih oltara s kraja 17. stoljea (oko 1696. g.) na irem podruju sjeverozapadne Hrvatske. Rije je
ena je nova oprema 1911. g. (propovjedaonica, sakristijski ormar, ispovjedaonice, raspela), ali je sauvan i dio ranijeg inventara iz starije kap
antikog broda nalaze se stotinjak metara sjeveroistono od otoia Veli kolj prema luci Pakotane. Otkriveni su 2004. godine a sustavno is
stara je upna crkva Zagvozda, sagraena u prvoj polovici 17. st. Od crkvenog inventara sauvana su dva drvena, polikromirana, rezbarena
telja stara je upna crkva Dobranja, sagraena 1740.g. Od crkvenog inventara sauvan je drveni, polikromirani, rezbareni oltara, arhitekton
ene Djevice Marije u Mikleukoj nalaze se podno najvieg vrha Dugakog brda na Moslavakoj gori, u nepristupanom klancu potoka Kame
07. god., kada je prilikom oranja pronaena gotovo cijela keramika posuda. Tijekom arheolokih istraivanja dokumentirana je ovea poluu
aini smjetena je na rubu naselja. Crkvu dvoranskog tipa s jedinstvenim prostorom bez bonih kapela i zvonikom nad proeljem podigao
ske akademije znanosti i umjetnosti izuzetno je brojan (256 predmeta) i vrijedan i nalazimo ga u svim njenim prostorijama. U prizemlju su, n
Raanima sagraena je krajem 16. st. Radi se o jednostavnoj jednobrodnoj crkvi s kvadratnom apsidom na istoku. Iako je unutranjost crkv
na je 1607. g. proirenjem i obnovom crkve iz 13. st. Uz crkvu se nalaze kapucinski samostan i zvonik. Dananja samostanska zgrada, bez ist
1919. g. prema projektu zagrebakih arhitekata Edvarda Schna i Brune Bauera na glacisu nekadanje karlovake tvrave, u parku u kojem
mnica pravokutnog tlocrta pod dvostrenim krovitem pokrivenim utorenim crijepom smjeten je izvan naselja, uzduno poloen uz rijeku D
a smjeten je na podruju Tri crkve na Boninovu, kao dominantna toka s koje se otvara vizura prema Grukom zaljevu. Osnovna tlocrtna di
kom 16. stoljea. Oko crkve se nalazi mjesno groblje. Crkva sv. Spasa ima tradicionalne karakteristike sakralne arhitekture dubrovakog pod
m naselju Dubovac. Sagraena je 1819. godine materijalom dviju crkava: kapele Ranjenog Isusa koja se nalazila na prostoru dananjeg grob
), smjeteno je sjeverno od stare povijesne jezgre uz pulski zaljev. Odmah nakon 1856. godine kada je postavljen temeljac pulskom arsenalu
o je 1936. godine dvojnu jednokatnu kuu s veznim ostakljenim dijelom za dr. Stjepana Belaja. Tijekom ezdesetih godina prologa stoljea
otrebe Instituta za oceanografiju i ribarstvo sagraena je 1932.-1933. godine prema projektu splitskog arhitekta Fabijana Kaliterne. Najprije
nokatnica U tlocrta smjetena je u karlovakoj Zvijezdi. Na mjestu starijih graevina sagraena je 1828. godine u vlasnitvu grofa Janka D
- prapovijesna gradina i gomila nalazi se na eponimnom brdu iznad zaselka Grii u Prisoju, na podruju Opine Dicmo. Gradina i gomila na
e Krka smjeteni su na Skradinskom buku. Danas je od nekadanje zgrade hidrocentrale Krka, poznate i pod imenom Jaruga, ostao dio zidova
smjeteno je oko 6km jugozapadno od naselja Mirkovci i 6km jugoistono od Vinkovaca. Topografski je rije o blago uzvienoj gredi koja je
nalazi se zatien dvjema utvrdama (na sjeveroistoku tvravicom Kamiak i na sjeverozapadu tvravom Grad), u samom sreditu Sinja. Izgra
kva sv. Antuna Padovanskog nalaze se u naselju Caska. Rije je o kompleksu koji se sastoji od nekoliko prostora stambene i gospodarske nam
rasi brze ceste Poega-Velika. Njenu sjevernu granicu ini cesta Velika-Pasikovci, zapadnu potok Radovanka, a istonu eljeznika pruga Poe
e u kripu, najstarijem naselju otoka Braa. Smjeten je u ambijentalnom sklopu kua, koje dijelom zatvaraju ilirske zidine. Graa koja se u
kulturno-povijesnih i memorijalnih vrijednosti s ostacima gradskog groblja i benediktinskog samostana i crkve sv. Stjepana pod borovima
kog muzeja Nova Gradika obuhvaa Zbirku Ive Kerdia i Zbirku odlikovanja, medalja, plaketa i znaaka. Zbirka Ive Kerdia osim male kolekc
e, prikuplja, uva i prezentira materijalnu i nematerijalnu pomorsku batinu hrvatske obale Jadrana, od prapovijesti do danas. U Registar ku
toljea ostvarena je u proienom arhitektonskom slogu definiranom promiljenim elementima tradicionalno obiljeenog hrvatskog mode
hitekta Drage Galia, autora mnogobrojnih stambenih graevina, od kojih su neke uvrtene meu najkvalitetnija ostvarenja suvremene hrv
hambar smjetena na izgraenoj parceli u Starom Glogu k. br. 56 pripada tipu drvenih gospodarskih graevina tipinih za panonski kulturni
Crikvine na podruju naselja Smiljan u blizini zaselka ovini, od izuzetne je vanosti za liko srednjovjekovlje. Neki povijesni izvori ovdje sm
ak (u literaturi se navodi i kao gradina Kr, Kringrad ili Pli), nalazi se na umovitom poluotoku izmeu Glibovite drage (juni dio jezera Kozj
ompleksa koji se nalazi juno od naselja Velika. Na nizinskom, poljoprivrednom terenu uoeni su brojni povrinski ostaci rimske ceste, koja je
zi se oko 1,5 km jugoistono od Velike, na zapadnoj obali potoka krbianka. Potok tee s obronaka Papuka na sjeveru ka irokoj ravnici na j
e postaje Puntiela (Hidrobaza) s prateim objektima ima arhitektonske i krajobrazne vrijednosti kao i povijesne koje se veu uz nastanak i ra
estitora Josipa Mikuliia, prema projektu arhitekta Juraja Denzlera, datira od 1922. do 1923. godine. Palaa Mikulii smjetena je na sime
ni Marjana, iznad Vidilice, osnovano je 1573. godine, o emu svjedoi i kopija isprave iz 1662. godine koja se uva u idovskoj opini u Splitu
m i pedalom mehanikog sustava djelo su zagrebakog graditelja Pavla Pumppa iz 1830. godine. Opseg je manuala C/E-f3, a pedala E-f. Svir
registara, 1 manualom i pedalom, prema L. abanu, djelo nepoznatog majstora graene posle 1840. g., u novije vrijeme pripisane su Dragu
0 registara, 2 manuala i pedalom gradila je tvrtka Josip Brandl 1911. Orgulje su dobar rad mariborskog graditelja. Prospektne su svirale izvo
a nalazi se u Novalji. Prostire se u pravcu sjeveroistok-jugozapad prolazei kroz breuljak Moiak, povezivajui time Novaljsko polje s luko
polje Prgovo, jugoistono od naselja Lastovo. Malih dimenzija, pravokutnog tlocrta, bez apside, crkva je graena pravilnim kamenim kvadrim
ine zapoeo projektiranje jednokatne vile Leona i Borislava Pajkuria u Ulici Vladimira Nazora, za koju je graevinska dozvola izdana lipnja 1
ija u Sinju smjetena je na glavnom gradskom trgu, sjeverno uz Crkvu udotvorne Gospe Sinjske. To su tri kamene kue u nizu, izduenog tlo
e Viktor Axmann 1911. 12. godine po narudbi tvrtke Urania i kino d.d.. Kino Urania ima nepravilan tlocrt. Izduena pravokutna osnova
dovia br. 2 se smatra najboljim projektom Ljudevita Pelzera, najznaajnijeg osjekog arhitekta moderne. \r\nUspjenom, osebujnom konce
nka (locirano na 300 m nadmorske visine, naselje nad gradom Dubrovnikom), smjeten je u nekadanjem Donjem selu, s vizurom prema po
kod Virovitice jedno je od najveih i najznaajnijih prapovijesnih nalazita sjeverne Hrvatske, te jedno od rijetkih naselja mlaeg eljeznog d
vala je inventar iz vremena izgradnje sredinom 18. st. Glavni oltar dobar je rad neznane domae radionice s kvalitetnim oltarnim slikama, a
me, izvorno dvokatnica, podignuta je nakon velikog potresa 1667. Prostorna organizacija palae u dananjem kasnobaroknom izriaju nasta
e 1908.-1910., na mjestu istonog baroknog bastiona Contarini koji je zbog njezine gradnje velikim dijelom poruen 1901.-1905. godine. Fun
ii iznad istonog ulaza u selo Kutac nalazi se lokalitet Peina. Rije je pripeku (sklonitu ispod stijene) ispod kojeg se po terasama nailazi n
projektirao je Ljudevit Pelzer, najznaajniji osjeki arhitekt iz razdoblja moderne, za osjekog ljekarnika mr.ph. Franju Helfricha 1939./41. go
znaajniji osjeki arhitekt iz razdoblja moderne projektirao je samostojeu stambenu jednokatnicu za obitelj Mandi. Smjetena je na zapad
terasastog vrta to se sputa od Ulice Donji Kono prema glavnoj prometnici Pila, Ulici branitelja Dubrovnika. Sauvana parcela, posebno ra
ncekova jama kod Marana, nalazi se oko 10 kilometara zapadno od Varadina, na breuljkastom podruju Peenice Vinike, iznad potoka k
Blaene Djevice Marije graene od 14. do 20. stoljea ine: glavni oltar sv. Marije, skulptura Bogorodice s djetetom, boni oltari sv. Antuna P
amenica u Kamenici nalaze se na povienju iznad dananje upne crkve sv. Bartola (danas podruje grada Lepoglave). Nema podataka o vre
radska palaa izgraena u prvoj dekadi 20. stoljea u samom sreditu Zagreba. Izgraena je po narudbi investitora-industrijalca i vlasnika b
i se zapadno od lokalne ceste Studenci-Podgreda, kod izvora Zvizda. Radi se o srednjovjekovnom groblju sa stecima koje nastaje tijekom 15
va Uznesenja Blaene Djevice Marije prvi put se spominje 1679. godine u kontekstu patronatskog prava malotaborskih Ratkaya, ije se gro
astoji se od upravne zgrade, dvaju skladita i dvorita. Graen je postupno, nakon 1891. g., pa do 1897. g. Neorenesansna upravna zgrada p
talija u Sinju. Izgraena je na mjestu nekadanje bazane, odnosno lazareta. Kamena graevina, tlocrta izduenog pravokutnika s dvoritem
lazi se u Varadinskoj upaniji, 7 km istono od grada Ivanca, te oko 1.5 km sjevero-zapadno od naselja Margean. Ova utvrda izgraena je
obuhvaa podruje omanjeg brjeuljka, izmeu naselja Vinkovci i Mirkovci. Istraivanjem 1967.g. otkrivene su dvije grobne komore zidane o
g ubraja se meu najznaajnija nalazita u Podravini. Ono omoguuje uvid u arheoloku sliku ruralnog naina ivota u antici i ranom srednje
u prostora tvrave sv. Ivan, na ulazu u gradsku luku. Muzej skuplja, uva i izlae predmete iz pomorske prolosti dubrovakog kraja, od anti
en je u Kneevu dvoru, a prikazuje povijest Dubrovake Republike, s posebnim naglaskom na ambijentalni postav reprezentativnog kata u ko
ta Batalije kod Virovitice pronaeni su ostaci prapovijesnog naselja koji svjedoe o prisutnosti bakrenodobne lasinjske kulture u srednjoj Po
d Virovitice jedno je od veih istraenih nalazita mlaeg kamenog doba u sjevernoj Hrvatskoj. Njegovim istraivanjem pribavljeni su vrijedn
Bosanki, smjeten je jugozapadno od sela Bosanka, na zaravni platoa Sra. Streljaki je poligon, nazvan streljana obzidan visokim kamenim
e - Orlinac nalazi se u junom dijelu naselja Lovas, 300 m zapadno od grobljanske kapele sv. Florijana, na povienom lesnom platou (129,5 m
eljskoj kui nekadanje zadruge Domladovac. Predmeti su karakteristini za seosko kuanstvo Draganikog kraja, kako za kulturu stanovanja,
vire, uz lokalni put koji vodi prema Vrbanju, izgraen je stambeni sklop imunia dvori u sklopu kojega je i crkva sv. Josipa. Crkvu je 1671
Jeronimom, sv. Petrom (?), sv. Ivanom Krstiteljem i sv. imunom zvana i Gospe od Sniga iz crkve Gospe od Sniga u tjesnacu drelac kod Kuk
nom oltaru upne crkve sv. Luke u drelcu sastoji se od sredinje slike Bogorodica s Djetetom (slika na dasci; 92 x 47 cm), te slika s prikazom
rodice u Krupi posjeduje knjinicu sa brojnim bogoslubenim knjigama koje je veinom pribavio krupski arhimandrit i pisac Gerasim Zeli (
zeja Arheolokog muzeja ine Egipatska zbirka, Antika zbirka, Ciparska zbirka i Ranosrednjovjerkovna zbirka. \r\nEgipatska zbirka, po bro
tavlja kontaktnu arheoloku zonu izmeu antike nekropole iji su ostaci utvreni na nalazitu Radovanako brdo na sjeveru i antikog nase
alazi se oko 2 km istono od sredita Svinjarevaca. Arheoloka iskopavanja na mjestu ovog nalazita do sada nisu provedena. Terenskim pre
splitskog naelnika dr. Antonija Bajamontija, na mjestu poruenog jugozapadnog baroknog bastiona perun. Od 1900. je u vlasnitvu obite
je projekt za obiteljsku vilu Szinicz. Radove je izveo Franjo Dlouhy, ovlateni graditelj, a graevinski nadzor je vrio ing. Bartol Rubinstein, ob
drva Rudolfa Keisera, osnovana je 1865. godine. Tvornica Keiser izgraena je na epinskoj cesti, (poslije na istoj lokaciji nastaje Obnova), te
jke od Milosti nalazi se na otoiu Visovac na istoimenom jezeru na rijeci Krki izmeu Rokog slapa i Skradinskog buka. U povijesnim dokum
od Turaka, 02. kolovoza 1717. god., gvardijan fra Stjepan Vrlji dao je nabaviti sliku Gospe od Anela. Slika je bila postavljena u novo sagra
koj nepravilnoj parceli uz cestu u sreditu naselja Jeevo. Izvorna drvena kapelica bila je okruena grobljem te je nosila titular sv. Duha, a pr
i pedalom djelo su eke tvrtke Jan Tuek, graene 1900. Opseg je manuala C-g3, a pedala C-d1. Ujedno, to su najvee Tuekove orgulje sa
manualom i pedalom, mehanikog sistema gradio je 1937. godine Milan Majdak. Opseg je manuala C-f3, a pedala C-d1. Instrument, nekad
rozapadno od naselja Jarmina i 700m zapadno od ceste Jarmina Gabo na podruju pod nazivom Kamenica. Radi se o blagoj uzvisini sm
10 registara, manualom i pedalom. Opseg je manuala C-f3, a pedala C-a. Godine 1870. gradili su ih Josef Lenik i Ernest Kehz iz Peuha, a 1
naselja uz rijeku Orljavu, te predstavlja prvo evidentirano prapovijesno naselje na irem podruju Brestovca. Istraivanja ove arheoloke zon
cima sagraena je 1895.g. na mjestu starije crkve. Jednobrodna graevina, dimenzija 26x11 m, graena je od kamenih klesanaca, s pravoku
reg nalazi se na brijegu iznad dananje Krapine, sjeveroistono od rjeice Krapinice, uz dravnu cestu D1, nedaleko zatienog kulturnog d
lavica - Pjeanica nalazi se na terasi nedaleko manjeg vodotoka, sjeverno od naselja, oko 250 m zrane udaljenosti od groblja u Pjeanici.
prema dominantan poloaj na graditu sred nekadanjeg oppiduma Hraine. Kao vano sredite starih hrvatskih rodova spominje se ve u
ci 19. stoljea na povijesnoj prometnoj komunikaciji koja je povezivala stare gradove Ogulin, Plaki, Liku Jesenicu i Drenik grad, a koja je u
ena obnove Dioklecijanova vodovoda. Izgraena je 1879. godine prema projektu G. Antonellija, a nacrti se uvaju u Arhivu Konzervatorskog
ninu smjeteno je u staroj gradskoj varoi u podnoju tvrave i brda Spas, 100 m sjeverno od Loredanovih vrata. Na lokalitetu se nalaze osta
kutnim svetitem i zvonikom uz juno bono proelje. Jednostavnog je vanjskog oblikovanja svedenog na gradiranje arhitektonskih volumen
kod Virovitice dokumentirani su ostaci prapovijesnog naselja srednjeg bakrenog doba koje je pripadalo nosiocima lasinjske kulture. Arheolo
ki, na krajnjem istonom dijelu otoka Mljeta, nalazi se zapadno od Velog koja, sa zapadne strane rta Vratniki, oko 45 m od obale. Moe se
a nalaze se zapadno od ulaza u cavtatsku valu, oko 850 m zapadno od rta Sustjepana, na dubini 30 32 m. Na povrini pjeanog morskog
pli Lunjak nalazi se oko 1,2 NM istono od grada Korule, izmeu otoia Lunjak i Badija. Rije je o pliini koja se nalazi na plovnom putu
atahovine u Rijeci Dubrovakoj, oko 450 m sjeveroistono od mosta dr. Franja Tumana i 22 m od obale, na dubini od 20 23 m. Vjerojatno
blaka nalazi se na otoiu Sv. Petar pored otoka Ilovika. Zonu ini samostan sv. Petra od Oblaka koji se nalazi na samom ilovikom groblju, n
kod Lovita na poluotoku Peljecu nalazi se 1,15 NM istono od vrha poluotoka Peljeca, sjeverno od Lovita, oko 250 m od obale. Na dubin
dini sjeverne obale otoka, nastala kao luka naselja Grohote. U dnu uvale orijentirane na istok, sagraena je prva aglomeracija gospodarskih
u Staroj Povljani mogue se nalazi nizinsko metalnodobno naselje. Na to upuuju povrinski nalazi ulomaka keramike - prapovijesnih, rimsk
na sjevernoj obali otoka olte u istoimenoj uvali. Toponim Stomorska, nazvan prema crkvi Sv. Marije, spominje se ve u 14. st. Kao naselje S
elje smjeteno na zapadnoj obali otoka, u dnu dobro zatiene prirodne luke Odlikuje se prirodnim vrijednostima krajolika, to ga uz slikovi
ja, na uzvisini, jednobrodna je graevina pravokutnog tlocrta, sa svetitem kvadratnog tlocrta s eliptinim zakljukom, sakristijom jugozapad
etnog je poloaja u prostoru, izvan naselja, na brdu podno upne crkve Uzvienja sv. Kria. Kapela je jednobrodna s laom pravokutnog tloc
stonom rubu povijesne jezgre Starog Grada, juno od crkve sv. Ivana. Nastala je pregradnjom u dijelu nekadanjeg samostana treorednica
kog Luga svjedoi o naseljavanju zapadnog dijela Poeke kotline tijekom prapovijesti. Arheolokim istraivanjima ovog potencijalno vrijed
blizini upne crkve i rijeke Kupe samostojea je jednokatnica pravokutnog tlocrta s rizalitom na dvorinom proelju. Sauvana je karakteristi
kve ine glavni oltar sv. Antuna, skulpture sv. Ane s djetetom, sv. Marije i skulptura procesijske Madone. Pavlinski oltar izraen u 17. st., u vu
gorje nalazi se uz glavni seoski put u Podgorju. Prema nalazima keramike nalazite se moe datirati od kasnog bronanog do razvijenog elje
je tek dio svog razmjerno bogatoga sakralnog inventara iz prijanjega vremena. Od izvorno tri oltara sauvan je samo glavni, dok su ostala d
triima nalazi se na juno od naselja Kostrii u blizini izvora Raminac. Na poloaju je vidljiv vei zemljani humak koji na sjevernoj strani ima u
zapadnom dijelu Zagrebake upanije, svega nekoliko kilometara od slovenske granice, na breuljkastom terenu kojeg obrubljuje dolina rije
ra, manualom i pedalom iz 1908. godine djelo J. Brandla meu najboljim su graditeljevim ostvarenjima na podruju Krapinsko-zagorske up
m i pedalom graditelja Jana Tueka iz Kutne Hore, graene su oko 1907. godine. Opseg manuala je C-f3, a pedala C-c1. Orgulje su u dobrom
ske u Volavju sauvala je osobito kvalitetan sakralni inventar vrsnoga kiparskog, slikarskog i stolarskoga umijea s kraja 17. i poetka 18. sto
o u Osekovu nalazi se na livadi ispod kua u Srednjem Selu u naselju Osekovo. Rije je o srednjovjekovnom graditu nizinskog tipa s dvostru
nina, u podnoju Radoia, Mleani su jo 1698. g. otkrili bituminoznu tvar zvanu katran te ga poeli iskoritavati. Rudarilo se na tri revira: Pa
Lug nalazi se u umi sa sjeverozapadne strane naselja Dumovec, udaljeno oko 3,5 km jugoistono od Sesveta. U hrastovoj umi nalazi se sku
gnuta 1903. godine za industrijalca Abrama Stocka trea je u nizu graevina s predvrtom u Zagrebakoj ulici. Kua je poznata i prema kasnije
dva horizonta naseljavanja prapovijesnog i srednjovjekovnog, koji upotpunjuju arheoloku sliku guste naseljenosti Poeke kotline u spom
u Gorama nalazi se na uzvienju iznad naselja Gora, oko 1 km sjeverno od kapele sv. Ivana i Pavla. Podno uzvisine nalazi se potok anja. Rij
donacija je gradu Zagrebu od strane njenog osnivaa i prvobitnog vlasnika dr. Vinka Peria. Grad Zagreb je Zbirku predao na upravljanje Ga
od otoia Lirica, na ulazu u uljanski zaljev nalazi se oko 30 m sjeverno od sjeveroistone punte otoia Lirica, na kosom pjeanom dnu, na
alaze se izmeu naselja Brna i Priba, sjeverno od zapadnog ruba otoia Otoac prema kopnu, oko 1,5 milju istono od Pribe. Prvi pokretn
vaca smjeteno je jugozapadno od naselja Slakovci. Sastoji od sredinjeg platoa praenog s tri nia platoa sa sjeverne, june i zapadne strane
splitskih plemia Tartaglia, smjeten je na uzvisini iznad sela Konjsko. Ovaj utvreni sklop s gospodarskim dvoritem opasan jeobrambenim
eljeznikoj postaji Dicmo nalazi se u Dicmu, istono uz cestu Split-Sinj. Sagraena je 1902.g., kao pratei objekt uskotrane eljeznike prug
elu Perna, zaselak Sokolovii, a okunicu ine kua i nekoliko gospodarskih zgrada od kojih se u jednoj nalazila kovanica. Tradicijska kua sa
rinu, u centru naselja, a okunicu ine kua i gospodarske graevine tala sa sjenikom, ambar, svinjac, kokoinjac i upa. Kua je katnica iz
ijetko je ouvane i jo rjee prezentirane pei ove vrste u Hrvatskoj. Naime, uvrtena je 1990. g. na pounu stazu kao tradicijski kulturni sad
eminskoj br. 2, sastoji se od tradicijske kue, gospodarske zgrade, kuharne i zidanog bunara. Tradicijska drvena katnica, tzv. kua na podrum
ena je u Gornjoj Letini, a sagraena je prije 150 godina u naselju Gue, ali je preseljena u Gornju Letinu poetkom 20. stoljea. Sve stijenk
dijelu povijesne jezgre izmeu Dominikanskog samostana i palae Sponza. Sagraena je 1594.g., kao sjedite bratovtine, na prostoru grad
kt, porijeklom eh, koji je dao snaan peat splitskoj arhitekturi izmeu dva svjetska rata, podie svoju obiteljsku kuu prema vlastitom proj
elu Pelegrin, umovitom zapadnom dijelu otoka Hvara, oko 3,5 km udaljena od grada Hvara. Glavna os pilje ide u smjeru sjeverozapad-jug
a zapadnom dijelu splitske obale izgraena je 1924. prema projektu Josipa Kodla. Pored arhitektonskih, istie se i urbanistikim vrijednostim
kod Virovitice jedno je od znaajnijih arheolokih nalazita u srednjoj Podravini. Ono prua nove dragocjene podatke o naseljavanju viroviti
ra zapad kod Virovitice utvreni su ostaci dvaju prapovijesnih naselja, od kojih jedno pripada mlaem kamenom, a drugo ranom bronano
Alilovaca otkriveno je tijekom arheolokog rekognosciranja trase brze ceste Poega - Velika 2004. god. Tom prilikom pronaeni su povrinsk
tu naselja, glavnim proeljem orijetirana prema sjeveroistoku. Rije je o jednobrodnoj graevini s poligonalnom apsidom i zvonikom koji u p
blagoj uzvisini u naselju. Rije je o jednobrodnoj, pravilno orijentiranoj graevini s uim pravokutnim svetitem, sakristijom na junoj strani
a nalazi se na ulazu u naselje uz glavnu cestu. Rije je o jednobrodnoj graevini, glavnim proeljem orijetiranoj jugoistono, pravokutnog tlo
e u Riicama smjetena je izvan naselja, na blagoj uzvisini i orijentirana je u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Rije je o jednobrodnoj graevi
nalazi se uz glavnu cestu u naselju, na blagoj uzvisini. Rije je o jednobrodnoj graevini pravokutna tlocrta, glavnim proeljem orijentirano
ela u Dabru nalazi se na povienom mjestu uz groblje izvan naselja. Rije je o pravilno orijetiranoj, jednobrodnoj graevini ograenom cinkt
etena je izvan naselja. Glavnim je proeljem orijentirana prema sjeveru. Jednobrodna je graevina pravokutnog tlocrta sa zvonikom koji u p
a u Meimurju kao cjelina za koju je Rjeenjem Hrvatskog dravnog arhiva od 16. rujna 2011. (klasa: UP-/I-612-06/11-27/04, ur. broj: 565-08
a u Vukovaru kao cjelina za koju je Rjeenjem Hrvatskog dravnog arhiva od 14. srpnja 2011. (klasa: UP/I-612-06/11-27/05, ur. broj: 565-08/
a u ibeniku kao cjelina za koju je Rjeenjem Hrvatskog dravnog arhiva od 11. studenoga 2011. (klasa: UP/I-612-06/11-21/11, ur. broj: 565-
a u Virovitici kao cjelina za koju je Rjeenjem Hrvatskog dravnog arhiva od 16. rujna 2011. (klasa: UP/I-612-06/11-27/10, ur. broj: 565-08/3
Omia pronaeno je sredinom 2004. godine prilikom proirenja igralita ispred Paviljona A hotela Brzet u Omiu kada se nailo na dio po
te Lipanovac - Pustoina nalazi se jugoistono od naselja Drenik u opini Reetari u Brodsko-posavskoj upaniji. Nalazite je smjeteno na p
AZU, jedna od bogatijih zbirki cinquecentina koja, uz svoj internacionalni karakter, ima i izrazito znaenje za nacionalnu pisanu/tiskanu kultu
dno s Akademijom 1867. godine. Najdragocjeniji fond izdvojen je u Zbirku starih i rijetkih knjiga, unutar koje je formirana Zbirka inkunabula
dno s Akademijom 1867. godine. Najdragocjeniji fond izdvojen je u Zbirku starih i rijetkih knjiga, unutar koje je formirana Zbirka knjiga 18. st
dijelu june obale Vrboske, uz samu obalnu crtu. Kua je prema predaji pripadala M. Ivaniu, iako su njeni poznati povijesni vlasnici obitelji
uvijek aktivnih, sinagoga nastala je poetkom 16.st., u nekadanjem idovskom getu neposredno izvan zapadnog zida Dioklecijanove pala
no je u naselju Mahovo, a na okunici se nalaze zgrade: kua (drvena katnica) te gospodarska zgrada. Kua je izduenog pravokutnog tlocrta
v. Jovana Bogoslova kao jedini ouvani mobilijar crkve datiraju iz sredine 18. st. Proskomidija je izvedena u obliku etverokutnog stolia na
sca Robbe podignuta doprinosom graana kao zavjetni kip povodom kuge koja je krajem 17 st. harala u Karlovcu i okolici, bila je integralni d
fska pita prenosi se usmenim putem ve generacijama unutar obitelji u podravskom mjestu Koprivniki Bregi kraj Koprivnice, a peku je breg
aa/etverokuka na podruju zapadnog dijela Dinarida u Hrvatskoj posebno je vrijedno kulturno nasljee tog podruja. Znanje je to i vjetin
okavskom ijekavskom dijalektu odnosno njegovu dubrovakom poddijalektu. Pod pojmom Dubrovaki govor misli se na dubrovaki podd
sreditu Iloka, uz glavnu prometnicu u duhu historicizma. Visoka prizemnica L tlocrta sastoji se od ulinog i dvorinog dijela. Ulino proe
Karepi koja se krajem 13. ili poetkom 14. st. preselila u Split, nalazi se na sjeveroistonom dijelu Narodnog trga Pjace. U posjedu obitelj
emijinih izdanja u Knjinici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti sadri knjige, asopise i note koje je Hrvatska akademija objavila os svo
a podnoju breuljka ubievac iznad ibenskog gradskog predjela Varo. Zgrada, dugaka 106 metara, graena je od klesanog brakog kam
mogu se izdvojiti brojna, iznimno rijetka, u vrlo malom broju primjeraka sauvana, djela hrvatskih autora i djela koja se tiu Hrvatske, a koja
st. u dvoritu Rimokatolike crkve sv. Luke. Okrenut je prema glavnoj prometnici, tik uz dvorinu ogradu i pjeaku stazu. Oblikom podsjea
kraja 19. st. izraen u radionici Aleksijevi K.Luke iz Novog Sada. Uz juni zid crkvene lae nalazi se episkopski tron, u svetitu su etiri ripid
lazi se na 631 m nadmorske visine, sjeverno od mjesta Lovre, iznad zaseoka Bonjaci. Rije je o stratekoj toci koja je titila prirodnu komu
je 1906. za splitskog odvjetnika dr. Jozu Smodlaku koji je u njoj imao i svoj odvjetniki ured. Projektant je splitski arhitekt Petar Senjanovi.
"L" tlocrta izgraena je 1913. za slikara Antu Katunaria, prema projektu Petra Senjanovia. Razigranosti volumena osobito doprinosi troka
je 1898. godine na podgorskoj rivi, danas smjetena izmeu dvije stambene zgrade, uz lokalni put. Prema povijesnim izvorima, uz esmu je
stonom dijelu splitske luke, u neposrednoj blizini autobusnog kolodvora i trajektne luke. Dvije prizemnice razvedenog tlocrta, u kojima su
kralna graevina u Zastraiu, graena u XIII.-XIV. stoljeu. Jednobrodna svoena crkva pravokutnog tlocrta, s poluoblom apsidom, zidana j
auzolej Aleksandra Seitza nalazi se na upnom groblju u Novoj Kapeli. Sakralna graevina podignuta je 1889. godine od strane velikog dobr
krajnjem zapadu zadarskog arhipelaga. Naselje se razvilo na brijegu, podalje od mora. a svoje pristanite imala je u luci Krijal.U luci je uljara
tine Mihovilaca i nalazi se u istoimenoj uvali sv. Mihajla na otoku Koruli. Prvi puta se spominje u arhivskim spisima 1390. godine. U 15. sto
krajem 19. stoljea. Radila je s pet strojnih pila. U zgradi se nalazi parni stroj iz 1901. godine s natpisom Easte Brnner Maschinen Fabriks
schloss izgraena je poetkom XX. stoljea na parceli sjeveroistono od tvornikog kompleksa kao slobodnostojea stambena vila okruena
tivnije graevine za stanovanje u urenovcu predstavljaju dvije vile izgraene oko 20-ih godina prolog stoljea koje su bile namijenjene s
mjetena je u Samostanu asnih sestara bazilijanki. Broji 325 predmeta od drva, keramika, tekstila i metala. Predmeti su proizvod narodnog
alna graevina zakljuena je polukrunom apsidom i rizalitno istaknutim zvonikom uz glavno proelje. Crkva je izgraena 1816.g. Bona pro
a je pripadao vlastelinstvu Belja i zasigurno je postojao u 18. stoljeu dok je vlastelinstvo pripadalo Eugenu Savojskom. Neki izvori ak navod
crkva u Kotlini smjetena je na povienom platou do kojeg se dolazi stubitem poploanim opekom. Sauvani su zapisi o postojanju starije c
846. g. u sklopu Narodnog muzeja. Od 1945. g. nalazi se u palai na Zrinskom trgu, nekadanjem vlasnitvu baruna Dragutina Vranyczanyja.
e Krnjaina gomila nalazi se na jugozapadnom rubnom dijelu Sinjskog polja, s june strane dravne ceste Trilj Sinj, na podruju Grada Trilja
panj na poluotoku Peljecu smjeteno je na uskoj zaravni koja rtom Duba izlazi na more. U zapadnom dijelu naselja na poloaju Dionica u
bali Neretve, u blizini ua, a arheoloko nalazite na poloaju Tamnica, na junim terasasto ureenim padinama. Na povrini i na suhozidnim
odine u dananjoj Unskoj 3 zapoeo projektiranje sklopa zgrada Elektrotehnikog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, koji je sukcesivno graen
Union izgraen je 1891. g na ondanjoj periferiji grada Osijek, danas ui centar grada. Njegovi su osnivai bili vodei osjeki veleposjednici i
edinstvena je kola od hrastove grae u Hrvatskoj. kola je znaajna za kulturnu povijest naselja. Izgraena je kao prva kola u Kuama 1923
6 izgraena je prema projektu Lavoslava Horvata 1936. godine za investitoricu Emiliju Kreneis, projektantovu majku. Vjeto komponirana i s
skladna je i stilski ujednaena arhitektonska cjelina izvanrednog smjetaja na uzvisini uz rijeku Dobru i u blizini kurije Lipa. Crkva je jednobr
everni dio zapadnih zidina Dioklecijanove palae u blizini eljeznih vrata. Nalazi se u dnu Bosanske ulice i zapadnim proeljem gleda na Naro
godine prema projektu zagrebakog arhitekta Alfreda Albinija. Visoka baza kue ostvarena u grubom kamenu dosee visinu parapeta visoko
rostire juno od kanjona rijeke Zrmanje, izmeu sela Mokro Polje i Paene, nalazi se vie desetaka prapovijesnih tumula i raznih suhozidnih
djelu Boninovo, zapadno od gradske jezgre Dubrovnika i njezina povijesnog predgraa Pila. Vrtna parcela vile ingrije poloena je na uskom
no je u naselju Utolica, a na okunici se nalaze: kua (drvena katnica), dvije gospodarske zgrade, kukurzarnik i bunar. Kuu je sagradio povra
tini izmeu Podgraa i Slimena. Sagraen je 1900. godine od strane austrougarskih vlasti. Pavia most je kameni most na 7 lukova (etiri sje
atalinieva brijega u Parku pomoraca, podignut je 1957. - 1958. godine svjetionik Pomorac, prema projektu Ivana Caria u suradnji s auto
oladre prisutno je na podruju grada Jastrebarskog, u mjestu Slaveti, a odnedavno je revitalizirano i u mjestima Petrovina i Sveta Jana. Ova
eljski kralu posebno je umijee prisutno na podruju Svete Nedelje. Svetonedeljski kralu je varijanta raskone pletene enske ogrlice, koja
torta hrapoua jedna je od najznaajnijih tradicija mjesta Dol na otoku Brau. Dolska torta hrapoua jedinstvena je po svom izgledu, a do
102 slike, 4 fotografije i 2 skulpture izraene u razliitim tehnikama i materijalima). Vei dio zbirke nastao je tijekom Kolonije likovnih umjetn
je 1904. g., radi ouvanja i predstavljanja batine Karlovca i njegovih stanovnika. Muzej je smjeten u zgradi iz prve polovice 17. st., koju je
otoka Hvara i poluotoka Peljeca nalaze se ostaci brodoloma parobroda Dubrovnik. Radi se o plovilu izgraenom 1892. godine u kotskoj, k
ri Vidovgrad predstavlja vieslojni arheoloki lokalitet kojeg datiramo od prapovijesti do srednjeg vijeka. Nalazi se na obroncima Drviice izn
teno je uz jugozapadni izlaz iz grada prema epinu, s lijeve strane. Osnovano je1850. godine i jo je danas u funkciji. Grobna arhitektura-spo
talo je izvan tadanjega urbaniziranog dijela naselja, na oranici u sjeveroistonome dijelu Naica. Danas je to naselje dio Naica i nalazi se u
ra i Pavla i katolika kapela Uznesenja Blaene Djevice Marije u Soicama smjetene su jedna pored druge na istoj katastarskoj estici, na uz
sta na povienom platou. To je jednobrodna longitudinalna graevina zakljuena polukrunom apsidom i rizaltno istaknutim zvonikom uz g
m dijelu mjesta uz sam rub naselja prema ritu, gdje je vjerojatno bilo nekada korito rijeke Dunav. Stanovnitvo je prihvatilo reformaciju u 16.
alna sakralna graevina zakljuena apsidom i zvonikom u glavnom proelju. Na glavnom proelju kroz zvonik je ulaz u crkvu. U unutranjosti
skoga gradiva u posjedu Hrvatske radiotelevizije u Zagrebu su:\r\n1. Arhiv televizijskog programa radne jedinice INDOK - zbirke arhivskoga
mjeteno je u sreditu naselja Cerna. Topografski je rije o trokutastom brjeuljku koji s istoka i zapada okruuju rijeke Bi i Bosut, a sa juga j
se izmeu sela Jabuke i Velia kod Trilja, sjeverno od magistralne ceste Trilj - Livno. Arheolokim pregledom terena obavljenim tijekom 2011
operativne obale nalaze se na podruju uvale Srebreno. Uglavnom je rije o manjim i veim ulomcima amfora, poklopaca amfora, ulomcim
e, peina Turska pe, nalazi se na junom pristranku planine Perun iznad naselja Sumpetar odnosno zaseoka Zeljovii na prostoru opine Du
zatvaraju unutranje pravokutno dvorite graena je u 17.st. za staru splitsku plemiku obitelji Cindro. Zadrala je osnovnu prostornu organ
j povijesnoj jezgri Starog Grada, istono od Tvrdalja Petra Hektorovia. Crkva je primjer renesansnog graditeljstva 16. stoljea. Crkva je jedn
utom platou Babje gore juno od naselja Ivandol, oko 13 km zapadno od Poege. Na platou je podignuto mjesno (pravoslavno) groblje, sa ij
ak kraj ulovca nalazi se nekropola tumula-grobnih humaka od kojih tri imaju monumentalne razmjere. Na tulumu 2 vidljiva su oteenja s
nalazi se u dolini ispod upne crkve Sv.Arkanela Mihaela u Zrinskom Topolovcu. Radi se o ostacima srednjovjekovnog gradita-utvrde prav
ca, zapadno uz potok Jagnjedovac smjeteni su ostaci starog grada Kamengrada, vjerojatno uz srednjovjekovnu prometnicu via Colomani r
Jasenovoj, Slovinska Kovaica, opina Nova Raa, Bjelovarsko-bilogorska upanija, smjetena je na poumljenom ravniarskom terenu izme
cio sa nalazima gomila i antike uljare (Veliki Komunal) smjeteno je oko 200 m od mora na blagoj padini iznad uvale Lakun (Porto Mariccio
zi se u ulici Vladimira Nazora 26, a na njoj se nalazi kua i pomone gospodarske zgrade. Nekad je ovdje bila i trgovina. Zgrada tradicijske ar
no uz groblje sela Severin. Poloaj se nalazi na blago povienom breuljku te je omeen potocima Severinka na zapadu te Johovaa na istok
Kolonije likovnih umjetnika eljezara Sisak ini 38 planski postavljenih i prostorno razmjetenih skulptura kao sastavnog dijela industrijskog k
a sjevernoj strani otoka Braa smjeteno je naselje Supetar. Poetak razvoja prvog naselja je oko uvale in portu sancti Petri gdje je na uzdi
a iz mjesta Sali na Dugom otoku svoje korijene crpi iz pukog obiaja batarela, to je naziv za skup nasuminih zvukova s ciljem stvaranja bu
otiva u Brodskom Posavlju (nazivano tenerifska i paragvajska ipka) doneseno je poetkom 20. stoljea putem modnih listova urnala
ijske svakodnevne kune obue za hladnije vrijeme, zabiljeeno je na gotovo cijelom podruju Like, kao i u mnogim mjestima Gorskog kotar
njoj Bebrini je obiaj kojeg mjesno stanovnitvo doivljava kao poseban blagdan. Na taj dan, u prolosti toga naselja, blagovalo se sueno m
e s istone strane Prolokog blata, na zaravni okruenoj liticama Knezovia i Mamia jezera. Na spomenutoj zaravni, dimenzija cca 50 x 20 m
alazi se na zapadnom kraju stare bolske rive. Prostrana zgrada ima izdueni pravokutni tlocrt ralanjen u dva krila i pokrivena je etverostr
podignuta je manja zavjetna kapela posveena zatitniku od kuge, sv.Roku. Tijekom 2/2 18. st. ona je proirena i barokizirana te ispunjena p
atitnicima od kuge izgraena je na zapadnom pristupu gradu Varadinu god. 1681. Krajem 18. st. je proirena, obnovljena i ureena a dogr
. Petar u Makarskoj nalazi se na vanjskom jugozapadnom dijelu geografskog i povijesnog prostora dananjeg grada Makarske. Poluotok je p
taje nalazi se u istonom dijelu Sinja. Sagraen je 1903.g., kao pratei objekt uskotrane eljeznike pruge SplitSinj. To je niz od tri zgrade p
ih primjera puke gradnje s fortifikacijskim obiljeljima na podruju Omikog zalea i Poljica. Radi se o manjem objektu sazidanom na visok
ga Trojstva izgradio je 1860. god. varadinski graditelj orgulja Carl Dragutin Geissler. Odudaraju od tradicije gradnje baroknih orgulja i preds
ve je 1331. godine postojala crkva sv. Ilije, to objanjava izgradnju upne crkve izvan naselja Svire. Godine 1586. izvorni titular crkve zam
km (zranom linijom) jugoistono od centra Zadra, izmeu Debeljaka (Podvrje) na zapadu, Gorice na sjeveroistoku i Glavice i Donjih Ratan
Ivankovo nalaze se u junom dijelu naselja Ivankovo, Ulice Grac bez broja, u Vukovarsko-srijemskoj upaniji. Geografski gledano naselje Iva
kovac dokumentirani su ostaci iznimno znaajnog arheolokog kompleksa, srednjovjekovne crkve s grobljem i groblju pripadajueg naselja
ten je zapadno od novosagraenog lukobrana u podgorskoj luci, na djelu podgorske uvale koja se naziva Kraj. Dananja lokacija svjetionika
a meu najstarije srednjovjekovne poljike upe. Crkva sv. Ivana Krstitelja spominje se prvi puta 1748. godine no svakako je sagraena i prije
smjetena je ovalna kula. Sauvane visine oko 5 metara i promjera oko 4 metra. Kula je graena priklesanim horizontalno uslojenim kamen
ostaci antikog brodoloma kod Vele Doline nalazi se sa sjeverne strane otoka Mljeta, na kosom pjeanom dnu. \r\nRije je o ostatcima anti
ratara nalaze se na brdu Gradina (97 m nv) smjetenog izmeu zaselka Vratar (naselje Borovci) i zaselka Rastoii (naselje Nova Sela), u op
ena je u polju, sjeverno od naselja Vrbanj. Utemeljena je 1403. godine oporukom Vrbanjanina Stipana Bilopopia. U XV. stoljeu bila je u fu
ugoistono od zaseoka Krcaotovii u selu Ostrvici u srednjim Poljicima. Smjeten je na terasama sjeverno od Doca ili malog polja.\r\nNa pro
govca, kasnije plemia Giovannija Battiste DAugubia, du Carda Dioklecijanove palae, iz druge polovice 15. st. Pripisuje se krugu oko Jurja
anja hrpa kamenja, jedan cjeloviti i pet djelomino sauvanih bronanih topova. Navedeni topovi su izvaeni u okviru istraivanja Hrvatskog
edjelu Kopilica koji je danas poslovna i industrijska gradska zona, graena je od 1928. do 1931. godine u vrijeme radikalne rekonstrukcije gra
bali u ibeniku u neposrednoj blizini autobusnog kolodvora. Trokatna je graevina s etaom u potkrovlju, nepravilnog tlocrta s dva krila koja
graena je kamenom nepravilnog oblika. Sastoji se od prizemlja i kata. Ima obukana proelja, tlocrtni oblik u obliku slova L i krovite na dv
nijih hrvatskih pisanih spomenika, najdulji i podacima najbogatiji hrvatski glagoljski natpis, nastao oko 1100. godine, danas se nalazi u atriju
odine za neizgraeno i urbanistiki nedefinirano gradsko podruje, juno od dananje Ulice grada Vukovara, izradio projekt esterokatne vi
padala je obitelji Tartaglia, jednoj od najstarijih splitskih plemikih obitelji. Monumentalna trokatnica s glavnim proeljem sa sedam uzdun
rada Hvara nalaze se ostaci antikog brodoloma. Ostaci brodoloma sadre amfore tipa Lamboglia 2, koje se mogu datirati u 1. st. poslije Kri
ada Hvara nalaze se ostaci antikog brodoloma. Oba tipa amfora, a time i sam brodolom mogu se datirati u razdoblje od 4.-6. stoljea poslij
e ostvarenje arhitekta Ignjata Fischera i mladih suradnika unutar njegove poslovnice, te jedan od znaajnijih javnih prostora meuratnog ra
podrumom i krovnom terasom ostvarena je u duljini od 119.30 i u irini od 15 metara, a sadrajima uz veliki broj sudnica ukljuuje brojne u
prvim desetljeima 18. stoljea kao jednokatna graevina za smjetaj konjice u prizemlju i potrebe vojske na katu. Sredinom 18. stoljea uz
u u maniri naive prepoznatljiva je tehnika i stil tzv. Hlebinske slikarske kole odnosno hrvatskog naivnog slikarstva uljem na staklu kao dijel
kuom legendarne poljike junakinje Mile Gojsali i stambena je katnica pravokutnog tlocrta. Okrenuta je ulaznim proeljem prema jugu, gr
nika u predjelu Varo nasuprot povijesne jezgre. To je uglovnica na sjecitu dananje Ulice kralja Zvonimira i ulice Miminac. Zgrada je projek
m smjetena je nedaleko Starog grada Ozlja. Pravokutnog je tlocrta s rizalitima u funkciji ulaznog pretprostora i terase na uim bonim proe
alazi se uz dravnu cestu Trilj Sinj oko 300 metara istono od Dakulinih kua u Koutama na podruju Grada Trilja. Na ovom poloaju evid
vedena je kao uglovnica s dva krila zaobljenog tlocrta. Ima prizemlje i tri kata, a na jugozapadnom krilu proelja zbog nagiba terena ima i su
predjelu Dujmovaa, u Solinskoj ulici 70 i 72, na trasi stare ceste koja je povezivala Split i Solin nalaze se dvije trafostanice. Obje su izgraen
tena u ibenskom gradskom predjelu ubievac . Kua Jadronja projektirana je kao dvokatnica, ali je izvedena kao jednokatnica. Objektu je
na podruju etvrti sv. Teodora u Puli istraen je dio urbane jezgre grada Pule na ukupnoj povrini od 4000 m2. Istraivanja su pruila brojne
nalazi se u blizini Gornjeg Sela na otoku olti. Na njezinom vrhu nalazi se plato s obrambenim zidovima, koji imaju zatitnu funkciju i pripad
mjestu ranoromanike kue dao sagraditi splitski plemi Ciprijan de Ciprianis (Zanin, Zanini, aneti). Godine 1680. palaa dolazi u posjed o
na zgrada izgraena u neorenesansnom stilu koja definira ugao bloka uz glavnu gradsku prometnicu na sjeverozapadnom rubu Poljane, nas
nja dananje Savske ceste i Ulice grada Vukovara arhitekt Ivan Zemljak 1937. godine projektirao, a 1939.-1940. godine i izgradio zgradu Cent
prve polovine prolog stoljea kada su u neposrednoj blizini, ustanovljeni te istraivani nalazi ranoantike arne nekropole. U drugoj polovin
ktrinih arulja TE projektirana i graena od 1947. do 1953. godine. Izvorna se prostorna organizacija s glavnim tvornikim ulazom iz Foln
Tvornice duhana graen je u vie faza na prostoru unitenog lazareta Sv Marka. Radovi na izgradnji Preparandije odvijali su se 1865./66. go
raena je unutar prapovijesne gradine od koje je sauvan ostatak nekadanjeg bedema. Utvrda Glava graena je na stijeni koja dominira iz
od Trilja, s june strane nerazvrstane ceste br. 1855 Vrpolje Veli nalazi se kasnosrednjovjekovno groblje sa stecima. Preko istonog dijel
dstavlja ostatke rimske rustine vile. Vila se nalazi u mjestu Kijevu izmeu obiteljskih kua s lijeve strane dravne ceste D1 koja iz pravca Kni
e Gradina Goriica smjeteno je uz lijevu obalu Bosuta u junom dijelu naselja Andrijaevci. Ima oblik uzvisine nad okolnim terenom di
e Vonjak nalazi se u sjevernom dijelu naselja Bogdanovci na rubu visoke terase iznad rijeke Vuke. Arheoloko istraivanje izvrio je Grads
smjeteno je na podruju naselja Ivankovo. Ima oblik istaknute uzvisine na okolicom. Terenskim pregledom otkriveno je neolitiko naselje
rna greda smjeteno je sjeverno od naselja titar. Ima oblik nekoliko brjeuljaka u nizu istono uz rijeku Berava. Terenski pregled i arheolo
ad nalazi se na obroncima Kunagore, iznad naselja Kostela kod Pregrade. Elipsoidnog tlocrta sagraena je na zaravni brijega, a ine je dvok
na 1798.g. stambena je katnica s dvoslivnim krovom pokrivenim kamenim ploama. Graena je od pravilno klesanog kamena, a vrata i prozo
veanje. Sklop se sastoji od tri katnice od kojih su dvije istone spojene. Okomito na njih postavljena je dimna kuina koja ih povezuje s kuo
na poetku 20. stoljea na istonom kraju niza reprezentativnih neostilskih graevina s vrtovima koje formiraju proelje urbanistiki vrijedn
mlju, oko 300 m sjeverno od upnog dvora i kapele nalaze se ostaci rimske ville rustice. Vidljivi su ostaci zida graenog od pravilnih kamenih
upni dvor nalaze se u turopoljskom selu Veleevcu. Crkva predstavlja neogotiku interpretaciju srednjovjekovne crkve velikih dimenzija s ob
a je 1895. godine. Zgrada je neostilska katnica pravokutnog tlocrta dimenzija 22 x 11 m, zidana kamenim klesancima. Vrijedan je primjer kla
ten na ulazu u hvarsku luku izgraeni su utvrda i vojarna iz austro-ugarskog vremena, tijekom prve polovice XIX. st. Utvrda se koristila za k
p stambeno-gospodarskih kua, organiziran oko otvorenog dvorita, s prepoznatljivim karakteristikama gospodarske razlikovnosti prostora.
a, kao prva u nizu graevina s predvrtom u Zagrebakoj ulici, dovrena je 1902. neorenesansna jednokatnica, poznata kao dugogodinja Sv
ma secesije je 1900. godine za mjernika Marina perca projektirao u vie varijanti splitski graditelj prof. Ante Bezi, no od tri sauvane varij
prilazi naselju Golubi. U blizini mosta je Vukovia mlinica. Most ima jedan luk s bavastim svodom kojim savladava irinu korita rijeke. Ba
ve kue nalazi se na SI rubu zaseoka Rudei u Vinjanima Donjim. Radi se o veem srednjovjekovnom groblju sa stecima koje nastaje tijekom
prizemlju dvokatnice smjetene pred crkvenim proeljem u kojoj je, poradi nemogunosti djelovanja u od Talijana okupiranom Zadru, od 1
glavica smjeteno je na predjelu anjevice u Imotskom polju istono od Prolokog blata. Rije je o vieslojnom nalazitu koji ima 2 faze raz
trinieva glavica smjeteno je na predjelu anjevice u Imotskom polju istono od Prolokog blata i juno od zaseoka Petrievii i Juriii u
etena je na vrhu brijega u sjevernom dijelu istoimenoga naselja. Sagraena je 1886. godine na mjestu starije kapele, a oko nje je formiran
zgi smjetena je na povienom poloaju usred mjesnoga groblja uz cestu Harmica-Dubravica. Sagraena je 1771. godine na mjestu starije k
anskim smjetena je uz cestu Zaprei-Bistra. Sagraena je 1863. godine sjeverno od stare kapele iz 14. stoljea. Jednobrodna kapela pravo
tena je uz cestu koja iz smjera Kraja Donjeg vodi prema Pui. Svetitem je okrenuta prema cesti i okruena cinktorom. Crkva je sagraena
novcu smjetena je u sreditu naselja, uz cestu Zagreb-Bistra. Prema pisanim izvorima sagraena je u 17. stoljeu na mjestu starije drvene k
smjetena je na istonom rubu naselja, u neposrednoj blizini glavne prometnice Zagreb - Zaprei. Sagraena je 1869. godine na mjestu d
smjeteni su u sjeveroistonom dijelu naselja Luka. Crkva je sagraena 1865. godine u neogotikim stilskim oblicima kao jednobrodna gra
gi smjetena je jugoistono od upne crkve, uz cestu Kraj Donji - Pua. Sagraena je 1789. godine kao drvena obukana jednokatnica pravo
enica, na sjevernoj strani otoka Paga, otkriveno je devastirano nalazite amfora tipa Lamboglia 2. Radi se o pjeskovitoj padini s preostacima
okizirana je graevina koja je tijekom 19. i 20. stoljea (posebice 1871. i 1894. godine o emu svjedoe i natpisi na zidu) vie puta preureiv
o sakralnog inventara iz vremena izgradnje zidane crkve zadnjih desetljea 18. stoljea, no tijekom vremena dolo je do izmjena pri kojima s
b nalazi se JI od crkve sv. Ante uz samu cestu pored zaseoka Janjii u Vinjanima Gornjim. Rije je o kasnosrednjovjekovnom groblju s uelcim
teno je u unutranjosti otoka na sjeveroistonom rubu Sridnjeg polja uz cestu koja spaja Gornje Selo na istoku i Maslinicu na zapadu otoka.
ena je u jugozapadnom uglu Peristila, s glavnim proeljem unutar zapadne kolonade, a prostrani sklop obuhvaa vie romanikih kua na pr
rob smjeteno je u Podudbini, neposredno uz rijeku Krbavu, na poetku krinoga puta koji od ostataka crkve sv. Marka vodi prema crkvi Hrv
dbine vodi prema Visuu, nasuprot poloaju Karaula, nalazi se arheoloki lokalitet Korija Biskupija. Toponim i vidljivi graevinski ostaci ova
na kojem je izgraeno dananje naselje Udbina, na povienom, lako branjivom poloaju Gradina (kota 849), nalazi se istoimena arheoloka
iz 1300. godine, kad se pojavljuje u povelji kojom Kralj Karlo II potvruje knezu Dujmu Krkom prava na posjed upanije Modruke, vinodo
podacima kanonske vizitacije iz 1754.g. je tih godina u funkciji s obzirom da mu je prethodila izgradnja lazareta 1748.g. zbog haranja kuge.
dak i ouvan primjerak velikih-dizel motora nekadanje velike rijeke industrije motora Aleksandar Rankovi, kasnijeg Torpeda.\r\nAgreg
avske upanije (opina Okuani), na ulazu u selo Bobare, uz vodotok potoka Raaka naleze se graevni ostaci templarske utvrde, vjerojatn
otoku ipanu nalazi se s unutranje strane otoka, sjeverozapadno od Luke ipanske, oko stotinjak metara istono od lanterne na rtu Tiha. O
Brezju nalazi se u zapadnom dijelu naselja, na blagom breuljku ovalnog oblika. Sredinom 2012., otkrivene su 3 cijele i 30-tak fragmenata br
je u drugoj polovini 19. st. kao ladanjsko-lovaki dvorac obitelji Habsburg, a nalazi se nedaleko mjesta Lug u umi Koriserdo (Jasenik) po ko
ce Krnjeze u Krupu, u kanjonu rijeke Krupe, podno sela Golubia tj. njegovoga zaseoka Veselinovii nalazi se pjeaki most, koji stanovnitvo
kladno oblikovana inventarom meu kojim iznimnu vrijednost ima barokni mramorni boni oltar sv. Mihovila iz 1726. godine koji je bio et
ci izgraena je na uzvisini Orje, na srednjovjekovnom lokalitetu i dominira vizurom prostora. Spominje je jo 1739.g. nadbiskup Kati u svojo
Riicama sagraena je 1910. g na mjestu starije i znatno manje crkve, po nacrtu arhitekta .M. Ivekovia. Jednobrodna graevina, duga 16
nica s potkrovljem nalazi se povijesnoj gradskoj jezgri, u nizu kua na sjevernoj strani Zadarske ulice. Graena je 1924. godine koja je upisan
a iz pitole u Kostelu podno starog grada katela Kostelgrada tradicija je temeljena na usmenoj predaji lokalnog stanovnitva. Posjednici k
d Sinja tradicijska je posebnost ovoga kraja, usko vezana uz poloaj naselja Otoka, smjetenog u blizini rijeke Cetine. Pisani tragovi o poecim
ena najstarija kavana u Splitu, koja je mijenjajui imena i vlasnike, bila sredite drutvenog, kulturnog i politikog ivota Splita 19. i prve pol
no je u naselju Tompojevci.Prilikom izgradnje vodovoda 2012. otkriven je dvojni zidani rimski grob. U Ul. V. Nazora uz kuni broj 4, 1977. ev
lazi se izmeu naselja urekovec i Paruevina na podruju gradske etvrti Sesvete, u dolini potoka Kaine, udaljeno oko 5 km sjeverno od
tena je uz cestu u sreditu naselja Oborovo, nasuprot mjesnomu groblju. \r\nPrema natpisu na kamenome nadvratniku portala, kapela je
e od najvrjednijih sakralnih spomenika jastrebarskoga kraja, koja se istie cjelovitim ureenjem interijera zamjetne umjetnike razine. Prost
na poetku dananje Tolstojeve ulice u Splitu, nasuprot zgradi Velike realke. Godine 1907., kada je sagraena, bila je prva graevina na pro
e 1930. godine u sada ve nepostojeem brodogradilitu u Ankaranu, a zadrao je do danas autentian izgled i gabarite toga tipa brodova: p
e gradina Medua nalazi se na prijevoju izmeu Vrpolja i Strizirepa, na rubu strizirepske krke zaravni, iznad zaselka Anelii u Vrpolju, na p
upne kue sagraena 1827. godine na brijegu u blizini upne crkve. Sauvana je u izvornoj namjeni, tlocrtnoj dispoziciji, karakteristinoj klas
crkve Presvetoga Trojstva opremljena je ranobaroknim, zrelobaroknim i historicistikim inventarom meu kojim iznimnu vrijednost imaju m
u Lopaiu izradio je Ivan Rendi 1901. godine prema narudbi gradskog magistrata . Izradu spomenika financirali su znameniti Karlovani i
priblino kvadratnog tlocrta s odrezanim uglovima, uim izduenim svetitem s trostranim zakljukom, sakristijom juno uz svetite i zvoniko
tice torta Makarana do danas se zadralo u Makarskoj. Ovaj se kola priprema na svim obiteljskim sveanostima, i tipian je za ovaj grad. To
ka Krka su plesovi koji se najvie pleu na otoku, u svim katelima i selima osim u samomu gradu Krku. \r\nNa podruju pet katela-opina-k
ar Park ume Marjan, u sklopu Zoolokog vrta, te u neposrednoj blizini zgrade Meteoroloke stanice, obuhvaa zgradu tzv. Malog restorana
Antievi, projektirao je za Ivu Antievia, ravnatelja Zadrunog saveza, splitski graditelj i planer Petar Senjanovi. Graene su od 1910. do 1
pod tumulima kod Goriana nalazi se jugoistono od dananjeg naselja, neposredno uz regulirani potok Berek, na prosjenoj n.v. od 141 m.
e graevina sa etvrtastom apsidom. Presvoena je bavastim svodom, a na poetku svoda je jednostavni zidni vijenac. Na proelju sa stran
ka je zbirka u vlasnitvu Grada Zagreba koju je 1993. godine Muzej suvremene umjetnosti dobio na upravljanje, tj. na uvanje, odravanje i
n je u unutranjosti otoka Lopuda, na predjelu Lunardovo, na mjestu na kojem se stari put to vodi iz naselja Lopuda rava prema crkvi i gro
erne strane poluotoka Muzil u Puli. Na itavom obalnom potezu uvale Smokvica te na obalnom dijelu juno od uvale vidljivi su povrinski na
alazi se u mjestu Tkon na otoku Pamanu. To je trobrodna graevina dimenzija 24 x 11 metara sa pravokutnik svetitem istaknutim u prosto
i se 6 km zapadnije od Starigrada-Paklenice u naselju Tribanj ibuljina. Lokalitet Sveta Trojica vei je arheoloki kompleks koji se prua na pr
avni oltar crkve sv. Jeronima u Slanom, rad nepoznatih majstora, 16/17. stoljee, izraen od drva, rezbarenog, polikromiranog, pozlaenog i
para Marina Radice (1863.1904.), izraen 1899. godine, orahovo drvo, drvo, visina s niom 48, 5 cm (visina kipa 27,5 cm), smjeten u knjin
a, nepoznati majstor, 17. st., drvo, rezbareno, polikromirano, pozlaeno, dimenzije 340x215 cm, vlasnitvo Dubrovake Biskupije Dioeces
ueti smjeten u prostorima ljetnikovca Gueti u Trstenom, u Arboretumu Trsteno, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Potok 20, 20
m i svecima, rad nepoznatog majstora iz 18. st., raena tehnikom ulje na platnu, dimenzija 165x165 cm, smjetena u crkvi sv. Ivana u Visoa
stana u Cavtatu, oba rad nepoznatog domaeg majstora iz 16. st., izraena od srebra, pozlaenog, lijevanog, iskucavanog, raenog na probo
- tumul nalazi se na raskriju cesta u sredinjem dijelu naselja Vrbanovec, oko 500 metara sjeverno od ceste Varadin - Ludbreg. Tumul je pr
dinskoj upaniji, oko 2 kilometra jugoistono od grada Varadinske Toplice. Lokalitet Gradec smjeten je na stoastom strmom brijegu jugois
ie I i Gradie II) nalazi se nedaleko naselja Matuini u junom dijelu Varadinske upanije, na irem podruju Grada Novog Marofa. Strate
km istono od Varadinskih Toplica, u kojima je otkriveno vee naselje iz rimskog vremena. Arheoloki lokalitet Gradie u Tuhovcu takoer
lazi se u centru dananjeg naselja Martijanec preko puta dvorca Rauch Patai, sjeverno uz glavnu prometnicu koja povezuje Ludbreg i Va
tijekom arheolokog rekognosciranja trase obilaznice Pleternice. Nalazi jugoistono od Pleternice, na ravniarskom podruju izmeu Poek
rem podruju istono od grobine crkve Gospe od Konacvina nalaze se ostaci antikog lukog postrojenja. Radi se o nalazima obraenih ka
se od drvene oblone stijene, iji osmiljen vizualni izgled sadrava Art Deco elemente ujednaene s reminiscentnim odrazima klasicistikih
omila i ostacima antike uljare (Veliki komunal) smjeten je na blagoj padini iznad uvale Lakun (Porto Mariccio). Ostaci antike uljare prostir
everozapadnom dijelu naselja Bojakovina. To je jednokatnica pokrivena etverostrenim krovitem, sagraena na prijelazu 18. u 19. stolje
smjeten je na sjevernome rubu naselja Nereia na otoku Brau. Graen je u 18. st. za privremeni boravak sveenika Pustinje Blaca i up
nalazi se na zapadnome dijelu otoka Braa, iznad sela Loia. Prva arheoloka istraivanja gradine Rat proveo je Arheoloki muzej u Splitu
ci bana Jelaia k. br. 33 u Starim Jankovcima vrijedna je graditeljska cjelina koja se sastoji od dvije kue s gospodarskim zgradama unutar ok
(koordinate N 5014021.9; E 458818.1) nalazi se juno od sela Velika Vranovina kraj Topuskog. Nalazite se nalazi na uzvienju naziva Podgle
a smjeten je na zelenom otoku u Prelokoj ulici u akovcu. Na kvadratinoj bazi, zaobljenih stranica, die se gotovo kvadratini kameni pos
i grada Vukovara br. 238, smjetena s june strane ulice, u neposrednoj blizini krianja s Drievom avenijom, izvedena je 1956. godine prem
vernoj padini Sridnje gore, JI od sela Grabovca. U prostor peine silazi se kroz veliki strmi otvor ovalnog oblika. Istraivanja su pokazala kako
obrodna je graevina pravokutnog tlocrta, sagraena 1887. godine uz cestu unutar naselja Rujevac. Crkva je graena od opeke i kamena te
pskoj Slatini smjetena je na vrhu brijega uz junu obalu rijeke Kupe s pogledom na naselje Pokupsko. Jednobrodna graevina, pravokutnog
) pripada junoakavskom, odnosno ikavskom dijalektu akavskoga narjeja. Zemljopisno je podruje ikavskog dijalekta svedeno u njegovu
dimenzijama crkve. Autor veine bonih oltara zajedno sa namjetajem, je Antun Mersi iz Rogateca kojemu su ovi radovi jedini opus u Hrv
ugoj polovini 19. st., blago izduenog tlocrta, dvostrenog poluskoenog krovita strmih ploha s pokrovom od lima. Zidana je kamenom, irin
avajueg zavoda Hrvatske na Miramarskoj cesti 22 arhitekta Marijan Haberle i suradnika u Zagrebu ostvarena je 1962. godine. Od izvorne
vaca otkrivena je tijekom arheolokog rekognosciranja trase MP Nova Kapela Poega 2008. god. Rije je o blago povienoj gredi uz istonu
nalazi se na uzvisini iznad sela Gorika (kota 484,6). Ta uzvisina izuzetno je dobar strateki poloaj koji na zapadu okruuje Trgovska gora, a p
o je 1945. godine ostavivi za sobom bogatu ostavtinu (nacrti, crtei, slike, grafike, fotografije, knjige i rukopisi). Tijekom 1946. godine ostav
mir Vrkljan pohranio je u Upravi za zatitu kulturne batine 1957. godine. Podijeljena je na Zbirku crtea i grafika (98 predmeta), Zbirku proje
dini za potrebe svoje graditeljske tvrtke projektirao te izgradio vlastitu kuu, koncipiranu kao visokoprizemnu stambenu vilu unutar velikoga
865. g. kada je Drutvo junih eljeznica sagradilo eljezniku prugu Zagreb-Karlovac. Nakon to je privremena drvena kolodvorska zgrada iz
im sv. Ivanom Krstiteljem, anelom i sv. Jurjem (ulje na platnu, 94 x 133 cm, nepoznat autor, Italija, 16. stoljee) dio je inventara samostana
la u Potravlju do danas se odralo samo u ovome selu kod Sinja u opini Hrvace, a u posljednjih nekoliko stoljea bilo je poznato u mnogim
nog naselja okruenog jarkom, parohijska crkva sv. Arhangela i Gavrila s parohijskom kuom, graevine stambene i gospodarske namjene s
je 1879. godine pod nazivom Sveta Marija, a prvi ljekarnik bio je Alexius Heinrich Drapczynski. Povijesni ljekarniki namjetaj iz ljekarne
enom jugoistono od poluotoka kamica, nalaze se arheoloki ostaci dvije graevine. Jedna je nepravilna pravokutna graevina dimenzija o
ospodnjeg s grobljem se nalazi na uzvisini povie ceste Srb-Donji Lapac podno brda Strabenica. Sagraena je 1878. godine. Graena je u ka
a je smjetena u podnoju brda Gradina u blizini rijeke Otue. Sagraena je 1715. godine, preureena 1808. godine. Zadnja obnova crkve je
tica Gradite smjeteno je oko 1 km sjeverozapadno od naselja Mala Trnovitica, u umi Sjea, na utoku Rakovog potoka u Jakobovu rije
premoena, gotovo pod pravim kutom, masivnim zidanim kamenim mostom sa sedam lunih otvora segmentnog oblika. Izgraen je 1834
ebinjak nalazi se u naselju Brgud udaljenom oko 8,5 km istono (zranom linijom) od Benkovca. Gradina se nalazi na brdu iznad moderne ce
obali rijeke Vrljike na Kamenmostu. Graevina pravokutnog tlocrta, dvostrenog krova pokrivenog crijepom, graena od nepravilno tesanog
aselje na junoj obali otoka Braa. Antiki lokaliteti su na perifernim dijelovima Bola: na istoku u uvali Martinici, na poluotoku Glavici i na p
a graevina koju je od 1911.-1913. dao izgraditi Zavod Martinis-Marchi kao azil i osnovnu kolu za naputenu djecu i djecu bez roditelja. Na
u sagraen je u 16. i 17. stoljeu. Graen je u obliku etverokuta, a sa sjeverne je strane omeen crkvom. Samostan su u 14. stoljeu osnov
u olti, u neposrednoj blizini plae, nalaze se ostatci antike ville rustice. Pod kuom i u kui (koja je nekada pripadala ing. Vicku Dvorniku, a
dolini sjeverno od brda Gradina i sjeveroistono od zaseoka Galii. Tijekom preliminarnih istraivanja peinskog prostora pronaeni su trago
losti u Prepolnom sauvala je vrijedan inventar meu kojim se posebno istie monumentalni glavni oltar, rad kipara Franje Antuna Strauba
o nalazite Vija luka nalazi se po sredini zapadnog kraja otoka Braa. To je duboka uvala koja se dijeli na dvije manje, uvalu Bobovia sa i
anjosti otoka olte na blagom obronku sjevernoga ruba Donjega polja. Prema istoku starim je putem povezano sa Srednjim Selom i Grohot
ranjosti otoka olte na blagome obronku sjeverozapadnoga ruba Sridnjega polja. Prema istoku starim je putem povezano s Grohotama, a p
anjosti otoka olte na junom rubu Gornjeg polja. Prema sjeveru povezano je s dobro zatienom prirodnom lukom Stomorska.\r\nDanan
gradskom groblju u Velikoj Gorici. Sagraena je 1891. prema nacrtu arhitekta Koste Tomca. To je jednobrodna neogotika graevina tlocrtn
o je graditi asnik A. Mirkovi 1880., a dovrio bankar, trgovac i posjednik M. Muicki 1895. godine. Tlocrt je u obliku slova L s kolnom veom
dice s Djetetom predstavlja vrijedan i kvalitetan rad neznanoga majstora iz vremena oko 1700. godine. Premda je neprimjereni recentni pre
lju Golubiu. Crkva sv. Stefana pokazuje odlike srednjovjekovnoga, romanikog graditeljstva, ali nalaz predromanikih ulomaka upuuje i na
ostan u Splitu, utemeljen je u 11.st., u blizini zapadnih gradskih zidina koje su se pruale dananjim Obrovom. Visoka etverokatna kula i da
ugraena kua graena je krajem 19.st. u historicistikom stilu. Tlocrt kue je u obliku slova L. Kolni ulaz smjeten je u lijevom dijelu. Proe
toljea registrirana kao tvornica industrije drva s parnom pilanom, tvornica parketa, orua, stolarskog i tapetarskog, tokarskog te bravarsko
u Podravini, Meimurju i Hrvatskom zagorju dio je stoljetne tradicije ovog dijela Hrvatske. Cimbal (cimbulje, cimbule) je iano glazbalo, ko
farkaicama u sjevernoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj dio je tradicije ovoga dijela Hrvatske. Tambure farkaice nazvane su prema njihovu glav
Battiala (1420/1903) u koliini 6,4 d/m, Obitelj Lazzarini (1611/1868) u koliini 0,2 d/m te Radniko udruenje za uzajamnu pomo iz Labin
na retabla s karakteristikama zlatnih oltara, jednostavne arhitektonske koncepcije i bogate razvijene dekoracije. Produkt su znaajnije rad
u smjetena su dva kipa koja potjeu iz upne crkve u Svetom Ivanu Zelini.\r\nNeprimjereni debeli premaz na KIPU BOGORODICE S DJETETO
blikovanjem uobiajenim za razdoblje kasnog klasicizma, smjetena na povienom poloaju, jednobrodna je graevina s laom pravokutno
ki graditelj Jos. Vanicky iz Tebechovica u treoj etvrtini 19. st. za kunu upotrebu plemike obitelji Vranicany-Dobrinovi. Foniki i tehnik
. Blaa u Vodnjanu, u zbirci relikvija, uvaju se tri drvena relikvijara u obliku sarkofaga. U dva istovjetna relikvijara uvaju se neraspadnuta ti
lu grada, na predjelu Lora i Poljud utvrene su rimskodobne nekropole, otkrivene 1965. godine pri izgradnji ceste pri ulazu u vojnu luku.\r\
/1949. g. prema projektu arhitekta Branka Bona. Smjeten je u izrazito vrijednom prirodnom okruju s posebnim plastinim konfiguracijski
vjekovna crkva izgraena u romanikome stilu s nekim preinakama u doba gotike (svod). Crkva je u posturskome periodu namijenjena prav
oltar sv. Martina iz crkve sv. Martina u Sv. Lovreu Pazenatikom peterodijelan je s dvoetanom konstrukcijom. Reljefi svetakih polufigura ra
poniran je od vie dijelova: stipesa, svetohranita, te dvaju anela koji nose okvir za sliku. Stipes je podignut na dvije stepenice odrezanih ug
da Signole na ulazu u vojnu zonu Muzil oko 1865. godine. Sa svih je strana opasana zemljanim nasipom sa zatitnim jarkom. Nasip je u ulazn
ne objekata Fiela na istonoj obali poluotoka Muzil ima arhitektonske i krajobrazne vrijednosti kao i povijesne, koje se veu uz razvoj pulske
rkofaga Blaenoga Leona Bemba, autora Lazzara Bastianija, dimnezija 75 x 168 cm, izveden u tehnici tempere na drvu, smjeten je u sakraln
o antiko naselje Oneum, nalazi se na padinama omike Dinare na prostoru dananjega zaseoka Bauii. Junu granicu naselja ine djelomi
dvije terase u Ulici grada Vukovara 52 za Vojnu Mornaricu projektira 1956.-57. godine Stanko Fabris. Jednostavnost osnovne koncepcije, ko
e 1953. godine projektiranje osmerokatne viestambene zgrade Kruge, koju je kao deseterokatnicu Vojne pote s etiri ulaza do 1960. god
neorenesansnoj palai s kraja 19. st., u kui obitelji Biankini, vodi brigu o uspomenama i predmetima koji govore o toj najstarijoj urbanoj c
ena je u prizemlju Kue Ili oko 1854. i do danas je sauvala svoju izvornu namjenu i neorenesansni namjetaj naruen iz Italije. Prvi vlasnik
en 1895. god., pravokutne tlocrtne osnove s prigraenim rizalitnim istakom na dvorinom proelju. Zidana je opekom. Pokriva je dvoslivno
ovi, tbr. 343 i tri putnika vagona jedini su sauvani dio nekadanjeg voznog parka beljske eljeznice koja je povezivala sve poljoprivredne u
gu Tvornice eera, 152-067, proizvedena je oko 1900. u Budimpeti u tvornici Mavag (ma. Magyar Kirlyi llamvasutak Gpgyra - Maa
smjeteno je 1,5 km sjeverozapadno od sredita naselja Nutar. Godine 2012. Gradski muzej Vinkovci proveo je probno arheoloko istraiva
O Dobri) nalazi se u Klikoj ulici, u splitskom predjelu Dobri. Graena je od 1929.-30. godine. Izvorno se sastojala od muke i enske kole, s
eteno je 2 km sjeverozapadno od sredita Vinkovaca. Topografski je rije o melioriranoj ravnici, koja se lagano uzdie prema sjeveru. Pribli
mjeteno je u naselju Ivankovo na uzvienju uz crkvu Roenja sv. Ivana Krstitelja. Zemljanim radovima 2006. otkrivena je vea koliina ulom
rad nalazi se duboko u movarnoj umi, na otoiu koji nije plavan, a omeenom je sa tri strane rijekom Studvom, a sa etvrte opkopom. A
ovano 1729. godine za potrebe austrijske ratne mornarice.. Godine 1835. izraen je prvi ratni parobrod. Brodogradilite je 1900. potpalo p
e u Meimurju vrijedna je i jedinstvena tradicija ovog podruja Hrvatske, a spominje se prvi puta ve u 17. stoljeu, te se u kontinuitetu na
di smjeten je drveni polikromni oltar posveen sv. Ivanu Nepomuku iz 18/19. st.. Oltarnu konstrukciju ini drveni gornji dio prislonjen na ka
dignuta je na povienom terenu sjeverne strane ulice. Rije je slobodnostojeoj jednokatnici pravokutnog tlocrta uzdunim proeljem orije
Stajnici sagraena je 1824. godine u kasnobaroknom stilu. U njenoj unutranjosti nalazi se inventar kojeg ine: glavni oltar posveen sv. Nik
aselju u nizini. Rije je o jednobrodnoj, pravilno orijentiranoj graevini pravokutnog tlocrta s uim peterostranim svetitem i zvonikom ispre
elju uz glavnu cestu. Rije je o jednobrodnoj, pravilno orijentiranoj crkvi pravokutnog tlocrta s peterostranom apsidom i zvonikom ispred gla
mjetena je u naselju u nizini. Rije je o jednobrodnoj graevini pravokutnog tlocrta, glavnim proeljem orijentiranim sjeveroistono, sa zab
selja na ravnom terenu uz prilaznu cestu. Rije je o djelomino podrumljenoj prizemnici orijentiranoj jugoistono, razvedenog tlocrta u oblik
lavnu prometnicu. Rije je o jednobrodnoj je graevini s poligonalnimsvetitem,sakristijom zapadno uz svetite, zabatnim zvonikom, glavni
sagraena je u 18. stoljeu u baroknom stilu. U njenoj unutranosti nalazi se inventar meu kojim se naroito istiu glavni oltar posveen Bl
e smjeten u prvoj potansko-brzojavnoj palai u Hrvatskoj (izgraenoj 1904. g.), u kojoj se i danas nalazi. uva brojne predmete iz povijesti
000 predmeta u odjelima arheologije, etnologije, povijesti i kulturne povijesti, odjelu umjetnina te veem broju manjih zbirki i fondova. Min
eljeznikoj postaji Klis nalazi se SZ od tvrave Klis. Sagraena je 1903. kao pratei objekt uskotrane eljeznike pruge SplitSinj. To je niz o
bara skrbi o pokretnoj i nepokretnoj kulturnoj batini Nacionalnog parka Brijuni. Muzejski fundus broji preko 30.000 predmeta rasporeen
ima i crkvom sv. Barbare smjeteno je sjeverno od sela Dubravka u Konavlima na lokalitetu Varino brdo. Lokalitet se nalazi na povijesnoj kom
ini Ston smjetena je na prisojnoj strani brda Porae na 400 m nmv, s iznimnim pogledom prema Stonskom zaljevu. Ukupna duina pilje iz
antikog graevnog sklopa smjeteno je u jugoistonom dijelu poluotoka Sustjepan koji s june strane zatvara cavtatsku luku s ostacima anti
bareno, polikromirano; 148 x 75 x 35 cm; Francesco Zotti, 1780. godina) izvorno je pripadao inventaru zadarske crkve sv. Dominika. Prema a
ambeno-gospodarski objekt sredine 19.st. Volumen se piramidalno uzdie naglaavajui ralambu na pet dijelova. Centralna os je naglae
cijativu prirodoslovca prof. Umberta Giromete, a zajedno sa Zoolokim vrtom otvoren je 1926. g. na I. vrhu Marjana, gdje je djelovao do 19
na u Solinu nalazi se na podruju Donje Rupotine, oko 2 km sjeveroistono od bedema antike Salonae uz prometnicu Solin Klis. Radi se
na je na istaknutom poloaju, na vrhu brda, u Lopatincu, te predstavlja dominantnu okosnicu u vizuri krajolika. Pokretni inventar preteno p
Greda i Bokijevci smjeteno je 4,5 km juno od naselja Orolik na uzvienju iznad utoka potoka Kosanovica u Bosut. Sredinji plato dimenz
d selom smjeteno je oko 450 m jugoistono do pravoslavne crkve u Bradinu. Topografski se radi o uzvisini u poplavnom podruju korita
uhvaa 47 umjetnina nastalih u periodu od 18.-20. st.. U crkvi se nalaze tri oltara arhitektonskog tipa iz 19. st., koji su izraeni u radionici Ra
sjever smjeteno je sjeveroistono od naselja Vinkovci, izmeu Vinkovaca i Nutra s desne strane ceste Vinkovci Nutar. Topografski se ra
izraene uglavnom u 19. stoljeu.
oga gradiva u posjedu Kapucinskog samostana Gospe Lurdske u Rijeci:\r\n\t1. Bolniki vikarijat Svetog Duha\r\n\t2. Kapucinski samostan Ri
blja nalazi se u ulici Antuna Kovaia u Sisku, nasuprot gradskog groblja Viktorovac. Spomenik na mjestu djejeg groblja u Sisku postavljen je
muli nalaze se na irom podruju opine Veliko Trgovie. Tumuli, oblika krnjih stoaca, u strunoj literaturi prvi put su popisani 1962. godi
vati vrijedan primjer umjetnikih ostvarenja iz 1720. godine, s posebnim naglaskom na kvalitetno modelirane skulpture svetica Lucije i Apo
Viru uoavaju se ostaci graevine s apsidom, a vlasnici terena spominju grobove na koje se nailazilo prilikom obrade zemlje. Na crkveni obje
ta na podruju Grada Vrlike, tijekom obrade zemljita za sadnju vinograda, sluajno su otkriveni arheoloki ostatci. Pronaen je zid antikog
vei steak u obliku kria - kriina. Na padinama uzvisine i oko kriine, najvjerojatnije se nalazi kasnosrednjovjekovno groblje koje se moe d
prostrana je, jednobrodna graevina s prostranom polukrunom apsidom na sjeveru. Graena je izmeu 1765. i 1785. godine te obnovljena
ag nalazi se u naselju Karin Donji. Na topografskoj karti gradina nosi ime Milenkovo brdo.Gradina je naseljena od eljeznog doba pa sve do n
ma te nekolicinom slika i kipova nastalih na prijelazu iz 19. u 20. st. Kao dominantan primjerak izdvaja se barokni oltar Presvetog Trojstva na
u Gradie kraj Samobora sauvala je vrlo vrijedan inventar, od kojih boni oltar sv. Valentina zauzima istaknuto mjesto u altaristikoj batini
ete Bogorodice sagraena je 1775. godine, a produena 1872. godine, kada joj je dodana priprata i zvonik nad proeljem. O tome svjedoi n
Vukota na Gornjem Konalu u Dubrovniku lociran je na zapadnome dijelu toga gradskog predjela, uz sjevernu stranu ulice Gornji Kono. Kom
oznata pod imenom K crnom orlu, prema povijesnim izvorima i arhivskoj dokumentaciji smatra se najstarijom ljekarnom u Zagrebu, a njezin
(koja broji 520 predmeta) rezultat je dugogodinje sakupljake (u prvome redu putem otkupa) djelatnosti srednjokolske profesorice Biser
dine Zvonigrad smjeteno je staro groblje s katolikom crkvom Roenja Blaene Djevice Marije. Sagraena je 1830. godine. \r\nTo je jednob
noj obali rijeke Zrmanje, na isturenome poloaju nad kanjonom kilometar istono od zaseoka Vagii u Mokrome Polju i tono preko puta ka
stiteljem i sv. Jeronimom (ulje na platnu; 191,5 x 110 cm; 1887. godina) uva se u upnoj crkvi sv. Mihovila u Galovcu. Slikom dominiraju tri
se u Strmici u centru naselja, na groblju. Jednobrodna je longitudinalna graevina s polukrunom apsidom. Pravilne je orijentacije, okrenuta
ane u ibeniku nalaze se uzidane kamene skulpture s likovima sv. Stjepana i sv. Bernardina. Pouzdano ih moemo pripisati Nikoli Firentincu,
e oko 10 km jugoistono od Vrlike, uz prometnicu 21 236 Vrlika Jeevi Dabar Biteli - Sinj, na obalama i u podvodnom dijelu akumulac
menoj lokaciji na poluotoku Srimi zapadno od ibenika. Suhozidna su graevina u sastavu nekadanjeg sezonskog naselja stanovnika Prvi Lu
e izgraena je 1876. godine, o emu svjedoi natpis na kamenoj ploi nad ulaznim portalom na proelju. Smjetena je na zapadnom rubu Ve
sveukupno 256 predmeta. U unutranjosti crkve sauvani su barokni oltari od kojih se kvalitetom posebice istie veliki glavni oltar Sv. Kria
ski je kanal, dug 9 kilometara, koji se protee od izvora rijeke Jadro u Solinu do Dioklecijanove palae u Splitu. Graen je istovremeno s Pala
podruju Poluganja na poloaju Mokri do, nalaze se ostaci antike arhitekture, u gornjoj zoni veinom razgraene i prekrivene suhozidom.
a zapadnoj strani ulice Kneza Domagoja koja se u smjerom jugoistok-sjeverozapad sputa prema gradu, nalaze se ostaci antikog vodovoda r
nog na jugozapadnom bonom zidu, podignut je na dvije stepenice. Na supedaneju je polje trakom crvenog mramora uokvireno i podijelje
a nalazi se jednobrodna crkva s polukrunom apsidom, koja je bila presvoena i uz proelje imala zvonik. Sa june i sjeverne strane su prigr
oloaju Trnovac/Luine, prilikom kopanja bazena za navodnjavanje otkriveni su ostaci graevine s mozainim podom. U junom profilu isko
enika u Motovunu sagraena je u sredinjem dijelu povijesne jezgre, na trgu nasuprot komunalnoj palai. Trobrodna kasnorenesansna cr
ene jedna uz drugu u uem sreditu grada kao stambene zgrade.Jedna je kua katnica, podignuta u I pol. 19. st. s karakteristikama klasicizm
a se u via navrata, a poznate su one tijekom 18. stoljea, sredinom 19. stoljea i poetkom 20. st. od kada je situacija uglavnom nepromijen
jecajem u maniri klasicizma uz glavnu prometnicu u sreditu naselja.Prvi vlasnici bili su visoki oficiri austrijske Vojne granice.U zgradi je ne
e 1762. godine. Izrada oltara pripisuje se kiparu Franji Straubu. Na mjestu izvorne oltarne pale pavlinskog slikara Gabrijela Tallera nalazi se
orane sagraena je 1582. kao predstraa karlovake tvrave. Gradnja, isprva drvenog ardaka pripisuje se M. Gambonu, graditelju karlova
onice" smjeteno je u jugoistonom dijelu grada Vinkovaca.Topografski se radi nizu povezanih brjeuljaka dijelu velike grede koja se raspro
n je dio dananje tradicijske kulture Meimurske upanije te omiljen i prepoznatljiv glazbeno-tradicijski znak hrvatskog identiteta, koja pozo
njem trgu po nacrtima Funtaka i Karlovskog. Sagradila ga je tvrtka Banheyer i sin. Sluio je kao rezerva vode u sluaju poara te za polijevan
u iz 18. st. 1892. godine prema projektu budimpetanskog arhitekta S.Mohlera kao jedno od najboljih djela vukovarskog kasnog historicizm
ndustrijske arhitekture. Podigao ga je vlastelin Eltz kao itni magazin. Tijekom 1942. g. pretvoren je u zatvor, sredinom 20. st. je sluio kao ce
selja Zapolje. U srednjovjekovnim izvorima posjed Zapolje spominje se u vlasnitvu sinova Boria bana Odole, elka i Boria. U popisu papin
pravoslavnom groblju po nacrtima M.Pillara u okviru graevinskog poduzea Pillar, Mally i Baud iz Zagreba. Dala ju je sagraditi trgovaka o
oblju u selu Raduiu. Crkva je jednobrodna, longitudinalna s kvadratnom apsidom. Nepravilne je orijentacije, svetitem okrenuta u smjeru
u trgovaku obitelj Schlesinger u stilu secesije po projektu arhitekta Karla Baslera. Od sredine 20. st. ima poslovno stambenu namjenu.Tloc
elju Ratevi udaljena oko 5,5 km zapadno (zranom linijom) od Benkovca. Kutlovia gradina smjestila se na jugoistonom krajnjem uzvien
pini Davor svrstava se meu jedinstvene oblike tradicijskog plesa u Republici Hrvatskoj. Sastoji od dva formirana kola, od kojih je jedno smj
knjinici i zbirci Maurani Brli Rui u Rijeci, u posjedu gospoe dr. sc. Gilde Rui, gospoe Matilde Rui te gospodina Viktora Rui
oga gradiva u posjedu Hrvatske izvjetajne novinske agencije, Zagreb, Maruliev trg 16:\r\n1. Sjednice Upravnoga vijea Hine\r\n2. Odluke r
nim obroncima Medvednice uz dolinu potoka Bedenica, desetak kilometara sjevernije od grada Svetog Ivana Zeline. Sreditem naselja dom
vernom dijelu naselja Bojakovina. Sagraena je u 18. stoljeu u kasnobaroknim stilskim oblicima. Pravokutne je tlocrtne osnove te zakljue
g kotara, izgraenoj potkraj 19. st. Stalni postav Muzeja bazira se na etnolokoj, kulturno-povijesnoj i arheolokoj zbirci, kvalitetom i brojem
ov greb nalazi se u blizini zaseoka Bartulovii, uz lokalnu prometnicu Zagvozd-Grabovac. Radi se o srednjovjekovnom groblju sa stecima od
e Magdalene u Gornjem Knegincu, sastoji se od 13 predmeta i skupina predmeta. U unutranjosti crkve nalazi se vrlo vrijedan pokretni inv
e od 1825. do 1828. godine. Oblikovno je barokno klasicistikih karakteristika. Crkva je jednobrodna graevina sa zvonikom prislonjenim
kom smjetena je uz sporedni seoski put koji je nekada bio u sreditu sela. Okunica se sastoji od dvorita s kuom i pomonim gospodarski
sta, kojeg u ovom kraju zovu i Boja misel, Krist Premiljeva Sveta ili Hrvatski Isus, smjeten je na katastarskoj estici 785/1, katastarske op
je preoblikovana srednjovjekovna graevina, zakljuena apsidom i zvonikom ukomponiranim u zapadno proelje. Izvorno manja romanika
u smjetena je na SI kraju povijesne jezgre nad strmom kamenom liticom. Crkva je jednobrodna, izduenog pravokutnog tlocrta s ravno zak
a-pisanica vezom (opletom) u istonoj Hrvatskoj vrijedno je umijee koje se do danas odralo na podruju istone Hrvatske, a postoje nazna
koleda odrava se u Nevianima na otoku Pamanu ve nekoliko stoljea kao dio zavjeta koji lokalna zajednica ispunjava svake godine tri da
nu vrlo je znaajna nematerijalna kulturna steevina Nina, kao najveega marijanskog svetita u Zadarskoj nadbiskupiji i njegove okolice. Sv
akita i ukrasnih predmeta od roevine i kosti eljara Antuna Penezia iz Zagreba prema dosadanjim saznanjima jedino je eljarsko umije
bitelji Lebarovi ve estu generaciju. Urarska radionica Lebarovi je specijalizirana precizno mehaniarska radionica za izradu, odravanje i p
a obitelji krgati datiraju jo s kraja 19. stoljea, tonije, u 1870. godinu. Otada se tradicija prenosi u obitelji. Proizvodni obrt eiri krgati
obitelji koja se u Hrvatskoj bavi klobuarskim obrtom. Dananji vlasnici Zlatko i Gordana Cahun zajedno s keri Josipom Stipeti nastavljaju
suterenom u dananjoj Zamenhofovoj ulici 17 investitorice Cuvaj Blaenke, ostvarenoj prema projektu Stjepana Plania, graevinska dozvol
o Drugoga svjetskog rata sluio za prijevoz ulja, vina i kamena, a koristio se 1944. i 1945. g. za prijevoz izbjeglica s dalmatinske obale i otoka
ri i sl.) nalazi se 300 JI od trase auto-ceste i 40 metara istono od Potoka Dunjara, u jugoistonom bloku estice, (N 45 53 587", E 16 37 48
na otoku Koloepu nalaze se ostaci antikog graevnog sklopa, otkrivenog 1969.g. prilikom gradnje hotelskog kompleksa. Istraeni su osta
a junom kraju otoka Osinj smjetenog pred uem Male Neretve, nalaze se ostaci kasnoantike utvrde i objekata unutar nje. Utvrda je u o
isini na sjevernom rubu naselja. Ostatke ini mrea zidova s ostacima peterostrane kule sauvanih najveim dijelom u gustom umarku. Pol
zabiljeeni su 80.-tih godina 20. st., a potjeu iz mlaeg eljeznog doba, antike i srednjeg vijeka. Probna arheoloka sondiranja 1999. god.
zapadno od crkve sv. Petra u uoj povijesnoj jezgri grada Trogira. To je romaniko-gotika graevina, sagraena krajem 13. ili u 14. stoljeu,
aa pet umjetnina tri slike, ulja na platnu, i dvije porculanske vaze: sliku Lovaki psi autora T. F. Zimmermanna, 1843. g., ulje/platno, vel. 6
a tijekom 2/2 19. st. i zajedno sa nekadanjim zgradama rabinata i sjedita idovske opine inila je sredite organiziranog vjerskog i drutve
buhvaa 15 umjetnina nastalih u periodu od 18.-20. stoljea. Unutar apside je glavni oltar kasnobaroknih obiljeja posveen svetom Anti s k
tena u sreditu dananjeg naselja Vinica. Bila je u vlasnitvu lepoglavskih pavlina, a kasnije plemikih obitelji Matachich i Dolansky. Ovo je
zi se sjeveroistono od Solina uz dananju cestu koja vodi za Klis. Otkrie ovoga lokaliteta potaknuo je sluajan nalaz dijela zabata oltarne pr
e u sjevernom dijelu naselja Vinica. Izgraena je u 18.st., a pregraivana je u vie navrata tijekom 19. i 20. st. Kurija je prvotno graena u o
dine prema godini uklesanoj na stupu, uz to sa strana nalaze se uklesana imena donatora Mathiasa Topse i Andras Gohanecza. Na pravokut
vijesne cjeline grada Makarske, na blagoj uzvisini sagraena je u turskome razdoblju kula na lokalitetu koji se naziva Zelenka. Prostor je nek
ina u koje se prostiru od Nadina pa do Ratevia je Nadin, gradina smjetena na istaknutom breuljku 265 m nad morem, usred Ravnih kota
rjana u Splitu nalaze se ostatci predromanike crkve sv. Benedikta u predjelu Bene, blizu istoimene uvale, koja je prema toj crkvi dobila ime
krajem 16. stoljea kada su taj prostor naselile izbjeglice prebjegle pred Turcima. Njegov daljnji razvoj usmjerila je povlastica kralja Leopold
be Nacionalnog parka Plitvika jezera sagraena 1955. g. prema projektu arhitekta I. Vitia, u udolini okruenoj brdima i umama, gdje dom
m Erveniku na groblju. Crkva je jednobrodna, longitudinalna s polukrunom apsidom. Pravilne je orijentacije. Graena je od kamena, pravi
veta i danas je sastavni dio vrijednog interijera ljekarne, kao i staro podno poploanje geometrijskog uzorka proizvedeno u splitskoj tvornici
stotinjak metara od zavretka poslovne zone Stankovci u Velimu utvreno je postojanje pet prapovijesnih gomila, suhozida i bunara (klaen
0 predmeta koje moemo datirati od ranoga 15. st. pa sve do konca 19. st. Neki od tekstilnih predmeta koji se uvaju u samostanu pripadaju
se oko 3,5 km sjeveroistono (zranom linijom) od dananjeg grada Obrovca, sa lijeve strane rijeke Zrmanje na uzvisini koja se izdie 68 m iz
dijelu Stona, u sklopu stambenog bloka. Longitudinalna, jednobrodna graevinabez apside izduena u smjeru istok-zapad. Unutranjost nat
ukta koji se nalaze u zapadnom dijelu Bibinja tj. u predjelu Lonii dio su nekadanjeg akvedukta koji se protezao na vie od 40 km (40 350 m
ukta koji se nalaze u danas preteno poslovno industrijskoj zoni Gaenica u Zadru dio su nekadanjeg akvedukta koji se protezao na vie od 4
e iz 1498. godine s komentarima poznatih onodobnih teologa: Nikole de Lyra, Guilelmusa Britonis, Paula Bergensis i Matije Doering. Knjiga
na u Klanjcu posjeduje Zbirku stranih knjiga XVI. stoljea, koja se sastoji od 21 jedinice (sveska) sa 33 naslova (djela) koja su nastala u razdob
na u Krapini posjeduje Zbirku stranih knjiga 16. stoljea, koja se sastoji od 85 jedinice (sveska) s 97 naslova (djela) koja su nastala u razdoblju
cum postillis Nicolai de Lyra .. iz 1482/1483.godine, je drugi dio cjeline koja se sastoji od tri dijela. Primjerci drugih djelova se nalaze u sam
abita u Cesarevoj ulici, u periodu do 1871.-1873. podignuta je prema Helmerovom projektu monumentalna historicistika kazalina zgrada
Otonu na groblju u zaseoku Sudari. Crkva je jednobrodna, longitudinalna s polukrunom apsidom. Orijentirana je apsidom prema jugoistok
otoku Visu, izmeu Podhumlja na zapadu i Duboke na istoku. Na sredinjem je dijelu lokva Kruovica, okrenuta prema jugu. Kruovica je u a
a glavnom i tri slike na bonim oltarima upne crkve Sv. Ivana Krstitelja u manu na Dugom Otoku. Sve su etiri slike potpisane, izraene su
ada kole sagraena je u sreditu naselja 1912. godine. Pravokutnog tlocrta s plitkim proeljnim rizalitom, pripada tipu dvorazrednih kolski
stari put na istonom rubu naselja Babino Polje na otoku Mljetu. To je jednobrodna graevina, presvoena iljatim svodom, s izvana pravok
u neposrednoj blizini crkve sv. Vlaha na junoj strani Babinog Polja na otoku Mljetu. To je manja jednobrodna graevina, s polukrunom ap
put koji vodi iz Donjeg u Gornje elo na otoku Koloepu. Oko crkve je 1808.g. formirano tzv. Novo groblje za itav otok. Crkva pripada tzv. ju
a istonom dijelu otoka Koloepa, iznad uvale Jekavac. Spada meu tipine primjere predromanike arhitekture tzv. junodalmatinskog jed
va, u narodu popularno nazvana Kuni pil predstavlja izuzetno lijepi rad s klasicistikim elementima, kvalitetnijeg, za sada, anonimnog majs
enje kod Preseke nalazi se na povienom platou jugozapadno od naselja, neposredno uz potok koji ini dananju granicu s Republikom Slove
koja se izvodi u pliaku pjeane plae gdje igrai, stojei u moru, nabacuju loptu koja ne smije dodirnuti morsku povrinu. Iako je rairen me
alazi se na irem podruju naselja elezna Gora, juno od dananjeg termalnog kompleksa Sveti Martin, a neposredno uz cestu elezna Gora
je u sjevernom brodu zadarske katedrale. Oltar je vodoravno podijeljen u tri zone: stipes s postoljima za kipove teolokih vrlina i predoltarn
vnome na groblju. Crkva je jednobrodna, longitudinalna s polukrunom apsidom. Orijentirana je apsidom prema jugoistoku. Crkva sv. Geor
uvali Vrnaa u Mandalini kraj ibenika. Pravokutnog je tlocrta (35 x 17 metara) i sastoji se od podruma, prizemlja i dva kata. Graena je od fi
se u naselju Danilo kod upne crkve sv. Danijela. Sastoji se od Starog ematorija, zapadno od crkve sv. Danijela i ematorija, kojeg je sastav
vokatnica je pokrivena etverovodnim krovom. Na drugom katu junog proelja je balkon oslonjen je etiri kamene konzole koje oponaaju
u Skradinu moe se datirati u 18.stoljee. Sastoji se od gornjeg dijela retabla, te donjeg antependija.Oltarni retabl je vrlo bogato ukrae
no Ivanievi, sagraen je u junom dijelu naselja Igrane, uz more. Glavnim proeljem okrenut je jugu, sjeverno je veliki ograeni vrt, a zapa
zid te poloen na dvije kamene konzole. Prednja strana podijeljena je gotikim fijalama u tri polja. \r\nU sredinjem polju smjetena je Bogo
u bratimske dvorane Nove crkve u ibeniku.\r\nPostavljen je u niu s kasnorenesansnim profiliranim okvirom koja je prema sauvanim ugov
ri ikone koje su bile sastavni dio ikonostasa, koji je prigodom preureenja crkve 2009.g. nepovratno izgubljen. Ikonostas je tipoloki pripada
zi se na podruju grada Varadina i to oko 3 km JI od njegova centra. Rasprostire se na irem prostoru koji je na zapadnoj strani omeen elj
e dijelu Trogira, sjeverozapadno od povijesne jezgre, blizu granice sa Segetom. Izgraen je prema nacrtima Ivana Vitia 1964./65. g. od laga
ua katnica, staja i kokoinjac locirana je u sreditu naselja u blizini kapele sv. Vida. Kua je drvena katnica ardak, izduenog tlocrta, natkr
a je u tri prizemne prostorije glavne manastirske zgrade. U riznici se uvaju brojne dragocjenosti sakupljane tijekom stoljea od kojih su najz
m, smjetena je na junom rubu naselja Kri, na povienom platou odakle dominira prostorom ovoga kraja. Rije je o slikovitoj cjelini sazdan
od plii Sv. Pavao nalazi se zapadno od otoia Pre s june strane otoka Mljeta, oko 2,5 NM zapadno od uvale Saplunara. Rije je o ostatcim
pod upravom otaca Kapucina. Smjetena van povijesne jezgre na staroj povijesnoj komunikaciji, podignuta je krajem 17. stoljea kao zavjetn
e poznata i kao palaa Patai-Buan, istaknuta je graanska kua obiljeja 17. i 18. st. Ova dvokatna barokna graevina impozantnih dimen
roblju iznad sela. Sagradila ju je 1908/1909. godine tesarska druina Mate i Jure Jankovia iz ike Poljane na mjestu starije kapele. Rije je
pskom Gladovcu sagraena je 1874. godine na breuljku iznad sela. Jednobrodna drvena kapela pravokutne tlocrtne osnove dimenzija cca
aravnjenom dijelu breuljka na kraju naselja. Sagraena je 1888. godine kao jednobrodna drvena graevina pravokutne tlocrtne osnove dim
nom breuljku istono od grada podignuta je 1656-1660. kako bi pred turskom opasnou obranila Split koji tada jo nije bio utvren suvrem
Ivana nalaze se na brdu Svetog Ivana iznad naselja Vrpolja na dominantnoj poziciji (kota 175). Oba objekta nalaze se unutar prapovijesne g
Zaea BDM u Crnici ibenik predstavlja zanimljiv umjetniki rad s poetka 17.st. Izraena je u tehnici ulje na platnu i zalijepljena na drv
a, smjetena na istonoj strani trga. Ouvanim elementima interijera i eksterijera, svojom pozicijom a naroito atraktivnosti glavnog proelj
inica Bregu, 1,5 km Z od centra naselja Vinica, na n.v. od oko 260 m. Pretpostavlja se da je na mjestu burga jo u prapovijesti bilo naselje, a
stas razvijenog tipas sastojao od prijestolnih ikona, zone s apostolima slikanim u parovima, te zone s praznicima. Na osnovu stilskih karakte
je kulturno dobro pod brojem Z 5037, nalazi se unutar zidina grada Hvara, pravilno orijentirana. Ruho se uglavnom moe datirati od 16.
alazi se sjeverno od Solina u naselju Rupotini, na uzvisini koju okruuju dva potoka: Sv. Ilije i Suvaja, uz antiku komunikaciju koja je od Solin
azi se dva kilometra sjeveroistono od Klisa uz junu stranu brze ceste Klis Dugopolje u mjestu Klapavice. Prva arheoloka iskopavanja ovd
o od dananje glavne ceste koja vodi od Trilja prema unutranjosti. Poetkom 20. stoljea, u vrijeme druge austrijske uprave gradi se vodos
zite nalaze se podno Klisa odnosno u jugoistonom dijelu Klikog polja. Crkva Sv. Ivana se prvi put spominje sredinom 14. stoljea, a budu
a je 1932. godine na mjestu starije drvene kapele iz 18. stoljea. Rije je o jednobrodnoj graevini pravokutnoga tlocrta zakljuenoj peteros
okolu, osloboditelju grada Poege od turske vlasti, podignut je 1893. godine. Grad je izradu spomenika povjerio kiparu Gergyu Kissu. Spome
kuom, stajom i bunarom. Kua je izduena drvena katnica, djelomino podrumljena, natkrivena dvostrenim krovitem. Pristup podrumu
f-Dorner na Pilama, lociran je u blizini povijesne jezgre Dubrovnika. Sastoji se od sredinje, na parceli postavljene ladanjske kue, prednjeg
nalazi se oko 1 km istono od sredita naselja Jalabet i juno od ceste koja vodi prema Ludbregu. Smjeten je u nizinskom podruju, na bla
onim obroncima Samoborskog gorja, juno od prometnice Zagreb - Samobor. Naselje se prvi put spominje u popisu upa iz 1501. godine,
zna kod Jakopovca otkriveno je u 2002/2003.g. prilikom provoenja arheolokog nadzora gradilita budue autoceste Zagreb Gorian. Tij
poslovno-stambene zgrade Muaevi bio je Joseph Fzmayer mlai, a godina izgradnje 1862. upisana je na samom proelju. Kompoziciju
a - Savsko polje, nalazi se na blago povienom terenu, udaljenom oko 100 m sjeverno od rijeke Save i 400 m sjeverozapadno od Ininog term
logove kod Ruice, nalazi se jugozapadno od sela Ruice, na obali rijeke Save, na blago povienom prostoru u odnosu na okolni teren. Pre
mjestu ranije, koju su podigli grofovi Celjski u 1448.god. Nakon potresa 1738.g., koji je do temelja unitio prvotnu, pavlini diu novu, monum
rnice I nalazi se na povienom dijelu terena sa zapadne strane tzv. Crnog kanala, oko 120 m jugozapadno od nogometnog igralita koji se na
rnice II nalazi se na povienom dijelu terena s june strane tzv. Crnog kanala i udaljen je oko 300 m sjeverno od Ininog terminala u Ruici.
raulje nalazi se na blago povienom terenu odmah sa sjeverne strane Ininog terminala u Ruici. Povrinski arheoloki nalazi prikupljeni su n
e u trigovi spominje se 1334.g. kao Sancte Marie Magdalene de Strigo, iz ega je vidljivo da je do dananjeg dana zadrala svoj titular. Prvo
naselju Kapelak. Smjetena je na pitoresknom poloaju, na vrhu jednog od breuljaka juno od Svetog Martina na Muri. Na ovom mjestu
tao je u 17. st. Na sredini menze smjeten je tabernakul. Oko njega su ritmiki s lijeve i desne strane rasporeeni stupovi u ijim se meupr
Nedeliu nalazi se na sjevernoj periferiji naselja. Okruena je zidanim cinktorom izgraenim oko 1830. god. Rije je o jednobrodnoj gotik
isag nalazi se oko 1,5 km sjeverozapadno od sredita naselja Bisag, istono od ceste Varadin Zagreb, odnosno zapadno od autoputa Vara
paromlina datira prije 1906. godine kada je dokumentirana na umjetnikoj slici autora Koszkolja. Vila je adaptirana u kirurki sanatorij 192
sursima i razvoju drvne industrije izgraen je urenovac. Pripada urbanoj tipologiji company town-a, tzv. grad-kompanija, nastao zahvalju
it i Fotoklub Split nalaze se u Marmontovoj ulici, u dijelu prizemlja Kue Duplani, izgraene 1906. godine u secesijskom slogu, prema proj
e ca. 200 m2 sastoji se nekoliko prostorija, od kojih sjeverna prostorija zavrava polukrunom apsidom. Unutar apsidalnog prostora otkrive
rada ine skladnu arhitektonsku cjelinu znaajnog poloaja i vizure na ulazu u povijesnu jezgru grada Ogulina. Jednobrodna crkva s laom p
ijesnu Jozefinsku cestu, na usponu Velike Kapele 1834.g. podigao je major Josip Kajetan Knei, graditelj Nove Jozefine. Oblikovana je kao 7
vali Dole u ivogou, smjeten je uz samu morsku obalu u podnoju terasaste padine brdovitog zalea. Na podruju Autokampa Dole u iv
ee glavni oltar, nastao od 1665.-1713. godine koji predstavlja najmonumentalnije i najraskonije oltarno rjeenje u ovom dijelu Hrvatske. S
osredstvom izvornih predmeta, a to su alati, pomagala i bavarski proizvodi te nekoliko dokumentarnih fotografija, diploma i priznanja preze
u Blatu na Koruli, koji ukljuuje ukupno 579 predmeta nastalih uglavnom u 19. stoljeu (obraenih u 467 katalokih jedinica) podijeljen u
Topolovac, JI od Siska. Rije je o jednokatnici s kasnobarokno-klasicistikim obiljejima. Sagraena je vjerojatno u dr. pol. 19. st., na mjestu s
1. svibnja 1924. izlobom splitskih slikara Emanuela Vidovia i Anela Uvodia. Osniva i vlasnik Salona, Ivan Gali (1884.-1961.) rodom iz H
dmeta koji se mogu datirati u 19./ 20. st. Najvredniji je glavni oltar koji ima sve karakteristike pukog rada i originalnim bojanim slojem ini
aci ima istaknuto memorijalno i kulturno znaenje u splitskoj kulturnoj povijesti. Osnovao ju je 1860.-1861. splitski idov Vid Morpurgo (183
ne nalazi se na istonom obronku sredinjeg masiva Strahinjice, u opini Radoboj. Sluajno je otkriven prilikom planinarenja 2012., a pos
sredinjem dijelu otoka Koloepa, uz glavni put koji spaja naselja Donje i Gornje elo. Tipoloki, crkva spada u tzv. junodalmatinski jednobr
lu Bige u junom dijelu otoka Koloepa. Crkva je jednobrodna pravokutna graevina s iznutra polukrunom, a izvana pravokutnom apsidom
e u predjelu Borje kod naselja Gornje elo na junom dijelu otoka Koloepa. Izvorna predromanika crkva prema svom obliku pripada tzv. ju
vnim okovljem Gradskoj knjinici Marko Maruli darovao je gospodin Petar Grisogono,ija je obitelj predmet naruila i imala u vlasnitvu. \
rad smjeteno je 2 km jugozapadno od naselja Antin u koritu rijeke Vuke. Radi se o ostatcima srednjovjekovne utvrde Herman ili Hermanv
mjeteno je oko 3,5 km zapadno Antina uz lijevu obalu Vuke. Ima oblik zemljanog humka dimenzija 50 x 50m koji se uzdie nad okolnim tlom
ovro smjeteno je oko 3 km sjeveroistono od Podgraa uz lijevu obalu Bosuta. Tu se nalaze ostatci srednjovjekovne utvrde Szentlrinc / Sv
eva smjeteno je 3 km istono od Tordinaca uz lijevu obalu rijeke Vuke.Ima oblik zemljanog humka priblinih dimenzija 50 x 50m. Oko sred
tra u Gotalovcu ubrajaju se glavni oltar, dva bona oltara sv. Roka i Marije Magdalene, propovjedaonica, sakristijski ormar, ispovjedaonica,
larisa u Naicama nalazi se unutar zatiene povijesno-urbanistike cjeline grada Naica, na omanjem breuljku koji se u narodu zove Klara
apovijesno i srednjovjekovno arheoloko nalazite koje se nalazi na trasi ceste L2- obilaznice Naica od 2320 do 2450 km, u duini od 130 m
ke arheoloko nalazite nalazi se na trasi ceste L2 obilaznice Naica od 1200. do 1470. km, u duini od 270 m, a rasprostire se istono od
ugu srednjovjekovno arheoloko nalazite koje se nalazi na blago povienom terenu uz istonu obalu Naike rijeke u blizini mosta i eljezn
ovno arheoloko nalazite koji se nalazi na trasi ceste L3 obilaznice Naica od 1200 do 1300 km u duini od 100m, a rasprostire se na slije
kovno arheoloko nalazite nalazi se na trasi ceste L3 obilaznice Naica od 1050. do 1150. km, u duini od 200 m. Arheoloko nalazite nal
ka Tvornice tanina i Tvornice suhe destilacije drva predstavljaju sauvane ostatke nekadanje tvrtke S. H. Gutmann koja je u Beliu utemel
t bronanodobnih gradina u Polai. Nalazi se na breuljku jugoistono od ceste Biograd- Benkovac, sjeveroistono od upne crkve Sv. Kuzme
ina Kneevi Vinogradi, dvokatnica je pravokutne tlocrtne osnove s dva rizalitna istaka na glavnom proelju, skladinog kapaciteta 3000 tona
koje se nalazi na trasi L1- obilaznice Naica od 2400. do 2500. km smjeteno na dominantnom breuljku (promjera oko 200 m), zaravnjene g
evina nalazi se na trasi ceste L2 obilaznice Naica od 2480. do 2680. km, u duini od 200 m, a rasprostire se na blago povienome zemljitu
alazita Dolina Glaviice naena je 2013. godine prilikom sustavnog istraivanja groblja pod tumulima s poetka eljeznog doba kod mjest
eoku Mandalini (Sv. Marija Magdalena) je sagraena u srednjem vijeku, po nekim zapisima 1181., kroz stoljea vie puta obnavljana, a zadn
adinunalazi se jedna od najveih knjinica Hrvatske franjevake provincije sv. irila i Metoda; to je najbogatija knjinica sjeverozapadne Hr
aena je sa zapadne strane od utvrenog naselja, a danas se nalazi u sredinjem dijelu mjesta Katel Lukia. Djelo je nepoznatog mletako
u Dubrovniku, koji ukljuuje dvadeset i est dobara nastalih od 15. do 20. stoljea, smjetenih u crkvi sv. Blagovjetenja u Dubrovniku, vlasn
hajla na Boninovu, rad Andreja ukova iz 1837. godine, drvo polikromirano i tempera na dasci, dimenzije 400 x 860 cm, vlasnitvo Srpske p
ora Srpske pravoslavne crkvene opine u Dubrovniku, koja ukljuuje devet ikona i jednu sliku, nastalih od 17. do 20. stoljea, smjetenih u pr
ke pravoslavne crkvene opine u Dubrovniku ukljuuje trideset i est predmeta od metala i to: est mjedenih tanjura izraenih u 16. i 19. sto
mjetena u prostorima Srpske pravoslavne crkvene opine u Dubrovniku, Ulica od pua 8, Dubrovnik, vlasnitvo su Srpske pravoslavne crkve
v. Blagovjetenja u Dubrovniku, smjetena u prostorima Srpske pravoslavne crkvene opine u Dubrovniku a koja ukljuuje osam predmeta:
avoslavne crkvene opine, koja ukljuuje zavjetne darove izraene u 19. i 20. stoljeu, smjetene u prostorima Srpske pravoslavne crkvene
slapu juno od mosta na sedrenim barijerama uz samu rijeku Krku. Objekt je prizemnica kvadratnog tlocrta, graena od sedre sa zavrno b
e uz glavnu prometnicu u sreditu naselja Donja Bistra. Sagraena je 1761. godine kao jednobrodna graevina manjih dimenzija (cca 5x4 m
a broji ukupno 35 predmeta smjetenih u Dvorac Jankovi, Ivana Gundulia 1, Daruvar. Zbirka je prema vrsti materijala podijeljena na sku
rimskog municipija Andautonija nalazi se na podruju dananjeg sela itarjevo i pokriva povrinu od 40 ha. Razvoj rimskog grada oituje s
dovdolcu sagraena je 1760. g., kako je uklesano na nadvratniku. Jednobrodna je graevina s pravokutnom apsidom, orijentirana istok-zapa
obljem nalazi se na maloj uzvisini sjeverno od ceste Lovre-Imotski. Na istom mjestu je vjerojatno postojala crkvica izgraena u 15./16.st. D
dislavcima je katnica s otvorenim krovitem. Prizemlje ini kruni zasvoeni tunel unutar cijele zgrade u kojem se pali opeka. Sredinji dio p
4x17,5, MZ-544; Skulptura XIV, 1963.-64, sadra, 38x82x56,5 cm, MZ-545; Skulptura XV, 1963, sadra, 36x50x13 cm, MZ-546; Skulptura XVIII,
ua i ostalih predmeta od metala crkve sv. Vida u Trstenom koja ukljuuje 49 predmeta izraenih od 15. do 20. stoljea, djela dubrovakih
e D. Barievi koja spominje da je osim arhitekture, od njegove originalne opreme ostao kip sv. Marije Magdalene i aneo s atike. Starije bo
vice nalazi se sjeverno od zaseoka Zdilari, Glavina Gornja. Rije je o vieslojnom nalazitu koji ima 2 faze razvoja. Prvu fazu predstavljaju dva
vienom zemljitu juno od ceste NaiceOrahovica na sjevernoj obali potoka Vrela. Na povrini su otkriveni ulomci srednjovjekovne keram
2.-1896.), znamenitog arheologa, povjesniara i utemeljitelja JAZU, kao i jednog od osnivaa Arheolokog muzeja u Zagrebu, izgraen je kraj
adnom dijelu naselja Vrboska, na padini nad uskom uvalom, a na samom ulazu u mjesto sa jugozapadne strane, na putu koji iz naselja vodi
nik Hanibal Luci sagradio je 1533. godine renesansni ljetnikovac istono od grada Hvara, u predjelu Dolac, a uz antiki put koji je vodio prem
ne tvrave na vanom prometnom pravcu koji od prapovijesti preko usjeka Dubci spaja dalmatinsku obalu i unutranjost. Na suprotnoj stra
adoaj. Sagraena je u stilu secesije kao prizemnica L tlocrta koja se sastoji od ulinog i dvorinog dijela.Zidni plat prekriven je horizonta
aji smjetena je u naselju. upa potjee jo iz 14. stoljea kao upa Sraica (vezana uz stari grad), kada se spominje i crkva Blaene Djevice M
grada Trogira. Podignuta je na gotovo kvadratnom tlocrtu najvjerojatnije 1912.godine. Okruena je vrtom u kojem se nalazi bunar. ima podr
a je na rijeci Korani, u Nacionalnom parku Plitvika jezera. Zgrada je prizemnica L tlocrta, sagraena krajem 19. st. prvotno u funkciji mlin
arheoloko nalazite koji se nalazi na trasi ceste L3 obilaznice Naica od 1,450 do 1,600 km, u duini od 150 m. Povrinski ostaci srednjov
o su se nalazile u perivoju dvorca Gornje Oroslavje, koji je izgorio u poaru 1949. g. te je potom poruen do temelja. Vjerojatno u razdoblju i
tena je na krianju glavnih ulica u sreditu naselja. Sagraena je u razdoblju francuske uprave poetkom 19. stoljea. Rije je slobodnostoje
jeri obiljeila hrvatsku srednjovjekovnu pismenost u najrazliitijim civilizacijskim funkcijama od liturgijskih, pravnih, umjetnikih, do privatni
azi se u sreditu kulturno-povijesne cjeline Vodica. Crkva je jednobrodna longitudinalna graevina s pravokutnom apsidom. Nepravilne je o
izuzetno rijetke i zanimljive kolekcionarske aktivnosti Vladimira Dodiga Trokuta, kojom je stvorena cjelina predmeta koji svjedoe o povijes
nac-Kozerina nalazi se sjeveroistono od naselja Sinac na brdu Godaa (kota 673 mnv), poloaj po Gauss-Kriegeru, X= 4962124, Y=5530211
razliitih oblika: keramika poluloptasta zdjelica, keramika uljanica, staklena urna, poklopac staklene urne, 2 staklene zdjelice koninog tije
enu u ruiastu haljinu i tamni plat. Na glavi joj je bijela marama. Desnom rukom njeno pridrava djetece, malog Krista koji je prikazan ka
obitelji Fontana za tadanju obiteljsku kapelu, danas upnu crkvu. Kompozicija je dijagonalna te prikazuje u prvom planu figuru sv. Ivana K
i nekoliko odvojenih ikona. Ikonostas je cjelovit i moe se datirati priblino oko 1870.g.. Predstavlja jedinstvenu cjelinu s odreenim ikonog
a istonom rubu Danilskog polja i ima sve odlike tipinih visinskih obrambenih poloaja. Strme padine Gradina sa zapada i juga te gotovo oko
alazi se u naselju Stajnica. Rije je o pravilno orijentiranoj jednobrodnoj graevini s uim poligonalnim svetitem, sakristijom sjeverno uz sv
riveno je prilikom rekognosciranja Gradskog muzeja u azmi 1980. godine. Naknadnim obilascima terena povrinskim je pregledom sakupl
dvorcu iz sredine 18. st., koji je pripadao Ferdi Livadiu (1799. - 1879.), poznatom skladatelju ilircu, samoborskom naelniku i sucu, upravite
denova) gradina nalazi se sjeverno od zaseoka Ukradeni. Rije je o vieslojnom nalazitu koji ima dvije faze razvoja. Prvu fazu predstavlja pra
oku smjetena je u naselju. Rije je o pravilno orijentiranoj, jednobrodnoj graevini, dvoranskog tipa s uim kvadratnim svetitem i sakristijo
je u naselju. Rije je o jednobrodnoj graevini sa irim peterostranim svetitem i zvonikom sjeveroistono uz svetite, glavnim proeljem o
nalazi se uzidana na sjevernom zidu baroknog svetita Katedrale Uznesenja BDM u Senju. Rije je o grobnom spomeniku to ga je za senjsk
a pilnikom polju u neposrednoj blizini dravne ceste D-50 Gospi Otoac nalazi se zrakoplov Douglas DC-3. Rije je o amerikom propele
a Gutler & CO smjeten je u zasebnoj zgradi stolarije u vlasnitvu Industrogradnje d.d. Rije je o stacionarnom lokomobilu snage 160 KS, d
smjetena je na brdu i glavnim je proeljem orijentirana sjeverozapadno. Jednobrodna je graevina pravokutnog tlocrta, s uim pravokutni
na je u naselju na blagoj uzvisini. Pravilno je orijentirana jednobrodna kamena graevina s pravokutnim uim svetitem, prigraenom sakris
dijelu naselja, uz magistralnu prometnicu. Slobodnostojea je jednokatnica U tlocrta. Glavnim uzdunim proeljem, orijentirana je prema
itetan je primjer barokne sakralne gradnje s elementima u vanjskom oblikovanju 19. st., koja zbog sauvanih obiljeja ima izrazito povijesno
anike ulice. Samostojea je jednokatnica glavnim proeljem orijentirana prema ulici. Glavno proelje ralanjeno je s 8 prozorskih osi, te ar
dijelu Starevieve ulice. Rije je o samostojeoj dvokatnoj uglovnica sa etverostrenim krovitem, kojoj je drugi kat dograen naknadno.
ada, u blizini katedrale Navjetenja BDM. Glavnim proeljem se prua du Ulice dr. F. Tumana. Samostojea je jednokatnica pravokutnog tl
vnim proeljem orijentirana prema Ul. dr. Franje Tumana i dio je stambenog niza sa sjeveroistone strane ulice. Administrativna je jednoka
da Gospia, na parceli ladanjskog karaktera. Rije je o samostojeoj jednokatnici razvedenog tlocrta s tri rizalita na stranjem proelju, dok
ada, te je glavnim proeljem orijentirana na Kaniku ulicu. Samostojea je katnica pravokutnog tlocrta sa stranjim rizalitnim istakom. Glavn
drvena stambena jednokatnica smjetena u samom sreditu grada Gospia, na istaknutom mjestu uz obalu rijeke Novice. Kua se nalazi na
ospia, glavnim je proeljem orijentirana sjeverno. Rije je o jednokatnoj samostojeoj stambenoj uglovnici nepravilnog pravokutnog tlocrta
aselju Letovani na kunom broju 83, opina Lekenik. Izgraena na izrazito izduenoj parceli u dubini dvorita i orijentirana duim glavnim p
alazi se u naselju, uz glavnu prometnicu. Jednobrodna je graevina, s uom izduenom polukrunom apsidom i zabatnim zvonikom. Svetite
poklonac izgraen tijekom 20. stoljea u kojemu se uva vrlo vrijedan kameni polikromirani i repolikromirani kip sv. Ivana Nepomuka. Kvalit
skog u Gornjem Kosinju je smjetena u naselju na uzvisini i ograena cinkturom. Glavnim je proeljem orijentirana sjeverozapadno. Jednobr
blagoj uzvisini. Rije je o samostojeoj katnici, pravokutnog tlocrta s rizalitom na zaelju, glavnim proeljem orijentiranim istono. Glavno p
visokog umovitog breuljka iznad sela Prigorca, pod planinom Ivanicom. U crkvi je ouvan vrijedan pokretni inventar, meu kojim se istiu
jala je kroz dugi niz godina. Zbirka najveim dijelom obuhvaa mokre i suhe preparate beskraljenjaka i kraljenjaka, dok su u manjoj mjeri z
970-ih godina, jednobrodna je graevina, ukraena vitrajima i kipovima postavljenima na konzole uglavnom svetinog istonog zida. Kipovi
oji 82 predmeta, u vlasnitvu je Ante Akrapa. Vlasnik je zbirku prikupio viegodinjim trudom i zalaganjem, te je time znaajno pridonio ou
i nalazi se u sjevernom dijelu Klisa znanom kao Klis-Grlo, a juno od zaseoka Mihovilovii. Radi se o vieslojnom arheolokom nalazitu smje
aena je prema projektu vukovarskog arhitekta Frana Funtaka u vrijeme njegova prelaska s art decoa ka modernom oblikovanju. Izgraena
atini izgraena je u razdoblju kasnih dvadesetih i poetka tridesetih godina XX. st., od strane arhitekte Frana Funtaka, a obzirom na odraav
senja Bj. Dj. Marije u Starom Gradu na Pagu (710 x 510 x 135 cm; drvo, rezbareno, polikromirano, pozlaeno; prva polovica 17. stoljea i 14
zemljitu Batine, jugoistono i istono uz templarsku crkvu Sv. Martina, a sjeverno od ceste Naice Orahovica. Na junoj strani breuljc
Novom iu izgraena je 1829. godine na mjestu starije graevine, no sakralni je inventar nastao prilikom obnove crkve 1886. i 1902. godin
rnik nalazi se na brdu Gradina, juno iznad dananjeg sela Perna, na podruju opine Topusko, na istonim obroncima Petrove gore. Prema
u Belincu Rujevac, nalazi se uz potok irovnica u naselju Rujevac u opini Dvor. Ostatci industrijskog pogona za preradu eljezne rude sas
e u itarjevu sauvane su i skulpture koje su sauvani tragovi nekadanjeg ureenja crkve iz 1720. godine. Rije je, meu ostalom, i o skul
na temeljima od kamenih blokova. Horizontalno slagane hrastove planjke, meusobno su spajane drvenim klinovima, a uglovi su izvedeni n
aselju Hrastelnica, na podruju Grada Siska, izgraena je na izduenoj parceli. Svojim duim proeljem orijentirana je prema cesti. Kua je sa
na krajnjem istonom dijelu Katelanskog zaljeva sjeverno od Splita. Nekada otoi, jezicem zemlje spojen je s kopnom, u rimsko doba bio
og naziva Katieva ograda, nalazi se u mjestu drelac na otoku Pamanu. Sam ljetnikovac Kati smjeten je u borovoj umi nedaleko morske
ostana sv. Mihovila u Zadru uva se u samostanskoj knjinici. Budui da se radi o Knjinici franjevaca treoredaca glagoljaa, kao njezina spe
7. godine uz povijesnu Jozefinsku cestu, dvije godine nakon to je major Josip Kajetan Knei zavrio njezinu rekonstrukciju, tzv. Novu Joze
e u Samarici rad su graditelja orgulja Antonina Molzera, a u crkvu su postavljene 1914. godine, kada su zamijenile stariji Otoniev instrumen
u Dubrovniku, smjeten u vili ingrija (. zgr. 2514 i . zem.171/2 K.o. Dubrovnik), Put Pera ingrije 1, vlasnitvo Hrvatska radiotelevizija, Pris
a u Dubrovniku, smjeten u vili Dubravka, Ulica Branitelja Dubrovnika 21, 20 000 Dubrovnik, vlasnitvo Hrvatske radiotelevizije, Prisavlje 3, 1
etra Sorkoevia na Lapadu u Dubrovniku, smjeten u prostorima Zavoda za povijesne znanosti u ljetnikovcu Sorkoevi na Lapadu u Dubrov
a je u naselju Greda Sunjska k.br. 159. Svojim uim proeljem je orijentirana prema ulici te je na vrhu zabata urezana godina 19-IHS-08. Pre
Varadinskim Toplicama je rimsko naselje u kojem se ivot odvijao od 1. do kraja 4. stoljea. Samo ime govori da je i prije dolaska Rimljana
a u Donjoj Bistri s prikazom naslikanog iluzioniranog oltara djelo je vrsnoga neznanoga slikara iz 1761. godine. Rije je o oltarnoj slici (ulje na
azi se na istoimenom uzvienju u opini Zmijavci. Radi se o jednoj od najbolje sauvanih prapovijesnih gradina u Dalmaciji, dimenzija je 80x
m Graniima nalazi se sz od Dobrinaa na junom ulazu u spomenuti zaseok. Radi se o srednjovjekovnom groblju sa stecima koje nastaje ti
u Gornjoj Posavini, u naselju Desni Dubrovak br. 33. Sastoji se od vie drvenih graevina iz 19. st. i jednog veeg gospodarskog objekta, zid
i Ghetaldi u Suuru na otoku ipanu smjeten je na zapadnom kraju naselja, na junoj padini breuljka uz glavni otoki put koji povezuje S
onom dijelu gradskog predjela Sv. Jakov, na kaskadno organiziranoj vrtnoj parceli trokutnog oblika, odreenoj pravcem pruanja nekadan
etnoloke i dokumentarne vrijednosti jedina je tradicijska kua s gospodarskim zgradama koja je na podruju naselja Rakovica sauvala izv
uka smjetena na zapadnoj obali otoka blizu poluotoka Zaglav. Duboka uvala se rava na dva rukavca alo na sjeveru i Panteru na jugoistoku
e se s istone strane otoka Glavat, sjeveroistono od Pomene. Uglavnom je rije o veim ili manjim ulomcima amfora koji su kalcificirani uz
ranjen je u Narodnoj knjinici i itaonici u Topuskome. Radi se o Knjizi psalama poznatijoj i pod nazivom Psalterium Davidicum, a koja se sas
karlovakog graditelja orgulja Johann Heilingera izgraene 1836. godine za upnu crkvu u oblinjem Svetom Petru Mrenikom, na dananj
cima, Filippo Naldi, 18. st., ulje na platnu, 440x285 cm, iz crkve sv. Jurja u Baini, vlasnitvo Splitske nadbiskupije, Poljana Kneza Trpimira 7,
etvrtini 18. st. u oblicima kasnobarokne arhitekture slijedei tradiciju funkcionalne gradnje i oblikovanja graniarskih vojnih zgrada, karakt
berakom br. 17 smjetena je uz sporedni put nedaleko od potoka Soice - Suvaja i prometnice Kostanjevac - Soice. Na parceli se nalazi ku
eci Korani koji su koristili stanovnici ireg plitvikog i rakovikog podruja jedini je sauvan i u funkciji od est mlinova u selu Korana. Sagra
sjevernoj obali Rijeke dubrovake, odnosno na obali njezinog kanala (predio zvan Konali), izmeu izvora i naselja Roat. Ljetnikovac je po
aselju Greda Sunjska br.189. Sastoji se od drvene stambene katnice s kolnicom i prizemnice. Drvena katnica, tzv. ardak, graena je 1909. g
22. godine na nekadanjem otoiu Jadrija koji je u tu svrhu nasut i povezan s kopnom. U poetku se kupalite sastojalo samo od kabina na
reostali dio plastike, sauvan je reljef Oplakivanja, koji je bio smjeten na bonom oltaru june kapele. Smatra se da je nastao od oko 1480.-
atitu kulturne batine donijela je rjeenje o upisu Donacije Bogdana Bogdanovia u Registar kulturnih dobara RH. \r\nDonacija Bogdana B
amfora,keramikog posua,olovnih i kamenih preki i stakla. Brojniji tipovi amfora ukljuuju: \r\n-P&W class 43 ( Late roman 2), 7 komada,
amforu, uljanicu, 2 keramike konice, 4 vra i veliki broj ulomaka keramikog posua i amfora.Dio predmeta je prekriven inkrustom.\r\nCi
amfora, keramikog posua, lulica i bronanih fibula.Zbirka je u dobrom stanju.Jedna amfora je djelomino rekonstruirana.Dio predmeta je
atitu kulturne batine, donijelo je rjeenje o utvrivanju svojstva kulturnoga dobra za Fond knjinice franjevakoga samostana sv. Franje u
ema i pokretni inventar ine rijetko sauvanu stilsku cjelinu puke umjetnosti kasnog baroka. Uz rezbareni i ivo bojani oltar, oslikani predolt
kom Djed, unuk i vila najstariji je i ujedno prvi kazalini zastor izraen za staro Stankovievo kazalite na Markovom trgu u Zagrebu. Zastor
dbiskupije zagrebake jedna je od najznaajnijih sakralnih zbirki u Hrvatskoj. Utemeljena je oko 1094.g. osnivanjem Zagrebake nadbiskupije
lj Benei iz koje je potjee ugledni hrvatski knjievnik i jezikoslovac Julije. Neobinih je stilskih obiljeja od kojih se istiu klasicistika na uli
ednobrodna je graevina s etvrtastom apsidom. Podignuta na temeljima starije starokranske crkvice iz 6. st. iji je tlocrt neto manji , a a
Braa na dominantnom poloaju prema sjevernoj strani otoka i na strateki vanom mjestu prema susjednom kopnu. \r\nNaselje krip je je
kom Rujnu na planini Velebit graen je od velikih pritesanih kamenih blokova. Stan je danas u ruevnom stanju i ouvana je samo istona p
agraena u kasnobaroknom stilu. Jednobrodna je graevina longitudinalnog tlocrta s poligonalnom apsidom, sakristijom uz sjeverni zid ap
ljku iznad Skradina. Sastoje se od srednjovjekovne okrugle kule i ostataka poligonalnog bastiona. Zavrni je to dio veeg obrambenog sustav
edjelu Bavice dio je stambenog bloka izgraenog 1953.-54. i 1958. godine. To je etverokatna uglovnica s nadgraem, orijentirana na Trg M
konografski tip Prijestolje milosti) postavljen je na mjesnome groblju u Rakovcu, a vjerojatno je nastao oko 1720. godine zahvaljujui plemi
rvavici izgraeno je 1963.-1964. za potrebe lijeenja i rehabilitacije djece vojnih osiguranika, usred guste borove ume na obali mora. Proje
a brdu Zamina iznad zaseoka Krkljeeve kue na razmeu katastarskih opina Vrana i Radainovci. Naseljava se u eljeznom dobu, a traje i k
du riznice trogirske katedrale izraene su od crvenog rezanog baruna. Prednja i stranja strana dalmatike 1. ukraena je vezom napravljeni
telja Janeza Mandlina (Ljubljana, 1818. Stari Trg pri Trebnjem, 1891.) Izgraene su 1867. godine i jedno su od dva njegova djela sauvana
ju Podosoje u opini Runovi, jugoistono od Imotskoga. Glavni makadamski put koji prolazi kroz zaselak u smjeru sjever-jug ograen je suh
ice u Deringaju nalazi se na blagom uzvienju uz lokalni put Deringaj Gubavevo polje na desnoj obali rijeke Otue.Graena je u stilu histo
Pribudiu je smjetena unutar ograenog pravoslavnog groblja uz lokalni put prema Kninu.To je jednobrodna graevina s polukrunom apsi
ni oltar sv. Franje Asikog postavljen je u 1733/34. godine u prvu desnu kapelu dareljivou zagrebakoga biskupa Jurja Branjuga. Autorstvo
uzvienju sredinjeg dijela gradskog groblja Viktorovac u Sisku. Djelo je akademskog kipara Antuna Augustinia, a podignut je 1965. godine
alazi se drveni, gotiki kip Bogorodice s djetetom dimenzija 732319 cm. Nastao je oko 1490. godine i jedini je preostali primjerak onovre
odve brojan. Kapelu krasi glavni i dva bona oltara te po mnogoemu jedinstveno oblikovana propovjedaonica, sakristijski ormar skromnih
ekovno arheoloko nalazite koje se nalazi na trasi ceste L1 obilaznice Naica od 3990 do 4090 km, u duini od 110 m, a rasprostire se na
mpleksu kule Stojana Jankovia u Islamu Grkom. Ista je smjetena u prostoru "crne kuine". Zbirka je u vlasnitvu obitelji Desnica.
aene 1784.g. je nakon ruenja djelomino sauvan inventar, nastao krajem 19. i po. 20. st. i smjeten u novu crkvu. Preostali inventar nas
ica, na blagoj uzvisini, uoeni su tragovi manjeg srednjovjekovnog naselja te mogueg sakralnog objekta s grobljem: kameni temelji graev
prostora dananjeg Bobodola do prostora Vrbnika jugozapadno od Knina sauvana je u duljini od neto vie od 4 rimske milje (oko 6 kilome
rheoloko nalazite koji se nalazi na trasi ceste L1- obilaznice Naica od 4350 do 4450 km, u duini od 100m na prirodnom stratekom polo
ajnih za zadarsku ali i hrvatsku i svjetsku kulturnu batinu od kojh su dvije iz 17.st., 16. iz 18.st. i 2 iz 19.st.
g gradiva iz podruja istraivanja i proizvodnje nafte i plina u posjedu INA-Industrije nafte d.d.:\r\n1. Dokumentacija geofizikih mjerenja (1
a je jednobrodna graevina s uim polukrunim svetitem i zvonikom rizalitno istaknutim na zapadnome proelju. Izgraena je 1754. g. nako
azi na trasi ceste L1- obilaznice Naica od 1050 do 1350 km, u duini od 200 m, a rasprostire se u vrtovima i oranicama sjeverozapadnog dije
ampse (atrib. B. Goja, KZD), tree desetljee 16. stoljea, uva se u Zbornoj crkvi sv. Marije u Starom Gradu na Pagu. Svetac je prikazan fron
spa od Karmela) sa sv. Franom Asikim, sv. Antom Padovanskim i Duama u istilitu (nepoznati mletaki majstor) pripada inventaru upne
mjetena je u kapeli sv. Blaa (18.-19.st.) kao integralni dio pristupne stube glavnog oltara sv. Blaa. Ploa je pravokutnog oblika, izraena o
nokatnica pravokutnog tlocrta s niim prizemnim rizalitima uz due stanice, sagraena je 1930. g. nakon spajanja karlovake hidrocentrale
raena kao jednobrodna graevina s laom pravokutnog tlocrta, sakristijom juno uz svetite i zvonikom iznad glavnog proelja. Prostor la
u i najznaajnije djelo zagrebakog orguljara Sebastiana Dobnika. Orgulje su pneumatskog sistema sa zranicama sa registarskim kancelama
itvu obitelji Rudolf, smjetena je u Ulici kralja Zvonimira na kunom broju 67. Radi se o reprezentativnoj zgradi, rasporeenoj duom strano
vo prolosti, kulturne razine viih graanskih slojeva Broda i njihove vezanosti uz europska kulturna strujanja razdoblja 19. i 20. stoljea. N
7 predmeta) odraava namjenu tradicijske dalmatinske konobe. Sauvani su predmeti vezani za vinogradarstvo i vinarstvo koji su tisuljeim
ca nalazi se u sreditu naselja u blizini crkve sv. Ivana Glavosijeka. Okunica je formirana preseljenim objektima s oblinjih lokacija, a ima za
una crkva u selu Veli kod Trilja, a pripada upi Grab. To je mala, jednobrodna, kamena graevina s dvostrenim krovom, pokrivena utoreni
ju Runovi iznad junog ruba Imotskog polja, jugozapadno prema Umljanima. Seoski prostor ine stambeno-gospodarski sklopovi rubno ras
ce i radionice narodnih nonji u Zagrebu, podrunice Kulturnog centra Travno, Ulica baruna Trenka 1, izdvaja se unutar cjelokupnog fonda P
a u Vrpolju u kojoj je smjetena muzejska graa kao zatieno pokretno kulturno dobro (Z-3800) ima osobitu vanost u ouvanju najvrjedn
at. Theresia Magna) izvorno je pripadala cjelini glavnog oltara barokne crkve sv. Terezije Avilske u Novoj Gradiki. Barokna crkva sagraena
na je na lokalitetu ematorij u Danilu. Crkva sv. Danijela je jednobrodna longitudinalna graevina s kvadratnom apsidom orijentirana svetit
e Dubrovake Republike, kojoj popularno ime Rupe potjee od naziva za podzemna spremita itarica, isklesana u kamenu ivcu ili sedri. \r\
Padovanskog nalaze se u upnoj crkvi Uznesenja BDM u Pakracu. Oba oltara su rad nepoznatog autora, identine arhitektonske koncepcije.
dnoj padini Samoborskog gorja, desetak kilometara sjeveroapadno od Jastrebarskog. irom slikom naselja dominira vertikala zvonika upne
smjetena je na blagoj uzvisini u sredinjem dijelu itarjeva, nedaleko od ostataka rimskih javnih graevina. Sagraena je 1642. godine, a o
ena 1967. g. znaajno je ostvarenje u opusu arhitekta Slavka Jelineka (1925.-2014.), koje suvremenim graditeljskim i oblikovnim rjeenjem k
proelja, U tlocrtne forme, smjetena je na predjelu Boninova, na ozelenjenoj parceli na raskriju ulica Ante Starevia i Pera ingrije u Du
je na zapadnoj obali Grukog zaljeva u Dubrovniku, na dijelu poluotoka Lapada zvanom Lazaret. Jednokatnica kvadratnog tlocrta uvuena je
prostranoj vrtnoj parceli, vila impostacijom prati liniju izgradnje okolnih ladanjskih zdanja. Pred proeljem kue uzdie se prostrana poploen
a istoimenom breuljku zapadno od naselja Blato, na junoj strani Blatakog polja, otok Korula. Crkva je jednobrodna graevina pravokutn
oka u Sincu ine glavni oltar posveen sv. Iliji Proroku u ijem se sreditu nalazi oltarna pala s prikazom sveca, rad slikara Fortunata Berganta
e Muzeja Ivana Metrovia zajedno sa Galerijom Metrovi Kateletom-Crikvine u Splitu te Crkvom Presvetog Otkupitelja u Otavicama. Fun
Sveti Franjo Asiki i Krtenje Kristovo nalaze se unutar Kapele Svetog Franje Paulskog u Likom Leu sagraene 1740. godine. \r\n\r\nSli
risutni arheoloki nalazi prapovijesti neolitik i bronano doba. Za neolitik je ustanovljena prisutnost nalaza srednjeg i kasnog neolitika, sta
u niama na proelju katedrale u Gospiu. Obje skulpture su izdubene sa stranje strane i postavljene svaka na svoje postolje. Kipovi su vjet
euljku na predjelu zvanom Sutiska, na lokalitetu Jelia ograda. Izgraena je 1762. g. na mjestu starije crkve, koja se spominje u vizitaciji nad
oji 139 komada nije do sada obuhvaena registracijom. Tekstilni predmeti datirani su od 18. do 20. stoljea, a uglavnom su nainjeni u radio
a potjee iz godina dolaska Franjevaca u Osijek i izgradnje samostana na prijelazu 17. u 18.st. U svom bogatom fundusu koji broji oko 20000
u junom dijelu naselja itarjevo. Sagraen je krajem 19. stoljea od crvene fasadne opeke i oituje neoromanike stilske elemente. Pravok
put se spominje u 17. st. kao kapela upe Desini, sagraena oko udotvornog kipa Bogorodice s djetetom, koji se danas nalazi u nii glavno
u Starigradu smjetena je u naselju i pravilno je orijentirana. Jednobrodna je s uim peterostranim svetitem, sakristijom s june strane i zvo
1960. godine kao poduzee s mreom maloprodajnih jedinica i veleprodajnom funkcijom na podruju Slavonije. Sjedite uprave sa skladini
g. u duhu historicizma kao poslovno-stambena zgrada idovske obitelji. Ulino proelje je izvedeno s bogatstvom detalja. Kolni ulaz istaknu
odruja Hrvatskoga zagorja temelji se na povijesnim dogaajima iz 15. st. na prostorima uz Veliki Tabor i oblinji Desini, koji se odnose na
oplice smjeten je u sreditu grada Daruvara, izmeu rijeke Toplice i eljeznike pruge. Svojim poloajem bitno odreuje organizaciju nasel
i Muenice nastala je u prvoj polovici 19. stoljea oko 1838. godine. Od inventara osobitu vrijednost ima glavni oltar sv. Katarine Djevice i M
rievcima ukupno sadri 10667 djela, 50 naslova periodike i zemljopisne karte. Iznimno je vana jer se u njoj nalaze i neke vrlo vrijedne i rije
Naaa sv. Kria u Rasinji sastoji se od: bonog oltara sv. Barbare, bonog oltara sv. Stjepana Prvomuenika, propovjedaonice te dva anela
astoji se od glavnog oltara sv. Vida, lijevog bonog oltara sv. Katarine, propovjedaonice i desnog bonog oltara sv. Antuna. Inventar predstav
h obiljeja datira iz 1799. godine, a oslik potpisuje Jovan etirevi Grabovan, koji je suvremena slikarska strujanja uklopio u tradicionalno cr
Svetom Petru vrstecu nastaje u duhu baroknog klasicizma 1821. godine, dogradnjom starije trone crkve. Dananji drvorezbareni polikrom
veliinom zauzima cijelu niu sakristije, prema ijim dimenzijama je bio i izraen u 18. stoljeu. Kompozicija ormara sastoji se od dvije glavn
e u Vrtlinskoj, znatno je stariji od same crkve. Najvjerojatnije je pripadao inventaru nekadanje drvene crkvice koja je sruena. Skulpture svje
a i Pavla nalazi se na groblju u naselju Gudovac. Dananja crkva izgraena je 1724. g., a znaajno je obnovljena 1808. g. Rije je o jednobrod
Egipat nalazi se na prostoru Trga sv. Obitelji u sreditu naselja Klotr Podravski. Prikazuje Mariju kako jae na magarcu pognute glave, a uzde
evice Marije u Drnju pokazuje pojednostavljene elemente baroknog klasicizma kakve se grade do sredine 19. stoljea. Kvalitetan je primjer v
m Pavljanima djelo je Josipa Kuedrvia iz 1850. godine. Zanimljiv je primjerak manjeg ikonostasa na kojem se odraava jak utjecaj zapadnja
orijana smjetena je u parku u zapadnom dijelu naselja Legrad. Sastoji se od centralne skulpture sv. Florijana postavljene na kanelirani stub
enoga oblika ija se tlocrtna os prua u smjeru sjever - jug. Datira iz 19. st. i graena je masivnim tesanim planjkama koje su na uglovima
ele Presvetog Trojstva sagraene 1926. g. smjeten je barokni glavni oltar koji potjee iz stare kapele, a natpis u medaljonu na vrhu atike na
/19. st., polikromirano drvo s metalnim aplikacijama 36 x 27 x 13,5 cm,\r\nRaspelo, 18. st., polikromirano drvo, 98 x 56 cm, korpus 37 x 32
ve izgraena je poetkom 20. stoljea na povienoj travnatoj parceli na sjecitu putova u sreditu naselja Ruevac. Kapela je jednobrodna gr
vnatoj parceli u sreditu grada Krievaca na mjestu biveg ugaonog bastiona na kojem je oblikovan manji trg. Jednobrodna je graevina ue
Djevice Marije u Starom Farkaiu podignuta je 1844. godine, ali kapela je postojala i ranije, iako ne na istome mjestu u naselju. Boni oltari
a smjetena je u sreditu Krievaca, na Trgu I. Maurania. Graena je prema projektu arhitekta Stjepana Podhorskog na mjestu stare itaon
reditu unjevaca, na istoimenom trgu, nalazi se na podruju crkvene nadlenosti upe Trnjani.Prema povjesnim podacima, postoje indicij
og uglednog slikara Josipa Muravia u Brodskom Vinogorju nalazi se na breuljkastim obroncima Dilj-gore na obiteljskom imanju u neposre
ke umjetnina u vlasnitvu Vlade Republike Hrvatske koja se sastoji od slika, crtea, grafika, skulptura, namjetaja i predmeta umjetnikog ob
anje Ksaverskog posebno se istie Zbirka starih i rijetkih knjiga, sastavljena od grae iz opeg fonda te grae pohranjene u arhivu. Prije prov
birka avarskih grobnih nalaza sa nalazita "Dvorac Khuen - Belassi" u nutru otkriveno je sluajno. Nakon otkria nalazita izvreno je istraiv
ne graditelja Ante Slaviek-a prema njegovoj projektnoj dokumentaciji 1906. g. za potrebe stanovanja i poslove trgovake namjene naruioc
Ivana Krstitelja u Buevcu kvalitetno je ostvarenje neznane domae radionice iz vremena oko 1700. godine, koji je, meutim, tijekom vreme
Tomislava u sreditu grada Velike Gorice. Jedna je u nizu reprezentativnih zgrada smjetenih na sjevernoj strani Trga koje su za svoje obitelji
e je o pravilno orijentiranoj jednobrodnoj graevini s peterostranom apsidom i zvonikom ispred glavnog proelja. Laa ima strop ravna pod
evice Marije smjetena je izvan naselja, glavnim je proeljem orijetirana prema sjeverozapadu. Crkva je u klasicistikom slogu sagraena 184
opot uz samu granicu sa Rateviem, zranom linijom udaljena oko 2 km (zapadno) od Benkovca. Smjetena na strateki dobrom poloaju
tolomea Literinija (Venecija, 1669.-1748.), naslikana u prvoj polovini 18. stoljea, uljem na platnu, dimenzije 114x90 cm, smjetena u kape
ti slikar 18. st., naslikana uljem na platnu, dimenzije 131 x 91,5 cm, smjetena u Franjevakom samostanu Pohoenja Marijina u Roatu
m polju, koji ukljuuje dvanaest predmeta nastalih od 16. do 19. stoljea, smjeten u crkvi sv. Vlaha u Babinom Polju na Mljetu,
19. stoljea iz Kapucinskog samostana Gospe od Milosra, Liechtensteinov put 16, u Dubrovniku.
kve sv. Martina u Vranjicu obuhvaa svih etrnaest postaja krinog puta. Uz njih naena je i slika Gospe od sedam alosti. Slike su potpisane
onskog tipa naeno je na tavanu crkve sv. Dominika u Splitu, gdje je spremljeno nakon postavljanja novog Glavnog oltara 1898. godine. Arh
menzijama (v. 150 .1000 cm), nainom izvedbe (rezbareno, kuhano drvo sa finom pozlatom na bolus), te materijalima koji su koriteni za nj
nalazi se zapadno od naselja Duica, na spoju umskog puta i recentnog zemljanog nasipa za obranu od poplava. Pregledom terena naeni
(Veneciji?), poetkom ili u prvoj polovici 18. stoljea, od drva, rezbarenog, pozlaenog, s presvlakom od crvenog damasta i pozamanterijom
etverokrilna graevina s unutranjim dvoritem. Smjetena je u istonom dijelu osjeke Tvre gdje zauzima jedan cijeli tvravski blok. Gra
Iki dio je povijesnog i krajobraznog identiteta naselja. Jasno se raspoznaje na najstarijim fotografijama Ike te se pretpostavlja da je rije o je
na sv. Antuna u Naicama posjeduje Zbirku inkunabula koja se sastoji od 10 inkunabula (naslova) sadranih u 13 fizikih jedinica. Inkunabule
azliitih predmeta, veinom sakralnih, vezanih uz slubu boju, ali i blagdane i sve dogaaje u kui i obitelji koje odreuje vjera i tradicija. Na
se na etiri lokacije, 20 topova, razliitog stupnja ouvanosti. Topovi s topovskih baterija sv. Marija Art i sv. Ambroz, rasformiranih 1857. god
elu Veli, nalazi se neposredno uz junu stranu dravne ceste D-220 na trasi Trilj-Kamensko, na udaljenosti od oko 400 m od skretanja prema
arka u Koruli: Idejni crte za pokaznicu zlatara Luigia del Boa, Milano, 1893., olovka, ugljen, tempera, 56,5 x 35 cm (inv. br. C24), A. Horvat,
redinjem su dijelu poredana etiri stojea svetaka lika. Uz lijevi je rub mladoliki sv. Ante Padovanski u habitu, s knjigom u lijevoj i granico
a se tijekom duge povijesti franjevaca treoredaca, iako se prvi pisani dokumenti (inventari) o njoj, sauvani u Samostanskom arhivu, datira
lih franjevakih redova, bili duni osnivati knjinice te voditi brigu o izgradnji fonda te njegovu smjetaju, ureenju i uvanju. Ponajprije su b
graivala od samih poetaka samostana, danas broji 10.000 jedinica grae, a uz knjinu grau sadri bogati arhiv i zbirku muzikalija. \r\n
om i sv. Vlahom, rad Filippa Naldija iz 1774. godine, slikana uljem na platnu, dimenzije 172x99 cm, iz crkve sv. Mihovila u Vignju, vlasnitvo
polikromirani lijevi boni oltar BDM u crkvi sv. Antuna Padovanskog u Blakovcu zanimljiv je spoj sedam razliitih elemenata iz 18. i 19. stolje
o od dananje prometnice akovec - Prelog, oko 3 km zapadno od grada Preloga. Ovo je ravniarski teren nadmorske visine 150 m, koji je d
zi se juno od dananjeg naselja Gorian, istono od ceste koja spaja ovo naselje sa naseljem Hemuevec, na prostoru toponimskog naziva
korpus Krista rustine izrade (nepoznati autor, 17. st. ?, dimenzije: 111 x 105 x 20cm) pripada crkvi Roenja sv. Ivana Krstitelja na Relji a uv
punu visinu i irinu svetita, oblikovanjem i koloritom oponaa mramorni oltar. Tri stube supedaneja vode do plitkog stipesa zaobljenih brid
drenoj stijeni u centralnom dijelu dananjeg grada Varadinske Toplice. Danas je to filijalna kapela upe sv. Martina biskupa u Varadinskim
arije u Mariji Gorici sauvala je vrijedan sakralni inventar iz vremena izgradnje crkve 1758. godine, a meu kojim se osobito istiu etiri drvo
nu, na temeljima neke starije graevine, 1880. godine je sagraena Crkva Roenja sv. Jovana Pretee, o emu svjedoi kamena natpisna pl
opolje) sagraena je oko 1757. godine dok je dananji izgled dobila preureenjem 1825. godine. Usprkos preinakama graevina je zadrala
rodna je, pravilno orijentirana graevina, s uom peterostranom apsidom i zvonikom na preslicu na proelju. Smjetena je u naselju, uz gro
izgraena je 1855. godine u neoromanikom slogu. Jednobrodna crkva s pravokutnom apsidom i sakristijom orijentirana je u smjeru istok-z
acvina u Segetu Donjem ima titular Male Gospe. Datira se u 18.st., a autor je nepoznat. Izraen je u tehnici polikromiranog i pozlaenog rez
na groblju sa sjeverne strane glavnog puta u bukovakom mjestu Medvia. Graevina je izrazito slikovita zbog svog poloaja u podnoju v
ormata, sudei po intervencijama vidljivim na gornjem dijelu, izvorno je bila neto veih dimenzija, vjerojatno luno zakljuena i krasila je re
u posebnom paviljonu izgraenom 1981. godine, uvaju se dva drvena broda, pronaena krajem 60-ih i poetkom 70-ih godina prolog sto
3.g., nepoznatog autora, izraena je u tehnici tempera na drvu, dimenzija 66,5 x 38cm.\r\nSlika je dosta oteena preslicima.Vidljiva su ot
sv. Jakova u ibeniku predstavlja vrlo vrijedan umjetniki rad domaeg majstora u maniri cvjetne gotike iz 15.st. Slika je smjetena na glavn
tena na groblju na junim padinama predjela Breine. To je longitudinalna graevina, koja na istonoj strani zavrava polukrunom apsido
edrali sv. Jakova u ibeniku nastao je 1638. 1645. godine u radionici Baldasare Longhena. \r\nDo oltara vode tri stepenice. Stipes je pravo
na u junoj apsidi katedrale sv. Jakova u ibeniku nastala je oko 1624. godine u radionici lokalnog drvorezbara Jeronima Mondelle . Radi se
ena je na propovjedaonici u junoj apsidi katedrale sv. Jakova u ibeniku. Nastala je u 15.st. \r\n Sjedei kip sv. Petra odjeven je u crve
e, koji se sastoji od dviju vratnica i okvira ugraen je u kamenu niu junog pregradnog zida sredinje apside. Izraen je od viebojnog drvet
jdugovjeniji pjesnik, roen je 4. studenoga 1905. u Rastuju kod Slavonskog Broda, kao najstariji sin zemljoradnika Mirka Tadijanovia i Ma
onim kapelama dovrena je 1733. godine. Istovremeno s gradnjom nastaje i bogati sakralni inventar crkve dareljivou zagrebakoga bisku
sti nepoznatog slikara, raena tehnikom ulja na platnu, dimenzija 97x67 cm, datirana u poetak 18. stoljea smjetena je u upnoj kui u P
ara, raena tehnikom ulja na platnu, dimenzija 191 x105 cm, datirana u prvu polovicu 19. stoljea, smjetena je u upnoj crkvi Navjetenja
vnog rezidencijalnog objekta Visoka 22, Zagreb u vlasnitvu Republike Hrvatske dio su reprezentativnog inventara palae Pongratz, pojedina
ku Mljetu, rad nepoznatog majstora, 18. st., izraeno od drva polikromiranog i pozlaenog, dimenzije: visina 104 cm, irina 538 cm, dubina
lnog luka, desno od svetita u crkvi Sv. Elizabete u Dragi Baanskoj. Rije je o arhitektonskom tipu oltara s polukrunom sredinjom niom
dica s Djetetom i nepoznati muenik, nepoznati majstor 18/19. st., ulje na platnu, 180x107 cm, smjetena u upi sv. Marije Magdalene u Pu
zija 150116 cm, nainjena je 1877., dvije godine nakon osnivanja Drutva. Pripada tipu pravokutne, civilne kopnene zastave. Tkana je u ke
ta jedan je od rijetkih oltara 17. stoljea iji je ikonografski program u potpunosti rijeen slikama na drvu, a ne kipovima kako je u ovim pros
Gospe u Tribunju predstavlja kvalitetan rad, baroknih stilskih karakteristika i moe se datirati u kraj 19.stoljea. Dimenzija je 470 x 270 cm. O
pana i po odobrenju pape Nikole V., 1453. godine podie se Franjevaki samostan na Trsatu, na mjestu tovanja Majke Milosti. Kroz sedam s
mjeten je na dijelu javne povrine pored pjeake staze u Ulici Sibinjskih rtava ispred k.br. 112 na dijelu k.. br. 3858, k.o. Sibinj. Radi se o s
raen u drvu a postavljen na stipes i menzu od raznobojnog mramora . Centralni dio oltara etiri su korintska stupa koja nose snanu atiku s
ukma nalazi se istono od naselja Drenovec na podruju Varadinske upanije. Prema preliminarnim rezultatima radi se o vieslojnom nalaz
kovara vlasnitvo je vukovarske obitelji Paunovi od 1860. g. Objekti nastajali od 1860. do 1883. g. ljetnjikovac, pomona zgrada, paviljon, b
ventara crkve su njezin glavni oltar i propovjedaonica iz sredine 18. stoljea, rad mariborskog kipara Josipa Holzingera.\r\nSredinom 19. sto
zi se na jugoistono od prometnice Domanku-Podgorci na padini brijega koji se sputa prema Dolini potoka Konjska. Nalazite je presjeeno
em Muu ouvani su do pod krov zidovi crkve sv. Mihovila koja u nekim svojim elementima ukazuje na gotiki graevinski stil. Kao veoma st
anevi", opini Berek, nalazi se oko 2 km jugozapadno od sela imljanica te 1 km sjeveroistono od sela Otri Zid. Rije je o velikom srednjo
vac, Dubovac \r\nSlika ( sv. Ana pouava Mariju i sv. Joakim, ulje na platnu, druga pol.18.st.) prikazuje likove koji ispunjavaju kadar cijelom
afigu smjetena je uz povijesno gruko brodogradilite, utemeljeno 1526. g., crkvi se prilazi kamenim stepenitem. Jednobrodna crkva prav
mjetena je u jugoistonom dijelu naselja, izmeu nekadanjeg Kneevog dvora, zgrade Glavne strae i utvrde Veliki Katio.\r\nJednobrodna
sta u Trstenom nalazi se u istonom dijelu mjesta, jugozapadno od glavne ceste. Pravokutnog je tlocrta sa uim pravokutnim svetitem. Gra
spelo smjeteno je u novijoj drvenoj kutiji sa staklenim poklopcem. Inkarnat korpusa je ukasto - smee boje. Tijelo je mravo i izdueno, s
vake, Crkvene opine Karlovake broji 4878 jedinica, od kojih 987 ine knjige nastale prije 1850. godine. Starija graa odnosi se na rukopis
om amcu graena je od 1849. do 1852. godine na blago povienoj poziciji, a danas je pored mjesnog groblja. U tlocrtnoj dispoziciji je jedn
na primorska naselja sjeverne obale otoka Braa, a u povijesnoj urbanistikoj strukturi dominiraju kasnobarokni ladanjski sklopovi posebice
(Staa) nalaze se uz zaelje dananje upne crkve u mjestu Staevica, udaljenom 10 km sjeverno od grada Ploa. Radi se o pravilno orijentir
og muzeja Poega nalazi se vrlo vrijedna Zbirka fotografija i negativa koja je u velikoj mjeri nastala zahvaljujui donacijama lanova obitelji K
arhitekt Ivan Viti. Kompleks motela ini vie graevina paviljonskog tipa razmjetenih na padini iznad Preluka prema visokokvalitetnom m
tiji kvalitetno je arhitektonsko i urbanistiko ostvarenje te ujedno jedno od reprezentativnih djela arhitekta Carla Seidla.\r\nKonfiguracija te
smjetene su izvan naselja na uzvisini. Crkva je jednobrodna, pravokutnog tlocrta s uim polukrunim svetitem, sakristijom istono uz sveti
u gorovitom pejzau, u pozadini s kriem omotanim tkaninom na kojoj je tekst: Ecce Agnus Dei. Barokni likovni izriaj upuuje na bolonjsk
. Rije je o jednobrodnoj, pravilno orijentiranoj graevini s uim kvadratnim svetitem i zabatnim zvonikom. Priprata i kor crkve od lae su o
me Rieger i predstavljaju jedno od njihovih najboljih ostvarenja i ujedno jedino takve vrste u Hrvatskoj. Instrument datira iz 1905.g., ima 3 m
kvi sv. Marka Ev. u Jakuevcu izgradio je poznati zagrebaki graditelj Pavao Pumpp 1845.g., prvotno za samostan asnih sestara Milosrdnica
dnobrodna je graevina orijentirana u smjeru zapad-istok, pravokutnog tlocrta. Crkva ima dug kontinuitet, a zadnja je faza barokna. Na zido
lostenca, koja je tiskana u Zagrebu 1740. godine. Od papira, broj listova: 678, dimenzije: 230 x 180 x 90 mm; jezik: latinski, pismo: latinica, u
vibnju 1940. godine njemake snage zarobile su u brodogradilitu Gusto Werke u Schiedamu osam nedovrenih torpednih amaca oznaka o
Marijina Roenja u Muu Donjem dio su inventara crkve koji se jo uvijek koriste u kultu kao i oni koji se zbog starosti i oteenosti vie ne u
evcu nastao je poetkom 18. st. u duhu razvijenog baroka. Sastoji se od glavnog oltara sv. Rozalije te dvaju bonih oltara sv. Ivana Krstitelja
sjecitu glavnih prometnica, sagraena je u klasicistikom stilu, vjerojatno na mjestu stare kapelice iz 18.st. Malih je dimenzija, jednobrodn
ela u Vugrovcu sastoji se od tri oltara, glavnog i bonih oltara koji su, ba kao i korske klupe, podignuti zaslugom kanonika i lektora Pavla K
u Ministarstva unutarnjih poslova, skuplja, uva i izlae predmete koji se odnose na povijest i sadanjost redarstvenih snaga u Hrvatskoj. M
oistonom dijelu poljikog sela Dubrava na sjevernom ulazu u manji klanac izmeu uzvisine Brojilo s istone strane i Brdine sa zapadne stra
se u zapadnom dijelu Gata na manjoj umovitoj uzvisini iznad potoka Smovo. Radi se o jednobrodnoj longitudinalnoj graevini s polukrun
spominje u kraljevskoj povelji iz 1332. kojom se priznaje gospodstvo plemikoga roda Svetakih nad njome i okolnim posjedima. Opisuje se
anja stambena graevina obitelji Janekovi) smjetena je uz cestu u istonom dijelu naselja. Tipoloki pripada slobodnostojeoj visokoj pr
u narodnom pokretu 1903. godine nalazi se na sredinjem dijelu staroga mjesnog groblja u Javorju pokraj Brdovca. Visoka kamena stela (cc
a, a postrance njega stoje sv. Petar i Pavao te kraljevi Stjepan i Ladislav. Atiku definira masivni vijenac to s gornje strane prelazi u prekinuti z
asti nodus ophodnog Raspela (Venecija, prva pol. 18. st.) ukraeni su biljnim motivima. Na nodus se nastavlja prstenasti meulan. Krakovi
mu morsku obalu, nekih 1, 5 km zranom linijom juno od centra Tkona. Toponim Poljana spominje se u srednjovjekovnim izvorima, obzirom
ut u izvorima spominje u prvoj polovini 15. stoljea kao nadarbina plemike obitelji Zorzi, a izgraena je na zapadnoj padini brda sv. Mikule
an je u svojoj spomenikoj sloenosti. Na uskom podruju preklapaju se i proimaju prapovijesna, antika i srednjevjekovna arheologija, ele
rdi nalazi se u podnoju Male glavice, u jugoistonom dijelu uvale Prvi al, uz glavnu cestovnu komunikaciju to vodi iz pravca Korule. Zgrad
i mjesnog groblja, na mjestu prapovijesnog nalazita tipa Tell sredstvima imune obitelji Mateja Knolla iz Komletinaca. Nakon izgradnje kape
rajem 17. stoljea na poloaju dananjeg parka, izmeu dvorca i rijeice Jazike nalazilo se srednjoviekovno utvreno podgrae okrueno ob
udimpeta,1887. - Zagreb, 1968.), 1908. g. diplomirala je klavir na Konzervatoriju u Budimpeti, a po povratku u Zagreb, esto je javno nast
ka fotografija do 1950. g., Zbirka novije fotografije, Zbirka glazbenih instrumenata, Zbirka grafikog dizajna, Zbirka grafike, Zbirka keramike. Z
Poganecu podignuta je izmeu 1780. i 1790. godine na mjestu starije drvene, a svojim arhitektonskim rjeenjem interijera s etiri vitka st
o 30 cm izraen je od srebra s vidljivim tragovima ukraavanja koje je izvedeno raznim tehnikama poput graviranja, pozlate, niella i dr. Ote
ave uz put koji iz Varoa vodi u tvravu. itav prostor oko esme je zapravo jedan mali klanac izmeu brda Greben i Klisa gdje esto izviru
ebitu (Sv.Rok-Mali Alan-Obrovac-Zadar) prvi je suvremeni cestovni spoj Dalmacije i kopnene Hrvatske. Radove trasiranja i projektiranja, kao
ku Prvo Selo u rnovu. Jednobrodna kamena graevina ima pravokutan tlocrt s polukrunom apsidom i zvonikom na preslicu. Proelja su o
u Koruli, pored naselja Raie. Arheolokim istraivanjima ustanovljen je kontinuitet naseljenosti tijekom vie prapovijesnih razdoblja. Do s
naselju uz cestovnu komunikaciju. Rije je o graevini pravokutna tlocrta, dimenzija 7.25 x 4.15 m, oslonjenoj na dva upornjaka zidana prikl
obitelji Brunschmidt koja se doselila u upanju sredinom 19. st., a sredinom 20. st. postaje zgrada Opinskog suda. Stilski je oblikovana u du
pruzi Borovo-Vukovar-Stari Vukovar,neposredno uz luku Vukovar.Izgraena je 1891. g. zbog proirenja kraka putnike eljeznice od Vinkova
32 metra visokoj uzvisini sjeveroistono od zaseoka Blae u Danilo Birnju. Oko crkve se nalazi groblje. Crkva sv. Jurja je jednobrodna longitud
rvatskog restauratorskog zavoda zaprimio je 12. rujna 2014. godine prijavu ronilakog kluba ZG-SUB, Froudeova 26, Zagreb, o moguem po
a u Ilici 49 izgraena je 1937./1940.g. prema projektu Aleksandra Freudenreicha i Zvonimira Pogaja. Specifino oblikovano ulino proelje,
ki nedaleko Siska stoji bronani korpus raspetoga Krista (140x50x16 cm) na drvenom kriu. Na jednostavnom kriu bez obraenih detalja ra
ijavina izgraena je 1959. godine u jugoistonom dijelu splitske luke, prema projektu arhitekta Stanka Fabrisa. Industrijska graevina obliko
brdu Kalvarija (na 56 m nadmorske visine) u Tkonu na otoku Paman (esto se naziva i Gospa od sedam alosti). To je jednobrodna longitu
ma pravilan, pravokutni tlocrt. Izvana je oblikovana kao vieetana graevina s prizemljem, prvim katom, drugim katom te ufitom (potkr
prvi puta se spominje 1603. godine. Crkva je renovirana 1769. godine kada dobiva barokne oblike i ponovno 1900. godine, no i danas je nj
utvrde Loborgrad nalaze se na jugozapadnim obroncima Ivanice, na oko 3 km sjeverno od Lobora. Sagraena na vrhu brda, nepristup
agreb, 18.12.1992.) jedan je od najzanimljivijih i najznaajnijih hrvatskih kipara 20. stoljea. Bakievo promiljanje kiparske forme rezultiralo
azi se u samom sreditu Gospia, na glavnom proelju Katedrale BDM. Postavljen je 1909. godine na stotu obljetnicu borbe Napoleonove vo
a je u upnoj crkvi sv. Marije u Brinju, ali se pretpostavlja da je izvorno bila smjetena u kapeli sv. Trojstva unutar burga Sokolac u Brinju, to
u Jastrebarskom smjetene su na pjevalitu crkve, a nastale su 1894. godine u radionici zagrebakoga graditelja orgulja Ferde Heferera (op.
na otoku Pagu, na dubini 24 do 30 metara, otkriveni su odlino ouvani ostaci potopljenog trgovakog broda s teretom rimskih republikansk
v u kripu, koja broji 60 predmeta, u vlasnitvu je obitelji Krunoslava Cukrova. Vlasnik je potaknut spoznajama o precima i ljubavlju prema e
i, tehnikom ulja na platnu, 1924. godine. Slika svojim dimenzijama (150,5 x 180 cm) predstavlja jedno od najveih djela ovog autora hrvats
uz cestovnu komunikaciju. Rije je o jednobrodnoj graevini, s poligonalnom apsidom i sakristijom na zaelju apside. Zvonik je blago rizalitn
ospiu nalazi se na povijesnoj cesti izmeu Gospia i Karlobaga, izgraen je 1932. godine prema projektu in. Milivoja Frkovia te konstrukti
eoloki lokalitet smjeten u zaleu Katela, povie Labinske drage, a u blizini ceste koja vodi prema Dalmatinskoj Zagori i autocesti Split-Zagr
Kolodvorska ulica 10, graena kombiniranjem opeke i erpia povezanih blatnim malterom. Dvostreno krovite pokriveno je ravnim glinen
bjekti te ulomci keramike koji pripadaju prapovijesnom razdoblju, ali im zbog usitnjenosti nije bilo mogue definirati kulturnu pripadnost. N
rcu ipiko u Katel Novom, pojedini kameni dijelovi izvaeni su iz strukture graevine. Ukupno je izvaeno preko etrdeset izvornih dijelov
krajem 18. i poetkom 19. stoljea prema projektu vojnog ininjera Konrada Zetela. Trasa vodovoda bila je poloena uz Jozefinsku cestu uzd
izvorne austrijske ceste graene poetkom 19. stoljea. nalazi se na predjelu Vratenica. Graena je u tehnici suhozida od manjih kamenih t
mu Konikom kvalitetan je primjer bekog klavira iz vremena oko 1850. godine, rad graditelja Johanna Potjea koji je djelovao u Beu u prvo
(Rebiina kua) uva se u naselju Klana k. br. 81A. Vlasnik zbirke je Katedra akavskog sabora Drutvo za povjesnicu Klana. Zbirka je smje
144 cm, tempera i ulje na dasci, najvjerojatnije izvorno naruenu za zagrebaku katedralu, ugledni hrvatski povjesniar umjetnosti Grgo Gam
h kosti i keramika u ovoj sondi upuuju na postojanje srednjovjekovnog groblja starijeg od crkve. Groblje je moda i vieslojno jer se ispod i o
nog doba s arheolokog nalazita Budinjak, predmeti u zemljenim blokovima iz tumula 84, grobova br. 2 i 3 i tumula 85, KV.A te grobova br.
gotike graevine nalazi se unutar srednjovjekovnog zapadnog dijela povijesne jezgre Splita. Smjeten je na zapadnom kraju dvije paralelne
pree za duboki tisak i jedna prea za visoki tisak te reza papira u Radionici za visoki i duboki tisak i tri litografske pree s pripadajuom litot
a u Ninu vrijedan je zbog vremena nastanka, autorstva i umjetniko-estetske vrijednosti predmeta izraenih u razliitim tehnikama i od razli
e Bogorodice u manastiru Krupa, sa dananjom konstrukcijom i oplatom visine 505cm i irine 450cm, nastao je u obnovi izvornog ikonostas
ukovlje je vieslojni arheoloki lokalitet. Na stratekome, prirodno zatienom poloaju nad kanjonom na desnoj obali rijeke Mrenice nalaze
odrezanog ugla ugraena u izgradnju bloka tako da zapadnim proeljem oblikuje ulinu frontu Ulice S. Radia, a sjevernim Trga sv. Jurja. Pr
u nalazi se u arhipelagu Hvarskih koja (Pakleni otoci) koji se prostiru oko 3 km zapadno od grada Hvara. Smjetena je u uvali Soline, na dnu
zi se na sjevernim padinama brda Grebine u mjestu Sladinac na podruju Baine, oko 1 km sjeverno od grada Ploe, u samom usjeku iznad
r prostranog perivoja koji se protee du zapadne strane stare ceste koja vezuje Samobor i Breganu. Ucrtana je na karti A. P. Praunspergera
eljice i novinarke Marije Juri Zagorke (1873-1957.g.) na Dolcu 8 u Zagrebu, nalazi se na prvom katu trgovako-poslovno-stambenog objekta
, unutarnje visine 6,60, duine 12,36 i irine 7,10 metara, nadsvoena i pokrivena dvostrenim kosim krovom od kupe kanalice. Zidan je pri
88. godine prema projektu graditelja Kune Waidmanna za investitora Ivana Vargu. Fotografi braa Ivan i Gjuro Varga prvi su Zagrepani kojim
sljednica je prve kustoijanske ljekarne koju je ljekarnik Josip ulc, pod nazivom K svetom Antunu otvorio u iznajmljenom prizemlju kue u U
jaka) nalazi se u Tkonu na otoku Pamanu.Radi se o jednobrodnoj longitudinalnoj graevina s proeljem na sjevernoj strani, tlocrtnih dime
e Gupca 63 smjeteno je u jugoistonom dijelu Iloka. Radi o ulici smjetenoj na obronku surduka. U profilu lesne padine vidljivi su ostatci l
j, proizvoaa Hofherr & Schrantz, model Express, broj 4758, smjeten je na junome ulazu u naselje Kneevi Vinogradi. \r\nLokomobil je n
aj smjeteno je na lesnom brdu 200m zapadno od graninog prijelaza Ilok Baka Palanka. U profilu visine 7m na dubini od 50cm te u du
zi se 4,5 km jugoistono od Ivankova. Topografski se radi o blago valovitoj ravnici nad rijekom Bosut. Gradski muzej Vinkovci 2014. terenskim
v Vrh zauzima sredinji i sjeverni dio naselja, odnosno neposredno okruenje upne crkve sv. Tri Kralja, padinu juno od crkve na kojoj su sm
130 x 87) cm, izveo je u tehnici ulja na platnu u petom desetljeu slikar Nicola Grassi. Sv. Agata prikazana je dopojasno, na tamnoj pozadini,
primjer historicistike arhitekture, dosljedno graena u neoromanikom slogu, te ukazuje na povijesni trenutak u kojem nastaje, kada se re
a zranicama na unjie. Sadre osamnaest vokalnih registara na dva manuala (c-F3) i pedalu (c-D-1) te nekoliko spojeva i kolektiva, stopalo
Djevice Marije i upni dvor nalaze se u sreditu naselja Jalevec Nartski, u neposrednoj blizini mjesnog groblja. Crkva je sagraena 1779. god
alazi se u parku u centru grada Ivanca, na uzvienju J od ceste Varadin Lepoglava, I od ceste za Prigorec i S od upne crkve sv. Marije Mag
a danas broji 250 predmeta, smjetena je u prizemlju obiteljske kue koje je nekada bilo u funkciji uljare (mlin Gapara Mate Telesmania-
26 u enkovcu smjetena je uz glavnu prometnicu u sreditu naselja. Sagraena je u 19. stoljeu za trgovca Marka mita. Rije je o slobodno
vitici nastale su u 18. stoljeu i vjerojatno su djelo franjevakih slikara laika koji su boravili u samostanu 60-ih i 70-ih godina 18. stoljea, osi
a kojem su prisutni arheoloki nalazi prapovijesti i srednjeg vijeka. Na lokalitetu su prisutne ukopane kue omeene stupovima, ognjita, ja
smjetena je na njegovom posjedu u Draganiu, u naselju Goljak. Zbirka broji vie od 124 predmeta. Veina predmeta izloena je u svom au
ojedinih knjiga te nastavka kontinuiteta konzervatorsko-restauratorskih radova na ovom vrijednom fondu, preventivno se zatiuje manji dio
prometnu komunikaciju. Rije je o jednobrodnoj graevini, sa uom polukrunom apsidom, glavnim proeljem orijentiranim jugozapadno.
otoani uva dragocjene arheoloke ostatke iz vie razdoblja prapovijesti, antike i srednjeg vijeka. Do sada provedena istraivanja omogu
iveno je prilikom rekognosciranja terenskog pregleda, u okviru trase autoceste Beli Manastir Osijek Svilaj, dionica Osijek akovo. Na
se istie dobro ouvan glavni oltar u svetitu, nastao u neznanoj radionici oko 1660. godine. Oblikovanje skulptura i ornamentika hrskavice o
8. do 1986. godine, u posjedu Franjevakog samostana Majke od Milosti na Visovcu, 22324 Drinovci, sadri jedinstveno arhivsko gradivo koj
oljea do 2008. godine djelovanjem Splitsko - makarske nadbiskupije sadri jedinstveno arhivsko gradivo koje ima osobitu vrijednost ne sam
og gradiva nastalog od 1947. do 2014. godine, u posjedu CROATIA RECORDS d.d., Zagreb, Makarska 3, sadre jedinstveno arhivsko gradivo k
0. do 1937. godine djelovanjem Franjevakog samostana Sv. Lovre u ibeniku sadri jedinstveno arhivsko gradivo koje ima osobitu vrijednos
1. do 1996. godine djelovanjem ibenske biskupije u ibeniku sadri jedinstveno arhivsko gradivo koje ima osobitu vrijednost ne samo kao iz
0. do 1950. godine, u posjedu Samostana franjevaca konventualaca Sv. Frane u ibeniku sadri jedinstveno arhivsko gradivo koje ima osobit
a Kanikoj ulici, jednoj od triju glavnih prometnica u Gospiu. Podignut je 1908. godine na mjestu nekadanjeg drvenog kria, na krianju pu
ik razvija se kao malo utvreno srednjovjekovno naselje na ovalnom uzvienju ponad Grobnikog polja. U vizuri dominira katel, najzapadn
skom dio je kompleksa Reije duhana izgraenog u 19/20.st. Nakon preureenja zgrade blagovaonice 2004.g., u nju je useljen zaviajni mu
jiva nalazi se jugozapadno od sela Prapatnice, odnosno sjeverno od zaseoka Vukojevii. Radi se o srednjovjekovnom groblju sa stecima koj
njska vila s vrtom, bogato ukraenih proelja, projektirana je 1901. godine. Danas je, okruena visokim stambenim zgradama, izgubila izvorn
ta na predjelu Podi-Zapad nalazi se sjeverozapadno od brze ceste Split-Dugopolje (D1) u Dugopolju. U prosincu 2011. godine provedena su
trane graevinskog poduzetnika Josipa Ribia tijekom 1913/14. god. On je za potrebe investitora Dragutina Kefele koncipirao zidanu stambe
linjaa nalazi se SZ od zaseoka Milasi u Zmijavcima. Rije je o vieslojnom nalazitu koji ima 3 faze razvoja. Prvu fazu predstavlja prapovijesn
olskoj batini koja svjedoi o bogatoj dvjestopedest godinjoj povijesti karlovake gimnazije. Broji tisuu sto osamdeset i devet predmeta po
m Tuepima sred zaseoka Srida Sela prije 1662. godine, jer se spominje u kronici opata ilobadovia, napisanoj u razdoblju od 1662. do 168
i se SZ od zaseoka Kraljevii u Zmijavcima, odnosno J od Kamenmosta na rijeci Vrljici. Rije je o vieslojnom nalazitu koji ima 3 faze razvoja
alazi se u Donjoj Stubici, na breuljku od 209 m /nv, oko 300 m iznad glavnog gradskog trga. Poloaj mjetani i danas nazivaju Tahijevim bri
e otkriveni su arheoloki ostaci naselja iz kasnog bronanog doba, kao i tragovi veinom unitenog naselja iz kasnog srednjeg vijeka. Unuta
u Jesenicama 1985. godine pronaao Radoslav Tomi, te je odnesena na restauraciju u Radionicu Regionalnog zavoda za zatitu spomenika
knjinici tri su inkunabule tiskane u Veneciji i Nrnbergu izmeu 1475. i 1493. godine. Izvorno su pripadale knjinom fondu franjevakih sam
nepravilno ritmizirana polukruno zavrena luna otvora nejednakog raspona. Specifinog je tlocrta u obliku izduenog slova S, konstrukc
knjiga ine 73. djela (sadranih u 68. svezaka) tiskana izmeu 1502. i 1600. godine. Veina knjiga datira iz posljednja dva desetljea 16. sto
eta definirana klonulim Kristovim tijelom to poiva u krilu Majke Boje, u odnosu sa pokrajnja dva velika anela to na kopljima nose simbo
ut 1767. g. i jedini je sauvani komad sakralnog inventara kapele.\r\nSa strana sredinje nie nalaze se kipovi sv. Fabijana i Sebastijana, a na
teljstvu (nakon gline), a dokaz tomu su nalazi na graevinama jerihonske, egipatske, grke te drugih starih civilizacija. Na prostoru Hrvatske
u sagraena je 1872. godine. Prvotno je sluila kao hotel, a nakon toga kao obiteljska kua Nikole i Boidara Adije. Poetkom 20. st. est go
ta i artefakata pokojnog profesora Tihomila Stahuljaka sadri arhivsko, likovno i biblioteno gradivo te predmete primijenjene umjetnosti. K
iko polje-Trnovaa-Berezine dokumentirani su arheoloki ostaci naselja i groblja iz mlae faze kulture polja sa arama kasnog bronanog do
aene Djevice Marije u Pakracu potjee iz 1760. godine, a izradio ga je F. A. Straub. Rije je o drvenom, polikromiranom i pozlaenom barok
tehnikom ulja na platnu, djelo je majstora kolovanoga pod utjecajem srednjoeuropskog slikarskog kruga 18. st. \r\nU prvom planu slike pr
djelo su mariborske radionice Josipa Brandla (Eisendorf, 1865. - Maribor, 1938.) te nastale 1908. godine, nosei oznaku opus 62. Postavljen
predmeta razliitih oblika: 2 vria kvadratnog tijela, 2 boce trbuastog tijela, boica piriformnog tijela, vri jajolikog tijela, 2 boce zvonoliko
druju dananje gradske etvrti Jug II, osnovano 1888. g. i danas u funkciji, nalazi se uz jugoistoni izlaz iz grada. Osnovu tlocrta ini pravok
a luka i kamenom ogradom koji se nalazi u sreditu Brinja. Zidan je kombinacijom priklesanog i fino klesanog kamena, a dimenzije su mu 12
i premouje rijeku Gacku. Rije je o svoenom segmentnom kamenom mostu zidanom relativno pravilnim klesancima, svodnog raspona 1
asnitvu je Opine Postira. Zbirka, koja broji 81 predmeta i skupina predmeta predstavlja tradicijski nain ivota brakog sela. Svi predmeti p
ma Biokova. ini ih nekoliko ratrkanih zaseoka patronimikih naziva. Zaseoci su meusobno povezani uskim makadamskim putovima, puti
pturom zvana Marta nalazi se u samom sreditu Gospia. Postavljena je na visokom kamenom postamentu u obliku krnje piramide, koji n
nalazi se u Srednjoj Posavini, u kontaktnoj zoni Parka prirode Lonjsko Polje. Smjeteno je na lijevoj obali Save uz cestu Sisak Jasenovac koja
ke, na mjestu gdje je postojao drveni most, 1879. godine izgraen je sadanji kameni most od tvrdog sivog vapnenca dopremljenog iz 10 kil
mjer je industrijskog sklopa iz poetka 20. stoljea smjeten izmeu eljeznike pruge i Ulice marala Tita koja predstavlja glavnu gradsku pro
otoku ipanu nalazi se juno od crkve Sv. Duha (lokalitet Kala Duha). Pravokutna manja graevina orijentirana je istok-zapad, s etvrtastom
o u govoru, ili Botievo etalite kako glasi njihov slubeni naziv, etnica je koja s Rive odnosno splitskog predjela Draanac vodi kroz umov
um se nalazi na vrhu brda Hum pored Vele Luke. Predstavlja dio austrougarskog obrambenog sustava na srednjem Jadranu. Pozicija utvrde o
e u 18. stoljeu te se unutar njega osniva i knjinica koja posjeduje oko 7500 svezaka, dvije inkunabule, vie rijetkih knjiga iz 16. stoljea, te
orinciBlatoVinka) smjeteno je 1 km sjeverozapadno od Vinkovakog Novog Sela. Na ranije neistraenom terenu 02. 07. 2014. otkriveno
ovcima, jednobrodna je historicistika kapela s kraja 19. stoljea, a glavni oltar BDM izdvojeni je dio cjeline nekadanjeg cjelokupnog crkven
asa sv. Nikole izraeno je 1813. g. u radionici Arsenija Teodorovia, jednog od najznaajnijih predstavnika klasicistikog slikarstva u Srbiji. Iko
ambeno - gospodarske funkcije s pripadajuim kuama i gospodarskim graevinama na koje se u produetku prema sjeveru i sjeverozapadu
ce, zajedno s dograenim zidanim dijelom, smjetena je u naselju Greda Sunjska br. 148. Tradicijska kua sagraena je neto prije 1898.g. d
vu svrstava se meu najstarije u Europi. Uzgoj arapskih konja u akovu prvi se put spominje 1506. godine, dok uzgoj lipicanaca, pasmine na
stone strane sauvana je manja ladanjska kua Dujma Balistrilia sagraena u drugoj polovini 15. stoljea. Najvjerojatnije godine 1500. u n
povienom rubnom dijelu naselja na izduljenoj parceli na kojoj je bio ureen vonjak s bunarom. Jednokatna graevina pravokutnog tlocrt
do 2014. godine, u posjedu Ustanove ZAGREB FILM, Zagreb, Vlaka 70, sadri jedinstveno arhivsko gradivo koje ima osobitu vrijednost ne sa
preko potoka Oteice, na mjestu gdje je postojao drveni most, izgraen je sadanji kameni most zidan pravilnim klesancima sivog vapnenca
onskog Broda, 1883. - South Bend u Indiani, SAD, 1962.), znaajni hrvatski kipar 20. stoljea. Zahvaljujui izvornoj snazi svoje nadarenosti, s
904. godine a dograena 1934. godine. To je jednobrodna graevina prevokutnog tolocrta dimnezija 18 x 7 m. Ima kvadratnu apsodu. Zvon
og oltara, etiriju bonih oltara, dvije slike, propovjedaonice i orgulja. Glavni kasnobarokni oltar tektonskog tipa, skulptiran, polikromiran, s
re Selaca, na dananjem Trgu palih boraca, u pravcu istok zapad, 1796. godine, na povienom kosom platou sagraena je vodosprema. Pr
akturno) poduzee u Donjem gradu za preradu koe u Osijeku osnovao je 1824.godine Martin Gillming. Godine 1870. Gillming je prodao ru
ka Visa, Bieva, Brusnika i Sveca podruje je s najveom koncentracijom povijesno-arheolokih nalaza na Jadranu. \r\nZbog iznimno povoljn
kom predjelu Bavice izgraena je 1955.-57. godine. To je uglovnica L-tlocrta na sjeverozapadnom dijelu stambenog bloka, sa zapadnim p
nog zavretka naslikana je Bogorodica kako izranja iz oblaka okruena svjetlom. Odjevena je u crvenu haljinu i plavi plat. Duga rasputena
03 cm; ulje na platnu, 1893.-1894. godina) i slika Sv. Ivan Krstitelj i sv. imun (154 x 108 cm; ulje na platnu, 1893.-1894. godina) smjetene s
izgraena je 1854. g. u brodogradilitu Notham, Velika Britanija. Brod duine 58,5 m i irine 12,5 m osim jedra imao je i elisu pogonjenu p
traivanja na lokaciji Duga ulica 26 u Vinkovcima otkrivena je ostava s 50 predmeta luksuzno izraenog srebrnog antikog posua pladnje
ajnija obalna naselja na otoku ipanu, s jezgrom koja je osnovana kao podgrae utvrenih ljetnikovaca to mu daje izraziti fortifikacijski kar
Brau na dubini izmeu 31 i 34 metara nalaze se ostatci brodoloma sa sarkofazima i ostalim kamenim predmetima koji vjerojatno potjeu iz
prve dravne izmjere izraena detaljna katastarska karta (1861/62), dobro je poznat izgled i topografija grada prije velikog poara 1886.g.,
a sv. Kria u Zrinu nalaze se u junom dijelu naselja Zrin, podno junih obronaka Zrinske gore, na podruju opine Dvor.\r\nPovijest lokaliteta
u Bakoj Vodi nalazi se u samoj luci Bake Vode, izmeu starog mola za pristajanje i istonog lukobrana. Tijekom kolovoza 2002. godine, na
teno je u junom dijelu mjesta na blago padajuem terenu. Prvi idovski doseljenici na ovo podruje dolaze u 18. stoljeu, a povijesni i arhiv
1 u Sunji, smjetena je u sreditu naselja Sunja, uz glavnu ulicu u neposrednoj blizini crkve. Parcela je prema obliku, sadanjom dispozicijom
a povienom mjestu u naselju. Radi se jednobrodnoj graevini pravokutnog tlocrta, ueg polukruno zakljuenog svetita s pravokutnom sak
crkvom sv. ura nalazi se izmeu mjesta Buii i Petraa u upi dubrovakoj, u blizini izvora vode. Dananja crkva je jednostavna graevina
jeteno je na istoimenom brdu (kota 299) istono od naselja Gornjeg Brgata na zapadnom kraju upe dubrovake, u blizini prijevoja Ivanjice
kalitet Spilan nalazi se na kamenoj gorskoj kosi neposredno iznad naselja Plat u upi dubrovakoj, na stratekim vanom poloaju s kojeg se
u sjeverozapadnom dijelu upe dubrovake, na razmei naselja Donji Brgat i Grbavac. Samo gradinsko naselje smjestilo se na vrhu brda (kot
Mitareva gomila u upi Dubrovakoj nalazi se na razmei naselja ibaa i elopeci, na glavici (kota 87,2) na junom rubu upskog polja. Gom
pojas irine 300 m od navedenih otoka, kao i svih ostalih otoia i hridi na udaljenosti do 2000 m od navedenih otoka. U zoni se nalazi velik
oji se nalazi u zapadnom dijelu otoka, zbog bogatstva postojeih i potencijalnih podmorskih arheolokih i povijesnih lokaliteta zatien je i c
at obuhvaa podruje omeeno tokama na potezu: zapadni rt otoia Bobara zapadni rt otoia Supetar hrid uperka Seka Velika i
D. Marije) s grobljem nalazi se u Dobranju u opini Zaablje, oko 9 km jugoistono od Metkovia, uz povijesnu komunikaciju koja spaja dolin
unjska nalazi se u Sisakoj Posavini, u kontaktnoj zoni Parka prirode Lonjsko Polje. Protee uz cestu sjeverno od rijeke Sunje prema Savi. Pr
trmenu k.br. 103, sauvana u svom izvornom arhitektonskom obliku i detaljima, predstavlja vrijedan primjer tradicijske arhitekture na podr
da Zagreba koji ga je 2007. godine otkupio od autora te ga je dao na upravljanje Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Godine 2009. Ate
evekome kraju poznate pod nazivom Marija Vinska, iz 1470. 1480. godine (drvo, polikromirano, pozlaeno, sa stranje strane izdubljeno,
og oltara, dvije oltarne menze i dvije oltarne pale. Glavni oltar, tektonskog tipa, skulptiran, polikromiran, s oltarnom palom, sastoji se od olt
dio je regulacijskog poteza graevinskog fonda uz rijeku Sunju i dio je njezinog krajolika u kojem su skladno spojeni antropogeni i prirodni el
Savska ulica k.br. 26 u Sunji graena je planjkama koje su na uglovima povezane urezivanjem takozvanim njemakim vezom. Uz kuu su sa
br. 5 u Sunji drvena je katnica, vrlo arhainih konstruktivnih znaajki i detalja oblikovanja, graena prije cca. sto pedeset do dvjesto godina.
pila nalaze se na istoimenoj uzvisini SZ od naselja Blato. Poloaj gradine nadzire zapadni dio otoka, zaljev Vele Luke i Korulanski kanal te om
teca-Sv. Vlaho u Koruli nalaze se na istoimenoj uzvisini jugozapadno od povijesne jezgre Korule. Na lokalitetu se nalaze: tzv. Engleska kula
ilja se nalazi na istonom dijelu otoka Korule, nekoliko kilometara juno od rnovskog zaseoka Postrana. pilja je smjetena stotinjak meta
ona B-24 Liberator iz Drugoga svjetskog rata nalaze se 3 nautike milje zapadno od Suurja, izmeu otoka Hvara i Peljeca. Ostatke su otkrili
a u Starom Gradu izradila je radionica Brae Rieger (Jagerndorf u leziji, danas Krnov u ekoj), op. 1464, oko godine 1908./1909. Orgulje im
ko nalazite nalaze se u Donjim Biljanima u zaseoku Veljane. \r\nUokolo crkve nalazi se nekropola. Crkva je sagraena na ili u neposrednoj
me dijelu Gorskoga kotara, na granici s Republikom Slovenijom, i sastoji se od pet manjih mjesta (Gerovo, Tre, Prezid, abar i Plece). Boid
vice za obitelj Dujmovi projektirao 1933.g. Emil Ciciliani. To je slobodnostojea trokatnica sloenog izduenog tlocrta, smjetena na uzdignu
m smjetena je u nizu u sreditu naselja Vrlika istono od upne crkve Gospe od Ruarija i u blizini Opinskog doma iz konca 19. stoljea. Tlo
en je i sauvan vrijedan crkveni inventar koji se sastoji od liturgijskog posua, pokrova od tekstila te inventarskih knjiga.\r\nOd liturgijskog
en je i sauvan vrijedan crkveni inventar koji se sastoji od liturgijskog posua, pokrova od tekstila te namjetaja ukljuujui i drveni sanduk
oj uzvisini. Rije je o jednobrodnoj pravilno orijentiranoj graevini,s peterostranom apsidom, zvonikom ispred glavnog proelja i sakristijom
se u sjeverozapadnom podnoju brda Gradina, pored prometnice to iz Pokrovnika vodi u pravcu Mirlovi Zagore. Radi se o nepresunom iz
azi se u sreditu naselja na krianju dvaju prometnih komunikacija gdje svojim proporcijama formira i artikulira jedan od uglova. Rije je o d
azi se J od zaseoka Prii u Biorinama a Z od poljskog puta koji vodi do zaseoka Abramovii. Rije je o vieslojnom nalazitu koji ima 2 faze ra
orinama nalazi se sjeverno od poljskog puta koji prolazi kroz krko polje od zaseoka Zelii do zaseoka Budimiri. Rije je o srednjovjekovnom g
otkriveno je gradinsko naselje sa sloenim sustavom fortifikacija. Bronanodobni materijal pripisan je grupi Zagreb-Vrape kulture polja sa
sini. Rije je o jednobrodnoj, pravilno orijentiranoj graevini s poligonalnom apsidom i zvonikom ispred glavnog proelja. Prostor svetita sv
uzvisini. Rije je o pravilno orijentiranoj jednobrodnoj graevini s peterostranom apsidom i zvonikom ispred glavnog proelja, dimenzija 27.
brdom Jelar u junom dijelu naselja Gornji Kosinj, sa druge strane potoka Bakovca. Rije je o jednobrodnoj graevini s pravokutnim svetite
ipada rijetkim naseljima mlaeg eljeznog doba u Poekoj kotlini koja su barem djelomino istraena. Ono je izvor dragocjenih podataka o
e u 17. st. te se unutar njega u istom stoljeu osniva knjinica i arhiv. Procjenjuje se da knjinica broji oko 4000 svezaka. Najvrjednija je Zbirk
traktor koji je1923. godine, tada dravno dobro, Belje kupilo od firme Fordson iz tvornice u Detroitu u Sjedinjenim Amerikim Dravam
dmeta: fragment dna pladnja, srebro, 100x50x12 mm, fragment rubnog dijela veeg pladnja, srebro, 65x28x2 mm, fragment dijela pladnja,
ikromiran, s etiri reda ikona izraenih u tehnici ulja na platnu, bogato ukraen fitomorfnim motivima, polikromijom grea, marmorizacijom
obe nalazi se u istonom dijelu groblja Nova Gradika u polju ID grobno mjesto br. 4. Na gradskom groblju u Novoj Gradiki, svojim arhitekt
nskog Broda pronaena je u ljeto 1997. godine i izvaena je iz rijeke Save na podruju ljunare Duboica kod Slavonskog amca. Brodska d
ka imeta i sinovi koja se bavila trgovinom poljodjelskim proizvodima gradi skladita na istonom dijelu obale Katel Starog. NakonDrugoga
alaze se arheoloki ostatci srednjovjekovne crkve sv. Vitala iji titular upuuje i na mogue ostatke iz starokranskog perioda. Iako nam nisu
u nastao poetkom 20. st. u vrijeme regotizacije kada je crkva opremljena s dva oltara, postajama krinog puta, krstionicom, orguljama i s t
9 cm, izveo je najvjerojatnije Giovanni Battista Argenti, u tehnici ulja na platnu, nakon 1600. godine. Svetac je prikazan kako sjedi na stolici
uva, obrauje, interpretira i prezentira javnosti najznaajnije i najdragocjenije uspomene iz prolosti stanovnika Bjelovara i njegova podru
ia strana nalazi se u Cisti Velikoj, J od magistralne ceste Trilj-Imotski a Z od zaseoka Mandarii. Na uzvienju Osoje nalazi se prapovijesna
en na ovalnom uzvienju juno od Karaice, a istono od manjeg vodotoka te sjeveroistono od groblja. Prisutni su arheoloki nalazi kasnog
en na blagom uzvienju sjeverno od Vuice, a zapadno od ceste Donji Miholjac Naice. Prisutni su arheoloki nalazi neolitika/eneolitika i b
en na blagim uzvienjima jugoistono od Stare Vuice, a zapadno od ceste Kuanci Kadii te sjeverozapadno od nekadanjeg manjeg vodo
bjekti, jame od stupova i slini objekt te ulomci prapovijesne keramike i drugog pokretnog materijala. Arheoloki nalazi potvruju postojan
aiima na otoku Pagu. Titular Sv. Jeronim-Sv. Ivan prvi puta se spominje u dokumentima iz 1292. godine. Papinski vizitator Priuli 1603. godi
eni polikromirani ikonostas (nastao vjerojatno u prvoj polovini 19. st.) koji je ovdje bio prenesen iz crkve Sv. Spiridona u Petrinji. Ikonostas sv
tkriven je prilikom rekognosciranja terenskog pregleda, u okviru trase magistralnog plinovoda Slobodnica Donji Miholjac. \r\nLokalitet j
otkriven je prilikom rekognosciranja terenskog pregleda, u okviru trase magistralnog plinovoda Slobodnica Donji Miholjac. \r\nLokalitet
en na blago povienom poloaju greda orijentacije sjeveroistok jugozapad, zapadno od Rakitovice. Prisutni su arheoloki nalazi kasnog b
kriven je prilikom rekognosciranja terenskog pregleda, u okviru trase magistralnog plinovoda Slobodnica Donji Miholjac. \r\nLokalitet je
riven je prilikom rekognosciranja terenskog pregleda, u okviru trase magistralnog plinovoda Slobodnica Donji Miholjac. \r\nLokalitet je s
kao zavjetna crkva u tijeku velike epidemije kolere. \r\nNadograivana je dva puta tijekom povijesti a temeljitu obnovu doivjela je 1863. g
tarijeg (blagdan 25. srpnja) u Pitvama sagraena je na slikovitom breuljku izmeu starih i novih Pitava. Pitve su jedno od najstarijih naselja
roblju. Rije je o jednobrodnoj graevini ograenoj cinkturom s poligonalnom apsidom te zvonikom ispred proelja. Laa je od svetita odi
eurjeju Korane i Mrenice, sagraena je 1749. godine i obnovljena krajem 19. st. Nakon stradanja u Drugom svjetskom ratu do danas su
smjetena je uz povijesnu komunikaciju Gospi- Karlobag u mjestu Bake Otarije. Godine 1845. podigao ju je major Josip Kajetan Knei, k
se otvara niz ljekarni meu kojima se istie i ljekarna Crvenom kriu, Ladislava Gayera. Opremljena je vrlo kvalitetnim ljekarnikim namjet
ga pribora u sklopu obrta Peroklinika jedinstveno je umijee na podruju grada Zagreba, ali i ire, na prostoru itave Hrvatske, te je jedan
o platna i narodne nonje prikazuje put obrade lana od poetne faze u kojoj se sjeme lana riljanjem odvaja od stabljike, zatim stupanje koj
tradicijska je posebnost uz naselje Betina na otoku Murteru. Betinska gajeta je drveni brod ija duljina varira izmeu 5 8 metara, irine 2
jstvo i Kokel nalaze se nedaleko od seoske aglomeracije u bregovitom i umovitom pejzau, a danas oni nose zajedniko ime Sveta Barbara.
revine Brdo kod aglina upotpunjuje arheoloku sliku lasinjske kulture u Poekoj kotlini, a svojim postojanjem i obiljem nalaza predstavl
etnina nastalih u periodu od 15.-20. st. U crkvi su 3 mramorna barokna oltara sa kipovima. Na zidu lae nalazi se slika Filippa Naldija Poslje
filea duboko je ukorijenjeno u ivot i kulturu naselja Peteranec a njegova izrada ivua je praksa dananjeg vremena. To je tradicija koja s
g-Suine smjeteno je na niskoj uzvisini sjeveroistono od mjesta Virje u Koprivniko-krievakoj upaniji, a iri areal lokaliteta presjeen na
e sv. Terezije Avilske u Poegi odnosi se na zbirku pogrebnog tekstila, uglavnom iz 19. stoljea koji je pronaen prilikom istraivanja kripte 20
ete djelo su krievake gradionice orgulja Josip Erhati i sin iz 1910. godine, te su na podruju Sjeverne Hrvatske jedine preostale orgulje ov
e djelo su krievake radionice orgulja Josip Erhati i sin iz 1905. godine, te su najvee po broju registara s mehanikom registarskom i svirno
aene Djevice Marije u Gornjem Dragancu djelo su zagrebakog graditelja M. Heferera iz 1877. godine. Rije je o jednom od najranijih sauv
asa koje prekriva nosive arhitektonske elemente, uokviruje ikone, naglaava Prijestolne ikone i centralnu os ikonostasa s velikim ikonama. P
ne su u sreditu naselja, na ugaonoj parceli omeenoj etalitem dr. Ive Lebovia na sjeveru i Ulicom Andrije Medulia na istoku. Sklop zgra
reno, polikromirano; visina 66 cm, irina: 46 cm, dubina: 27 cm) nalazio se na zabatu oltara. Prikazan je u poprsju kako nagnut prema naprij
oja sjedi na oblacima okruena anelima, sklopljenih ruku u molitveni poloaj s glavom blago nagnutom u lijevo i pogledom u lijevo. U ruci
e izraena od tamnozelenog damasta s florealnim motivima. Postrana tkanina koncipirana je po sredinjoj osi, a u centru ovala ima vazu s d
ga polovica 18. stoljea, drvena osnovica, srebro, lijevano, iskucavano, pozlaeno) je smjeteno na bonom oltaru upne crkve Obraenja sv
9.3.1894. u Popovai kao Zorka pl. Getz. Izlagala je izbor iz svoje zbirke portreta u narodnoj nonji na kojima je ovjekovjeila motive s tradic
ovu, sagradili su 1594. g. suprunici Frane i Katarina Draga kao jednobrodnu graevinu orijentiranu sjever jug, graenu od kamena s dvo
i veliine 30m2 na katu samostanske zgrade, a u njoj se uva oko 4.000 knjiga, od toga 1.337 svezaka starih i rijetkih knjiga te oko 3.500 jed
i se gradina na kojoj su jo uvijek djelomino vidljive naseobinske terase. Juno i sjeverno od podnoja ovog gradinskog naselja nalazile su s
klop na poluotoku, povijesnoj jezgri grada Zadra, je kompleks Namjesnitva nastao krajem 19. st. ujedinjavanjem Kneeve i Providurove pal
ranja trase budue brze ceste Daruvar Lipik 2009. god. ubicirani su arheoloki lokaliteti Donje polje i Lipike livade na jugozapadnom r
a je oko 1757. na mjestu starije crkve kao jednobrodna graevina od kamena s polukrunom apsidom, dvostrenim krovom i zvonikom na p
sv. Florijanu prvotno je izgraena sredinom 19. stoljea kao kapela, te je posveena u listopadu 1867. godine, dok upnom crkvom postaje
morije, nepoznatog kretskog slikara, u tehnici tempere na dasci, dimenzija 44,5 x 36,5 cm, izvedena je na prijelazu 16. u 17. st. Slika je u bo
ne nalaze se 2 km sjeveroistono od sredita mjesta Hlebine, a smjeteno je uz prometnicu koja vodi prema naselju Gabajeva Greda. Lokali
atnica sa visokim podrumom ispod cijele zgrade, izgraena 1910. godine u duhu historicizma. Kao graditelji ove graevine spominju se pozn
a gornjem meimurskom poddijalektu i obuhvaa mjesni govor trigove, Banfija, Jalovca, Grabrovnika, elezne Gore, Prekope, Robadja i L
dolikog sveca u punoj figuri, izvijenog tijela i glave nagnute na lijevu stranu. Obje ruke su mu zavezane za jednostavan stup iza lea. Oko bok
. sa vrpcama 86,5 cm, ir. 35 cm) je izraena od bijele svile sa zlatovezom. Simetrian motiv dviju rascvalih grana sa rastvorenim esterolati
ikromirano, nepoznati autor, 17.st., dimenzije kipa: 107 x 44 x 29cm). Sveti Roko je prikazan prema klasinoj ikonografiji, odjeven u hodoa
. Tripuna - tradicije bokeljskih Hrvata u Hrvatskoj kulturna su batina koju su bokeljski Hrvati doseljavanjem iz Boke kotorske, danas u dravi
Balagovi smjetene su dvije drvene, polikromirane, pozlaene i rezbarene klupe s grbovima donatorskih obitelji. Nainom oblikovanja dati
nastao je sredinom 17. stoljea, no tijekom vremena je dolo do izmjene izvorne oltarne cjeline koja je nadograena razliitim elementima
imunom i sv. Vinkom Fererskim (?), (ulje na platnu, dimenzija: 201 x 96,3 cm) iz upne crkve Gospe od Ruarija u Diklu rad je nepoznatog sl
ture anela luonoa, izradila je vjerojatno domaa radionica krajem 17. ili poetkom 18.st. Aneli stoje uspravno na stiliziranim postoljima
a prikazuje Gospu od Karmela. Slika je nastala u drugoj polovini 19. st. i tipian je proizvod korektnog slikarstva serijskih obiljeja kojim su z
vezano je uz Konavle, najjuniji dio Hrvatske. Konavoski vez je od iznimnog znaaja za lokalnu zajednicu, jer predstavlja nedjeljivu pripadno
lina s lokaliteta Brekinjova Kosa u Bojnoj, opina Glina, s k. br. 1817, k.o. Bojna koji ine 51 nalaz artefakti od metala, uzorci osteolokog i o
aglomeraciji, paralelno sa slijepim prilaznim putem, unutar Parka prirode umberak - Samoborsko gorje.\r\n\r\nKua br. 13, k. . br. 743, gr
redmeta naslijeenih u obitelji Libri te onih steenih otkupima i donacijama. Predmeti su nastali i koriteni u selima samoborskog prigorja
mai godinji je obiaj estitanja koji se odrava u boino vrijeme na podruju Petrinje u dugotrajnom povijesnom kontinuitetu s malo prom
stali su oko 1864. godine. Konstrukcija ikonostasa do vrha luka je visoka 677cm, dok s kriem ukupna visina iznosi 720cm, irina je 660cm. Ik
ova nalazi se na umskom podruju sjeverno od samog grada Grubinog Polja, na k.. 4265/1, k.o. Grubino Polje. Arheoloko nalazite sast
aselju Veliko Svinjiko, svojim je uim proeljem orijentirana uz ulicu. Jednokatna tradicijska kua sagraena je 1921. g., zidovima izvedenim
novo zemljite izvan grada i nedaleko od katolikog groblja u Mihovljanu, te je na njemu formirala novo groblje koje je ureeno prema tad
c nalazi se na obroncima Kozjaka, sjeverozapadno od bedema antike Salone.Na lokalitetu je poetkom 4. stoljea pokopan muenik Anast
a u Virovitici danas broji otprilike 2000 svezaka. Osnovnim karakteristikama knjinoga fonda ova knjinica vrlo je slina drugim franjevakim
ih naslova vezanih uz djela sv. Jeronima: \r\n\r\n1. Inventarni broj: 31291, Hieronymus Stridoniensis, Operum, Knjiga: 8 - 9, 1553. godina, B
edlu Stara vrata, gdje povijesna Knei-Kekieva cesta naputa Otarsko polje i poinje silazak prema Karlobagu. Rije je o kamenoj kocki dim
na uzvisini, te je ograena kamenom cinkturom. Rije je o jednobrodnoj, pravilno orijentiranoj graevini, dimenzija 14,2 x 8.8 metara s lao
prvoj pol. 19. st. Pravokutnog je tlocrta, s duim, sedmeroosnim proeljima orijentiranim na zapadnu i istonu stranu. Natkriven je dvostre
tvenici koji su pripadali pojedinim lanovima obitelji enoa, a koji se ve gotovo dva stoljea brino uvaju u obiteljskoj ostavtini. Osim to
zuje Kristovo lice okrunjeno trnovom krunom na bjeloj pozadini u ikonografiji opisano kao Veronikin rubac. Slika je nastala u drugoj polovi
metnicu. Rije je o jednobrodnoj, pravilno orijentiranoj graevini, s peterostranim svetitem i zvonikom ispred glavnog proelja, ograenom
irka etnografskih i kulturno povijesnih predmeta kue i gospodarstva op smjetena je u naselju Plece. Izloena je u Kui i gospodarstvu o
menzi pravokutnog oblika u koji je udubljena petra sacra za uvanje relikvija. Oltar je raen kao arhitektonski oltar s polukrunom atikom ti
itih oblika: vrevi, vrii, staklenke, boce, boice, balzamariji, ae, koji datiraju iz razdoblja od 1. do 4. stoljea poslije Krista i potjeu s istr
DM izraen je koncem 18. stoljea za novu upnu crkvu podignutu nedaleko barokne crkve sv. Kuzme i Damjana. upna crkva je obnovljen
i se u naselju Mali Komor, u opini Mae, na povienoj terasi, na oko 180 m n/v. Lokalitet je otkriven prilikom rekognosciranja 2015. g. Tom
rednjem vijeku na povienom mjestu u naselju. Prilikom obnove 1755. godine kapela je dobila svoj dananji izgled jednobrodne graevine p
a XX. stoljea projektirala i izgradila tvrtka Antonio Bandoni S.A. iz Lecca, koja je svojedobno bila meu vodeim tvrtkama u svijetu u svoj
a prikazuje sv. Jurja kako ubija zmaja. Slika je nastala u prvoj polovini 19. st., naslikana od nevjetog slikara koji oblicima podrava puko slik
onskog tipa posveenog sv. Kriu, u upnoj crkvi sv. Marka u Makarskoj nalazi se skulpturalni prikaz Raspea u gotovo prirodnoj veliini. U s
m sreditu Gornjeg Kosinja, na zapadnoj strani ljevkastog trga, duljim proeljem orijentiranim prema jugu. Rije je o samostojeoj jednokatn
agim uzvienjima uz manji vodotok, juno od Golinaca. Prisutni su arheoloki nalazi neolitika/eneolitika, bronanog doba i srednjeg vijeka.
riven je prilikom rekognosciranja terenskog pregleda, u okviru trase magistralnog plinovoda Slobodnica Donji Miholjac. \r\nLokalitet se n
kvi sagradio je izvjesni Joseph Aurum (?) u Grazu, 1674.g. Izvorno je pripadao obitelji Hilleprand Prandau te je nekada stajao u valpovako
zvanom Koljun nalaze se ostaci utvrenog grada za koje se pretpostavlja da su bili sredite predrimske Kisse. Na sam lokalitet ve je polovi
glavnom brodu, naslonjena na pilastar nalazi se drvena propovjedaonica nabavljena krajem 19.st u Tirolu. Do podnice propovjedaonice vod
d Istranka izgraen je 1896. godine u Trstu. Graen je pod imenom Osor (Ossero) kao privatna jahta carske obitelji Habsburga. Trup b
od zaseoka Rajii, zapadno od zaseoka Bejii i sjeveroistono od crkve sv. Jurja. Skupinu bunara Piteti sainjava veliki broj bunara otvoren
kristogramom, svijetlozelene boje. Duina veeg ulomka iznosi 9 cm, irina 6-8 cm i debljina 0,6 cm, dok su dimenzije manjeg ulomka 8 cm
edan barokni drvorezbareni polikromirani inventar, meu kojim se naroito izdvajaju glavni oltar, pripisan mariborskom kiparu Joefu Holzin
Sv. Florijana u Krievcima s rokoko motivima jedan je od rijetkih drvorezbarenih polikromiranih oltara s oltarnom slikom znaajnijeg barokn
na platnu, u vlasnitvu upe sv. Jeronima u Viinadi.\r\nSlika "Bogorodica od sv. Ruarija", dimenzija 210x120 cm, rad je mletakog slikara u
a je trokatnica smjetena na Obrovu koji dijeli staru jezgru Trogira i predgrae Pasike. Zapadno proelje prvog i drugoga kata rastvaraju tri
ni, pozlaeni i oslikani tabernakul, dimenzija 103,5x78x48,5 cm, rad nepoznatog autora iz 17. stoljea dio je sakralnog inventara upne crkve
Trnovitici autorsko su djelo kipara Josipa Weinacht-a. Pripadaju zreloj fazi njegovog djelovanja, a nastaju nakon uspjenih ostvarenja u Klot
u Hlebinama nastao 1868. godine pripada autorskom opusu slovenskog majstora Leopolda Gtzela. Odie strogoom klasicistikog razdoblja
povijesnom vrijednosti Inventar franjevakog samostana i crkve Sv. Antuna Padovanskog u Koprivnici svjedoi o prisutnosti i djelovanju fran
njevakog samostana sv. Antuna Padovanskog u Koprivnici sadran je fond knjiga visoke knjinine, kulturne, dokumentarne, arhivske, povij
barokni je inventar obnovljen u klasicistikom duhu tijekom druge polovice 19. stoljea (oko 1880.). Posebnu vrijednost predstavlja oltar sv
tena je na sjevernome rubu Vrgorakoga polja, na Ilia glavici, podno crkve sv. Petra te pripada naselju Dusina. Selo Mihaljevii sastoji se od
barokni oltar u kapelu je postavljen 1726. Uz sredinji lik Bogorodice s djetetom i dva anela, s vanjske strane stajali su likovi kraljeva Ladis
d glavnog oltara, bonog oltara Presvetog Trojstva, bonog oltara sv. Stjepana Prvomuenika, bonog oltara sv. Florijana, propovjedaonice, p
zan je Krist okovan u lance i ruku svezanih konopcem kako u dramatinim kretnjama i pokrenutog tijela silazi niz stepenice. Oko bokova mu
knuti je hrvatski skladatelj, glumac i redatelj. kolovao se na glumakoj koli u Zagrebu, a solo-pjevanje je uio kod Ivana Zajca. Od 1899. go
eten je u kninskoj tvravi, jednome od najveih i najvrednijih spomenika fortifikacijske arhitekture u Dalmaciji. Muzeoloka tradicija u Knin
an. Obiman je i raznolik te je znaajan pokazatelj stvaranja i djelovanja lokalnih i regionalnih majstora u vremenu prijelaza iz 19. u 20. st. Inv
e jedini je oltar kapele sv. Ane smjetene u istonom dijelu Starog grada Bosiljeva, ugraene u gabarite njegove istone kule. Pripadajua pl
urevcu, svojim poloajem i gabaritima oznaava centar naselja i oblikuje prostor sredinjeg gradskog parka. Njena tlocrtna organizacija,
blagoj padini uz lokalni put. Drvena prizemnica s kamenim podrumom izduenog je pravokutnog tlocrta veliine 11,2 x 5,5 metara, duom s
nu grau. Starija knjina graa broji oko 500 svezaka veinom teolokog i religijskog sadraja razliita izdanja Biblije, liturgijska djela, prop
anstvo je visoke tehnoloke razine dosegnute u preradi nafte kroz povijest na hrvatskom tlu. Zahvaljujui upravo preradbenom rafinerijsko
evac, Koprivniko-krievaka upanija nalazi se uz prometnicu koja vodi od urevca prema epelovcu. Na povrini se mogu uoiti brojni u
en u baroknoj palai Tonoli, osnovan je 1995., kao sljednik ranijih muzejskih tijela poev od 1962. (Muzej NOB-a biokovskog podruja; Muze
iznad glavnog oltara uva se monumentalna slika Filippa Naldia, Bogorodice s Djetetom, Presvetim Trojstvom i svecima iz 1769. g. Polukru
mik smjeteno je na tjemenu istoimenog brda (kota 169,8) koje se nalazi 1,5 km jugoistono od Primotena. Rije je o prapovijesnom utvr
mije u Rovinju podignuta je prema projektu mletakog arhitekta Giovannia Dozzia, a kamen temeljac poloen je 1725. godine. Nova upna c
a Nikolaja u mjestu Kabal sagraena je 1760. godine. Izvorno je vjerojatno cijeli ikonostas bio drvorezbareni, meutim, njegovo je mjesto d
Kaoti, dim. 270 x 127 cm, izveo je Jacopo Palma Mlai u tehnici ulja na platnu, 1599. godine. Sv. Augustin koji je prikazan u bijeloj haljini
vinskoj Jamnici izgraena je 1740.-1749. godine iz kojeg vremena je sauvan i veinski dio inventara, poput glavnog oltara koji se ubraja u na
prometnicu, te je omeena cinkturom. Rije je o jednobrodnoj pravilno orijentiranoj graevini sa uim polukrunim svetitem i zvonikom is
alazi se inventar koji ukljuuje etrnaest dobara izraenih u 18. i 19. stoljeu. Inventar ukljuuje: \r\n- oltarnu palu Bogorodica s Djetetom
svecima, Bogorodica Karmelska i sveci i Jeseovo stablo, raene tehnikom ulja na platnu, datirane u 17. stoljee, pohranjene su u Grads
oj uzvisini. Rije je o jednobrodnoj, pravilno orijentiranoj graevini s uim polukrunim svetitem. Zidni plat crkve koncipiran je u vidu sokl
etvrtina 18. stoljea; saten liser lanc broch; 110-99 x 72.5-64.5 cm) iz upne crkve Gospe od Ruarija u Diklu, uva se u Zbirci tekstila u O
pozlaeni retabl oltara u crkvi sv. Jurja u Buzetu smjeten je na zidanom kamenom stipesu koji nosi kamenu plou oltarne menze. Retabl pr
pna Umjetnika ostavtina akademske kiparice i keramiarke Vere Dajht-Kralj, u postupku cjelovite obrade skulpturalne plastike, uglavnom k
nja BDM/Sv. Ladislava u Pokupskom nastao je u drvorezbarskoj radionici biskupa Jurja Branjuga po zavretku izgradnje ove velike crkve 1740
ina Franievia (Vrisnik, 1911. Zagreb, 1990.), hrvatskog pjesnika, knjievnog povjesniara i kritiara, koja ukljuuje vie od 7000 naslova (
zetno vrijedna etnografska zbirka koja daje sliku razvoja ribarstva i pomorstva na cijelom Jadranu-od najjednostavnijeg sviarenja pomou
upi Odvorci gradi se velika crkva, posveena sv. Filipu i Jakovu u Grgureviima kao sjeditu upe. Crkva je jednobrodna graevina, podignuta
ndij, dimenzija 160x70 cm, s pripadajuim drvenim, rezbarenim i pozlaenim okvirom, dimenzija 240x103,5 cm iz crkve sv. Antuna Padovan
slikar, 18. st., naslikana uljem na platnu, dimenzije 93,3 x 71,3 cm, iz crkve sv. Roka u Dubrovniku, vlasnitvo Dubrovake Biskupije Dioeces
ma, koji ukljuuje jedanaest predmeta izraenih u 18. stoljeu, smjetenih u kapeli sv. Petra u ulici Ivana Kukuljevia 17, u Dubrovniku, vlasn
kog reda u habitu kako rukama pridrava dijete Isusa. Uz njega na desnoj strani slike su sveevi atributi, ljiljan, lubanja i raspelo. Scena koja
rodna graevina s pravokutnom apsidom, a datira iz 18. st. Oko crkve su razbacani brojni steci u obliku kamenih, pravokutnih, debelih plo
ivotinjskih apa nadvienih volutom oslanja se trostrana baza koja u gornjoj zoni prelazi u kruno postolje za tap. Stranice baze dekorirane
na mjestu drvene kapele s poetka 18. stoljea. Radi se o jednobrodnoj graevini pravokutnog tlocrta s uim zaobljenim izduenim svetite
st.; polikromirani gips; visina 133 cm; irina: 36 cm; postolje 35 x 35 cm) izraen u skladu s uobiajenom ikonografijom. Stojei lik Gospe u
Svetom Ivanu Zelini sauvala je sakralni inventar iz razliitih faza ureenja crkve tijekom 18. stoljea. Meu njim osobito se istie krstionica
ustavno skuplja, uva, dokumentira i znanstveno obrauje i prezentira prirodoslovni materijal prvenstveno s dubrovakog podruja te educi
uplja, uva, izuava i prezentira razne prirodnine kao svjedoanstva ili dokumente vezane za prirodoslovlje Hrvatske. Danas se u muzejskim
pisana je muzejska graa Muzeja Croata insulanus Grada Preloga i to: Zbirka keramike, Zbirka naivne umjetnosti, Zbirka veziva i Zbirka mod
mjetena na k.. 2212/Z (zk.ul. 2678) k.o. Rovinj, u vlasnitvu je upe sv. Jurja i sv. Eufemije u Rovinju. Nalazi se meu poljima sjeverno od g
mske ceste na predjelu Klapavice Kurtovii u Klisu i Dugopolju obuhvaa 2 km rimske ceste koja je iz Salone preko Klisa i dugopoljske visora
; matica krtenih grada Korule, vie autora, napisana od 1583. 1592. godine, rukopis na papiru i korulanska pjesmarica Bratovtine Svih
og slikara Bartolomea Literinija (1669.-1748.), 18.st, ulje na platnu, dimenzije ovala 114x80 cm., smjetena u crkvi Domino, vlasnitvo Dubr
edrale komponirana je oko sredinjeg lika Bogorodice s Djetetom na tronu, a sa strana su manji likovi apostola (sauvano 11). Izraeni su od
dinjem dijelu naselja Lijevi Dubrovak, u neposrednoj blizini upne crkve sv. Nikole i mjesnog groblja. Sagraena je 1904. godine u historici
epoznatog majstora, 18. st., drvo, polikromirano, dimenzije 65x30 cm, iz crkve sv. ura na Boninovu u Dubrovniku, vlasnitvo Dubrovake
slikar, 18. st., tempera na platnu, dimenzije 118x154 cm, iz crkve sv. Duha na ipanu, vlasnitvo Dubrovake Biskupije Dioecesis Ragusina,
stranu rta Uljeva kod Linjana otkriveni su tijekom redovitog pregleda podmorja na podruju june Istre. Dosad provedenim istraivanjima u
z glavnu dravnu cestu koja spaja Split sa Sinjem. Na istonoj strani ceste smjetena je prijemna zgrada (zatieno kulturno dobro, Z-5715) n
adnoj strani otoka olte, nedaleko od naselja Maslinica.Istraivanjima je potvreno postojanje jednobrodne starokranske bazilike pravoku
uta na k.. 555/ZGR k.o. Buzet uz neposredni okoli na k.. 5475 k.o. Buzet, u vlasnitvu je Rimokatolike crkve sv. Marije u Strani.\r\nCrkva
ecima nepoznatog slikara, raena tehnikom ulja na platnu, dimenzija 182x116 cm, datirana u 17.18. stoljee.\r\nPronaena je na potkro
d Lokve u Gologorici, smjetena na k.. 2492/4 (zk.ul. 76) i k.. 2492/2 (zk.ul. 440) k.o. Gologorica, u vlasnitvu je upne crkve u Gologoric
mjetena na vrhu brijega iznad zaseoka Krajii, na k.. 754 zgr. (zk. ul. 663) i k.. 8311/1 (zk. ul. 4741) k. o. Oprtalj, u vlasnitvu je upe sv. Jur
Djevice Marije u Vrbniku prvi se put spominje 1325. g. u statutu bratovtine sv. Ivana Krstitelja, ali nedvojbeno je starijeg postanka.\r\nIzvor
runu skupinu i danas broji preko 400.000 jedinica tiskanih publikacija, 90 naslova tekuih domaih i 348 strana asopisa, 15 pravnih baza i
o pravilno orijentiranoj, jednobrodnoj graevini, s uom polukrunom apsidom. Zidovi lae crkve ralanjeni su s dva para simetrino posta
vali Vetar ine ostatci arhitekture na kopnu te brojni sitni arheoloki nalazi na kopnu i u podmorju. Najstarijem sloju arhitekture pripadaju
svecima, nepoznati majstor 18. st., tempera na platnu, dimenzija: sredinja slike 63x51 cm, pala portante 150x125 cm, iz crkve sv.Mihajla u
Karmena u Dubrovniku, rad nepoznatog majstora, 17. st., izraena od drva rezbarenog i polikromiranog, dimenzije 240x152 cm, smjetena
Stonu,18. st (?), drvo polikromirano, i pozlaeno, staklo, papir, svetake moi, dimenzije 180x120 cm (zatvoren), iz crkve sv. Vlaha u Stonu, v
ovice 15. stoljea iji se projekt i izvedba pripisuju Jurju Dalmatincu. Nalazi se u neposrednoj blizini Zlatnih vrata po kojima je dobila naziv je
obali rijeke Save, na poziciji nakon otrog lijevog rijenog zavoja nizvodno od Slavonskog Broda. Zbog zatite od erozije plae i obale prije de
na je graevina graena opekom, s uim poligonalnim svetitem te kvadratinim, rizalitnim tipom zvonika poloenim u sredinju os perimet
vaa i smotra folklora", danas poznatija kao Iimaa", pokrenuta je na inicijativu Muzeja Brodskog Posavlja 1978. godine na obiteljskom go
a Vaccara, (1598.-1670.), sredina 17. stoljea, raena tehnikom ulja na platnu, dimenzije 314x211 cm, iz crkve Domino u Dubrovniku, vlasni
ndrija Pignatelli 1807., tempera na platnu, 230x158 cm, iz crkve sv. Marije Magdalene u Mandaljeni, vlasnitvo Dubrovake Biskupije Dioe
ma u Splitu izraen je od bijele i ruiaste svile s ukrasima u zlatovezu. Na sredini jastuka je ruiasti polumjesec spojenih vrhova s vezenim
etena je izmeu Gornjih i Donjih Pitava. Zgrada je L tlocrta s manjim aneksom na sjevernoj strani. Graena je grublje obraenim kamenom
san rukom na pergameni, grkim jezikom. Dokument se sastoji od jednog pergamenskog lista mjestimice zalijepljenog na list papira (naen
se u uz obalu Karinskog drila, u zaseoku Ribnica (naselje Kruevo). Crkva je sagraena na starijem objektu, o emu nam govore ostatci zid
nog i junog krila, od kojih svaki ima podnicu na koju su smjetena sjedala te pripadajua klecala. U jednom je dijelu niz klecala prekinut rad
ljena od tri daske prikazana je Bogorodica s Kristom. Bogorodica je ogrnuta crvenim platom, a Krist je prikazan u haljini zlatne boje. Iznad g
Krist prislonjen uz stup. S desne strane prikazan je vojnik u raskoraku kako zamahuje prema Kristu, a s lijeve strane drugi vojnik koji takoer
a koje dijeli samu kompoziciju na dva dijela. S dlijeve strane je prikazana sv. Marija kojoj u krilu lei mrtvi Krist, a iza nje je Marija Magdalen
u Muego (Mon Sego) otkriveni su i djelomino rekonstruirani grobni tumuli. Radi se o kamenim bronanodobnim gomilama razliitog prom
viajni muzej Turopolja, Pokuplja, Posavine i Vukomerikih gorica. Smjeten je u baroknoj zgradi biveg sjedita Plemenite opine turopoljsk
sredinjem dijelu grada Jastrebarsko. Sagraena je u drugoj polovici 19. stoljea. To je ugraena jednokatna graevina tlocrtno u obliku slov
na drvena klijet smjetena na parceli kbr. 8931 k.o. Kapela Kalnika, Pianovec, graena je od irokih hrastovih greda planjki, s djelom
ne, pohranjen je velik broj arhitektonskih planova nastalih u irokom vremenskom periodu od 17. do poetka 21. stoljea. Znatan se dio p
fil, sakupio je tijekom ivota vie tisua rijetkih knjiga, od kojih je idovska opina Zagreb, ezdesetih godina dvadesetog stoljea, preuzela d
Kvirinom i sv. Ivanom Krstiteljem nepoznatog slikara, raena tehnikom ulja na platnu, dimenzija 132x114 cm, datira se u 17. stoljee. Nala
ra, raena tehnikom ulja na platnu, dimenzija 102x71 cm, pretpostavljeno se datira u 17. stoljee. Pohranjena je u upnoj zbirci nadupe N
a na otoku olti nalaze se ostatci ogradnih zidova antikog ribnjaka. Rije je o kamenom nasipu dimenzija 64 x 3 x 1.5 metara s otvorom iri
etra i Pavla poiva na dvije kamene stube supendaneuma. Pravokutni stipes koji nosi kamenu menzu, presvuen je drvenom oplatom s bo
kanine: be svile broirane viebojnim svilenim nitima i tamnocrvenog svilenog baruna, dimenzija 100x29 cm, nastala je prekrajanjem teks
mjetena je na visoravni sjeverno od Staroga Grada, 500-tinjak metara sjevernije od Vele Rudine. Mala Rudina formirala se uz put koji se izv
i vez u sigurnoj luci, opasnost od tete u sluaju nevremena potakla je Savudrane na iznalaenje alternativnog rjeenja, kojim bi osigurali sv
ospe od Karmena u Dubrovniku, rad nepoznatog slikara, 18. st., naslikane temperom na drvu, dimenzije: est bonih slika 54x57, sredinja k
uzetan je po arhitektonskom rjeenju; zauzima cijelu irinu svetita crkve. Oltar je izraen i posveen na samom poetku 18.st. Oltar je izved
nih padina sinjske tvrave Grad. To je stambena dvokatnica pravokutnog tlocrta s konobom u suterenu, jednokatnim gospodarskim anekso
ani biskupije u Osoru, a dananjoj Sakralnoj zbirci, uvaju se ostatci dvaju kompleta misnog ruha. Stariji, iz esnaestog stoljea, sastoji se od
adbiskupije osnovao je, na temelju odluke tadanjeg nadbiskupa Alojzija Stepinca, 1939., kanonik Kamilo Dokal. Muzej je prilikom osnivan
2, radovi Henry Moora, krajem 50-ih godina 20. stoljea, izraene u bronci, poliranoj, dimenzije: visine 6,5 cm i 11, 8 cm iz zbirke Centra z
drumu Ope bolnice Vukovar 2006. Mjesto je rekonstrukcija i prikaz stanja u vukovarskoj ratnoj bolnici tijekom Domovinskog rata i opsade V
d osnutka 1977. g. pa sve do danas, intenzivno radi na promicanju svih oblika kulturnih djelatnosti, a posebno je prepoznatljiv po likovnoj dj
jenice nalazi se u jugozapadnom dijelu naselja Savski Marof. Tvornica je osnovana na januevakom vlastelinstvu u drugoj polovici 19. stolje
smjetena je na obodu Starogradskog polja, na samom istonom rubu grada. Zgradu je projektirao arhitekt Stanko Fabris, koji je osim te, p
etnim natpisima pronaeni su na prostoru rimskog foruma na zatienom arheolokom nalazitu u gradskom parku u Varadinskim Toplicam
ad Petrinja nalazilo se est drvenih skulptura smjetenih na konzole lijevo i desno na zidovima lae. Skulpture su dio inventara crkve koji je p
a vrhu brijega iznad zaseoka Krajii, otprilike dva kilometra juno od Oprtlja, podignuta je u 15. stoljeu. Rije je o manjoj jednobrodnoj crkv
ovaka se vlast odluila na zahtjevan graditeljski poduhvat izgradnje vodovoda. Ugovor je sklopljen s poduzetnikom Andreuzzom de Bulbito
nokatnica s vrtom, podignuta 1910.g. za dr. Nikolu Lalia, projektant i graditelj nepoznati. Vila je sa zapadne strane ograena zidom s pilonim
u na Brau splitskog arhitekta Dinka Kovaia, realiziran je 1985. godine. Ovaj hotelski kompleks smjeten u neposrednoj blizini jedinstvenog
olodvorska ul. 44 u Kutini, nazvana Vila Sofija prema istoimenom natpisu na ulinom proelju, graena je poetkom dvadesetih godina XX s
lju. Rije je o jednobrodnoj, pravilno orijentiranoj graevini, sa poligonalnim svetitem. Jednostavno oblikovano glavno proelje graevine
ona) zapoela je 1893. godine prema projektu petanskog arhitekta Gustava Ratha. Kursalon je dovren i otvoren 1894. g. Sagraen je u ne
a Dubrava Tumuli smjeteno je izmeu naselja Mirkovci i Stari Jankovci. Nalazite obuhvaa 4 tumula. Tumul 1 nalazi se na oranici i znatn
n bilo je specifian prostor perivoja u Lipiku koji je bio glavna etnica ne samo ljeilita, ve i cijelog Lipika. Graevina je sagraena 1892. g
Josip Deutsch i prof. Ernst Schwimer proiruju ljeilite i financiraju izgradnju Kursalona i drugih kupalinih zgrada, dolazi do formiranja rep
. - Zagreb, 1969.), Hrvatska privreda nakon ujedinjenja, do 1927., olovka/papir, 70x145 cm, u vlasnitvu Davora Vugrinca, direktora Galerije
0 X 20 cm i ukraen je kosim zupcima, konzolom prekrivenom akantovim listom i dvjema kazetama s rozetama.. Datira se u 1.st.
estica u Sisku, Quirinova ulica br. 8, nalazi se unutar zone A Kulturno-povijesne cjeline grada Siska upisane u Registar kulturnih dobara RH. D
ditu povijesne jezgre Pule, u blizini slavoluka Sergijevaca. Ime je dobila po prvom vlasniku, pulskom poduzetniku Giacomu Scracinu (1844.-
katela Momjan (Rota) u Momjanu (nad. visina 232 metra N 4526 E 1342), prvi se put spominje kao selo (Villa Mimilianum) u ispravi njem
Mratin nalaze se u zaselku Kampu u rnovu. Mratinska glavica predstavlja blago uzvienje zasaeno empresima i maslinama, a dijelom je
a zvonikom, loom i arheolokim ostacima stare upne crkve nalazi se u sreditu naselja Smokvica. upna crkva posveena je Oienju Ma
kad u orievoj 3b, salon je s najduljom tradicijom bavljenja cvjearskim obrtom u Zagrebu. Poeci tradicije cvjearstva u obitelji seu jo u
proizvodnje kvalitetnih vina na tradicijski nain, Jasna Lovrec, zajedno s obitelji s puno entuzijazma ouvala je i tradicijske predmete koriten
e kod Sladojevaca dragocjen je izvor arheolokih podataka o prapovijesnom, antikom i srednjovjekovnom ivotu na prostoru dananje Sla
ko uzvienje sjeverozapadno od naselja Smokvica. Na vrhu brda nalaze se ostaci prapovijesne gradine i utvrde koja se vjerojatno sagraena
enika poela se graditi 1913. godine na mjestu stare struene crkve iz 14. st. Uz upnu crkvu konzervirani su ostatci starokranske bazilike
ci 16. st. zapoela trogirska plemika obitelj Lodi u svrhu zatite teaka i materijalnih dobara od turskih provala. Utvrda je kvadratnoga tlocrt
eroldo godine 1489. gradi utvrenje (dananji Katilac) za zatitu teaka i posjeda od turskih provala. Unutar Katilca gradi i svoju palau o
zom sjedee antropomorfne figure dio je veeg, vjerojatno ugaonog kamenog bloka. Nalazi se uzidana u podrumski zid tradicijske graevin
39 originalnih fotografija portreta posljednjih izdanaka obitelji Maruli. Fotografije su izradili najstariji splitski fotografi druge polovine 19. i
anjevci su u akovec stigli 1659.g., a on im je, prema zapisu iz spomenice, dodijelio od drveta napravljen gostinjac, te malu i tijesnu crkvu. P
etiri kotaa, sa sjedalom koijaa postavljenim naprijed i ostakljene kabine oblika poloenog kvadra. Po rubovima je ukraena bogatim rez
ajstarija umjetnina je Akt ene koja lei, ulje na platnu, 27 x 35 cm. Sauvana signatura glasi Vlaho Bukovac. Olovkom je dopisana 1903.
e uz sjeverni bedem utvrenog naselja kojeg podie Frane Cambi 1566. godine u dananjem Katel Kambelovcu. Longitudinalna prizemnica
promjera od 10 do 40 cm ouvanih u razliitoj duini. Ustanovljeno je da se piloni pod vodom koncentrirani na prostoru oko 20 m irine i 40
e za potrebe Jugoslavenske Narodne Armije, kada je bila poznata pod nazivom Dom JNA. Monumentalna zgrada dominira kao slobodnostoj
od strane Josipa ajkovca kao uspomena na dan sv. Roarije (7. listopada) u znak zahvale za sretan zavretak drame (nije mogao zaustaviti
skog graena je na padinama Biokova, pravilno orijentirana, uronjena u empresovu i borovu umu. Pred crkvom je poravnat teren i okrue
aevina u nizu podignuta na pretpostavljenom potezu srednjovjekovnih zidina Gronjana. Kua ima etiri etae, dvoslivnog je krovita, orije
evine sagraene su kao objekti u nizu u bloku slinih graevina unutar gradskih zidina Gronjana. Graevine imaju dvije etae, dvoslivnog
evina u nizu podignuta unutar srednjovjekovnih zidina Gronjana. Kua ima etiri etae, nepoznatog nagiba krovita, orijentirana sjevernim p
ograenim vrtom, podignuta je paralelno sa zapadnim potezom srednjovjekovnih gradskih zidina i u njihovoj je neposrednoj blizini. Sjeverni
evine sagraene su kao objekti u nizu u samostalnom urbanistikom bloku unutar gradskih zidina Gronjana. Graevine imaju dvije etae
a sagraena je kao objekt u nizu u bloku slinih graevina unutar gradskih zidina Gronjana. Graevina ima dvije etae, jednoslivnog je kro
gnut je na uglu urbanistikog bloka graevina, na posjedu iji se ogradni zid nalazi na potezu srednjovjekovnih gradskih zidina. Sklop se sas
e mladei stambena je graevina u nizu. Kua ima etiri etae, dvoslivnog je krovita, orijentirana junim proeljem prema ulici, a sjevernim
bene mladei u naravi je troetana uglovnica dvostrenog krovita s prigradnjama na dvorinoj strani. Kua je rastvorena u klasinoj dispozic
o je imala vrijedan glavni oltar atektonske koncepcije, graen rezbarijom akantovog ornamenta oko sredinje oltarne pale s prikazom Kruni
dnu zatonske uvale, na lokalitetu Vrela. \r\nZgrada mlina, velika jednokatnica izduenog pravokutnog tlocrta, orijentirana je proeljem pre
nog kluba Hajduk sagraen je 1979. u splitskom predjelu Poljud, zbog ega i danas nosi naziv Gradski stadion Poljud, a projektirao ga je ist
sive do smee boje, sauvana je gotovo u cijelosti nedostaje vrh noice amfore. Jedna od drki ima manje oteenje u donjem dijelu. Ma
vijesne jezgre Katel Gomilice nalazi se potok Torac uz koji je smjeteno javno perilo. Betonirana povrina zapadne strane sliva potoka sadr
a je nad istonim gradskim bedemom Buzeta. Kua ima tlocrt L oblika, vei dio ini jednokatnica, dok je krae juno krilo istaknuto od glavn
rheolokih radova u Flaciusovoj ulici u Puli. Brod je sauvan u duini od 610 cm i irini od 210 cm. Od sastavnih dijelova broda ouvana je ko
a izdvojenom brijegu na podruju naselja Kirin u Opini Vrginmost. Brijeg ima oblik stoca na ijem vrhu se nalazi omanja, ogoljela zaravan
stoljea izgraena je na zapadnom gradskom bedemu, uklopivi i renesansnu etvrtastu kulu iz 16.st. Kompleks palae obuhvaa palau, vr
u Splitu jedan je od najveih dalmatinskih kamina izraen od crvenog mramora tipa Rosso Verona. Konzole s plitkom reljefnom volutom n
kve smjeten je na dominantnom mjestu dubrovakog predjela Boninovo. Jezgru kompleksa ine tri crkve, sv.ura, sv.Apolinara i sv. Kleme
okustvo, odijevanje i privreivanje na tradicijskoj okunici, to podrazumijeva razliite alate i pomagala. \r\nPrema materijalu najbrojniji su
m dijelu ograenog kompleksa kojem prilaz ini dugaka etnica omeena sa obje strane vrtnom povrinom. Reprezentativna graevina je p
ne u sredinjem dijelu prostora nekadanje Tvornice Badel, projektira Ignjat Fisher za Vladimira Arka 1919. godine, a gradnju izvodi ing. Josi
ore na Rooseveltovom trgu 2 izgraena je 1913.-14. godine prema projektu arhitekta Lava Kalde, gra. pod. Kalda i tefan, ovlateni arhite
etalite u sredinjem dijelu naselja Klotar Ivani. Prvotna ljekarna osnovana je 1670. godine unutar samostanskih zidina te se smatra jedn
, 1470. - 1480, polikromirano drvo, dim. 100 x 32 cm, iz upne crkve Roenja Blaene Djevice Marije u Graneini, jedini je dio inventara koji
kulteta Sveuilita u Zagrebu, s obzirom na starost knjiga, njihov sadraj, autore i provenijenciju, znaajan je prinos korpusu starih i rijetkih k
oma smjetena je u perivoju sjeverno od dvorca. Sagraena je 1960. godine prema projektu arhitekta Vjenceslava Richtera, jednoga od najz
Slunja, u parku, sagraena je od kamena krajem 19. st. prema projektu izraenom i odobrenom u Kraljevskom vladinom graevinskom od
mjetena je juno od dvorca, u istonom dijelu prilazne aleje, nekadanjem gospodarskom dvoritu. Sagraena je u prvoj polovini 19. stolje
om dijelu prilazne aleje, u nizu gospodarskih zgrada juno od dvorca. Sagraena je na prijelazu 19. u 20. stoljee. Prizemna stambena zgrad
mjetena je u istonom dijelu prilazne aleje kao posljednja u nizu gospodarskih zgrada koje formiraju linearnu prostornu kompoziciju uz ale
ostranog imanja Novi Dvori. Rije je o jednokatnom objektu izduljene pravokutne osnove s dvostrenim krovitem. Nastao je dogradnjama m
unog tlocrta zakljuena stoastim krovitem s bonim krilima pravokutne tlocrtne osnove, sagraena je u drugoj polovici 18. stoljea. Zidan
znu aleju graditeljsko-krajobraznog sklopa Novi dvori kraj Zapreia. U neposrednoj blizini nalazi se vrilnica te ostale gospodarske graev
pu Kompleksa Novih dvora u Zapreiu gospodarska je zgrada koja zajedno s ostalim gospodarskim zgradama Kompleksa predstavlja izuzetn
jea, najvjerojatnije poetkom pedesetih godina, nakon obnove dvorca kada ban Jelai postaje vlasnik Novih Dvora. Najstariji i jedini karto
e lEgalite, 95250 Beauchamp, France, donio je u Konzervatorski odjel u ibeniku negroidni kositreni kip radi donoenja rjeenja o preventivn
kao dvokatna uglovnica jugoistonoga dijela stambenoga bloka izgraenoga u Hvaru u istonome dijelu predjela Groda, na adresi Ulica dr. M
na istonom dijelu naselja i uvale rnovska Banja, 2 km juno od rnova. Na nalazitu su sauvani ostaci dvostruke cisterne koja je danas po
a u Kriu Gornjem kvalitetan je stolarski rad s poetka 18. st. kojeg skladno nadopunjuju slikovni prikazi etiri evanelista. Slike evanelista v
raka, poetkom 17.st. Split dobiva nove barokne zidine prema projektu mletakog inenjera I. Contia. Od predvienih bastiona poligonalno
tva zgrada se poela graditi 1905. godine zaslugom naelnika Huberta Borellija i predsjednika Opine Roka Pelicaria. Zgrada je dovrena 1
m) koja je stajala na ulazu u kupalinu zgradu ima ugraviran natpis iz 1809. - AQUAE S VTINZKENSES SAECVLIS NEGLECTE PVBLICO VSVI RES
unicom koja predstavlja stratigrafski primjer tradicionalne arhitekture ovoga prostora.\r\nObjekt je masivne kamene gradnje, L- tlocrta, dv
u kui koju je za potrebe buduega gradskog muzeja oporuno ostavio Nikola Adija (1875. - 1972.), politiar i kulturni djelatnik te dugogod
momineralne vode, koji su poznati jo iz rimskog doba. Grofovi Jankovii su bili vlasnici ovog imanja punih stotinu godina i imali su veliko zna
aevina s poligonalnim svetitem, izgraena od opeke, 1790.g. Smjetena je na istoimenom groblju sv. Ane. Krovite joj je drveno pokriven
da nekadanjeg velikog kompleksa majura pakrakog zemljoposjeda. Prvu fazu graevine dao je sagraditi barun Imsen najkasnije do 1745
pne crkve sv. Vida muenika u Prezidu. Imaju trinaest registara, jedan manual i jedan pedal. Sviraonik je smjeten ispred, u ogradi kora. Zak
om pravokutnog tlocrta, trostranim svetitem u irini lae, sakristijom uz svetite i zvonikom ispred glavnog proelja, smjetena je na uzvisin
ena kao grupa od tri obeliska postavljena je 1967.god. na javnoj povrini unutar resorta Zelena laguna juno od Porea. Izraena je prema
ad) nalazi se u centru povijesne jezgre Drnia. Zgrada kina je longitudinalna jednokatnica, neko obukane fasade bez vidljivih stilskih obilje
zi se u centru Siveria u sklopu rudarskog naselja koje nastaje nakon to 1877. godine talijansko dioniko drutvo Monte Promina poinje
kovu Selu na adresi Otarija 9, a u sklopu ugostiteljsko-turistikoga kompleksa Etnoland Dalmati. Sredinji objekt koji predstavlja tradicijsk
a otvorenom u Arhiakonovoj ulici uz istonu stranu Vestibula i juno od zida temenosa, te unutar Etnografskog muzeja i upnog dvora kate
a je jugoistono od naselja Klievo. Crkva, zvonik i sklop upnog dvora poloeni su na obzidanom poploenom platou uzdignutom u odnosu
jugoistonom kvadrantu Dioklecijanove palae su nisko valorizirane i sruene kako bi se konzervirali svodovi podruma i bolje istraile same
e blizu istonih vrata Dioklecijanove palae u Splitu prezentiran je na otvorenom kasnoantiki geometrijski mozaik koji je pripadao trijemu d
kim Selima nalazi se na brijegu u sreditu naselja, neposredno uz cestu koja spaja Kumrovec i Miljanu. Podignuta je 1823. g., a u njoj se nal
vrda Brioni Minor (1895.-1910.) nalazi se iznad Punta Grosse na otoku Mali Brijun na 30,40 m/ n.v. kao dio Pomorske tvrave Pula. Izdublje
smjeten je juno od dananjeg sredita naselja. Sjeverno uz samostanski sklop prolazi put koji od morske obale vodi prema Kneevu dvoru
sela Lazina na mjestu starije drvene kapele iz 17. st. sagraena 1704. godine. Godine 1834. na mjestu predvorja podignut je zvonik. Izvorni
ovice 15. stoljea iji se projekt i izvedba pripisuju Jurju Dalmatincu. Nalazi se u neposrednoj blizini Zlatnih vrata po kojima je dobila naziv je
se na junom prigorju masiva Strahinjice, na toponimu Plat ili Nagora, u opini Radoboj. Smjeten na 528, 44 m n/v, prirodno je zatien
zavod, iji su materijalni ostaci ouvani u formi kamenog platoa prvo je javno kupalite Opatije izgraeno 1884. Kupalite i hidropatski zavod
euljku Glavica, na krajnjoj junoj toci tzv. slivanjskog poluotoka izmeu naselja Komarna i Duboka u opini Slivno Ravno. Vanjski obramben
nastaje krajem 19. stoljea za stanovanje upravitelja vlastelinskog imanja Novi Dvori, koje je tada bilo u vlasnitvu grofova Feteti. Prilikom
eten je uz samu lijevu obalu rijeke Kupe, na samom ulazu u centar grada Siska. Pristanitem za brodove i eljeznikom prugom, povezan je
mjetniki vrijedna zahvaljujui svojoj baroknoj unutranjosti. Isusovci su nastojali svoju crkvu opremiti inventarom koji bi izvedbom odgovar
e od 10 metara nalazi se mnotvo ulomaka keramike koja datira od rimskog vremena do novog vijeka. Na dnu uvale sa zapadne strane nalaz
tarogradskog zaljeva otkriveni su ostaci koji ukazuju na postojanje antike obale na prostoru u moru neposredno i malo istono od hotela H
mjetena je u sreditu naselja, uz povijesnu Lujzinsku cestu kao dio stilski ujednaenog sklopa koji obuhvaa i zgrade upnog dvora i kole, a
rednjovjekovno prstenje s podruja Istone Hrvatske" sastoji se od 496 arheolokih nalaza srednjovjekovnih prstena naenih na podruju V
lazi se na istoimenom brijegu, jugoistono od sredita naselja Krapinskih Toplica. Zauzima povoljan geostrateki poloaj koji omoguava dob
e na jugoistoku fortifikacijskog sklopa Stona, te je sluila kao vana obrambena toka koja je branila Ston sa solanom iz smjera mora i polja,
na prostoru izmeu starog gradskog zida i tada novog predzia, na terapijenu gradskih zidina, 1572. godine, nakon turskog opsjedanja grada
anskog sakralnog kompleksa otkriveni su po. 20.st. na zemljitu sjeverno od Franjevakog samostana sv. Jeronima u Slanome. Meu tada
se 450 predmeta tj. nalaza s istraenih brodoloma dubrovakog akvatorija - podmorskih nalazita u uvali Suura na otoku ipanu, te Pliin
eto otkriveni su 1973.g. na rtu Kosmatovica, iznad puta to vodi iz Slanog istonom stranom uvale do mjesta Banja. Radi se o nadzemnoj g
naselja Slano u opini Dubrovako primorje, nalazi se blaga uzvisina tzv. Kovaev brijeg ije je sjeverna strana devastirana probijanjem jad
arheoloke zone (antika villa rustica i antiko pristanite), staru crkvu sv. Pelagija (14.st.) i kompleks bolnice obuhvaa i namjerno oblikova
ednobrodna je graevina, pravokutnog tlocrta s pravokutnom apsidom, sa zvonikom na preslicu nad proeljem, orijentacije istok-zapad. Inv
na crkva upe Lovre Opanci. Nalazi se na groblju.Inventar crkve sadri 13 umjetnina nastalih u rasponu od 18. do 20. st. Treba izdvojiti dr
oistone i sjeveroistone strane grada na poluotoku, graeni su od 1537. do 1590-ih godina, kao jedinstven projekt Michelea i Giangirolama
Jordan smjeten je uz zapadnu obalu Grukog zaljeva, na gradskom predjelu Giman u Lapadu. Kompleks je ograen visokim kamenim zidom
a uva se u Delnicama, dijelom izloena u Kui Raki, a dijelom pohranjena u prostorijama Muzike kole. Vlasnik zbirke je Grad Delnice. Zb
e na Trgu Petra Kreimira IV u Glini. Pretpostavlja se da je graena poslije 1845. nakon ruenja glinske utvrde. Na kartama je ucrtana od 185
a crkva upe Lovre Opanci. Sagraena je 1936./1937. g. Inventar crkve sadri 10 umjetnina nastalih u rasponu od 18. do 20. st.. Posebno
ema motu iz obiteljskog grba Lavala Nugenta, smjetena je na ulazu u park Trsatskog katela na jugoistonom uglu, kao graevina jednosta
zidina smjeteno je izmeu naselja Rokovci i Vinkovci 3 km SI od Rokovaca i 5,5 km JZ od Vinkovaca te 500 m J od eljeznikog mosta prek
nalazi se na junim padinama gore Brezovice, na 581m n/v, u opini Petrovsko, u sjevernom dijelu Zagorja. Smjeten na dominantnom ge
glavnu prometnicu koja vodi u povijesnu jezgru grada. Sauvana je u izvornom obliku. Prizemnica L tlocrta sastoji se od ulinog i dvorino
uzvisini izmeu naselja Griane i Belgrad, podignutu oko 1288. g., 1449. g. nasljeuje Martin Frankopan zvan poboni, te ju dodjeljuje trsa
enu ruralnu cjelinu dobro ouvane tradicijske arhitekture, zadrana je tradicijska struktura naselja i upotreba tradicijskih materijala s izuze
ce u Biogradu na moru podignuta je poetkom 30-tih godina 20. stoljea. Gradnji je prethodilo osnivanje Instituta za prouavanje i suzbijanj
je na sjevernoj obali lapadskog poluotoka u Grukom zaljevu. Naziv dolazi od titulara crkve ecclesia Sancti Geminiani de Grauosio iz 1283
seljen jo u antici, najraniji tragovi djelovanja na Crvenom otoku kraj Rovinja vidljivi su u crkvi Sv. Andrije. Rije je o jednobrodnoj graevini
etski zahvaa vei dio istoimenog naselja koje je smjeteno uz samu morsku obalu, 4 i pol km juno od Umaga. Naselje zahvaa podruje ju
u barokno-klasicistikoj tradiciji, prema tipskom projektu za srednju varijantu graniarske crkve. U potpunosti su sauvani svi izvorni eleme
enog tlocrtnog obrisa i visinski diferenciranog volumena smjetena je na vrtnoj terasi uz sjevernu stranu etalita u uvali Sumartin u Lapadu
arije Juri Zagorke ine knjige, sveii romana, asopisi, strip-izdanja i uvezi romana objavljeni u novinama, ukupno 1360 pojedinanih kom
nina Memorijalnoga stana Marije Juri Zagorke ine namjetaj i druga oprema, likovno gradivo, artefakti, lente i povijesni dokumenti, ukupn
68, najstariji je pekarski obrt u Zagrebu koji djeluje ve vie od devedeset godina u kontinuitetu na istoj lokaciji. \r\nRje je o danas jo jedi
Oblik prostora, 1968.g., skulptura F, fiberglas, dim. 101,5x61x117,5 cm, inv.br. GMZ 686, u vlasnitvu Gliptoteke HAZU u Zagrebu; Oblik pro
e SZ od zaseoka Podgradina, Dragljani. Na uzvienju Gradina (421 m) nalazi se prapovijesna gradina smjetena na stratekom poloaju koji j
ac sastoji se od 1359 predmeta datiranih od prapovijesti do novog vijeka. Jezgra predmetne zbirke nastala je sakupljanjem sluajnih nalaza
nalazi se sjeverno od zaseoka Pejkovii uz put koji ide preko polja u Raanima. Radi se o srednjovjekovnom groblju sa stecima koje nasta
da najznaajniji je profani spomenik na podruju Meimurske upanije, a sastoji se od fortifikacije, palae i parka koji ih okruuje. Ouvana
azi se z od sela Umani kod Vrgorca. Rije je o vieslojnom nalazitu koji ima 2 faze razvoja. Prvu fazu predstavljaju 3 gomile. Najvea gomila
eno je na zapadnoj obali rijeke aavice kod Sladojevaca. Prvi keramiki nalazi 2009. god. posvjedoili su o postojanju manjeg srednjovjeko
a je na vrhu breuljka naziva Gruntie, na katastarskoj estici br. 5774 k.o. Gornja Voa, Gornja Voa 262. To je prizemna stambena kua gra
ancuske uprave u periodu od 1809. do 1813. godine, na strateki povoljnoj lokaciji uz cestovne komunikacije, na povienom poloaju desne
evoj ulici 8 graena je prema projektu atelijera Ignjata Fischera 1912. godine za Stanku Mrazovi udanu verljuga. Radove je izvelo graevn
u Puli smjetena je na istonoj padini sredinjeg pulskog breuljka (katela), izmeu gradskog bedema s Dvojnim vratima i Rimskog scensko
no, pozlaeno, visina 273 cm, irina 225 cm, dubina 40 cm) drveni je retabl smjeten u svetitu kapele sv. Jurja u Matekome Selu. Ubraja se
h umjetnina nastalih u rasponu od 18. do 20. st. Crkva ima 5mramornih oltara s poetka 20. st od kojih su 4 djelo klesarske radionice Pavla B
ulici podignut je 1893. godine. Dananji izgled vatrogasni toranj je dobio dogradnjom 1916. godine prema projektu poznatih osjekih ovla
vlja primjereno ouvanu zgradu skladita za itarice iz prve polovice 20. stoljea. Zgrada je dvokatnica trapezoidne tlocrtne osnove zidana op
se u sreditu Hlebina, podravskog naselja koje predstavlja centar hlebinskog slikarskog kruga te hrvatske naivne umjetnosti u cijelosti. Izgra
avlja reprezentativni primjer staje namijenjene uzgoju konja te prikazuje konjogojstvo poetka 20. stoljea iju vrijednost naglaava kontinui
a je na katastarskoj estici br. 308/22 k.o. Maran, na adresi Vinika 73, Maran. Graevina se nalazi na glavnoj prometnici u Maranu, nasu
je, kazaline i glazbene umjetnosti, filozofije, lingvistike, gramatike, povijesti, knjievnosti i etike. 343 knjige iz fonda starih i rijetkih knjiga iz
utvrde Otrc nalaze se na jugozapadnim obroncima Ivanice, 2 km od Lobora. Ovalnog tlocrta sagraena je na 746 m n/v, a sastojala se
u Ilova, kuni broj 85. Graena je poetkom 20. st. Svojim uim proeljem orijentirana je uz ulicu. Zidovi su izvedeni od tesanih hrastovih pl
a Rodia pripada tradicijskom slogu arhitekture unutranjosti Dalmacije. Rodii su smjeteni u kotlini, okrueni su plodnim vrtaama. Stamb
no je na zapadnoj obali rijeke aavice kod naselja Sladojevci nedaleko Slatine. Prilikom arheolokih istraivanja dokumentirani su ostaci ra
dine dozvolu za gradnju katela Andriji Cegi meutim tek 1600. godine Ivan i Pavao Andreis dovrili su zapoetu izgradnju. Izgled katela zab
oj obali mjesta Neviane na otoku Pamanu. Kada je podignuta poetkom 19. stoljea bila je jedina graevina na obali, budui je selo Nevi
editu naselja Krai, na izduenoj parceli k. . br. 552., k. o. Krai I. Na okunici se nalazi nekoliko zgrada: zidana kua, drvena kua i etiri g
poznata i kao ardak, ovea je drvena kua, locirana izmeu seoske prometnice i kurije Modi-Bedekovi. Uvuena je od prometnice, a p
e je Etno udruga Sveta Jana iz Gorice Svetojanske prikupila u svetojanskom kraju. Sveta Jana je mikroregija jaskanskog prigorja smjetena
ajima projektirao je beki arhitekt A. G. Rumpel koji je gotovo u cijelosti realiziran. Zgrada je oblikovana prema tadanjim tendencijama aust
sko nalazi se na movarnim livadama zapadno od potoka Sutinice u naselju Veliki Komor, opina Mae, u sredinjem dijelu Zagorja. Smje
titu spomenika kulture i prirode stavlja pod preventivnu zatitu cjelokupnu umjetniku fotografsku i popratnu arhivsku ostavtinu fotografk
ia (1885.-1963.), Boanska iskra (Pistis Sophia), oko 1915., ulje na platnu, 260 x 195 cm, sign.d.d.:J.L., najsnanije je djelo Leovieva simbol
podignuta je 1933. godine smjetena je u naselju, uz prometnicu. Jednobrodna je graevina, glavnim je proeljem orijentiranim sjeverozap
Vatrogasnoj ulici u Otocu. Rije je o samostojeoj jednokatnici pravokutna tlocrta, dimenzija 16.50 x 14.50 metara Podignuta je 1898 godi
m gradskom Trgu dr. Franje Tumana u Otocu. Glavnim je proeljem orijentirana prema njegovu junom obodu. Rije je o samostojeoj jed
a pravokutna tlocrta, graena je 1906. godine. Oblikovanje glavnog ulinog proelja orijentiranog prema Ulici kralja Zvonimira karakterizira n
ata nalazi se iznad samog tjesnaca kojim se ulazi u Paki zaljev. Rije je o jednobrodnoj pravokutnoj graevini s uom polukrunom apsidom
publike, na otoku Lastovu je bilo vie graevina od opeg javnog znaaja. Najznaajniji je Kneev dvor, smjeten na istaknutom mjestu, izna
jske grae Dijecezanskog muzeja Zagrebake nadbiskupije koje se tite ovim rjeenjem potjeu iz razliitih upa s podruja Zagrebake nadb
est kilometara juno od Varadinskih Toplica, u zapadnom podnoju Kalnikog gorja, na samom rubu doline Bednje. Prema oblikovnim karak
robljem u Grabovcu nalazi se u zabiokovskoj prodolini, uz staru Napoleonovu cestu koja je spajala Split s Vrgorcem. Sagraena je oko 1722
n prema crkvi, nalazi se na sjeverozapadnom dijelu uvale izmeu naselja Slano i Koceljevii u opini Dubrovako primorje. Ovaj dominantan
ulici Ive Senjanina u Otocu. Rije je slobodnostojeoj, djelomino podrumljenoj jednokatnici, pravokutna tlocrta sa rizalitom na istonom
h nalaza s istraenih brodoloma dubrovakog akvatorija podmorskih nalazita u uvali Suura na otoku ipanu te Pliine sv. Pavao kod oto
Varadinskih Toplica, u njegovom samom sreditu, nalazi se zgrada stare kole, u ulici I. Tkalia broj 3. Graevina se nalazi u neposrednoj b
plike grane Kukuljevia - Sakcinskih na vrhu toplike gore. Osnovano ga je Antun pl. Kukuljevi Sakcinski, prvi podupan upanije varadi
a je krajem 14. st. kao jednobrodna graevina gotikih karakteristika. Oko 1730. godine crkva je produena u zaelnom dijelu to ju je defin
abenica smjeteno je na tjemenu istoimenog brda (kota 163,2) zapadno od Vedrog polja i zaseoka Mateii u selu Dazlina. Rije je o prapo
egvi projektirao je zgradu na Peristilu 1962., a gradnja je zavrena 1965. godine. Zbog svoga poloaja na spomenikim i simbolikim vrije
uta na groblju nedaleko od naselja Medanii, jednobrodna je romanika graevina s izboenom polukrunom apsidom prekrivenom krilam
nio Gandusio podignuta je na samoj morskoj obali u uvali Valdibora, u razdoblju izmeu 1852. i 1854. \r\nSamostojea dvokatnica s prizeml
g. u sreditu naselja, uz glavnu prometnicu, u duhu kasnog baroka. Graditelj je bio Petar uvakovi. Izgraena je kao jednobrodna graevina
alazi nedaleko od prometne komunikacije koja vodi iz Novalje za Kolan. Rije je o pravilno orijentiranoj, jednobrodnoj graevini s neto uo
a dijelom se uva u Sredinjem arhivu, a dijelom u Zbirci za fotografsku dokumentaciju, oboje unutar Slube za dokumentaciju, registar i pro
nica nalazi se prapovijesna gradina tj. utvrda smjetena na 786 m/n. Zaravnjeni plato gradine branjen je sa 2 prstena bedema koji ga okruu
asno-barokno klasicistikog stila nastao je tijekom 19. st., a inventar u neostilu poetkom 20. st. Oltari, kipovi, krstionica i propovjedaonica d
tirska igra kojom su pastiri, uglavnom djeca, kratila vrijeme uvajui stoku. Do kraja 50-tih godina prolog stoljea bila je vrlo iva i u praksi.
Gradac smjeteno je u istonom dijelu naselja arengrad sa sjeverne strane Ulice Stjepana Radia izmeu kunih brojeva 169 i 175. Topogr
.st.; srebro / lijevano, kucano, gravirano, mjed; visina s lancima: 96cm; visina tijela: 42cm; promjer tijela: 30cm), iz crkve Uzaaa Gospodin
nduii u Katunima, na blago povienom terenu, nalazi se Manduia kula, utvrena kua-kula iz 15. st koja je sluila za obranu naselja. Kula
djelu Vlasinj u Blatu na otoku Koruli. Crkva je jednobrodna kamena graevina, pravokutnog tlocrta bez apside. Orijentacija je sjever-jug, s g
ka Gornji Biskupovii i Lauii nalazi se crkva sv. Roka oko koje se nalazi groblje. Sagraena je krajem 18. st., tonije 1794. godine, kako stoji
odus u obliku kugle, sastavljen od dva jednaka dijela ukraena lisnatim motivima. Na aversu je u sreditu figura raspetog Krista. U vrhovima
smjeteno je na zaravnjenom platou najvieg vrha Komorske gore ili Strugae, na 412 m n/v, u opini Mihovljan, u sjeverozapadnom dije
zan je Krist okovan u lance i ruku svezanih konopcem kako u dramatinim kretnjama i pokrenutog tijela silazi niz stepenice. Oko bokova mu
koju se svake tree nedjelje (petak, subota, nedjelja) u kolovozu organizira u naselju Barban, po uzoru na viteko nadmetanje prireivano z
anec nalazi se u sjevernom dijelu naselja Valentinovo, nedaleko od dravne ceste DC 206. Smjeteno je na prirodno uzvienom platou od 1
azi se na prijevoju brijega iz polja Studenac u uvalu Skrivena luka. Crkva malih dimenzija, pravokutnog tlocrta s polukrunom apsidom, proe
na moru podignuta je poetkom 30-tih godina 20. stoljea. Nakon potrebe za modernizacijom mlinskog postrojenja podignuta je ova zgrada
njsko-gospodarski kompleks Ladu Drenje, nalazi se juno do pruge u mjestu Ladu, opina Brdovec. Obuhvaa podruje rasprostiranja a
Djevice Marije, rad Giuseppea Zenze iz 1658. godine, slikana uljem na platnu, dimenzije 162x148.5 cm iz crkve Pohoenja Blaene Djevice
zme i Damjana u Kuzmincu nastala je od kraja 18. do poetka 20. stoljea. Najznaajniji tekstilni predmet predstavlja crna misnica koja po v
amfora i keramikog posua. Zbirka je u dobrom stanju.Dio amfora je djelomino rekonstruiran, a dio predmeta je pokriven inkrustom.\r\n
en je 1862. kao dio eljeznike trase Zidani Most Zagreb Sisak, iste godine spojene na prugu Be-Trst. Projekt je raen u uredu Carskog
a u zaseoku Trua jednostavna je kamena graevina pravokutnog oblika, graena kamenim tesancima pokrivena kamenim ploama, crkva
u istonom dijelu Bola. itav sklop ograen je visokim kamenim zidom. ini ga stambena katnica sa pokrovljem poloena na sjevernoj stran
zi se na krianju cesta u samom sreditu naselja Hraine. Kubus poklonca podijeljen je u tri zone. U donjoj zoni ugraen je dio rimskog nad
inje 1412. godine kada se formira manje naselje koje je sluilo kao morska luka Griana i okolnih vinodolskih naselja. Nakon poara 1776. g
e krakoga podruja smjeteno uz samu planinsku kosu, iznad obradivih povrina, a tijekom vremena razvoj naselja je gradnjom stambeno
bnom dijelu naselja sagraena je krajem 18. st. kao upravna zgrada bikupekog posjeda te je proirena u historicistikim oblicima u 19. st.
no je od rijetkih poznatih djela mladog Gauermanna koje pokazuje sve osobine njegova kasnijeg naina slikanja. Pejza sa ivotinjama u prv
e oko 8, 5 km istonije od Pakotana, na Gradini iznad istone obale Vranskog jezera na nadmorskoj visini od 86 m. Utvrda se smjestila na p
pus 167 x 148 x 45 cm) izloeno je na bonom oltaru stare crkve Uznesenja Bl. Dj. Marije (Gospe Maslinske) na gradskom predjelu Belafu
tnu kulu krunog tlocrta jedina sauvana graevina nekadanjeg utvrenog grada Vrbovca. Izvorno je katel kasnosrednjovjekovnog porijek
sam kipova i dva stupa s oltara koji nisu sauvani. Raeni su od drva u tehnici polikromije i pozlaivanja. Kip Blaene Djevice Marije, visine 9
1930-ih godina u Opatiji prema ideji Michaela Paulusa Kuczora na povrini od 8.426 m2. Do odlaska vlasnika 1941. godine funkcionirali su ka
od bijelog mramora, sa frizurom tipa Agrippina minor karakteristina za sredinu 1.st., visine: 38 cm, irine: 22 cm, duine: 20 cm
Belecgrad nalaze se na jugozapadnim obroncima Ivanice, na oko 3 km sjeverno od dananjeg naselja Belec. Trapezoidnog tlocrta polo
r najuspjeniji je projekt Zagrebake kole crtanog filma. Zlatko Grgi, u kolektivnoj svijesti domae i svjetske publike ostao je upamen pon
no je u Marmontovoj ulici, u prosincu 1907. zaslugom Josipa Karamana, prvog filmskog snimatelja u Dalmaciji. U kinu koje je esto bilo popr
telja s pravokutnom apsidom, skromnih dimenzija, podignuta je na jugozapadnom dijelu otoka iova u selu Okrug Donji, vjerojatno u 17. st
kit koji se plete, nie od raznobojnih zrnaca na struni (repi, lasi) iz konjskog repa. Kralu je raskona ogrlica, dio je sveane enske tradicijske
evia u mjestu Polinik, zaseok Kovaevii, danas broji 399 predmeta, smjetena je u stambenom kompleksu vlasnika kue. Vei dio predm
rada, u dugom povijesnom kontinuitetu glavna trgovaka i diplomatska prometnica, vana komunikacija s dubrovakim teritorijem, prirodn
u, na podruju Rainovaca, gravitira direktno u Savu. Odvodnja se kod niskih i visokih vodostaja Save vri pomou crpnih stanica Tea kod R
anas zgrada Opine bila je u 18. st. sjedite brodske 7. granine pjeake pukovnije. Tipian je primjer upravne zgrade iz vremena Vojne kraj
nika i sredinje osobe hrvatske moderne na prijelazu dva stoljea, smjetena je u sreditu naselja, nedaleko upne crkve.Prvotna kua u kojo
je 1885. godine ulaganjem Carsko-kraljevskog drutva Junih eljeznica kao jedan od najraskonijih hotela u tadanjoj Habsburkoj monarh
e u zaselku Vrdoljaci, jugozapadno od naselja Grabovac u opini estanovac. Obiteljsku kamenu jednobrodnu kapelu sa polukrunom apsid
na viekatnica s gospodarskim objektima i prostranom okunicom u posjedu obitelji Radovinovi (Bitanga) nalazi se sa zapadne strane upn
enim perivojem u Opatiji izgraena 1844. godine kao ljetnikovac rijekog patricija Iginija Scarpe. Rije je o neoklasicistikoj graevini pravok
a nalazi se oko sedamdeset metara sjeverno od ceste Zagvozd-Imotski i zaseoka elii. Radi se o prapovijesnom tumulu (gomili) promjera ok
Varadinskim Toplicama. To je samostojea graevina paetvorinastog tlocrta, izgraena 1844. g., vjerojatno od strane stanovitog geometr
o sto metara zapadno od puta koji spaja Poljica i zaseok Lepende odnosno sjeverno od zaseoka elii u tzv, elia gajzu. Radi se o prapovijes
zi se na istaknutom poloaju zapadno od sela Grubine a sjeverno od dravne ceste Imotski-Split te juno od Lasia vrila u umetu. Radi se o
ranje radnika (SUZOR-a) u Zagrebu, Mihanovieva 3 - Grgura Ninskog 4, izgraena je 1925.-28. prema projektu arhitekta Rudolfa Lubynskog
va trobrodna graevina sa zvonikom na glavnom proelju. Iako je najstariji dio grobnike crkve nastao u gotikom razdoblju, pretpostavlja s
na B-24 Liberator-Tulsamerican iz Drugoga svjetskog rata nalaze se kod otoka Visa. Prednji dio olupine aviona nalazi se na pjeanom platou
om otoiu (nekad zvan aplen) smjetena nasuprot kasnoantike utvrde Lopar u Novom Vinodolskom, jednobrodna je pravokutna graev
alazi se jugoistono od zaseoka Stapii. Rije je o vieslojnom nalazitu koji ima 3 faze razvoja. Prvu fazu predstavlja 6 prapovijesnih gomila.
evina-Staro selo nalaze se tragovi prapovijesnog naselja starevake kulture ranog neolitika. Dokumentirani su ostaci stambenih i radnih ob
azi se na poluotoku koji s istone strane zatvara jelansku luku. Na najuemu dijelu i mjestu gdje se poluotok vee za kopno sauvan je obra
piak nalazi se na obroncima Kotrunovog brijega, iznad sela Bojano, u opini Zagorska Sela. Prema konfiguraciji terena moe se zakljuiti
aice, a juno od suvremene prometnice koja vodi prema Topolju. Prilikom strunog arheolokog terenskog pregleda za potrebe izgradnje p
uz Karaicu, a juno od suvremene prometnice koja vodi prema Topolju na povienoj zaravni koja je ujedno i najvia toka na dijelu terena
araice, a juno od suvremene prometnice koja vodi prema Topolju. Prilikom strunog arheolokog terenskog pregleda za potrebe izgradnje
riancima jednokatna je gospodarska zgrada graena na prijelazu iz 18. u 19. stoljee. Gospodarska zgrada graena je opekom. U prizemlju
elja nastaloga na akropolnoj poziciji platoa brda, formiranoga kao srednjovjekovno trno naselje oko ulice - trga s orijentacijom prema upn
ugoistono od zaseoka Bazina kod sela Sutina u opini Mu. Formirana je u obliku triju dvorana, a unutar peine pronaen je arheoloki m
preslicu nad proeljem 1618. g. biva prigraen toranj koji osim liturgijske preuzima ulogu osmatranice i utvrde. Kao graditelje zvonika ono
uzvienje koje se nalazi sjeveroistono od arskog polja i naselja ara na otoku Koruli. Na vrhu brda nalaze se ostaci prapovijesne gradine -
juno od Smokvice na otoku Koruli, nalaze se ostaci prapovijesne utvrde - promatranice. Zbog uruavanja danas ima izgled prstenaste ka
smjetena je u sredinjem dijelu Smokvice, na rubnom zapadnom dijelu trga kojeg formira niz zgrada javne namjene. Jednokatna zgrada pra
alazi se na jugoistonom dijelu polja Prapatna i brdu Sutulija na junoj strani sredinjeg dijela otoka Korule u blizini naselja Smokvica. \r\nB
rje nalazi se na jugoistonom dijelu polja Prapatna i brdu Sutulija na junoj strani sredinjeg dijela otoka Korule u blizini naselja Smokvica.
koji veinom pripadaju stilskom razdoblju baroka, te djelomino poetku 20. st. Meu sakralnim inventarom istiu se glavni oltar sv. Mihaela
u Svinica, kuni broj 94. Graena je krajem XIX st. i poetkom XX st. prenesena je na sadanju lokaciju. Sastoji se od prizemlja i prvog kata. S
naselja, na svojevrsnom seoskom trgu- dvoru sa gusternom neposredno uz upnu crkvu Gospe od Karmela. Graevina svojim proeljem iz
e Djevice Marije vrijedan je inventar iz 18. i 19. st. izmeu kojeg se posebno istiu propovjedaonica i boni oltari sv. Antuna Pustinjaka i Sve
a dvokatnica sagraena u prvoj polovini 15. stoljea.Kua je sagraena u predjelu Groda, na adresi Ulica Nike Karkovia 12, a ini zapadni d
rnju poznat je ve dulje vrijeme, a nalazi se na irem podruju uokolo mjesnog groblja, sa ve nekoliko registriranih arheolokih lokaliteta (d
a upravna zgrada Jamnike kiselice, paviljon, zgrada punionice kao i nekada parkovno ureeni okolni prostor, nalazi se jugozapadno od nase
u Repunica, Fumieva ulica, kuni broj 92. Graena je poetkom XX st. Sastoji se od prizemlja i prvog kata. Kua je postavljena na temelje
je memorijalna, arhitektonsko - ambijentalna, prirodna i ekoloka cjelina koja evocira sjeanje na rtve politike represije. Zahvaljujui nepr
u Trogiru uva se bogata zbirka liturgijskog ruha koja je dijelom inventarizirana ali nije upisana u Registar kulturnih dobara. Dio te zbirke nas
ca s tavanskim prostorom, smjetena u naselju Strmen br. 161, sagraena je prvoj polovici 20-og st. od hrastovih dasaka. Izduenog je tlocr
alazi se na junim obroncima planinske kose koji se sputaju prema velikome polju u sredinjem dijelu otoka Hvara. Izraziti i dobro sauvan
evernom rubu naselja Veliki Raven, neposredno uz prometnicu koja ga povezuje s Donjim Dubovcem. Graevina je samostojea katnica zid
Sisku nalazi se sjeverozapadno od poloaja rimske Siscije, uz nasip rijeke Odre prema stambenom naselju Zeleni Brijeg. Nalazi upuuju kako
u naselju Gornja Letina, kuni broj 15. Graena je krajem 19. st. Sastoji se od prizemlja i prvog kata. Zidovi su izvedeni od tesanih hrastovih
je u sreditu naselja Daruvara. Parcela je pravokutnog oblika s izgradnjom poloenom u regulacionu liniju ulice, te njenu sjevernu meu. Gr
u Kampu u rnovu i predstavlja blago uzvienje zasaeno empresima i maslinama, a dijelom je prekrivena alepskim borom i makijom. Na
u Plesmo, kuni broj 66. Graena je poetkom 20. st. Sastoji se od prizemlja i prvog kata. Kua je postavljena na temelje od opeke. Svojim u
evoj obali rijeke Mrenice, uz koju je poloen uzduno. Graevina je samostojea prizemnica pravokutnoga tlocrta glavnim ulaznim duim pr
elikogorika 106, locirana je na parceli izrazito izduenog oblika i orijentirana uim proeljem prema ulici. Kua je izduena prizemnica na te
oblju u gradskom predjelu Crnica kod Dolakog bedema. Crkva je jednobrodna longitudinalna graevina s pravokutnom apsidom. Crkva je n
og svetita Majke Boje Lurdske u ulici Kralja Zvonimira uz franjevaki samostan u Vrbanievoj 35 zapoela je gradnjom kripte 1934.-37., pre
agrebu, Prilaz Safvet bega Baagia 1, izgraena je 1981.-1987. u predjelu Trstik, u produetku Folnegovieva naselja, prema projektu pro
m dvorom u zagrebakoj Kustoiji izgraena je 1941.-43. godine, istovremeno kad i nova zgrada osnovne kole (Sokolska 7, arh. Ivan Zemlja
ka uprava u Zadru oko 1726. godine daje Jakovu Kaloeri (doljaku iz Grke), dozvolu za gradnju dva mlina na vjetar za obradu ita. 1733. g
osnovana 1916., izgraena je na prostoru sjeverno od pruge, izmeu Drieve i Heinzelove ulice, na koji je Regulatornom osnovom iz 1889.
, Ilica 244, izgraena je 1898.-99. na zapadnom rubnom dijelu grada na kojem je planirana izgradnja kompleksa vojarni (Domobranske, Topn
tnih zgrada bolesnikoga odjeljenja Higijenskog zavoda iz 1930 - ih i prve polovine 1940 - ih godina i danas predstavlja jedinstveno arhitekto
ored sela Gorjani u blizini akova. Lokalitet je poznat u arheolokoj literaturi zbog velike koliine povrinskih nalaza, ali prvo probno iskopav
azi se u sredinjem dijelu naselja Dugo Selo. To je slobodnostojea jednokatnica pravokutne tlocrtne osnove sagraena krajem 19. stoljea.
od Lokve u Gologorici jednobrodna je srednjovjekovna graevina s naknadno prizidanim trijemom. Tipoloki spada u skupinu crkava s upis
rmunu juno od naselja Strili, uz nekadanju cestu koja Dubanicu preko sela Vrh povezuje s Krkom (koordinate HTRS: 344363, 4996245).
ikog hrvatskog kipara, slikara i knjievnika Vanje Radaua iz ciklusa pod nazivom Majka. Dominira parkom svojom figurom i dimenzijom, a
h obiljeja, sagraena je vjerojatno ve krajem 19. st. uz glavnu prometnicu koja vodi u sredite grada.Izvornost proelja, kao i unutranjeg
(lokalni naziv Andrijaevi) iz Babine Grede, podignuta u zapadnom dijelu naselja, uz glavnu prometnicu, jedna je od najveih graevina tr
la je obitelj Gaparac krajem 19. st. za potrebe skladitenja itarica. Graevina se koristila kao skladini prostor do 80-tih godina 20. st. Nam
alazi se na istoku Petrovog polja jedan kilometar sjeverozapadno od naselja Kadina Glavica ispod brda Glaviina (kota 335,8). Na tom mjestu
se nalazi na gorskom hrptu Krndije na nadmorskoj visini od 343 metra, oko 600 m istono od Bedemgrada te istono od umske ceste koja
eznica zapoinje povezivanje Osijeka i Slavonije s Maarskom ve oko 1860.-ih godina. Za projekte i izgradnju osjeke eljeznice bio je zaslu
aje istono i sjeveroistono od sela Gradac Naiki gdje su terenskim pregledom tog podruja pronaeni fragmenti keramike, ljep i litika, a
Velike Londice se nalazi na trasi MG plinovoda Slobodnica Donji Miholjac na podruju grada Naica. Lokalitet se nalazi na vrhu i jugoiston
se nalazi na istonoj strani ceste Londica Naice, odnosno na istaknutom brijegu u jugoistonom dijelu sela Marinovi Brdo. Radi se o is
Velike Londice se nalazi na trasi MG plinovoda Slobodnica Donji Miholjac na podruju grada Naica. Lokalitet se nalazi na blagoj istonoj p
om predjelu istono od junog dijela naselja Velika Londica. Terenskim pregledom na tom podruju pronaena je keramika, litika i opeka ko
riven je prilikom rekognosciranja terenskog pregleda, u okviru trase magistralnog plinovoda Slobodnica Donji Miholjac. Radi se o lokalit
en je prilikom terenskog pregleda trase magistralnog plinovoda Slobodnica Donji Miholjac. Radi se o lokalitetu koji je smjeten na blagom
jugoistonom dijelu Crnog brda na lokaciji pod nazivom Kuline. Potaknuti opasnim prodorom Osmanlija 1509. godine ibenski plemii ine
dinu nalazi se u centru Skradina u ulici dr. Franje Tumana. Crkva je jednobrodna s prigraenim narteksom s dva zvonika na glavnom sjever
og samostana sv. Katarine nalazi se u povijesnom dijelu grada ibenika, u gradskom predjelu Dolac. Blok u kojem se sklop nekadanjeg samo
ske i austrougarske flote kod Visa 1866. godine potopljeni su talijanski brodovi Palestro i Re DItalia, a vei broj manjih brodova je oteen. P
mpleks s park umom na Pantovaku obuhvaa: Vilu Zagorje, Vilu Prekrije i Zelenu vilu. Izgraen je na bregovitom terenu na Prekriju na ko
smjeteno je 2 km jugoistono od sredita Vinkovaca. U povijesnim izvorima vlastelinstva Szentzalvtor iz 1409. spominje se naselje Mylo
ute smjeteno je oko 1,5 km zrane linije zapadno od sredita naselja Mirkovci na oranicama izmeu pruge Vinkovci Gunja, pruge Vrap
anj pokraj Vrbanje nalazi se sjeverno od Vrbanje. Radi se o skupini od 117. prapovijesnih grobnih humka tumula. Zaviajni muzej Stjepan
mnica pravokutnog tlocrta pod dvostrenim krovitem pokrivenim utorenim crijepom smjeten izvan naselja, uzduno poloen uz rijeku Tou
1836. do 1839. g. u duhu baroknog klasicizma, u samom sreditu naselja, uz glavnu prometnicu. Izgradio ju je Anton Semper, zidarski majs
om zdravlja Vinkovci, graena je kao Pukovnijska opinska bolnica (Regimentsgemeiden Spital). Smjetena je u sjevernom dijelu grada, uz gl
e zadruge Pokupsko smjetena je juno od upne crkve u povijesnom sreditu naselja Pokupsko.Reprezentativna graevina kvadratnoga tlo
ta) na rtu Soline nalazi se arheoloki lokalitet sa ostacima iz rimskog i srednjovjekovnog perioda. Smjeten je na pjeanom jezicu uz danas
Gata i Zveanja prema Blatu na Cetini, u selu Seoca, u oblinjem umarku nalazi se kamena crkvica sv. Ante Opata. Crkva je okruena masiv
tirski stan Konec jedan je od veih vlastelinskih posjeda na otoku Cresu, smjeten na krajnjem sjeveru otoka. Izgradnja takvih cjelina zapoin
Podstrane na samom istaknutom vrhu planinskog prijevoja nalazi se kamena crkvica sv. Jurja. Crkva je okruena masivnim suhozidom od n
i ostaci sauvani su na irem podruju breuljka. U morfologiji terena na junoj se padini jasno razaznaju obrisi barem dviju naseobinskih te
adinsko naselje smjeteno uz samu obalu mora. Omeen je dvostrukim bedemom, a prilaz je osiguran s june strane. Na podruje izmeu
no je u naselju Mahovo 30, na k..br. 439, opina Martinska Ves. Na okunici se nalaze zgrade: kua (drvena katnica) i gospodarska zgrada.
selju Krapje, k.br. 133, na k..br. 439, opina Jasenovac. Graena poetkom 20-og st., tipski pripada povijesnoj zidanici kombinirane poslovn
azi unutar povijesne jezgre Novigrada, neposredno iznad Velikih (gradskih) vrata uz istoni bedem. Dvor je sklop stambenih i gospodarskih z
no je u naselju Selie Sunjsko 53, na k..br. 84, k.o. Selie, opina Sunja, u neposrednoj blizini savskog nasipa. Na okunici se nalaze zgrad
a graevina izgraena 1911. godine na istonom ulazu u grad Trogir. Jednokatni objekt ima razveden tlocrt sa isturenim plohama i trijemom
na katnica smjetena je u sreditu longitudinalno organiziranog naselja, uz prometnicu koja iz Garenice vodi prema Daruvaru. Svojom razvij
Monte Castellier juno od Rovinja, omeena je dvostrukim prstenom bedema, od kojih je onaj koji okruuje naseobinski plato u boljem stup
Mongrieja nalazi se juno od Rovinja smjeteno je na koti 65. Zatieno je dvostrukom linijom bedema koji su najbolje ouvani na jugoiston
Zagrebu ostvarena je prema projektu zagrebakog arhitekta Antuna Ulricha 1932. godine. Vjeto komponirana i skladno uravnoteena stam
rednjovjekovna utvrda Breevo. U pisanim izvorima ona se naziva Bre?, Brechewo, Brechenow, a pripadala je velikakoj obitelji Nelipi. Na
leniku, k. br. 69, masivna je uzduna tradicijska stambena kua s podrumom, iza koje je, dublje, u prostranom dvoritu, smjetena vea kat
smjetena u Pavlovcima na k. br. 51, istie se monumentalnim dimenzijama, starou i decentnom dekorativnou te predstavlja znaajno s
ma, smjetena na kunom broju 5, istie se veom starou, decentno istaknutom dekorativnou profiliranog proelja, kao i monumentalni
) sa crkvom sv. Mihovila nalazi se u Malom polju u Segetu Donjem. Crkva sv. Mihovila jednobrodna je ranosrednjovjekovna graevina s pra
smjetena uz glavnu ulicu, u sreditu naselja Lovi, uz noviju mjesnu kapelicu, sagraena je kao samostalna zgrada, Kapelica sv. Florijana, 1
teno je oko 1.5 km sjeverno od naselja Osijek Vojakovaki. Arheloki lokalitet zauzima visinsku zaravan na kojoj se nalaze ostaci triju grae
a i Pavla 1857.g. sagraena je zgrada upnog dvora i prva kola u Loiima. Kamena dvokatnica s tri visoka luminara u potkrovlju vrijedan je
hridima i okolnim podmorjem predstavlja znaajnu arheoloku zonu s kontinuitetom nalaza od antike do kasnoga srednjeg vijeka. Smjeten
a brdu Oblik. Jednostavna jednobrodna kamena crkvica s apsidom glavnim je proeljem orijentirana prema sjeverozapadu. Iznad proelja je
anistiki je vaan akcent oblikovanja gradske strukture u njegovom sjevernom dijelu. Pejzano-arhitektonska interakcija zelenog imira i na
ovo eponimni je lokalitet Korenovske kulture, datirane od 4600. do 4200. pr.Kr. Radi se o lokalnoj inaici neolitike kulture karakteristine p
kom kotaru kraj Skrada, mada ne spada u najstarije hidrocentrale kod nas, jer je sagraena 1921. godine, vana je kao objekt stare tehnolog
statcima crkve sv. Teodora nalazi se na granici katastarskih opina Rakalj i Krnica na najvioj geografskoj toci predmetnog podruja. Najstar
tici, na kbr. 430 k.o. Radovec, nalazi se na istaknutoj poziciji na groblju. Podignuto je 1910. godine milodarima upljana i nastojanjima upn
tena je u jugozapadnom dijelu naselja Blato. Jednobrodna je kamena graevina, skladnih i skromnih proporcija, bez apside, te pravilne orije
everno od starogradske jezgre Rovinja, na rubu oranica koje se pruaju sa zapadne strane stancije Montera. Orijentirana je istok zapad, du
u Plesmo, kuni broj 60. Graena je poetkom 20. st. Sastoji se od prizemlja i prvog kata. Kua je postavljena na temelje od opeke. Svojim u
92.g. koji su upuivali na postojanje nalazita junopanonske kasnohaltatske skupine iz 6 4. st. pr. Kr. izvrena su pokusna arheoloka istra
oreta na otoku Silbi, ili kako je jo zovu vidilica, Mariniev toranj, nalaze se u sreditu naselja. Kua sa Toretom sagraena je 1872. godine u
u blizini uvale Juro na otoku irju prvo je otkriveno dobro ouvano arheoloko nalazite brodoloma iz 3. st. pr. Kr. u hrvatskom podmorju. O
obradu ibe, nalazi se na na kbr. 701/1 k.o. ukovec kod Preloga. Graevina je sluila za obradu ibe nakon branja, kako bi se od ibe mog
demskog kipara Vanje Radaua ( Vinkovci 29. travnja 1906 Zagreb 1975.) nastala je 1964. godine o emu svjedoi potpis autora V. Radau
evina upanje koju gradi trgovaka obitelj Weinberger kao prvi upanjski hotel - prenoite 1901. Od svog nastanka zgrada ima javnu, odno
enog tipa je smjeteno oko 3 km zrane udaljenosti istono od sredita naselja Ferianci te oko 7 km zrane udaljenosti sjeverozapadno od
tvreni 2014. i 2015. godine nalaze se na junoj strani rta Stupie u uvali Labotovo na dubini od 25 do 50 metara. Na osnovu do sada prik
u otoia Host i rta na kojem je tvrava sv. Juraj, na dubini od 50 metara na ravnom pjeanom dnu, 2014. i 2015. godine pronaeni su i po
na jugozapadnoj obali otoka Braa nalaze se ostatci eljezne olupine potopljenoga parobroda. S obzirom na veliinu nalazita i brojnost sitn
n kamen nalazi se podno brda Perun s obje strane postojee prometnice C 6142 u Podstrani uz lijevu obalu rijeke rnovnice na predjelu z
je u historicistikom perivoju dvorca Ori u Jakovlju. Nastao je 1993. godine inicijativom akademskog kipara Ratka Petria i pokretanjem Pr
jeci Novici u Mlinarskoj ulici unutar povijesne jezgre Gospia. Rije je o samostojeem jednoetanom objektu pravokutna oblika, dimenzija
kirevcima,, kasnobarokna je prizemna graevina tlocrtne dispozicije u obliku pravokutnika, izgraena kao reprezentativna zgrada sredinom
s Svilokos smjeten je u centralnom dijelu otoka Koloep, uz put koji spaja Donje i Gornje elo, zapadno od groblja s crkvom sv.Nikole. Ogra
Lloyds Register of Shipping u splitskom predjelu Draanac iznad Zapadne obale, projektirao je 1962. istaknuti splitski i hrvatski arhitekt Nev
a istonom rubu naselja Novo ie. Neko je bila dio veega tvornikog kompleksa koji se bavio proizvodnjom este, kvasca, ibica, kefa, me
eten je u etvrti Petrii, na adresi Ulica Grgura Ninskog 6, 23000 Zadar, na katastarskoj estici br. 927/1 (ZK.ul: 11637), k.o. Zadar. Na zemlji
ua se nalazi u zaselku Ujevii, u naselju Krivodol, u opini Podbablje. Obiteljsku kamenu pravokutnu jednobrodnu kapelu je 1779.god. dao
pokraj jezera Burget unutar Nacionalnog parka Plitvika jezera. Rije je o maloj dravnoj hidrocentrali izgraenoj 1936. godine za potrebe op
sisakog akademskog umjetnika Slave Striegla, smjetena na sjeveroistonom uglu krianja ulice Silvija Strahimira Kranjevia i ulice Stjepan
e u sredinjem dijelu naselja, nedaleko od neogotike upne crkve sv. Martina. To su samostojee prizemnice pravokutne tlocrtne osnove k
ocima istie jedinstvenom tradicijom ribolova. Primjerice, najstarija pisana potvrda ribolova mreama stajaicama potjee iz kraja 10. st. Rib
a, raen je 1960. g. na istonom dijelu zida predvorja zgrade Dunavskog Lloyda, Rimska ulica br. 28, Sisak. g. u al secco fresco tehnici; dime
a nalazi se u umi pokraj naselja Soice, unutar Parka prirode umberak Samoborsko gorje. Prirodna podzemna upljina mjesto je stradav
evi (1907-1988) akademski je slikar i kipar, irokog raspona u tehnikama. Uz slikarska djela bavi se kiparstvom, tapiserijom, intarzijama, mo
arti trogirskog podruja koju je izradio mletaki inenjer Moser de Filseck 1763. godine. Katel je oznaen kao Castello Rosignoli prema tali
nalazi se na blagoj uzvisini, na pola puta izmeu Gornjeg i Donjeg Selita, na pravoslavnom groblju. Graena je veim dijelom od hrastovih
an od najveih muzeja u Hrvatskoj, prikuplja, uva, izuava i prezentira razne prirodnine kao svjedoanstva ili dokumente vezane za prirodo
i, na zaravni iznad privatne kue Pavla Kulaa, nalaze se ruevine srednjovjekovne crkve posveene sv. Marku. Ova kvalitetno graena jedno
alazi se crkva Vozdienija asnog Krsta. Rije je o jednobrodnoj pravilno orijentiranoj graevini sa poligonalnom apsidom, zabatnim zvoniko
prisutni arheoloki nalazi prapovijesti, antike i srednjeg vijeka. Sva razdoblja potvruju prisutnost arheolokih nalaza. Nalazite Verued pok
cije osnovan je s ciljem prikupljanja, uvanja, strune obrade i prezentiranja hrvatske medicinske i farmaceutske batine. Misija Muzeja je do
ra, na k..br. 474/1, Grad Petrinja. Zgrada upnog dvora izgraena je na blagoj uzvisini kao visoka katnica 1848 godine, U tlocrtnog oblika. G
raena je 1845. godine na sjeveroistonom dijelu groblja sv. Ilije u Poegi, polje broj 5, red 12, broj groba 13, na povrini 6,5 3,9m. Mjesto
tena je u reanu, kuni broj 88, na kbr 98 k.o. rean, na sjeverozapadnom rubu naselja. Radi se o izduenoj prizemnici, graenoj od cigle
ustanova koju je 2008. godine osnovao Grad Crikvenica sa zadaom prikupljanja, uvanja, dokumentiranja, prouavanja i predstavljanja kult
o je na sjevernim padinama Medvednice, na breuljkastome terenu, uz dolinu potoka Bistrice. Povijesna cjelina Marije Bistrice primjer je ne
ikolaja nalaze se u naselju. Rije je o jednobrodnoj, pravilno orijentiranoj graevini, prema vidljivim ostacima s vjerojatno uom poligonalno
zgraena je u ast posjeta cara Franje Josipa Katelima u travnju 1875. godine. Dananje postojee stanje fontane oblikovano je 1938. god
ne, istonije od dvorita stambenih objekata u ulici O. Valia u Rijeci, mogu se pratiti ostaci zidova Claustre. Konzervirani su i istraeni 30-ih
menta kasnoantikog obrambenog sustava Claustra Alpia Iuliarum nalazilo se u antikoj Tarsatici. Ostaci kompleksa vojnog zapovjednitva
tre na lokalitetu Deuce koji je dio poteza bedema Prezid Babno polje, zatvara s tri strane, u potkovastom obliku Prezidansku dolinu, a sred
mjetena je na junom kraju naselja, povie puta koji vodi kroz mjesto, na povienom platou kojemu se pristupa kamenim stepenicama. Cr
ks Blus Dadi nalazi se na jugoistonom kraju ipanskog polja, nedaleko od predromanike crkvice Sv.Ivana u ilovu selu. Sastoji se od dvij
nalazi se na istaknutom obronku gore Ivanice, na znaajnom geostratekom poloaju, iznad naselja Gornja Selnica, na podruju Grad
smjetena je u sreditu naselja Vrbovec. Sagraena je 1931. godine na krianju gradskih ulica na mjestu starije zidane graevine. ine je d
alaze se na rijeci Lici. Mlin je bio pravokutnog tlocrta, te orijentiran zapad-istok. Danas su od njega ouvani kameni dijelovi i to bent koji je
doma (Muzej Sveti Ivan Zelina od 1988. godine) nalazi se u sredinjem dijelu naselja Sveti Ivan Zelina. Sagraena je 1951. godine, a projekti
na od ivopisnijih graevina tradicijskog graditeljstva u istonoj Slavoniji za potrebe mjesne zemljoradnike obitelji. Na ulinom proelju vid
je smjetena u naselju, na uzvisini. Pravilno je orijentirana i ograena cinkturom. Jednobrodna je graevina pravokutnog tlocrta s uim pet
m Iuliarum sagraen je tijekom kasne antike, izmeu provincija Italije i Panonije. Gradnja je zapoeta izmeu 270. i 280. godine, a koriten
rada Trg bana Josipa Jelaia 7/Pod zidom 8 u Zagrebu graena je 1905. godine za trgovca Kolmara prema projektu atelijera Hnigsberg i D
rauje sve vrste tambura slavonsko-srijemskog sustava, a istovremeno popravlja tambure i druga trzalaka glazbala (gitare, mandoline). Uz
teno je na sjeverozapadnom dijelu izvan sredita grada Koprivnice, uz sjevernu stranu Varadinske ceste. Formirano je na mjestu postojee
vnim ergelama akovo i Lipik, iz kojih su se proirile na narodni uzgoj, prisutne u Hrvatskoj unazad tri stoljea. Prvi lipicanci na podruju Hrv
Podstrane na samom istaknutom vrhu planinskog prijevoja nalazi se kamena crkvica sv. Jurja. Crkva je okruena masivnim suhozidom od n
om Vinodolskom, sauvana u ostatcima, bila je pravokutnog tlocrta, koja je sa sjeverne strane imala dodatak trokutastog tlocrta. Zidana je
zadrao je samo izvorni perimetar, kule i kurtine su sniene do visine parapeta, a samo najvia zavrna kula iz 13. stoljea je sauvana u cjel
nalazi se na groblju juno od naselja iznad ceste Zadvarje-Gornja Brela pod junim liticama Osoja. Dananja crkva sagraena je u drugoj po
rednjim Poljicima, na putu od Gata i Zveanja prema Blatu na Cetini, u selu Seoca. Crkva je u umarku, okruena masivnim suhozidom od n
u uvali epurinac u Povljani na otoku Pagu nalaze se ostaci ovee rimske graevine, tipa vila rustica (gospodarsko-ladanjsko imanje). Na sa
ta: kua, tala sa sjenikom, svinjac (kotac) i bunar.\r\nKua je visoka prizemnica izduenog tlocrta s djelomino ukopanim betonskim podru
je u povijesnim izvorima u 12. stoljeu. Od 1374. bio je dijelom Pazinske kneije, a njime je upravljala obitelj Walderstein do XVII. st. te poto
aselju Peenica na kunom broju 111, a svojim je uim proeljem orijentirana uz glavnu ulicu. Jednokatna tradicijska kua izduenog pravo
a je na vrhu sredinjeg pulskog breuljka (katela), unutar povijesne jezgre grada Pule. Niska barokna utvrda nastala je na ruevinama sredn
Industrije nafte Petica nalazi se nedaleko od naselja Graberje Ivaniko. Formiran je usred istoimene ume tijekom ezdesetih i sedamdes
utlanskom dijalektu kajkavskoga narjeja. Dugi je vokal a zatvoren (izgovara se skoro kao o), postoje dva vokala e-tipa (otvoreni i zatvoreni e
ani su za dvije kljune toke razvoja naselja: prostor termalnih izvora i uzvisinu Starog Slavika. O poloaju srednjovjekovnih naselja na podru
odestvu Presvete Bogorodice, nalazi se u sreditu naselja, na uzvisini pored glavne ceste Bjelovar - urevac. Longitudinalna, jednobrodna
nje u suho) je umijee izrade konstrukcija od kamena bez upotrebe vezivnog materijala . U uem smislu odnosi se na zidanje lomljenim k
Djevice Marije u Vrbniku prvi se put spominje 1325. g. u statutu bratovtine sv. Ivana Krstitelja, ali nedvojbeno je starijeg postanka.\r\nIzvor
uf, smjetena u staroj jezgri Omilja (podruje Dubec), pripada graanskom kulturnom sloju te svjedoi o tipinim okolnostima graanske k
blja nalazi se klesani kameni obelisk na ijem je postamentu s prednje strane reljefno istaknuti etverokraki kri a u gornjem natpis pokoj
eoskoj aglomeraciji uz sporednu prometnicu. Na parceli se nalaze tradicijski objekti: kua, tagalj i kovanica te starinske voarice. Kua je pr
zanje spomenika poginulim sumjetanima na bojitima u Prvom svjetskom ratu. Podignut je u dvoritu Rimokatolike crkve sv. Vendelina. S
u sredinjem dijelu Dugog Sela, uz glavnu prometnicu koja povezuje Zagreb i Vrbovec. Sagraena je prema nacrtima zagrebakog arhitekta
azi se zapadno od sela Strava u Konavlima uz srednjovjekovni karavanski put koji je povezivao ovaj dio Konavala s unutranjou. Na irem
Ivanskoj smjetena je u sreditu naselja na ograenoj parceli nekadanjeg groblja i stare crkve. Graena je od 1845. - 1848. godine. Crkva s
ner Bankverein izgraena je 1921-23. godine. Projekt za izgradnju podrunice u Zagrebu za Wiener Bankverein 1921. izradili su beki arhitek
njem dijelu poluotoka Peljeca, na njegovoj junoj obali, usmjerenoj prema Peljekom kanalu. Smjeteno u usjeku izmeu dvaju brdskih m
820. godine izrazitog je znaaja za identitet i memoriju grada Karlovca te je istaknut dio nacionalne spomenike batine. Na groblju su poko
Vitrenik, na 739 metara nadmorske visine. Graena je poetkom 18. st. Jednobrodna je graevina, pravokutnog tlocrta, orijentirana sjever-
aza, ija je gradnja zapoela 1777. godine, izvorno je izgraena u vidu jednobrodne pravokutne zgrade, zakljuene polukrunim svetitem, s
svetog muenika svetog Georgija smjetena je na ulasku u naselje Donji Rogolji. Crkva je izgraena 1847. godine, za vrijeme metropolita Jos
ne 5 preostalih mlinova uz tok rijeke Sunje. \r\n1.\tObradoviev (Kostin) mlin smjeten je uz rijeku Sunju u naselju etvrtkovac koje je sasta
aselja Trki Vrh, zavjetne crkve Majke Boje Jeruzalemske i gradskog groblja Krapina obuhvaa spomenike cjeline razliite kulturno-povijesn
remiljevaa), smjeten uz cestu u Majerju, predstavlja jedan od tipinih pilova s likom Trpeeg Isusa (Krista Premiljevaa) u ovom kraju. Ki
ednoj blizini upne crkve u Belici. Prvi se put spominje godine 1793. Na niskom, etverokutnom postamentu nalazi se polikromirana grupa S
ventar, koji predstavlja jedinstvenu stilsku cjelinu, a sastoji se od polikromiranih drvenih oltara, propovjedaonice, oltarnih slika i orgulja, nas
registara i 1 manulaom djelo je varadinskog graditelja Josipa Pape ml. iz 1860./70.g. Opseg manuala je C-f3. To je jedini poznati Papin poziti
na nalazi se oko 10 km od Ivanca, na podruju naselja Goranec na brdu Plat, koje je u sastavu Ravne gore. Nalazite je smjeteno na povoljn
nalazimo podatak da je te godine obitelj Drakovi dala podii 15 kamenih postaja svetog Ruarija, uz put koji od Klenovnika vode do crkve s
ovniku, predstavlja u potpunosti ouvanu baroknu cjelinu sa oltarima sv. Antuna Padovanskog, sv. Marije i Raspea i propovjedaonicom, ko
muka nekad se nalazio u parku samog dvorca, a ve due vrijeme stoji postavljen uz ogradu mosta preko potoka Sutinske, uz prilaznu cestu
nikog sistema djelo je nepoznata graditelja iz 18.st. Smjeten je uz desni zid na pjevalitu kapele. Prospekt je oblikovan s tri polja svirala, ra
KOLA mijesi se na dan sv. Lucije, prije zore. Etimologija njenog lokalnog naziva moe se tumaiti kao izvedenica od imena sv. Lucije. Poga
sklopu ostale hrane priprema na Badnjak, te zauzima posebno mjesti na boinom stolu. Izraeno je od mjeavine kukuruznog brana i cva
ar, koji ine glavni oltar sv. Wolfganga, boni oltar Blaene Djevice Marije, te propovjedaonica . \r\n\r\n
ne mehanike bez pedala nalazi se u upnom dvoru u Donjoj Vinjici. Potjee iz kapele sv. Florijana iz Zlogonja u koju je dospio 1777.g. Kao je
ino potjee iz razdoblja obnove crkve 1786. god., i to, glavni oltar sv. Bartola, propovjedaonica i oltar sv. Donata, a koji predstavljaju kvalite
inskog graditelja Ignaca Petera, podrijetlom iz eke. Ouvane su u izvornom stanju i predstavljaju rijetkost u njegovu slabo poznatu opusu
om posjedu u selu Purga, podignuta je 1749.god.kapela posveena Sv.Jurju, koja se u arhitektonskom i umjetnikom pogledu istie kao skla
z uzdunu os dananjeg naselja. Samostan osniva oko 1400. god. grof Herman Celjski. Nakon znatnih oteenja gradi se novi tijekom 17.i 18
e specifino je za podruje Lepoglave, to je ipka na batie zvana jo i klepana ipka, visoko je kvalitetan tekstilni proizvod. Umijee klepanja
su izuzetne kvalitete u izvedbi i u autentinoj ljepoti baroknog zvuka. Orgulje ili prema nekima veliki pozitiv imaju jedan manual, a sistem je
ehanikog sustava s povlanicama, jednim manualom i 6 registra. Na etvrtastom postolju ugraenom u korsku ogradu ralanjenom trima
slike Ivana Rangera te barokni inventar.
pa, nepoznata graditelja s 8 registara i 1 manualom, nabavljen je 1774. g. u samostanu Elizabetinki u Grazu, za koji je i bio graen. Opseg je
a okruena grobljem, smjetena je na istaknutom poloaju na breuljku, s june strane ceste Ludbreg Koprivnica u naselju ukovec. Prem
van tadanje jezgre naselja, na njenom istonom rubu, s druge strane rijeke Bednje. Njoj prethodi kameni pil s likom alosne Gospe iz 1716
1886. svoje mrtve pokapali na groblju u Koprivnici, a od 1890. god. na svom novoosnovanom groblju u Ludbregu. Ono se smjestilo podalje
gistara, 2 manuala i pedalom djelo su tvrtke Rieger, njihov 1100. opus. Opseg je manuala C-f3, a pedala C-d1. Kuite je s povienim srednji
u Ludbregu smjetena je u prizemlju zgrade koja je nekad pripadala kompleksu dvorca Bathyany. Vjenaonica je opremljena stilskim namje
ademski slikar Goran Petra. Spomenik je nastao tijekom 2006. godine, kada je i postavljen. Izraen je od oblikovanog inoxa. Dimenzije spom
ventara su ouvani: propovjedaonica - rustini rad baroka te oltarna pala Sv. Antun Pustinjak".
gistra, manualom i pedalom rad su tvrtke Rieger, njezin 1304. opus. Opseg je manuala C-f3, a pedala C-d1. Ormar se bolje sauvao, proelje
m dijelu naselja, uz cestu Novo Selo Podravsko Selnik, nastao je na prijelazu 18./19.st. Ova javna kamena plastika sastoji se od baze i posta
sudnije utjee pripadajue pejzano okruenje, koje predstavlja jedinstvenu prostornu cjelinu. Njega ine gospodarski objekti, dvorine povr
eni su na I rubu Ivanice, na n.v. od 502 m, ispod vrha Velikog Lubenjaka. Od najblieg naselja Maareva udaljena je priblino 2 km, a smje
a baroka, posebno oltari sv. Franje Asikog i Raspea, oltar u kapeli Patai te propovjedaonica iz 1708.g.
a dominantnom poloaju u sreditu naselja Nova Ves Petrijaneka, oko 10 km SZ od Varadina. Kapela se prvi put spominje u kanonikoj viz
ae Rieger, op. 442, s kraja 19. stoljea. Mehanikog su sistema s 13 registara. Opseg je manuala C-f3, a pedala C-d1. Ormar na visokoj bazi
kapela iz 14. st., sa ouvanim etverostranim gotikim svetitem presvoenim gotikim krinim svodom. Crkva je pregraivana tijekom 19.
istaknutom poloaju Varadinbrega. Iako se u dokumentima spominje od 13. stoljea, dananja graevina je historicistiki oblikovana i dati
ara crkva je do temelja sruena i 1914.g. sagraena je dananja crkva. Djelomino je ouvan inventar iz 18. st.
entru naselja Sv. Ilija. upa se spominje u popisu iz 1334. godine, meutim dananja upna crkva graena je od 1912 1914. godine, na mje
ananjoj crkvi ostalo je ouvano samo etverostrano gotiki svoeno svetite. Crkva je esto dograivana i poveavana, a svoj sadanji izgled
registra, 1 manualom i pedalom rad su tvrtke Heferer, opus 234. Opseg je manuala C-f3, a pedala C-d1.Instrument je primjer uspjelog Hefe
Od orginalnog inventara ouvano je vrlo malo, barokni oltari zamjenjeni su novima, a ouvane su kasnobarokne orgulje te sakristijski ormar
tena je izvan naselja, okruena grobljem. Kapela se spominje u vizitacijama od godine 1649. To je pravilno orijentirana jednobrodna graev
alazi se u emovcu, s june strane glavne ceste Varadin Ludbreg. To je zidana kapelica polukrunog zavretka, u obliku duboke nie, otvor
dignuta u nizu na sjevernoj strani Bakaeve ulice, predstavlja kvalitetan primjer ranoklasicistike graanske kue skladnih oblika i proporcija
g., vrijedan je primjer samostojee klasicistike vile okruene velikom vrtnom povrinom, a svojim se dekorativnim proeljem istie na itavo
obarokno-klasicistike arhitekture podignute u periodu izmeu 1791. i 1795. god. u neposrednoj blizini franjevakog kompleksa. Jednokatn
nica,smjetena u najuem sreditu grada. Predstavlja jednu od najznaajnijih varadinskih palaa,prepoznatljivu po svojim proeljima ukrae
0 u Varadinu po ouvanim arhitektonskim karakteristikama te detaljima se moe datirati u prvu pol. 18. st., o emu svjedoi uklesana 1743
Djevice Marije Immaculatae nalazi se na krianju ulice S, Vraza i Hallerove aleje u Varadinu, u neposrednoj blizini Starog grada, na putu
ano je tek poetkom 19.st., tada u udaljenijem, istonom dijelu grada. Mrtvanica je izgraena 1810.g., a preureena prema nacrtima vara
minira ve oko 1700. god. domus domini Petri Keglevich. Danas na istom mjestu ouvana je palaa Keglevi smjetena na j-i dijelu nekada
ikazan kao Prijestolje milosti, podignut 1682.g.kao zavjetni spomenik za zatitu od kuge. Prvotno se nalazio u Cesarevoj ulici. Graani Op
glu istonog gradskog grabita nastaje monumentalna i skladna palaa koju je oko 1805. god. kao Novu Curiu ili Neugebude dao izgrad
a datira se oko 1688. god. Mehanikog je sistema na probod s 5 registara. Opseg je klavijature konvencionalan, ima kratku oktavu i opseg o
ora) izgraena je 1884.g na tadanjem Banskom trgu, a njezin graditelj bio je Radoslav Atzinger. Ova omanja crkva stilski se uklapa meu
vlja jedan od najznaajnijih ne samo arhitektonskih nego i kulturno-povijesnih spomenika grada Varadina, a dominira glavnim gradskim trg
atna uglovnica smjetena na istonoj strani glavnog trga i sjevernoj strani Pavlinske ulice.Njena etiri jednokatna krila zatvaraju unutarnje dv
e predstavljaju jedinstveno svjedoanstvo umjetnike i kulturne tradicije grada prije poara 1776.god., istie se palaa Prassinsky-Sermage.
e u centru grada Varadina, na istonoj strani nekadanjeg upnog trga, a glavnim je proeljem okrenuta zapadu. Formirana je kao jednoka
, soliterno postavljenu vilu unutar veeg ograenog parkovnog prostora, smjetenu na istonoj strani Preradovieve ulice, glavnim proelje
a u Varadinu kao cjelina za koju je Rjeenjem Hrvatskog dravnog arhiva od 14. srpnja 2010. (klasa: 612-08/09-01/02, ur. broj: 565-19-10-1
e 1925. g., a prikuplja i predstavlja duhovnu i materijalnu batinu, prije svega, varadinskoga podruja na kojemu i djeluje. U sklopu muzeja
va izgraena je u vremenu od 1642.1656. god.,zahvaljujui donatoru grofu Drakoviu. Postala je arhitektonska okosnica oko koje su podig
odruju sjeverozapadne Hrvatske bavili su se izradom proizvoda od tijesta i voska, te pripremom pia (gvirc i medica). Najpoznatiji mediars
0. g. Pokraena oktava zajednika je svim starijim orguljama, kao i standardni opseg klavijature C/E-c3. S druge strane, osobita je dispozicija
vjerojatnije u Grazu. Novi instrument je 1990. g. izradila tvrtka Laukhuf iz Weikersheima prema dispoziciji Anelka Klobuara. Visoki sredn
dnokatna uglovnica izgraena u 18. stoljeu. Ovo je jedna od najskladnijih i najljepih baroknih palaa u sjevernoj Hrvatskoj. Proelja i origin
alno-profani kompleks u Varadinu graen je u 17. st. i jedan je od najznaajnijih i najvrijednijih arhitektonskih i urbanistikih zahvata u tkivu
zna se da je jo u 17. stoljeu stajao na Vidovskom trgu, o emu svjedoi natpis na kartui iz vremena obnove 1760.g. Iz podnoja na kojem
.g. gradu Varadinu skulpturu Grgura Ninskog, uz uvjet da sam odredi mjesto gdje e se skulptura postaviti, te je postavljena na Franjevaki
vor koji je kroz povijest bio sredite feudalne uprave i sjedite upana, grofova Celjskih i obitelji Ungnad, te od 16. st. grofova Erddy sve do
nog nakita kina ouvalo se do danas na podruju sjeverozapadne Hrvatske. Osnovna karakteristika izrade kina je oplitanje ice krep papir
u adventsko razdoblje ene su izraivale u obliku viseih svijenjaka lustere od slame, koje su vijeale o kunu gredu. Tako izraen luster slu
ne u Varadinu. Kao petnaestogodinjak odlazi u Budimpetu i tamo ui slikarstvo kod profesora Bele Leschingera. U Budimpeti Julije Merli
nalazi se oko 2.5 km JI od centra naselja Zbelava.Nalazite je prirodna uzvisina krunog oblika, promjera oko 100 metara, koja je uzdignuta o
e, koja na rukama dri malu Mariju, ranije je bila smjetena u kapelici sv. Ane, lijevo od izlaska iz Kalnike (Duge) ulice prema Bednji, kako to
sae nalazi se na najgornjoj terasi toplikog breuljka, u parku u samom sreditu dananjeg grada Varadinske Toplice. Na ovom rimskom lok
rijeg sakralnog objekta, te je 1774. god barokizirana i renovirana. Oltar je iluzionistiki oslikan, a ouvani su i kasnobarokni tabernakul i 4. d
retni inventar, meu kojim i mramorni oltari sv. Katarine-Martina iz 1733.g. i sv. Barbare iz 1738. g., koji su rad Francesca Robbe, a prenese
skog graditelja Antoniusa Roemera iz 1765.g. Mehanikog su sistema s povlanicama, 10 registara, manualom i pedalom. Opseg je manuala
nut uz prilaznu cestu dvorcu obitelji Drakovi u Velikom Bukovcu i jedan je od triju ouvanih posveenih istom svecu, uz one u Klenovniku i
meu nekoliko najvrijednijih instrumenata iz 19. st. u Hrvatskoj. Autor navedenih orgulja je Carl Hesse, a karakterizira ih bogatstvo registara
raena je tukaturama i medaljonima sa zidnim slikama, koji prikazuju prizore iz ivota sv. Antuna. Na pregradnom zidu izveden je rustini o
a raskriju puteva, u centru naselja Tuno. Kapela se prvi puta spominje u vizitaciji iz 1675. godine. To je jednobrodna graevina, sa svetite
esetih godina 19. stoljea i nalazi se sa sjeverne strane glavne ceste koja iz Varadina vodi prema Ivancu. Oblikovno se vee uz kasnobarokno
erozapadne Hrvatske vezani su uz proljetni ciklus i obiljeavanje poetka proljea na Jurjev dan, 23. travnja, i to ophodima i krijesovima. Jur
je na uzdignutom platou izvan naselja Maran. Crkva se spominje u popisu upa iz 1334. godine, a dananja graevina potjee iz 1808. god
e u dananjem naselju Maran, a ine ga dvorac i Arboterum Opeka. Izgraen je 1674. g., o emu svjedoi natpis koji se nalazi na glavnom u
noj strani sredinjega vinikog trga, a primjer je barokne arhitekture s ouvanom starijom supstrukcijom. Od 17. st. vlasnici su bili plemika
i pedalom rad su zagrebakog graditelja Ferde Heferera iz 1912 g. Opseg je manuala C-f3, a pedala C-d1. Orgulje se ubrajaju meu najuspj
imenog sela, na podruju opine Visoko. S ove utvrde prua se pogled na Kalnik, Moslavaku goru i Medvednicu, to upuuje na njezinu ge
djelo su poznatog zagrebakog graditelja Antona imenca. Kvalitetno su djelo blaga zvuka i ugodnog djelovanja u crkvenom prostoru. Meha
raena je u samom centru naselja, a dao ju je izgraditi L. Zalan, pripadnik bogate obitelji To je uglovna visoka prizemnica, s podrumom, L tlo
ia nalazi se u junom dijelu dananjeg naselja Vratiinec. Ovo je neogotika graevina, tlocrtno u obliku latinskoga kria, s istaknutom poli
alazi se u naselju Kriane, opina Cestica, na vrhu breuljka, izvan glavnih puteva. Sagraena je 1872. donacijom Tomaa i Ane Mikl, koji su
na je sredinom 18. st. u sreditu Radovca. Jednobrodna je, s poligonalnim svetitem uim od broda, koje je ojaano kontraforima. Sa sjevern
nalazi se u sreditu naselja Donja Voa, na povienom terenu. Ona je pravilno orijentirana graevina krinog tlocrta, a nastaje kao zrelobaro
upne crkve, na izdignutom terenu iznad ceste nalazi se stara srednjovjekovna i barokizirana kapela Sv.Tome, okruena zidanom kamenom o
oanskoj, a od Donje Voe udaljena je oko 2 km. Povieni poloaj spilje na brdu iznad prirodne komunikacije pogodovao je vrlo ranom nasel
e u junomu dijelu sela, na zaravni uz glavnu cestu. Spominje se u vizitacijama 17. i 18. st., a titular i pisani izvori svjedoe o veoj starosti ov
uzvisini, u sreditu naselja, sa sjeverne strane ceste Varadin - Ludbreg. To je pravilno orijentirana, jednobrodna graevina. Najstariji je dio c
sreditu naselja, juno od glavne ceste Varadin - Ludbreg. Pravilno je orijentirana jednobrodna graevina, izgraena u drugoj polovici 18.
og parka, juno od ceste Varadin - Ludbreg, u zapadnom dijelu Donjeg Martijanca. Kompleks ine dvorac i gospodarski objekti, slikovito ras
lazi se na podruju istoimenog naselja, oko 3,5 km zapadno od Ludbrega, uz trasu antike ceste Poetovio - Mursa. Na podruju naselja pron
aju, u naselju Banjina - lokalitet Bauerbreg, uz cestu Varadin - Varadinske Toplice, na podruju opine Gornji Kneginec, nalazi se bunar iz
ta, na rubu gradskog parka.Izgraena je u 17. st., a dananji je oblik dobila krajem 19. st. pregradnjom i proirenjem starije crkve, koju je pr
brijega u naselju Lovrean. Svojim istaknutim poloajem dominira selom i tim dijelom dravske doline. Kapela je jednobrodna, pravokutnoga
u uz cestu. Ima etverokutno podnoje od kamena, na kojem je uklesan kri i tekst: Sveti Jakob moli za nas. Kip sv. Jakoba stoji u dugoj hal
i nazivi: Pri Gomili, Breki) nalazi se oko 1 km I od sredita naselja Jalabet. Lokalitetom dominira divovski grobni humak promjera oko 75 m
st. u znak zatite od poara, koji je nekoliko puta poharao Kelemen. Pil se nalazi u samom centru mjesta, na podnoju breuljka, u neposred
o 3,5 km SZ od Jalabeta, na podruju naselja Kelemen. O ivotu na ovom mjestu svjedoi materijal iz razliitih faza rimskog perioda. Najsta
m smjetena je na izoliranom mjestu, izvan naselja, na hrptu brda \r\nMalekovec. Iz Klenovnika do nje vodi protenjarski put obiljeen kame
m i oblinja upnika kurija smjetene na vizualno eksponiranom poloaju predstavljaju jedinstven spomeniki akcent sredita Donje Vinjic
ajedno s kurijom upnog dvora u centru starog naselja Kamenica i to na povienom platou (iznad ceste) do kojeg vode pristubne stube. Obz
na upnom groblju dao je podii upnik Tomo Kramari 1867. god. Ona je jednostavnog izraza, pravokutnog tlocrta s apsidom i graena je u
na prijevoju brda, na istaknutom poloaju, uz samu granicu sa Slovenijom. Graena je u baroknoj tradiciji tijekom 1 pol. 18. st. kao manja sa
lja u umi, na brdu Jelenac, nalazi se kapela graena sredinom 18. st., a njezina se gradnja i ureenje nastavilo tijekom 19. i po. 20. st. Iako
zgraena je 1908. Proeljni ulaz, prozori na bonim fasadama i otvori loe za zvona zakljueni su iljastim lukovima i obrubljeni profilacijam
1 km JZ od sela Hrastovsko i oko 500 m J od mosta preko Bednje. Lokalitet ima izgled dvostruke gradine, relativne visine oko 12-15 m i duin
entirana trobrodna graevina, smjetena na povienu platou uz juni rub povijesne jezgre naselja. Nastaje u 17. st. barokizacijom srednjovje
oko 2 km I od sredita dananjeg Ludbrega. Ovo je gradite krunog oblika s dva zemljana bedema i dvije rampe, a uzdie se iznad okolne r
nalazi se u istoimenoj umi uz stari rukavac Bednje, oko 1 km Z od naselja Sigetec, koje je od dananjeg Ludbrega udaljeno oko 2 km. Grad
u junom dijela naselja Mali Bukovec, na istonoj strani omanjeg trga. Ovu pravilno orijentiranu kapelu podigao je 1757/1758. zidar Josip H
naselja upanec) nalazi se kapela posveena Pohodu BDM, koja se spominje od 14. stoljea, a koju je kao mauzolej svoje obitelji dao obnov
, u alincu, nalazi se starinska plemika kurija. Posjed alinec se spominje u 16. st. kada se na tome mjestu nalazio katel, koji je tijekom 17
ubu naselja, na istini izmeu groblja i podrune kole. Ona predstavlja manju jednobrodnu kapelu s poligonalnim svetitem, sakristijom i z
te vlastelinstva ob. Vragovi spominje sred.16. st. Od tada pa do 20.st., njega su posjedovale razne obitelji, od kojih je svaka graevinskim
a uz put Varadin-Podrute, u neposrednoj blizini katela- dvorca Bela I. Sluila je kao grobna kapela lanova obitelji Oegovi, o emu svjedo
jdominantnije mjesto u Novom Marofu zauzima dvorac s parkom, koji je sa zapadne strane omeen cestom VaradinZagreb a s ostalih stra
nalazi se nedaleko istoimenog naselja, na povoljnom poloaju n.v. od 310,5 m, iznad potoka Paka i Mostia, ije doline su prirodni prolazi k
samostanom smjeten je na breuljku iznad sela Remetinec, okruen niskim obrambenim zidom. \r\nNajstarija povijest crkve nije poznata,
etrijanca spominje se ve u dokumentima veleposjednika Hermana Celjskog 1398. god. Kapelica Kraljice Marije s Isusom nalazi se izvan na
remiljevaa), smjeten u polju uz cestu nakon izlaska iz Petrijanca, predstavlja jedan od najljepih ouvanih baroknih pilova s likom Trpeeg
ni 1832.g. u znak zatite od poara. Pil se nalazi u samom centru mjesta, na glavnom trgu, u blizini crkve i vijenice. etverokutni postament
tamentu, na kojem se osim urezane godine postavljanja pila 1764. nalaze na tri strane uokvireni reljefni prikazi svetaca, sv. Florijana, sv.
. pol. 18. st, niska je prizemnica, graena kamenom lomljencem, s unutranjim rasporedom tipinim za zagorske brvnare. Vijenica je smje
ti god. 1868. grofica Ferdinanda Bombelles. Jednokatna je klasicistika graevina, pravokutnog tlocrta. Glavno proelje okrenuto je prema t
s nalazi se u sklopu vlastelinstva Zelendvor, oko 10 km zapadno od Varadina. Prizemni barokni dvorac u Zelendvoru izgorio je u poaru nako
1254., no dananja graevina potjee iz 20-ih godina 20. st., a ouvano je samo svetite stare crkve. Dananja je crkva jednobrodna graev
u Jalkovec, JZ od Varadina. Stjepan Leitner dao je god. 1911. sruiti staru, baroknu kuriju obitelji Josipovi i izgraditi novi dvorac prema pro
Jalkovec, 4 km juno od Varadina. Ovaj most razliito se determinira, pa tako postoji teza da potjee jo iz rimskog perioda, a poistovjeuje
samostan, gospodarske i pomone zgrade (nemonica s ljekarnom) te samostanski vrt. Ova se redovnika zajednica naselila u gradu u sred
. te se nastanjuju izvan tadanjih gradskih bedema, na poetku junog predgraa, gdje su podigli samostan, crkvu i vrt. Gradnja je trajala u
muka pred varadinskim Starim gradom prvotno se nalazio u Zelendvoru a na dananje mjesto je postavljen 1932.g. Kip je smjeten na viso
mjeten uz ulicu Alojzija Stepinca prema etalitu Vatroslava Jagia, podignut je 1909.g. Smjeten je na oktogonalnom (betonskom) postam
u, van gradske povijesne jezgre, podignuta je sred.18. st., a u razdoblju od 1778-1782. temeljito je obnovljena kojom prilikom je izgraen no
ominje se od 1334. g. kao upna crkva. Najstariji ouvani graevinski sloj kapele je kasnogotiki (prelazak 16. u 17. st.).Kapela je pravilno ori
groblju, u junom dijelu naselja Svibovec Podravski. Kapela je pravilno orijentirana, osebujne tlocrtne dispozicije neuobiajene za ovaj kraj, s
u M. Ruike Strozzi broj 5, u Varadinskim Toplicama, kupljena je i preseljena 1963. godine na ovu lokaciju iz Moenca. Unutar nje je 1967
na junoj strani naselja Veliki Bukovec, u neposrednoj blizini dvorca Drakovi. Sagraena je poetkom 19. st. na mjestu starije crkve. Glavn
a sv. Nikole u akovcu posjeduje veliki broj kvalitetnih umjetnina koje ukljuuju opremu za svakodnevno koritenje sve do bogato opremljen
orac u sreditu akovca, a jo u 13.st. na ovom mjestu spominje se utvrda. Nju tijekom 14. i 15. st. grade i proiruju obitelji Lackovii, Celjsk
u akovcu sagradio je Josip Brandl poetkom 20.st., dok ih je W. Julius Braun 2003.g. obnovio, postavivi novi manji instrument na taj nain
a preparandija, osnovana je 1879. g. kao maarska Uiteljska kola. S poznatim akovekim poduzetnikom i graditeljem Valentom Morandi
a stara drvena kapelica, a dananja crkva nastaje 1768.g. Izgraena je na blagom uzvienju u sreditu naselja, kao jednobrodna graevina s
1971. godine, opus 259, pneumatskog su sistema s manualom i pedalom, vrlo ugodna zvuka. Orgulje imaju osam registra. Kuite je komp
. Magdalene u Donjem Kraljevcu, navodi se Mijo Krainc. Orgulje su izgraene 1877.g., a predstavljaju srednjoeuropski tip orgulja, imaju osa
kosnicu centra mjesta Sv.Juraj u Trnju i njegov su najvrijedniji prostor. Sred.18. st.izgraena je jednobrodna crkva sa svetitem i masivnim to
ma s 9 registra, 1 manualom i pedalom djelo su J. Angstera iz Peuha. Graene su oko 1888.god. Opseg manuala je C-f3, a pedala C-d1. Kui
adanjeg kipa sv.Leonarda, nalazi se izduena jednobrodna crkva uz ije je zapadno proelje podignut zvonik. Izdignuta je u rang upne crkv
a je smjerom zapad istok, a glavnim sjevernim proeljem paralelna je s glavnom cestom. Jednostavna i lijepo proporcionirana zidana upn
na je vrlo lijepa barokna drvena rezbarena i polikromirana propovjedaonica iz god. 1781., sa kvalitetno izvedenim pozlaenim drvenim relje
bogatih zvukovnim mogunosti, graene su 1902.g., pneumatskog su sistema s dva manuala i pedalom. Opseg manuala je C-f3, a pedala C
zirane crkve ostala je ouvana vrijedna skupina crkvenog posua s kraja 17. i poetka 18.st.
vene crkve o. 1750.god. Ova izduena jednobrodna crkva pravokutnog tlocrta orijentirana smjerom S J, ima sakristiju na istonoj strani pol
detalji upuuju na pretpostavku da bi graditelj tih orgulja mogao biti Mihael Heferer, dok se kao godina gradnje pretpostavlja 1882. koja je
da Blaene Djevice Marije smjetena je na JZ rubu naselja Macinec, a izgraena je u periodu od 1878. do 1881.g. Na istoj lokaciji postojala
nu smjetena je u junom dijelu naselja, a oko nje se nalazi groblje. Ovo je jednobrodna barokizirana gotika graevina, sa sakristijom uz ju
kapeli, ostao je sauvan vrijedan inventar iz 18. i 19. stoljea. Izmeu ostaloga crkva posjeduje tri oltara (glavni oltar sv. Lovre i dva bona sv
od strane maarskog majstora Nandor Pepperta. Predstavljaju srednjeeuropski tip orgulja sa sedam registara. Orgulje Nandora Pepperta na
eumatskog su sistema s jednim manualom i pedalom Josipa Brandla iz Maribora, te predstavljaju majstorov 54. opus. Posebno je zanimljivo
posjeduje pet oltara: glavni oltar sv. Jakoba, boni oltari sv. Josipa, sv. Ivana Nepomuka, Rozarija i Sveta Tri Kralja, te propovjedaonicu. Oltar
a, graene su 1896. godine, pneumatskog su sistema s 16 registara, manualom i pedalom. Opseg manuala je C-f3, a pedala C-d1. Orgulje im
reditu Pribislavca, u blizini upne crkve Sv.Florijana. Izveden je kao zidana kapeliica otvorene s tri strane i nadviena dvostrenim kroviem
a nalazi se na povienom terenu u starom sreditu naselja Selnica. Ovo je izvorno gotika graevina, na kojoj su tijekom stoljea vrene bro
ne maske pika do danas se ouvalo u selu Selnica, a u prolosti je bilo karakteristino za podruje Gornjeg Meimurja. Tijelo osobe koja no
borskog graditelja Leonhardta Ebnera, s 22 registra, 2 manuala i 1 pedalom, graene su izmeu 1869. i 1870. g. Prema pretpostavci L. aba
jedoi o prolosti mjesta Sveta Marija u Meimurju. Istraujui imena lokaliteta koji okruuju naselje ili se nalaze u njemu, otkrivamo povod
na podruju Svete Marije, nain je izrade ipke na batie, tzv. klepane ipke. To je izrada jednostavnije ipke pomou relativno malog broja b
naselju Kapelak, na jednom od breuljaka juno od Svetog Martina na Muri. Na ovom mjestu spominje se ranije starija drvena kapela, a d
sv. Jelene izvorno je graen krajem 14. i tijekom 1/2 15.st., ali je u vie navrata pregraivan, popravljan, ali i dograivan. Od itavog komple
ve stoji crkva Sv.Jeronima, koja povezana s ostacima nekadanje pavlinske rezidencije ini skladni barokni ambijent. Crkva koju su pavlini izg
alom ipedalom iz 1850.god. potpisano su djelo varadinskog graditelja Gotarda Steiningera. Orgulje su poljednje poznato majstorovo djelo
adnom dijelu trigove, a u izvorima se spominje od 1822. god., iako je prema godini pronaenoj na stupu (1810.g.) zasigurno stariji. Danas
azi se pil posveen zatitniku oboljelih od kuge, Sv.Roku. Smjeten je unutar ograenog dvorita stambene kue i svojom prednjom stranom
jene u jednoj od upnih crkva u Varadinu, 1896. godine otpremljene u Vratiinec. Kao instrument autentino su djelo dr.pol. 18.st. verojat
njozagorskom kajkavskom dijalektu koji je dio osnovne, konzervativne grupe kajkavskih govora, to je govor mjesta Bednje i okolnih sela: Vile
pne crkve mletakom graditelju Gaetanu Moscatelliju. Brojnim kasnijim intervencijama instrument je izgubio na originalnoj kvaliteti. Dana
elja Josipa Brandla iz Maribora, graene 1930.g. Imaju 11 registara, 2 manuala i pedal. Opseg manuala je C-f3, a pedala C-d1. Na povienom
nu muzejsku grau iz razdoblja renesanse do historicizma, stalno izloenu u originalnim prostornim cjelinama koje prezentiraju velikaki ivo
m usred parka-ume smjeten je dvorac koji sa svojim prirodnim pejzanim ambijentom ini jedinstvenu cjelinu od nacionalnog znaaja. Prv
m Pieta nalazi se na zelenoj povrini uz glavnu upanijsku cestu bana Jelaia koja prolazi sreditem samog naselja. Markiran je s dva visoka
Humu koja se spominje ve 1334. god., no dananja crkva je potpuno pregraena i poveana u 19. st., ouvan je pokretni inventar.
manualom i pedalom djelo su Mije Heferera, op. 155., graene o. 1898.g. Opseg manuala je C-f3, a pedala C-f. Kuite je komponirano s tri
vatne parcele, uz sporednu Vinogradsku cestu koja iz Dubrave Kriovljanske vodi prema Zavru i samo je nekoliko desetaka metara udaljen
a svetakom stupu u Kolarovcu primjer je pila ranobaroknog tipa, a kao vertikalni akcent lociran je unutar parcele stambenog dvorita, uz d
matskog sistema s 10 registara, jednim manualom i pedalom rad su zagrebakog graditelja Dobnika. Opseg je manuala C-f3, a pedala C-d1.
vrijedan barokni crkveni inventar, nastao u 18.st., koji ine glavni oltar sv. Tome, oltar sv. Blaa, zatim oltar sv. Izidora, te oltar sv. Benedikta.
mehanikog sistema s 8 registara i danas su u upotrebi. Opseg manuala je C-f3, a pedala C-g. Ugraen u ogradu kora ormar je trodijelnog o
azi se oko 2 km Jod Donjeg Martijanca, uz put koji iz naselja vodi prema Gornjem Martijancu. Toponim Pri Gomili oznaava podruje oko
esene iz upne crkve u Martijancu, a djelo su mariborskog graditelja Josipa Otonia, posljednjeg iz poznate obitelji graditelja orgulja. Kao po
a je jednobrodna gotika graevina i najstarija sakralna graevina ludbrekog kraja, ouvan je inventar koji ine: glavni oltar nastao u prvoj
elja Ferde Heferera s 1 manualom i pedalom graene su 1888.g. Instrument je monumentalne zvunosti u plenu i lijepih romantinih regist
ouvan je inventar koji je nastao u razdoblju druge polovice 18. st., meu kojim se posebno istiu glavni oltar sv. Martina, oltar Spasitelja, o
ma iz spomenice orgulje su djelo koprivnikog orguljara Mate Schwarzmeyera iz 1889.g. Te orgulje su jedini sauvani i potpisani graditeljev
ancu ouvan je vrijedan inventar koji ine: propovjedaonica iz 18. st., koljka za svetu vodu, kamena krstionica, te grobna ploa Ivana Peth
u sjeverozapadne Hrvatske, vrijedan je izvor znanja izrade uporabnih predmeta , u novije vrijeme i suvenira, od gline. Oblikovanjem masne
probodne mehanike, iz 1774. g. L. aban pripisuje poznatom graditelju iz Maribora Simonu Otonischerru. Opseg manuala je C/E - c3. Instr
stio se manji pozitiv s 4 registra i 1 manualom mehanikog sistema. Godine 1842.g sagradio ga je varadinski graditelj Gothard Steininger. O
u Jalabetu opremljena je sa kvalitetnim baroknim i kasnobaroknim inventarom, meu kojim se istiu drveni polikromirani oltari - glavni olta
km JZ od Varadina, na breuljku, okruen malim parkom. Stoljeima je aulovec pripadao staroj hrvatskoj plemikoj obitelji Ki. Historicisti
orac Hrvatskog zagorja, nalazi se uz cestu od Cestice prema Ormou, 100-ak m juno od Drave. Spominje se sredinom 16. st. kao drveni. U 1
istini, sa zapadne stane glavne ceste Varadin-Zagreb. U njenoj neposrednoj blizini nalazi se novije zdanje mrtvanice, dok se sjeverno pro
telj Drakovi, koja ga je posjedovala do sred.19. st. Od tada pa do po. 20. st. mijenjao je vlasnike, da bi 1927. bio adaptiran za sanatorij-sp
z uzdunu os dananjeg naselja. Samostan osniva oko 1400. god. grof Herman Celjski. Nakon znatnih oteenja gradi se novi tijekom 17.i 18
nom Gorica, na istaknutom poloaju gdje se nekad nalazila utvrda,smjetena je kapela posveena Sv.Ivanu Krstitelju. Ova pravilno orijentira
z raskrije u samom centru naselja. Predstavlja sklop srednjovjekovne i kasnobarokno-klasicistike gradnje. Graevinskim zahvatima tijekom
om posjedu u selu Purga, podignuta je 1749.god.kapela posveena Sv.Jurju, koja se u arhitektonskom i umjetnikom pogledu istie kao skla
m usred parka-ume smjeten je dvorac koji sa svojim prirodnim pejzanim ambijentom ini jedinstvenu cjelinu od nacionalnog znaaja. Prv
a podignuta u nizu na istonoj strani ulici, tlocrtno je oblika slova U s malim stambenim dvoritem. U toj je zgradi radio Okruni komitet KPH
va izgraena je u vremenu od 1642.1656. god.,zahvaljujui donatoru grofu Drakoviu. Postala je arhitektonska okosnica oko koje su podig
vor koji je kroz povijest bio sredite feudalne uprave i sjedite upana, grofova Celjskih i obitelji Ungnad, te od 16. st. grofova Erddy sve do
vokutnog tlocrta, podignuta u nizu na sjevernoj strani Bakaeve ulice, predstavlja kvalitetan primjer ranoklasicistike varadinske graanske
vokutnog tlocrta, podignuta u nizu na sjevernoj strani Bakaeve ulice, predstavlja kvalitetan primjer ranoklasicistike graanske kue. Izgra
vokutnog tlocrta, podignuta u nizu na sjevernoj strani Bakaeve ulice, predstavlja kvalitetan primjer ranoklasicistike graanske kue, izgra
a kua, tlocrta u obliku slova L, podignuta je u nizu na junoj strani trga. Skladan je primjer varadinske gradske kue s trgovinom u prizemlju
iji ova jednokatna uglovnica ukazuje na dataciju s kraja 16./po. 17. st. Tlocrtno je oblika izduenog pravokutnika s vrlo malim unutarnjim st
nica,smjetena u najuem sreditu grada. Predstavlja jednu od najznaajnijih varadinskih palaa,prepoznatljivu po svojim proeljima ukrae
izgraena u nizu na junoj strani Franjevakog trga, tlocrtnog je oblika izduenog pravokutnika koji sa tri povezana dvorina krila zatvara un
grada, gotovo kvadratnog tlocrta, smjetena je na junoj strani ulice. Rijedak je primjer naeg domaeg profanog graditeljstva renesansnog
anjem su se Trgu bana Jelaia nalazile gradske fortifikacije, u ijem su sustavu, na kraju Gajeve ulice, postojala Sjeverna gradska vrata ili P
na zapadnoj strani trga k.Tomislava, tlocrtno je oblika slova U s vrlo malim dvoritem. Ona u svojim osnovama potjee iz 16.st. i sastojala se
kua podignuta u nizu na zapadnoj strani trga, tlocrtno je u obliku slova L s manjim dvoritem. Na njenom je mjestu u 17. st. stajala kua, ko
a, jednokatna zgrada Pavlinskog marofa rezidencijalna je palaa iz 1760. god., datirana kronogramom na sveanom portalu s pavlinskim grb
tna palaa (sjevernim proeljem okrenuta Kapucinskom trgu a istonim Zagrebakoj ulici) L tlocrtnog oblika, sa znaajkama stila Luja XVI, ub
nuta na zapadnoj strani Kapucinskog trga predstavlja reprezentativnu i monumentalnu baroknu palau, koju su oko 1762. god. izvan tadan
a u Varadinskim Toplicama izvorno je bila gotika graevina, koja je barokizirana u 18. st. Ovo je longitudinalna graevina koja ima jednobr
l-dvor koji je bio u posjedu Zagrebakog kaptola. Izgraen je 1376. god., tijekom 16. st. povean, utvren kulama te opkoljen bedemima i ja
amostana s upnom crkvom dominira u veduti akoveke gradske jezgre. Crkva je jednobrodna graevina svoena baroknim svodom sa spo
orac u sreditu akovca, a jo u 13.st. na ovom mjestu spominje se utvrda. Nju tijekom 14. i 15. st. grade i proiruju obitelji Lackovii, Celjsk
alazi se na S rubu dananjeg naselja Nedelie. Prvotno je izgraena u 15.st., o emu svjedoi svetite sa krino-rebrastim svodom, vitka ku
u sreditu dananjeg naselja Sveti Martin na Muri. Crkva potjee iz gotikoga razdoblja o emu svjedoe uklesana 1468. godina na konzoli
sv. Jelene izvorno je graen krajem 14. i tijekom 1/2 15.st., ali je u vie navrata pregraivan, popravljan, ali i dograivan. Od itavog komple
ve stoji crkva Sv.Jeronima, koja povezana s ostacima nekadanje pavlinske rezidencije ini skladni barokni ambijent. Crkva koju su pavlini izg
njene zapadne strane nalazi se kamena javna plastika pil Madone s Isusom, datirana 1672. godinom. Nekad okruena niskom drvenom, a
om platou, iznad rastresitog naselja. Izgraena je u 16. st. (najstariji sloj je ouvan u zvoniku i dijelom u lai) da bi do poetka 19. st., kada j
ku Ravne Gore, smjetena je kapela posveena Sv.Josipu. Od 1666. god. kada se prvi put spominje, doivjela je razne popravke i dogradnje.
dila obitelj Erddy,lociran je stotinjak metara zapadnije od katela Gornja Bela, uz seosku cestu. Obje su graevine inile veliki stambeno-go
obronaka Ivanice nalazi se katel Nova Bela, iji se postanak vee uz ob. Peth de Gerse, na prijelazu 16/17 st. Smjeten je blizu ceste, usre
agu prvi se put spominje 1501. Smjetena je usred naselja na povienom poloaju. Klasicistiki je oblik dobila 1827., a ponovno je restaurir
Cvetlin, nalazi se historicistika crkva Sv.Petra i Pavla, izgraena 1910.god. u barokno-klasicistikoj maniri. Na istom se mjestu ranije nalazil
o od kompleksa dvorca velikake obitelji Drakovi, koja je kao kolator vodila o njoj brigu poev od njene izgradnje god.1726. Posveena je
lja, na neto povienom i ureenom platou iznad ceste. Do nje se istonije nalazi zgrada osnovne kole a zapadnije kurija upnog dvora, koj
van naselja, na grebenu brda duboko u umi Ravne Gore.Na tornju pod vijencem nalazi se zapis koji datira njenu gradnju u 1619. god., iako
sela Prigorca pod Ivanicom, svojim izuzetnim poloajem na vrhu visokog umovitog brijega odreuje fizionomiju cijelog krajolika.Ona je sta
povienom platou nalazi se kapela koja je podignuta tijekom 2/2 18. st.na mjestu starije kapelice posveene Sv.Lovri. Zahvaljujui otkriu u
ka crkva sv. Trojstva smjetena je na povienom mjestu u naselju Visoko. Ostaci gotikih elemenata vidljivi su u poligonalnom svetitu s ouv
Marije nalazi se na povienom terenu, u sreditu dananjeg naselja Belica. Jednobrodna je graevina, s poligonalnim svetitem i dvije bon
u dananjeg naselja Cirkovljan. Ovo je prvotno bila gotika graevina koja je pregraivanja tijekom vremena. Pravilne je orijentacije i ima j
ukovcu spominje se od 1864.g. Kvadratnog je tlocrta, sa zaobljenim svetitem. Glavno proelje ralanjeno je s dvije polukrune nie i ulazo
odignuta je sredinom 18.st. na mjestu stare drvene kapele. Prvotno jednobrodna graevina, 1850.g. proirena je u dvobrodnu. Pravilno je o
sreditu dananjeg naselja Drakovec. Ovo je jednobrodna graevina, s dvije bone kapele i s dva zvonika u liniji glavnoga zabatnog proelja
a i upnog dvora nalazi se u centru dananjeg naselja Donji Vidovec, te ini njegovu spomeniku dominantu. Crkva je pravilno orijentirana, j
estu, zapadno od crkve sv. Roka. Ima oblik otvorene kapelice.Kvadratnog je tlocrta, s triju strana otvoren visokim lunim otvorima, a pozadi
e izgraena je potkraj 17. st., a ovo je jednobrodna graevina s poligonalno zavrenim svetitem, koje je neto ue od lae. Zvonik, kroz koji
Longitudinalnog je tlocrta, sa svetitem uim od broda, izvana poligonalnim i s dvije sakristije. Uz juno je proelje vitki zvonik kroz koji se u
aju, vidljiva izdaleka. Izgraena je u 2. pol. 18. st. Proelje je ralanjeno pilastrima i niama sa skulpturama. Uz svetite na JZ \r\n strani na
Marijinog u Maloj Subotici trobrodna je graevina s polukrunim svetitem i zvonikom uz zapadno proelje. Graena je u 17. st. na mjestu
u sreditu dananjeg grada Preloga. Graena je od 1758. do 1761.g. na mjestu starije, od koje je ouvan samo zvonik iz 17. st. Primjer je zre
nalazi se na povienom terenu, u sreditu dananjeg naselja Pribislavec. Ovo je jednokatna graevina, asimetrinog, skraenog U tlocrta s
na 1789. Unutranjost je podijeljena trima travejima iznad kojih su baldahinski svodovi. Bogato je ukraena profilacijama na istaknutim pila
evernije od samog naselja Sveti Kri, a kako nije okruena nikakvim objektima predstavlja vertikalnu okosnicu koja dominira okolnim prosto
e nalazi se u sreditu dananjeg naselja trigova, a zajedno sa crkvom sv. Jeronima predstavlja njegovu vertikalnu okosnicu. Sakralni objekt
ukovcu ouvala se zgrada majura u kojoj je stanovao upravitelj imanja. Prizemnica, pravokutnoga tlocrta, tipian je primjer meimurske arhi
ditu dananjeg naselja Vratiinec. Graevina je prizemnica pravokutnoga tlocrta, kojoj su proelja oblikovana u klasicistikoj maniri s plitki
vih Svetih jednobrodna je longitudinalna kamena graevina podignuta krajem 15. st. Ima ouvano gotiko etverokutno svetite i gotiki kr
zi se u sreditu naselja Gornji Kneginec, na uzdignutom platou. Crkva je izgraena na prelasku 15. u 16. st. Pravilno je orijentirana, jednobro
a uzdignutom platou u sreditu naselja Gornji Kneginec, uz upnu crkvu, na jugozapadnom uglu crkvenoga dvorita. Kula, tlocrta u obliku po
selja, na maloj istini, s grobljem iza apside. Kapela se spominje u popisu upa 1334. godine. Dananja graevina jo je ouvala gabarite sre
vernomu dijelu povijesne jezgre Ludbrega. To je reprezentativni kompleks koji se sastoji od etverokrilnog trokatnog dvorca, dviju zasebnih
2. pol. 18. st. na mjestu stare. Jednobrodna je, s polukrunim svetitem uim od broda. Sjeverni zid podupiru etiri potpornja, a juni jedan
elji Drakovi, zajedno s dvorskom kapelom, gospodarskim zgradama i parkom nalazi se u sreditu naselja Veliki Bukovec. Na temeljima stare
n povijesne jezgre, u zapadnom dijelu grada. Svoj dananji izgled duguje Hermanu Halleru, koji od 1905. god. smiljeno koncipira groblje kao
reditu naselja Kelemen, na maloj uzvisini uz cestu Varadin - Jalabet. Pravilno je orijentirana, pravokutnoga tlocrta, s tornjem ispred glavn
aloj uzvisini usred naselja Jalabet. Jednobrodna je, sagraena sredinom 18. st. Orijentirana je sjever-jug, s dvije istaknute bone kapele i sa
krilo nekad izuzetno bogato opremljenog dvorca Bajnski Dvori. Dvorac se spominje u 17. st. kao posjed obitelji Both de Bajna. Godine 1864.
ovljanu, opina Cestica, nalazi se oko 2,5 km juno od ceste Varadin - Ptuj. Crkva je na istaknutu poloaju, vidljiva iz daljine. Jednobrodna
aajki, sagraena je poetkom 19. st. na mjestu starije. Pravokutnog je tlocrta, s polukrunim svetitem uim od lae i s tornjem ispred ulaz
en je u 1. pol. 19. st. u sreditu naselja Vidovec. Preureen je potkraj 19. st. kad mu je dograeno istono krilo, pa prvobitno pravokutni tloc
remiljevaa) sa reljefom sv. Florijana iz 1672.g. u Vidovcu. Pil je smjeten na raskru ceste, i obzidan je betonskom kapelicom na kojoj je g
trebljavao se kao kamena mjera i za sramotno izlaganje. Na kamenom postamentu izdie se obelisk trokutnog presjeka, visok 253 cm. Sa sv
Nepomuka smjeten je u centru Vinice, na Trgu Matije Gupca, na kojem se u povijesti trgovita Vinice sudilo i trgovalo. Nad zdencem se na
onku ispod Slatnjaka u blizini Vinice. Ima etverokutno podnoje od kamena, iz kojeg se izdie etverokutni stup na kojem se nalazi ploa s n
a smjeteni su u sredinjem dijelu Bikupca, junog dijela Varadina.Obje su graevine podignute na posjedu zagrebakih biskupa u 13. st. S
graena je od 1722. do 1729. Crkva je jednobrodna graevina, orijentirana svetitem prema zapadu, povezana sa samostanom. Kvalitetom
predgrau, uz staru gradsku prometnicu koja prati bedeme oko Starog grada. Prvotna graevina je zamijenjena novom zidanom u vremen
ditu grada, na Trgu slobode. Od prvotne stare srednjovjekovne gradnje ostao je samo toranj iz 1494.,a nova je podignuta sred.18. st. kao p
dili Stjepan Patai i njegova supruga Barbara Bedekovi. Jednokatna je graevina pravokutnog tlocrta, skladnih proporcija koje odaju utjec
u Petrijanca, oko 10 km SZ od Varadina. To je longitudinalna, jednobrodna graevina, pravilno orijentirana, s polukruno zavrenim svetite
an naselja, uz rijeku Plitvicu, okruen s nekoliko recentno izgraenih kua. Mlin je prostrana pravokutna prizemnica, a na njezinu junom pro
je se utvrda obitelji Chak po kojima je mjesto dobilo ime. Utvrda se nalazila na mjestu dananjeg Starog grada. U 16. st. akovec je u posjed
u ranom srednjem vijeku, na raskriju prometnih putova, vanih jo od rimskih vremena. Prostor cjeline obuhvaa nekadanji utvreni un
dinske Toplice bilo je naseljeno jo u prapovijesti, a mjesto doivljava procvat u antiko doba, pod imenom Aquae Iasae. Po. 12. st. ovdje je
ntar iz doba baroka, posebno drveni polikromirani i pozlaeni oltari, glavni oltar sv. Marije, oltar sv. Antuna, oltar Srca Isusova, oltar sv. Valen
ki namjetaj s kraja 19. stoljea.
itu i vrijednu baroknu cjelinu, sa kvalitetnim oslikanim freskama Ivana Rangera iz god 1734.
oj predstavlja ouvanu baroknu cjelinu, sa freskama Ivana Rangera iz god 1750.
glavi nalaze se predmeti iz razdoblja baroka.
crkvi Presvetog Trojstva u Ludbregu ouvana je izuzetno kvalitetna propovijedaonica iz 1750. godine, rad krievakog kipara Stjepana Sever
Florijana u Varadinu, koja je podignuta trokom varadinskih obrtnika u 18.st., i predstavlja najbolji primjer varadinske barokne puke crkv
ana u Varadinu, sauvan je inventar od razdoblja kasne gotike pa do kraja 18.st.
na u Varadinu sauvana je interesantna skupina vrijednog baroknog inventara iz 18.st. koju ini : 7 komada samostanskih stolova tipa frati
eduju vrijednu skupinu crkvenog posua, namjetaja, misnog ruha, slika, te ostalog crkvenog inventara i opreme.
dinu, sauvan je barokni crkveni inventar kao npr. orginalne barokne crkvene klupe i korska sjedala, barokni oltari i dr.
. st., prikazuje polufiguru mlade ene kako moli. Slika predstavlja vrijedan primjerak holandskog slikarstva s poetka 16. st.
laenog drva, predstavlja kvalitetan rad kasnog baroka.
aradinskih toplica smjeten je od 1967. godine u tradicijskoj graevini u parku, na adresi Perivoj Marije Ruike Strozzi. Graevina je napra
ce, osnovan je 1937. g., a prikuplja podatke i grau s Varadinsko-toplikog podruja, koju uva i izlae u okviru stalnog postava (trenutno n
ehanikog sustava s povlanicama i pet registara, bez pedala, vrsno je djelo nepoznatog graditelja. Jasnoga je baroknog zvuka i zanimljivog g
mjetena je u neposrednoj blizini naselja Lobor, na uzvisini, okruena umom. Malu, jednobrodnu kapelu ine masivan toranj i neto iri pr
na crkva smjetena je uz glavnu cestu u naselju Lobor. Crkvu, izvana poligonalnog oblika, ine pravokutna laa, ravno zakljueno svetite, sn
omaem graditelju M. Jeremitzu. Mehanikog su sustava s 11 registara, manualnom i pedalom. Opseg manuala je C/E-c3, a pedala C/E-a. Po
menog naselja u opini Zlatar-Bistrica, smjeten je na velikom imanju juno od ceste Zabok - Zlatar. Podignut je na prijelazu 18. u 19. stoljee
om Vrhu okruenom zaseocima Lovrea Sela, graena je na mjestu starije drvene kapele, o kojoj postoje zapisi iz 17. st. Osnovu crkve ini kv
nog Zaea Blaene Djevice Marije, smjetena je uz glavnu prometnicu naselja Mae. Krini tlocrt crkve ine pravokutna laa, neznatno u
Tijekom vremena doivjele su neznatne izmjene, uglavnom u pogledu moderniziranja tehnike, tako da je nekad mehaniki sistem danas pne
upne crkve Majke Boje Bistrike nalazi se na povienom poloaju u sreditu naselja. Osim jednobrodne crkve okruene cinktorom u koji je
Gupcu nalazi se u perivoju Dvorca Ori. Djelo kipara Antuna Augustinia i suradnika, nastalo je u razdoblju od 1971.-1973. Sastoji se od dv
Leopolda Mandia smjetena je na povienom poloaju naselja Orehovica, opina Bedekovina. Glavno proelje crkve klasicistiki je obliko
Djevice Marije iz 18. st nalazi se u sreditu naselja Oroslavje u neposrednoj blizini dvorca Vranyczany. Jednobrodna graevina s uim i niim
utnim svetitem iza kojeg je sakristija zakljuena ravnim zidom dao je 1730. g. podii Matija Mari, predsjednik upanijskog suda u Varadin
euljku iznad naselja Peraves. Jednobrodnu kapelu ine etiri prostorne jedinice koje se niu du longitudinalne osi. Na zapadnoj je strani z
d selom, nalazi se jednobrodna srednjovjekovna kapela sv. Petra, zaobljenog svetita, uz koju je sakristija iz novijeg doba. Uz bok glavnog pr
m sagraena je sredinom 18. st. pod patronatom grofovske obitelji Keglevi. Smjetena je na brijegu pored groblja. Prostor definiraju kvadra
smjetena je na uzvisini u sreditu Petrovskog. Izvorno srednjovjekovna crkva s gotikim poligonalnim svetitem poduprtim kontraforima, s
m, poligonalno zakljuenim svetitem, smjetena je uz cestu u naselju Podgorje Bistriko. Dananji izgled dobila je nakon preureenja stare
k Podgorja Bistrikog, smjeteno je pod sjevernim padinama Medvednice, u blizini Marije Bistrice. Odlikuje se sauvanom tradicijskom stam
oenog pravokutnika, zidana upna crkva sv. Ane smjetena je na vrhu brda, na ograenom platou u Poljani Sutlanskoj. Crkva koja se spomin
m i pedalom jedan su od rijetkih sauvanih instrumenata Mije Heferera. Orgulje su dobra zvuka graene oko 1883. god. Opseg je manuala
a, tri manuala i jednim pedalom gradio je za zagrebaku katedralu 1834. g. Franjo Focht iz Peuha. Zbog pogreke u konstrukciji ubrzo su pr
rijentirana u smjeru sjever-jug. Graena je u 18. st., na mjestu starije kapele, ali je temeljito pregraivana u 18. i 19. st., kada je i zavrena. T
reditu Pregrade, a osnovao ju je 1892. g. Adolf Alfons Thierry de Chateauvieux kao prvu kemijsko farmaceutsku tvrtku u jugoistonoj Eu
ad Pregrada formira se jo u srednjem vijeku uz povijesnu prometnicu koja povezuje Krapinu sa sjevernim podrujima. Izmeu potoka Koste
icistika graevina sa zvonikom koji se izdie iz glavnog proelja nalazi se na blagoj uzvisini u blizini dvorca Mali Tabor u naselju Prilin. Izgra
19. st. podigla obitelj Jelai na svom imanju Ratkovec, uz cestu izmeu Zlatara i Martinine. Jednokatna kompaktna graevina ima tlocrt
nut 1935. g. u ast stogodinjice hrvatske himne koju je napisao hrvatski knjievnik Antun Mihanovi, smjeten je u Zelenjaku, uz cestu koja
smjetena na je na vrhu brijega u naselju Slani Potok u opini Gornja Stubica. Jednobrodnu kapelu ine prostrana laa i neto ire svetite s
d. Simon Otoni iz Maribora, po tajerskome regionalnom tipu. Instrument je kvalitetne zvunosti i uzorne klasine dispozicije. Mehanikog
g Mihaela nalazi se u naselju Sopot, jugozapadno od grada Pregrade. Pravokutne lae s uim i niim svetitem te masivnim zvonikom koji do
roknih stilskih karakteristika, crkva Blaene Djevice Marije nalazi se na platou brijega u Strmcu, opina Veliko Trgovie. Pravokutnog je tlocr
tu Stubikih Toplica, izmeu potoka Vidak i Topliica te ceste za Donju Stubicu, izgraen je po narudbi zagrebakog biskupa Maksimilijana V
se na dominantnom poloaju izvan naselja. Jednostavnu crkvu renesansno-ranobaroknih obiljeja ine izduena laa i polukruno svetite
vica sv. Kria smjetena je na osami, na vrhu brijega iznad naselja Sveti Kri, opina Tuhelj. Na mjestu dananje crkve s poetka 19. st. spomi
adnoj strani trga u Svetom Kriu Zaretju. Jednobrodna graevina, gotike strukture, kasnije barokizirana, dananji oblik dobila je krajem 18
nica i udruge Zvirek, smjetena je u galerijskom-muzejskom prostoru, nekadanjoj itnici dvorca Vraniczany, u naselju Sv. Kri Zaretje. Zbirk
ienom, podzidanom platou u sredini istoimenog naselja, u opini Gornja Stubica. Jednobrodna graevina ima pravokutno svetite jednake
selja, na sjecitu putova. Tlocrt ini polukruno zakljueno svetite, pravokutna laa s bono postavljenim polukrunim kapelama i proelni
o danas su dobro sauvane. Prema kronici iz 1761. g. sagradio ih je poznati majstor iz Graza, Antun Roemer. Imaju 12 registara, jedan manu
oncipirana graevina koju ini pravokutna laa na koju se nastavlja plitko trostrano svetite. Izrazitu vertikalnost u vanjtini naglaava poligo
sno groblje, na vrhu breuljka u blizini upne crkve. Tlocrt ine zvonik kvadratnog presjeka ispred zapadnog proelja, mala pravokutna laa
mjesta, podno brijega na kojemu je upni dvor. Tlocrtnu osnovu crkve ine kvadratni zvonik iz kojeg se ulazi u pravokutnu lau, na koju se ve
knjievnika Janka Leskovara, nalazi se u selu Valentinovu, juno od Pregrade, u dolini rjeice Kosteljine. Ova zidana jednokatnica, izgraena
Tri Kralja ine pravokutna laa, ue poligonalno svetite te sakristija sa sjeverne strane i zvonik pred zapadnim proeljem. U zapadnom dije
ema s 8 registara, bez pedala i s 1 manualom, djelo su nepoznatog graditelja iz prve polovice 19. st. Opseg manuala je C/E-f3. To je zanimljiv
smjetena je na platou brijega povrh naselja Veliki Komor, opina Mae. Tlocrtnu osnovu crkve ine zvonik ispred glavnog proelja, pravoku
om poloaju iznad ceste usred naselja Veliko Trgovie. Sagraena je 1876. g. kao jednobrodna graevina s uim poligonalnim svetitem uz
Marije, smjetena je na vrhu brijega u naselju Vinagora. Krinog tlocrta, pravokutne lae s bonim kapelama i poligonalnim svetitem, okru
nalazi se na osami u polju u naselju Vrbovo kraj Hraine. Sastoji se od etverostranog kamenog stupa odsjeenih bridova na kojemu lei m
elju Braak pored Zaboka. Sagraen je 1890. g. po nacrtima inenjera A. Sea nedugo nakon to je grof Kulmer kupio posjed. Jednokatna gr
adini breuljka, ispred ulaza u naselje Zabok. Bio je vlasnitvo obitelji Guba i Babi, u njemu ivio i umro Ksaver andor alski. Jednokatna
aevina s uim i niim svetitem zakljuenim stijenjenom apsidom te jednokatnom sakristijom prislonjenom uz sjeverni zid svetita. Glavn
da Stare kole nalazi se na hrptu brijega u Zagorskim selima. Sagraena je krajem 19. st. u duhu tadanje graditeljske tradicije. Unutarnji p
je jednokatnica pravokutnog tlocrta okruena perivojem. Pripada grupi kurija 18. stoljea, baroknih stilskih karakteristika, iako se prema str
Djevice Marije u naselju Zajezda, opina Budinina, srednjovjekovna je graevina iz druge polovice 15. st. s poligonalnim svetitem presvo
m smjetena je na povienom platou iznad naselja. Prvi put se spominje u vizitaciji iz 1665.g, no dananji izgled pripisujemo intervencijama
dvora u Zlataru smjetena je na breuljku SZ od upne crkve. Sagraena je 1870. g. na mjestu ranije drvene. Pravokutnog je tlocrta sa sred
a s etveroslivnim krovom, smjetena je u samom sreditu Zlatara, nasuprot upnoj crkvi, uvuena od trga i odijeljena vrtom. Oblikovanje v
je 1910. g. zahvaljujui donaciji dr. Jurja erjavia, marijabistrikog upnika. Prizemna je graevina tipa zgrade s dvoranom, pravokutne os
regradnji starije crkve iz 17. st.: prve iz 18. st., kada je dogradnjom tornja, broda, sakristije i dvije bone kapele crkva dobila oblik grkog kri
m podijeljen na est prostorija priblino iste veliine. U sredinjem prostoru, uz sjeverno proelje, nalazi se zavojito stubite, uz koje je ugra
danje tvornice Zagorka, koji se prostire na oko 60 000 m2 u samom sreditu Bedekovine, ine zgrada stare ciglane te pomone zgrade i
smjetena je jugoistono od kapele sv. Jurja u naselju Belec. Sagraena sredinom 18. st., pravokutnog tlocrta, svoj izvorni oblik sauvala je d
na crkva sv. Martina, smjetena na vrhu breuljka izvan naselja Bojano, spominje se u izvorima 17. st. kao kapela upe Zagorska Sela, a prvi
ovienom poloaju SI od Zlatara, kao jednokatna graevina pravokutnog tlocrta, zakljuena dvostrenim krovitem. Prostorno je simetrino
na kapela sv. Stjepana Kralja sagraena je u 17. st., ali je kasnije u vie navrata pregraivana. Tlocrtnu osnovu ine ulazni dio, nii i ui od pra
na, neoromanika crkva sv. Ane podignuta je u 19. st. na mjestu starije iz 17. st., u naselju Desini, neposredno uz glavnu cestu prema kojoj
or organizirana je u pet (5) zbirki. Arheoloka zbirka (388 predmeta) sadri kasnosrednjovjekovno i novovjekovno keramiko posue, penja
alazi se kameni pil posveen sv. Marku. S obzirom na tipologiju takve javne sakralne plastike, pripada tipu stupca s kubusom. Njegov donji d
elo je varadinskog graditelja Gotharda Steiningera. Premda je instrument u loem stanju, crvotonih drvenih svirala, sauvala se njegova p
ntru naselja, pravilno orijentirana, glavnim proeljem okrenuta prema parku. Sjeverno od svetita nalazi se sakristija, a na zapadnom dijelu c
tena na breuljku iznad sela Dubovec, prvi put se spominje 1669. godine, i to kao zidana, sagraena na mjestu starije, drvene kapele. U po
e u sreditu naselja na povienom terenu nedaleko raskrija puteva. Graena je po projektu Stjepana Podhorskog (1939.-1942.), a dovrena
platou brijega sagraena je sredinom 15. st., a od prvobitnog srednjovjekovnog izgleda sauvala je gotiko svetite i lau. Kasniji barokni s
nje 1209., a upa od 1334. g. Dananja crkva djelomino potjee iz vremena obnove 1752. g., kada je sagraena prostrana barokna graev
vena prizemnica s ukopanim drvenim podrumom, graena na tradicijski nain stubikog kraja sredinom 19. st., nalazi se u Gornjoj Stubici u
tnog zrakoplovstva, stoernom brigadiru Rudolfu Pereinu, smjeten je u samom sreditu mjesta Gornja Stubica. U sklopu spomen-parka n
dnobrodna je graevina smjetena na platou iznad naselja Gornje Jesenje. Sagraena 1858. g., malo iznad mjesta stare kapele iji se temel
ela sv. Benedikta sagraena je na uzvisini iznad naselja Gornji Kraljevec u opini Hraina. Jednobrodna graevina polukrune apside s lao
vcu datira iz 1787. god. i potpisano je djelo slovenskog graditelja Antona Scholza. Opseg manuala je C/E - c3. Malo, skladno oblikovano kui
jenom breuljku, udaljenom od sela Gotalovec na krajnjem sjeveroistoku Krapinsko-zagorske upanije. Prvi put se spominje 1639. g. kao dv
sv. Antuna Padovanskog smjetena je na breuljku sjeverno od Zaboka. Tlocrta pravokutnog oblika s uim i niim svetitem nastala je vjero
vena stambena katnica, smjetena je na uzvisini zaselka Zrinaki u selu Gusakovec, opina Gornja Stubica. Izgraena je u 19. st. na tradicijs
dominantan poloaj na povienju u naselju Hraina. Pravokutne je lae, ireg poligonalnog zakljuenog svetita, zvonika uz sjeverno proelj
. g. Simon Otoni. Vrstan, djelomino pregraen instrument, lijepog baroknog zvuka, s 10 registara, 1 manualom i pedalom. Opseg je manu
astom terenu krajnjeg SI dijela Krapinsko-zagorske upanije. Iz antikog doba potjee sustav komunikacija koje su u upotrebi jo i danas. U s
kurija Beloevi smjetena je nedaleko od sredita naselja Hraina. Sagradio ju je Dragojlo Kulan u 19. st. kao posljednju hiu na tlaku. O
u u selu Hrak Breg, udaljenog dva kilometara od Krapinskih Toplica. Pravilno orijentirana, blago izduenog broda i peterostranog svetita iz
zi se u sreditu naselja na brdu Klopua vrh. Pravilno je orijentirana pravokutna, jednobrodna crkva s poligonalnim, plitkim svetitem i poluk
a kapela smjetena je na brijegu nasuprot Velikom Taboru. Osnovnu tlocrtnu dispoziciju ine laa i ue, poligonalno svetite koji su meuso
ara, mehaniki sistem na probod, a opseg manuala je C/E - c3. Iako je zaputen, instrument je potpuno sauvan. Orgulje je izradio 1763. go
imljivijih, najsloenijih i najarhainijih govora kajkavskog dijalekta. Razlikujemo donjosutlanski dijalekt koji ine kajkavizirani govori nekadan
arceli paralelnoj s lokalnom cestom u Humu na Sutli. Sagraena je u 19. st. kao rezultat promiljeno umjerenog koritenja elemenata graa
na je 1882. godine. S june, reprezentativne strane je visoka prizemnica s podrumskom etaom, a na sjeveru prizemnica na razini terena. Ce
Evaneliste nalazi se na brijegu iznad naselja Ivani Miljanski. Sagraena je u zadnjoj etvrtini 15. st., a graevne promjene su slijedile jo u
aevina s polukrunim, izvana poligonalnim svetitem smjetena visoko na brijegu izvan naselja Jezero Klanjeko. Izgraena je najvjerojatni
na zaravnjenom platou brda. Pravilno je orijentirana i manjih je dimenzija. Tlocrt se sastoji od plitkog ulaznog prostora nad kojim se uzdie
aknutijem hrptu Cesargradske gore, iznad doline Sutle i dananjeg Klanjca. Prvi put se spominje 1399. g. u darovnici kralja Sigismunda kojom
na crkva smjetena na brijegu izvan grada Klanjca, sagraena je 1742. godine, na mjestu ranije iz 17. st. Tlocrtnu osnovu ine pravokutna la
doblju od 1630.-1655. grofovi Erddy. Crkva je opremljena visokovrijednim baroknim oltarima iz 18. st. u svetitu i pobonim kapelama, do
Augustinia organizirana je u dvije zbirke od kojih Zbirka Galerije Antuna Augustinia obuhvaa 358, a Zbirka Salona Galerije 32 predmeta
u 19. st. spajanjem dviju parcela i nadogradnjom starijih, izvorno prizemnih zgrada u jedan objekt definirajui tako jugoistoni ugao Mihano
lemiki grad Vrbovec, nalazi se u Klenovcu Humskom. U povijesnim izvorima prvi put se spominje 1267. g., a svoj najvei znaaj dobiva ula
4., a dananja je izgraena sredinom 16. stoljea, s naknadno prigraenom sakristijom i tornjem. Graena je od kamena i pravilno orijentira
vi put se spominje u vizitaciji iz 1639. g. Jednobrodna dvotravejna crkva svetitem je okrenuta prema jugu. Sakristija s dva nejednaka travej
djelo je varadinskog graditelja Gotharda Steiningera iz 1828. god. U zranici je sauvana izvorna cedulja na kojoj se spominju graditelj i da
na crkva podignuta je na mjestu starije drvene kapele koja se spominje ve u 14. st., a oko 1630. g. ovdje ve stoji novopodignuta zidana kap
jini nalazi se u movarnoj ravnici nedaleko rijeke Krapine, izmeu dva kraka potoka Selnice. Predstavlja jednu od najstarijih renesansnih u
va sv. Dominika nalazi se na blagoj uzvisini u sreditu naselja Konjina. Laa crkve je gotovo kvadratna, a na nju se nastavlja ue i nie sveti
roknoklasicistika graevina s poligonalnim svetitem, upna crkva sv Mirka (Emerika) u Kostelu, izgraena je 1805. g. na mjestu starije crk
ditelj Paul Pumpp 1833. god. Imaju sedam registara, jedan manual i pedal op. 16. Opseg manuala je C-P, a pedala C-d1. Nakon dvije pregrad
1 manualnom i pedalom 43. izvrsno su djelo zagrebakog graditelja orgulja Pavla Pumppa iz 1848. god. Jo su gotovo posve izvorne. Opseg
na upna crkva Presvetog Trojstva smjetena je uz glavnu cestu u naselju Kraljevec na Sutli. Tlocrtnu osnovu crkve ine gotovo kvadratna la
o" s parkom krapinskog praovjeka nalazi se na lokalitetu Hunjakova brda u Krapini. Obilazak lokaliteta zapoinje ulaskom u zgradu Muzej
og zagorja poznati kao poslastica ve stoljeima. Mogu se pripremati kao slani i slatki, kuhani i peeni, a posluuju se kao juha, predjelo, glav
nih igraaka na ovim prostorima nepoznat, zna se da su obrtnici poeli s njihovom prodajom sred. 19. st. Igrake su izraivali mukarci, i to
rne Hrvatske sadri elemente koji ukazuju na pripadnost europskom kulturnom krugu, ali imaju i svoju posebnost. Originalnim rjeenjima u
Trg Stjepana Radia 1, nalazi se u sreditu grada Krapine. Zgrada je sagraena u secesijskom stilu. Proelje s dva glavna ulaza dekorativno je
svojom arhitekturom i postavom stoji uz bok poznatim svjetskim muzejima te vrste. Zatiena muzejska graa obuhvaa Zbirku eksperimen
neposredno uz nalazite praovjeka na brdu Hunjakovo, rezultat je djelovanja umjetnike kolonije Forma Prima u razdoblju od 1976. do 19
om i pedalom tvrtke Josip Brandl iz Maribora graene su prije 1895. god. Opseg manuala je C-f3, a pedala C-f. Pretpostavlja se da su najran
d Ebner iz Maribora. Mehanikog su sustava sa zranicama na kliznice te 17 vokalnih registara na manualu i pedalu. Opseg manuala je C-f 3,
itu naselja na uzvisini. Sagradio ju je Josip Lebenvein u razdoblju od 1829. 1832., dok je toranj podignut 1855. g. Tlocrtno-prostornu dis
nalazi se na brdu Strmec, istono od sredita naselja Krapinske Toplice. Podignuta je 1874. na mjestu stare drvene kapele koja se spominje u
na crkva sv. Petra smjetena je usred trokutnog trga u sreditu Kruljeva Sela, zapadno od Stubikih Toplica. Prva kapela na ovom mjestu sag
elo u Kumrovcu, sveukupnog fundusa od 1917 predmeta, sastoji se od Povijesne zbirke, Zbirke jaslica, Zbirke koara i pletenih predmeta, Zb
etena je na osamljenom mjestu u naselju Kuzminec, uz cestu Radoboj - Mihovljan. Podignuta je na pavlinskom posjedu. Prvi put se spomi
telja nalazi se na povienom i ograenom poloaju u naselju Lastine. Tlocrtnu koncepciju kapele ini pravokutni brod i jednako iroko, prav
na vrhu maloga breuljka u sreditu sela Laz Bistriki. Dananji izgled dobila je u 19. st. nakon temeljite obnove zidane kapele iz 17. st. Tloc
sa zvonikom uz glavno proelje smjetena je izvan naselja na povienom zaravnjenom platou. Graena od 1699. - 1703. g. na mjestu starije
sredno uz glavnu cestu u naselju Lepajci. Jednobrodna pravilno orijentirana graevina, pravokutne lae i svetita s trostranom apsidom, sag
svojim slikovitom smjetajem u krajoliku, na brdu u Letovanu Novodvorskom. Zidana, pravilno orijentirana kapela datira iz 18. stoljea. U 1
ta graena je poetkom 17. st. kao plemika kurija gospodarsko-stambene namjene. Na proelju koje gleda na Magistratsku ulicu otvara se
obliku slova "L" orijentirana zapadnim proeljem prema ulici, sagraena je 30-ih godina 19. st.. Ulino je proelje ralanjeno sa est prozor
ova L zapadnim proeljem orijentirana prema Magistratskoj, a sjevernim prema Uskoj ulici. Zapadno proelje ralanjeno je s tri prozorske o
nog tlocrta, sagraena poetkom 19. st., orijentirana je istonim proeljem na Magistratsku ulicu. Ulino je proelje ralanjeno u jedanaes
ritem dala je sagraditi obitelj Keglevi, najvjerojatnije 1622. g. Tijekom stoljea dvorac je doivio nekoliko preinaka, a od 19. st. nosi danan
a. Neki gotiki elementi (kameno zavojito stubite i dovratnik) i strijelnice daju joj obiljeje jednog od najstarijih dvoraca Hrvatskog zagorja.
ovienom poloaju nedaleko kupalita, okruen ostacima nekad prostranog parka. Nakon obitelji Erddy, bio je u vlasnitvu obitelji Brigljevi
em smjetena je na brijegu, nedaleko od Krapinskih Toplica. Klasicistika je graevina pravokutnog tlocrta glavnim junim proeljem okrenu
ulmer (Popovec) smjetena je na uzvisini iznad ceste koja vodi kroz naselje Veliku Ves. Ima etiri krila nejednake duljine zbog ega se u sredi
itu Donje Stubice prema projektu Juraja Eithera, a po nalogu tadanjeg zagrebakog biskup Maksimilijana Vrhovca koji je 1820. godine nar
amom sreditu Donje Stubice. Dao ju je sagraditi zagrebaki ljekarnik Eugen Feller 1901. godine. Jednokatna je pravokutna graevina sa pod
uta izmeu Bedekovine i Zlatar Bistrice, na prijelazu iz 18. u 19. st, podignut je dvorac Poznanovec. Otvorenog tlocrta U oblika s izrazito k
pominje 1588. godine, no dananji je dvorac podignut u 18. st. Tijekom godina pripadao je raznim velikakim obiteljima, meu ostalima Keg
en je jednokatni barokni dvorac pravokutnog tlocrta. Sva su proelja u prizemlju ralanjena horizontalnim pojasevima, a na katu pilastrima.
og tlocrta, natkrivena dvostrenim krovitem s poluskoenim zabatima, graena je 1780. godine. U prizemlju su gospodarske prostorije s ba
mjeten na istonoj strani trga u Sv. Kriu Zaretju, svojim glavnim proeljem gleda na dolinu rijeke Krapinice, dok se u njega ulazi s dvorine
oko 1740. g. Dvorac je tlocrtnog U oblika s dvoritem koje s etvrte strane zatvara zid. Vanjska proelja su ritmizirana prozorskim otvorim
toimenog naselja u nizini, uz cestu koja vodi prema Zlataru. Izgradnju dvorca zapoela je obitelj Keglevi krajem 16. ili poetkom 17. stolje
uljka uz zagorsku cestu izmeu Zaboka i Svetog Kria Zaretje. Starijoj jednokrilnoj dvoetanoj graevini iz 17. st. obrambene namjene, dog
azu iz 16. u 17. st., u vrijeme naputanja srednjovjekovnih burgova, na blagoj uzvisini nedaleko Pregrade. Jednokatna graevina, tlocrtnog o
aknutim bonim kapelama i zvonikom u proelju sagraena je 1902. godine prema projektu Josipa Vancaa na mjestu stare upne crkve, na
ilne orijentacije, nalazi se na uzdignutom platou u zaseoku sjeverno od naselja Belec. Primjer je sukcesivne graditeljske djelatnosti na jedno
p .Gornja Stubica), obitelj Ori sagradila je 1756. g. dvorac, prigradivi svom starom katelu dva nova krila. Novi je dvorac bio tlocrtno u o
vo smjetena je na padini obronka, uz cestu prema Krapini. Obitelj karica postala je vlasnikom dobra Kolarovec jo u 16. st., na kojem se u
sredita naselja u udolini. Prvi put se spominje 1334. g., a dananji izgled poprima tijekom 18. i 19. st. Tlocrt crkve varijacija je trolista s prig
dnobrodna crkva sv. Jakova nalazi se na brijegu iznad naselja Donja Batina, Grad Zlatar. Povijesni izvori spominju ju tek g. 1639., no prema ko
tena u naselju, prvi put se spominje 1334. g. Tlocrt joj ini jedan brod, pravokutno svetite sa sakristijom i zvonik smjeten na glavnom pro
stono od ceste Zagreb Pregrada. Sagradila ga je obitelj Keglevi, vjerojatno u prvoj polovini 18. st., a nakon Keglevia vlasnici su bilii barun
naselja Gorjani Sutinski, najvea gotika crkva Hrvatskog zagorja, zadrala je do danas gotovo u potpunosti svoj izvorni gabarit. Sastoji se od
n je na breuljku sjeverno od doline potoka Horvatske, zapadno od istoimenog naselja. Sagradila ga je obitelj Palfy Erddy 1611. g. Neko v
ju, nalazi se na trgu u sreditu Pregrade. Tlocrtnu osnovu ine ulazni dio flankiran s dva zvonika, ovalna laa s plitkim bonim kapelama, pr
adini breuljka istono od rijeke Sutle, u opini Zagorska Sela. Sagradila ga je obitelj Ratkaj u ijem je vlasnitvu bio do kraja 18. st. od kada m
na u 19. st., nalazi se na povienom i ograenom terenu, na vrhu brda u Zagorskim selima. Sagraena je na mjestu starije crkve iz 1691. g., k
s reprezentativnim cinktorom smjetena je na brijegu Trki Vrh nad Krapinom. Sagraena je u razdoblju od 1750-1752. prema projektu Josip
platou brijega, iznad naselja Matenci, povrh Donje Stubice. Podignuta je 1870. g. na mjestu starije zidane kapele iz 1669. g. Tlocrt crkve i
sini brijega u naselju Razvor, uz cestu prema Zagorskim Selima. Jednokrilna nevelika katnica jasnog tlocrta predstavlja znaajan primjer u ni
mjeten je nedaleko od Marije Bistrice nad cestom koja vodi prema Zlatar Bistrici. Dao ga je sagraditi grof Petar Sermage 1786. g., a od 1840
uen prostranim parkom, na blagoj uzvisini izmeu Donje i Gornje Stubice, oko 1780. g. sagradila je obitelj Domjani. Od 1806. do 1827. g.
e Boje Snjene u Risvici, opina Kumrovec, smjetena je na vrhu brijega izvan naselja, a podno Cesargrada. Spominje se jo 1639. g. kao ma
estu Donja Stubica Stubiki Golubovec Gornja Stubica, neto zapadnije od velikog imanja Gornjeg Golubovca. Imanje se prvi put spomin
s perivojem kojim je okruen zauzima znaajno mjesto meu baroknim dvorcima Hrvatskog zagorja. Sagraen je krajem 18. st. kao jednoka
og tlocrta, smjetena je na uzvisini iznad upne crkve Presvetog Trojstva u Radoboju. Gradnja objekta zapoela je 1778., a dovren je tek 18
graevina sagraena je od 1901.-1903. g. prema projektu Josipa Vancaa, na blagoj uzvisini u sreditu grada, na mjestu starije crkve. Tlocrt
a rubu naselja Prilin, na padini s koje se prua pogled na dolinu Sutle. Prvobitno utvrda, tijekom 17. stoljea preoblikovana je u dvorac. Dan
krinog tlocrta nalazi se na brijegu, na lokalitetu Taborsko, izvan Huma na Sutli. Do nje vodi natkriveno barokno stubite sa stupovljem. Polig
je jo 1334. g., a dananji izgled dobiva brojnim pregradnjama 18. st. kada su na osnovni prostor svetita i broda dodani toranj i sakristija. T
Tabor obuhvaa plato nevisoka brijega na kojem se nalazi istoimeni burg, zajedno s okolnim parcelama u podnoju. Burg je smjeten na isto
brodna je graevina s pobonom poligonalnom kapelom i postrance smjetenim zvonikom. Na glavnom proelju su kasnorenesansni portal
polovini 18. st. na uzvisini uz upnu crkvu sv. Nikole. Katnica s podrumom, graena od opeke i kamena, pravokutnog tlocrta, s glavnim pravi
se na junim obroncima Ivanice, iznad naselja Zajezde. Sagraena je veim dijelom na rubu okomite provalije u 16. st. U tlocrtu je neprav
kapele sv. Tri kralja nalaze se na istaknutom poloaju na vrhu brda Tkalci, sjeverozapadno od Krapine. Sve do recentnog samouruavanja zv
e sjeveroistono od rjeice Krapinice, na brijegu iznad dananjeg naselja. U povijesti se prvi put spominje u 14. st. Najstariji dio grada nasta
sv. Marije Snjene nalazi se na povienom platou u Belcu. U svojim temeljima je gotika jednobrodna graevina s uim poligonalnim sveti
bora je jednobrodna longitudinalna gotika barokizirana crkva s cinktorom iz 18. st. Brod i svetite dananje crkve potjeu iz 14. stoljea. Zi
na i crkve Navjetenja Blaene Djevice Marije nalazi se u sreditu grada Klanjca. Sastoji se od trokrilnog samostana i samostanske, longitudin
elja u sreditu grada Krapine izvorno je bila zatvorenog pravokutnog tlocrta kojemu su poetkom 19. st. s uline strane dodane arkade, te k
ndievoj ulici slobodnostojea je jednokatnica pravokutnog tlocrta graena od opeke. Glavno proelje okrenuto na ulicu ralanjeno je s pe
eki s pripadajuim gospodarskim objektom (itnicom) i kurijom upravitelja imanja dio je nekadanjeg feudalnog kompleksa koji se smjesti
staro klanjeko groblje, danas je ureeno kao park i spomen-podruje na kojem su ostali sauvani originalni grobovi Antuna Mihanovia, O
ea nalazi se na mjesnom groblju u Pregradi smjetenom na blagoj uzvisini na istonoj obali potoka Kosteljine. Gradnja kapele dovrena je
-14 dio su nekadanjeg stambeno-gospodarskog graditeljskog sklopa u vlasnitvu obitelji Keglevi, a kasnije obitelji Otenfels. Sklop zatvara
Broz, kao zadrunu dvoobiteljsku prizemnu zidanicu za sebe i sina Franju. Neko su vrijeme u kui ivjele i tri obitelji, pa su u tu svrhu izvren
oj dolini, uz stari seoski put, kao jedno od selita nekad jakog vlastelinstva grofova Celjskih i Erddy. Polako je naseljavan u smjeru malog sre
ni uz potok Krapinicu, na prostoru nastanjivanom ve od paleolitika (Hunjakovo). Prvo stalno naselje formiralo se u bronano doba na loka
izini izmeu potoka Toplice i Reke, u podgrau Starog grada formirano je u 14 st. srednjovjekovno trgovite. Oko sajminog trga, koji je i da
nalazi se na zapadnom dijelu naselja Cista Velika, stotinjak metara juno od ceste Trilj-Imotski. Na tisuu metara etvornih istraene povrine
se u Cisti Velikoj, uz samu magistralnu cestu Trilj-Imotski, u duini od oko 200 metara. Radi se o kompleksnoj arheolokoj zoni koji ima nekol
hvaa slijedee zbirke: Numizmatiku zbirku od 225 predmeta, Etnografsku zbirku od 257 predmeta, Kulturno-povijesnu zbirku od 515 pred
uzvisini Podi, pripada selu Glavina Gornja, te je smjeten na granici opine Proloac i Imotski. Stambeno-gospodarski objekti nalaze se na ve
h kua" nalazi se u junom dijelu mjesta Lokviii, juno od zaseoka Pezo tj. sjeverno od ceste Trilj-Imotski. Radi se o srednjovjekovnom grob
onom kraju zaseoka Budimlii u Lokviiima. Sastoji se od velike katnice paralelno postavljene sa slojnicom terena i dvije prizemnice koje s
nalazi se u istonom dijelu mjesta Lovre, uz cestu Trilj-Imotski. Radi se o srednjovjekovnom groblju sa stecima koje nastaje u 15. stoljeu u
sadri pet stotina i pet etnografskih predmeta iz druge polovine 19. i 20. stoljea, te je primjer sustavne brige i zalaganja za tradicijsku batin
ostu jednobrodna je graevina s kvadratnom apsidom i velikom preslicom na proelju sagraena na mjestu ranije crkve poetkom 17. stolj
aselju Poljica, zaseoku Domljani. Sastoji se od stambene katnice sa dvostrenim krovom, uz koju je prislonjena pojata, te danas ruevne stam
alazi se u plodnom Imotskom polju, kraj istoimenog izvora rijelke Vrljike, u Prolocu. Rije je o vieslojnom nalazitu s ostacima antike arhi
vice nastala je na vie razina u kanjonu Suvaje u vremenu od kraja 14. do 16/17. stoljea. Visoko iznad tvrave, na rubu kamenite visoravni,
e na uzvienju u sredinjem dijelu Riica, istono od upne crkve sv. Ivana. Slabo ouvanim bedemima ograen je plato koji se nalazi na vrh
bnik nalazi se uz lokalnu prometnicu Krstatice-Slivno, na podruju sela Slivno. Radi se o srednjovjekovnom groblju sa stecima koje nastaje
u Dragljanima jednobrodna je graevina s pravokutnom apsidom, orijentirana istok-zapad. Apsida je zapravo ranija crkva koja je 1779. godin
vanskog u Dragljanima obuhvaa dvadeset i sedam umjetnina nastalih u periodu od druge polovice 18. stoljea do poetka 20. stoljea.
brodna je graevina s kvadratnom apsidom na istoku, glavnim ulazom na zapadu i trodijelnom preslicom na proelju. Graena je vjerojatno
obrodna je graevina, pravokutnog tlocrta sa pravokutnom apsidom, orijentirana istok-zapad. U crkvi se nalaze tri oltara te slika Filippa Nald
em dijelu sela Kozice, juno od Kozikih Poljica. Zaselak se sastoji od stambeno-gospodarskih sklopova, prizemnica, rjee katnica, pravokutn
e prostiru plodna polja sastoji se od tri zaseoka: Veliki Godinj-Pavlinovii, Babulji- Baii, Mali Godinj-Kovaevii. U zaseoku Pavlinovi sauv
na je graevina s naknadno dodanom pravokutnom apsidom na istoku i ulazom na zapadu te trodijelnom preslicom na proelju. Sagraena
Djevice Marije u Vrgorcu izgraena je po nacrtu arhitekta irila Metoda Ivekovia. Monumentalna je trobrodna graevina, podignuta u ne
e s gradnjom krajem 19. stoljea, kao park zatvorenog tipa za izolaciju graanske elite od puka, da bi tek 1960. godine bio otvoren za javnos
upne crkve Navjetenja BDM u Vrgorcu prikazuje sv. Katarinu u punoj figuri, u frontalnom stavu. Odjevena je u sivkastu haljinu i zaogrnuta c
nobrodna je graevina, pravokutnog tlocrta sa polukrunom apsidom, orijentirana istok-zapad. Na proelju je jednodijelni zvonik na preslic
tovcu sagraena je 1612. godine na mjesnom groblju. Nekad je to bila upna crkva mjesta Zagvozd. Crkva je jednobrodna graevina, pravo
kve sv. Kria obuhvaa sedam predmeta, lokalnog znaaja, nastalog u periodu od kraja 18. do poetka 20. stoljea.
nobrodna je graevina, manjih dimenzija, sa plitkom kvadratnom apsidom, orijentirana sjever-jug. Izgraena je u prvoj polovici 17. stoljea
a crkva mjesta Zagvozd. Sagraena je u prvoj polovici 17. stoljea. Crkva je jednobrodna graevina, pravokutnog tlocrta, sa plitkom kvadratn
Zagvozdu nalaze se djelomino sauvani ostaci utvrenog stambeno-gospodarskog sklopa iz 17.-18. stoljea kojeg je upnik koristio kao svo
ku Mrkonjii u Zmijavcima, graena je u slogu tradicijske arhitekture 18. i 19. stoljea. Kua se sastoji od dvije stambene katnice u nizu, pra
Vrljici nizvodno od Kamenmosta u Zmijavcima. Manja jednostavna mlinica s vanjskim horizontalnim kolom na tumbaz s jednim mlinom na
lopova (prizemnica i katnica), smjeten na breuljku juno od ceste kroz Zmijavce. Prostorni raspored graevina i arhitektonski elementi poj
i u Zmijavcima trobrodnog je tlocrta s dvije apside na istoku od kojih je jedna istaknuta, te s trodijelnim narteksom na zapadu. U sjevernom
od centra Ciste Velike, na 650 metara nadmorske visine. Zauzima povrinu od oko 30 metara zaravnjenog platoa istoimenog brda, s jako dob
branje na zapadu Imotske krajine. Sklop je organiziran oko unutarnjeg dvorita, na sjevernoj strani su prizemnice koje su sluile kao kuine, a
ara upna crkva sela Dobranje, sagraena je 1740. godine na mjesnom groblju. Jednobrodna je graevina, pravokutnog tlocrta s pravokutn
kteristina su naseobinska struktura sekundarnog naselja za boravak ljudi i stoke u vrijeme ljetne ispae. Kue su znatno udaljene jedne od
stara je upna crkva sela Svib, sagraena 1747. godine. Jednobrodna graevina, pravokutnog tlocrta s pravokutnom apsidom, orijentirana is
a Gornjim jednobrodna je graevina s transeptom, trijemom na proelju, preslicom sa tri zvona i polukrunom apsidom, dovrena 1882. god
a smjestila se jedna od najveih i najvanijih prapovijesnih gradina ovog podruja. Gradina na Crvenom jezeru i podruje neposredno oko nj
ake krajine intergralni je dio stoljetnog sustava glazbovanja na podruju dalmatinskog zalea. Ganga je vieglasno pjevanje na dah, glavn
ili Dogane nalazi se u jugoistonom dijelu Imotskog. Sastoji se od etiri zgrade za skladitenje duhana i pomonih objekata sagraenih u raz
razitih stilskih figura, smjetene u terasastom vrtu, ograenom kamenim zidom u koji se ulazi kroz troja vrata. Juna kua je reprezentativni
na je dvokatnica, izrazitih secesijskih obiljeja s ukrasom na reprezentativnom zapadnom proelju te s djelomino sauvanim interijerom iz
nica na Perinui kojeg ine mlinica s trinaest mlinova, dvije velike stambene zgrade s podrumima i spremitima te veliki ograeni vrt. Sklop
a jo i Kula Dizdarevia ili Kula Kapetanovia, je trokatnica, etvrtastog tlocrta graena nepravilnim klesancima, slaganim u redove. Jedna je
ka kula, nekada je bila vlasnitvo begova Cukarinovia, a od 1690. godine u vlasnitvu je upnika koji u njoj stanuje do 1888. godine. Izgrae
slobodnostojea zgrada, kvadratnog tlocrta, irine i duine oko pet metara. Uz istono proelje prislonjeno je kameno stepenite s balatur
ove kue u Vrgorcu sastoji se od dvije kue, prislonjene jedna uz drugu, pravokutnog tlocrta, orijentirane sjever-jug. Iza sklopa Elezovih kua
kula, kako se jo naziva, izgraena je kao slobodnostojea zgrada unutar povrine nepravilnog oblika, duine oko pet metara a irine oko e
hu brda Motokita, sjeverno iznad Vrgorca. Sastoji se od tri dijela: predulaza sa straarskom kuom, unutarnjih prostorija za smjetaj vojske s
rnim liticama jezera Proloko blato nalaze se ostaci franjevakog samostana. Longitudinalna graevina s osam prostorija sagraena je za po
Djevice Marije u Zavojanima monumentalna je, jednobrodna graevina s pravokutnom apsidom, orijentirana istok-zapad. Izgraena je poe
Marije stara je upna crkva mjesta Katuni-Kreevo. Jednobrodna je graevina, pravokutnog tlocrta s pravokutnom apsidom, orijentirana ist
lipeov most graen je s etiri luka, hidrauliki oblikovana, koji se upiru o tri pilona u potoku. Na sredini sjeverne, kamenom zidane ograde m
cu trobrodna je graevina s neoromanikim stilskim elementima, sagraena po projektu irila M. Ivekovia krajem 19. stoljea, na mjestu
esnoj obali rijeke Vrljike zapadno od mosta u naselju Kamenmost. Zgrada mlinice je katnica pravokutnog tlocrta, graena od nepravilno tesa
agraena je u drugoj polovici 19. stoljea u blizini ranije poruene crkve. Crkva je monumentalna, trobrodna graevina, podignuta u neorom
Vrljici nizvodno od Kamenmosta u Zmijavcima. Manja jednostavna mlinica s vanjskim kolom na tumbaz s jednim mlinom nastala krajem 1
motskog, na strmim liticama izmeu Modrog jezera i tzv. Gospina doca. Nepravilnog je oblika koji prati oblik klisure na kojoj je podignuta, du
ri kilometra nizvodno od Kamenmosta na rijeci Vrljici. Manja jednostavna mlinica na tumbaz s jednim mlinom nastala krajem 19. ili poet
vom Topanom, na obroncima brda Podi, smjestio se grad Imotski. Grad se razvija od srednjeg vijeka na ovamo, a ubrzani razvitak doivljava
se na junim padinama, odnosno juno od srednjovjekovne tvrave i upne crkve na zapadnom kraju dananjeg grada. Rije je o naselju ra
Gornjim nalaze se ruevni ostaci antike zgrade. Krajem prolog stoljea tu je otkriven mozaik, vodovod, bronana statua Venere. Svuda uoko
ca nalazi se na uzvisini jugoistono od Crvenog jezera, juno od ceste za Imotski. Radi se o vieslojnom arheolokom nalazitu s ostacima ar
akljuena dvostrenim krovitem sa skoenjima na zabatnim stranama, nalazi se u sjeveroistonom uglu sredinjeg trga, glavnim uzdunim p
kljuena dvostrenim krovitem sa skoenjima nad zabatnim stranama, uzdunim istonim proeljem orijentirana je prema imievoj ulici. U
no u obliku slova L orijentirana je glavnim proeljem prema trgu. Graena je krajem 18. stoljea u duhu kasnog baroka. Tlocrtna dispozicija
og trga, poznata kao Pivnica, sagraena je u 18. stoljeu kao slobodnostojei objekt, dok je danas ugraena u ulini niz. Jednokatna zgrada
anuala i pedalom, djelo su domaeg majstora Adama uvia. Orgulje su mehanikog sustava, a graene su polovicom 19 stoljea. Ormar je
od vanijih u obrani od Turaka, a istie se estim moderniziranjem u skladu s promijenjenim zahtjevima obrane, poevi od renesanse do tip
azi se u Svilarskoj ulici. Pravokutnog je tlocrta i orijentirana je u pravcu sjever jug, glavnim junim proeljem okrenutim prema ulici. Sagra
uda u istonoj i sredinjoj Hrvatskoj odlikuje se karakteristinom strukturom glazbala i znaajkama glazbe koja se na njima izvodi (repertoar,
Koprivnici smjetena u Kolodvorskoj ulici sagraena je 1913. godine. Na izvorno oblikovanje zgrade utjecala je secesija, iji su dekorativni ele
rati 1851. godine, u vrijeme kada se njegova lokacija nalazila izvan grada. Na samom ulazu kovana su vrata koja je izradio J. V. Kartis iz Kopri
su radovi obnove vreni 1967. i 1986. godine. Rije je o jednobrodnoj graevini pravokutnog tlocrta s polukruno zakljuenim svetitem uz k
nog tlocrta s poligonalno zakljuenim svetitem irine jednake brodu i zvonikom na glavnom proelju. Smjetena je na blagoj uzvisini na gro
inje po osnutku upe 1790. godine na lokaciji starije, drvene kapele, a dovrena je 1805. godine. Radi se o jednobrodnoj graevini pravoku
registara, manualom i pedalom, djelo su posljednjeg maribosrkog graditelja J. Brandla. Godina nastanka kao i broj opusa su nepoznati. Orm
h stilskih obiljeja orijentirana je u pravcu istok zapad, ima ue zaobljeno svetite sa sakristijom na sjevernoj strani i zvonik u sredinjoj osi
e nizom ekih kapa odijeljenih pojasnicama koje su oslonjene na bone polustubove, dok je apsida svoena kalotom. Figuralan oslik unutra
podignuta je u prvoj polovici 20. stoljea nasuprot istoimene starije drvene kapele, sruene oko 1935. godine. Kapela je neogotikih i neob
eteno je na blago uzvienom platou, juno od sela Karane. Njegovo postojanje utvreno je 1985. godine. Utvreno je prapovijesno naselje
kasnobarokne stambene arhitekture, ali i arhitektonskog oblikovanja prve polovice 19. stoljea kada je sagraena. Pripada znaajnim, u ve
slavu, sagraena je u 17. stoljeu i ranobaroknih je stilskih oznaka no izvori upuuju na postojanje starije, srednjovjekovne crkve na istom m
tnica s podrumom sagraena je tijekom prve polovice 19. stoljea, ali s jo prisutnim znaajkama kasnobaroknog oblikovanja. Pravokutnog
ca Nikolaja sagraena je 1763. kao jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta s poligonalnom plitkom apsidom, zvonikom iznad proelja i
toljea. Pravokutnog je tlocrta sa izduenim polukrunim svetitem i trokatnim zvonikom na ulazu. Nadsvoena je ekim kupolastim svodo
vene kapele 1763. godine, a naknadnom adaptacijom u 19. stoljeu dobiva sadanji izgled. Jednobrodna je graevina pravokutnog tlocrta s
nzija sa zaobljenim svetitem irine jednake brodu i zvoniku na glavnom proelju. Sagraena je 1840. godine, a obnovljena je 1924. godine.
egistara i dva manuala i pedal. Orgulje Augusta Faulanda Heferera opus 240 iz 1933. godine, jedan su od najznaajnijih primjeraka domaeg
kutnog tlocrta veih dimenzija s peterostranim svetitem uz koje je s june strane smjetena sakristija, a pred glavnim, zapadnim, proeljem
a, djelo je nepoznatog graditelja. Pozitiv ima 6 registara i 1 manual. Traktura je mehanika s pomicaljkama. Kuite s tri tornja ugraeno je b
Maribora iz 1915. godine. Orgulje imaju 19 registara, 2 manuala i pedal. Posebnu panju privlai kuite orgulja ija arhitektonska kompozicij
imenzija s transeptom i pravokutnim svetitem, tlocrtno u obliku latinskog kria, smjetena je u sreditu naselja na breuljku. Graena je od
nog tlocrta s uim, poligonalno zakljuenim svetitem uz koje je na sjevernoj strani smjetena sakristija, a u sredinjoj osi glavnog zapadnog
registara, dva manuala i pedal, pneumatskog registarskog prijenosa i mehanikim svirnim prijenosom. Graditelj orgulja je Rieger, opus 788
nog tlocrta orijentirana u pravcu sjever-jug s uim, izduljenim, polukruno zakljuenim svetitem, uz koje je sa zapadne strane smjetena je
nog tlocrta s pravokutnim svetitem, zaobljenim u sredinjem dijelu i zvonikom na glavnom proelju. Crkva je svoena nizom traveja ekog
registara, 1 manualom i pedalom. Graene su u 19. stoljeu, mogue prije 1850. godine. Pregradio ih je 1890. M Heferer. Kuite orgulja se
nog tlocrta s uim, zaobljenim svetitem i zvonikom u sredinjoj osi glavnog zapadnog proelja. Svoena je ekim kapama odijeljenim poja
m i pedalom, mehanike trakture, rad su tvrtke Rieger iz Jgerndorfa. To, inae solidno djelo stradalo je u popravcima i pregradnjama 1920.
nog tlocrta s poligonalno zakljuenim svetitem irine jednake brodu sagraena je 1878. godine u sreditu naselja. Sjeverno od svetita je s
nih primjeraka javne plastike baroka u sjevernoj Hrvatskoj, a svojim poloajem na istaknutom mjestu unutar naselja arite je prilaznih puto
nog tlocrta s trostranim svetitem irine jednake brodu i zvonikom na glavnom, zapadnom proelju. Dvostreno je krovite natkriveno bibe
77. godine i sauvane gotovo u cijelosti u izvornom stanju. To su jedine sauvane Krainzove orgulje i rani primjerak romantinog stila na nae
stu stare kurije i pripadajuih gospodarskih zgrada, a jednoj od njih, nastaloj poetkom 19. stoljea, koja je prvobitno sluila za stanovanje, p
istara, s 1 manualom i pedalom tvrtke Rieger graene su 1898. godine. Jedinstveno oblikovan korpus zavren zabatom u prospektu je pilast
nog tlocrta s niim i uim pravokutnim svetitem i zvonikom u sredinjoj osi proelja, sagraena je 1777. godine na istaknutom poloaju na
nzija s poligonalno zakljuenim svetitem irine jednake brodu i zvonikom na glavnom, zapadnom, proelju sagraena je 1770. godine i obn
nog tlocrta s polukruno zakljuenim svetitem i zvonikom na glavnom proelju. Sagraena je 1740. godine. Prostor broda zaobljenih uglov
prostire se na irokom oraninom podruju na junoj, blagoj padini brijega, istono uz zaselak Mihajlici. Nalazite je smjeteno na padini bre
nog tlocrta s uim pravokutnim svetitem zakljuenim plitkom eliptoidnom apsidom. S june strane broda je kapela sv. Josipa, a sjeverno uz
kao klasicistika graevina pravokutnog broda s polukruno zakljuenim svetitem iste irine pored kojeg je sa sjeverne strane smjetena sa
bez pedala, mehanike trakture, djelo je domaeg majstora Ignaza Petera iz 1832. godine. I kuite je lijep primjerak stolarije ranog 19. stol
sistema s 4 registra, manualom i bez pedala, anonimnog graditelja, pripisuju se razdoblju prijelaza 19. u 20. stoljee. Temeljitu obnovu ezd
registara i 1 manualom, mehanikog registarskog i svirnog prijenosa, graen je sred. 19. st. Trenutno je vrlo zaputen i neispravan, iako je p
kih stilskih karakteristika, veih dimenzija i pravokutnog tlocrta s neznatno uim, zaobljenim svetitem uz koje je sakristija i zvonikom na gla
kui Josipa Turkovia u Virju. U fundusu zbirke su originalni etnografski predmeti iz Virja i okolice, a najvei broj je obiteljsko nasljee obitel
u nalazi se unutar naselja, na povienom terenu uz cestu, podzidanom zidom od opeke. Crkva (kapela) klasicistikih karakteristika sagraen
umatske trakture, s 16 registara, 2 manuala i pedalom. Graditelj orgulja je Ferdo Heferer, opus 231 iz 1916. godine. Solidno graen instrum
e u historicistikim renesansnim oblicima kao jednokatnica s podrumom. Zajedno s bonim krilima tvori tlocrtni oblik slova U. Boni dijelov
n je sjeveroistono od gradskog trga, van ortogonalne sheme gradskih blokova, a ine ga tri zgrade orijentirane prema Mihanovievoj ulici:
dijelu gradskog bloka istono od glavnog trga. ine ga dvije povijesne graevine povezane interpolacijom. U njima su smjeteni sudovi i dr
avnom gradskom trgu, ucrtana u najstarijoj karti iz 1772. g. grada kao stambeni objekt vojnih asnika. Poetkom 20. st. postaje zgradom Kra
ajanjem dviju graevina pravokutnih osnova. Stariji dio zgrade ucrtan je na karti iz 1772. godine kada je tamo bila pukovnijska tamnica (Reg
a izduene pravokutne tlocrtne osnove razvedenog tipa s bonim, dvorinim krilima. Fasade su oblikovane u duhu renesanse s karakteristin
pravokutne osnove, zakljuena dvostrenim krovitem, skoenim prema junoj zabatnoj strani. Sagraena je izmeu 1860. i 1867. godine u h
rani raskrija Radievog trga i Nazorove ulice, koja zajedno s uglovnicom na sjevernoj strani istog raskrija akcentira glavni prilaz gradu. Prim
e osnove s rizalitom prema dvorinoj strani. Proelje prema trgu artikulirano je ujednaenim ritmom pravokutnih prozora u jedanaest osi. U
, zakljuena dvostrenim krovitem, istonim zabatnim proeljem orijentirana prema Ulici I. V. Trnskog. Na najstarijoj karti grada ucrtana je
a u Bjelovaru kao cjelina za koju je Rjeenjem Hrvatskog dravnog arhiva od 4. studenoga 2011. (klasa: UP-/I-612-06/11-27/07, ur. broj: 565
meusobno povezanih graevina razliitih tlocrtnih i katnih obiljeja, graenih tijekom 20. st. Arhitektonska jezgra kompleksa povijesna je p
e 1912. godine prema projektu zagrebakog arhitekta Dioniza Sunka. Reprezentativna je graevina pravokutnog tlocrta s odsjeenim uglovi
, prizemnica i katnica, poloene na nain da formiraju L tlocrt. Prvobitno samostojee graevine koje su recentno povezane interpolacijom,
nog tlocrta s polukruno zakljuenim svetitem irine jednake brodu te zvonikom u sredinjoj osi glavnog, zapadnog proelja. Krovite je dv
manualom i pedalom djelo su zagrebakog graditelja Pavla Pumppa iz 1842. godine. Zadivljuje ouvanost i svjeina instrumenta, njegova zvu
tara sv. Franje Ksaverskog, 2 bona oltara sv. Jurja i sv. Jakova, orgulja, dva svijenjaka te kalea, nastala u vrijeme gradnje kapele 1770-tih g
tara, 6 bonih oltara: Blaene Djevice Marije, sv. Ivana Krstitelja, Poklonstva Kraljeva, Krunjenja Blaene Djevice Marije, sv. Roka, sv. Kria, ta
odine Zborni kaptol s prepoziturom u azmi. Razvija se u oppidum sa znaajnom kulturnom i vjerskom ulogom. Najstariji dio naselja odraa
gulje ubrajaju se meu najvanije spomenike kulture svoje vrste druge polovice 18. stoljea u sjevernoj Hrvatskoj. Veliki kasnobarokni instr
ovna graevina gotikih karakteristika, dananja nastaje u baroknom stilu 1679., a obnovljena je 1876. godine ime dobiva konaan izgled u
igonalno zakljuenog svetita sa zvonikom nad glavnim zapadnim proeljem i sakristijom sjeverno uz svetite. Prostor sakristije i svetita nad
nog tlocrta s uim, poligonalno zakljuenim svetitem i zvonikom u sredinjoj osi glavnog, zapadnog proelja. Smjetena je na blago povie
v Holub 1925. godine. Pneumatske trakture, imaju est registara, manual i pedal, sa sviraonikom samostalno smjetenim na desnoj strani. U
nog tlocrta sa irokim, poligonalnim, sedmerostranim svetitem, sakristijom juno uz svetite te zvonikom u sredinjoj osi glavnog proelja.
adiciji, no nain gradnje i oblik pojedinih otvora upuuje na mogunost ranijeg srednjovjekovnog porijekla crkve. Jednobrodna je, svoena
ednim manualom, bez pedala, mehanike trakture pripisuju se zagrebakom graditelju iz doba preporoda, Franji Seibleru, podrijetlom Mora
nog tlocrta s uim zaobljenim svetitem uz koje je s june strane smjetena sakristija i dograen prizemni aneks. Zvonik je podignut s june
nog tlocrta s uim zaobljenim svetitem i zvonikom nad glavnim zapadnim proeljem. Smjetena je na blago povienom poloaju uz cestu u
arhitekturi devetnaestog stoljea (1845.) sa sauvanim izuzetnim inventarom manastira Brljanac. Jednobrodna je, s uim polukruno zaklj
nog tlocrta s uim, izduenim svetitem i poligonalno zakljuenom apsidom. Zvonik je postavljen u sredinjoj osi ispred glavnog proelja. Un
ke je jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta s niim i uim, poligonalno zakljuenim svetitem te zvonikom nad glavnim proeljem. Pre
nog tlocrta i ueg, segmentno zakljuenog svetita uz koje je na sjevernoj strani smjetena sakristija, a na glavnom zapadnom proelju zvon
istara, jednim manualom i bez pedala, graene u tradiciji 18. stoljea, djelo su Josipa Otonia. Na povienom postolju uzdiu se jednostavno
i djelo su graditelja Antonina Mlzera, graditelja iz Kutne Hore. Orgulje imaju 13 registara, 2 manuala i pedal. Prospekt je oblikovan u skla
nog tlocrta s uim, pravokutnim svetitem i zvonikom nad glavnim zapadnim proeljem. Natkrivena dvostrenim krovitem pokrivena crijep
nog tlocrta s uim, polukruno zakljuenim svetitem uz koje je s june strane smjetena sakristija, a pred glavnim zapadnim proeljem zvo
nog tlocrta s uim, polukruno zakljuenim svetitem, sakristijom juno uz svetite i zvonikom na zapadnom proelju. Svoena je ekim sv
nog tlocrta s uom, polukruno zakljuenom apsidom i zvonikom nad glavnim, zapadnim proeljem. Unutranjost je svoena ekim svodo
nog tlocrta s uim zaobljenim svetitem, zvonikom na glavnom istonom proelju i simetrino postavljenim bonim aneksima poligonalnog
ligonalno zakljuenog svetita sa zvonikom ispred glavnog proelja. Izgraena je na mjestu starije crkve iz 18. st. od koje su sauvani samo d
og baroka i idu u red najznaajnijih ostvarenja u Hrvatskoj. Prema vizitacijama potjeu iz 1753. godine. Mehanikog su sustava s 11 registar
nog tlocrta sa zaobljenim svetitem irine jednake brodu i zvonikom na glavnom proelju. Nadsvoena je ekim kapama odijeljenim pojas
nog tlocrta sa zaobljenim svetitem, uz koje je na zapadnoj strani 1997. g. dograena sakristija, te zvonikom u sredinjoj osi glavnog proel
nog tlocrta, ueg zaobljenog svetita sa sakristijom smjetenom juno uz svetite i zvonikom nad glavnim proeljem. Unutranjost je svoen
nog tlocrta s polukruno zakljuenim svetitem, deambulatorijem u funkciji sakristije te zvonikom nad glavnim zapadnim proeljem. Laa je
se svojom arhitektonskom slojevitou s obzirom na gotiko porijeklo(spomenuta 1334.), dvije velike barokne pregradnje (sredina 17.st.,17
nog tlocrta s polukrunim svetitem i zvonikom postavljenim istono uz glavno proelje. Natkriva je dvostrean krov s crijepom, dok je nad
nobrodna graevina pravokutnog tlocrta s trostranom apsidom te zvonikom oktogonalnog presjeka na glavnom proelju uz koji su s obje str
o zakljuenog svetita sa sakristijom smjetenom zapadno uz svetite te zvonikom nad glavnim proeljem. Krovite glavnog broda dvostren
nog tlocrta s uim i niim pravokutnim svetitem i zvonikom nad glavnim proeljem. Krovite je dvostreno, nad apsidom viestreno i pokr
nog tlocrta s uim, kvadratnim, segmentno zakljuenim svetitem. S june strane svetita smjetena je sakristija, a na glavnom proelju, u s
m i pedalom, opus Josipa Otonia iz Maribora, graene su poetkom 19. st. Zbog izvorne uuvanosti, kao najvee Otonevo djelo sauvan
raena je u gotikom razdoblju i barokizirana 1735. te obnavljana 1771., 1842. i 1889. Jednobrodna je graevina pravokutnog tlocrta i ueg
a u koju su inkorporirani dijelovi starije gotike crkve u potpunosti pregraene 1723. Konaan izgled rezultat je takoer barokne obnove 17
g dvora L tlocrta. Prostorije su svoene ekim svodovima, a hodnik i podrum bavastim svodom. Graevina je sagraena za potrebe krajik
kora, s 14 registara, 2 manuala i pedalom posljednje su poznato i signirano djelo varadinskog graditelja Ignaza Petera iz godine 1851. Pre
u Torecu smjetena u sreditu naselja sagraena je 1842. godine u klasicistikim oblicima. U blizini je nekad stajala drvena kapela ije je p
stoji se od tri oltara, propovjedaonice, krstionice, orgulja, 2 kamene kropionice, vrata glavnog ulaza, kalea i zvona. Inventar je nastao vei
e nekoliko tehnika ukraavanja pisanica od kojih su neke karakteristine za pojedina sela. Pisanje voskom esto se smatra jednom od najsta
nog tlocrta, s uim poligonalno zakljuenim svetitem uz koje je s june strane sakristija i zvonikom u sredinjoj osi glavnog proelja, smjet
evina s uim, poligonalno zakljuenim svetitem uz koje je s june strane smjetena sakristija, a zvonik je smjeten na glavnom zapadnom p
evina, pravokutnog tlocrta sa zvonikom u sredinjoj osi glavnog junog proelja, zaobljenog svetita uz koje je sa zapadne strane sakristija. C
nog tlocrta i ueg, trostranog svetita, natkrivena je dvostrenim krovom, a datira iz 1910. godine. Orijentirana je u pravcu sjever jug. Nad
odigrava se tradicionalno krajem lipnja na otvorenom prostoru oko utvrde. Radnja ima svoje povijesno uporite u dogaajima iz druge pol
dalom graene su 1908. godine. Pneumatskog su sustava sa 16 registara, jedno od najuspjenijih ostvarenja F. Heferera. Prospekt orgulja ko
rede koje ine nosivi dio, te metalnog mehanizma za tjetenje. Osnovna konstrukcija se sastoji od dvije vertikalne i dvije horizontalne grede
jih dimenzija, orijentirana u pravcu istok zapad zakljuena je uim, zaobljenim svetitem i na glavnom istonom proelju zvonikom presl
odreena je klasicistikim stilskim oznakama, sagraena je nakon osnutka naselja 1845.-1858. godine i orijentirana u pravcu sjever-jug. Je
ana je tipinim tradicijskim i gospodarskim zgradama, a to su: kua, dva koa za kukuruz Komora, pomona zgrada, bunar, tala i tagalj.
oji 700 predmeta. Smjetena je u tradicijskoj prizemnici i pripadajuim gospodarskim zgradama u naselju Gola. Predmeti se nalaze na mjest
e tvrtke Heferer iz 1892. godine. Mehanikog su sustava s manualom i pedalom. Sviraonik se nalazi ispred orgulja. Na visokom postolju uzd
nog tlocrta, orijentirana u pravcu sjever-jug s uim, polukruno zakljuenim svetitem uz koje je s istone strane podignuta sakristija, dok je
godine. To je jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta s uim, poligonalno zakljuenim svetitem i sakristijom s istone strane, te zvoniko
nual i pedal. Mehanike je trakture. Gradio ih je varadinski majstor Matija Jeremitz 1833. godine i one su jedino sigurno sauvano njegovo
varadinski majstor Ignatz Peter. Mehanikog su sustava s jednim manualom i 10 registara. Kuite je jednostavno s uzdignutim srednjim di
nog tlocrta s uim svetitem zaobljenog zaelnog zida, uz koje je s june strane jednokatna sakristija, a nad glavnim zapadnim proeljem zv
1 manualom i pedalom djelo su M. Heferera iz 1882. godine. Na visokom postolju uzdie se neogotiki prospekt. Fasada je komponirana s
editu naselja na istaknutom, blago povienom mjestu, sagraena je za vrijeme Vojne Krajine za smjetaj vojne posade, vjerojatno u drugo
sastoje od glavnog oltara sv. Brcka, bonog oltara u kapeli sv. Valentina, krstionice, slike sv. Jurja, reljefa Roenja Kristovog, te zvona, nastala
a, manualom i pedalom tvrtke Rieger postavljene su 1909. godine. Kuite je oblikovano s 2 slobodno stojea tijela, tj. Dva odvojena trodjel
gotikom stilu na mjestu starije kapele spomenute 1700. godine. Kapela je jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta manjih dimenzija s
njih dimenzija zakljuena je poligonalnim svetitem te zvonikom pred proeljem, prekrivena dvostrenim krovitem s crijepom, a sagraena
no poslovna graanska kua sagraena 1902. godine po nacrtima graditelja Gjure Carneluttija. S june strane je imala ureen vrt, dok se
, koji je nekad bio gradska klaonica, sagraen je 1892. uz nekoliko dogradnji tijekom 20.st. i primjer je industrijske arhitekture na prijelazu iz
ne na mjestu biveg groblja sv. Lucije ime je postavljen temelj dananjem veem bolnikom kompleksu. Sa zapadne strane prigraena je 18
c sagraen 1777. godine na posjedu grofa Antuna Jankovia u Daruvaru. Dvorac je trokrilan, s dvorine strane omeen gospodarskim zgrad
ina ima polukrunu apsidu i dvokatni zvonik u proelju. Proelje je odvojeno od zabata profiliranim vijencem. Centralno je smjeten pravok
ze se ostaci srednjevjekovnog utvrenog grada Dobra kua. Unutar zidova tlocrtno nepravilnog oblika nalazi se glavna kula. Ona je pravilnog
avlinska crkva u 15. st. Poetkom 18. stoljea pretvorena je u pravoslavnu. Crkva je jednobrodna s poligonalnim svetitem, kontraforima, i
.st. kao jednobrodna graevina s polukrunom apsidom i zvonikom na zapadnom proelju nadvienim piramidalnom kapom koja je 1938. z
kna svoena graevina ueg zaobljenog svetita sa zvonikom pred zapadnim proeljem sagraena u 18.st. Natkrivena je dvostrenim limen
anica smjeten je u umi do koje se dolazi putem iz sela Veliko Vukovije. Sauvani su ostaci arhitekture i obrambenog zida. Objekt koji domi
a kojoj je okrenuta zabatom. Graena je kanatnom konstrukcijom s ispunom od opeke i u nekim dijelovima erpiem. Temelj je graen od o
egovitom, umovitom terenu nalazi se pravoslavni manastir s crkvom Vavedenja Bogorodice. Sakralni sklop je smjeten uz potok Pakru. Crk
godine kao vlasnitvo obitelji Tiboldovia. Na tom posjedu nalazila se utvrda, no manjih dimenzija, dok 1430. godine, tadanji vlasnik Gapa
njovjekovnog porijekla podignuta izmeu 1737.i 1756. kao jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta s uim poligonalno zakljuenim sveti
m stoljeu kao jednobrodna graevina s poligonalnim svetitem i predvorjem na zapadnom proelju nad kojim se izdie zvonik. Specifinost
rvi puta 1240. godine, no kao utvreni grad se spominje od 1334. godine. Grad je naputen najkasnije od 17. stoljea. Graen je na stijeni,
mjestu u selu. To je pregraena graevina iz razdoblja baroka na zidovima starije crkve, djelomino restaurirana u doba kasnog historicizma.
og tlocrta sagraena je 1892. godine prema projektu domaeg graditelja Josipa Rea. Unutarnji prostor podijeljen je srednjim nosivim zidom
roeljem orijentirana prema Ulici ure Estera. Glavno proelje ralanjeno je sa sedam prozorskih osi na katu te est u prizemlju i jednim ko
tno u obliku pravokutnika izgraena je na vanom ulinom potezu utvrenog dijela grada. Osnovna je podjela unutarnjeg prostora unutar p
utnog tlocrta orijentirana je glavnim proeljem prema trgu. Sagraena je na prijelazu 19. u 20. stoljee prema projektu domaeg graditelja
og tlocrta orijentirana je glavnim proeljem prema trgu. Graena je na prijelazu 18. u 19. stoljee, a tokom druge polovice 19. stoljea djelo
17. stoljeu. Iz toga vremena ostao je sauvan proelni zvonikkula pojaan kontraforima. Kapela Sv. Barbare je prigraena 1704. godine, a
nuta prema ulici. Zabatno proelje rastvoreno je s tri prozora u prizemlju i jednim u tavanskoj zoni. Graevina je djelomino podrumljena. P
roda ima ue kvadratno svetite s zaobljenom plitkom apsidom te zvonik iznad proelja. Sagraena je na mjestu starije drvene kapele koja s
nog tlocrta s kvadratno zakljuenim svetitem uz koje se nalazi sakristija i zvonikom uz glavno proelje. Crkva je gotika i barokizirana. Od g
entirana u pravcu sjever-jug sagraena je 1846. na mjestu starije drvene kapele podignute 1787. Kapela je jednobrodna graevina pravokut
unosti sauvanih graevina iz 16-17.st. Jednobrodna garevina pravokutnog tlocrta s uim pravokutnim svetitem i poligonalnom apsidom t
nijih hrvatskih kasnosrednjovjekovnih burgova, nalazi se na obroncima Moslavake gore, u neposrednoj blizini naselja Podgari. Sastoji se o
mjetena je na sjevernoj strani sredinjeg trga. Sauvani plan graevine datiran je u 1791. U legendi plana iz 1828. navedena je kao Coman
atnica sagraena na prijelazu 18. u 19. st. Volumen zgrade je ouvan do danas, no unutarnja organizacija prostora i proelje su preoblikovan
ne osnove, glavnim uzdunim zazpadnim proeljem orijentirana je prema sredinjem trgu. Prvi put je ucrtana na planu iz 1867. g. o emu s
entru grada azme. Prva arheoloka istraivanja vrena su 50-ih godina 20. st. kada je istraen zapadni perimetar bedema. Sustavna arheolo
anje upne crkve i upnog dvora, samostan je osnovan 1292. godine. Nakon to je naputen u 16. stoljeu, novi se samostan poinje graditi
a sagraena je 1657. godine na mjestu starije crkve Blaene Djevice Marije u sklopu franjevakog samostana. Izduenog je tlocrta s pravoku
u duhu kasnog baroka. Smjetena je uz jugozapadni rubni dio glavnoga gradskog parka. To je jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta s
, te predstavlja rijedak primjer puke soliterne izgradnje unutar starije jezgre Koprivnice. Ima pravokutni tlocrt te dvokraki stubini prostor u
e. To je jednokatna zgrada pravokutnog tlocrta. Temelj je od zidane opeke, dok se prizemlje i kat sastoji od horizontalno slaganih hrastovih
upa zagrebake biskupije 1334. godine, no danas je to barokna graevina sa djelomino sauvanim gotikim slojem. Graena je od 1771. d
anjevakog samostana s crkvom 1802., a zatim 1817. prema nacrtima Bartola Felbingera u duhu klasicizma. Biskupski dvor izmeu 1841. i 1
1789. te po.19.st. kada dobiva dananji izgled. Jednobrodna je graevina pravokutnog tlocrta i ueg polukruno zakljuenog svetita sa sak
pravokutnog tlocrta s dvije plitke bone pravokutne kapele i uim svetitem zakljuenim stijenjenom apsidom podignuta je oko 1757. Sak
kve proizlazi iz njezinog gotikog porijekla s kvalitetnim zvonikom-kulom podignutim krajem 15./po.16.st. te barokne pregradnje kojom do
avlinskog samostana predstavlja povijesno i arhitektonski vrijednu baroknu cjelinu. Gradnja je zapoela 1699., a zakljuena je podizanjem z
u baroknom stilu i djelomino izmijenjena u obnovi prve polovine 19.st. Uz upnu crkvu u Daruvaru predstavlja prvi primjer specifinog arh
se povijesnom i arhitektonskom slojevitou sa svojih nekoliko srednjovjekovnih faza izgradnje u gotikom stilu uz baroknu dogradnju te za
no svetite formirano od centralnog kvadratnog prostora s apsidom i dvije bone kapele te sakristijom sa sjeverne strane. Pridruivanjem pr
pravokutnog tlocrta, polukruno zakljuenog ueg svetita sa sakristijom i zvonikom pred glavnim sjevernim proeljem. Unutranjost je svo
44. u oblicima kasnog baroka uz vidljiv utjecaj klasicizma. Jednobrodna je, svetita djelomino ireg od broda, zaobljenog u sredinjem dijel
u duhu historicizma s naglaenim neogotikim elementima, rijedak je primjer objekata reformirane kranske crkve uz to je specifina po
761. tehnikom gradnje kanatnom konstrukcijom s pokrovom od indre ime se vee uz tradiciju narodnog graditeljstva. Jednobrodna kapel
d rijetkih graevina centralnog krunog tlocrta i prvi primjer rotunde s kupolom u baroknom periodu na podruju sjeverne Hrvatske. Sagra
knom stilu i obnavljana 1883., 1963. i 1995. godine. Jednobrodna je graevina veih dimenzija, pravokutnog tlocrta i ueg polukruno zaklj
ve krajem 17.st. te obnove u kasnobaroknim oblicima 1786. godine. Jednobrodna je graevina pravokutnog tlocrta svoena bavasto, s ui
kih objekata na bjelovarskom podruju i unato baroknim intervencijama i pregradnjama po. 20. st., u velikoj je mjeri sauvala originalne
oknom stilu i obnovljena 1848. godine u duhu klasicistikog oblikovanja. Svoena je i pripada tipu jednobrodnih graevina pravokutnog tloc
knom stilu i adaptirana u 19. i 20.st. Crkva je jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta s polukruno zakljuenim svetitem i zvonikom na
li likovno najkvalitetnija crkva na podruju Krievaca. Predstavlja osebujno ostvarenje kasnobaroknog stila, a odlikuje se cjelovitom prostorn
ne sakralne arhitekture romanikog porijekla dograene u gotikim oblicima krajem 15.st. Izgradnja dvobrodne crkve pravokutnog tlocrta s
nog tlocrta, ueg polukrunog svetita uz koje je sa sjeverne strane smjetena sakristija, a na zapadnom proelju zvonik. Unutranjost je svo
aevina iz 1755. s pravokutnim svetitem zakljuenim stijenjenom apsidom uz koje je sa sjeverne strane smjetena sakristija, a pred glavn
eja sagraena je u 18. stoljeu, a konaan izgled dobiva 1900.-1907. Jednobrodna graevina s uim, kvadratnim svetitem zakljuenim polu
nog svetita zakljuenog polukrunom apsidom uz koje je s june strane sakristija te zvonikom ispred glavnog, zapadnog proelja. U crkvi j
ka graevina (1227-1247.), obnavljana u gotikom razdoblju te barokizirana 1649. i poetkom osamnaestog stoljea, jedna je od najveih i
ravokutne osnove, zakljuena etverostrenim krovitem, glavnim, istonim proeljem orijentirana je prema sredinjem gradskom trgu. Ucr
u klasicistikim oblicima na mjestu starije graevine od koje je ostao samo zvonik kula od opeke iz 16./17. stoljea. Zvonik je nadograiva
itelj Orehoczy u drugoj polovici 17. stoljea. Danas je to trokrilna graevina koja na uglovima jednokatnih krila ima dvije cilindrine kule, a u
graevina obnovljena je po.18. st. i 1782. u baroknom stilu. Jednobrodna je graevina s poligonalno zakljuenim svetitem poduprtim kon
klasicistika graevina pravokutnog tlocrta sagraena 1792-1795. godine sa zaobljenim svetitem i zvonikom podignutim 1822. godine na g
ravokutnog tlocrta, glavnim junim proeljem orijentirana je prema sredinjem trgu. Naznaena je na najstarijem planu Bjelovara iz 1772. k
je poetkom 19. st., ouvala je osnovne oblikovne i konstruktivne karakteristike. Karakter samostojeeg objekta naglaen je orijentacijom p
glavnim zapadnim proeljem orijentirana je prema sredinjem gradskom trgu, a junim prema ulici Frana Supila. Na karti iz 1772. godine uc
ravokutnog tlocrta, glavnim junim proeljem orijentirana je prema sredinjem trgu. Naznaena je na najstarijem planu Bjelovara iz 1772. k
ravokutne osnove, zakljuena etverostrenim krovitem, smjetena je na zapadnoj strani glavnog gradskog trga. Ucrtana je ve na najstarij
ocrtnog U oblika, orijentirana je zapadnim proeljem prema sredinjem trgu. Na planu grada iz 1828. graevina jo nije ucrtana, dok se na o
ocrta glavnim je proeljem orijentirana prema etalitu I. Lebovia. Sagraena je s namjenom itaonice. Klasicistiki karakter odaje njen vo
u okviru hrvatske sakralne umjetnosti svojom povijesnom i arhitektonskom slojevitou unutar koje se izdvaja kasnogotika faza izgradnje,
je od rijetkih gotovo u potpunosti sauvanih gotikih crkava, uz manje preinake 18.st. Otkriveni temelji polukrunog oblika iza svetita govo
ravokutne osnove, zakljuena etverostrenim krovitem nalazi se na raskriju Kaieve i Ulice Vatroslava Lisinskog. Glavnim proeljem orije
e 1771. godine. Jednobrodna je kasnobarokna graevina zaobljenog svetita sa zvonikom u sredinjoj osi proelja. Njegova vertikala u osi t
vini 19.st. u oblicima historicizma kao jednobrodna graevina s polukruno zakljuenim svetitem i zvonikom na proelju. Unutranjost je p
42. godine na povienom poloaju. To je barokna jednobrodna graevina s poligonalnim svetitem uz koje je sa sjeverne strane naslonjena
atnice tlocrtno u obliku slova L zapoeta je u 17. stoljeu. U prizemlju srednji nosivi zid dijeli ulini niz prostorija od dvorinog niza dok je prv
e Djevice Marije u Moilama sagraena je 1700.-1706. godine kao filijalna crkva Sv. Nikole na mjestu starije drvene kapele spomenute u 16.
godine u kasnobarokno klasicistikom duhu. To je jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta sa zaobljenim svetitem. Glavno proelje ra
tena je upna crkva sv. Mihovila Arkanela. To je kasnobarokna jednobrodna graevina sa zaobljenim svetitem i sakristijom. Brod ima rava
ednobrodna graevina pravokutnoga broda sa zaobljenim svetitem. Sakristija se nalazi s jugoistone strane svetita, a iznad proelja je zvo
dine kao jednobrodna graevina zaobljenoga svetita. Ispred glavnoga proelja je zidana kapija s kroviem pokrivenim indrom. Zvonik je pr
obliku slova L orijentirana je proeljima prema Zrinskom trgu i Trgu bana Josipa Jelaia. Sagraena je poslije 1772. godine. Profilirani kordo
3. godine. To je jednobrodna graevina sa zaobljenim svetitem do kojeg je sakristija s oratorijem. Klasicistiki glavni oltar izraen je 1870. g
ovna je nizinska utvrda podignuta uz istoimeno naselje, a nastala je na movarnom podruju izvan glavnih puteva. Vrijeme izgradnje utvrde
o-klasicistika jednobrodna graevina sa irokom laom i zaobljenim svetitem uz koje se nalazi sakristija. Sagraena je 1833. godine. Zvon
Damjana smjetena je u sreditu naselja, dok je u neposrednoj blizini upni dvor, takoer baroknih stilskih karakteristika. Sagraena je izme
dencija veleposjednika Tkrya. Jednokatan objekt oblikovan je po uzoru na srednjovjekovne zamke te ga karakterizira razigranost formi uz
no uim kvadratnim svetitem uz koje je sjeverno smjetena sakristija, a postavom kvadratinog zvonika s prikljuenom niom stepeninom
trano zavrenim svetitem poduprtim kontraforima smjetena je na periferiji naselja na povienom platou. Barokizirana je 1700. godine te j
Rasinji nalazi se unutar nekadanjeg perivoja juno uz dvorac Inkey. Graena je na prijelazu 15. u 16. stoljee u srednjovjekovnim oblicima,
je graevina iji najstariji dijelovi pripadaju gotikoj fazi prijelaza 15. u 16. stoljee. Od kasnogotike crkve preostao je vanjski plat poligona
e 1555. godine pravoslavni manastir. Na mjestu starije drvene crkve sagraena je izmeu 1734. i 1745. godine nova trobrodna graevina s
cioni logor na podruju Hrvatske koji je utemeljen u travnju 1941.(28.04.) vrlo brzo nakon proglaenja NDH 10. 04. 1941. Logor je bio sm
Kalnik nalazi se na Kalnikoj gori sjeverozapadno od Krievaca. Prvi puta je spomenut 1243. godine kao castrum nostrum Kemluk u ispravi
aselja na prostoru izmeu Save i Drave. Nastaje ujedinjenjem srednjovjekovnog Donjeg i Gornjeg grada proglasom Marije Terezije iz 1752. g
spomenuto 1272. godine postaje u 17. stoljeu kvadratina renesansna utvrda s ugaonim bastionima. U 18. stoljeu dovrava se organizac
ko kvadratine vojne utvrde ija gradnja zapoinje 1756. prema zamisli generala Filipa Becka i odluci carice Marije Terezije. Utvrda postaje n
se na podruju grada Daruvara, a sastojao se od rimskog naselja i termi Aquae Balissae. Na osnovu dosadanjih nalaza moe se utvrditi n
pine ulovac, juno od sela Veliki Bastaji. Na lokalitetu su vrena probna arheoloka istraivanja koja su pokazala da se radi o antikom gra
dobra u parohijskoj crkvi 318 Bogonosnih otaca sainjava: ikonostas, krstionica, dva iraka od kovanog eljeza, te dvije ikone: ikona Sv. Trojs
arokne, klasicistike i bidermajerske stilske karakteristike. Inventar se sastoji od glavnog oltara Sv. Trojstva tektonskog tipa, kasnobarokne krs
i vladianskog trona. Rokoko ikonostas ima naglaenu i majstorski izvedenu rezbariju. Slikarski dio je rustiniji, ali dopunjuje dra ovog djela
Bogorodiinog prijestolja, pjevnice, vladiinog trona, ormara za pohranu platanice, sjedala za vjernike, vratnica od reetki, ulaznih vrata, d
dalene u Donjoj Kovaici datira iz 18. stoljea. Potpisuju ga dva autora: Grigorije GerasimovMoskoviter koji izrauje etiri prijestolne ikone
ara sv. Franje Ksaverskog i dva bona oltara sv. Valentina i Pokolja nevine djeice, monika, visee stropne svjetiljke, kotlia za posveenu vo
6x145 cm, sign. D.d. I.Gen.1961., jedno je od najkvalitetnijih Generalievih djela iz 60-ih godina, izuzetno po koloristikoj smionosti uvjetov
0 eksponata slika i skulptura naivnih umjetnika Hlebinske slikarske kole od razdoblja prije Drugog svjetskog rata do 70-ih godina 20. sto
ine ga dva kipa: sv. Andrije i sv. Stjepana Prvomuenika, te brava s kljuem. Oba kipa su rustificirani rad kasnog baroka, no smjeteni na zid
ara sv. Ivana Krstitelja, propovjedaonice, krstionice, sakristijskih vratiju, tri kalea i pokaznice. Inventar ima kasnobarokno-klasicistike stilske
a, dva relikvijara u vitrinama, krstionice, kropionice, procesijskog kipa Madone na tronu sa nosilima, dva stojea svijenjaka, dvanaest plasti
ara sv. Kria, 6 slika (Bogorodica s djetetom, sv. Ivan Nepomuk, Dvadesetpet svetih muenika, Smrt sv. Franje Ksaverskog, Martirij sv. Erazma
ara Sv. Marije, bonih oltara Krunjenja Marijina i Poklonstva kraljeva, kropionice, ispovjedaonice, etiri drvene plastike (Sv. Mihaela, Sv. Jak
a, propovjedaonice, krstionice, kropionice, faldistorija, dvije slike u bogato rezbarenom okviru, raspela, dvoja vrata, dvije reetke od kovano
propovjedaonice, faldistoriuma, krstionice, osam klupa za vjernike, glavnih i sakristijskih vratiju, dva kasnobarokna raspela, raspela sa dva a
ropovjedaonice, slike Imaculate, orgulja, visea svjetiljka, kropionica, Raspee s plastikama Marije i Ivana, pet plastika svetaca, pet svjenja
a u burgu Sokolac ine dva drvena polikromirana oltara posveena Presvetom Trojstvu i alosnoj Gospi, izraena u drugoj polovici 17. stolje
rae Reiger iz Jagerndorfa i datiramo ih u1888. godinu. Mehanikog su sistema s jednim manualom i pedalom, te esnaest registara. Kuit
ja, identinog su tlocrta i rasporeene u niz, s meusobnim razmakom od deset metara.. Objekti su pravokutnog tlocrta s podrumom i dvije
ienom platou uz rub ume, orijentiran glavnim proeljem na zapad prema jezerima. Hotel se sastoji od tri krila arhitektonski povezana u je
erozapadno od jezera, na uzvisini iznad sela Plitvice. Graen je u razdoblju 1949.-1953. godine, po projektu Zvonimira Marohnia i Rika Ma
tai nedaleko od turistike etnice, okruen umom i glavnim proeljem orijentiran na zapad. Graevina je prizemnica L tlocrta, natkriven
naselja na ravnom terenu uz prilaznu cestu. Prizemnica u obliku izduenog pravokutnika sa blagim rizalitnim istakom na zaelju i krakteristi
naselja na blagoj uzvisini uz prilaznu cestu i glavnim proeljem orijentirana prema istoku. Izduena je prizemnica pravokutnog tlocrta i vrlo s
a Krivom Putu. Jednobrodna je graevina s poligonalnom apsidom i zabatnim zvonikom na proelju. Uz apsidu s istone strane nalazi se sak
aj Senja, vidljivi su ostaci nekoliko kamenih ribarskih nastambi i posebnih objekata za motrenje tuna nainjenih od drveta. Na njima je borav
dan je na podestu stubita stambene kue u Vlatkovievoj ulici 20 u Senju. Renesansnih je stilskih karakteristika. Prikazuje Bogorodicu u fino
nalazi se u Parku knjievnika u Senju. Jednobrodna je graevina s izduenom lopicom, sakristijom sjeverno uz svetite i zvonikom na preslic
obrodna graevina bez apside s djelomino zatvorenom lopicom i zvonom na preslicu na proelju. Nastala je na temeljima crkve istog titul
je graevina s trijemom u prizemlju i dva kata, nalazi se u sreditu grada na Frankopanskom trgu. Bila je oslonjena na ve postojeu graev
Milana Ogrizovia 5. Graena je kao reprezentativni stambeni objekt senjske obitelji Vukasovi u 14. - 15. stoljeu s gotiko-renesansnim sti
agi kao klasicistiku rotondu podigao je cestovni inenjer Josip Kajetan Knei na predjelu Senjske Drage, danas znanu kao Majorija. Rotond
ja i rimskog municipija Lopsice, krajem 12. stoljea podignut je benediktinski samostan, kasnije gotika crkva sv. Jurja. Smjetena je s june
evice Marije jednobrodna je graevina dvoranskog tipa s uom upisanom polukrunom apsidom svoenom polukalotom. Smjetena je u na
stanak s radnim i zabavnim dijelom, karakteristian za itavo podruje Like. Jednako je vana tradicija i s primorske strane u selima podno Ve
uz glavnu cestu, dvoetana je, priblino pravokutnog tlocrta, graena kamenom i zakljuena etveroslivnim krovitem. Primjer je neoklasic
. stoljea pripisuju se J. Angsteru, a montirala ih je tvrtka Heferer. Kuite sjevernog tipa s tri tornja u prospektu bogato je ukraeno. Mehan
ci kao i u selima podno Velebita. Ovaj sir posjeduje posebno specifino svojstvo da kripi pod zubima dok je mlad. Proizvodnja ovog sira jed
inje nalazi se u Osnovnoj koli Luke Perkovia u Brinju. Zbirku je osnovalo Opinsko vijee u Brinju i Zaviajni klub Brinjaka 2007. godine. Bro
skog u Letincu jednobrodna je graevina pravokutnog tlocrta, s uim poligonalnim svetitem, sakristijom sjeverno uz svetite i zvonikom u d
Aleksinici smjetena je u naselju, na blago povienom poloaju. Pravilno je orijentirana, jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta s uim
u Donjem Pazaritu jednobrodna je graevina, tlocrtno u obliku latinskog kria (s po jednom trostranom kapelom uz lau), svetitem kvadra
a u Gospiu kao cjelina za koju je Rjeenjem Hrvatskog dravnog arhiva od 16. rujna 2011. (klasa: UP-/I-612-06/11-27/07, ur. broj: 565-08/3
ospiu smjetena je na groblju. Jednobrodna je pravilno orijentirana kamena kapela s neto uim trostranim svetitem i preslicom na proe
tlocrta smjetena u sreditu grada neposredno uz rijeku Novicu. Predaja kae, da je turski Aga Senkovi na ovom poloaju izgradio kulu kra
u na sjecitu regionalnih cesta. Podruje dananjeg grada naseljeno je od prapovijesti, a selo Gospoina spominje se 1574. godine. Daljnji raz
oj stazi koja prolazi kroz najatraktivnije predjele Velebita i povezuje vrne dijelove Sjevernog i Srednjeg Velebita. Zapoinje u Nacionalnom p
evice Marije u Gospiu jednobrodna je graevina dvoranskog tipa s izduenim i trostrano zavrenim svetitem i prostorom deambulatorija u
Djevice Marije jednobrodna je graevina s laom pravokutnog tlocrta, uim svetitem kvadratnog tlocrta, sakristijom juno uz svetite i zab
Osiku je smjetena u naselju i glavnim proeljem orijentirana je prema jugoistoku. Jednobrodna je graevina pravokutnog tlocrta, s uim izd
na Pretee u Metku jednobrodna je crkva pravokutnog tlocrta s neto uim polukrunim svetitem i zvonikom iznad glavnog proelja. Ogra
tena je na rubu naselja. Pravilno je orijentirana jednobrodna graevina s laom pravokutnog tlocrta, uim peterostranim svetitem i preslic
ne Djevice Marije u Smiljanu je jednobrodna graevina s neto uim trostranim svetitem i preslicom za zvona iznad glavnog proelja. Smje
Smiljan obuhvaa parohijski dvor s pripadajuim gospodarskim objektom, parohijsku crkvu sv. Petra i Pavla, dva spomen obiljeja, groblje
ske u Smiljanu smjetena je u naselju. Glavnim je proeljem orijentirana prema jugu. Jednobrodna je pravokutnog tlocrta s uim peterostra
Trnovcu smjetena je u naselju na uzvisini. Glavnim je proeljem sjeverozapadno orijentirana. Jednobrodna je pravokutnog tlocrta sa zvonik
u Karlobagu, preko Otarijskih vrata, graena je izmeu 1784. i 1786.g., a nazvana je Terezijana po Mariji Tereziji, majci tadanjeg vladara J
og tipa, mehanikog sistema s 1 manualom i pedalom. Opseg je manuala C-d3, a pedala C/E-ao. Djelo su nepoznatog majstora, negdje iz po
u u maniri srednjoeuropskog slikarstva 18. stoljea, te pokazuju sve odlike tadanjeg raskonog dvorskog ivota i mo pripadnika vladajue d
e naselje Smokri s Lovincem. Graen je od kamena s kamenom ogradom, na jednom kamenom stupu sa dva segmentna luna nadvoja. Iz
je prometnica koja je povezivala sv. Rok u Lici preko Malog Alana s Obrovcem u Dalmaciji. Ime ceste vue podrijetlo od njemake rijei "me
isini iznad caskog polja, na istonoj obali istoimenog zaljeva. Uklopljena u vei obrambeni kompleks koji dominira nad krajolikom. Orijentira
alazi se na sjeveroistonom bridu Luna, u blizini mjesnog groblja, neposredno uz upnu crkvu sv. Jeronima. Orijentirana je jugoistok/sjevero
ozapadnog zida crkve sv. Anela uvara. Predajom se vee uz crkvu sv. Martina na Punti Luna. Prikazan je aneo mladenake dobi, vrstih n
da "Albanien" nalazi se jugozapadno od uvale Jakinica na poluotoku Lun na otoku Pagu, na dubini od oko 72 metra. Brod je potopljen 1916
da "Euterpe" nalazi se juno od uvale Potonica na poluotoku Lun na otoku Pagu, na dubini od oko 79 metara. Brod je proizveden 1886. god
ie mjesta Novalja, na poloaju zvanom Kava. Danas je gotovo sastavni dio urbane jezgre. Ovdje se vadio kamen od kojeg se izraivala brojn
tar starog groblja na kasnoantikom arheolokom lokalitetu Jaz. Pravilno je orijentirana. Jednobrodna je graevina pravokutnog tlocrta s po
ovalji nalazi se na glavnom gradskom trgu. Rije je o jednobrodnoj graevini s pravokutnim svetitem i zvonikom uz svetite. Tijekom 15./16
kog muzeja Novalja ine Hidro arheoloka zbirka, Umjetnika zbirka, Etnografska zbirka, Zbirka razglednica i Zbirka fotografija. Svi predme
zv. stari puki paki napjevi (muki i enski (ljubavni) puki napjev, svatovski napjev (mantinjada), karnevalski napjev, pivanje na pari, pivanje
og oltara crkve Majke Boje od ruarija. Na jednostavnom kamenom tronu sjedi Bogorodica ruku sklopljenih na molitvu, tijela blago zakrenu
lji smjetena je na istoimenom rtu u Pakim vratima u Velebitskom kanalu. Jednobrodna je nepravilnog etverokutnog oblika s polukrunom
ena je u naselju, na uzvisini i glavnim je proeljem orijentirana prema zapadu. Graevina je jednobrodna, pravokutnog tlocrta s neto uim
Djevice Marije u Brlogu smjetena je u naselju i glavnim je proeljem orijentirana jugozapadno. Jednobrodna je graevina s peterostranom
desnoj obali maloga povremenog potoka Rajan, u selu ovii, u neposrednoj blizini ceste Otoac Gospi. Mitrej pripada u rijetku skupinu
ednobrodna je graevina s laom pravokutnog tlocrta, uim polukrunim svetitem i jednostrukom preslicom za zvona iznad glavnog pro
mjetena je na glavnoj gradskoj ulici uz sredinji park Otoca. Rije je o slobodnostojeoj jednokatnici pravokutnog tlocrta s dva dvorina ri
g uilita - Muzeja Gacke kulturnim dobrom proglaene su Memorijalna zbirka Stojana Aralice, Etnografska zbirka te Kulturno - povijesna zb
u Otocu je smjetena na kraju sela Poljice, na ulazu u tzv. otoki Donji grad. Jednobrodna je graevina pravokutnog tlocrta sa zabatnim zvo
losti pravilno je orijentirana kapela centralnog tlocrta, svoena kupolom sa susvodnicama i prekrivena indrom. Smjetena je na breuljku i
ika Georgija jednobrodna je crkva smjetena u sredinjem gradskom parku, uz glavnu prometnicu. Glavnim proeljem orijentirana je prema
a istonom rubu Trga M. Mesia, u neposredno blizini upne crkve. Pravokutnog je tlocrta, glavnim proeljem orijentirana prema sjeveru. G
ceste Otoac Gospi vode u Gacko polje (poloaj Oltar - Kraljev stolac), nalaze se ostaci mitreja podignutog u dragi skupine grebena okru
Prozoru smjetena je u naselju, na blagoj uzvisini i pravilno je orijentirana. Crkva je kamena, jednobrodna graevina s pravokutnom apsido
obrodna je graevina pravokutnog tlocrta s neto uim polukrunim svetitem, sakristijom juno uz svetite i zabatnim zvonikom. Smjeten
Skela do danas su uglavnom sauvali izvorne karakteristike glede tipologije i vrste zgrada te odnosa prema prostornim i prirodnim vrijedno
ca nalazi se sjeveroistono od istoimenog zaselka na omanjem uzvienju (kota 670). Tri velika naseobinska platoa (sjeverni plato naziva se T
a povijesnoj komunikaciji Gornjeg Kosinja prema Peruiu i Otocu. Karakterizira ga raspon lukova od 18m, arhivolte i kruni tedni otvori iz
mehanikog sistema s jednim manualom i pedalom, izgradio ih je eki graditelj Jan Tuek krajem 19. st. Kuite je oblikovano s rizalitno ist
ni samostan, crkva i prostrani vrt s vrtnom kapelom, smjeten u samom sreditu Karlobaga i ograen zidom. Samostanski kompleks izgrae
ve u 14. st., a od 1672. slui samo za vojne potrebe. Fortica je esto popravljana i pregraivana jer je Karlobag esto stradavao od napada
u trobrodna je graevina s pravokutnom apsidom, smjetena na trgu Cimiter. Prema sauvanim stilskim odlikama moe se smatrati ranorom
sansne palae sauvala unutarnje kuno tzv." lavlje dvorite s kraja 15. st. s bogatom plastinom dekoracijom stupova, lukova i ophodom n
atak senjskih utvrda. Sagraena je 1558. pod nadzorom kapetana Ivana Lenkovia. Najznaajnija je i najbolje sauvana tvrava (sjedite) sen
mena i krunog je tlocrta. Dao ju je izgraditi Petar Zrinski za obranu grada Brloga od Turaka. Nakon prestanka obrambene funkcije kula prop
ni uz cestu Gospi - Graac. Bio je nepravinog tlocrta s peterostranom kulom i stambenom zgradom s unutarnjim dvoritem, opasan obram
aen od priklesanog kamena sa zidnim platem irokim 2m. Gradu je kasnije, vjerojatno kada je bio u turskim rukama, prigraena polukru
puta se spominje 1487.g. kao feudalni katel obitelji Perui. Tlocrt je nepravilni etverokut sa tri polukrune kule na uglovima koje su spoj
ednobrodna je graevina, ograena cinkturom, pravokutnog tlocrta, s po etiri bone kapele iznad kojih su empore, poligonalnim svetitem
na uzvisini u blizini puta Mogori - Gornja Ploa. Kula u obliku visokog cilindrinog tornja krunog tlocrta podignuta je za vrijeme osmanske
dna je gotika graevina s neto uim trostrano zakljuenim svetitem i masivnim zvonikom ispred glavnog proelja. Glavno proelje veim
u Brinju jednobrodna je graevina pravokutnog tlocrta, s uim polukrunim svetitem i preslicom za zvona. Sagraena je polovicom 16. stol
kutnog tlocrta, s drvenim ganjecom na zaelju. Graena je u kombinaciji kamena i drva, s ispunom od opeke. Glavno proelje podijeljeno j
kutnog tlocrta glavnim proeljem orijentirana juno prema ulici. Unutarnji prostor podijeljen je na dvostruki niz prostorija izmeu ulinog i d
tlocrta, glavnim proeljem orijentirana prema ulici. Proelja su jednostavno oblikovana, uokvirena rubnom rustikom i zakljuena profiliranim
avnim proeljem orijentirana zapadno prema Bokovievoj ulici. Nalazi se u blizini kamenog mosta preko Gacke. Unutarnji prostor podijelje
ravokutnog tlocrta, glavnim proeljem orijentirana na Bokovievu ulicu. Du zaelja na katu, protee se ostakljeni drveni ganjec. Unutarnj
u jednobrodna je kasnobarokna i klasicistika graevina pravokutnog tlocrta s tri bone kapele iznad kojih su empore, s poligonalnim sveti
u Kompolju nalazi se u naselju, uz glavnu cestu, glavnim proeljem orijentirana prema jugu. Jednobrodna je klasicistika graevina, izgrae
nalazi se u naselju. Glavnim proeljem orijentirana je prema sjeveru. Jednobrodna je graevina, sagraena kamenom 1780.godine. U 19.st
619. godine imalo je tlocrt u obliku trokuta sa cilindrinim kulama nejednake veliine. Naputeno je 1882. godine i od tada postupno propa
n naselja, na Bijeloj rijeci. Sastoji se od mlina kaikara, gospodarskog objekta i stambene kue. Stambena kua je pravokutnog tlocrta s rizali
om jednobrodna je srednjovjekovna graevina, pregraena nakon odlaska Turaka iz Like. Graena je kamenom, pravokutnog tlocrta, s uim
a, sastavljena je od stambene kue i pripadajuih gospodarskih objekata. Stambena prizemnica je pravokutnog tlocrta s rizalitom na zaelju.
Donjem Kosinju nalazi se u naselju, na povienom poloaju. Glavnim je proeljem orijentirana prema sjeverozapadu. Jednobrodna je grae
nalazi se u polju, na uzvisini. Jednobrodna je srednjevjekovna graevina pravokutnog tlocrta s polukrunim romanikim svetitem, preslico
zi se na povienom poloaju izvan naselja. Pravilno je orijentirana jednobrodna romanika graevina. Pravokutnog je tlocrta s uim polukru
vine srednjovjekovne crkve sv. Marka. Nekropola koja okruuje crkvu datira iz razdoblja od 11-16.st. Graevina je bila jednobrodna sa kvadr
ikom gotika je graevina smjetena izvan naselja, glavnim je proeljem orijentirana prema sjeverozapadu. Jednobrodna je graevina, pra
enog Gusi grada nalaze se povie sela Brlog nad rijekom Gackom. Grad je imao etverokutni tlocrt sa cilindrinom kulom sa june strane.
naselju, na uzvisini. Poligonalnog je tlocrta s brani kulom na jednom i kapelom Sv. Trojstva na drugom kraju, a pomonim objektima izgrae
masom i osobitom gustoom suhozidnih formacija koje pokrivaju prostor itavog podruja i selom Lun, zaseocima Gurijel, Dudii, Gager, Stan
u dvaju breuljaka, na temeljima rimske Senie. Srednjovjekovni grad formira se poevi od 10.st., a konaan oblik utvrde dobivaju u 15. i 1
arlobagu vrlo je bogat i sastoji se od vrijednih starih i raznovrsnih primjeraka. Najstariju jezgru fonda ine knjige donirane od vladara i plem
dri 19869 svezaka knjiga i periodike tj. 16498 knjiga i 3370 periodike iz razdoblja od 1472. godine pa do dananjih dana. Knjige i periodika p
dnu riznicu koja je rasla i obogaivala se od 18. st. pa nadalje. Ovoj riznici pripalo je liturgijsko posue iz poruene crkve sv. Frane. Najbrojn
og korita rijeke Mrenice na cesti koja povezuje Ogulin i Josipdol, premouje rijeku u duini od oko 76 m s dvanaest polukrunih svoenih o
etena u karlovakoj Zvijezdi, sagraena je u prvoj polovici 17. st. za generala tvrave Vuka Krstu Frankopana. Godine 1641. u njoj je odran
nog muzeja Ogulin u sklopu Pukog otvorenog uilita Ogulin obuhvaa Arheoloku, Etnografsku, Likovnu zbirku, Zbirku kamenih spomenik
uzetnom poloaju u vizuri naselja, jedna je od najstarijih sakralnih graevina ogulinskog kraja. Kao crkva sv. Martina spominje se 1558. g. G
Dobre sagraen je oko 1874. u vrijeme gradnje i kao dio "Rudolfinske ceste" koja povezuje Ogulin s Novim Vinodolskim. Sagraen je od kam
ncima umberakog gorja, izvan naselja, pravilno orijentirana, barokna je sakralna graevina jednostavnog vanjskog i bogatog unutarnjeg ob
drveni tektonski retabl, ornamentiran, pozlaen i polikromiran. Sastoji se od predele, retabla i atike. Plono koncipiran, bogato rezbaren i de
nica "L" tlocrta s ulaznom altanom, smjetena u prostranom parku, uz samu rijeku Kupu. Dvorac je na mjestu starijeg drvenog ljetnikovca m
o klasicistikog dvorca Jakovo, jednobrodna je, pravokutnog tlocrta s uim poligonalnim svetitem i zvonikom ispred glavnog proelja. U zid
oltar u kapeli sv. Petra i Pavla. Drveni retabl oltara je tektonskog tipa, skulptiran i polikromiran, jednostavne arhitektonske koncepcije i bogat
i kupalita i drvenog mosta, sastavljen je od dvije samostojee graevine koje su duim proeljima orijentirane prema rijeci Dobri. Mlinarov
tena na junim obroncima umberakog gorja, u naselju, glavnim proeljem orijentirana prema zapadu. Jednobrodna je graevina pravoku
a prirode umberak, izvan naselja na groblju, ograena cinkturom. Jednobrodna je, s laom pravokutnog tlocrta, peterostranim svetitem u
esnoj obali rijeke Kupe sagraena je na mjestu mlina knezova Turna i Taxisa 1908.g. kao prva hidrocentrala za grad Karlovac, na inicijativu g
(enske kapice) koju su nosile udane ene u selima kupske doline izmeu Karlovca i Ozlja, iako poznato i na podruju Hrvatskog zagorja i dij
oltar Blaene Djevice Marije, est bonih oltara: sv. Antuna Padovanskog, sv. Josipa, sv. Notburge, Srca Isusova, sv. irila i Metoda i sv. Ivan
vet registara, jednim manualom i pedalom iz 1760. godine, djelo poznatog ljubljanskog graditelja Ivana Jurja Eisla. Kuite ugraeno u ogra
obrodna je, kvadratnog tlocrta s uim polukrunim svetitem, sakristijom jugoistono uz svetite i zvonikom ispred glavnog proelja. Rokoko
selju, jednobrodna je graevina s laom pravokutnog tlocrta, trostranim svetitem u irini lae, sakristijom juno uz svetite i zvonikom izna
a svoenim podrumom sagraena je u 18. st. kao dio ozaljskog vlastelinstva. Tijekom vremena u vlasnitvu je Pavlekovia, Orekovia, Appe
va reda ikona izraenih u tehnici ulja na drvu. Arhitekturu ikonostasa ralanjuje niz pilastara koji flankiraju ikone i nose entabular donje zone
edvorjem smjetena je izvan naselja, pravilno orijentirana. Pokrivena je piramidalnim limenim krovom u iji je sredinji dio uputen vitki drv
m i pedalom djelo su ljubljanskog graditelja Josipa Alojza Kuere iz 1785.g. Kuite je trodjelno, na povienom postolju, s posebno fino obliko
u podnoju brda Lipnik zajedno sa upnim dvorom u neposrednoj blizini. Jednobrodna je graevina pravokutnog tlocrta s uim svetitem ce
alija jednobrodna je graevina pravokutnog tlocrta sa svetitem pravokutnog tlocrta s odrezanim uglovima, sakristijom sjeverno uz svetite t
e Slunjica utjee u 17 metara nii kanjon Korane. Sredinom 18. st. fenomen slapova iskoriten je za gradnju mlinica za potrebe opsluivanja
kolac smjetena je izvan naselja, na povienom poloaju, na litici iznad potoka Furjanica, podno brda Mavina. Tlocrt je prilagoen konfigu
sagraen za stanovanje knezova Krkih-Frankopana u 2. polovici 14. st., na utoku Slunjice u Koranu. G. 1409. razvilo se naselje na suprotn
lunjskom trgu, nasuprot Starog grada, jednobrodna je, s laom pravokutnog tlocrta, izduenim poligonalnim svetitem, sakristijom jugoisto
m rijeke Tounjice, prvi puta spominje se 1481. g. u vlasnitvu S. Frankopana. Od 1577. u rukama je krajike vojske i postaje vana predstra
grada Dubovca s kojim ini dominantnu vizuru grada Karlovca, jednobrodna je graevina pravokutnog tlocrta, s izduenim uim peterostrani
a je na mjestu starije drvene kue sredinom 19. st. u nizu kvalitetnih, otmjenih stambenih jednokatnica koje su za bogatiji sloj Karlovana gr
u, jednobrodna kasnobarokna graevina pravokutnog tlocrta s uim poligonalnim svetitem, sakristijom uz svetite i zvonikom iznad glavno
ada Novigrada premouje rijeku Dobru s osam pravilno ritmiziranih polukruno zavrenih lunih otvora i dva izdvojena inundaciona otvora
sastoji se od est tradicijskih graevina preseljenih iz okolice. Tipini su primjeri narodnog graditeljstva ozaljskog kraja koji organizacijom o
arhitektonske i etnoloke vrijednosti smjetena je u naselju, u blizini kanjona rijeke Tounjice. Stambena prizemnica sauvala je gotovo sve
centralnog ovalnog tlocrta s polukrunim svetitem. Pravilno je orijentirana, smjetena izvan naselja na povienom poloaju, u neposrednoj
esnoj Jozefinskoj cesti Karlovac Senj, graen je u dvije faze. Godine 1777. sagradio ga je inienjerski pukovnik V. Struppi, a 1843. prilikom r
a projektu Hermana Bollea na mjestu starije crkve od koje je sauvan barokni zvonik s prostorom crkve povezan zatvorenim hodnikom izna
e koja je 13.7.1579. utemeljena na utoku rijeka Korane, Mrenice i Dobre u Kupu radi obrane od Turaka. Tlocrt i plan tvrave koncipiran u d
ama umberake gore jednobrodna je, s laom pravokutng tlocrta, uim polukrunim svetitem, sakristijom sjeverno uz lau i zvonikom isp
ama umberake gore centralnog je oktogonalnog tlocrta sa poligonalnim svetitem, sakristijom uz svetite i zvonikom ispred glavnog pro
hu umberakog gorja, Svetoj Geri, jednobrodna je graevina s laom pravokutnog tlocrta i nepravilnim peterostranim svetitem s nejedna
kog kria (s dvije bone poligonalne kapele), s peterostranim svetitem, sakristijom uz svetite i zvonikom u ravnini proelja, smjetena na gr
og oltara sv. Mateja te bonih sv. Antuna i sv. Marije. Oltari su drveni retabli, skulptirani i polikromirani, tektonskog tipa. Horizontalno su po
ije s plastikom Madone, desni boni oltar sv. Fabijana i Sebastijana s oltarnom palom, lijevi boni oltar sv. Antuna Padovanskog s oltarnom
e na brdu Gradie, u umi izvan naselja i u blizini starog grada Bosiljeva. Dvoranski oblikovan unutanj prostor centralnog tlocrta sladkogorsk
a dominantnom poloaju u neposrednoj blizini rijeke Kupe i slovenske granice. Jednobrodna je graevina s laom pravokutnog tlocrta, trost
om poloaju, istaknuta u vizurama, na najvioj koti brda Umol. Pravokutnog je tlocrta, jedinstveno koncipiranog prostora s trostrano zakljue
jstva i drveni friz uz stijene kapele. Retabl je drveni tektonski, polikromiran i pozlaen, izraen 1692.g. pripada tipu oltara kasnorenesansne
og oltara sv. Ivana Krstitelja te bonih sv. Ivana Nepomuka i Blaene Djevice Marije. Oltari su drveni retabli, skulptirani i polikromirani, tekto
nicu, tijekom 17. i 18. st. upravno vezano za Sv. Petar Mreniki. Gradnjom Jozefinske ceste 1770. postalo je trgovite. Nakon to je beki pod
smjetena u svetitu su drveni retabli, pozlaeni i polikromirani, tektonskog tipa. Horizontalno su podijeljeni na predelu i retabl, a vertikaln
oltar sv. Petra, boni oltari sv. Barbare, sv. Vinka Ferarskog i sv. alosne Marije, propovjedaonica, klupa, raspelo, vrata na ulazu u sakristiju, lit
d zidanog supedaneuma, stipesa, drvenog retabla i tabernakula, primjer je rustificiranog oltara kasnorenesansne koncepcije. Retabl je kriln
avjetenje i Uzaae Kristovo te raspelo uz glavni oltar, na sjevernom zidu u svetitu ine inventar crkve sv. Mihovila. Raspelo je kasnob
selja, na povienom poloaju, uz povijesnu Jozefinsku cestu. Jednobrodna je graevina pravokutnog tlocrta s uim polukrunim svetitem, s
podruju jednobrodna je graevina pravokutnog tlocrta s neto uim pravokutnim svetitem, zvonikom na preslicu i otvorenim predvorjem
nalazi se juno od Starog grada Modrua, uz staru modruku srednjovjekovnu cestu. Osnovali su ga Frankopani prije 1364. g. Tijekom 15. st
oplanku, izvan naselja, sagraena je 1843. godine na mjestu starije drvene crkve kao jednobrodna graevina s uim polukrunim svetitem
s mansardom smjetena u Zvijezdi reprezentativna je gradska palaa izrazitih zrelobaroknih stilskih obiljeja koja zbog svoje izvornosti i a
na okuci rijeke Kupe, na imanju Katel koje se spominje u vlasnitvu Zrinskih te kasnije Oria i Pataia. Sagraen je u 18. st., a nakon to ga
rlovakom katolikom groblju sastavljeno je od postamenta izraenog od mramora, i skupture Umirui genij koja prikazuje muki akt u sje
n naselja, istaknuta u prostoru, jednobrodna je graevina s laom pravokutnog tlocrta, uim kvadratnim svetitem i zvonikom ispred proel
Lujzinsku cestu sagraen je 1914. na vrelu Borlin prema projektu beke tvrtke Flegel, Karl & Stark i suradnika karlovakog in. Riesznera. Izr
dijelu karlovakog katolikog groblja, gdje zajedno s grobnicama Vraniczany, Trk i Turkovi te kapelom Svih Svetih formira manji trg. Grae
i najbogatijih karlovakih obitelji 19. st. smjeten je u ulaznom dijelu karlovakog katolikog groblja, gdje zajedno s grobnicama Vraniczany,
dijelu groblja, gdje zajedno s grobnicama Trk, Turkovi i Hofman te kapelom Svih Svetih formira manji trg. Mauzolej je najmonumentalnij
omenik smjeten u sjevernom dijelu katolikog groblja posveen je imunom karlovakom laarskom veletrgovcu Mihajlu Stipiu. Izraen 1
mehanike, bez pedala neutvrenog graditelja s kraja 18.st. Rijedak, autentino ouvan instrument komorna zvuka jo baroknog karaktera,
18. st. uz tzv. glavnu cestu, kada je taj prostor pripadao Slunjskoj pukovniji i bio dio varanske kumpanije. G. 1903. je s opinom Banija p
novom dijelu grada gdje uz zgradu suda svojim arhitektonsko-urbanistiki i skulpturalnim rjeenjem formira trg. Spomenik formiraju etiri p
tektonske i tehnike vrijednosti sklop je glavne dominirajue trokatnice s mansardom, prizemnih pomonih objekata te stambenih zgrada za
tnica smjetena je u sreditu nekadanje karlovake tvrave, na glavnom gradskom trgu. etiri krila, od kojih je ono orijentirano prema trgu
groblju. Jednobrodna je, s kapelom uz istoni zid lae, uim i niim peterostranim svetitem sa ije je zapadne strane prigraena sakristija i
ni rijeke Kupe, jednobrodna je graevina s laom pravokutnog tlocrta, uim polukrunim svetitem, sakristijom juno uz svetite i zvonikom
trateki povoljnom poloaju, iznad rijeke Dobre. Srednjovjekovne je osnove, koja je ouvana i jasno prepoznatljiva, s dogradnjama i obnova
smjeten je na dominantnom poloaju, povrh doline rijeke Kupe, istaknut u vizurama. Crkva je jednobrodna, pravokutnog tlocrta, s izduen
cirano na padini brijega uz desnu obalu rijeke Kupe. Izrazito je vrijedna ruralna cjelina iji je postojea struktura sauvana u izvornom obliku
oloaju u blizini kanjona rijeke Kupe srednjovjekovna je graevina pregraena 1866. godine kada je srueno predvorje i na njegovom mjest
pravokutnog tlocrta, poligonalnim svetitem iznutra zaobljenim, sakristijom juno uz svetite te zvonikom ispred glavnog proelja smjetena
n naselja, na povienom poloaju, trobrodna je sakralna graevina pravokutnog tlocrta s upisanim trostranim svetitem i zvonikom koji rizali
rem karlovakom podruju smjetena je u naselju, glavnim proeljem orijentirana prema zapadu. Jednobrodna je graevina, s laom pravo
pravokutnog tlocrta, izduenim polukrunim svetitem, sakristijom sjeveroistono uz svetite i zvonikom iznad glavnog proelja, smjetena
ogulinskom podruju smjetena je na uzvsini, na izuzetnom poloaju u vizuri naselja. Jednobrodnom graevinom dominira zvonik odmaknu
amdeset i trei opus tvrtke Heferer, pneumatskog sistema s dva manuala, pedalom i 16 registara. Jedno su od najznaajnijih ostvarenja rad
oko srednjovjekovne utvrde podignute oko 1500. g. za B. Frankopana. G. 1746. Ogulin postaje sredite pukovnije. Barokna izgradnja prilago
a smjetena na uzvisini okruena gospodarskim dvoritem, vonjakom i ostacima parka. Podrum je svoen dubokim bavastim svodom sa s
a u nizu, U tlocrta s polukrunim rizalitom za stubite na zaelju. Prizemlje dvorinog krila izvorno u funkciji konjunice svoeno je pruskim
u karlovake Zvijezde, sagraena kao faksimilska rekonstrukcija nakon stradnja u Domovinskom ratu. Graevina je jednobrodna, krinog tloc
om istaknutom poloaju, slojevitih stratigrafskh arheolokih i povijesnih slojeva, iznad grada, vidljiv u svim vizurama. Nepravilnog je kvadra
1816. g. jedan je od najkvalitetnijih primjera trgovako-gospodarske, stambene kue graanskog sloja na prijelazu 18. u 19. st. Uravnoteen
eljem orijentirana sjeverozapadno prema Zrinskom trgu. Pravokutnog je tlocrta, a sa zgradom na etalitu F. Tumana zatvara unutarnje dv
glavnim proeljem orijentirana sjeverozapadno prema Zrinskom trgu. S prizemnicom na etaltu F. Tumana zatvara unutarnje dvorite prek
ambeno - poslovnih graevina, palaa Vranyczany, ugraena jednokatnica "U" tlocrta smjetena je u dvostrukom nizu kua sagraenih na g
vokatnica u dvostrukom nizu kua koje su na glacisu bive karlovake tvrave graene u 19. st., glavnim proeljem orijentirana prema Zrinsk
kua koje su u 19. st. graene na sjeverozapadnom glacisu nekadanje tvrave. Pravokutnog je tlocrta, a s nasuprotnom kuom na etalitu
a u nizu, zajednikim dvoritem spojena je s kuom na etalitu F. Tumana preko koje komunicira sa etalitem. Kua je pravokutnog tlocrt
a smjetena u dvostrukom nizu kua koje su u 19. st. graene na glacisu nekadanje tvrave. Zajednikim dvoritem s nasuprotnom kuom
bliku slova U, povezana sa zgradom na etalitu F. Tumana 9, s kojom zatvara unutarnje dvorite koje povezuje prometnu poslovnu ulicu i
a u nizu, sa zgradom na etalitu F. Tumana 10 zatvara unutarnje dvorite koje povezuje prometnu poslovnu ulicu i etalite s peteroredom
je od dvije funkcionalno povezane graevine, vee sagraene oko 1820. godine i manje iz sredine 19. stoljea izvorno namijenjene pomo
okatnica obiljeava poetak etalia i dvostrukog niza koji unutarnjim dvoritima i veama povezuje prometnu poslovnu ulicu i etalite s dr
eljem orijentirana prema etalitu s jedinstvenim peteroredom kestena i Zvijezdi. Zgrada je U" tlocrta, a s nasuprotnom zgradom zatvar
zu, glavnim proeljem orijentirana prema etalitu s peteroredom kestena i "Zvijezdi". S jednokatnicom na Zrinskom trgu 5 zatvara unutarn
ijentirana prema etalitu i Zvijezdi. Zajednikim dvoritem sa zgradom na Zrinskom trgu povezuje prometnu poslovnu ulicu i etalite s p
U tlocrta, glavnim proeljem orijentirana prema etalitu i Zvijezdi. Graevina je na glacisu nekadanje tvrave, na mjestu drvene kue sa
glavnim proeljem orijentirana prema etalitu i Zvijezdi. Kua je za tvorniara kone robe A. Jakila sagraena 1897. g. na mjestu starije gra
a u nizu, U tlocrta, glavnim proeljem orijentirana jugoistono prema etalitu. Zajedno s kuom br. 17 na Zrinskom trgu povezana je unut
a u nizu, glavnim proeljem orijentirana jugoistono prema etalitu. Klasicistika jednokatnica sagraena je 1859. godine za baruna Nikolu
nica uim zabatnim proeljem orijentirana zapadno prema Kukuljevievoj ulici, a duim prema ancu. Kua je nepravilnog L tlocrta, prema
a u nizu, glavnim proeljem orijentirana jugoistono prema Strossmayerovom trgu. Zgrada je pravokutnog tlocrta s dva zaelna plitka krila. U
je u sreditu grada, na glavnom trgu nekadanje tvrave. Crkva je jednobrodna, s laom pravokutnog tlocrta s tri bone kapele, pravokutni
e Kupe osnovala je grofica Katarina Frankopan Metlika 1404. g. Uslijed turskih napada 1570. devastiran je i naputen te tijekom 17., 18. i 1
na smjetena u naselju na blago povienom poloaju, jednostavnog je vanjskog oblikovanja, kao i tlocrtne dispozicije jedinstveno koncipiran
groblju, na povienom poloaju nad rijekom Mrenicom. Jednobrodna je graevina s poligonalnim svetitem, masivnim zvonikom uz bono
a je izvan naselja, na brdu u umi. Jednobrodna je, pravokutnog tlocrta sa zaobljenim svetitem u irini lae, zvonikom iznad glavnog proe
ednjovjekovnoj Hrvatskoj godine 1450. dao je sagraditi Stjepan II Frankopan kao zavjetnu crkvu Frankopana. Danas je jednobrodna graevin
je u naselju, u dolini rijeke Kupe. Jednobrodna je, pravokutnog tlocrta s uim kvadratnim svetitem s eliptinim zakljukom, sakristijom uz s
njice u Koranu podigli Frankopani u drugoj polovini 14. st. Izvorni izgled grada mijenjan je u 16., 17. i 18. st. Srednjovjekovna jezgra je sedm
ienoj poziciji, vidljiv u svim prilazima naselju, prvi puta se spominje 1387. g. Od 1449. g. do sredine 16. st. sjedite je cetinske, pa slunjske g
na stijeni nad kanjonom rijeke Korane, prvi puta spominje se 1461. godine u vlasnitvu knezova Blagajskih. Od 1574. godine mjesto je vojn
doline rijeke Kupe, uz slovensku granicu, kapela sv. Mateja srednjovjekovna je graevina barokizirana u 17. i 18. st. Jednobrodna je, s laom
ski grad Ladihovia od 1442. g. u vlasnitvu S. Frankopana, a od 1454. plemia Marka od ave i nakon toga Herendia iz Buima u Lici te slu
ada, nad. "ulinim ponorom" rijeke Dobre. Nepravilnog je tlocrta, opasan obrambenim zidom s dvije polukrune kule, integriranim trokatni
toru, jednobrodna je graevina pravokutnog tlocrta s uim izduenim trostranim svetitem, kapelama juno uz lau, sakristijom u samostan
rijeku Kupu, pod utjecajem goransko-primorske sakralne gradnje sagraena kao jednobrodna graevina s trostraninim svetitem, sakristi
rinog tlocrta, s pravokutnim svetitem i sakristijom juno uz svetite te zvonikom iznad glavnog proelja smjetena je u naselju, na junim p
kom lokalitetu, uz samu rijeku Mrenicu, jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta s uim poligonalnim svetitem, sakristijom juno uz sv
prot starog grada Ozlja dali su 1752. g. na mjestu starije kapele sagraditi tadanji vlasnik Ozlja, grof Perlas i lijenik Juraj Hormayer. Crkva je
hridini iznad rijeke Kupe, srednjovjekovni je grad Babonia i Frankopana pregraen u vrijeme Zrinskih u reprezentativni dvor. Nakon zrinsko
om poloaju, u Otmikoj umi, u blizini sela Kestenovac. Sagradila ga je u 16. st. ugledna porodica Otmi koja je pripadala klokokom plem
brdu iznad istoimenog naselja. Spominje se 1334. pod nazivom Crestina u vlasnitvu J.Sankovia, lana plemena Ladikovia. Od 1504. u ruk
lemena smjeten je na povienoj poziciji, iznad ua potoka Rabnice u rijeku Glinu. Sagraen je kao utvrda nepravilnog pravokutnog tlocrta
uri kanjona rijeke Korane, u povijesnim izvorima spominje se s istoimenom upom u 13. st. U vlasnitvu je Nelipia, Gissinga, Babonia, Fra
Modruke upe spominje se od 1163. g., a sam kastrum Tran tek 1437. kao feudalni utvreni grad Frankopana. Zbog poloaja na povijesnoj
n naselja, u umi, na brdu Plaka glava. Frankopanski grad sagraen vjerojatno sredinom 14. st. kada knezovi Krki - Frankopani gospodare p
nog tlocrta s poligonalnim svetitem i ugraenom manjom poligonalnm apsidom, dvije bone kapele i zvonikom ispred glavnog proelja sm
na stratekom poloaju nad rijekom Koranom. Nepravilnog je peterokutnog tlocrta s dvije cilindrine kule izmeu kojih su stambene zgrade
om prirodnom okruenju, uz povijesnu Karolinsku cestu. Tlocrtno je nepravilni peterokut s etverokutnom brani kulom i palasom pravokut
h feudalnih posjeda u srednjovjekovnoj Hrvatskoj smjeten je uzvsini izvan naselja. Prvi puta spominje se 1299. g. u vlasnitvu Babonia. Od
m poloaju, okruen alejama, glavnim proeljem orijentiran prema dolini rijeke Dobre. Jednokatnicu pravokutnog tlocrta sa proelnim i zae
na uzvisini iznad rijeke Dobre, uz povijesnu "Karolinsku cestu", spominje se od 15. st. u vlasnitvu Frankopana. Nakon zrinsko-frankopanske
tena u naselju, jednobrodna je graevina pravokutnog tlocrta s poligonalnim svetitem, sakristijom uz svetite i zvonikom ispred glavnog p
mjeten u naselju, nepravilnog je krunog tlocrta s unutarnjim dvoritem, pravokutnom ulaznom kulom na istonoj i peterokutnom na zapa
ja, uz rijeku Kupu, barokizirana je srednjovjekovna graevina iji je srednjovjekovni sloj sauvan u tlocrtnoj dispoziciji i prozorima svetita. Je
njonom rijeke Dobre jednobrodna je graevina pravokutnog tlocrta sa svetitem izvana kvadratnim, iznutra polukrunim, sakristijom kvadra
ju, nad kanjonom rijeke Dobre, jednobrodna je graevina krinog tlocrta, s poligonalnim svetitem, sakristijom juno uz svetite, dvije bon
vienom poloaju sagraena je 1896. g. na mjestu starije, tipine sakralne graevine zrinsko-frankopanskog kruga. Cjelovitog je i skladnog o
nizu smjetena je jugozapadno od nekadanje tvrave - karlovake "Zvijezde", uz tvravski anac. Reprezentativna stambena zgrada podign
Reici smjeten u dolini rijeke Kupe, sagraen je tijekom prve etvrtine 19. stoljea na mjestu starije drvene kurije. U drugoj polovini 19. sto
a groblju, na povienom poloaju, jednobrodna je graevina pravokutnog tlocrta s uim poligonalnim svetitem, zvonikom ispred glavnog pr
Marije Snjene iz sredine 18. st., boni oltari sv. Nikole iz oko 1750.g. dar laarskog ceha iz Karlovca i sv. Kria iz 1690. g. tip "zlatnog oltara",
og oltara sv. Leonarda, bonih oltara sv. Antuna Opata i sv. Nikole te raspela. Glavni oltar je drveni retabl skulptiran i polikromiran, tektonsk
ni objekt paetvorinastog tlocrta s dvostrenim krovom prekriven kanalicama i kamenim ploama. Na proelju objekta nalazi se polukruni
ugih . Kameni objekt paetvorinastog tlocrta s dvostrenim krovom prekrivenim kamenim ploama. Na proelju objekta nalazi se polukrun
pokrovom od biljne grae. Tipian primjer pukog graditeljstva tog kraja srednjovjekovnog ili ranijeg vremena. Prizemnica prizidana uz pe
oela je polovinom XVII. st. Palaa je smjetena u dvoritu utvrenom zidinama s etiri niske, uglovne kule. Dvorini portal s grbom na zagla
ki i transki biskup, bio je jedan od zaetnika narodnog preporoda Hrvata u Istri. Bio je lan pokrajinskog Sabora Istre i Carevinskog vijea u
smjeten na Pazinskom potoku, u blizini mjesta Zareje. Mlin na vodeni pogon, gdje se uz pomo velikih drvenih batova, sabijala ili stupala
adanjskim sklopom smjeten je na rtu Sorna juno od Porea. Oko dva atrija rasporeeni su stambeni i utilitarni prostori, ukljuujui terme
je palaa koja obuhvaa vei graevni blok u ulici Trevisol, a rezultat je vie graevnih faza. Na proelju u prizemlju se nalazi barokni portal
Stancija Sili kraj Zavrja nastao je povezivanjem desakralizirane srednjovjekovne kapele sv. Pelagija s novosagraenim objektima s njezi
mostanskih krila i dvorita ograenog zidom. Jednobrodna crkva zakljuena je poligonalnim svetitem, presvoenim gotikim mreastim reb
ku Goriica u Buzetu. Crkva je jednobrodna graevina izduenog pravokutnog tlocrta s dvije plitko istaknute bone kapele i plitko istaknutom
nalazi se grobljanska crkva istog titulara (12./13. st.), jednobrodna s tri upisane polukrune apside, od kojih je sredinja via, ira i dublja od
polukrunom apsidom i otvorenim krovitem. U unutranjosti su ouvane zidne slike iz 14. st. i glagoljski grafiti. Zidne slike, djelomino skri
m irim od srednjeg broda. Crkva je graena u dvije faze i trebala je biti jednobrodna. Gradnja svetita zapoeta je 1460. Prema natpisu, izgr
radu, pripadaju i jednobrodna, troapsidalna ranokranska crkva bavastog svoda iz 6.st. posveene sv.Mihovilu, sa tragovima fresaka u ap
jih dimenzija, sagraena polovicom 15. st. Ravno zavrenog svetita i presvoena iljastim svodom. U unutranjosti se pod preslikom iz 186
s upisanom apsidom i zvonikom na preslicu. U unutranjosti su sauvane zidne slike majstora Dominika iz Udina iz polovice 16. st., ispod koj
etvrtastog tlocrta, presvoena iljastim svodom. Sagraena od klesanaca slaganih u pravilne pasove i prekrivena krovom od krilja. U unutra
15. st. s poligonalnom apsidom. Izdueni svetini prostor presvoen je zvjezdasto-rebrastim svodom. Na sjevernom zidu svetita sauvane s
trobrodna bazilika s tri upisane apside. Apside su kvadratne u tlocrtu, s ugaonim trompama. Brodove dijele masivni zidani stupovi i par pila
a je mala jedno brodna graevina s istaknutom polukrunom apsidom. Izgraena je na mjestu ili u blizini poruene crkve iji su ornamentira
uta je u podnoju povijesne jezgre Vrsara. Posjed uz crkvu predstavlja nekadanji benediktinski priorat te se uz stariju, vie puta obnavljanu
meni objekt, paetvorinastog tlocrta s dvostrenim krovom od kamenih ploa i nizom kanalica na sljemenu. Na proelju objekta nalazi se p
Boljunu, sagraen je na stijeni iznad Boljunskog polja. Od 12-14.st. u posjedu je akvilejskih patrijarha, od kraja 14. st. u posjedu feudalnih o
prvi put spominje 1274. kao posjed akvilejskih patrijarha, a od poetka 13. do 17.st. bio je sjedite feudalnog posjeda obitelji Karscheyner.
nobrodna kapela izduenog pravokutnog tlocrta s upisanom polukrunom apsidom. Presvoena je bavastim svodom s pojasnicama oslonj
je na predjelu r, dananjem glavnom gradskom trgu, izvan zidina. Izgraena je oko 1550. godine, a obnovljena 1662.To je pravokutna otv
d starog grada Labina, nekada grobna kapela obitelji Depangher, malena je graevina pravokutnog tlocrta s istaknutom pravokutnom apsid
mala gotika graevina gotovo kvadratnog tlocrta, presvoena dvotravejnim iljatim svodom. Na proelju, iznad iljatim lukom zakljuenog p
-Lazzarini iz prve polovice 18.st. nalazi se na trgu iznad upne crkve. Palaa obuhvaa cijeli graevni blok, ukljuujui i kapelu Sv. Stjepana. T
su 1587. u sklopu venecijanskih zidina. Oblikovana su kao dugi nadsvoeni prolaz s dva vanjska otvora i jedan unutarnji. Vanjski monumen
bu naselja, izvan nekadanjih zidina. To je jednostavna gotika graevina, izduenog pravokutnog tlocrta, s lopicom pred proeljem. Unutra
se jo 1266. godine, 1441. je pregraena i dobiva izdueni kasnogotiki prezbiterij presvoen zvjezdastim svodom. Svod je 1470. godine osli
ni bedem utvrenog naselja. Jednobrodna romanika crkva ima izdueni pravokutni tlocrt s ravno zakljuenim svetitem. Uz zapadno proe
van ue gradske jezgre, nekada na kopnu nasuprot otoka na kojem je bio Rovinj. To je romanika graevina sedmerokutnog tlocrta. Unutra
zi se na sjevernoj strani upne crkve sv. Mihovila, vezana uz njenu sakristiju. To je mala gotika kapela iz 15.st, jednostavnog pravokutnog tlo
naselja minj nastao je tijekom srednjeg vijeka graevni sklop katela, pregraivan u renesansi i baroku unutar kojeg su se nalazile i upna c
13.st., graena pravilnim kamenim klesancima, slaganim u pravilne nizove razliitih irina i boje kamena. U kasnijem razdoblju na proelju j
tlocrta s po. 16. st. s preslicom na proelju i lopicom iz 1565. pred ulazom. Presvoena je iljatim svodom. Unutranjost kapele oslikao je
umu jednobrodna je romanika graevina izduenog pravokutnog tlocrta s upisanom polukrunom apsidom i s lopicom iz 16.st. pred proe
u je barokna graevina iz 17.st., nastala na sjevernom gradskom bedemu. U sklopu palae sauvana je pravokutna kula. Troetana palaa im
chio na trgu pored upne crkve izgraena je 1570. u oblicima visoke renesanse, a ini je sklop graevina iz vie razdoblja. Trokatna palaa im
zzi iz 19.st. nalazi se u dijelu grada izvan gradskih zidina. Obuhvaa dvokatni stambeni blok L tlocrta s unutranjim dvoritem i otvorenom te
evice Marije u Labinu trobrodna je kasnorenesansna graevina, s izduenim pravokutnim svetitem presvoenim bavastim svodom. Izvorn
j Vasi jednobrodna je graevina pravokutnog tlocrta, s preslicom s dva luka na proelju i lopicom ispred proelja. Unutranji zidovi crkve os
vina izduenog pravokutnog tlocrta s istaknutom poligonalnom apsidom, preslicom, te baroknom lopicom prigraenom 1770. Zidovi crkve
om lopicom i preslicom sa etiri luka. Izvorno je imala dvije uahurene apside nadsvedene iljastim svodom. Njihov trag ouvan je samo u o
e romanika graevina, pravokutnog tlocrta, s istaknutom polukrunom apsidom, preslicom s dva luka na proelju. Ispred proelja prigrae
ovijesne jezgre, u blizini sjevernih gradskih vrata. To je mala jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta s upisanom polukrunom apsidom
la jednobrodna ranogotika graevina pravokutnog tlocrta s pravokutnom apsidom, presvoena iljastim svodom. Boni zidovi ralanjeni s
ostaci su naselja naputenog tijekom XVII st. Upravo zahvaljujui toj injenici, raster ulica i arhitektonski oblici nisu doivjeli kasnije preinake
sjeveroistono od Dvigrada, jednobrodna je graevina s istaknutom polukrunom apsidom. Crkva je u potpunosti pokrivena kamenim kril
Lakua, s upisanom apsidom, graena od pravilnih klesanaca, nalazi se na groblju sjeverno od Dvigrada. Na proelju se nalazi u potpunosti
o od Dvigrada, jednostavna je pravokutna graevina (cca 5x7 m), graena veim, pravilno klesanim blokovima. Na proeljuu se nalazila pre
adno od sela Vidulini, uz cestu koja spaja Kanfanar i Barat. Radi se o jednobrodnoj graevini s istaknutom apsidom, iznutra polukrunom, iz
g pravokutnog tlocrta s upisanom polukrunom apsidom. Izgraena u14.st. i produena u 15.st. Na proelju preslica s dva otvora. Na zidov
odna romanika graevina bazilikalnoga tipa iz sredine 11.st. s tri polukrune istaknute apside. Nastala je na podruju ranijeg sakralnog obje
enog pravokutnog tlocrta. Presvoena je iljastim dvotravejnim svodom s rebrima oslonjenim na konzole. Na proelju zvonik na preslicu, a i
e sv. Marije Velike (Sta Maria Alta) i samostanskog sklopa nalaze se oko 3 km zapadno od Bala. Kompleks se prostire na povrini od otprilike
uvani su u junom dijelu uvale Zambratije, uz naselje Zambratija sjeverno od Umaga. Rezultati terenskih istraivanja upuuju na to da se rad
se na groblju sela irkoti kraj Zavrja. Unutranjost romanike jednobrodne crkve s etverokutnom upisanom apsidom s trompama otkriva
Mirne trapezoidnog je tlocrta sa snanim, dobro ouvanim bedemima. Unutranjim zidom katel je podijeljen na sjeverni i juni dio. Na sje
cija grande) kod Savudrije sklop je ladanjskog i gospodarskog karaktera koji se sastoji od sredinjeg stambenog zdanja i gospodarskih graev
ono od Umaga, monumentalan je stambeno-gospodarski sklop, posjed obitelji De Franceschi, graen u 18. i 19.st. Uz bogato ukraenu pal
otoku ispred Rovinja pripada grupi najstarijih svjetionika iz tog razdoblja, a pripisuje ga se Sforzijevoj razradi izvornih nacrta P. Nobila. Aktiv
br. 6 u Vodnjanu ugaoni je objekt, tlocrta nepravilnog trokuta. Dvije uline fasade graene su od klesanog kamena. etvrtasti prozori posta
manika graevina s polukrunom izboenom apsidom i dvolunom preslicom s dva zvona. Unutranji prostor zakljuen je otvorenim krovi
je krajem 15. / poetkom 16. st. na mjestu starije palae, izmeu dviju kula u sklopu srednjov. gradskog bedema, a baroknu pregradnju do
st. Svetite odvojeno od broda trijumfalnim lukom i zakljueno ravnim zidom. U 18.st. dograena je lopica na proelju. Crkvica je presvoen
e romanika graevina s izboenom polukrunom apsidom, otvorenim drvenim krovitem i zvonikom na preslicu s jednim zvonom na proe
u polju oko 1 km sjeverno od Vodnjana, oko 50 m zapadno od trase poluautoceste, okruena suhozidima i kaunima. To je jednobrodna ro
raena su krajem 2 st. i nekad su bila dio glavne komunikacije prema antikom kazalitu. Rije je o jednostavnoj konstrukciji s dva luna pro
unske spomenike rimskodobne klasine umjetnosti. Dala ga je sagraditi Salvija Postuma iz obitelji Sergijevaca kr. 1. st.pr.Kr. u ast tri lana s
jedan od najvrjednijih spomenika iz rimskog vremena u Puli. Smatra se da je najstariji amfiteatar podignut u Augustovo vrijeme, proiren za
prvog desetljea nae ere, a posveen je boici Romi i Cezaru Augustu. Nalazi se na forumu, a inio je dio kapitolinske trijade - sklopa tri hra
lo kazalite) izgraeno je unutar antikih gradskih bedema, na istonoj padini centralnog breuljka. U duini 62 m sauvana je scenska zgrad
anokranska graevina s istaknutom, izvana poligonalnom, a iznutra polukrunom apsidom. Na proelju su dva mala kvadratna prozora s p
obrodna je malena graevina s ravnim zaeljem podignuta krajem 14. stoljea. U unutranjosti su sauvani tragovi fresko oslika iz 15. stolje
obrodna je graevina ravnog zaelja s lopicom iz 1629. Kapela je podignuta nad glavnim brodom predromanike trobrodne bazilike iz kraja
anska je crkva s tri upisane apside kvadratnog tlocrta, kod kojih je prijelaz u kalotu izvren pomou trompi. Zapadno je proelje ralanjeno
graevina pravokutnog tlocrta s ravnim zaeljem, sagraena u 15. stoljeu. Ulazna vrata na glavnom proelju zakljuena su iljatim lukom,
dnobrodna je romanika crkvica s polukrunom izboenom apsidom. Krovite broda prekriveno je recentnim kupama kanalicama, a apsida
dvoapsidalna crkva iz 8. st., zapadno od naselja Bale. Apside su presvoene izduenim polukalotama sa trompama. U elu zidu izmeu apsid
rodna kasnogotika kapela, sa zvonikom na preslicu na proelju. Unutranjost kapele bogato je oslikana freskama iz druge polovine 15. st. N
eten izmeu uvale Lako i uvale Ravne na najzapad. rtu istarskog poluotoka, izgraen je 1818. godine. Prema projektu poznatog inenjera i g
t je uz kompleks Eufrazijane i fiziki je vezan za krstionicu i zvonik. Sastoji se od pet graevinskih cjelina organiziranih oko dva atrija, a koji za
uenog pravokutnog tlocrta, ravnog zaelja. Proelje je ralanjeno jednostavnim kamenim profiliranim portalom i po jednim kvadratnim pr
na JI izlazu iz Svetvinenta kasnogotika je graevina 15. st., jednostavnog pravokutnog tlocrta s uahurenom apsidom presvoenom iljasti
uglu glavnog gradskog trga u Svetvinentu, u sklopu graevnog bloka renesansnih stambenih jednokatnica. Bila je namijenjena javnim funkc
e romanika graevina pravokutnog tlocrta s tri upisane polukrune apside. Prvi se put spominje 1178.god. u darovnici pape Aleksandra III
en je u sreditu mjesta, na sjevernoj strani gradskog trga. Nazvan je po vlasnicima feuda, venecijanskoj obitelji Morosini (1384.-1560.) i obit
u nekadanjoj etvrti San Policarpo nakon 1886. godine po narudbi grofa Waltera Bukovia. Luksuzni stambeni sklop historicistikih obiljej
od upne crkve sa zvonikom, Palae Loredan (upni dvor), Velih vrata i etverokutne kule, nastao je u sreditu Barbana, na mjestu srednjov
brodna je romanika kapela izduenog pravokutnog tlocrta s dvije upisane apside. Obnavljana je i produena u 16. st. Romanike su osobin
s crkvom sv. Petra i Pavla organiziran je oko crkve uz koju je klaustar okruen s tri samostanska krila. Sjeverno uz crkveno proelje prislonjen
na jednostavnog pravokutnog tlocrta s upisanom apsidom. Zidana pravilnim kamenim klesancima i natkrivena dvoslivnim krovom pokriveni
pata jednobrodna je gotika kapela, gotovo kvadratnog tlocrta, ravnog zaelja. Zidana pravilnim kamenim klesancima i prekrivena krovom o
vitka) romanika je jednobrodna graevina s istaknutom polukrunom apsidom. Pregraena je krajem 17.st. kada je preureeno proelje i
tika palaa smjetena na zapadnom rubu porekog poluotoka, neposredno uz antiki forum. Sagradio ju je markiz Giorgio Polesini oko 187
evina manjih dimenzija. Pravokutnog je tlocrta, razdijeljena jarmom, a svetite je zakljueno ravnim zidom. Presvoena je iljastim svodom
vano je samo svetite presvoeno mreastim svodom i istoni zid, dok je brod crkve obnovljen u 19 stoljeu. Na svodu i zidovima svetita o
g sklopa bile barem dvije prethodne faze sa mozaicima iz 4.st. Faza poveanja iz 5.st. - Predeufrazijana sastojala se od dvije paralelne trobro
v. Tome, od koje su sauvani tragovi arhitekture i mozaika, franjevci su sagradili crkvu i samostan sv. Franje. To je tip dvoranske crkve sa prav
je na junoj strani Decumanusa na kojeg gleda svojom irom stranom. Svi katovi u unutranjosti imaju jednaku trodjelnu podjelu prostora.
nokatnica, s predvorjem i jednom prostorijom u prizemlju te s dvije prostorije na katu, sagraena vjerojatno u 15./16.st. Predvorje je prema
adska palaa iz druge polovine 17.st. sa baroknom dekoracijom na proelju. To je trokatnica, sa naglaenom sredinjom osi zgrade, koja se s
s kipara Duana Damonje smjeten je u neposrednoj blizini Vrsara uz Stanciju Valkanela. Sastoji se od umjetnikove radionice, galerije te pro
ijacal smjeten je u dijelu sjevernoga podnoja breuljka na kojem je labinski Stari grad. Izgradnja kompleksa zapoela je u razdoblju od 193
ocrta sa svodom od ulomaka opeka, slui za peenje lonaca i kruha. U vlasnitvu obitelji Lovrei. Ima dvostreni krov od krilja s redom ka
crta, dvostrenog krovita od kamenih ploa. Na prednjoj strani objekta nalaze se dva otvora od kojih jedan polukruan za umetanje lonaca
prizemnica s dvostrenim krovom pokrivenim kanalicama, s jednim prozorskim otvorom i vratima. Otvorenog je krovita s ognjitem i napom
blika i tlocrta s dvostrenim krovom u vlasnitvu obitelji Percan. Pe je ugraena u dio objekta te ostavlja slobodan prostor za ostavu alata i
s rodnom kuom Mije Mirkovia Mate Balote lonarskom pei i etno. zbirkom nalazi se u selu Rakalj. Kue su graene od kamena vapnen
Zvjezdarnicom, hidrografskom slubom, spremitem nautikih instrumenata i pomorskih karata, magnetskom stanicom i knjinicom na bre
je na temeljima antike graevine. Jednobrodna crkva ima istaknutu poligonalnu apsidu tribelonom odvojenu od broda. Vanjska proelja cr
vice Marije u Puli sastoji se od trobrodne crkve, zvonika i upne kue, te arheolokih ostataka crkve sv. Tome. Katedrala je vieslojna graevi
Marije Formoze s poligonalnim apsidama i s dvije bone memorijalne kapele krinog tocrta izgraen je polovicom 6.st. po nalogu ravenskog
e utemeljeno na mjestu prethistorijske gradine, iji se povijesno-urbanistiki kontinuitet protee kroz sva razdoblja. Jezgra uva prostorne am
ravnjenog platoa iznad doline Tupaljskog potoka i epike doline. Sauvana je zbijena struktura srednjovjekovnog naselja s dugim uskim uli
om grebenu iznad doline rijeke Mirne, nekoliko km JI od Buja. Zidine su sauvane djelomice, gradska vrata u potpunosti, no osnovna urbani
ad izvora Mirne. Katel oko kojeg je nastao grad postojao je ve u 11.st. Srednjovjekovno naselje opasano je bedemima, sauvanima u SZ, z
slaviima dokumentira organizaciju ruralnog prostora dugog povijesnog kontinuiteta. Moe se pretpostaviti da su te organizacije i tog obliko
ijeke Mirne koja protjee kroz selo. Formiraju ga nizovi kua grupiranih u nekoliko povezanih izduenih nizova ili u grupu koja zatvara zajedn
me padine obronka Uke. Razvilo se u nekoliko grupacija kuita poredanih uzduno niz padinu brijega na rubu obradive zemlje. Iz srednjov
a je u etvrti Gorica, oko upne crkve. irenjem grada nastala je etvrt Dolica, opasana zidinama u 16.st., a 1578. izgraena su gradska vrata
euljku, na putu izmeu Graia i Pazina. U srednjem vijeku bio je okruen gradskim zidinama od kojih su sauvani samo manji dijelovi. U
junom rubu visoravni iznad Raikog potoka i jezera Butonige. Srednjovjekovnog postanka, spominje se 1102. kao Marceniga. Naselje form
u nad junom stranom rijeke Mirne. Jezgra naselja okruena je kamenim zidinama iz 13. st., s etverokutnim kulama. U jezgru se ulazi kroz j
u dolini rijeke Mirne, na mjestu prapovijesne gradine. Naselje Piquentum postoji ve u antici, a kontinuitet ivota u ranom srednjem vijeku
m uskom hrptu, uz cestu Pazin - Buzet. Naselje ima pravilan tlocrt s jednom uzdunom gradskom ulicom koja vodi od prilazne ceste do glavn
nskom akvatoriju. Prvi tragovi naseljavanja na otoju potjeu iz razdoblja neolitika. U antici je otoje predstavljalo zemljini posjed na kojem
stalo je na mjestu bronanodobne gradine i rimskog kastruma. Za vrijeme venecijanske uprave katel je ojaan s tri prstena zidina i kulama.
u uskoj dolini koja od Pazina vodi prema Motovunu i zapadnoj istarskoj obali. Dananje mjesto nastalo je na mjestu prapovijesne gradine, o
g zaljeva. Naselja se formira u 1. tis.pr.Kr. na sredinjem breuljku. Od 177.pr.Kr. pod rimskom je vlau, a 47-44.pr.Kr. postaje kolonija. Prapo
Raklja, danas je s njim gotovo spojen. Sastoji se od niza kua, katnica, jednodomnog tipa s tri prostorije: konoba, kuhinja, tavan. Kue su gra
lja. ine ga nizovi kua katnica, jednodomnog tipa s tri prostorije: konoba, kuhinja, tavan. Kue su graene kamenom, prekrivene dvostren
kog zaljeva. Selo je formirano od vie zbijenih grupa kua s okunicom u nizovima, omeenih suhozidima. Kue su katnice, graene kamen
spominje 1177.god. uz crkvu sv. Vincenta. U sreditu je mjesta srednjovjekovni katel. Katel Morosini - Grimani etverokutna je utvrda s tr
ma konfiguraciji tla, uzduno ispod Uke, sa sekundarnim oznakama ulinog naselja. Pretpostavlja se da je dio naselja iznad ceste stariji. Tu
Pazina, malo je naselje zbijenog tipa organizirano poput srednjovjekovnih gradia na brdu. U pisanim se izvorima prvi puta spominje 1177.
ne gradine, preko rimske vojne postaje, do srednjovjekovnog utvrenog katela. Od 1209. pod vlau akvilejskog patrijarha, a od 1420-179
i antike naseljenosti, mogue je da se naselje formiralo prije njegovog prvog spomena u ispravi cara Otona II iz 983., u kojem je zabiljeen
estu prapovijesne i rimske utvrde (lat. Petina, tal. Pedena). Sjedite je biskupije od 5.st. do 18.st. U srednjem vijeku je samostalna gradska k
ad dubokog zaljeva. Naseljen je u prapovijesti, dok se antiki municipij Flanona nalazio u luci u dnu zaljeva. Utvreno naselje razvija se u kas
na mjestu prapovijesne gradine. O naseljenosti u antici svjedoe sauvani rimski epigrafiki spomenici. Prvi se puta spominje 1203.g. kada p
a ukazuju na kontinuitet naseljavanja prostora od prapovijesti. Spominje se od po. 12.st. Najstariji dio je predio Castello oko crkve sv. Jakov
a dominantnom poloaju u brdima izmeu rijeka Mirne i Butonige. Naselje predstavlja ruralnu aglomeraciju zbijenog tipa, u srednjem vijeku
u i nastanjeno od prapovijesti. Arheoloki nalazi svjedoe o kontinuitetu naseljavanja u antiko i ranokransko doba. U srednjem vijeku gra
azila se prapovijesna gradina, a vjerojatno i rimsko naselje. Okolica je naseljena ve u ranom srednjem vijeku slavenskim stanovnitvom. Spo
a zapoelo je u 1. tis.pr.Kr. U antici je Pore najprije funkcionirao kao utvren grad sa samostalnom upravom, dok sredinom 1.st.pr.n.e. post
tena na breuljku u SZ Istri ima sauvanu srednjovjekovnu urbanu strukturu sa sredinjim trgom i uskim ulicama, u koju su interpolirane re
ada od antike. U 13.st. dolazi pod vlast Venecije koja obnavlja zidine od kojih su sauvani dijelovi du june obale te obrambena kula kasnije
astrum koji se spominje u dokumentima od 6.-9.st. Nejasno je i osnivanje biskupije u 6.st. jer prvi potvreni biskup je Mauricije (781.g.).Ven
nato je kao gradinsko naselje sa ouvanim zidinama iz razdoblja bronanog i eljeznog doba. Nalazi iz vremena antike su sporadini. Naselje
ljku iznad plodne doline Boljunskog polja i toka Boljunice. Mjesto je bilo naseljeno jo u prapovijesti, a brojni su i arheoloki nalazi iz rimsk
a u sjevernoj Istri nastaje na mjestu prapovijesne gradine, prvi se puta spominje 1102. u darovnici kralja Ulricha II. akvilejskom patrijarhu. V
na nalazi se prostrana i raskona ladanjska rimska vila, na povrini oko 600 m u duinu. U dosadanjim istraivanjima istraene su pojedine
e Burle, te djelominim arheolokim istraivanjima 1980.-1985. godine, i zatitnim istraivanjima 1997-2001. koje je proveo AMI - Pula, te M
ina nalazi se na rubu platoa iznad sjevernog kraja Limskog kanala, izmeu sela Jural i Krunii. Na nalazitu su evidentirani ostaci prapovijes
hvaa vei kompleks rimskih graevina (villa rustica "tre ville"), kasnoantiko i srednjovjekovno naselje, kasnoantiku nekropolu, nekadanju
alazi se SI od Pomera uz morsku obalu. Na tom se mjestu nalazila srednjovjekovna crkva i manji benediktinski samostan. Postojanje crkve sp
ekog zaljeva obuhvaaju dvije hidroarheoloke zone: 1. Podruje od rta Zub na sjeveru do rta Maistro na jugu sa prilaznim vodama, uvali Lu
od Porea do Barbarige kod Bala obuhvaa 6 manjih zona: 1. Podruje od otoka Veli kolj na sjeveru do pliaka Lis i Pojaga na ulazu u Limsk
pulskog akvatorija obuhvaa etiri manja podruja: 1. od rta sv. Ivana na poluotoku Verudica juno od Pule do pliaka i svjetionika Albane
apca do Rijeke luke nalaze se dvije hidroarheoloke zone spomenikog znaaja:1. Zona prilaznih voda uvali i pristanitu Rabac, od rta sv. Jur
Umaga obuhvaa tri hidroarheoloke zone:1. Priobalnu zonu od rta Savudrije do JI zavretka kamenoloma Kanegra, 2. zonu uvale i pristani
ancije Seget kod Umaga sauvani su ostaci vee rimske graevine. U iroj okolici obraivanjem zemlje na povrinu izlaze arheoloki nalazi -
g-Novigrad obuhvaa etiri podruja s podvodnim arheolokim lokalitetima: 1.Podruje priobalnih voda luci Umag od pliaka i rta Pegalota
nalazite s kontinuitetom naseljavanja od eljeznog doba do po. 7.st. Histarsko naselje bilo je glavno vojno i politiko sredite Istre do rims
e "Neon", smjetene u sjevernom dijelu vrsarske luke uz crkvu sv. Marije od mora, sauvani su ostaci antike stambeno-gospodarske graev
Djevice Marije u Balama graena na temeljima starije crkve krajem 19. st. posjeduje iznimno vrijedan sakralni inventar iz starije crkve. Dio i
aena je 1802. godine na mjestu starije crkve, iz koje su nam ostala sauvana dva drvena rezbarena, polikromirana oltara. Na zidu, iza glavn
mnim oltarima 18. st. Na glavnom oltaru istie se triptih Girolama da Santacrocea, iz 1536. godine. U sredinjem polju triptiha prikazana je
om 18. stoljea prilikom barokizacije crkve. Odlikuju ih bogati detalji i mramorne intarzije, mramorna skulptura izraajnih i ivih pokreta, kao
rkva je opremljena raskono izvedenim oltarima i namjetajem tipinih obiljeja dekoracije kasnog baroka Hrvatskog zagorja. Svi oltari, osob
omiranih i pozlaenih skulptura prikupljane su iz sruenih ili ugroenih crkava iz okolice Pazina te su u pohranjene u upnoj kui u Pinu. Na
eu u staroj Biskupskoj zgradi uva se zbirka slika, skulptura i reljefa, meu kojima ima primjeraka izuzetne vrijednosti, a koja je rezultat vie
poa Arheolokog muzeja Istre u Puli sastoji se od Prapovijesnog, Antikog i Srednjovjekovnog odjela. Prapovijesni odjel ine predmeti od ra
pozlaeni ikonostas, dimenzija 340x650 cm rijedak je primjer kretsko-venecijanske kole s kraja 16. st. Drvena konstrukcija obojana plavom
m koricama, tampano je za cara Petra Aleksijevia 1697. godine. Korice s prikazom Krista na prijestolju s jedne, i genealokim stablom Kristo
odine u vrijeme austrougarske vladavine u Puli je djelovala tzv. Mornarika biblioteka. (K. und K. Marine Bibliotek). Mornariki biblioteni fo
katedrale potjee iz vremena biskupa Josipa Botarija (1695.-1729.) kada dolazi do obnove crkve i inventara. Od starijih predmeta istie se
nice Rakalj-Krnica sastoji se od 61 predmeta, a obuhvaa lonarske produkte, dijelove nonje, pokustva i kuanskog pribora. Navedeni pred
stoji se od 65 predmeta iz Raklja vlasnitvo Mile Vali, r. Mirkovi. Zbirka se nalazi u rodnoj kui dr. Mije Mirkovia i sastoji se od sitnog kun
a bogato je opremljena baroknim inventarom 18. stoljea. Meu oltarima od kararskog i veronekog mramora kvalitetom izvedbe istiu se t
ije sauvana je bogata zbirka liturgijskih odjevnih predmeta, uglavnom baroknih stilskih karakteristika. Pluvijali, misnice, stole, manipuli, ve
bogat i raznovrsan inventar uglavnom iz vremena izgradnje crkve, iz 18. stoljea, iako najkvalitetniji i najzanimljiviji komadi potjeu iz ranijih
van je izuzetno bogat inventar, kako po broju predmeta tako i po visokoj vrijednosti. Od inventara stare crkve sauvana je kamena kustodija
pozlaeni oltarni retabl s pripadajuim antependijem krasi oltar crkve sv. Antuna u Vrsaru. Rije je o junom, arhitektonskom tipu oltarnog
fajanse, zapremnine 12 litara. Upotrebljavala se u sveanim obiteljskim prilikama. Stara je oko 200 g., te istie se svojom osobitom veliino
ltarni retabl smjeten na glavnom oltaru crkve sv. Bartolomeja u minju spada u juni arhitektonski tip oltarnih nastavaka. Dva para bogato
nju uva se raznolik i bogat inventar. Svi oltari su kameni i mramorni u karakteristinim baroknim tektonskim oblicima s bogatim dekorativn
talak od kovanog eljeza, za drva na otvorenom ognjitu. Dimenzija 160x160 cm, izraen 1845.g., vlasnitvo Petra Grabara. Dokumentira ob
tijeska za masline smjeten u kui Ivana Grania u selu Beninii. Sastoji se od RNA-kamenog kola, MOA-drvene osovine, TIMONA-drven
je baroknim mramornim oltarima s velikim oltarnim palama umjetnika Giambattista Pitonija i Francesca Travija. Slike umjetnika Gaspare d
ovrena je 1796. godine, a prilikom ove barokne obnove nabavljana su najkvalitetnija umjetnika djela. Glavni oltar baldahinskog tipa nosi k
vanjem i primanjem darova bogatila liturgijskim predmetima od plemenitih metala, izvedenih od vjetih majstora domaih i venecijanskih r
uva u crkvi Roenja BDM predstavlja po svom porijeklu, plemenitosti materijala i kvaliteti visoku vrijednost. Najvrjedniji primjerak, gotika
e sv. Petra i Pavla u Kretama, ugraena su dva romanika kamena reljefa s prikazima svetaca, koji su, uz tipoloki i stilski slian reljef sveca,
astoji se od sljedee drvene grae: a) dvije bone grede, b) drvenog vijka, c) horizontalne grede zvane MADREVIDA, d) ukopane grede baze
vanni Antonia Martinuzzi obuhvaa sveukupno 347 svezaka knjiga i 16 naslova asopisa i novina. Giuseppina Martinuzzi poklonila je svoju b
u smjetena je u reprezentativnoj baroknoj palai obitelji Battiala Lazzarini. Temeljito preureen 2002. godine muzej je javnosti prezentirao
cijanile sagraena je nakon ruenja stare crkve 1927. godine, meutim sauvan je vrijedan inventar starije barokne crkve graene 1609.g. D
u posjeduje primjerke izuzetno visoke vrijednosti. Na glavnom oltaru istiu se mramorne skulpture venecijanskog majstora Francesca Bonaz
og sklopa bile su barem dvije prethodne faze s mozaicima iz 4.st. Faza poveanja iz 5.st. - Predeufrazijana sastojala se od dvije paralelne tro
st. Svetite odvojeno od broda trijumfalnim lukom i zakljueno ravnim zidom. U 18.st. dograena je lopica na proelju. Crkvica je presvoen
a posjeduje orgulje junog, talijanskog tipa, venecijanskog graditelja Gaetana Callida iz 1791. godine. One su mehanikog sustava s jednim m
ad su ljubljanskog majstora salzburkog podrijetla Ivana Jurja Eisla. Orgulje su mehanikog sustava s jednim manualom i pedalom. Bogatstvo
oriolanus" klase Sheakesperean nalazi se 6 NM zapadno od Novigrada na dubini 20-32 m. Brod je dugaak 50 m, a dobro su sauvani pram
oda "Hans Schmidt" nalazi se na otvorenom moru, juno od Rovinja, zapadno od Brijuna. Radi se o trgovakom parobrodu izgraenom 192
e "Flamingo" nalazi se oko 2 NM JZ od svjetionka Porer. To je jedini sauvani primjerak prve generacije torpiljarki klase "Sperber". Porinuta j
renjaka iz 17/18.st. nalaze se oko 50 m istono od svjetionika Albane. Prostiru se na povrini od 100x50 m, na dubini od 24-27 m. Na povr
n, koja se nalazi sjeverno od povijesne jezgre grada Novigrada, utvren je poloaj niza obalnih i priobalnih veinom antikih objekata, od koj
drenjaka iz 17/18.st. prostiru se na povrini 30x50 m, na dubini od 21-24 m oko 200m istono od rta Kamenjak. Na povrini su dokumentiran
jivi su na vie mjesta u obalnom rubu du cijele uvale Stara Savudrija. Antiku luku zatvarala su dva gata, a pronaeni su i drugi ostaci antik
van, juno od Umaga, uoeni su pod morem tragovi dvaju gatova graenih od grubo obraenih kamenih blokova. U uvali su utvreni ostaci
evine antikog naselja Siparis. Ustanovljeni su ostaci raznih graevinskih objekata i antike kanalizacije. U priobalnom pojasu rta/poluotoi
a nalazi se 1 km SI od naselja Kokuletovica (Cocaleto). Utvreno gradinsko naselje ovalnog oblika, veliine 260 x 160 m, smjeteno je na um
robroda "Baron Gautsch" nalazi se na 6 NM JZ od svjetionika Sv. Ivan. Austrougarski putniki brod potonuo je po. 1. svjetskog rata naletivi
TA-36 (Stella Polare) nalazi se oko 800 metara juno od pristanita Brestova. Brod je izgraen 1943. godine u Rijeci za talijansku ratnu morn
no raspelo romanikih obiljeja, pohranjeno u crkvi sv. Eufemije u Graiu, rad je nepoznatog majstora s poetka 13. stoljea. Stilska obilje
pozlaeni retabl iz 17. st. iz crkve sv. Marije na Placi, arhitektonskog je tipa s jasnom vertikalnom podjelom na predelu, sredinju zonu s tri
pisom uzidan je s unutranje strane junog zida crkve sv. Jurja Starog u Plominu. Na pravokutnoj ploi okomito poloenoj reljefno izveden je
la u upnoj crkvi sv. Vida i Modesta sastoje se od dva para trosjeda. Jedan par sjedala je bogatiji s meusobno razmaknutim sjedalima i nas
dgrobnih spomenika (15 jedinica), dijelova arhitektonske plastike, dijelova antike skulpture, dijelova srednjovjekovnog crkvenog namjetaj
na su od bijelog istarskog kamena visoke kvalitete. Kapiteli su raeni u parovima - dva palmetna i dva akantusova. Tri su ima strane izraen
s Djetetom sa svecima, dimenzija 180x220 cm, raen je tehnikom tempere i pozlate na drvu. Natpis na podanku Bogorodiina prijestolja: 1
u Humu potjee tzv. Humski triptih, dimenzija 190x160 cm, rad istarskog majstora Antona iz Padove. Triptih ima kompoziciju renesansnog
ena tehnikom tempere na drvu, dimenzija 32x24 cm, izvedena tijekom prve polovice 14. stoljea, rad je nepoznatog autora venetsko-kret
intaktne stratigrafije, dueg vremenskog kontinuiteta od eneolitika do bronanog doba, s vjerojatno barem povremenim koritenjem u kas
ni bunara Sv.Martina jugoistono od Brtonigle pronaeni su ostaci antikog graevinskog materijala, fragmenti nadgrobnog spomenika te ve
ono od Brtonigle vidljiva je vea koncentracija antikog graevinskog materijala, ostataka mozaika i kune keramike, to upuuje na postoja
llanova) je vieslojno arheoloko nalazite s kontinuitetom naseljavanja od eneolita, preko bronanog i eljeznog doba do antike, o emu sv
od sela Pavii. Dananja crkva sv. Lovre jednobrodna je barokna graevina iz 17. st. Prilikom posljednjih istraivanja uz zaelni zid, pronaen
ul Maklavun nalazi se kod sela Soii. Provedenim arheolokim istraivanjima tumul, promjera 16 m, prepoznat je kao prva kupolasta grobn
ektonski sklop labinske patricijske obitelji Frankovi-Vlai nalazi se u polju sjeverno od Podlabina. U posjed pravokutnog tlocrta, opasanog
Balini (Oprtalj), koja je sluila za preradu maslina obitelji Blaki koja je kroz cijelo 20. st. bila vlasnik uljare, a namirivala je i potrebe stanovn
gradnji zgrade Talijanske gimnazije te kasnije izgradnjom gimnastike dvorane (1969.), pronaeni su srednjovjekovne grobove, djelomino u
od dvokatne glavne zgrade etvrtastog tlocrta s jednokatnim trijemom s polukrunim arkadama u dvoritu. Glavno proelje ralanjeno je
nog Leona Bemba oslikan temperom 1321.g. donosi nam prizore iz ivota blaenika. Na izduenom pravokutnom formatu prikazano je pet l
ljefno je prikazan lik sv. Kristofora s malim Isusom na desnom ramenu. Bosonogi svetac u frontalnom stavu odjeven je u dugu halju s platem
tipa u crkvi sv. Pelegrina u Umagu djelo su Francesca Daccia, Nakieva uenika, iz 1776. godine. Radi se o jednomanualnom instrumentu s o
g venecijanskog graditelja Giovanni Battiste Piaggia iz 1740. godine. Izvorni manual ugraen je u gornji dio kuita, dok je koso prislonjeni p
odna je graevina izduenog pravokutnog tlocrta s dvije plitke bone kapele i sakristijom s june strane. Izvorno romanika graevina temel
originalno polikromirano, lieno je svakog ostatka boje. Na jednostavnom drvenom kriu razapet je monumentalni umrli Krist, oslonjen vrst
na propovijedaonica smjetena uza sjeverni zid upne crkve sv. Silvestra u Kanfanaru, potjee iz crkve sv. Sofije u Dvigradu. Podest propovje
jetetom, visine 175 cm, rezbarena je, polikromirana i pozlaena. Bogorodica je prikazana u smirenom, stojeem stavu s malim Kristom na li
reni, polikromirani i pozlaeni okvir komponiran na dva kata s horizontalnim nizom nia. U sredinjoj nii nalazi se grupa sjedee Bogorodice
jetetom, rezbarena je i polikromirana, visine 100 cm. Bogorodica je u sjedeem stavu, s malim Kristom u krilu koji u rukama dri otvorenu k
je od rezbarenog, pozlaenog i polikromiranog drva. Pravokutni stipes s prednje strane pokriva drveni antependij bogato ukraen rezbaren
odice potjee iz crkve sv. Prima i Felicijana u irkotima kraj Zavrja. Izraena je od kamena, visoka je 75 cm, a mjestimice su sauvani izvorn
uju se graditelju Gaetanu Callidu. Ovaj povijesni instrument s kraja 18. st., mehanike je trakture, s jednim manualom i pedalom. Kuite je
utvrenog srednjovjekovnog naselja na poluotoku iznad Rakog kanala. Sauvan je dio bedema duine 20 m i irine 5m. Bogati arheoloki s
nog izduenog tlocrta s istaknutom polukrunom apsidom. Vjerojatno je bila romanika graevina u prvoj fazi, ali je tijekom 17. st. pregra
nine i predmete umjetnikog obrta nastale u irokom vremenskom razdoblju od renesanse do poetka 20. stoljea. U samoj crkvi je pet olta
arhitektonskog tipa oltara u obliku slavoluka. Izraen je od rezbarenog, marmoriziranog i polkromiranog drveta. Oltarni retabl podijeljen je u
ne (vis. 230 cm, ir. 60 cm, deb. 60 cm), tzv. tipa palijata, pronaena je na podruju kamenoloma Vintijan. Izraena je od lokalnog istarskog v
oznatog nalazita, te jedne antike posude, vjerojatno iz zaljeva Budava, pohranjeni su u Arheolokom muzeju Istre u Puli. Ulomak vrata am
prot otoiu Fenoliga izronjeno je 6 ulomaka keramike od sivocrvene gline, prekrivenih veim dijelom morskim mikroorganizmima. Ulomci n
h je vei dio iz baroknog oltara u kripti upne crkve sv. Pelagija u Novigradu, nastala su u razdoblju od 16. do 19. stoljea, a predstavljaju vri
upa iz upne crkve sv. Pelagija u Novigradu, rad su nekolicine nepoznatih autora, vjerojatno venecijanskih umjetnika. Raeni su tehnikom u
la izraena su u radionici Brae Zupan iz Kamnogorice 1906. godine, a tipoloki predstavljaju srednjoeuropski tip orgulja srednje veliine. Ku
mjetnike zbirke Javne ustanova NP Brijuni jesu slike austrijskog slikara Huga Charlemonta i njegove kerke Lilly Charlemont koje predstavlja
tipa srednje veliine djelo su graditelja Gaetana Callida. Uarenim eljezom, na gredi koja slui za vjeanje prospektnih svirala, utisnut je uob
tipa potpisano su djelo graditelja Gaetana Amigazzia iz 1733. godine. Instrument je stradao u vie pregradnji, posebno 1957. godine u nestr
Z od Buzeta izduenog je pravokutnog tlocrta s izduenim, poligonalnim kasnogotikim svetitem (1500.), presvoenim zvjezdasto-rebrastim
ci ponora Pazinice. Prvi put se spominje 983. god. u darovnici Otona II. U literaturi je prva utvrda opisana kao graevina tlocrta izduenog
telji Lazzarini primjer je barokne arhitekture istarskog ladanja nastale u sklopu velikih zemljinih posjeda aristokracije u labinskom zaleu. A
dine u darovnici markiza Ulriha II Akvilejskoj crkvi. Od 1625. do 1669. ili 1688. godine posjed je u vlasnitvu motovunskog ogranka labinske o
gmatian je primjer arhitekture talijanskog racionalizma u Istri. Arhitekt zgrade je Angiolo Mazzoni, a zgrada je dovrena 1930. godine. Konc
aen je 1936. prema projektu Enrica Trolisa. Orijentiran je prema jugu. Konstruiran je kao apstraktna kompozicija zasnovana na asimetrino
obrodna je graevina pravokutnog tlocrta s pravokutnom apsidom sagraena u 17. stoljeu na mjestu starije srednjovjekovne graevine, o
ednobrodna je graevina pravokutnog tlocrta s upisanom apsidom, otvorenog krovita. Zidana je manjim kamenim klesancima slaganim u
graevina pravokutnog tlocrta. Izvorno romanika crkva preureena je u baroku kada joj je uklonjena upisana apsida i postavljen mramorn
u Brankoviima vrijedan je spomenik tradicionalnog graditeljstva. Proelje kompleksa razvedeno je s tri baladura i etiri volte. Na krovu se n
a je 1702. Crkva je dovrena 1710., a hospicij je 1746. proglaen samostanom. Jednobrodna crkva s izduenim svetitem zakljuenim polukr
no je na dominantnom breuljku iznad rijeke Dragonje. Arheolokim istraivanjima paljevinske nekropole iz VIII VI. st pr. Kr. potvreno je p
jeke Rae u sjeveroistonom dijelu Istre. Jezgru ini srednjovjekovni utvreni umber, kasnije pretvoren u feudalni dvor. Ime je dobio po feu
nike zbirke Javne ustanove NP Brijuni. Slika Iz Vrisnika Joke (Ivana) Kneevia, raena u tehnici ulja na lesonitu, oslikana s obje strane, pr
anaste boje, krukolikog tijela, naglaenog ramena i lagano zakoenih visokih ruki, pohranjena u Arheolokom muzeju Istre u Puli. Sauva
ta, uvaju se u depou Arheolokog muzeja Istre u Puli. Od amfore tipa Lamboglia 2 sauvani su samo trbuh i kratka noica, ukupne visine
Umagu, pravokutnog oblika (4,83x8,56 cm) oslikan je kombiniranom tehnikom ulja i tempere. Povrina tabulata razdijeljena je rezbarenim
benog sustava ratne luke Pula s prijelaza 19. na 20. st. Objekti su graeni od 1894. god., i veina je njih sagraena do 1910. god. U obrambe
ptu breuljka, iznad glavne komunikacije istok-zapad kroz sjevernu Istru. Urbana struktura formirana je tijekom srednjeg vijeka. Srednjovjek
sjeverno od Rovinja spada u poseban tip romanikih crkava s poprenom laom koja na zaelju ima tri apside. Sredinja apsida ira je od os
su ceduljom nad manualom, imenom G.B. de Lorenzia, graditelja iz Vicenze, kao njegov 154. opus iz godine 1870. Mehanikog su sistema s
evalitem ine jedinstvenu arhitektonsku cjelinu pripadaju tipu velikih talijansko-dalmatinskih instrumenata. Graene su 1754. g., a pripisuj
a u Pazinu kao cjelina za koju je Rjeenjem Hrvatskog dravnog arhiva od 8. srpnja 2010. (klasa: 612-08/09-01/02, ur. broj: 565-19-10-19) ut
Tiola danas je u sklopu turistikog naselja Katoro sjeverno od Umaga. Na irem podruju poluotoka Katoro kod Umaga evidentirani su i djel
se sjeverno od Umaga, uz samu morsku obalu unutar podruja turistikog naselja, na istaknutom poluotoku. Vidljivi su ostaci naselja koje j
nju uvaju se dvije oltarne pale zadarskog slikara nastanjenog u Kopru Zorzi (Jurja) Venture. Slika Bogorodica s Djetetom, sv. Mihovilom i sv
crkve sv. Kvirika i Julite, nalazi se oltarna pala dimenzija 197x126 cm, raena tehnikom ulja na platnu, umjetnika Zorzija Venture. Natpis na s
ija 140x290 cm, raena tehnikom ulja na platnu smjetena na sjevernom zidu upne crkve sv. Kuzme i Damjana u Faani rad je umjetnika Zo
sta bili venecijanski Grimani, za glavni oltar upne crkve u Viinadi naruena je slika Bogorodica u slavi sa sv. Jeronimom i svecima (300x1
Vabrigi nalaze se dvije oltarne pale raene tehnikom ulja na platnu, umjetnika Zorzia (Jurja) Venture. Glavni oltar krasi slika Bogorodica s D
a kamenoj menzi. Drveni, marmorizirani retabl sastoji se od razvedene predele, sredinjeg dijela s polukruno zakljuenom niom za kip sv.
ogati crkveni i samostanski inventar, vrijednu arhivski grau, bogatu biblioteku i zbirku umjetnina s predmetima koji se datiraju od 16-20. sto
z) smjeten je na grebenu iznad Letajskog potoka. Katel se prvo spominje kao Castra u darovnici iz 1064. god. Za vrijeme uskokog rata (16
Grumazze) je prapovijesna gradina smjetena na uzvienom platou izmeu uvala Soline i Vruje nad dolinom Mirne. Sa sjeverne i istone stra
crkve sv. Severina kod Gurana vaan je spomenik srednjovjekovnog sakralnog graditeljstva. Arheolokim istraivanjima pronaeni epigrafski
ranoromanika graevina pravokutnog tlocrta i ravnog zaelja. Izvorno je imala polukrunu izboenu apsidu, sauvanu u temeljima. Vanjski
vjekovnih ulomaka sadri slijedee predmete: ugaoni ulomak vijenca (102x42x21 cm), ulomak vijenca (57x42,5x22 cm), donji dio osmeroku
Petru u umi izgraena je 1737. Do ukinua pavlinskog samostana 1782. imala je funkciju upne crkve. Crkva je jednobrodna s parom simet
benu na JZ kraju naselja. U dokumentima se prvi put spominje 1312. (castellare de Rachiz). Bio je u posjedu akvilejskih patrijarha, gorikih g
(Galzana, Golzana, Golan, Gradina) nalazi se na uzvisini izmeu Barbana i Saviente. Vidljivi su ostaci prapovijesne gradine eliptina oblika
oe o povijesti austrougarske mornarice, kao i predmete koji svjedoe o prisutnosti ostalih mornarica na prostoru Jadrana u 19. st. pa sve d
Hrvatskog primorja kompleksan je stil tradicijske glazbe koje se u svojoj osnovi zasniva na tijesnim (netemperiranim) tonskim osnovama i k
ezana je uz podruje sjeverne Istra na hrvatskoj i slovenskoj strani, te gradi Vodnjan u junoj Istri. Rije je o glazbeno kompaktnome podru
a talijanske zajednice i kulturnog prostora grada Rovinja. Posebnom je ini originalan nain harmoniziranja pratnje u pjesmama koje predvo
oju govornika najmanjim od etiriju povijesnih rumunjskih djalekata, danas se govori u samo desetak sela i zaselaka u Istri.Osnovna podjela
sko ekavski dijalekt, odnosno u sredinji istarski poddijalekt.Taj poddijalekt u velikoj mjeri obiljeava uvanje starog jezinog stanja, kako u vo
a Lapidarium nastala je prikupljanjem materijala i dokumenata s podruja Novigrada i Istarske upanije. Sadri plan ureenja novigradskog t
ne zrcali kontinuitet lokalne nematerijalne i materijalne pomorske i ribarske batine. Batana je najrasprostranjenije tradicionalno plovilo u R
zi se na Crvenom vrhu, istono od naselja Savudrija. Nalazite je bio naseljen od prapovijesti. Sklop danas ine ostaci crkve Sv. Petra jedno
rodna je graevina pravokutnog tlocrta s upisanom polukrunom apsidom. U bonom zidu ugraena je kamena tranzena (spolija). Na mjes
u kod Novigrada sagradio je1750.g. grof Rigo. Sklop ini sredinja dvokatna stambena palaa sa bonim rizalitnim istakom i par gospodarskih
a Katijun, smjetena na brdu Katijun (Monte Castion), na mjestu prapovijesnog gradinskog naselja. ini sastavni dio obrambenog sustava
boenom pravokutnom apsidom smjetena je JZ od Bala u predjelu Samori (San Mori). Brod crkve presvoen je otvorenom drvenom krovn
aena je iz mora na podruju oko otoka Visa. Crvenkaste je boje, veim dijelom prekrivena morskim mikroorganizmima. Tijelo amfore je kr
6. god., a pripisuju se G. Girardiju. Mehanikog su sustava s jednim manualom i pedalom. Godine 1973. preuredio ih je majstor Patrick Collo
a grada Umaga ini: Zbirka kamenih spomenika (25 predmeta), Zbirka razglednica (44 predmeta), Likovna zbirka (29 predmeta), Zbirka foto
ala je kao logian slijed utemeljenja galerijske djelatnosti iji zaeci seu u 1970. godinu kada je otvoren prvi gradski izlobeni prostor. Od 1
o je oko 1911. godine Jan Tuek iz Kutne Hore. Orgulje su pneumatskog sistema s jednim manualom i pedalom, te 8 registara. Arhitektura k
nje u Puli gradila je tvrtka Zanin iz Udina 1938. godine. Radi se o velikim orguljama pneumatskog sistema s dva manuala, pedalom i 22 regis
tipa potpisano su djelo graditelja Pietra de Corte iz godine 1858. Orgulje su mehanikog sistema s manualom, pedalom i 18 registara. Kuit
almatinskog tipa mehanikog sistema s 1 manualom i pedalom te s nekad 15 registara rad su nepoznatog graditelja. Prospekt s tri polja pre
almatinskog tipa, srednje veliine, pripisuje se Petru Nakiu i datira u 1753. godinu. Orgulje su mehanikog sistema sa 16 registara, jednima
pa s 2 manuala, 1 pedalom i 14 registara djelo su brae Zupan iz Kamnegorice. Prospekt s vrlo visokim srednjim tornjem uzdie se na zaklop
a u Bermu ugraen je kameni reljef nepoznatog autora sv. Martin i prosjak, izraen u kamenu vapnencu u drugoj polovici 15. stoljea. U k
pozlaeni kip Bogorodice s Djetetom iz crkve sv. Marije od Lakua pohranjen u upnom uredu Kanfanaru datira se u drugu polovicu 16. sto
kve sv. Kvirika i Julite u Vinjanu izraeno polovicom 18. stoljea sastoji se od misnice, stole, manipula, burse i veluma. Misno ruho, barokn
dva sveca dimenzija 35x29 cm, naslikana tehnikom tempere na drvu, nastala je u prvoj polovici 15. stoljea i atribuira se kasnogotikom slik
Agatom, sv. Lucijom i sv. Fokom produkt je lokalne radionice s poetka 18. stoljea. U sreditu kompozicije Bogorodica sjedi na oblacima,
retabl iz crkve sv. Marije od Vrata u Motovunu, ima formu triptiha s predelom i polukrunom atikom. U niama nadsvoenim motivom kol
kazuje Mariju u sjedeem poloaju, a na njenom je krilu poloen umirui Krist. U lijevoj ruci bolnog lika Bogorodice, nalazi se marama kojom
e sv. Kuzme i Damjana u Faani nalazi se slika mletakog umjetnika Baldassare dÀnne Bogorodica s Djetetom, sv. Margaretom i sv. Andrijom
zinu gradio je 1901. Vegezzi Bossi iz Torina. Bossijeve pneumatske orgulje s 2 manuala i pedalom tada su ugraene u barokno kuite. Polje
a smjeten je uz rjeicu Braanu. Nastao je na mjestu prapovijesne gradine. Spominje se od 965. pod imenom Ruin. Do 1421. posjed je akv
Marije od Milosti, u dananjem je obliku sagraena 1750.g., meutim povijesni podaci i natpisi s godinama uklesani u zidove crkve svjedoe
ula u podruju Molo Carbone izvorno se nalazila u sklopu austrougarskog Pomorskog Arsenala u Puli. Izgraena je 1863.-1866. god. u sklop
atcima srednjovjekovnog naselja i trobrodne bazilike nalazi se oko 3 km istono od naselja Vodnjan. Naselje od kojeg su djelomino istraen
pikom jezeru ve 1287. grade prvu samostansku kuu i crkvu. Samostan je ukinut 1782. Zgrada biveg pavlinskog samostana s kraja 14./ p
astoji se od dva meusobno povezana objekta, zgrade sa strojevima za preradu maslina te pripadajueg skladita, odnosno ulaznog prostor
vrhu ponad Mulimenta na 52 m n/v. Graena je 1852.-1854. kao kruna utvrda promjera 34 m tipa pulski toranjs internim dvoritem i pre
o austrougarskog obrambenog sustava grada Pule, a koji predstavlja vrhunac europskog fortifikacijskog graditeljstva 19. st. Potkovasta utvrd
tena je na vrhu od 51 m/n.v., do gradskog groblja. U razdoblju od 1852-54.g. gradi se kruna utvrda promjera 34 m, tipa pulski toranj s in
n Michele) smjetena je na istoimenom breuljku na 35 m n/v. U izvorima se na ovom prostoru spominje postojanje kompleksa benediktins
na istoimenom poluotoku i brdu na 81,00 m/n.v. U razdoblju od 1852. do 1855.g. izgrauje se obalna kruna utvrda promjera 35 m, tipa p
sustava Pule, utvrda Marie Louise smjetena je na poluotoku Musil na 48 m n/v. U prvoj fazi, prije 1823., gradi se odvojena poljska utvrda p
vrda Verudela (Verudella) je smjetena na Punti dellÒvo, na istoimenom poluotoku, na 31 m n/v. Gradnja je zapoeta 1881., a zavrena je
gnon u Puli bila je dio austrougarskog obramb. sustava Pule koji predstavlja vrhunac evropskog fortifikacijskog graditeljstva 19.st. Smjetena
a iz Marijina ivota, autora Antonia Moreschia, nastao je poetkom 17. stoljea. Sedam velikih slika prikazuje scene iz Bogorodiina ivota, a
orea predstavlja ostatke maritimne villae rusticae koritene od 1. do 5. st. Osnovni tlocrt nastao je u doba cara Tiberija. Tada se u sklopu v
imenom poluotoku na 15m/n.v. God.1859/60. gradi se vea kazamatirana obalna poligonalna topnika bitnica Stoja di Musil. God. 1885. zn
ciji Blek nalazi se oko 1,5 km zapadno od dananjeg naselja Tar. Danas vidljivi ostaci pripadaju duem vremenskom periodu od antike do 15.
ko 2 km zapadno od naselja tar, iznad Tarske vale. Radi se o jednobrodnoj graevini, pravokutnog tlocrta, dimenzija cca 6x11 m. Krov u potp
u sjevernoj Istri, jugozapadno od Gronjana. Kostanjica je u vojnom smislu funkcionirala kao nastavak obrambene toke Zavrja, bila je utvr
palai Bettica, sjeditu Muzeja grada Vodnjana u osnivanju, krajem 18. poetkom 19. stoljea u Veneciji je sakupio ili naslijedio veronski slika
zija 113 x 154 cm naslikana je tehnikom ulja na platnu tijekom 18. stoljea i rad je nepoznatog autora. U sreditu kompozicije nalazi se Bogo
18x90 cm, predstavlja sredovjenog sveca u stojeem stavu. Tijelo je u pokretu kontrapostirano. Draperija bogato i vjeto nabrana akcentira
drugom bonom oltaru lijevo nalazi se oltarna pala Uznesenje Bogorodice rad nepoznatog autora lokalne provenijencije. Slika dimenzija
i pozlaenog retabla, tri skupture svetaca i ulomak reljefne predele rad su venecijanskog majstora Paola Campse s kraja 15. ili poetka 16. s
a i pozlaena skulptura sv. Martina iz upne crkve sv. Martina u Taru, prikazuje ikonografsku scenu sv. Marina na konju u susretu s prosjakom
godine s crkve sv. Hadrijana u Koljaku, visine 55 cm, promjera 38 cm, privremeno je pohranjeno u upnoj crkvi sv. Jurja u Plominu. Na tijel
aene Djevice Marije od Milosti je oltarna pala Bogorodice s Djetetom iz 16. st., nepoznatog autora, kojoj se stoljeima hodoastilo, a dar
obuhvaa vie od 50 000 predmeta kulturno-povijesne grae, nastalih u vremenskom slijedu od kasnoga srednjeg vijeka, tj. od 15. st. do na
996. g. izdvajanjem kulturno-povijesne zbirke iz sastava Etnografskog muzeja Istre. Nalazi se u Pazinskom katelu, srednjovjekovnoj utvrdi s
e Grosso smjetena je na lokaciji Debea Vrv ponad uvale unac, na mjestu prapovijesnog gradinskog naselja. Oko 1836. izveden je Martello
crkve sv. Andrije nalazi se u iroj jezgri grada Umaga, uz cestu koja iz Umaga vodi prema Bujama. Crkva sv. Andrije nastala je na prijelazu iz 1
na nalaze se u blizini Stancije Guran, oko 300 m juno od ostataka ranosrednjovjekovnog naselja Guran. Radi se o dvoranskoj crkvi ravnog za
ntuna Opata isklesana od jednog kamenog bloka, ugraena je u svetite crkve sv. Antuna u zaseoku Slavii, Zareje kod Pazina. Natpis iskle
a umjetnine i predmete umjetnikog obrta nastale u irem vremenskom razdoblju od antike do sredine 20. st. svjedoei o neraskinutom ko
pozlaeni retabl oltara crkve Majke Boje od Zdravlja u Medulinu, rad je venecijanske drvorezbarske radionice Paola Campse s kraja 15. ili p
su orgulje prenesene iz benediktinskog samostana Praglia, pored Padove, a emu u prilog ide ploica nad manualom s imenom padovansk
osnovanog 1884. godine broji vie od 15.000 predmeta koja oslikavaju povijest Porea i Poretine od prapovijesnoga do suvremenog doba
mjetena je 300 m zapadno od sela Staniovi. Prvotno je bila jednobrodna sa izboenom polukrunom apsidom, te preslicom nad proeljem
verno od Plomina. To je jednobrodna barokna graevina centralnog tlocrta, s kupolom na pandantivima nad sredinjim dijelom. Po tlocrtno
na je iznad rta poluotoka koji sa S zatvara Pulski zaljev, vjerojatno na lokaciji prijanje crkvice. Oko 1836. izveden je Martello toranj promj.
redmete od keramike, metala, kosti i kamena, svjetovnog i sakralnog karaktera. Svi predmeti pripadaju razdoblju od 13. do 19. st., a prona
u neposrednoj blizini sredita povijesne jezgre Buje, na adresi Strada Longa br.12, stambeni je objekt renesansnih stilskih odlika izveden ka
a nastao je za potrebe austrougarskog obrambenog sustava grada Pule. God. 1912. na otoku je izgraena Mornarika zrakoplovna pokusna
va sv. Jurja Starog u Plominu, kapela sv. Ivana Krstitelja na groblju, crkva sv. Katarine u Baima te crkva sv. Marije u Klavaru pripadaju upi sv
rijuni obuhvaa slike, skulpturu, keramiku, kopije fresaka te dva primjerka mozaika. Od najstarijeg djela zbirke s kraja 19. i poetka 20. st. isti
tehnikom ulja na platnu, Portret sveenika i Portret austrijskog asnika dio su ostavtine obitelji Rovis koja potjee iz mjesta Claudinico
visine 82 cm, promejra trbuha 38 cm, promjera ramena 27 cm i promjera otvora 17,6 cm, u cijelosti je sauvana. Amfora je svijetlooker boj
raena su krajem 2 st. i nekad su bila dio glavne komunikacije prema antikom kazalitu. Rije je o jednostavnoj konstrukciji s dva luna pro
jedan od najvrjednijih spomenika iz rimskog vremena u Puli. Smatra se da je najstariji amfiteatar podignut u Augustovo vrijeme, proiren za
e boici Romi i Cezaru Augustu. Nalazi se na forumu, a inio je dio kapitolinske trijade - sklopa tri hrama. Predstavlja jedan od najljepih prim
lo kazalite) izgraeno je unutar antikih gradskih bedema, na istonoj padini centralnog breuljka. U duini 62 m sauvana je scenska zgrad
ea dala je sagraditi Salvija Postuma iz obitelji Sergijevaca krajem I. st. pr. Kr. u ast tri muka lana te obitelji. Radi se o jednostavnom lunom
m obiaju Grgurevu je sjeanje na konanu bitku kojom je Poega osloboena od turske vladavine. Svake godine 12. oujka na obroncima Po
apanom dijelu grada neposredno uz glavnu prometnicu kojom se ulazi u grad. Groblje je nastalo prije 1872. kada gradsko poglavarstvo daje
podignuta je 1907. prema projektu Hnigsberga i Deutscha kao reprezentativna katnica s elementima secesije. Danas se u njoj nalazi Grad
1939. godine poeki poduzetnik i graditelj Bogumil Fleissig, najvjerojatnije prema vlastitom projektu. Graevina predstavlja zanimljivo ost
23./24., sa stilskim odlikama karakteristinim za poetak dvadesetih godina. Graevina je jakim razdjelnim vijencem podijeljena na prizeml
duhu historicizma Ivan Lerman, brat istraivaa Afrike Dragutina Lermana. Rije je o katnici koja u podnoju ima etiri podrumska otvora s
a mjestu starije kue kao jednokatnica s podrumom. U istonom dijelu prizemlja su pravokutna dvokrilna, drvena vrata bogato dekorirana g
edinom 18. stoljea, no njezino proelje je izmijenjeno i devastirano 1979. godine. Graevina je razdjelnim vijencem podijeljena na prizeml
mjestu Narodne gostione u duhu historicizma. Graena je kao jednokatna uglovnica. Prizemlje glavnog proelja je asimetrino otvoreno
tkom 20. st. kao ugaona katnica, u duhu secesije. Glavno proelje oblikovano je simetrino i ine ga tri dijela: iroko sredinje i dva ua rizali
nom 19. stoljea kao katnica, tlocrtno u obliku slova L. Glavno proelje je vertikalno podijeljeno na pet polja sa est velikih klasicistikih p
h godina 19. st. u duhu neorenesanse. Reprezentativno proelje koncipirano je simetrino sredinjom postavom osi rizalita. Prizemlje je rusti
okna katnica koja je pregraena i dograena 1894. Glavno proelje je dobilo svoj dananji izgled izmeu dva svjetska rata, tom prilikom su
aena je 1836. godine neposredno uz crkvicu sv. Filipa i Jakova. 1842. godine bolnica je zajedno s crkvom nastradala u poaru, pri emu je
ko brdo na istoimenoj impozantnoj uzvisini istono od Radovanaca uoeno je 1922. god. tijekom rigolanja vinograda, kada je pronaen prvi
kim Sesvetama sagradio je 1883. zagrebaki graditelj Mijo Heferer. Orgulje imaju 8 registara, 1 manual i pedalu i izvrstan su rad, odline zv
jnog muzeja Slatina ini Etnografska zbirka, kolska zbirka, Zbirka fotografija, Zbirka razglednica, Arheoloka zbirka i Zbirka Kelemen. \r\nEtn
ribla nalazi se u sreditu Slatine. Obitelj Gribl bavi se tavljenjem koe i krzna, te krojenjem i ivanjem proizvoda od koe i krzna divljih ivoti
neza jedan je od posljednjih aktivnih u Slavoniji. Sirovinu za izradu uadi Antun Knez je sam pripremao ili je kupovao izgrebenanu konoplju o
je 1911. godine u neogotikom stilu prema nacrtima Vilima Rauschera. Prvobitni zvonik izgraen 1890. godine uklopljen je u novu crkvu. G
719. godine na mjestu nekadanje stare rimokatolike crkve kao jednobrodna crkva s polukrunom apsidom. Crkva je graena u kombinaci
vac planinarski je i izletniki predjel Papuka okruen sa svih strana umovitim gorskim kosama s dva umjetna jezera. Svoj romantiarski izgle
smjeteno je u sjevernom dijelu naselja Sopje. Rije je o graditu koje se sastoji od sredinjeg, povienog platoa i anca koji ga okruuje sa
a Arkanela datira iz vremena poslije barokizacije crkve (1777.) i ima stilske karakteristike kasnog baroka i klasicizma. Inventar ini: kasnoba
ela u Straemanu nabavljene su 1862. godine u Peuhu kod orguljara Franje Lenjika, no kuite na kojemu je grb grofa Jankovia upuuje
Avilske u Suhopolju datira iz vremena izgradnje crkve s poetka 19. st., te nosi stilske karakteristike klasicizma. Inventar ine sljedei predme
eovica do danas su ostala sauvana dva kamena nadgrobna spomenika steka. Spomenici su vitki, visoki oko 150 cm. Oni su klesani i ukra
jeteno je oko 1 km sjeverno od sela Teki i oko 2 km istono od sela Tretanovci, na poljoprivrednoj povrini. O naseljenosti u prapovijesti s
glovnica smjetena u centru grada. Izgraena je poetkom 18. stoljea. Njena izvorna namjena je bila konjika vojarna. Istraivanjima je utv
vano je 1868. godine, a 1870. sagraena je mrtvanica, odnosno stan za uvara groblja. Na groblju na kojem su pokopani idovi-Akenazi, d
n 1953. g., smjeten je u dvorcu Pejaevi, sagraenome poetkom 19. st.\r\nFundus broji oko 5 000 predmeta, od kojih je gotovo 900 izlo
ka ujednaenih je stilskih karakteristika, nastao sredinom 18. st. ide u red vrlo kvalitetnih inventara barokne umjetnosti. Inventar ine sljede
smjetena uz vanu prometnicu iz rimskog doba. Najstariji dokument u kojem se spominje je povelja hercega Kolomana iz 1234.g. Pol.15.s
su oko 1900. godine, velike orgulje pneumatskog sistema imaju 20 registara, 2 manuela i pedalu i djelo su tvrtke Rieger. Prema miljenju mu
smjeteno je juno od ceste Zvonimirovo-Gaite, na povienoj obali nekadanjeg meandra rijeke Drave. Prvi nalazi otkriveni su 1992. god.
n smjeteno je zapadno od sela Brestovac, na istonom obronku Papuka podno kojeg prolaze ceste Poega-Pakrac i Poega-Nova Gradika. O
agraena je 1906.g. Crkva je jednobrodna, zakljuena polukrunom apsidom kojoj je s lijeve strane prigraena sakristija pravokutnog tlocrt
re baroknih je stilskih karakteristika iz vremena barokizacije gotike kapele iz 1743. godine. U umjetnikoj interpretaciji osjea se prisutnost
u aavici datira s karaja 18. i poetka 19. st. te ima stilske odlike baroka i klasicizma. Inventar ine slijedei predmeti: glavni oltar sv. Petra,
eavca nalazi se na dominantnom platou Psunja (nm.v. 467 m), pruajui pogled na vei dio poekog kraja. Nazivaju ga i Crkvina, Crkvite
na upnog dvora nalazi se u neposrednoj blizini odn. sjeveroistono od upne crkve sv. Katarine (graene 1800.do 1804.g.) koja je takoer
iveno je prilikom vaenja gline na podruju ciglane u Grabarju, kada je pronaen paljevinski grob iz kasnog bronanog doba. Prva istraivan
njevca uoio je 1898. god. povjerenik Narodnog muzeja (danas Arheoloki muzej) u Zagrebu Milan Turkovi, te darovao prve keramike i liti
e na prirodnoj uzvisini Krndije kod Hrnjevca nedaleko Kutjeva. Tijekom rigolanja zemljita za sadnju vinograda 1984. god. otkriveni su trago
ku iznad sela Kaptol otkrivena je 1975., a sustavno se istrauje od 2001. god. Dokumentirano je 14 grobnih humaka haltatske nekropole, te
azitu Kaptol-emernice otkriveno je 14 tumula iz starijeg eljeznog doba, meu kojima se istiu dva kneevska groba s bogatom ratnikom
krajem 18. i poetkom 19. st. kao jednostavna katnica pravokutne osnove. Proelje prema ulici rastvoreno je s dva prozorska otvora u prize
evice Marije ima stilska obiljeja barokne umjetnosti i klasicizma s kraja 18. i poetka 19. st. Inventar je ujednaenih stilskih karakteristika b
a prizemnica graena u 18. st. u stilu baroka. Tlocrtno ima oblik izduenog pravokutnika sa tri rizalita na sjevernoj strani i jednim centralnim
nalaze se slijedee graevine:Konjunica,Kovanica,Upravna zgrada i dvije stambene zgrade.Kompleks je smjeten zapadno od naselja Lipik
momineralne vode, koji su poznati jo iz rimskog doba. Tada je naselje egzistiralo kao TERME JASORENSES u prilog ega govore pronaeni na
lobodnostojea graevina razvedene tlocrtne dispozicije, u obliku slova T. Iz natpisa na jugozapadnom proelju vidljivo je da je izgraena
ompleks u Lipiku obuhvaa slijedee graevine:Kursalon, Wandelbahn, Dependence, Kurhotel, Mramorne kupke, Kamene kupke, Blatne kup
mostojea vila. Sagraena je 1908.g. u stilu secesije. Jedna je u nizu rezidencijalnih vila graenih na prelasku 19. u 20. st. Ova uglovnica, s u
vila u Lipiku. Ona je dvokatna graevina, sagraena 1935.g. u duhu historicizma i secesije. Zgrada je podrumljena, zidana opekom na beton
kod Medinaca smjeteno je sa zapadne strane ceste Slatina-Medinci, sjeverno od Novog Naselja. Na sjeveru ga omeuje rjeica Jova, a na z
ovoj Bukovici smjeteno je sjeverno od podravske magistrale, oko 1 km istono od sredita naselja, na povienoj gredi. Na sjeveru ga omeu
Blaene Djevice Marije ine tekstilni i metalni sakralni predmeti koji datiraju uglavnom iz 19. i s poetka 20. stoljea. Misnice, uglavnom od
Djevice Marije sagraena je 1904.g. u neogotikom stilu.Gradnjom crkve rukovodio je Herman Borchhard. Crkva je jednobrodna, zakljuena
etog Kria u Orahovici pripada stilskom periodu baroknog klasicizma s prijelaza iz 18. u 19. st. Inventar ine sljedei predmeti: glavni oltar s
obilitaris) smjetene su neposredno uz kasno srednjovjekovni i renesansni Ruica-grad kraj Orahovice. Kurija se sastojala od veeg broja zg
e 1896. prema projektu arhitekta Dioniza Sunka, a projekt je izvela graditeljska tvrtka Hoenigsberg i Deutsch. Graena je opekom, meukat
otjee iz prve polovice 13. st. (1229.g) kada Andrija I potvruje Marcelu Pakrakom vlasnitvo posjeda Osucak. Ban Slavonije Stjepan 1256
aevina u stilu historicizma i neogotike 1903.g. Zidana je opekom u vapnenom mortu. Krovite je drveno,dvostreno, pokriveno biber crijep
lovnica, sagraena 1912. godine kao prizemnica. Godine 1920. nadograen je kat i preureeno je proelje u secesijskom stilu. Svojim prop
evina s unutranjim dvoritem sagraena 1750.g. u duhu kasnog baroka. Zidana je opekom, na temeljima od opeke. Stropovi prizemlja i kat
strana gospodarska graevina izgraena u stilu kasnog baroka. Pretpostavlja se da je sagraena poetkom 19.st. za potrebe tadanjeg vlast
historicizma. Prizemlje je rastvoreno s etiri prozorska otvora, vratima i izlogom poslovnog prostora, a kat s osam prozorskih otvora smjete
poetkom 19. st. Rije je o prizemnici ije podnoje prati pad ulice, a rastvoreno je u desnom dijelu s tri podrumska otvora koji su smjeteni
m 19. st. u duhu historicizma kao uglovnica, te je u njoj ivio gradonaelnik i pisac Franjo pl. Ciraky. Glavno proelje rastvoreno je prozorskim
nekada Djevojaka kola) sagraena je 1904. godine. Reprezentativna graevina historicistikih stilskih obiljeja (neorenesansa, neoklasiciza
Mislav sagraena je kao reprezentativna uglovnica krajem 19. st. u duhu historicizma. Proelje je koncipirano simetrino s naglaenim ug
arnica) sagraena je 1886. u duhu historicizma i dio je kompleksa kojeg osim kole ini i nekoliko zgrada koje su sluile za upravnike imanja
ks kojeg ine jednostavna barokna katnica i manja gospodarska prizemnica. Glavna zgrada, jednostavna barokna katnica pravokutnog tlocrta
om 70-ih godina 18. stoljea, a krajem 19. stoljea dodani su pojedini dekorativni elementi na fasadi. Prizemlje je u lijevom uglu rastvoreno
0. godine u duhu historicizma. U sreditu proelja nalazi se kolni ulaz dok je ostatak prizemlja rastvoren izlozima i ulazima trgovakih radnji.
sagraena je 1909. u duhu historicizma. U njoj je u razdoblju od 1910. do 1911. slikar Miroslav Kraljevi imao svoj atelje na katu. Boni dije
aena je 1726. g., vjerojatno prema projektu isusovakog graditelja Georga Ebbela. U zgradu se 1878. useljavaju redovnice reda Sestara mil
hotel K zlatnom janjetu) sagraena je 1895. godine prema projektu osjekog geometra Hermana kao reprezentativna graevina s dva dv
m 18. stoljea, te je obnovljena u 19. stoljeu kada je nakon velikog poara dograen ugao prema Cehovskoj ulici. Rije je o katnici koja je u
7. i poetkom 18. st. kao jednostavna katnica. Prizemlje glavnog proelja rastvoreno je ulazom i izlozima trgovake radnje, dok su na katu
ustva Hinka Stipania sagraena je krajem 19. st. u duhu historicizma i primjer je reprezentativne graevine u kojoj se nekada nalazila trg
u duhu secesije. Visoko podnoje graevine rstvoreno je velikim podrumskim otvorima iznad kojih se nalaze veliki izlozi i ulaz u trgovaku ra
okatna uglovnica sredinom 19. st. u duhu historicistikog romantizma. Glavno proelje je u prizemlju rastvoreno prozorskim otvorima jedno
19. i poetkom 20. st. kao reprezentativna katna uglovnica. Glavno proelje je u prizemlju rastvoreno profiliranim otvorima koji iznad okvir
katna uglovnica, sloenog tlocrtnog oblika. Graena je u duhu historicizma za potrebe biveg Kraljevskog financijskog ravnateljstva prema pr
em 19. st. u duhu historicizma prema projektu gradskog inenjera F. Trappa, kao dio cjeline upanijskog kompleksa. Povrina zida prizemlj
UNI sagraena je kao uglovnica u drugoj polovini 18. st. Graevina je doivjela izmjene izmjene izmeu dva rata. Glavno, istono proelje
agraena je u krajem 19. st. u neobaroknom stilu. Proelje je rastvoreno s tri prozorska otvora, ulaznim vratima te dva podrumska otvora. P
1779. g. kao barokna, katna uglovnica o emu svjedoi i ploa s natpisom na dvorinoj strani, te je obnavljana 1888. i 1894.Glavno proelje
d tri graevine koje ine upanijski kompleks, a graena je u vie faza. Svoj konani izgled dobiva 1895. prema projektu Hnigsberga i Deu
og muzeja Poega obuhvaa slijedee zbirke: Zbirku zastava s predmetima od 18. do 20. st., Zbirku stakla u kojoj su predmeti izraeni najve
ha ujednaenih je stilskih odlika umjetnosti s kraja 19. st., raenih u maniri baroknog klasicizma i historicizma te predstavlja skladnu cjelinu
lske sastoji se od predmeta iz 18. i 19. st., a ine ga: Glavni oltar sv. Terezije s oltarnom palom (18. st.), boni oltar sv. Mihovila s oltarnom p
Poege ine sauvani elementi povijesne strukture od kojih je najstariji Stari grad (Castrum de Posega) nastao na kamenom breuljku, a prv
graevine koje su meusobno funkcionalno povezane. Pomona zgrada Magistrata I. sagraena je krajem 18. st. kao prizemnica sa zabatno
Ferdinanda Heferera iz 1896. godine. Instrument je mehanikog sustava sa zranicama na unjie. Orgulje imaju 11 registara i bile su raen
vilske s 3 manuala i pedalom graditelja Wolfganga Eisenbartha (Passau, Njemaka) sagraene su 2007. godine. Manual opsega C-g3 sastoji
je Venceslav Holuba 1916. godine. Orgulje imaju 12 registara, 2 manuala s pedalom. Kuite je jednostavne kubine forme s tri polja svirala
ena je poetkom 19.st. na temeljima stare srednjovjekovne crkve. Nalazi se na groblju. Crkva je jednobrodna graevina s trostranom apsid
a i Voina dao je izgraditi oko 1880.g. Aladar I. grof Jankovi. Ostaci dvorca u Cabuni, kao i stare fotografije, upuuju na prilino velik i otmje
. st. od opeke s kamenim dovratnikom. Crkva je izvorno gotika, jednobrodna s poligonalnom apsidom u irini lae. Apsida je poduprta s e
spominje se jo 1334.g. kao ecclesia sancti Martini de Zogocha. Prvobitna crkva je bila gotika. upa se odrala kroz itavo vrijeme turske
o od Orahovice, na osami meu brdima Krndije. Prvi se put spominje 1583. pod nazivom Remeta. Nastao je u nekoliko faza, 1594. izgraen
ljcu sagraena je 1793.g. u stilu kasnog baroka, kao jednobrodna graevina sa zvonikom na glavnom proelju i polukrunom apsidom. ita
Lisiinama je jednobrodna graevina s polukrunom apsidom, izgraena krajem 18.st. Graena je od lomljenog kamena i opeke, prebukan
a je 1761.g. kao kasnobarokna jednobrodna graevina sa trostranim svetitem, zvonikom na proelju i katnom sakristijom. Krajem 19.st. uz
rodice u Macutama jednobrodna je graevina sa polukrunom apsidom i zvonikom ispred glavnog proelja. Sagraena je u prvoj polovini 18
dan je od najveih srednjovjekovnih fortifikacijskih kompleksa u Hrvatskoj. Prvi puta se spominje 1330. kao kraljevski posjed. Zidan je prete
ruli locirani su u planini udaljenoj oko 3 km od srednjovjekovnog grada Ruica. Grad je izgraen na teko pristupanom brijegu na oko 7
graena je 1756., jednobrodna je graevina barokne tlocrtne koncepcije s polukrunom apsidom i sakristijom uz svetite. Laa i svetite nad
sagraena je na prijelazu iz 18. u 19.st.sa stilskim odlikama kasnog baroka. Jednobrodna graevina sa zvonikom na glavnom proelju, prav
itu Suhopolja. Okruen je parkom. Kompleks obuhvaa jednokatnu sredinju zgradu dvorca i dva prizemna krila istono i zapadno od nje, u
je od 1807.g. do 1816.g., a posveena je 1821.g. Odluku o gradnji upne crkve donio je vlasnik posjeda Terezovac grof Ivan Nepomuk Janko
ti Antun III. grof Pejaevi, sin Josipa II. tijekom druge pol. 18. st. Ve ruevna srednjovjekovna utvrda sruena je tijekom 1798. i 1799.g. i n
ovitici pravokutnog je tlocrta, izgraena uz zapadni dio franjevakog samostana. Graevina je locirana uzduno na Trgu kralja Zvonimira, u p
ti novu upnu crkvu Sv Roka koja je dovrena 1752.g. Ovu samostansku upnu crkvu dao je podii Ljudevit grof Patai koji je postao upan V
alaze se ruevine srednjovjekovnog utvrenog grada, koji se spominje pod imenom Athyin, Othyin (prema imenu obitelji ogranka roda Ab
a crkva Sv. Marije u Voinu sagraena u 15.st. bila je nakad franjevaka. Vjerojatno ju je podigao herceg I. Korvin. Crkva ima uzduno poligo
jednobrodna barokna graevina skladnih proporcija. Ima zaobljeno svetite pokraj kojeg je sakristija i zvonik koji se izdie iz arhitektonski r
groblju kao jednobrodna graevina sa zaobljenim svetitem i zdepastim etverokutnim zvonikom koji se uzdie iznad proelja. Vrata na pro
oblju izvan sela Brezine. Ova jednobrodna kapela sa poligonalnim svetitem uz koje je, sa sjeverne strane, dograena sakristija, podignuta je
Petra i Pavla u Donjim Grahovljanima sagraena je u 19.st. Arhitektonski jednostavna jednobrodna graevina s polukrunim svetitem, ima
aklovac smjeten je na uzvisini kod sela Dragovi, istono od Pakraca. Danas je od njega sauvan dio snane peterokutne kule, koja je okrue
groblju na krunom pretpovijesnom graditu, jednobrodna je gotika graevina s poligonalnim svetitem i zvonikom etverostrenog krovi
zapoeta je krajem 18. stoljea, a dovrena je 1804.godine. Jednobrodna je graevina sa zaobljenim svetitem, rizalitno izboenim zvoniko
ngrad lociran je na Papuku, oko 13 km od Voina. Grad se spominje u srednjem vijeku kao Castrum Kwuar 1420.g., Castrum Kew War 1421
agraena je 1772. kao jednobrodna kasnobarokna graevina blago zaobljenog svetita uz koje je prizidana katna sakristija. Zvonik je ukomp
ol nalazi se usred istoimenog naselja, opasan dubokim ancem, utvren zidinama sa tri kule.Tlocrtno je u obliku nepravilnog esterokuta. U
e matere Paraskeve u Kukunjevcu sagraena je u drugoj polovini 18.st.Ona je jednobrodna graevina sa polukrunom apsidom i zvonikom n
sonjima sagraena je 1734.g. od kombinacije kamena i opeke. Obnovljena je 1888.g. Tada je drveni zvonik zamjenjen zvonikom zidanim od
uhvaa: upnu crkvu sv. Marije, juno krilo nekadanjeg samostana (dvorac), dva manja krila (zapadno i istono), kompleks vinskih podrum
nobrodna barokna graevina graena u vremenu poslije odlaska Turaka i kasnije dograivana. Pravokutnog je tlocrta s razvijenom priprato
etena je uz sredinji trg. Graena je od 1757.do 1768.g.a obnovljena je nakon poara 1896.g. prema nacrtima Hermana Bollea, u duhu ekle
aevina graena u razdoblju baroka 1732.g. Dvor zajedno sa crkvom Sv. Trojice predstavlja znaajan barokni sklop koji je krajem 19. stoljea
knog stila, sagraena je u vrijeme grofova Jankovia, 1771.g. Ova zgrada s trijemom, zabatom okrenuta prema ulici, ubraja se meu najstar
mpleks u Pakracu obuhvaa slijedee graevine: dvor, mali dvor,gospodarsku zgradu,dvorinu gospodarsku zgradu i"Spahijski podrum".Naj
Marije u Pakracu graena je u baroknom stilu, a smjetena je na dominantnom poloaju, na obroncima Kalvarije. Sastavni je dio urbano-ar
vetama jednobrodna je barokna graevina s polukrunom apsidom, zvonikom ukomponiranim u proelje i prigraenom sakristijom uz sjeve
otika graevina poligonalnog svetita poduprtog kontraforima, dvostrenog krovita pokrivenog biber crijepom. Crkva je sagraena krajem
arija je ouvana graevina u Poegi. Dolaskom franjevaca u Poegu 1285. crkva sv. Duha (izvorno sv. Dimitrija) postaje samostanska franjeva
6. kao jednobrodna graevina polukrune apside sa zvonikom na proelju. Sagradili su je domai poeki majstori na mjestu jedne starije b
tverokatna masivna graevina sagraena na temeljima turskog hamama kao jednokrilna graevina koja je troetanim hodnikom sa zvoniko
749. Gabriel Grancije kao zavijet Poeana nakon prestanka epidemije kuge koja je harala Poegom i okolicom. Na vrhu pila je grupa Presve
tri meusobno povezane zgrade od kojih je jedna na Trgu Sv.Trojstva, druga u Ulici Matice hrvatske, a trea je smjetena izmeu njih kao ug
gradska palaa pravokutnog tlocrta s tri rizalita, svoj dananji reprezentativni izgled dobila je preureenjem prema projektu Hoenigsberga i
aena je 1763. godine kao jednobrodna kasnobarokna graevina s polukrunom apsidom, zvonikom iznad proelja i sakristijom uz sjeverno
na graevina pravokutnog tlocrta s izduenom polukrunom apsidom. Izgradili su je franjevci prije dolaska Turaka u ove krajeve. Zbog svog s
na gotika, barokizirana graevina pregraena je 1775. godine polukrunim bonim kapelama koje s laom tvore tlocrt u obliku kria. Sveti
na groblju izvan sela Toranj. Ona je gotika graevina trolisnog tlocrta. Nakon ratova s Turcima ostali su sauvani samo zidovi. Gotiki svod
819. godine kao jednokatna graevina tlocrta u obliku izduenog pravokutnika s altanom na glavnom proelju i naglaenim rizalitom na dvo
brijega iznad mjesta Velika, tlocrtno je u obliku pravokutnika s trokutastim dodatkom. Sagraen je od vrstog lomljenog i pritesanog kamen
rimjer srednjovjekovne sakralne arhitekture barokizirane u 18. st. Rije je o jednobrodnoj gotikoj graevini, lae poduprte kontraforima uz
ne nalazi se crkva Sv. Trojstva, koja se prvi put spominje 1334.g. kao upna crkva naselja Bartolovec. Crkva je jednobrodna graevina sa polu
86. do 1787.g. upna crkva sv. Vida. Crkva je kasnobarokna jednobrodna graevina sa prostranom apsidom u kojoj je svetite. Pokraj svetit
je od 1772. do 1778. na mjestu drvene crkvice sv. Duha iz 16. stoljea. 1842. godine kapela je izgorjela u poaru, a 1863. je sasvim obnovlje
adalje pamti njena dananja jezgra, koja jo uvijek ivi u rasteru srednjovjekovnih ulica. Ouvan je dio zidina koje su se u obliku esterokuta p
avla u Kaptolu, koja je po koncepciji barokna, datira iz 19. stoljea. Propovjedaonica je klasicistikih stilskih osobina s prisutnim elementima
aena je u stilu moravske kole 1592. godine. Od njezinog inventara najveu vrijednost imaju zidne freske od kojih je ostao samo dio, budu
raskeve u Obradovcima, datira iz druge polovice 18. st. Crkva je podignuta 1744., a ikonostas 1774. od majstora Ignjatija ot Vidneri. Od iko
dniji dio gimnazijske knjinice, sastavom knjinih fondova odraava cjelokupni povijesni razvoj kole. Osnutkom Isusovake gimnazije u Poe
arokizirana, u njoj se nekada nalazilo sedam oltara koji su 1900. uklonjeni i zamijenjeni tirolskim - sv. Augustina, Srca Isusovog i Srca Marijin
a u Virovitici prema osnovnim karakteristikama i broju knjinog fonda moe se usporediti s drugim franjevakim knjinicama na podruju Sl
aena je u stilu moravske kole 1592. godine. Od njezinog inventara najveu vrijednost imaju zidne freske od kojih je ostao samo dio, budu
te smjeteno je istono od Brodskog Stupnika, 15 km zrane linije zapadno od Slavonskog Broda. Tipino slavensko gradite barovitog tipa,
aselje smjeteno je u sjeveroistonom predgrau grada Slavonskog Broda, na junim terasama Brodskog gorja. Arheoloki nalazi ukazuju na
e Zagreb Lipovac, uz nekadanji potok Brezine, oko 2 km istono od sela Zadubravlje. Veliko prapovijesno naselje se na temelju analize ker
Donje Vrbe, sa sjeverne i june strane autoceste Zagreb Lipovac na zemljitu koje se terasasto sputa od sjevera prema jugu. Naeni ulom
padno od Donje Vrbe i sjeverno od Gornje Vrbe u blizini june trase autoceste Zagreb Lipovac na izduenoj gredi koja se sputa od sjevera
ih graevina otkriven 1952. godine kod sela Benkovac, uz potok Slobotinu. Stambeni kompleks ima devet veih i manjih prostorija koje se
mjeteno uz junu trasu autoceste Zagreb Lipovac, oko 500 m sjeveroistono od sela Kupina na izduenoj gredi duljine od oko 600 m i ir
njenog korita i sela Novi Grad i duljine je oko 1 km. Radi se o naselju koje je, prema nalazima egzistiralo od poetka kulture polja sa arama
rheoloko nalazite smjeteno uz junu trasu autoceste Zagreb Lipovac, oko 800 m sjeverno od sela Oprisavci na breuljku izduenom jug
rheoloko nalazite smjeteno uz junu trasu autoceste Zagreb Lipovac, u sjeveroistonom dijelu naselja Struani na velikoj izduenoj gred
s paljevinskim ukopom, prema nalazima datira se priblino od 1300 do 1050 g. prije Krista te pripada razdoblju kasnog bronanog doba g
Kobaa, u blizini ua Orljave u Savu, uz mjesno groblje i srednjovjekovnu crkvu sv. Marije. Analiza otkrivenog materijala (keramike, kunog
e oko 417-og km uz junu trasu autoceste Zagreb Lipovac. Arheoloki nalazi ukazuju na postojanje prapovijesnog naselja. Zatitnim arheo
azite smjeteno je na blago povienom terenu, oko 416-og km uz junu trasu autoceste Zagreb Lipovac. Povrinski nalazi te zatitna arheo
e nalazi se na sjevernom zavretku Osjeke ulice, na blagom jeziku koji se protee u pravcu istok zapad. Mnogobrojni povrinski ulomci p
Magdalene dopremljen je 1825. g. iz poeke crkve sv. Lovre i skladno se uklapa u kasnobaroknu arhitekturu crkve. ine ga glavni oltar, bon
a Arkanela u Dubocu stilskih odlika kasnog baroka, veim je dijelom iz 18. st. i ine ga glavni oltar, boni oltar, slika sv. Antuna Pustinjaka
an naselja na groblju. Izgraena je najvjerojatnije u XIII. stoljeu. Tlocrt crkve je pravokutnik na koji se naslanja polukruno svetite. Jednos
sv. Petra i Pavla u Cerniku potjee iz 18. st.. Oblikovan je u kasnobaroknom stilu i izrazite je umjetnike vrijednosti. U svetitu crkve smjete
2 manuala i s pedalom, eke tvrtke Jan Tuek/Kutna Hora/, op. 204, graene su 1909. Kuite je komponirano u dva odvojena korpusa izm
ora Viteza nalazi se na mjesnom groblju u naselju Kosovac kod Nove Gradike. Izradio ga je Lujo Lozica, ak. kipar. Stiliziran je u obliku cvijeta
litika, ranog, srednjeg i kasnog eneolitika smjeteno je na junim padinama istoimenog brda koje se prostire na junim obroncima Psunjsko
zaea Blaene Djevice Marije, datira iz druge polovice 19. st. Glavni oltar u svetitu, boni oltari Gospe Lurdske i sv. Ivana Nepomuka tirolo
egistara, s 1 manualom i pedalom, bez ranijeg pozitiva u ogradi kora (ostao u upnoj crkvi i ima 3 registra), djelo su Ivana Pumppa iz Osijeka
dno od Nove Kapele. Prikupljenim povrinskim nalazima te arheolokim istraivanjima koja se obavljaju od 2006. godine utvreno je da je r
rije u Novoj Kapeli opremljena je vrlo vrijednim kasnobaroknim inventarom visoke umjetnike vrijednosti iz druge polovice 18. st. Od invent
je od najarhainijih posavskih idioma, i to fonoloki, prozodijski, morfoloki i leksiki. Bitan je jer ima obiljeja koja dijeli s kajkavskim govori
ijelu naselja Cage, uz cestu Okuani-Pakrac, u dolini rijeice Slobotine, na padinama uzvienja Selite. Radi se o rimskom stambenom kom
ke kapele Blaene Djevice Marije u Klotru pokraj Sl. Kobaa potjee iz druge polovice 18. st. Od crkvenog inventara posebno se istie barok
stitelja nastao je u razdoblju izmeu druge polovice 18. st. i prve polovice 19. st. U pogledu oblikovanja inventar posjeduje stilske znaajke b
tra je izgraena u 15. st. kao jednobrodna gotika crkva s etverokatnim niim i ravno zakljuenim svetitem. Fasadni plat rastvoren je na z
oblju, na obronku padine, jugoistono od naselja Glogovice. Tlocrtnim oblikom to je jednobrodna crkva zakljuena niim pravokutnim sveti
ne: glavni oltar, slika sv. Josipa, oltarna pala sv. Filipa i Jakova, orgulje, tabernakl i dvije plastike svetaca. Glavni oltar u apsidi je u drvu sa kara
ga iz 1889. najbolje su Fabingovo djelo sauvano na podruju Slavonije. Imaju 8 registara, manual i pedal. Godine 1917. njihove su svirale r
obitelji Brli u ukupnoj koliini od 119 arhivskih kutija odnosno 12 dunih metara nastalo je u razdoblju od 1739. do 2000. godine. Predmet
e krajem 19. stoljea s bogato ukraenim dekorom proelja, historicistikog uzora. Kuu je dao sagraditi poduzetnik Salamon Merkadi, vlasn
a u Slavonskom Brodu kao cjelina za koju je Rjeenjem Hrvatskog dravnog arhiva od 16. rujna 2011. (klasa: UP-/I-612-06/11-27/12, ur. broj
ane su slijedee zbirke Galerije: Donacija "Rui" i donacija suvremenih hrvatskih kipara i slikara, Zbirka zaviajnika, Zbirka akvarela, Zbirka m
ojstva i Franjevakog samostana u Slavonskom Brodu jedan je od najbogatijih baroknih inventara na podruju sjeverne Hrvatske. Skladno je
jevakom samostanu mehanikog su sustava, ouvani instrument franjevakog graditelja Ignacija Lehnera. Uz pomo franjevaca Fridolina W
na je od najveih i najznaajnijih baroknih graevina fortifikacijske arhitekture iz doba Eugena Savojskog. Projektirana je Vaubanovim susta
e tamburako glazbovanje u nas. Ukorijenilo se u glazbenoj praksi u 18. i 19. st. kao solistiko tradicijsko glazbovanje, a glazbalo samica kao
Padovanskog u Starom Petrovom Selu kasnobaroknih je obiljeja s kraja 18. i poetka 19. st. ine ga: glavni oltar, poboni oltar (2 kom.), pro
s paljevinskim ukopom, na osnovi bronanog i keramikog materijala pripada vremenu kasnog bronanog doba (BrD Ha A1) te se svojim
Ivana Metrovia, otvorene 3. lipnja 1972. godine u Vrpolju, mjestu umjetnikova roenja, obuhvaa Zbirku radova Ivana Metrovia i Likov
Bi kod Bickog Sela tell veliine 200 x 500 m, visinske razlike oko 2 m, izduen pravcem jugozapad sjeveroistok. Povrinski nalazi ukazuju
e Zagreb Lipovac na oko 1 km istono od sela Zadubravlje i na oko 1,5 km zapadno od Bickog Sela. Ovo vieslojno arheoloko nalazite na
e otkriveno 1988. godine, nalazi se uz junu trasu autoceste Zagreb Lipovac, oko 1,5 km sjeverozapadno od mjesta Zadubravlje. Na ovom
anica nalazi se na brdu iznad naselja Bain Dol u opini Cernik. Utvrda je koncentrinog, elipsoidnog tlocrta, unutranjih promjera 25,53 m
sni vrt ugledne brodske obitelji Brli, u kojoj je svoja djela stvarala Ivana Brli-Maurani nalazi se u Brodskom Vinogorju, na obroncima Dilj
aena je u 15. st. kao jednobrodna gotika graevina s etverokutnim niim i ravno zakljuenim svetitem. Fasadni plat rastvoren je na zap
izgraen je u razdoblju izmeu 1730.-1750. godine. Crkva je jednobrodna s poligonalnom izduenom apsidom te zvonikom uz sjeverno pro
spominje se u povijesnim izvorima tijekom 14. i poetkom 15. stoljea. Unato brojnim pregradnjama, poglavito nakon barokne obnove ko
avu, ostatak je svetita vee gotike crkve s potpornjacima, koja je izvorno najvjerojatnije dio cistercitskog ili franjevakog samostana. Trijum
kao jednobrodna graevina s polukrunim svetitem, prigraenom kvadratinom katnom sakristijom i zvonikom uklopljenim u os glavnog p
oblju, na obronku padine, jugoistono od naselja Glogovice. Jednaobrodna graevina zakljuena je niim pravokutnim svetitem, odijeljenim
a uzvisini iznad naselja Lovi na groblju. Graena je opekom. U tlocrtu jednobrodna crkva iz 13. st. zakljuena je uim i niim polukrunim
u jednobrodna je graevina s pravokutno zakljuenim svetitem i zvonikom ukomponiranim u glavno proelje. Crkva je izgraena polovicom
e Djevice Marije izgraena je 1829. godine kao upna crkva na junoj strani gradskog trga. Jednobrodna je graevina s uim svetitem, trost
a u Cerniku, zabiljeeno je da je temeljni kamen za crkvu sv. Terezije postavljen i blagoslovljen 15. lipnja 1756. godine. Crkva je jednobrodna
evina vojnokrajike arhitekture, izgraena polovicom 18. stoljea na zapadnoj strani pravokutnog trga. Tlocrtna dispozicija, monumentaln
og svetita s pravokutnom sakristijom na zapadnoj strani, ograena je s zidom s etiri uglovne kapele na ogradi. Graena je u 18. stoljeu. G
s poligonalnom apsidom, katnom sakristijom uz zapadnu stranu svetita i zvonikom ukomponiranim u glavno proelje. Graena je opekom,
kule na etvrtastoj bazi, nakoenih zidova, s krunitem na vrhu. Prema istoku i zapadu okrenuti su izljevi s ovalnim koritima. Izljevi su uokvire
okna klasicistika graevina sa zabatnim zvonikom i svodovima u obliku eke kape. Graena je 1846. godine. Na bonim stranama u zoni
unim svetitem i zvonikom u proelju s baroknom lukovicom, graena je u 18. stoljeu. Uz svetite je prigraena sakristija kvadratnog tlocr
ih u franjevakoj provinciji sv. irila i Metoda svojim gabaritom dominira baroknim trgom. Gradnja crkve zapoela je 1727. g. Crkva je jedn
na je od najveih i najznaajnijih baroknih graevina fortifikacijske arhitekture iz doba Eugena Savojskog. Projektirana je Vaubanovim susta
ena je 1882. godine. U prizemlju su bili smjeteni lokali i trgovine, a kat je sluio za stanovanje obitelji Brli u kojoj je ivjela i Ivana Brli-M
ed Franjevakog samostana i Vatrogasnog doma, zatvara Trg Presvetog Trojstva sa sjeverozapadne strane. Tlocrtno je u obliku obrnutog slo
uglovnica, smjetena na bivem Sajmitu. Izgraena je izmeu 1908.-1910. za poduzetnika i trgovca Samuela Koppa. Glavni akcent proelja
ocrtne dispozicije. Izgradio ju je 1896. godine tadanji gradonaelnik Ivan Horvat, a potom poklonio gradu. Proelje je rustine obrade s nag
sv. Luke spominje se ve 1275. godine, a po stilskim karakteristikama najstariji, izvorni dio je ranogotiki. Crkva je tlocrtno jednobrodna gra
aseljem Vodum Gradysche (prvi spomen 1525. g.) i turske tvrave, u 18. st. austrijske vlasti grade jaku tvravu po sustavu Vaubana, sa sn
aevina s polukrunim svetitem. Izgraena je u 18. stoljeu. Jednokatni zvonik s baroknom lukovicom izdie se iznad zaobljene atike. Glavn
ka graevina, sa zabatnim zvonikom, izgraena 1775. godine. Iznad svetia je svod u obliku eke kape, a nad apsidom je polukalota, dok j
ka graevina sa zabatnim zvonikom, polukrunim svetitem i katnom sakristijom. Izgraena je 1772. godine. Kapa zvonika ima lukovicu s lan
ka, s uim polukrunim svetitem i bonom sakristijom. Izgraena je 1821. godine. Korpus zvonika ukomponiran je u proelje, te zakljuen k
ka graevina zakljuena uim polukrunim svetitem. Izgraena 1785. godine. Zvonik s atikom ukomponiran je u glavno proelje, te zaklju
ka graevina s zabatnim zvonikom, izgraena 1780. godine. Ograena je cinktorom. Sueno svetite polukruno je zakljueno, a s june stra
ajne je etnoloke vrijednosti, tipa elo putu. Konstruktivno-stilske odlike su u duhu tradicije sela breuljkastih podruja. Tipina je visoka p
zauzima prostor ue povijesne jezgre ukljuivo s prostorom barokne tvrave Brod. Grad Slavonski Brod nalazi se u ravnici, na lijevoj obali rij
graen u 18. stoljeu. Prostor je izabrao pukovnik Fridrich Shmidt 1. svibnja 1748. po kojem se u poetku zvao Fridrichsdorf. Od 1750. poin
povienom terenu okruen je s june strane eljeznikom prugom, sa zapada cestom a na istoku se sputa prema Aamovakom potoku. Na
va zbirku radnikog i narodno-oslobodilakog pokreta koja je tematski vezana za vrijeme 2. svjetskog rata na novogradikom podruju. Zbirk
stitelja u Sibinju kasnobaroknog stilskog izraza iz XVIII. stoljea ine: glavni oltar smjeten u apsidi, boni oltari u duhu baroknog klasicizma (
poetka treeg stoljea iz vremena dinastije Severa) izraena od bronanog lima u tehnici iskucavanja i graviranja, posrebrena je i bogato u
kog Posavlja, kao sastavni dio fundusa, formirana je 1934. godine. Materijal skupljen na podruju Brodsko-posavske regije pripada najstariji
azilika s upisanim transeptom, tamburom s kupolom iznad kriitem i tri poligonalne apside. Ispod june apside je bogato ureena krstionic
se nalazi na lijevoj strani rijeke Krke oko 5 km zapadno od Oklaja, u istoimenom selu koje je po njoj i dobilo ime. Tvrava je sagraena na li
mjetena je sjeverozapadno od Oklaja, na lijevoj strani kanjona Krke u selu Puljane. Pristup gradini s jugoistoka titi snani kameni nasip form
grai prvi put spominje 1486. godine kao Bogochin, ali je velika vjerojatnost da postoji ve i u ranom srednjem vijeku. Od utvrde se danas v
smjetena je na lijevoj obali Krke, izmeu Rokog slapa i Visovakog jezera, nekoliko stotina metara uzvodno od tjesnaca Meu gredama
og polja, uz kanjon rijeke Drni se smjestio na rubu Petrovog polja, uz kanjon rijeke ikole, a izmeu obronaka planina Promine i Mosea. Po
raen je od kamena, ali je u cijelosti obukan. U tlocrtu je pravokutnik. Sastoji se od prizemlja i kata. Iza kue je ograeno dvorite. Na pro
poetkom 19. st. Pravokutne je prostorne koncepcije s otvorenim etverokutnim dvoritem na junom dijelu. Zgrada je graena od kamena
novi je jednobrodna pravokutna graevina pravilno orijentirana bez apside. Graena je od kamena koji je uglavnom pravilnog oblika, poseb
a, sagraena krajem 18. st. Proirena je 1890. godine. To je pravilno orijentirana jednobrodna graevina s velikom kvadratnom apsidom. Gr
kutnog tlocrta bez apside. Graena je od nepravilnog kamena i bila je u cijelosti obukana. Drveno krovite na dvije vode pokriveno je kupo
Vrine iznad Murtera. Spominje se prvi put godine 1676. u arhivskim spisima kao crkva graena poslije kuge. U tlocrtu je pravokutna bez ap
ostojanje crkve svetog Mihovila jo 1479. godine, dok natpis na glavnom portalu crvkve s godinom 1770. najvjerojatnije govori o datumu ka
kamenu. Apsida je poluokrugla u irini zidova crkve. Pred crkvom je natkriveni trijem. Gospe od Gradine spominje se u arhivskim spisima z
ntima prvi put 1672. godine. Graena je od kamena i djelomino obukana. Nepravilne je orijentacije, glavnim proeljem okrenuta jugu. Cr
Murtar kod Jezera. Crkva je u tlocrtu jednostavna pravokutna graevina bez apside. Pravilne je orijentacije. Crkva je graena od kamena i o
e vjerojatno u 18. stoljeu. Nalazi se na vrhu brda Vrh na periferiji Jezera. Crkva je pravilno orijentirana, pravokutnog tlocrta bez apside. Gra
ima vjerojatno je sagraena u 18. st. Nalazi se u mjestu Jezera nedaleko od mora i pravilne je orijentacije. U tlocrtu je pravokutna, nema ap
1720. do 1724. g. majstor Jure Foreti iz Korule. Crkva je jednobrodna s velikom pravokutnom apsidom i dvije manje apside. Graena je od
brodna s dubokom polukrunom apsidom. Pravilno je orijentirana. Graena je od kamena i obukana. Krovite je na dvije vode pokriveno ku
la je na rubu antike graevine, vjerojatne vile rustike. Sastoji se od centralne lae sa svetitem, krstionice koja ima oblik paetvorinaste pro
o su Gaetana Moscatellija iz 1818. g. Mehanikog su sistema s jednim manualom opsega E/C-d3 i pedalom E/C-giso. Imaju 15 registara. Te s
pa u upnoj crkvi Uznesenja Blaene Djevice Marije gradila je tvrtka Mayer godine 1908. Instrument je s 8 registara, 1 manualom i pedalom
uz samu obalu u obliku polukruga, opkoljena morem, a sa sjeverne strane zavrava obrambenim bedemom. Tragovi obrambenog zida vide
je od drva u obliku retabla. Dimenzija je 250 x 230 cm. Na dva kubusa na predeli s reljefima anela poivaju dva stupa koji odreuju polje
ne u radionici brae Zupan iz Slovenije. Orgulje su srednje veliine, dvomanualne. Tipoloki pripadaju srednjoeuropskom koncertnom tipu s
18./19. st.,visina 2m, irina 1,65 m, na kamenoj menzi. Oltar nastavlja tradiciju srodnih baroknih objekata, meutim, osjea se prodor neokl
elo, 18. st.,visina 202 cm, irina 92 cm, dubina 6 cm, dimenzije korpusa 68x45x10 cm iz crkve sv. Ivana Krstitelja, Slivno. Na drvenom kriu
Jednobrodna je graevina sa polukrunom apsidom, pravilne orijentacije. Na proelju su jednostavna vrata uokvirena kamenim pragovima
ku uz obalu ispod brda Broica. U Tisnom prevladavaju tipini ruralni ambijentalni objekti, zidani nepravilnim kamenom, bez posebnih arh
e je iz 1402. godine. Vodice su krajem 16. stoljea bile utvrene zidom s kulama radi obrane od Turaka. Danas je od fortifikacija ostala kula
evice Marije graene su oko 1859. g., a pripisuju se brai Giacobbi iz Bassana. Mehanikog su sistema sa 17 registara, 1 manualom i pedalom
se meu najbolje autentino ouvane klasine, stare orgulje u Dalmaciji. Pripisuje ih se Nakiu ili njegovoj radionici u vrijeme njenih poeta
ditu mjesta uz obalu. Samostan je doivio brojne pregradnje. Sadanja prostorna koncepcija samostana veinom je iz 16. stoljea. Sredite
okutnom apsidom, pravilne orijentacije. Na proelju je portal uokviren kamenim pragovima na kojima je ukras gotikog tapa a na profilir
u ibeniku, graen vjerojatno u prvoj polovici 18. st. , djelo je nepoznatog graditelja. Pozitiv je imao manual i ovjeen pedal. Prema struktu
rani nalazi se preko puta upne crkve. Kompleks je vjerojatno nekada u cijelosti bio ograen. Tlocrtno kompleks se sastoji od sredinjeg gl
amom rtu Otrica. Sastoji se od ladanjske kue, kapele Poroenja Isusovog, ostataka vanjskog ogradnog zida kompleksa s ulaznim vratima s
crkve. Nakon najvee kuge u ibeniku 1649. godine, prema natpisu iznad glavnog portala crkve, dao ju je sagraditi Marko Brati u spomen
aena je uz rub povijesne jezgre grada ibenika na obali u jugoistonom dijelu grada ispred hridi na kojoj se nalazio bastion Svete Katarine.
u u naselju tikovo. Jednobrodna je longitudinalna graevina s polukrunom apsidom. Pravilne je orijentacije. Brod je prekriven krovitem n
ostino Duso, 1719.g., ulje na platnu zalijepljeno na drvenu podlogu, visine 250 cm, irine 134 cm. Smjetena je u apsidi upne crkve sv.Jurja
uljku iznad glavne uvale i luke na otoku Kapriju. U 20. stoljeu se uz luku formira novi dio naselja Kaprije. Naselje Kaprije je ruralnog karakter
ara crkve sv. Barbare sastoji se od 120 predmeta, meu kojima su izloeni radovi nekih od najznaajnih umjetnika od nacionalnog znaenja
i nekoliko odvojenih ikona. Ikonostas je cjelovit i moe se datirati na prijelaz iz 18. u 19. stoljee. Predstavlja jedinstvenu cjelinu s odreenim
en je na istoimenom otoiu zapadno od Rogoznice. Sagraen je 1873. godine. od pravilno klesanih kamenih blokova. Sastoji se od prizemlj
ten je na ulazu u ibensku luku. Podignut je 1871. godine na nekadanjem otoiu sv. Andrije (prema istoimenoj crkvici koja se u temeljima
mjeten je na istoimenom otoiu jugozapadno od otoka irja. Podignut je 1872. godine. Graen je od pravilno klesanih kamenih blokova. Sa
eten je na istoimenom otoiu blizu otoka Murtera. Podignut je 1896. godine. U tlocrtu je pravokutnik. Sastoji se od prizemlja, potkrovlja i,
u sredinje ulice koja ide zavojito smjerom sjever-jug, a na nju se pod pravim kutom nastavljaju uske ulice i objekti smjeteni s obje strane u
ge. Sve su kue izgraene oko dvorita tako da tvore zatvorenu cjelinu. Kompleks ine etiri kue. Kue imaju pravokutan tlocrt. Graene su
ni brda i uz more na sjeveroistonoj strani otoka Murtera. Betina se spominje ve u popisu ibenskih upa iz druge polovine 15. stoljea (tad
pripada Sv. Frani, samostanu franjevaca konventualaca. Prema samostanskoj predaji, doneseno je u ibenik 1527.g. iz poruenog bribirskog
st., autora Nikole Vladanova izraena je u tehnici tempera na drvu, dimenzija 73,5 x 39,3 cm. Ovo je djelo izuzetno vrijedno i znaajno kako
ra na drvu, dimenzija 40,5 x 32,5 cm, ikonografski predstavlja temu Madonna dell umilta ili Bogorodica njena, a stilski pripada italo-krets
spe od Ruarija nalaze se slike: 1. Bogorodica s Djetetom, 15.st., tempera na drvu, dimenzije 81x53,5 cm, Zanimljiv umjetniki rad gotikih
nim mostom iz 1564. U 19. st. postaje poluotok. Za Turaka jae se naseljava iz Bosoljine. Nakon opasnosti iri se kopnom, tvorei Varo. Slik
ini ibenskog arhipelaga. Zlarin biljei kontinuitet naseljavanja od prapovijesti i antike. Prema povijesnim dokumentima na Zlarinu je postoja
a postoji sklop s dvije vee i dvije manje bunje. Vee su spojene iljastim lukom emerom ili somiem te prva s ognjitem slui kao kuhinja,
j smjeteno je usred danilskog polja, oko 18 km istono od ibenika. Prvi nalazi na nalazitu pronaeni su 1951. godine. Radilo se o dotad n
a Gospodinova u mjestu Baljci podignuta je prema projektu poznatog friulanskog klasicistikog graditelja Valentina Presanija, vjerojatno u p
posveena Bogorodinom Pokrovu podignuta je poetkom 19. stoljea prema projektu poznatog friulanskog klasicistikog graditelja Valentin
ena i Varoi. Ruralna jednobrodna longitudinalna crkva bez apside orijentirana na sjeveroistok sa zvonikom na preslicu i prizidanom sakristi
kamena graevina Stari stan nalazi se u okviru sklopa koji ini jo izdueni Novi stan, nepravo svoena cisterna i jo dvije manje nepravo svo
ma. Graevina pravokutnog tlocrta izgraena je od manje vie pravilnog kamenja. Nad pravokutnim ulazom je kamena greda. Desno od vrat
svom likovnom oblikovanju jedinstven je meu oltarima 17. stoljea. Raen u tehnici rezbarenog polikromiranog drva s bogatom pozlatom
atitni znak ibenika. Kapa je naranaste boje, napravljena od oje i ukraena spiralnim vezom-boulama.
97 predmeta. Manji je broj slika i skulptura, mahom osrednje umjetnike vrijednosti. Najbrojniji i najvrjedniji dio inventara sainjavaju met
tar koji se sastoji od 61 predmeta. Sauvana su dva oltara iz 17.st. Glavni oltar sv.Nikole izraen je u kombinaciji mramora i kamena, dok je
zraen je poetkom 18.st. Sastoji se od dva dijela. Prvi, vei zauzima prostor nad brodom crkve, u obliku je pravokutnika, dimenzija 14,2 x 7
ogred je pilja smjetena tristotinjak metara sjeverno od zaseoka karo u Mirlovi Zagori, usred kra s ulazom s prisojne strane u dnu dubok
i uglavnom ga sainjavaju metalni predmeti iz 19. stoljea koji se koriste u liturgiji, oltarna slika A. Dusa iz 18. stoljea i misno ruho iz 19. sto
ta, a to su oltar sa skulpturom, nekoliko metalnih predmeta, tri kompleta kazula sa stolama i kameno svetohranite. Predmeti se mogu datir
e kod naselja Ivoevci sjeverno od Kistanja na 19 kilometru ceste od Knina u pravcu Zadra. To podruje pripada krevitoj bukovakoj zaravn
ara upne crkve Uznesenja Blaene Djevice Marije sastoji se od oltara, slika, skulptura, drvenih predmeta te metalnih predmeta za liturgijsk
inventar pokretnih predmeta koji se sastoji od sveukupno 21 predmeta. Inventar je uglavnom nastao u razdoblju od XVIII. do XIX.st. U unut
elomino sauvan pokretni inventar koji se sastoji od 15 predmeta, meu kojima je nekoliko slika, te oltari, drveni i metalni predmeti. Slike
u Jadrtovcu moe se datirati u 17./18.stoljee. Sastoji se od gornjeg dijela retabla, te donjeg antependija.Antependij kvalitetom zaosta
na podruju Primotena i Rogoznice pripada nainu izrade jednostavnije ipke pomou igle (tzv. prvotne retiele), naina koji granii s tehnik
renu vidi obla kula debelih zidova, a pored nje se nalaze ostaci utvrene zgrade ispod koje su se nalazili podrumi koriteni kao tamnica u tu
oistono od Knina, kod ua Kosovice. U ranom srednjem vijeku na kompleksu starijeg rimskog vojniko veteranskog naselja na Kapitulu,
a Metrovia. Crkva je jednobrodna s plitkom pravokutnom apsidom. Pravilne je orijentacije s blagim otklonom svetita prema sjeveroistoku
Petra Nakia iz 1762. g. Mehanikog su sistema s manualom od 45 tipaka opsega C-c3, s pokraenom velikom oktavom. Pedal ima 17 tipaka
ana nalazi se sauvani antiki brodolom s teretom amfora. Nalazi se na kamenitom kosom dnu dubini od 38 do 44 metra. Radi se o jednom
rnatskom otoju nalaze se ostatci potonulog trgovakog broda iz 17. stoljea. Brod je prevozio teret iz Male Azije, vjerojatno iz Istambula. Ja
eko Krapnja, na oko 50 m od obale, na dubini 25 40 m, u pijesku je pronaeno veliko eljezno sidro i pet eljeznih topova te razliiti drugi
naselju Murter, odmah iza groblja na dubini do 2 metra nalaze se ostaci arhitekture. Vide se veliki kameni blokovi grubo klesani, a blie oba
trane rta Opat na otoku Kornatu na oko 50 metara od obale i na dubini od 8-42 metra, utvreni su ostaci brodoloma. Na dubini od 25 meta
a dubini oko 50 centimetara nalaze se ostaci zidova graenih od pravilno uslojenog kamenja s obilatim malternim vezivom. Ouvana su dva
ali, nedaleko Kaknja, na dubini 9 28 m, dijelom na kamenoj padini a dijelom na pjeanom dnu, nalaze se ostatci brodoloma: dvije vee sk
ale Krbele, oko 1.5 Nm jugozapadno od otoka Krapnja, na dubini od 18 m, na ravnom, travom pokrivenom dnu, nalaze se ostaci brodoloma.
ni rt otoia Kamenjak Veliki nedaleko Kaknja, na dubini 14 18 metara, na padini litice i ispod nje. Radi se o nalazitu kalcificiranih amfo
na dubini 7 36 m, dijelom na strmoj litici a dijelom na pjeanom dnu, nalaze se ostatci brodoloma. Sondiranje je otkrilo gusto poredane
na dubini od 25-35 m, na kamenoj padini i na pjeskovitoj zaravni, nalaze se ostaci brodoloma. Leite je djelomino istraeno. Radilo se o te
jetskog rata "Francesca da Rimini", od 281 BRT nosivosti, nosio je streljivo za potrebe njemake mornarice kada su ga u veljai 1944. godine
Djevice Marije u Skradinu, talijansko dalmatinskog tipa, mehanikog sustava, djelo su Francesca Daccija iz 1776. g. Skradinske orgulje najv
nskog tipa s jednim manualom i pedalom. Vjerojatno potjeu iz 1777. godine, a pripisuju se Nakievoj koli.
ljea obitelj Mazzura. Vila je secesijska obiteljska kua graena - u to vrijeme - izvan povijesne jezgre naselja Tisno, na kopnenom dijelu. Zg
vre obuhvaa 466 predmeta, meu kojima 6 oltarnih pala iz 17/18. stoljea, te brojne slike pohranjene u samostanskoj kui, od kojih vrijedi
ara crkve sv. Dominika sastoji se od 22 predmeta, meu kojima su kvalitetni kasnorenesansni drveni oltari, slike u tehnici ulja na platnu, te
e jednobrodne crkvice s apsidom i od veeg novog jednobrodnog dijela prizidanog na zapadnoj strani. Crkva je pravilne orijentacije. Krov sta
1906. dograena staroj romanikoj crkvi iz 13. st. koja slui kao sakristija. Adaptirana je u 15. st. u stilu gotike. Nepravilne je orijentacije. St
u u vrijeme gotike, ali je vjerojatno nastala ranije. Uokolo crkve je groblje steaka. Pravilne je orijentacije. Nalazi se u uvali Lozica. Crkva je je
de, posveena 1746. Sjeverna laa je dodana 1800., a juna laa i zvonik krajem 19. st. Ima barokne stilske odlike, pravilne je orijentacije. D
kog nalazi se na rtu Ploa u blizini naselja Raanj. Jednobrodna je pravokutna graevina s polukrunom apsidom. Na proelju se nalaze prav
e je izgraen uz novanu pomo mletakog duda A.Barbariga 1497. Zidine su zavravale kvadratnim kulama na obje obale poluotoka. Ima
sna palaa nastala sukcesivno od 15-17 st. Orijentirana je na ulicu kralja Tomislava (Kalalarga) i na ulicu Ivana Pribislavia, a sastoji se iz dva
vratima i prozorima su barokne profilacije. Na strehi su kameni oluci s konzolama. Iznad balkonskih vrata nalazi se natpis uklesan na osmer
unju nalazi se na otoiu u centru povijesne jezgre Tribunja. U tlocrtu je nepravilni pravokutnik i ima prizemlje i dva kata. Na junoj fasadi je
njem Polju djelomino je otkopana, vjerojatno, vila rustika. Otkopane su dvije prostorije termalnog dijela vile, otkriveni su ostaci hipokaust
zi se u selu Vrpolje, visine je Prizemlje i kat. Zidana je od kamena s vapnenim mortom. Krovna konstrukcija je drvena, pokrov su kamene plo
astoji se iz tri kue uz Zagrebaku ulicu i dvorinog objekta. Kue su s otvorima djelomino sauvanih baroknih karakteristika. Nastale su na
Graena je od kamena vezanog vapnom s krovom na dvije vode pokrivenim kamenim ploama nepravilnog oblika, a za odvod dima slui ba
h vrela Cetine. Mlin je tip kaikara na etiri mlina od kojih su dva uruena. Iznad prostora za mljevenje je stambeni prostor, a uz mlin je tala
e bila izgraena u suhozidu, a pokrivena evarom, a kasnije su zidovi uvreni vapnom, a krov je betonska ploa. Dva mlina rade na princip
kaikar sa est mlinova. Graena je od kamena, vrlo debelih zidova s krovom na dvije vode pokriven kamenim ploama. Uz prostoriju mlina
. Krov je na dvije vode s dijelom uz sljeme pokriven kamenim ploama, a uz strehu crijepom. Mlinica ima est mlinova kaikara. Kaike su e
vapnenim vezivom s krovom na dvije vode, pokrivenim kamenim ploama. U mlinici je est mlinova sa eljeznim kaikama.
g kamena i obukanih proelja. Ima oblik slova L u tlocrtu i krovite na dvije vode nekad pokriveno kamenim ploama. Sastoji se od prizeml
poloaj je poznat i pod imenom Paipolje nalaze se ostaci antikog objekta iji se ostaci vide uz rub obale i u moru. U moru se vide ostaci gr
u otkrivena je na poloaju Fenevina pred vie od 30 godina, za vrijeme pripreme terena za gradnju osnovne kole. Tom prigodom je istrae
inica kaikara. Paetvorinastog je tlocrta, orjentirana istok-zapad. Graena je od grubo priklesanog kamena s krovom na dvije vode pokrive
emoteno je masivnim kamenim mostom s etiri otvora polukrunog oblika i tri rijena pilona. Most je graen od lomljenog kamena razliit
emoteno je kamenim mostom s tri otvora polukrunog oblika. Graen je od lomljenog kamena. Most je u ruevnom stanju. Jedan luk je po
Velika stupica prostrana je utvrda s dvostrukim perimetralnim zidovima. Na sjevernoj strani vanjski obrambeni zid je nii i izgraen je od ma
d uvale Mala Stupica su ostaci na brijegu Gustirna. Obrambeni zidovi proteu se u dvije linije. Vanjska linija graena je od velikih kamenih b
u nalazi se na putu prema zaseocima Reljani i Jerkovii. Most ima jedan otvor polukrunog oblika. Danas njegov izgled pokazuje da je osnov
Gradini u Drniu. Portal je okrenut prema ulici i sastavni je dio ogradnog zida napravljenog od lomljenog kamena. Glavni objekt je dvokatn
ojena objekta u nizu. Sjeverni objekt je prizeman, a dva objekta na jugu imaju prizemlje i kat. Otvori su na junim fasadama. Dva juna objek
nici, graen od sedre, nepravilnog oblika. Zgrada je prvobitno (17. stoljee) bila prizemnica, a u 19. stoljeu na zapadni dio zgrade dograen
om u luku. Projektirao ju je G.G Sanmicheli. Izgraena je 1541-1545 na mjestu samostana sv. Nikole. Graena je u dvije razine: prostor s to
ae nalazi se na vrhu brijega Vrac nad Rogoznicom Mlin je okrugla dvokatnica u obliku kule, zidana uslojenim kamenom. Na zapadu su ulaz
sauvan. Unutar zida ustanvoljeni su ostaci kua. Kontinuitet ivota na gradini prati se od ilirskog do u antiko doba, od ranog haltata do kr
sakralni objekt s polukrunom apsidom. Na proelju je zvonik na preslicu. Izgraena u 12./13. st. unutar rimske vile rustike. Rimska vila je p
se u povijesnoj jezgri Drnia ispod tvrave na Gradini. Minaret je ostatak damije koja je uz njega bila sagraena. Od minareta je sauvan sa
traena je starohrvatska jednobrodna longitudinalna crkva s polukrunom apsidom. Pronaeni su ulomci liturgijskog namjetaja. Uokolo cr
Orijentirana je u smjeru jugozapad-sjeveroistok. Sastoji se od pravokutne lae i ireg svetita istog oblika. Jednobrodni prostor lae je pres
brodna je pravokutna graevina s polukrunom apsidom. Pravilne je orijentacije. Nad apsidom je polukalota svoda. Na proelju su jednosta
a. Jednobrodna je crkva s polukrunom apsidom i pravilne orijentacije. Unutranjost crkve je ralanjena s etiri kamena pilastra sa svake s
a Domovinskoog rata. Nema izrazitih stilskih karakteristika s obzirom na brojne pregradnje. Pravilno je orijentirana i smjetena na uzvisini ju
g jezera, na podruju zvanom Dedia Punta, nalaze se ostaci ranokranske crkve. Ranokranska crkva u prvoj fazi bila je jednobrodna gra
u Donjem polju kod ibenika. Jednobrodna je srednjovjekovna romanika crkva s polukrunom apsidom, pravilne orijentacije. Bila je sauva
uljku koji dominira poljem. Jednobrodna je graevina s polukrunom apsidom, pravilne orijentacije. Na proelju je portal romanikih karakt
oru starog groblja mjesta Jadrtovac. Radi se o jednobrodnoj graevini s kvadratnom apsidom, pravilne orijentacije. Na junom zidu lae i p
u Grebatici. Crkva Sv. Marije je starija a crkva Sv. Petra je naknadno prislonjena uz njen juni zid lae.Starija crkva je jednobrodna graevin
ovac. Jednobrodna je crkva s kvadratnom apsidom, pravilne orijentacije. Na zapadnom proelju su vrata uokvirena kamenim pragovima a n
. stoljeu, zidani od kamena. Crkva je jednobrodna graevina s pravokutnom apsidom, pravilne orijentacije. Crkva je 1937. godine dobila ne
oblju u Raslini. Jednobrodna je graevina pravilne orijentacije. Pravokutna apsida je jednake irine kao i laa ali nieg krova od lae. Na zap
m apsidom, pravilne orijentacije. Laa i apsida nadsvoene su prelomljenim gotikim svodom. Na proelju je romaniki portal s polukruno
u 1605-1608. god. prema nacrtu baroknog drvorezbara Jeronima Mondelle. Sagradio ju je Antun Nogulovi. Zvonik je sagraen krajem 18
oj polovici 17. stoljea. Crkva je graena kao jednobrodna graevina s kvadratnom apsidom. Radovi u eksterijeru dovreni su 1672. godine
e, izgraena je na mjestu manje, starije crkve koja se zvala Stomoria (Sv. Marija). U duhu baroka crkvu je izgradio poetkom 18. stoljea ibe
ike. Sjeverna crkva sastoji se od naosa s polukrunom apsidom ojaanom kontraforima, s klupom za sveenstvo, narteksa, sjevernih prigrad
lju. Crkva je jednobrodna s pravokutnom apsidom. Ima pravilnu orijentaciju. Graena je od kamena, a samo je sjeverna fasada lae obuka
minira podrujem Srime. Jednobrodna je crkva s pravokutnom apsidom, nepravilna tlocrta i pravilne orijentacije. Po jedan portal romanikih
ribunju je jednobrodna graevina s pravokutnom apsidom. Ispred crkve nalazio se trijem koji je uniten. Nad crkvom je kamena preslica s lu
etena je u kompleksu upnih kua na sjevernoj strani seoskog trga na otoku. Crkva je jednobrodna graevina s pravokutnom nadsvoenom
egu koji se uzdie nad naseljem Tribunj. Crkva je jednobrodna s pravokutnom apsidom. Svod je prelomljen na uobiajeni gotiki nain. Nad
u Rakitnici u vodikom polju. Jednobrodna je longitudinalna graevina s polukrunom apsidom. Graena je od kamena i zavrno s vanjske
a s dubokom polukrunom apsidom. Pri iskopavanju pronaeni su ulomci ranokranskog crkvenog namjetaja. Ostaci zidova danas su pod
niem breuljku neposredno uz eljezniku prugu Knin-Split na seoskom groblju u Uzdolju. Otkopana crkva je manja jednobrodna graevin
a iznad rijeke Krke.Manastirski kompleks sainjava vie manastirskih zgrada. Jezgru manastira formiraju zgrade koje sa tri strane zatvaraju
na istoimenom otoiu. Graena je u dvije faze, tako da se na stariju manju crkvicu iz XIV st. nadovezala dogradnja u XVIII st. U XV st. je izn
polukrunom apsidom , atrijem s kolonadom i arhivoltima te gotikom bratimskom kuom. Kvadratni prezbiterij ima poligonalnu apsidu pr
su ostaci dviju palaa od koji su ostali samo dijelovi junih zidova. Ta dva zida su povezana u jedan zidni plat u sredini kojeg se kroz vrata iz
u kua sa sjeverne i june strane. Ima drveno krovite s pokrovom od kupe kanalice. Na zapadnoj fasadi u prizemlju ima dvoja vrata od kojih
trokatni objekt. Nalazi se na samom zavretku bloka kua tako da je vezana za blok sjevernom fasadom. Na drvenom krovitu, pokrivenom
staknutoj ibenskoj obitelji. Srednjovjekovni je objekt preoblikovan u renesansno vrijeme u 16. stoljeu. Iz ranijih faza gradnje ostala su dva
side, zvonikom na tri kata, sakristijom i kapelom Sv. Kria. Sagraena je u 18. st. na mjestu crkvice sv. Kuzme i Damjana. Na crkvi i zvoniku u
aljeva. Za boravka P. Kreimira IV 1066. g. vjerojatno se koristi kao kastrum. Poetkom 15. st. zidovi se ojaavaju i nadograuju. U 16. st. do
Ane je iz 15. stoljea. Danas je crkva barokna iz 17. st. s ponekim gotikim detaljom. Orijentirana je u smjeru sjeveroistok-jugozapad.. Nala
ana za ojaanje fortifikacija ibenika za Kandijskog rata. Graena po nacrtu A. Leni. Bila je vana za obranu grada 1646-47. Stalno je pojaav
17. st., uoi Kandijskog rata. Izgraena je kao potpora jaoj tvravi na brdu. Sv. Ivana. U povijesnim izvorima ova tvrava se zove Il Barone
tar povrine kvadratnog tlocrta, a ima etiri duboke kamene bunarske krune ukraene grbovima. Graeni su izvan gradskih zidina sredinom
sansna graevina graena u rasponu od 14. 16. stoljea, a kasnije u 19. st. doivjela je brojne preinake, naslanja na juni zid katedrale. Im
t vezan s istone (najveim dijelom) i sa sjeverne strane u blok kua. Graena je od kvalitetnog velikog klesanog kamena. Krovite je drveno
en na gradskom bedemu prema moru na strmoj litici. Dva istona objekta u nizu su jednokatna prema ulici na sjeveru, s krovitem na dvije
u dviju glavnih pjeakih ulica u jezgri ibenika. Nepravilnog je tlocrta, ima prizemlje i tri kata. Kuu je u 15. stoljeu kao svoju palau gradila
trane trg pred katedralom sv. Jakova. Tlocrtno je u obliku nepravilnog slova L. Ima prizemlje, tri kata i visoko potkrovlje. Zidana je kamenom
aena je gotikim stilom 15. stoljea. Trokatnica je graena od kamena, nepravilnog i fugiranog. Krovite je drveno, pokriveno kupom kanal
ostalni, fortifikacijski sustav koji je branio sjeverozapadni gradski perimetar ibenika od najranijih faza njegova razvoja. Prvi podaci govori o
bnovljena stara renesansna vijenica iz prve pol. 16. stoljea koja je sruena u II. svjetskom ratu te obnovljena 1956. god. od arhitekta H. Bil
a koji se sastoji od istonog i zapadnog objekta. Objekti imaju prizemlje i dva kata, s tim da je zapadni objekt neto nii. U renesansi su objek
sa sauvana dva okomita krila. Juno je na zidinama s nadsvoenim gotikim vratima i kipom sv. Mihovila. Protee se od kvadratne do vie
azilika s upisanim transeptom, tamburom s kupolom iznad kriitem i tri poligonalne apside. Ispod june apside je bogato ureena krstionic
graevina s kvadratnom apsidom, sagraena poetkom 15. st., nalazi se na istaknutoj lokaciji iznad gradske vijenice. Pravilne je orijentacij
elu Bioci. Jednobrodna je romanika graevina s kvadratnom apsidom. U doba gotike i baroka, desile su se pregradnje. Apsida i laa su pre
ali je pregraivana u renesansi i baroku. Uz jugoistonu stranu crkve dozidan je trokatni kasnobarokni zvonik koji se die nad sakristijom u p
minje u 14. stoljeu. Ima romanikih, gotikih i renesansnih stilskih odlika. Nepravilno je orijentirana s apsidom prema sjeveru. Longitudinal
gotici. A. Nogulovi u 17. st. izveo je glavno proelje u duhu kasne renesanse. Jednobrodna, nepravilno orijentirana s kvadratnom apsidom.
na graevina pseudogotikog stila sagraena poetkom 20. st. na mjestu ranije crkvice iz 14/15. st., koja je bila u sklopu nekadanjeg samos
a iz prve polovice 15. stoljea s renesansnim i baroknim pregradnjama. Slui kao dijecezanski crkveni muzej. Jednobrodna je graevina s kva
romanikog stila graen u 12. stoljeu. Pregradnjom u 15. stoljeu dobila je mnogo gotikih odlika, a kasnijim pregradnjama i renesansnih i
ugoj polovici 17. stoljea, u baroknom duhu. Dvokatni kameni zvonik izgraen je krajem 18. st. Crkva je pravilno orijentirana, preko kora je p
iz 1. pol. 14. st., jednobrodna je gotika crkva, s pravokutnom apsidom, pravilne je orijentacije. U 15. stoljeu preureen je prezbiterij i dog
matere podignuta je na mjestu nekadanje crkve sv. Spasa koja je bila u sklopu benediktinskog samostana. Od stare crkve ostali su temelji, z
p tri objekta. Istoni trokatni objekt (kua Rossini) ima etverovodno drveno krovite pokriveno kupom kanalicom i zbog uzdizanja sklopa je
danji gradski bedem spajanjem nekih srednjovjekovnih kua s nekadanjom gradskom kulom u jedinstveni prostor, ali s kompliciranom unu
ji se nalazi u nizu kua s fasadom na sjevernoj strani i s dvoritem na junoj strani. Graena je u gotikom duhu od 14. do 15. stoljea. Pala
terenu koji se naglo sputa tako da je objekt na sjevernoj strani prizeman, a na junoj trokatan. Sa sjeverozapada ta kua zatvara prostor e
uz nju se s june strane nalazi dvokatni objekt s kojim je povezana. Kua se nalazi na sjecitu dviju ulica. Zidovi su najveim dijelom prebuka
usobno povezanih kua od kojih je jedna kua u kojoj je bila uspostavljena prva hrvatska opinska uprava. Sklop kua nastao je jo u roma
e trobrodna graevina s polukrunom apsidom. Na glavnom proelju graenom u kamenu, koje je ralanjeno istaknutim pilastrima, na sred
a dvokatnica s istaknutim rizalitima. Juno proelje je reprezentativno i u prizemlju ima sedam vrata, od kojih sredinja imaju istaknute pilas
ukrune tlocrtne osnove, dvoslivnog krovita s pokrovom od kupe kanalice. Ima samo ulino proelje, a ostala su uklopljena u blok kua. Na
mija iz 16. stoljea s kupolom na trompama.U 18. stoljeu pretvorena je u katoliku crkvu. Od nekadanje amije ostao je samo srednji dio s
brijegu u dijelu grada zvanom gradina iznad kanjona rijeke ikole na dominantnom poloaju. Sagraena je u 14. soljeu vjerojatno u dob
e zgrade. Starije, manje jednokatnice s trijemom s lukovima u prizemlju i terasom na prvom katu s kamenim stupovima. Ovaj objekt ima dvo
aena finim klesanim fugiranim kamenom, a podanak je izveden u bunjatu. Sastoji se od dva spojena dijela: junog prizemnog pravokutnog
trovi u Otavicama je graena od fino klesanog fugiranog kamena, a podanak je izveden u bunjatu. Tlocrtno je u obliku slova L. Od glavnog
graen na breuljku juno od sela Otavice. S vanjske strane mauzolej ima jednostavni kubni oblik, etverokutnog tlocrta s etiri pravokutna
e kamena graevina pravilne orijentacije s kvadratnom apsidom i sakristijom. Graena je u baroknom stilu na mjestu srednjovjekovne crkv
se u sreditu naselja Gradac. esma je sagraena 1792. godine u obliku duguljastog kamenog zida s trokutastim povienjem na sredini u ko
arije crkve koja se spominje poetkom 15. stoljea i novije koja je sagraena 1840. godine. Starija crkva je jednobrodna graevina presvoe
784. godine u baroknom stilu. Crkva je jednobrodna s polukrunom apsidom zidana od kamena s krovitem na dvije vode. Na proelju je p
ma crkva Gospe atrnjske je sagraena 1797. godine u baroknom duhu i posveena Gospi Poroenja. Jednobrodna je s ravnim stropom i e
desnoj obali ikole na strmoj hridi. Sagraena je u 14. stoljeu od velikake obitelji Nelipia s ciljem kontrole prolaza prema Kninu i Drniu.
6. st., smjetena na terasastom kamenom brijegu na rubu polja Tarac na otoku Kornatu. U tlorisu je izduen pravokutnik, dobro ouvanih zid
Tarac, u jugoistonom podnoju brijega s utvrdom Toreta. Manjih je dimenzija, nepravilnog tlorisa s dubokom polukrunom apsidom. Sagr
om apsidom. Graena je nepravilnim kamenim slogom. Krovite je dvostreno, pokriveno kupom kanalicom. Brod ima otvorenu drvenu kon
obrodna crkva s polukrunom apsidom. Pravilne je orijentacije. Crkva ima dvostreni krov i apsidu pokrivene kamenim ploama. Vanjski zido
P+3 kata, a svojim ugaonim poloajem i proeljem definira zapadnu stranu Trga palih ibenskih boraca. Graena je u kamenu, vidljivi zidani
elomino prati pad terena prema jugu. Sa sjevera i juga uklopljena je u blok kua tako da su joj proelja istono i zapadno. Graena je od ka
u blizini gradskog groblja Kvanj u ibeniku. Pravilno je orijentirana. Jednobrodna je s pravokutnom apsidom. U apsidi je ostao sauvan prelo
o je samo kameni zid srednjovjekovne strukture do visine prvog kata. U prizemlju je ostao zazidani portal s romanikom lunetom i dovratnic
predjelu Dolac. S june strane su kue okrenute prema obali dok im sa sjeverne strane prolazi uska uliica Buta, koja je nasvoena ulinim
u ibeniku ima prizemlje i tri kata, nalazi se u bloku kua. Graena je od kamena, a fasade su bukane. Na proeljima su vidljivi jednostavni
ojanovi gleda prema trgu Meduli. Sastoji se od prizemlja i tri kata, bono zapadno proelje zbog naglog pada terena ima jednu etau vie,
nom mjestu u ulici Dobri s nizom stepenica i podesta to uzrokuje razliitu katnost kue. Kua je do danas znaajno preinaena, danas ima
3 kata, datira iz 15. stoljea, ali je preinaena u 19. stoljeu, te je od originalnog izgleda proelja ostao samo veliki gotiki portal s grbom ob
astala je u 16. stoljeu. Sastoji se od prizemlja i tri kata. U tlocrtu je nepravilni kvadrat. Graena je od kamena, razne kvalitete i strukture to
dskom predjelu Crnica. Jednobrodna je longitudinalna graevina pravilne orijentacije. Na istonoj strani je pravokutna apsida. Na zapadnom
nom groblju u gradskom predjelu Mandalina. Jednobrodna je graevina s polukrunom apsidom pravilne orijentacije. Na proelju su pravok
neposrednoj blizini gradskog parka i povijesne jezgre. Kua ima tlocrt u obliku nepravilnog slova U s padom krovita prema ulinoj strani. Na
ne je prostorne koncepcije s pravilnim rasporedom prostorija oko velikog sredinjeg otvorenog dvorita podijeljenog zidom koji odvaja zatv
zapadnoj strani Poljane, graena je od 1864. do 1869. g. u neorenesansnom duhu, prema projektu arhitekta J. Slade. Visine je P+1, tlocrt je
v. Luce je utemeljen 1639. godine. Sklop se sastoji od samostanske crkve, vie zgrada i dvorita meusobno povezanih. Samostan je sklop zg
og pada terena, zidana je u kamenu, smjetena izmeu dva bloka kua. Sjeverno proelje ima jednostavne otvore s kamenim pragovima, d
je tlocrtnog oblika, smjetena unutar gutog gradskog tkiva u bloku. Glavno ulino proelje je prema sjeverozapadu, obukano. Visine je P+2
ua sa sjeverne i june strane. Krovna konstrukcija je drvena, ali je forma krovita novijim pregradnjama znatno naruena. Na zapadnom pr
e trga pred katedralom sv. Jakova i s istoka zatvaraju prostor etiri bunara. Meusobno su povezane. Graene su od kamena. Visine su P+1 i
o blok koje se sastoji od dva meusobno spojena objekta (preko drugog kata) koji su sjevernom fasadom dalje uklopljeni u blok i naslanjaju
an, a sjeverni dio ima nadograen trei kat. Krovite je drveno, pokriveno kupom kanalicom. Ispod krovita tee kameni profilirani oluk na k
graevina pravilne orijentacije. Na istonoj strani je pravokutna apsida. Na zapadnom proelju je pravokutnim ulaz s potkovastim lukom i do
rada nastala prostornom integracijom sklopa srednjovjekovnih kua. Kua je poznata pod nazivom Galera, zidana je u kamenu, visine je 4
i kata, glavno juno proelje je prema Ulici Kralja Tomislava, a istonim proeljem uklopljena je u blok. Na zapadnom proelju nalazi se nasv
601. g. majstor Antun Marui. Prvo proirenje crkve je iz 1685. g. Godine 1720. Petar Skok proiruje crkvu s dva broda. Crkva sv. Frane u B
u kasnobaroknom razdoblju. Nalazi se u centru naselja Pirovac. Pripadala je obitelji Dragani koja je poetkom 16. stoljea utemeljila i utvrd
om groblju u Pirovcu. To je jednobrodna graevina s kvadratnom apsidom. Graena je od kamena i u cijelosti obukana. Drvena krovna kon
dinjuje dvije zgrade. Prednji objekt ima prizemlje i kat. Napravljeno je od fino klesanog kamena. S jugozapadne strane na objekt je pridoda
odna je graevina s kvadratnom apsidom. Graena je od kamena i obukana izvana. Krov na dvije vode pokriven kupom kanalicom nosi drv
brodna je graevina s pravokutnom apsidom. Graena je u cijelosti od kamena s tim da je stariji dio crkve graen pravilnim kamenim kvadr
u Zlarinu na putu koji vodi prema zavjetnoj crkvi Gospe od Raelja. Prema arhivskim podacima crkvu je dao sagraditi, najvjerojatnije sredin
d mjesta na poetku polja.. Prve vijesti o crkvi potjeu, prema arhivskim podacima, iz prve polovice 15. st. Crkva je pregraena u baroku po
ice nalazi se u sreditu grada Drnia. Trobrodna je graevina bazilikalnog tipa s transeptom, pravokutnim oltarnim prostorom i polukrunom
je, obnovljena i posveena 1760. Zvonik na tri kata je iz 1929. U II. svjetskom ratu je bombardirana, obnovljena je, dodana apsida, a noviji s
rigraen ogradni zid koji formira pravokutno dvorite s gospodarskim objektima. Kula ima prizemlje, dva kata i potkrovlje. Ulaz u kulu je sa
se na prostoru usred mjesta okruena grobljem. Crkva je jednobrodna, longitudinalna s polukrunom apsidom neznatno uom od lae. Pra
ni zidovi jednobrodne longitudinalne crkve s nepravilnim trolisnim svetitem na istoku i s predvorjem na zapadnoj strani koje se tumai kao
taknute apside, s drvenim krovitem na dvije vode pokrivenim kupom kanalicom. Na glavnom proelju je plitko izbaeni zvonik s preslicom
i kompleks koji se sastoji od velike trobrodne bazilike sv. Marije, te niza stambenih prostorija, koje su najvjerojatnije pripadale samostanu, a
etina u blizini izvora rijeke Cetine. Podignuta je tijekom druge polovice 9. stoljea ili na prijelazu 9. u 10. stoljee o emu svjedoi tehnika gr
ela, poznatom i pod nazivom Stupovi, je predromanika trobrodna bazilika s tri apside. Apside su polukrune. Srednja apsida je vea i isture
mena, izvana obukana. Kua ima prizemlje i dva kata. Glavno proelje je na zapadnoj strani s izvorno simetrinim rasporedom po pet proz
amena, grubo fugiranih, dersovanih fasada. Krovite je dvovodno, drveno neprimjereno pokriveno francuskim crijepom i salonitom. Glavni
, a graena je u klasicistikoj metrici sa simetrinim razmjetajem otvora i ploha. Graena je od kamena i u cijelosti obukana s vanjske stra
dna graevina s upisanim kriem i polukrunom apsidom. Nepravilne je orijentacije s apsidom prema sjeverozapadu. Graena je fino klesa
u u Uneiu. Jednobrodna je izduena longitudinalna graevina s kvadratnom apsidom. Pravilne je orijentacije s malim otklonom svetita pr
avokutna graevina s pravokutnom apsidom. Nepravilne je orijentacije okrenuta svetitem prema jugozapadu. Crkva je graena od kamena
dijelu brda Spas i nalazi se 100 metara iznad grada Knina. Obrambeni zidovi, koji je opasuju sa svih strana u duini od gotovo 2 kilometra, m
otoiu s kopnom. Most je dug oko 24 metara, a irok oko 4 metra. U sredini mosta je nadsvoeni luk nad morem. Trup mosta graen je od
m groblju u Vodicama. Crkva je jednobrodna s kvadratnom apsidom, orijentirana apsidom prema jugoistoku. Graena je od kamena i u cijelo
se pod gradinom Dragii, nadomak istoimenog sela. Crkva je jednobrodna, longitudinalna s kvadratnom apsidom, orijentirana prema jugoi
h veih mletako-turskih ratova u 16. stoljeu ruralno stanovnitvo iz Jurjev grada i naselja iz okolnog vodikog polja sklonilo se na otoi (is
inama brda Spas, uz desnu obalu rijeke Krke, na junom rubu Kninskog polja. Na zaravanku brda Spas, iznad grada, nalazi se tvrava. Nalazi
ne urbanizacije na jadranskom podruju. Katel sv. Mihovila dominira ibenskim zaljevom, a na padini se sputaju gradske formacije do mor
3 groba. Pokojnici su bili poloeni direktno na liticu, ponekad izdubljenu. Grobovi su bili graeni od nepravilnog kamena koji je bio povezan
e istraen kompleks antike gospodarsko-ladanjske arhitekture. Oko sredinje apsidalne dvorane niz je pridodanih prostorija od kojih neke im
asuti su posvuda arheoloki nalazi iz prapovijesnog i rimskog doba. Tragovi arhitekture i grobova pripadaju antikom naselju Colentum. Od
a smjetena je na brijegu Glavica u selu Bribir, petnaestak kilometara sjeverozapadno od Skradina. Unutar jakih bedema iz doba Ilira (Liburn
teno je pored istoimenog potoka u polju oko tri kilometra zrane linije od Bribirske glavice, na podruju sela Piramatovci u skradinskom za
panac na Prukljanskom jezeru naena je vea koliina paleolitskih kamemenih otkresaka, takoer i eljeznodobna keramika, te ulomak rims
na kopnu na Prukljanskom jezeru, pod vodom se nalaze ostaci arhitekture, ustvari nasip prosjene irine 8 m, koji je u prolosti spajao oto
nalaze se ostaci sidrita i kameni blokovi, a na irem prostoru ulomci amfora, tegula i druge keramike, koja se datira od 2. st. prije Krista do 7
ke u blizini naselja Zaton. Sa sjeveroistone strane rta, visoko na litici nalazi se pilja duboka 50 metara, iroka 13 metara i visoka 12 metara
kovica je gradinsko naselje (? 141.6) iz prapovijesti i rimskoga doba s pripadajuom nekropolom u junome podnoju brda. Naselje je utvr
crkve sv. Ilije nalaze se ostaci antikih zidova. Uokolo se nalaze ostaci tegula, sedre i rimske keramike. Ui toponim nalazita je Biskupija. Na
na samostanskoj zbirci datiraju od 15. do prve polovice 20. stoljea. Zbirka se sastoji od slika, metalnih i drvenih predmeta, knjiga i oruja.
e u Drniu i crkve sv. Georgija u Veluiu , sveukupno 35 komada, pripadaju vremenskom razdoblju od poetka 15. do kraja 19 st. Naroito
amostana sv. Kria na Krapnju nastala je otkupom materijala, koji je naen u podmorju otoja Peljeca, Visa, Hvara, olte i oko otoka Unije.
Lovre u ibeniku sadri dokumente od kraja XV. do poetka XX.st. Katalogom je zabiljeeno oko 3872 sveska knjiga. U arhivu se meu osta
ibenika uva oko 150.000 predmeta vanih za prouavanje ibenske prolosti od najstarijih vremena do dananjih dana. Kompletan fundus
u uva se kodeks biskupa Kosiria, koji predstavlja zbirku crtea koji je nepoznatom srednjovjekovnom umjetniku sluio za izradu slika. Crtei
odine i predstavlja najstariji poznati primjer sauvanog datiranog zvona na ovom podruju.
ku Prviu sastoji se od 25 predmeta koji imaju status kulturnog dobra. Kulturno povijesnom i umjetnikom vrijednou istiu se Portret Fau
je na prijelazu iz 3. u 4. st. i jedna je od najbolje sauvanih graevine te vrste u svijetu. Po ouvanosti pojedinih izvornih dijelova (zidine s ku
a tipa "Lamboglia 2" prekriva veu povrinu dna kod otoia Host, sjeverno od naselja Vis. Datira se u 2.-1. stoljee prije Krista. Dio tereta i
uzetno rijetkog tipa "Dressel 35-36" nalazi se kod otoia Host u vikoj uvali.
roda iz 17. st. nalaze se ispred uvale Saladinac na otoku BIevu. Vidljiva su dva eljezna sidra, jedan manji top, te raznoliki sitni materijal, svi
./19. stoljea pokrivaju povrinu od cca 15 x 30 m na dubini 48-56 m kod otoia Greben jugoistono od otoka Visa. Na povrini su vidljiva
eni su u uvali Vela Svitnja, sjeverno od grada Visa. Lokalitet je istraen i preko 600 amfora je izvaeno. Manji dio tereta, brodske opreme, te
tavlja najbolje sauvani primjer letjelice u podmorju Jadrana. Radi se u amerikom avionu - bombarderu tipa "B-17G", serijskog broja 44-66
Barjak, zapadno od Komie, nalaze se ostaci potonulog teretnog broda Teti koji se nasukao 1930. godine zbog greke u navigaciji. Kao par
etite kod otoka sv. Klement, u arhipelagu Paklenih otoka, na pjeanom dnu, nalaze se ostaci brodoloma. Vidljivi na morskom dnu nalaze s
a, u arhipelagu Paklenih otoka kod otoia Gojca, nalaze se ostaci brodoloma. Po povrini su razbacani ostaci razbijenih amfora, a u pijesku s
a ranog "grko-italskog" i korintskih B amfora iz 4-3. st. prije Krista nalazi se na sjeverozapadnoj strani hridi Krava, sjeveroistono od Visa. U
e ostaci talijanskog tegljaa Ursus, jednog od najbolje sauvanih manjih brodova u podmorju Jadrana. Sagraen je 1918. u Veneciji. Bio je
uvalom Piena jugoistono od naselja Velo Grablje, na pjeanom dnu, nalaze se ostaci brodoloma. Po povrini su razbacani ostaci razbijen
Prirovo nalaze se ostaci grko-rimske luke. Najstarija luka na Jadranu, iz 4. stoljea prije Krista, dobro je ouvana, a graena je od velikih, te
na pjeanom dnu, nalaze se ostaci brodoloma iz 2-1. st.pr.Krista. Lokalitet se protee oko 20 m u duinu i 10 m u irinu. Pronaene su am
09. kao putniko-trgovako plovilo. Pripadao je kompaniji sterreichische Lloyd. Tijekom prvog svjetskog rata plovio je u slubi austrougars
4" i "Richborough 527" iz 1 st. razasuti na pjeskovitom dnu kod otoka Sveca. Pod pijeskom se nalaze i drugi ostaci brodskog tereta i opreme
etrov Bok nalaze se ostaci antikog brodoloma. Po povrini su razbacani ostaci ulomaka amfora. U pijesku pod sipinom naziru se i cijele amfo
nalazi se nedaleko Komie. Duina olupine iznosi 100 metara, a irina 15 metara. Brod lei na lijevom boku. Imao je 3673 BRT nosivosti. Pro
aga Paklenih otoka nalaze se ostaci brodoloma. Po povrini su razbacani ostaci razbijenih amfora, a u pijesku se naziru i cijele. Lokacija nika
a, oko 20 m, na prijelazu iz kamenog u pjeano dno, nalaze se ostaci brodoloma. Po povrini su razbacani ostaci razbijenih amfora i drugog
bedra, na pjeanom dnu, nalaze se ostaci novovjekovnog brodoloma. Na pijesku su vidljiva dva eljezna sidra i tri eljezna topa. Dio opreme
oj strani otoka Hvara, nalaze se ostaci brodoloma. Dno je pjeskovito i blago pada prema dubini. Po povrini su razbacani ostaci ulomaka amf
ale Palagrue, na kamenoj padini i na pjeanom dnu nalaze se ostaci brodoloma. Na povrini su vidljive samo krhotine. Radilo se o teretu a
alijula, na kamenoj padini i na pjeanom dnu nalaze se ostaci brodoloma. Na povrini su vidljive samo krhotine. Rije je o teretu keramiko
n je 1894. godine. Iako se do nedavno smatralo da je brod izgraen u njemakom brodogradilitu Howaldtswerke, novija istraivanja pokazu
Stephanusa Kolarevicha (Krakov, Poljska) iz 1670. godine. Godine 1860. Joseph Girardi (Rossano, Italija) izveo je izmjenu koncepcije instrume
Petar Naki ibenanin (Venecija) iz godine 1753. Godine 1969. na orguljama je intervenirao Milan Majdak iz Zagreba. Orgulje su preraene
kia ibenanina (Venecija) iz 1756. godine. (u Rjeenju 1753.) Godine 1898. (u Rjeenju 1808.) ih je poveao Luigi Gennari (Rovigo, Italija).
pne crkve. Trokatnica je graena od pravilnih klesanaca i ima sedam prozorskih osi. Na drugom katu dominira balkon na masivnim kamenim
a trgu kod upne crkve. Dio zapadne strane podignut je 1901. g. Glavno juno proelje je ukasto obukana trokatnica sagraena 1903. g.
petarske rive mijenjala je tijekom vremena izvorni izgled, ali je sauvano staro kameno dvorite sa kamenom krunom bunara. Izraeno je u
jetena je u dnu supetarske rive. Izduena trokatnica, kraim proeljem u nizu kua na rivi, je graena velikim klesancima, a dominira na dru
a kula jugozapadno od upne crkve u Supetru. Skarpa u podanku kule odijeljena je oblim razdijelnim vijencem od korpusa, a zavrava ravn
jentirana prema rivi u Supetru. Kamena trokatnica graena pravilnim klesancima, a du drugog kata je kameni balkon sa profiliranom kame
Petar Rendi otac kipara Ivana. Trokatnica je izraena velikim pravilnim klesancima, a dijelom je obukana. Iznad vratiju je oval s godinom g
onom dijelu supetarske rive. Graena je od pravilnih klesanaca, a na prvom katu je balkon iju profiliranu plou nose dvije dvostruko profil
upetra na putu za Nereia. Podignuta je iznad monumentalnog pristupnog stepenita i prema natpisu sagraena u prvoj pol. 17. st. od ob
spod upne crkve ograen visokim dvorinim zidom. Sastoji se od tri jednokatnice pokrivene krovovima od kamenih ploa sa vanjskim stubi
dmete i umjetnine iz upske crkve, zbirke, upske kue i upskog ureda u Supetru. Inventar pripada razdoblju od 15. do 20. st., a broji 169 pr
mjetnina pripada razdoblju od 17. do 20. st. a sadri 36 predmeta. Meu slikama istie se barokna oltarna pala Navjetenje sa sv. Rokom, s
blju od 16. do 20. st. i sadri 12 predmeta. Najznaajnija umjetnina je kameni retabl s prizorima Raspea i Roenja Kristova, djelo domaeg
kivanje, datiran oko 1450. godine, visina 154 cm, irina 198 cm smjeten na zapadnom zidu u unutranjosti crkve Gospe od sedam alosti
mjetnina pripada razdoblju od 1. do 20. st. a sadri 25 predmeta. Meu kamenim umjetninama istie se reljef sv. Ivana Evanelista, te potpi
ve sv. Mande pripada razdoblju od 12. do 20. st. a sadri 18 predmeta. Od kamenih predmeta najznaajniji je romaniki nadvratnik iz 12/13
ripada razdoblju od 11. do 20. st, a sadri 10 predmeta.Najstarija je kamena ranoromanika ograda iz 11/12 st., kao i arhitrav, zabat i ostaci
mjetnina upske crkve sv. Ivana Krstitelja i upske kue u Povljima pripada razdoblju od 15. do 20. st., a sadran je u priloenom popisu od re
Francesco Dazzi (Venecija) iz 1775. godine. Godine 1999. obnavlja ih Orglarska delavnica kofije iz Maribora. Manual opsega C/E-c3 ima 13 r
akov i sinovi Bazzani (Venecija) iz godine 1838. Godine 1997. obnovila ih je radionica Heferer iz Zagreba. Manual opsega C-f3 ima 13 regista
Gaetano Moscatelli (Puia) iz godine 1793. Godine 1856. pregradio ih je Josip Girardi (Rossano, Italija) koji je promijenio zranicu i manual
Gaetano Moscatelli (Puia) iz godine 1799. Oko godine 1900. preuredio ih je Gaetano Zanfreta (Verona), a 1937. godine ih je pregradio Br
brae Giacobbi (Bassano, Italija) iz sredine 19. st. Kasnije su nastale vee intervencije na sviraoniku. Sadre manual opsega C f3 koji ima 17
Agostino i Antonio Callido (Venecija) iz 1820. godine. Obnovljene su 1984. godine od strane radionice Heferer iz Zagreba. Manual opsega C/
Gaetano Moscatelli (Puia) iz godine 1792. Godine 1996. ih je restaurirala radionica Heferer (Zagreb). Manual opsega C/E-c3 (prividno C-c
m je pojavom vezana za benediktinski samostan sv. Ivana Krstitelja i sv. Antuna Opata u Hvaru i to od polovice 19. st. do danas. Benediktink
a sela Loia do Vija luke i kojom su prolazili bujini potoci, premoena je kamenim mostom u 19. st. Most je graen na jedan luk sa obli
je od najveih sabiralita vode na otoku. Bazeni za kaptau pune se prirodnim padom vode niz naplov na sjeveru. iroke pristupne rampe s
ma podignuta je 1914. na mjestu barokne crkve iz 17. st. Jednobrodna graevina s transeptom i paetvorinastim svetitem oblikovana je u
oli-Krstulovi na prilazu Velom kripu ograen je visokim ogradnim zidom s god. 1771. Kamena jednokatnica s kraja 18. st. dograena je u
ukoba, u srpnju 1866.g .(Vika bitka) austrijski brod Ferdinand Max probio je pramanim kljunom talijanski brod Re dÌtalia te ga potopio ko
a u Splitu kao cjelina za koju je Rjeenjem Hrvatskog dravnog arhiva od 8. srpnja 2010. (klasa: 612-08/09-01/02, ur. broj: 565-19-10-17) utv
dun, na visokoj zaravni iznad Trilja na rijeci Cetini. Izvanredan strateki poloaj (kontrola prijelaza preko rijeke Cetine-Pons Tiluri) uvjetovao
ve postojeom zgradom i s prostranim vrtom u zaelju, a dao ju je sagraditi Ivan Prijatelj, otac iznimnog povjesniara umjetnosti i erudite, a
blju od 15. do 20. st., a sadri 74 predmeta. Najznaajnija umjetnina je italo-kretska ikona Bogorodica s djetetom, iz 15/16. st. Vrijedan je
Meu umjetninama istie se oltarna pala portante Sv. Dujam i sv. Sta s vedutom Splita djelo venecijanskog slikara Bortola Bossija, oko 170
pripadaju razdoblju od 13. do 20. st. Najznaajnija umjetnina je romaniko Raspelo iz 13. st. Uz dva barokna mramorna oltara izdvaja se tre
te predmete od metala i stakla te biblioteku. Meu slikama valja izdvojiti Navjetenje sliku ulje na platnu oko 1600, te sliku Bogorodica s
osjedu benediktinskog Samostana sv.Ivana Krstitelja i sv.Antuna opata u Hvaru obuhvaa 96 predmeta. Poeci izrade ipke u samostanu seu
e se prvi put spominje u 14. st. Zbijeno izdueno naselje formirano je po strmim pristrancima i razvilo se uz longitudinalnu komunikaciju od
ama Mosora, na granici Splita i nekadanje Poljike republike. Kroz zaseok prolazi kamenom poploeni put ispod i iznad kojeg su kue. Sred
ne Mosora, pripadali su nekadanjoj Poljikoj republici. U neposrednoj blizini zaseoka je zavjetna kapelica sv. Nikole. Stanovnitvu su pripad
u ruevni ostaci crkve sv. Vida. Jednobrodna graevina s polukrunom apsidom razdijeljena je parom pilastara, a u istonom traveju je uz po
ac s kulom-vidikovcem, ukraena tukaturama, izgraena je 1907. za graevinskog poduzetnika Petra Brajnovia, na tadanjoj gradskoj perif
padinama planine Svilaje zapadno od sela Potravlje. Pripadala je cetinskom knezu Ivanu Nelipiu. Tvrava trokutastog tlocrtnog oblika ima
ena u zgradi stare kole smjetene izmeu Gornjih i Donjih Pitava. Uz nju je bila izloena i NOB zbirka, danas veinom unitena. Inventar Vin
dmeta koji datiraju od prapovijesti do srednjeg vijeka. Najvei broj predmeta pripada prapovijesnim razdobljima. Najzastupljenije su kamen
Bazzani, Pietro e nepote (Venecija) iz godine 1896. Obnovljene su 2009. godine od strane radionice Heferer iz Zagreba. Manual opsega C g
ate mletako-dalmatinske radionice sa prijelaza 18/19. st. Orgulje su pregraivane, tako da je sedam registara izbaeno. Manual opsega C/E
ela. U donjem dijelu prikazane su due u mukama istilita koje personificiraju goli muki i enski likovi . U gornjem dijelu slike prikazana je
Evanelista u visokom reljefu , dimenzija 135 x 67 cm , iz crkve sv, Jere na Marjanu u Splitu. Ulomak antike stele, na kojoj je uklesan lik sv.
ana izmeu sv. Ljudevita Tuluskog i sv. Sebastjana nalazi se u franjevakoj crkvi na Poljudu. Datira se u kraj 15. st a atribuirana je slikaru Be
a poklopcem od (brakog?) sivca duine 113 cm, visine 37 cm, irine 51,5 cm, debljine poklopca 6,5 cm nalazi se nad zapadnim portalom Ka
Palae Augubio . Freska je crveno-crne boje i naena je u romanikoj luneti. Prikazuje pauna, uokvirenog crnim tordiranim konopom u nega
pelu Benedetti u crkvi franjevakog samostana na Poljudu zajedno sa masivnim okvirom i postavljena u kapelu Benedetti sredinom 16. st.
ve Velike Gospe (Uznesenja BDM) u Bastu su dva drvena polikromirana anela luonoe. Aneli su u naglaenom stavu kontraposta i pridr
red kolom smjeten je kameni tandarac za zastavu s krilatim lavom sv. Marka i godinom 1589. Na trgu je bila kneeva palaa sa loom i gra
mramora iroka je 35 cm, a visoka 98 cm, datirana u 18. st. Skulptura prikazuje mladolikog franjevca, u desnoj ruci mu je knjiga, a atribut u
kom dijelu Brela, na zapadnoj strani udoline izmeu brda Stupica i Veter. Kue se nalaze na istonoj, a plodna udolina na zapadnoj strani zas
m vrtom iz kojega se na junoj granici parcele stepenitem sputa izravno do mora, svjedoi o visokoj kulturi stanovanja krajem 20-ih godin
Gradina nalazi se u istonom dijelu sela Kosore kod Vrlike na tzv. Kosorskoj glavici. Prostrani ovalni plato povrine oko 80-90m x 50 m je sa s
cm, 61,5 cm, napravljen od terakote, polikromiran i pozlaen u drvenom polikromiranom i pozlaenom okviru, reljef se datira u 16. stolje
ci ulja na platnu, dimenzija 242 x 101 cm, datirana u 17. st. Slika prikazuje temu Oplakivanja Krista. Kristovo tijelo poloeno je u dijagonalno
filusa datira se u 14. st., naslikana je tehnikom tempere na drvu sa pozlatom, dim. 47 x38 cm, format uspravnog pravokutnika, okvir uzdignu
ke povijesti i kulture 17. st. Zastava je nainjena od svile, dim. 265 x 240 cm, i datira se u 17. st. Podijeljena je u etiri polja crvene i plave b
ha, visok je 393 cm, a irok 240 cm., autor mu je nepoznat a datira se prema stilskim karakteristikama u 17. st. Uz oltar pripada oltarna pala
oltar, iz 18. st. rad nepoznatog majstora, dim. 3,88 m x 1.80 m nalazi se u crkvici sv. Luke na groblju u Kuinama. Oltar je sastavljen od antep
Gebrder Rieger iz godine 1900. Potjeu iz dominikanske crkve u Dubrovniku iz koje su uklonjene 1976. god. Sadre 2 manuala opsega C f
latnu, dimenzije su 67 x 57,8 cm ,signirana od Paola Veronesea na poleini slijepog okvira. Pripadala je inventaru crkve Duica u istonom d
sta raena je u tehnici tempere na drvu. Bogorodica alosna pridrava mrtvog Krista sa sv. Ivanom i sv. Marijom Magdalenom. Slika ima rezb
ona sv. Dujma i sv. Staa, sv. Jerolima i etvorice Evanelista izvorno se nalazio u benediktinskoj crkvi sv. Marije de Taurello, a po. 19. st. pre
u dao je izraditi Marko Maruli 1493. kao izvrilac oporuke svoga ujaka Ivana Albertija. Izradio ga je vjerojatno ugledni splitski zlatar Petar Za
ra de Angelisa iz Riznice splitske katedrale izraena je od iskucanog i lijevanog srebra, dijelom pozlaena i ukraena emajlom. Dva anela pr
jena je kao spomen na pobjedu Sinjana nad Turcima 1715. godine i u zahvalu Bogorodici koja je prema legendi spasila Sinj i njegove branite
s prostranim vrtom izgraena je 1913. za vlasnika Anela Botia na parceli sjeverno od zgrade Arheolokog muzeja. Glavno istono proelje
. Jerolim u pilji sa lavom, zmajom, zmijom i korpionom. Pored nogu mu je kardinalski eir, simbol njegove slube u Rimu. Ispod scene je k
ana sastavljen je od dva vodoravna niza slika u arhitektonskom okviru sa gotikim trilobnim lukovima. Izraen je u tehnici tempere na drvu
ena je u tehnici tempere na drvu. Dopojasni lik Bogorodice stoji pod festonom od voa i cvijea. U crvenom platu sklopljenih ruku gleda Dij
mpozicije je raspeti Krist izmeu Bogorodice i sv. Ivana Evaneliste, a sv. Marija Magdalena grli kri s njegovim nogama. Prikaz Raspea u trad
om, sv. Stjepanom i sv. Antom naruena je od Vlaha Bukovca za glavni oltar crkve sv. Ante u starom selu Duama. Uz donji rub je potpis Buk
Petra Nakia ibenanina (Venecija) iz sredine 18. stoljea. Manual opsega C/E-c3 ima 15 registara (dva razdijeljena), pedal o. C/E-gis0 ima 2
ik, simbola nekadanje Poljike republike, iziskuje umjenost ena koje ga i danas pripremaju pekui ga pokrivenog lugom na uarenom kom
arambai karakteristina je za prostor Cetinske krajine (oko gornjeg i srednjeg toka rijeke Cetine izmeu Dinare i Svilaje). Tehnika zamatanja
vitalac jedna je od najznaajnijih tradicija otoka Braa. Ovo jelo od janjeih ili kozleih iznutrica predstavlja ivu poveznicu s vremenom prvi
nske pobonosti koji najsnanije obiljeava vjerski, drutveni i kulturni identitet stanovnitva sredinjeg dijela Hvara. Ophodna je procesija k
ga tlocrta dao je 1868. izgraditi kanonik Ivan Manger , prema projektu Emila Vecchiettija, na mjestu sruene srednovjekovne crkve. Nalazi se
s renesansnim proeljem nastala je, prema natpisu na nadvratniku, 1516. adaptacijom romanike kue iz 13. st. od koje se sauvao sjevern
itetom gradnje od 11. do 18. st., nalazi se u neposrednoj blizini sjevernog zida i Zlatnih vrata Dioklecijanove palae. Od sklopa, teko otee
bonim kapelama, izdignutom kapelom glavnog oltara i sakristijom na junoj strani nalazi se sjeverno od katedrale, uz antiku ulicu Decuma
kva sv. Nikole Putnika, nalazi se na junim padinama Marjana, na zaravni iznad Vidilice, odakle se prua jedinstven pogled na Split. U 13. st.
na rtu Marjana, na mjestu nekadanjeg antikog hrama posveenog Dijani, iji su ostaci naeni u konzervatorskim istraivanjima. Crkva se u
mjetena je upna crkva Uznesenja Marijina. Jednobrodna kamena graevina sa plitkim bonim kapelama i zvonikom u zaelju obnovljena
st. na dominantnom poloaju nad Sutivanom kao zavjetna crkva protiv kuge. Jednobrodna crkva je obnovljena u 19. st. te joj je dodan zvon
net-a, ulje na dasci, 32 x 43,5 cm iz 1890 godine, iz ostavtine Brajin u Komii na Visu.Na slici je prikazana Modra pilja na otoku Bievu por
, 53 x 63 cm, rad nepoznatog majstora XVII stoljea, iz ostavtine Brajin u Komii na Visu. Sauvana slika mrtvog Krista zasigurno je neko b
mpera na drvu, 78,2 x 42 cm, pripisana dubrovakom ranorenesansnom slikaru Lovri Dobrieviu (XV st,) iz ostavtine Brajin u Komii na V
zvanog sir iz miine, dugo je prisutna tradicija na podruju Dalmatinske zagore,Velebita i dijela Like. Pretpostavlja se da se u poetku sir pro
ena dvokatnica podignuta 1898. Graena je od pravilnih klesanaca u horizontalnim pojasevima s profiliranim vijencima katova i istaknutim
primorju je crkva sv. Ante Padovanskoga sagraena 1864. godine na mjestu starije crkve. Jednobrodna graevina sa paetvorinastom apsido
ao ugaona skulptura na bogatoj gotikoj konzoli s liem. Sred poligonalnog podesta je tit sa tri dupina, grb gradskog kneza Vetorea Dolfin
stao je oko 1665. g. Na papirnatim koricama je naslov latinicom ZAKON PRIVILEGIANE PROVINCIE OD POGLIZ te crte krune. Sam tekst pis
stao je oko 1762. g. s dodatkom iz 1778.g.i nadopunom popisa dekana poljikog dekanata iz 1950 godine. Korice su kone , a na prvoj stran
va i dokumentira kulturnu batinu s podruja Trilja, ponajprije arheoloku, a potom i etnografsku i kulturno povijesnu. Zatiena muzejska
eglasno homofono pjevanje bez pratnje instrumenata. Klapske pjesme su prepoznatljive po svojoj unutarnjoj glazbenoj strukturi-kretanju m
padinama Mosora i okrueni poljoprivrednim povrinama. Glavni seoski javni prostor je ispred crkve sv. Ante Padovanskog. Putovi unutar za
dvajaju se zasebne cjeline: Dioklecijanova palaa sa srednjovjekovnom jezgrom, te nekadanja puka predgraa Veli Varo, Dobri, Manu i L
prezentira radove makarskog slikara Antuna Gojaka te Zbirku suvremenih autora. U Zbirci Donacije Gojak sadrana je likovna ostavtina prvo
1931. godine, kao Galerija umjetnina Primorske banovine. Tijekom slijedeih sedamdeset godina fundus galerije obogaen je otkupima, don
nica na sredinjem dijelu otoka Hvara. Na mjestu Starog Grada 384. god. grki kolonisti s otoka Parosa osnovali su koloniju Pharos, a polje p
izgraena je u 19. st., na mjestu srednjovjekovne crkve koja se u dokumentima prvi put spominje 1250. kao "Sanctus Laurentius Paganus" (
natija kao crkva sv. Mande nalazi se u splitskom predjelu krape, na nekadanjem antikom putu izmeu Splita i Stobrea. Izgraena je na m
koju je 1747. dao sagraditi Splianin Petar Baki, akovaki biskup, na temeljima antike graevine, na mjestu na kojem su, prema legendi,
prema projektu Lavoslava Horvata, na mjestu jednobrodne barokne graevine iz 18. st., poruene 1935. godine. Od stare crkve sauvao se z
aarskom hodniku iznad eljeznih vrata Dioklecijanove palae, prvotno posveena sv. Teodoru. U 11. st. unutranjost je podijeljena u tri tra
a izgraen je 1884. prema projektu Emila Vecchietija. Prostrani sklop s vrtom opasan je visokim zidom. Crkva je graena na mjestu kapele s
tom i svecima, ulje na platnu, 222 x 119 cm, mletakog slikara Baldasarre d Anna, nastala je koritenjem dijela barokne slike s bonog oltar
u Seocima, radi se o polikromiranom drvenom oltaru, visine 267 i irine 251 cm, nepoznatog autora iz 17/18. st. Oltar se sastoji od oslikane
unog zavretka, visine 98 cm x 52 cm. Prikazuje Bogorodicu s djetetom okruenu svecima. Rije je o vrijednom radu pukog baroka.
ma je oltarna pala Bogorodice Bezgrenog zaea sa sv. Katarinom Aleksandrijskom i sv. Antom Padovanskim (213 x 175 x 23 cm). Raena je
ma je u sjevernoj kapelici bio oltar sv. Mihovila od kojeg je sauvan samo drveni arhitektonski okvir i predoltarnik. Drveni oltar sa kanelirani
e starogrojski poprenjok zadralo se do danas, slastica koju spominje P.Hektorovi u svom uvenom spjevu, se moe kupiti na Hvaru. Papren
kulturno-povijesnu batinu Cetinske krajine. Zatiena graa obuhvaena je slijedeim zbirkama: Umjetnikoj, Etnografskoj, Kulturno-povij
ijeke Jadro. Salona vrlo rano postaje uporite ilirskog plemena Dalmata. U 3. st. pr. Krista Salona postaje emporij isejskih Grka,a pod rimsko
Kaja izraen je u tehnici iskucavanja. Brkovi i duga brada u stiliziranim valovitim prugama uokviruju lice s istaknutim jagodicama i povijenim
iz riznice splitske katedrale izraena je od srebra na proboj ukraena medaljonima i cvijeem od poludragog kamenja. Na medaljonima su g
nctorum no. 632 nabavio je splitski nadbiskup Bartolomeo Averoldi koncem 15. st. Iluminacije se vezuju za krug mletako-padovanskih min
pod liticama Omike Dinare te ima vaan strateki poloaj koji je utjecao na urbanistiki razvoj grada. Prvi se put spominje 1074. god. U 13
umi u jugozapadnom dijelu grada Vrlike. esma i dvije mlinice uz izvor ucrtane su u katastarskom planu 1840. god. Godine 1875., uoi poho
mjeten je perivoj Martinis-Marchi koji je bio u zaelju danas sruene dvokatnice iz konca 18. st. Sa sjeverne strane ograen je visokim zido
gi niz godina. Dio zbrike bio je zatien 1997. godine. Veim dijelom je naslijeena od prijanjih narataja ove obitelji dok je drugi dio nasta
oka Braa potjee iz kue obitelji Definis u Sutivanu. Ima pravokutno kuite i noge u obliku stupia. Klavir ima beku mehaniku, a iamo o
Nikoli-Krstulovi u kripu otkupljen je za Muzej otoka Braa. Vanjski ormar u oblicima austrijskog Biedermeiera. Ima beku mehaniku koja r
624 Scr. D) izraen je na pergameni i uvezan u drvene korice ukraene srebrenim graviranim ploama sa pozlatom. Na prednjoj strani Krist
21 Scr. B) izraen je na pergameni i uvezan u drvene korice s konim ojaanjem na hrbatu (f. 319, dimenzije 320 x 242 mm). Pisan je poluun
x 52 x 2 cm) potjee iz Koruule. Radi se o kasnosrednjovjekovnom proizvodu umjetnikog obrta, vjerojatno iz sjeverne Italije, datirana 15/
na je marom vlasnika, obitelji Andrijaevi. Prikupljeni predmeti su pripadali tradicijskoj seoskoj kulturi Vrgorake krajine i Gornjeg makarsk
asitelja (31,7 x 29,3 cm) izraen je u tehnici tempere na drvu. Istaknuti okvir ima pokrov od pozlaenog bakra s graviranim i cizeliranim vitica
od najbolje sauvanih kasnosrednjovjekovnih i baroknih fortifikacija. Izgraena je na teko pristupanoj hridi na prijevoju izmeu Mosora i K
ske zagore jedinstveno je po nainu izvoenja. Bez glazbene pratnje ili neovisno o njoj, kad ona postoji (svirka u tradicijski instrument diple
ni pjevalita upne crkve Sv. Jelene u kripu. Smjetene su u drvenom obojanom ormaru neorenesansnog stila i imaju jedan kvadratni otvo
ansnom ljetnikovcu pjesnika Hanibala Lucia, gdje se uva raznovrsna muzejska graa. Svojstvo kulturnog dobra utvreno je za Zbirku suvr
ru Bra nosi ime velikog kipara animalista iz Puia na Brau, Branislava Dekovia. u Umjetnikoj zbirci Galerije, Dekoviev opus moemo
je Jurja Dobrovia, hrvatskog slikara i grafiara. Zbirka sadri 257 predmeta grupiranih u sedam cjelina. Predmeti su datirani u 19. i prvu po
na je u sredinjem dijelu Tvrdalja u Starom Gradu. Knjinini fond Nisiteo Politeo sastoji se od starije knjine grae nastale u razdoblju 16. - 1
drije) smjetene su u polju izmeu Donjeg Humca i Nereia. Graevina uruena svoda jednostavnog je paetvorinastog oblika s polukrun
neblja smjeteno uz planinsku kosu iznad obradivih povrina. Podijeljene su na dvije cjeline, veu oko crkve sv. Ante i manju na istoku, pove
a Vrisnik s kojim tvori jedinstvenu cjelinu. Stoga su u Humcu jedini zajedniki sadraji crkva sv. Ivana i Pavla iz 19. stoljea i barlog-spremite
do kojeg vodi uski makadamski put kroz kotlinu ispod brda Matokit. Stambeno-gospodarske kue graene su u nizovima koje slijede slojnic
u klesarski zanat izuili kipari Ivan Metrovi i Toma Rosandi i u kojoj je, po nacrtima Bilinieva tasta, graditelja Emila Vecchietija, izraen ni
etena je uz upnu crkvu. Zbirka uva predmete koji su u svakodnevnom ivotu i radu bili u upotrebi do sredine 20. stoljea na podruju nek
ruena cjelina koja svjedoi o tradicijskoj kulturi Tugara, ali i cijelih Poljica. Prikupljen je namjetaj te pribor uz komin, a posebna vrijednost
a je 1906.-1908., prema projektu Kamila Tonia, kao drutveni dom koji je trebao okupiti i udomiti splitska kulturno-umjetnika i sportska
nesansna uglovnica istaknutoga poloaja u sjeveroistonom dijelu gradske luke koji danas nosi naziv Obala lazareta. Izgraena je na jugozap
ena je 1907. na parceli izmeu Livanjske ulice i usjeka eljeznike pruge, za splitskog trgovca Jakova Pandu. Projektanti su splitski graevin
pictas znaajan je antiki, starokranski i srednjovjekovni punkt. Na arheolokom nalazitu utvrene su tri graevne faze: antika datirana
vali pinut na sjevernoj strani Marjanskog poluotoka u Splitu. Otkriveni su ostatci antike priobalne konstrukcije iz 2.st. prije Krista do 4.st. p
rija muzejska ustanova u Hrvatskoj, osnovan je 1820. g. dekretom Dalmatinske vlade u Zadru. Muzej posjeduje oko 150 000 arheolokih pre
e etnografski muzej u Hrvatskoj, smjeten neposredno pokraj Peristila, sredinjeg trga Dioklecijanove palae, u zdanju koje ima izuzetnu ku
ono od ceste Trilj Kamensko, na poloaju Gubavica u naselju Vedrine kod Trilja. Gradina Kriina smjetena je na krajnjem zapadnom izdan
a blagoj osojnoj padini, od 15. stoljea naziva se suburbijem Hvara i jedini je hvarski suburbij koji je ostao u svom prvotnom organizacijskom
nstven u hrvatskoj arhitekturi tridesetih godina 20.st. Neoklasicistika graevina s trijemom od jonskih stupova i vanjskim stubitem, terasa
natija kao crkva sv. Mande, jednobrodna je kamena graevina s pravokutnom apsidom, podignuta u 12. st. u Velom Varou, na sjeveroiston
ova skromna kapelica u splitskom predjelu Kman izgraena je na mjestu na kojemu su u 7.st. Spliani drugi put otpoinuli na putu kojim su
(in ripa maris) po predaji je dao sagraditi prvi splitski nadbiskup Ivan Ravenjanin. Izvorno jednobrodna crkvica sa irokom polukrunom aps
etverostrenim krovitem iz 1898. iji je projektant trogirski arhitekt Josip Slade. Smjetena je na parceli ograenoj kamenim zidom s ulazn
raena je oko 1500. na junoj padini Marjana. Do nje vode kamene stube iz 1928. godine, kada je crkva obnovljena. Jednobrodna je kamen
ve crkve sv. Duha nalazi se na zapadnom proelju. Crkva je temeljito preoblikovana u 13/14. st. Dvorite s trijemom prema sjeveru ima goti
op s crkvom sv. Katarine Aleksandrijske izgraen je na mjestu ranokranske crkve istog titulara iz 5-6. st., a poruen u vrijeme utvrivanja g
u predjelu Mala Banda. Jednobrodna graevina zasvoena iljastim svodom ima polukrunu apsidu svoenu kalotom. Izvorno gotika grae
Staro selo, je u sastavu sela Tugare. Podijeljene su na Gornje i Donje selo. U Gornjem selu, koje se formiralo uz crkvu sv. Roka, obiteljski skl
j Hvara, podijeljeno je na dvije cjeline: istonom Velom Bandom dominira crkva sv. Kuzme i Damjana, na zapadnom obronku je Mala Banda
ane pripada razdoblju od 17. st. do prve polovine 20. st. Predmeti su podijeljeni u pet grupa koje ine predmeti od drva, metalni predmeti,
mjestu dananjega sela itluka sredinom 1. st. Arheoloko nalazite smjeteno je na podruju sela itluk kod Sinja. Osnivanje veteranske k
rica nalazi se u zaselku Priorice sjeverno od aijinog doca i Bajagia u Dalmatinskoj zagori. Arheoloko nalazite nije istraeno, evidentirani
izgraena je u predjelu Dobri nakon to su 1855. prve sestre milosrdnice (Anele ) stigle u Split iz Brescie. Na mjestu dananjeg junog samo
i, osnovana 2005. godine, prikuplja oruje kojim su se sluili uskoci i Turci u protuturskim ratovima u kojima je Klis imao znaajnu strateku
etrian, a moemo ga podijeliti na tri dijela: atiku/zabat, sredinji dio (koji je podijeljen na bone strane i centralni dio/niu unutar koje je um
ne knjinice koji je najugroeniji prema kriteriju starosti, jedinstvenosti ali i potrebi zatite od nestrunog rukovanja . Zatita je napravljena n
ena od 1929. 1939. godine, ali u crkvu su doneseni predmeti iz stare crkve sv. Antuna Opata koja se nalazi u blizini i nije u funkciji. Tako
dio ljetnikovca obitelji Mrkui koji je djelomino pregraen i poruen. Podignuta je u perivoju. Kapela je oktogonalnog oblika s polukruno
aevina s polukrunom apsidom i zvonikom s rastvorenom loom na prvom katu. Proelje crkve naglaeno je portalom. U unutranjosti crk
ina s polukrunom apsidom i natpisom na proelju iz 1205. godine. Najstarija je stojea crkva na otoku Hvaru. Nalazi se na putu izmeu Hva
na junim padinama otoka Braa u drugoj polovici 15. st. izmeu Bola i Murvice. Sveenik Juraj Dubravi iz Nereia sagradio je kuu za b
sagraeni su 1519. god. kao pustinjaki stan poljikih glagoljaa. Crkva ima renesansne ukrasne elemente, a stambena dvokatnica ima trag
om selu Naklice moe se datirati u 15. st. Po tradiciji je posveena sv. Mariji. Pravilno orijentirana jednobrodna crkva pravokutnog tlocrta be
more u uvali Osibova juno od Milne. iroka jednobrodna graevina s izduenom polukrunom apsidom sagraena je u 19. stoljeu s profilir
a uzdignutom humku u nereikom polju jugozapadno od Jurjeva brda. U 17. st. uz nju su boravili pustinjaci, a kasnije poljiki sveenici glago
se neto zapadnije od vrha Vidove gore. Jednobrodna graevina s polukrunom apsidom i prizidanim pilastrima uz bone zidove ubraja se u
. st. u stilu renesanse i predstavlja najvii stilski domet omike sredine. Vertikalnost sklopa istaknuta je zvonikom na preslicu sred fino klesa
u sagraena je u na mjestu gotike crkve u ranom 17.stoljeu, kada je proirena, prema natpisu na bonim vratima. Jednobrodna kamena g
Skalicama u Omiu sagraeni su u doba baroka poetkom 18. st. kad su pred turskom opasnou franjevci 1715.g. napustili samostan u Prol
tono od grada u smjeru istonih gradskih vrata, oko crkve Gospe Snjene. Crkva je proirena 1623.g. dok je njeno dananje proelje s port
spominje se u dokumentima u 11. stoljeu, sauvana je u izvornom obliku te predstavlja vodee ostvarenje regionalne grupe srednjovjekov
aze se na lokalitetu Mirine u selu Otok smjetenom uz rijeku Cetinu kod Sinja. Ovdje se ubicira sjedite biskupije Ludrum koja je osnovana n
agraeni su u XV.-XVI. stoljeu na sjevernoj strani otoka edro. Stara crkva sv. Marije koja je spojena sa samostanskom crkvom romanika j
astoji se od dvije pravilno orijentirane meusobno povezane jednobrodne pravokutne graevine. Proelje im je u 19. st. spojeno u gornjem
nu uvale Postira. Kameno proelje je okrenuto prema moru, a sa strane vrata su dva manja kvadratna prozora. Na vrhu proelja je zvonik na
adno od rimskog gospodarskog imanja su visoki ostaci kasnoantike crkve. Jednobrodna crkva sa transeptom i polukrunom apsidom. U niz
Krstitelja podignuta je na predjelu Lokve nad uvalom Povlja. Sagraena je uz monumentalni sklop ranokranske bazilike s transeptom i upi
kva Pranica podignuta u 14.-15. stoljeu. Jednobrodna graevina sa polukrunom apsidom ima bukanu vanjtinu. Presvoena je prelomlje
odigao je Antun Mihovilovi 1638. g. kako govori natpis na nadvratniku. Crkva u stilu zakanjele gotike smjetena je u sredinjem dijelu nas
minje se prvi put u ispravi iz 1111. g. Jednobrodna graevina s polukrunom apsidom presvoena je bavastim svodom s pojasnicama i slije
ma u Puiima podignuta je na junoj strani uvale na mjestu starije graevine iz 16. st. Renesansna crkva je proirena polovicom 18. st. i p
pod prapovijesnom gradinom je predromanika crkva sv. Nedjelje koja se spominje se u Povaljskoj listini. Jednobrodna graevina s polukru
ela smjetena je zapadno od Selaca prema Gornjem Humcu. Jednobrodna predromanika crkva s etvrtastom apsidom ubraja se u najman
upna crkva Selaca vrijedan je primjer sakralne arhitekture druge pol. XIX. stoljea s jednostavnim neobaroknim odlikama. U unutranjosti
dnju crkve i samostana. Crkva je zapaljena 1715. godine i u dananjem obliku obnovljena u 18. st. Jednobrodna barokna graevina najznaa
dina, najranija na junim vratima 1713. Stilski crkva pripada baroknom slogu jednostavnih oblika, a jednobrodna je graevina s apsidom pre
u junom dijelu Velog varoa, a na istonoj je strani u bloku s okolnim kuama. Jednobrodna je renesansna graevina s apsidom, te sakristij
gnuta je na mjestu gotike crkvice u drugoj pol. 18. st. te ponovno proirena 1885. g. Trobrodna je graevina zidana kamenim klesancima sa
a je u 12. st. u splitskom predjelu Spinut, na mjestu straokranske crkvice podignute na temeljima antike graevine. Dananja crkva je pr
na je 1663. godine crkva sv. Ante, na poloaju gdje su ranije postojale dvije kapele posveene sv. Kriu, odnosno Gospi od Ruzarija. Jednobro
u nastao je na mjestu hospicija za franjevce iz Imotskog i Makarske. Oni su predvodili zbijeg stanovnitva iz kopnenog dijela Dalmacije za ka
mjetena je na brdu izmeu Selaca i Sumartina. Jednobrodna graevina s etvrtastom apsidom, raslanjena slijepim lukovima i presvoena
dnobrodna graevina s etvrtastom apsidom pokrivena bavastim svodom. Graena je od veeg kamena u slojevima i pokrivena dvostren
mjetena u polju sjeverno od sela Loia na starom putu prema Supetru. Jednobrodna graevina s polukrunom apsidom graena je prikle
redjelu Bunta istono od naselja Sutivan. Podignuta je na lokalitetu Mostir na temeljima ranokranske trikonhalne crkve iz 6. st. te koristi n
n u pilji koju koriste augustinci od XV. do XVIII. stoljea. Podruje Sv. Nedelje bilo je vlasnitvo hvarskih augustinaca koji su za potrebe odr
u u Trnbusima na lokalitetu Moe. Jednobrodna je graevina s kvadratinom apsidom, orijentirana istok-zapad. Ulazna vrata su s rustinim
se neposredno uz more. Sagraena je krajem 12. st. na temeljima starokranskog kultnog objekta ( memorije ? ), a obnovljena u 14. st. Pr
alazi se na kraju mjesta na zaravni kaskadnog terena gdje je smjetena uz srednjevjekovno i novovjekovno groblje. Do crkve se dolazi ograe
njim Tuepima, nalaze se na lokalitetu Samartinje, na zemljitu zvanom Grebite. Crkva je sauvana samo u temeljima iz kojih se vidi da je b
aloj Bandi u Visu na prijelazu iz 17.u 18.st. u stilu prvincijalnog baroka. Jednobrodna je s etverokutnom apsidom, a glavnim proeljem nad
arije sagraena je u Velom Selu na otoku Visu u 14.stoljeu. Produena je u 15. st. da bi poetkom 20. st. kasnogotiko proelje bilo srueno
v. Jerolima na poluotoiu Prirovo u Visu sagraen je poetkom 16.st. na temeljima rimskog teatra iji su zidovi vidljivi u podrumu i temeljim
ena je sredinom 18.st. na mjestu gotike crkvice iz 15.st. na predjelu Kut u Visu. Crkva je jednobrodna s dvije bone kapele i etverokutno
esvedena bavastim svodom izgraena je u 14. st. na poluotoiu Sv. Jurja na samom ulazu u viku luku.
graena je u prvoj polovini 16.st. na obali zmeu Kuta i Luke u Visu. Izvorno jednobrodna, u 18.st. postala je trobrodna povezivanjem prigra
a je u 15.stoljeu u Dolu na otoku Visu. Jednobrodna graevina, s kvadratinom apsidom presvedena je bavastim svodom. Graena je na
ku Humu jugozapadno od Vrbanja stilski pripadaju preromanikoj arhitekturi. Mala jednobrodna crkva pravokutnog tlocrta s polukrunom a
aknutom poloaju u srednjim Poljicima i njoj gravitiraju sjeverni tugarski zaseoci. Prvi se put spominje u 14. st. Jednobrodna je graevina s i
roenja izgraena je u 16. st. i dograena u 18. st. Graena je veim kamenim blokovima kao jednobrodna graevina s pravokutnom apsid
ugarskom zaseoku ain Dolac. Jednobrodna graevina s pravokutnom apsidom presvedena je prelomljenim svodom. Graena je masivnim
utnom apsidom, sagraena u drugoj polovici 16. stoljea. Nalazi se na vrhu stijene koja se izdie iz mora jugoistono od grada Hvara. Crkva
u sagraen je nedaleko rimske ville rustice, a u klaustru samostana naeni su ostaci starokranske bazilike. Samostan ima tri krila koja s cr
se prvi put spominje 1363.g., podignuta je nova crkva koja je posveena 1727.g. Od stare crkve sauvana je apsida s prelomljenim svodom
u romaniko-gotikom stilu XIII.-XIV. st., pa kao takva spada u zanimljive primjerke nae srednjovjekovne arhitekture. U crkvu je uzidan jedan
i se visoko (349 m) nad naseljem Murvica na junoj strani otoka Braa. Pustinjaci Juraj i Pavao Silvio (Dubravi) iz Nereia pol. 15. st. bora
oj uzvisini u sreditu grada. Mletaku utvrdu oblika zvjezdolikog bastiona gradili su 1712. godine domai graditelji Ignacije Macanovi i Jakov
azora (1876.-1949.) smjetena je na postirskoj rivi i vezana je za prve godine pjesnikovog djetinjstva u nekadanjoj kui Tommaseo. Kamena
everne strane luke u blizini renesansne uvetieve kule. Obuhvaa kamenu dvokatnicu iz 16. st. flankiranu ulicom na zapadu, te dvokatnicu
ca ranog 19. st. s istaknutim krovnim zabatima i jednostavnim kamenim okvirima otvora. U unutranjosti se istie kasnobarokna tukatura B
sagraena je kula za obranu od Turaka i pod njom manji obrambeni podzid. Najstariji prikaz kule datiran je u 1666. godinu. Kula nepraviln
edinom 17. stoljea zauzela je najvei dio srednjovjekovnog bloka kua. U zaelju palae organizirane u U-tlocrtu je prostrano dvorite. Isp
altanom na krovu, sagraena na prijelazu 15. i 16. stoljea. Meu nekoliko najboljih primjera stambene arhitekture u Hvaru. Na zapadnom
u i granii s velikim sklopom Ivani-Fazani. Sredinji je dio ladanjsko-gospodarskog sklopa koji se sastoji od dvije kue spojene u L-tlocrt, ve
eg je u XVI. stoljeu na junoj obali starigradske uvale dao sagraditi pjesnik Petar Hektorovi. Zatvoreni graditeljski sklop u ijoj je sredinjoj
no od Jelse nalazi se prapovijesna gradina Tor s helenistikom etverokutnom kulom sagraenom od velikih kamenih blokova. Vrh brijega i
se na jugozapadnom kraju Jelse. Arheoloki nalazi iz 1959. god. upuuju na zakljuak da je sklop sagraen na mjestu rimske ville rustice. D
redjelu Bonski dolac. Istonim proeljem okrenuta je ulici, juno je zatvoreno u bloku, a na zapadu je zidano vanjsko stubite kojim se pristu
rkanog naselja. Visoka je jedan od gdinjskih zaseoka na junoj strani glavne otoke transverzale koja spaja istok i zapad Hvara. Stambene k
sela vezana je uz ime lokalnog junaka Zale Antiia koji je 1687. godine obranio Igrane od turske navale. Kula je etverokatnica kvadrarino
u 17. st. i sastoji se od dvije spojene kule. Najprije je sagraena istona, trokatna, kvadratnog tlocrta pokrivena etverostrenim krovom. U p
a Priku suelice predromanikoj crkvi sv. Petra. Utemeljio ga je splitski nadbiskup Pacifik Bizza za obrazovanje sveenika glagoljaa. Sauvan
ba renesanse. U prizemlju je bio duan s vratima na koljeno, a na prvom katu na junom proelju ima kiparski ukraen prozor s grbom u lun
smjetena je etvrtasta rensansna kula koju su po predaji gradili Marijanovii iz Poljica, iz roda poljikih plemia Draoevia. U Sutivanu su
roblja na poluotoku sv. Nikole podignut je monumentalni mauzolej obitelji Petrinovi (1924.-27.), brake iseljenike obitelji iz ilea, izraen
na kula plemike obitelji Vusio (Vui). Kvadratnog tlocrta graena je kamenim kvaderima u slojevima, a zbog obrambenih razloga nema ot
hvarskih predgraa, dvokatna uglovnica obitelji de Magistris, sagraena je sredinom 15. stoljea u Burgu. Pravokutnog je tlocrta, zakljuena
hvarskoj rivi u 17. stoljeu na mjestu ranijih kua o emu svjedoe gotiki otvori u punoj visini istonog i u prizemlju zapadnog proelja. Ku
a oko 1510. od majstora Stanuia u sredinjem dijelu Burka, poznata i kao Casa degli angeli. Sjevernim i zapadnim proeljem otvorena je p
nog stila. Sastoji se iz cijelog bloka kua kojeg je Tulije Bartuevi okupio u zajedniku cjelinu sredinom 16. stoljea. Karakterizira ga cijeli niz
stoljea sagraena na sjeverozapadnom uglu bloka kua pred hvarskom rivom. Tlocrt kue je kvadratian, a kua je zakljuena jednovodnim
a biforom na glavnom proelju, sagraena u sredinjem dijelu Grode. Tlocrt kue je u obliku izduenog pravokutnika. Gradnju kue je pota
zvisini na poloaju ilirske gradine Ozinij. Utvrda u antici i kasnoj antici, u srednjem vijeku je sjedite upana, a kasnije grad cetinskih knezova
je svoj ljetnikovac u Visu, na predjelu Kut. Kamena katnica okruena vrtom s poploanim dvoritem okruenim zidom ima odlike kasne rene
zapadnom rubu gradinskog naselja na kojem je podignut Veli krip. U zapadnom ogradnom zidu dvorita sauvani su megalitski blokovi ilirs
nske uprave 1806. godine na brdu Sv. Nikole iznad grada, na mjestu nekadanje srednjovjekovne crkvice i osmatranice. Pravokutnog je tlo
etverokutne kule na uglovima, sagraene krajem 13. i poetkom 14. stoljea koje su nekad zatvarale srednjovjekovni grad, a danas predio
ala i Fabrike, sagraen u 15. stoljeu. Dananji izgled s gugliama na uglovima je iz 18. stoljea. Na istonom potezu Mandraa podignuta je p
om 16. stoljea na potezu od Arsenala na dnu istone obale hvarske luke pa do kraja zapadne obale luke. Uz rub je niz velikih kamenih kolon
uje gradske zidine, sagraena na vrhu brijega koji sa sjeverne strane nadvisuje grad. Dovrena je 1551. godine, a graena je u istom mahu s
og tlocrta, pokrivena dvovodnim krovom. Sagraena u drugoj polovini 16. stoljea u dnu luke, na mjestu ranijeg arsenala koji se spominje o
stoljea u renesansno-baroknom stilu na mjestu starije renesansne loe iz 15. stoljea. Istie se sa est polukrunih otvora i zakljukom ukra
odignuta je kamena trokatnica sa ostacima katela Vusio iz 17. st. Na junoj strani dijelom je sauvan volumen visoke kule sa dvojnim prozo
e su kao uglovnica jugozapadnoga dijela stambenoga bloka izgraenog u Hvaru u predjelu Groda, na adresi Ulica Marije Marii 17, koja s j
izvorno dvokatnica graena muljikom, nadograena je naknadno za jedan kat. Na uglu, L tlocrtne dispozicije kue na visini prvog kata po
ljima na otoku Brau graena je na kosom terenu. Jedan dio zgrade je prizemnica s dvije prostorije, a pod drugim dijelom s jednom prostor
a u prvoj polovici 19. stoljea na lijevoj obali Cetine je mlinica sa okomitim podljevnim mlinskim kolima. Pravokutnog tlocrta, graena je od
oj strani naselja blizu morske obale. Kruna graevina graena je nepravilnim lomljenim kamenom. Nasuprot ulazu su konzolne kamene stu
zgraena na obrambenom zidu, sa stilskim otvorima, reprezentativnim gotikim balkonom i vrtom pred junim proeljem. Sagraena krajem
toljeu na glavnom trgu. Kuu je podigla obitelj Bonini, a u obitelj Machiedo je kupuje u 19. stoljeu. Nastala je spajanjem dviju srednjovjek
ostranim perivojem u zaelju. Kua je gotika jednokatnica sagraena u 15. stoljeu, sa preinakama iz 18. stoljea. Smjetena je na Pjaci uz k
nom trgu graena u XV. stoljeu kao ljetna rezidancija obitelji Paladini. Sagraena je nasuprot gornjoj palai Paladini s kojom je bila povez
redinom XV. stoljea na trgu ispred crkve sv. Duha. Na monofori drugog kata je je istaknut grb obitelji Barbis. Kua je bila ruina, a zajedno sa
5. stoljeu na junom gradskom zidu. Urbanistiki je izrazito slina tzv. palai Hektorovi: glavno, juno, proelje die se na gradski zid, a isp
polovini 18. stoljea. Proiren je u 19. stoljeu. Sagraen je na izboini koja sa zapada zatvra plitku uvalu. Sagradila ga je obitelj Garguri-Ka
e desnoj obali rjeice Grab. Mlinica je tipa kaikara-mlinica sa horizontalnim mlinskim kolom. Graena je od kamena veih dimenzija, ujedn
mu obalu sagraen je sklop danas ruevnih kua koje su pripadale uglednoj obitelji Ivievi. Sklop ine dvije stambeno-gospodarske dvokatn
m 20-tih godina 20. stoljea, nalazi se na desnoj obali Cetine. Imala je pet mlinova sa okomitim podlijevnim mlinskim kolima smjetenim po
na za obranu luke od napoleonske uprave 1811. godine. Austrijanci su joj promjenili ime prema tirolskom ustaniku Andreasu Hoferu. Jedno
mlinica sa vodoravno poloenim mlinskim kolom. Izvorno je bila prizemnica, graena od priklesanog kamena,dvostrenog krova pokrivenog u
e u Visu sagradila je obitelji Rosario, a zatim je postala vlasnitvo obitelji Vukainovi - Dojmi. Sastoji se iz reprezentativne katnice koja je dul
elji Jaka izgraen je na podruju Kuta u Visu neposredno uz more u renesansnom slogu 16. stoljea. Izniman je primjer reprezentativne lad
vna trokatnica, kua Uii (Hektorovi), sagraena je na junim gradskim zidinama u 15. stoljeu tako da je inkorporirala ranogotiku kuu
zi sa zapadne strane naselja, sjeverno uz cestu kojom se prilazi Suurju. Ograeno je zidom koji na kutovima ima kamene ukrase u obliku po
stoljeu uz upnu crkvu, odlikuje se potpunom regulacijom prostora u izgledu i funkciji. Zanimljiv je natpis na hrvatskom jeziku na samom u
izgraena krajem 15. i poetkom 16. stoljea u Grodi. Nalazi se na sjevernom obodu bloka kua te joj je samo sjeverno proelje otvoreno pr
u XV. stoljeu u Grodi. Smjetena je na sjevernom obodu bloka u sredinjem dijelu Grode. Jedino je sjeverno proelje otvoreno prema glavn
e barokizirna na poetku 17. stoljea. Pravokutnog je tlocrta zakljuena dvovodnim krovom. Nalazi se na sjevernom rubu niza kua na sredi
j obali rjeice Grab. Tipa je kaikare tj. mlinice sa vodoravno poloenim mlinskim kolima smjetenima pod svodovima zgrade. Imala je 4 mli
a je visoko iznad luke. Podigla ju je obitelj Cerini i ubraja se u renesansne katele za obranu pristanita. Graena je u obliku slova U s unutra
I. stoljeu u Burgu. Smjetena je na sjevernom rubu niza kua Jedino je istono proelje zatvoreno u bloku, ostala su otvorena. Zbog nagiba
u smjetena je na padini u sjeveroistonom dijelu naselja. Oko sklopa je zid sa skarpom i kordonskim vijencem, ostatak nekadanjeg obram
graena je 1878. godine odlukom Dalmatinskog sabora, a na spomen pjesniku fra Andriji Kaiu Mioiu, o emu govori i spomen ploa na
oj obali rijeke Jadra, 250 m sjeveroistono od upne crkve Gospe od Otoka. Utvrda trapezoidnog oblika s etiri kule u kutovima, sagraena j
banj. Niz uruenih prizemnica poloenih okomito na slojnice terena ulaznim je proeljima okrenuto jugu. U sreditu je kua koja se smatra ro
u Gornjoj Bandi, znaajna za vrijeme Kandijskog i Morejskog rata u 17. st. Spominje se ime graditelja Antonia Civrana. Sauvao se natpis s p
e juno od upne crkve. Kuu je 1883. godine kamenim klesancima gradio braki majstor Nikola tambuk. Sjeverno proelje je bogato deko
ditu Nereia u prvoj polovici 15. st. Kuu je po tradiciji nastavala mletaka posada. Na proelju kamene jednokatnice su jednostavne goti
graena je na brijegu u sjevernom dijelu Nereia. Pripadala je obitelji Harai koja se spominje poetkom 17. st. u popisu brake galije. Sk
Kotorske, dao je 1617. godine izgraditi uz svoju kuu u vikoj luci kulu Perasti. Izvorno dvokatna kula kvadratinog tlocrta s cisternom u prize
m u zaelju nastao uz jezgru ljetnikovca splitskih plemia Natalisa Boievia iz 1505. od kojeg je sauvana dvokatna kula sa renesansnim lu
nice je sklop Dvori. Kue su veinom dvokatnice, graene od klesanaca, dvostrena drvena krovita veinom su pokrivena utorenim crijepo
prvoj polovini 16. stoljea. Smjetena je na zapadnom obodu bloka u sredinjem dijelu Burga. Jedino je zapadno proelje otvoreno prema g
predjelu Burag sagradio je Petar Stajli u 17. stoljeu objedinivi nekoliko kua na junom obodu nekadanjeg bloka. Njihovi zidovi prema u
ena u XV. stoljeu u Grodi. Jedna je od rijetkih manjih kua 15. stoljea ija je unutranjost sauvana. U prizemlju ima uska vrata za ulaz u
a, sagraena u Burgu. U XIX. stoljeu poviena za kat. Nalazi se na sjeverozapadnom uglu bloka. Kvadratinog je tlocrta, zakljuena etvero
XVI. stoljeu. Smjetena je na istonom obodu bloka u junom dijelu Burga. Prema ulici s istoka otvoreno je samo jedno proelje dok su ost
ao obrambena graevina dio je obrambenog sustava utvrenja iz 19. stoljea kojima je sustavno branjen srednjojadranski akvatorij.\r\nPro
m sredinom 19. stoljea podigao je pomorski kapetan A. Vueti koji se obogatio trgujui na Kineskom moru. Samostojea graevina pravo
5. stoljeu u Burgu do crkve Gospe Anuncijate. Uskog i izduenog pravokutnog tlocrta zakljuena je dvovodnim krovom. Istie se rijetko sa
nalazi zapadno od supetarske luke smjeteno je mjesno groblje oko istoimene crkvice. Na sjevernoj strani i dijelom u podmorju su ruevine
cu koja sa sredinjeg trga Pjace vodi do upne crkve. Ttvori ga nekoliko zgrada koje meusobno zatvaraju dvorita u kojima su gospodarske
a ili Antonicina nalazi se na rjeici rnovnici. Mlinica je tipa kaikara, ima dva mlina koja su i danas u upotrebi, te je ouvana stupa to je
nom putu iz podbiokovlja prema unutranjosti. Obzirom na povijesne okolnosti i analizu arhitekture, vjerojatno je nastala u drugoj polovici 1
ularom, izgraena u XIV. XV. stoljeu u Grodi. Jedna od starijih primjera gotike stambene arhitekture u Hvaru. U nekim je elementima ro
tana izgraena je 1911. godine na zapadnoj strani trga u vikoj Luci. Proelje okrenuto trgu je osno simetrino s troja vrata presvedena lu
razdoblju od 1895.- 1905. god. Ima sedam lunih otvora na pilonima s uzvodnim i nizvodnim zaobljenim kljunom. Graen je od pravokutno
rdu zvanom Gradina smjeten je fortificirani sklop koji se sastoji od ruevnog obrambenog zida sa nizom pukarnica koji slijedi topografske
vna kua sagraena u 14-15. stoljeu. Kvadratinog je tlocrta, zakljuena dvovodnim krovom. Dvokatnica s visokim potkrovljem u kojem je
ih kua koje na prvom katu imaju biforu s ukrasnim elementom tordiranog konopa. Smjetena je u bloku, jedino je juno proelje otvoreno.
a sagraena u XV. stoljeu u Burgu. Smjetena je na junom obodu bloka te je junim proeljem otvorena prema ulici, dok su ostala proelja
a stambenim potkrovljem, sagraena je u XVI. stoljeu u Burgu. Smjetena je na junom obodu bloka. Samo je juno proelje otvoreno, do
dignuli su lanovi rodoljubnog drutva Viki skup uz pomo iseljenika 1905. godine na obali u vikoj luci. Oblikovana je u neogotikom stilu
u XV. stoljeu. Smjetena je na zapadnom obodu bloka u sredinjem dijelu Burga. Jedino je zapadno proelje otvoreno prema glavnoj ulici p
va izgraen je na rivi, sastoji se od dvije katnice i jedne prizemnice. Kue su graene lomljenim kamenom, zakrovljene dvostrenim krovovi
m ima tri luna otvora koji lee na kamenim pilonima pravokutnog presjeka. eoni zid mosta zavrava vijencem pravokutnog presjeka koji se
izemlja, kata i potkrovlja. Ulazno proelje joj je na junoj strani prema glavnoj ulici. Na njemu su u prizemlju sa zapadne strane velika etvrt
kve sa sjevernim proeljem prema trgu. U sredini prizemlja ima nova ira duanska vrata, a na prvom katu prozor s lukom koji je ranije vjero
crkvom. Glavno proelje okrenuto trgu je osno koncipirano, a os simetrije naglaena je irokim portalom s lunetom u prizemlju. Portal je sa
raena je u 17. st. kada je u Omiu minula opasnost od Turaka te se grad poeo slobodnije razvijati. O gradnji kue govori natpis na kameno
a u 19.st. uz crkvu sv. Duha. Prilikom gradnje na proelja su ugraeni natpisi iz 16. i 17.st. koji su se nalazili na opinskim zgradama koje su p
trgu pred upnom crkvom. Prema baroknim odlikama izraenim na bogatoj plastici kojom je uokviren iroki ulazni portal na proelju okren
mlja i jednog kata.. Sjeverno proelje ima u prizemlju vrata konobe, a iznad njih prozor. U potkrovlju u osi prozora manji je etvrtasti otvor. Zi
trga, sastoji se od prizemlja i dva kata. Istona strana prati uspon terena. Kua je graena od neobraenog kamena slaganog u pravilnim re
grada nasuprot Crkve sv. Roka. Sastoji se od prizemlja i dva kata. Uskim glavnim proeljem je okrenuta prema ulici. Istono proelje gleda u
grada, na Poljikom trgu i stoji izolirana na njegovom junom dijelu. Sastoji se od junog, vieg i sjevernog nieg dijela. Sjeverni dio s iston
a je sred vike Luke, na samoj obali. Izvorno dvokatnica kasnije je nadograena treim katom. Pred kuom je kamenom poploano dvorite
e na obalnom trgu na predjelu Kut u Visu. Duim, junim, proeljem orjentirana je na trg. U prizemlju ima dvoja vrata na koljeno karakteris
graena je u glavnoj ulici u Visu na predjelu Luka. Na ulinom proelju ima duanska vrata na koljeno nad kojima je ploa s grbom na kojem
palaa hvarske plemike obitelji Radossio iz 17. st. izgraena je na uzvisini u vikoj Luci, u produetku palae Vukainovi Dojmi. Duim, gla
sjeveroistonom uglu obalnog trga u Kutu u Visu na koji gleda duim junim proeljem, zapadnom stranom je oslonjena na susjednu kuu, d
tena je na obalnom trgu u Kutu u Visu. Izgraena je u 16. st. u oblicima kasne renesanse. Katnica na proelju okrenutom trgu ima duansk
o je ljetnikovac na spoju predjela Govea i Kut u Visu 1552. god. Ljetnikovac je sa sjeverne strane okruen obzidanim dvoritem, a s june im
erkovi smjetena je u Kutu, na samoj obali. Izvorno jednokatnica pripadala je hvarskoj obitelji Prdvaria iji se grb nalazi na kui na tri mjes
nostavnog neoklasicistikog oblikovanja izgraena je 1898. godine pored Arsenala uz more . Katnica kvadratinog tlocrta zakljuena je etv
ena je u 18. st. na zapadnoj strani Kaievog trga. U osi simetrinog proelja je kameni barokni balkon na konzolama, a u prizemlju su tri iro
krajem 18. st. u stilu baroknog klasicizma. Na glavnom junom proelju su u osi ulazna vrata s profiliranim vijencem i dva duana s otvorom
graena je na istonoj strani Kaieva trga. U osi simetrinog proelja su ulazna vrata s lukom, ukraena stiliziranim biljnim motivima, a u tje
katnicu poloenu uz cestu u Lokvi Rogoznici podigao je i ukrasio 1818. godine Petar Kneevi, mjesni kova koji se bavio i kamenoklesarskom
novi dvori" izgraen je na strmom obronku Mosora u ratrkanom selu Lokva Rogoznica. Tvore ga tri dvokatnice sa solarima koje su izgraene
locrtno u obliku potkovice skoenih stranica. Sastoji se od prizemlja i dva kata. Prizemlje je rastvoreno nizom otvora, a od prvog ga kata dije
a prolazi kroz Omi te je glavnim proeljem okrenuta prema Foalu. Sastoji se od prizemlja i dva kata. Glavno proelje je osno simetrino s c
ma Foalu. Sastoji se od prizemlja i jednog kata. Proelja su vertikalno ralanjena. Zavrni vijenac je profiliran, s atikom koja je ukraena med
esanog kamena, premouje Goruicu, pritok Cetine. Izgraen je na periferiji Sinja. Ima jedan otvor polukrunog oblika i zidanu ogradu sa k
e dispozicije sa ograenim dvoritem izgraena je u XVIII. stoljeu. Kua oblikovanjem pokazuje sve odlike kasnobaroknog stila, to se poseb
na koji gleda junom fasadom. Sastoji se od prizemlja, dva kata i potkrovlja a katove odjeljuje razdijelni vijenac. Zapadna fasada gleda na rije
roblja u Bajagiu, na poloaju Banova draga, nedaleko upne crkve sv. Nikole Putnika sluajno su otkriveni ranosrednjovjekovni grobovi. Pol
Nikoloria dvori smjeten na predjelu Obala u Bolu je zatvoreni blok s unutranjim dvoritem sa sjevera ograen visokim zidom. Na juno
ini 19. stoljea na mjestu augustinskog samostana sv. Nikole u Hvaru, poslije ukidanja mogunosti ukopa u crkvama ili uz crkve. U sreditu g
mjeten je spomenik fra Andriji Kaiu Mioiu, rad kipara Ivana Rendia, postavljen 1889. godine. Spomenik prikazuje mladog franjevca od
a strateki vanom poloaju na vrhu Omike Dinare kao zatita grada Omia. Prvi put se spominje u mletakim izvorima 1443. god. pod nazi
na hvarskoj Pjaci, prema gradskim vratima. Izvorno gotika kua preoblikovana je u 17. stoljeu te su joj sauvani gotiki otvori prizemlja. U
7. stoljeu u obalnom nizu na predjelu Govea izmeu Luke i Kuta u Visu. Izvorno katnica u 19. stoljeu nadograena je drugim katom. S uli
etkom 20. st. na jugoistonom dijelu vike luke, a predstavlja vrijedan primjer neoklasicistike arhitekture javne namjene. Graena je kao
ale Dubovica smjestile su se najstarije graevine. Podizane su tijekom stoljea od obitelji Bartuevi, Rafaelli i Grivii. U dananjem obliku
ustrijske uprave 1841. godine u dnu vikog zaljeva. kao najvea utvrada otoka dijelom je koncipirana po Vaubanovom sistemu. Prednji dio u
ua izgraena je u sreditu Vrboske, sjeverozapadno od crkve-tvrave. Stambena jednokatnica sa potkrovljem pravokutnog je tlocrta. Na na
vina je krunog tlocrta sagraena u prvoj polovini XIX. st. Pogonski dijelovi mlina su nestali. Mlin je pokretao vjetar te je imao platnena krila
nik smjetena je na brijegu jugoistono od Jelse, na strateki istaknutom poloaju nad brako hvarskim kanalom. Sagraena je na prirodno
dispozicije sagraena je u 18. st. na Litunu. Juno proelje razvedeno je lukovima, sa kamenom i drvenom ogradom od stupia. U reljefnim
eu sela Kostanje i Smolonje, nalazi se predio Studenci u kojem se na desnoj obali rijeke u kinom periodu pojavljuju brojni potoci. Na poto
a desnoj obali Cetine, uzvodno od Pavia mosta. Jedna je od najstarijih mlinica na podruju Dalmacije (17. - 18. st.), a jedinstven je primjer
tana Komie za vrijeme vladavine hvarskog kneza i providura Grimanija 1585. godine. Poloen je na samoj obali Vele Bande u Komii. Grae
trijske vojske, kasnije vojna tiskara izgraena je oko 1840. Jedan je od rijetkih klasicistikih spomenika u Splitu s odlikama jednostavnog, pro
ugoistoku sklopa Defilippis. Barokna etvrtasta laa pokrivena je krinim svodovima, a uz nju je izdueno svetite. Dvije stambene kue s kr
drana, a sastoji se od Vele i Male Palagrue i drugih manjih otoia i hridi. Na Veloj Palagrui se nalazi svjetionik sagraen krajem 19. st. Na
m Pokonji dol po kojoj i nosi ime. Sagraen je krajem 19. stoljea. Nalazi se nedaleko grada Hvara. Otoi je tek neto vei od jednokatnice p
ulazom u viku luku izgraen je 1873. godine kao kamena prizemnica s poligonalnom kulom lanternom.
a poluotoku sv. Petar, na lokalitetu koji je jo u antiko doba imao znaajnu ulogu u kontroli plovidbe na srednjem Jadranu. Kamena prizemn
poluotoku Zaglav na vanjskoj obali otoka Braa. Znaajna je orijentacijska toka za plovidbu kroz Splitska vrata i brako-hvarski kanal. Jedno
865. godine na sjeveroistonom rtu otoka Visa prema Hvarskom kanalu. Nedaleko su ubicirani ostaci rimske vile, a oko rta i uvale Stonica u
a 1920. g. sa zakanjelim stilskim odlikama secesije. Kua ima viestreni krov sa preputenim profiliranim rogovima i obukana proelja sa u
rubu predjela Zastivanje u Postirima smjetena je upna crkva sv. Ivana Krstitelja. Dananja crkva podignuta je dijelom nad ranokranskom
krajem 15. st. na junoj padini Marjana, u predjelu Kajuni i svojim se smjetajem prilagodila putu na vododerini Suspas. Starijem gotikom
edjelu Obor, na nekadanjem groblju. Crkva je jednobrodna, manjih dimenzija, svoena bavastim svodom. Na zapadnom proelju nalazi se
a brdu Kolednik iznad Dranica. Crkva je jednobrodna s pravokutnom apsidom. Ve odavno naputena, izgorila je u poaru 1980. g. Na zapa
Dranica. Jednobrodna je graevina s kvadratinom apsidom, graena tijekom 17. stoljea sa stilskim odlikama ranog baroka. U osi glavnog
stu pod samim liticama Biokova. Iako kasnije adaptirana, ima stilske odlike rustine srednjovjekovne gotike graevine 15. st. na to upuuje
ici sagradila je 1708.g. plemika obitelj Marchi. Dvorac je planiran poput vojne utvrde sa unutranjim dvoritem i istaknutom etverokatnom
vicom 15.st. dala izgraditi splitska plemika obitelj Papali povjerivi gradnju Jurju Dalmatincu. Krajnji sjeverni zid itavoga sklopa ostatak je
pogrosso s kraja 18. st. graen je od kamena i obukan. Nekada je imao prostrani vrt koji se nije sauvao. Krov je zadrao izvorni izgled s tri
meljeno nedaleko Slatina pod strmim stijenama june strane otoka iova kod morske obale. Pol. 16. st. osnovali su ga poljiki glagoljai pod
a na alu bila je rimska villa rustica od koje je na istoku sauvan ogradni zid i zapadno manja zgrada s karakteristinim nainom zidanja i sljub
tri stambeno-gospodarske kue opremljene terasama i balkonima, u prizemlju kojih se nalaze svoeni arsenali. Po nainu gradnje, oblikovan
redno uz hotel Primordija, na mjestu na kojem se teren strmo sputao prema alu. Kula je pravokutnog tlocrta, sa svoenim prizemljem na
oblju u Podgori, na lokalitetu zvanom Sutikla, na mjestu srednjovjekovne graevine, iji tragovi nisu sauvani. Crkva se prvi put spominje 16
obrodna je graevina s pravokutnom apsidom. Nalazi se usred groblja na kojem ima steaka. Glavno proelje crkve ima vrata uokvirena prag
sredno uz more. Pravilno je orijentirana sa zvonikom na preslicu na junom proelju. Jednobrodna je graevina s polukrunom apsidom. Gr
evo spominje se sredinom 11. st. Pregraena je u 14. stoljeu. Presvedena je gotikim svodom, s pojasnicama koje se naslanjaju na est irih
ikanskim samostanom utemeljena je na poluotoku Glavici polovicom 15.st. na mjestu kasnoantikog katela i zgrade hvarske biskupije. Dvo
apadnoj strani poluotoka Glavice na prostoru kasnoantikog kastruma. Jednobrodna graevina sa etvrtastom apsidom ima vie graevnih
a mjestu starije crkve koja je sruena. Od starije crkve ostala je apsida sa gotikim svodom koja je ugraena u noviju crkvu. Crkva je jednobr
s pravokutnom apsidom sagraena u 18., a proirena u 19. stoljeu, kada je izveden trokatni neostilski kor. Uz crkvu je sredinom 18. stolje
zabatom i arhitektonskom plastikom u baroknoj tradiciji podignuto je 1866. Glavni ulaz na jugoistoku s polukrunim zavretkom flankiran je
nad naselja Dol predromanika je crkva sv. Mihovila iz 9.-10. stoljea. Jednostavna graevina s polukrunom apsidom i glatkom bukanom va
smjetena juno od Dola na putu prema unutranjosti otoka. Unutranjost je presvoena bavastim svodom s jednim pojasnim lukom, a e
je na izdignutom platou iznad sela. Jednobrodna graevina s polukrunom apsidom i slijepim arkadama u unutranjosti ima predromanike
na je polovicom 18.st. na temeljima starokranske graevine iz 6. st. Nalazi se juno od naselja Donje Selo, uz glavnu otoku cestu. Jednob
ni, na dominantnom poloaju u odnosu na selo Dubrava. Graena je u vie faza (od 11. do 19.st.) te danas ima formu latinskog kria s kupol
e crkva Sv. Marka koja se spominje jo 1150.g., a do 1864.g. bila je upna crkva. Od tada postaje grobina crkva s kompleksom zemljita. Gr
estu prapovijesne gradine iznad kanjona rijeke Cetine, na brdu Gradac. Jednobrodna barokna crkva s polukrunom apsidom pokrivena je d
na je na sjevernom dijelu seoskog groblja u Gatima. Nova barokna crkva podignuta je sredinom 18. st. iznad starokranske i srednjovjekov
nje 1558. godine. Godine 1691. uz juni zid dograuje se kapela, a godine 1750. dograena je i sjeverna kapela jednakog oblikovanja. Kapele
oj strani Braa smjetena je predromanika crkva sv. Kuzme i Damjana. Jednobrodna graevina s polukrunom apsidom graena je lomljen
. st. u jednostavnim gotikim oblicima. Jednobrodna graevina s polukrunom apsidom presvoena je bavastim svodom. Iznad proelja je
brodna je graevina sa etvrtastom apsidom podignuta u 17. st. Barokno koncipirano proelje sa jednostavno profiliranim vratima i dva et
tanskom polju. Lokalitet sv. Mihovil prvi se put spominje u dokumentima 1398.g. Crkva je sagraena u romaniko-gotikom slogu. Uokolo c
utnom apsidom, sagraena u 16. stoljeu. Povezana je s dominkanskim hospicijem na otoku kojem je ujedno bila bogomolja. Uz isti hospic
lukrunom apsidom, sagraena u 15. stoljeu na pretpovijesnom tumulu, na lokalitetu Njive nedaleko Hvara. Smjetena je uz antiki put ko
utnom apsidom i polukruno oblikovanim proeljem, sagraena u prvoj polovini 18. stoljea. Izvorno posveena sv. Josipu, kasnije je prepo
za grke mornare u 16. stoljeu. Sastojao se od crkve s a zvonikom na istonom rubu sklopa i kua uz sjeverni rub sklopa. Napoleonska upra
ljeu, na zapadnom rubu grada. Ukinut od napoleonske uprave, a sruen dijelom u prvoj polovini 19. stoljea kada se na njegovom mjestu t
se ostaci jednobrodne crkve etverokutnog oblika s izduenom etvrtastom apsidom. Zidovi su zidani pravilnim etvrtastim kamenom u pra
m apsidom. Nastala je u drugoj polovini u 16. stoljea preureenjem romanike kue od koje su sauvana dva prozora sa srpastim lukom na
a je u Hvaru u predjelu Groda, u sredinjemu dijelu stambenoga bloka kojem je na sjeveru izgraena gotika crkva sv. Duha. Renesansna cr
om rubu grada na mjestu srednjovjekovne crkvice sv. Kria. Gradnja je zapoela krajem 15. stoljea. Vei dio samostana zavren u 16., a sta
m apsidom sagraena krajem 15. stoljea. Istie se reljefom ova dva sveca istaknutom iznad ulaznih vrata. Smjetena je na samom rubu grad
visokom grebenu Monice iznad sela Krug spominje se ve 1080. g. te se smatra jednom od najstarijih crkvica Poljica. Pravilno orijentirana j
pata izgraena je na starom groblju Sustipan u Jesenicama u 17. st. Sjevernu crkvu posveenu sv. Antunu Opatu i junu posveenu sv. Stjepa
etra na Kamenu nalaze se na predjelu Briine ispod naselja Kamen na istonoj granici grada Splita. Crkva je jednobrodna romanika graevi
i na otoku Visu smjetena je uz staru cestu koja vodi iz Visa u Komiu. U povijesnim izvorima spominje se 1668.g. Krunog je tlocrta s plitko
u ostatak je benediktinskog samostana koji se spominje u 13.st. Sagraena je na mjestu predromanike crkve. Dananji oblik crkve datira iz
2.st. na prijevoju brda iznad Komie kao benediktinska crkva bievskog samostana sv. Silvestra. Obnovljena je i djelomino barokizirana u 18
tan sa crkvom sv. Nikole i romanikim fortifikacijama izgraen je u 13.st. iznad Komie, na breuljku koji dominira komikim zaljevom. U 16.
arice sagraena je u 16.st. na ljunanoj plai na sjevernom kraju komike uvale. Ime duguje mnogim zavjetima protiv gusarske opasnosti. T
t. nalaze se na vrhu otoka Sveca u komikom akvatoriju. Od crkve koja je sruena u 18.st. sauvana je i vidljiva polukruna apsida s trijumfal
meljima ranijeg svetita u 15. st. visoko nad morem povie Lokve Rogoznice. Do nje vodi put koji potjee iz rimskog perioda. Jednobrodna je
oblju nedaleko Lokve Rogoznice graena je u 16. - 17. st. i ima gotike, renesansne i barokne odlike. Jednobrodna je graevina bez apside, p
ono od Jelse, gdje su ostaci kasnoantike utvrde, osnovan je 1605. god. augustinski samostan, ukinut u 18. st. i poruen poetkom 19. st., k
a tadanjeg grada, u 17.st. je pregraen i povean. Stara crkva je jednobrodna svoena graevina, kasnije nadograena i proirena. U crkvi
XV. stoljeu sjeverozapadno od sela Kotiine. Izvorno jednobrodna svoena graevina s polukrunom apsidom stilski pripada romaniko-go
na poljani zapadno od gradinskog naselja uz upnu crkvu.Katel je paetvorinasta oblika sa dvij dijagonalno postavljene ugaone kule. Velika
na gotika crkva s paetvorinastom apsidom. Ponutrica crkve je graena finim klesancima, presvoena je prelomljenim svodom sa pojasnic
(Tudora) nalaze se na predjelu Glogovik uz put prema Blacima. Jednobrodna predromanika graevina s polukrunom apsidom na bonim z
kih glagoljaa utemeljena je polovicom 16. st. pod piljom Ljubitovicom u prodolini udaljenoj od mora. Niz kamenih dvokatnica sa crkvom
u blizini antikih kamenoloma smjetena je jednobrodna ruevna crkva Sv. Andrije (sv. Jadre) sa upisanom apsidom i pomonim prostorijam
uke smjetena je izmeu Supetra i Donjeg Humca. Ranoromanika graevina s polukrunom apsidom presvoena je bavastim svodom sa
tom poloaju na istonom dijelu naselja iznad ranokranske bazilike sv. Petra. Od prve crkve sauvan je dio geometrijskog mozaika sjevern
splitskog plemia Jerolima Natalisa sagraen na prostoru nekadanje gotike loe. Kamena jednokatnica ograena dijelom obrambenim zi
anja upna crkva kripa, smjetena je na jugozapadu gradinskog naselja i podignuta na zidovima antikog sklopa. Mala trobrodna crkva sa
mjtena je na poljani pored dvorca Cerini. U drugoj pol. 18. st. gradi se nova crkva u duhu provincijskog baroka. Jednobrodna graevina sa
rbom obitelji Vusio je utvrena palaa usred bolske rive. Nad irokim ulazom u dvorite urezan je natpis iz 1694. Usred junog proelja je ba
a i olte, a blizu luke Milna je otoi Mrduja koji je jo u antici imao znaajnu ulogu u plovidbenom putu prema Saloni i Splitu. Na zapadno
koncem 15. st. kao ljetnikovac u luci. Juno proelje na prvom katu je rastvoreno gotikom biforom i monoforama, a na zapadnom je rekon
podignuta je u drugoj pol. 17. st. u zapadnom dijelu bolske luke. Proirenje crkve zapoelo je krajem 18. st. Jednobrodna graevina sa etvr
ena zapadno od naselja na poetku starog puta prema Blacima. Jednobrodna graevina s etvrtastom apsidom i prelomljenim svodom gra
rijana podignuta je na predjelu zvanom Batak. Jednobrodna graevina zidana je pravilnim izduenim klesancima, a nad proeljem je kamen
na ulazu u duboku uvalu Puia pored istoimene crkvice. Pripada obalnim svjetlima za orijentaciju u plovidbi unutranjim morem. Uz manj
na zapadnoj strani sela Bobovia sred prostranog vrta. Monumentalna dvokatnica sa visokim potkrovljem graena je krupnim klesancima s
pne crkve u Puiima nastaje tijekom 18. st. objedinjavanjem kua Ivellio i katela Pinezi uz kulu sa renesansnim obrambenim elementima
nu na predjelu zvanom Donja luica smjetena je upna crkva Uznesenja Marijina. Prva crkva sagraena je nakon osamostaljenja upe od Do
igla je kulu uz more na sjevernoj strani luke Puia. Kvadratna dvokatna kula ima skarpu u podnoju odijeljenu oblim vijencem od ravnog z
e bila posveena sv. Stjepanu. Ranokranska apsida sauvana je gotovo u cijeloj visini sa tri prozora s kamenim tranzenama. Predromaniko
S-I od Trilja za nadzor jedne od najvanijih komunikacija koja vodi kroz unutranjost Dalmacije jo od prapovijesti. Tvravu ine dvije kule po
noj uzvisini nad Vrlikim poljem sagradio je 1406. g. bosansko - hrvatski herceg Hrvoje Vuki Hrvatini. Po svojoj sauvanosti spada meu
u, graena za dominikansku gimnazijsku zgradu, podignuta je uz morsku obalu izmeu bolske luke i poluotoka Glavice. Graena je prema p
euljka Glava pored starog puta za selo Loie. Dvorite je ograeno visokim zidom s monumentalnim lunim vratima, a na zaglavnom kam
u Brau smjeteno je na istaknutom poloaju zapadnog kraja otoka u kanalu suelice otoku olti. U morskom prilazu Splitu ova je toka oduv
nalazi se na sjevernoj strani luke Bobovia. Niz od tri kue ima prizemlje i prvi kat te visoko potkrovlje sa nizom luminara koji se poklapaju s
na) podignuta je na istaknutom poloaju vrh Loe poetkom 16. st. Jednobrodna crkva sa paetvorinastom apsidom presvoena je slomljen
a brijegu izmeu Bobovia i Milne na streteki vanom mjestu koje omoguava pregled akvatorija od Splitskih vrata do Hvara i Visa. Jednob
etena je u sredinjem dijelu sela na donjem rubu Vele bande. Glavno proelje sa trolisnim zavretkom graeno je pravilnim klesancima. Na
padnoj strani supetarske luke, iroka je dvokatnica u nizu objekata na obali. Izvorno se sastojala od tri zgrade oko manjeg unutranjeg dvori
rjevu brdu koje sa sjeverne strane dominira nereikim poljem. Jednobrodna predromanika crkvica s polukrunom apsidom graena je ne
oblju sjeveroistono od naselja, do 15. st. bila je upna crkva Nereia. Ova romaniko-gotika graevina dobiva dananji izgled poetkom 1
otika graevina s polukrunom apsidom. Graena je pravilnim redovima priklesanog kamena i pokrivena krovom od kamenih ploa. Na pro
Nereiima podignuta oko 1750. godine najmonumentalnija je braka barokna crkva. Graena je kamenim klesancima sa polukruno izdig
jana u Donjem Humcu sagraena je na udignutom dijelu naselja u doba razvijene romanike, a proirena je u 14. st. Dananji izgled trobrod
a je na mjesnom groblju u Donjem Humcu. Jednobrodna graevina sa paetvorinastom apsidom pokrivena je dvostrenim krovom od kam
Humca podignuta je na antikom arheolokom nalazitu. Sjeverno od crkve je grobna komora sa velikom kriptom nad kojom se dizala gra
ena je u predromanici sa slijepim arkadama na bonim zidovima. U 17. st je dograena crkva na zapadu, pa predromanika crkvica postaje
ti sagraena je na sjevernoj strani milnarske luke ispod utvrene kue obitelji Cerineo. Na vrhu kamene skalinade istie se vitkim kamenim
anica bila je grobina crkva srednjovjekovnog naselja Straevnik. Jednobrodna predromanika crkvica sa etvrtastom apsidom pokrivena je
padini naselja iznad uvale Soline. Jednobrodna graevina s paetvorinastom apsidom ima dvostreni krov pokriven kamenom ploom. Kas
nica na istonom kraju luke podignuta je u drugoj pol. 19. st. Proelje je ralanjeno sa tri prozorske osi, a uzdu strehe je profilirani vijenac.
posveen Jupiteru, izgraen izmeu 295. i 305., pretvoren je u krstionicu sv. Ivana jo u ranom srednjem vijeku. Sfinga od crnog granita pos
prema projektu Emila Vechiettia i suradnika Ante Bezia, krajem 19.st. (1891.-1893.) na mjestu velike lokve, u neposrednoj blizini baroknog
muzejske svrhe u Dalmaciji graena je od 1912. do 1920, s prekidom gradnje u vrijeme Prvog svjetskog rata, u duhu historicizma s oblikovn
a Veli varo i vrijedan primjer ranoromanike arhitekture u Splitu. Godine 1068. dala ju je izgraditi Splianka Nemira Mesagaline. Tip je gra
crkva Veloga varoa podignuta 1681. - 1685., ali temeljito pregraena 1851. - 1854. u neoromanikom slogu. Graena je od pravilnih klesan
u nalazila se villa rustica. Sauvani su ostaci njene cisterne za vodu (piscine) pravokutnog oblika (6,35 x 3,10 x 3 m). Zidovi debeli oko 60 cm
ama nalazi se neposredno uz sjeverni zid dananje upne crkve. Jednobrodna je graevina s polukrunom apsidom, sauvana samo u teme
r starohrvatske graevine esterolisna tlocrta. Podignuta je nad ostacima starije graevine. Graena je od lomljenog kamena, a krovite im
padno od Puia jednobrodna je crkvica s polukrunom apsidom pokrivena krovom od kamenih ploa. Graena je u romanikoj tradiciji s
ala je srednjovjekovnim naseljima Mouje i Dubravice koja su nestala nakon haranja kuge u 15. i 16. stoljeu. Jednobrodna crkva s paetvor
m Humcu podignuta je 1749. godine na mjestu starije crkvice Gospe od Pohoenja. Jednobrodna graevina sa ravnim istonim zidom i zvon
ansne crkve s ograenim dvoritem i pustinjakom eremitaom u procijepu visoke stijene iznad crkve, iz druge polovice 15. st. Tradicija ova
ce tadanje bosanske kustodije sredinom 15. st. na nekad movarnom podruju (lat. paludes - movare) s kontinuitetom gradnje jo od anti
kih graevina i sjedita svjetovne gradske vlasti srednjovjekovnoga Splita. Dijelom je sauvala izvorni romaniko gotiki izgled, ali je teme
eni su nakon 1240. na mjestu ranokranske crkve posveene sv. Feliksu, lokalnom mueniku iz doba Dioklecijanovih persekucija. Od starog
en izmeu 295. i 305., pretvoren je sredinom 7.st. u kransku katedralu posveenu sv. Mariji te ve od ranog srednjeg vijeka sv. Dujmu, so
bloku s okolnim kuama u sjevernom dijelu Velog varoa koji se nekad zvao Seoce, po emu je crkva i dobila ime. Jednobrodna je kamena g
ocrta, dijelom ukopana u teren, izgraena je iznad sela Brista. Gospodarsko prizemlje i stambeni kat povezuju vanjske stube na zapadu. Na
odna je graevina s polukrunom apsidom, pravilno orijentirana. Na glavnom proelju su ulazna vrata flankirana prozorima, a nad njima je
veniku izgraena je u XV. stoljeu istono od zaseoka Kostanii i nalazi se na groblju. Jednobrodna graevina svoena je iljastim svodom, a
19. st. don Mihovil Pavlinovi sagradio je na zapadnom dijelu Podgore prizemnu kuu s jednom prostorijom i oko nje uredio umu sred koje
na samoj plai, die se povea hrid, na kojoj su uklesani kasnoantiki stihovi dvije ode (epigrami) u poast vrelu pitke vode Pokrivenice koje j
oj strani uvale Bobovia. Tri krila sklopa nastala su oko prostranog dvorita prema moru ograenog visokim obrambenim zidom uz kojeg je
nalazi se usred mjesta na irokoj ograenoj zaravni. Do nje vode iroke stepenice. Crkva je pravilno orijentirana jednobrodna graevina s tr
raena je u 11. - 12.st. Pravilno je orijentirana jednobrodna graevina. U unutranjosti je ralanjena plitkim niama. Na istoku je naglaen
ora i arhitektonskim elementima ima odlike dalmatinske puke arhitekture 17. 18. st. kao i odlike kasnog baroka koje se oituju u klesarsk
Podaca. Jednobrodna graevina predromanikog je sloga, sagraena u 11. - 12.st. Uzduna proelja ralanjena su plitkim lezenama, s plitk
va se u literaturi jo i crkva sv. Bare, Stara crkva sv. Barbare, Grobljanska crkva i stara upska crkva. Crkva je sagraena ispod sela u doba goti
izgraena je 1922. za Kamila Tonia, autora najznaajnijih secesijskih graevina u Splitu, ravnatelja Obrtne kole, utemeljitelja Etnografsko
ca nalazi se na trgu u starom dijelu grada, izvan zidina Palae. Juno reprezentativno proelje podsjea na palae mletakog arhitekta Dome
telet dala je oko 1513. sagraditi imuna mletaka obitelj Capogrosso, a zbog njihovih obiteljskih veza sa splitskom obitelji pjesnika Kavanjin
sklop Kaia dvori izgraen je u sreditu naselja Bratu, na samoj obali. Deset stambeno-gospodarskih kua koje ine sklop kvadratinog tlo
m 18. stoljea doseljavanjem obitelji Andrijaevi i Bero (evi) iz Podgore. Smjeteno je ispod stare Jadranske magistrale, uz put za Bratu. K
odarski sklop organiziran oko zatvorenog, lako branjivog, dvorita s nekoliko stambenih graevina, ukljuivi kolu, i gospodarskih objekata
okova u Gornjem makarskom primorju na mjestu pogodnom za zatitu. Na strmim liticama sa jugoistone strane sela je kula iz 17. st. Glavn
a Hvara. Razvija se krajem 13. stoljea na mjestu kasnoantikog naselja, a definira krajem 19. i poetkom 20. stoljea. Dijeli se na ortogonal
evernoj strani Hvara. Povijesni kostur naselja oblikovan je iz aglomeracija nastalih uokolo crkava. U sreditu mjesta na uzvienju iznad glavno
oj strani otoka Hvara u dnu duboke uvale, na rubu Starogradskog polja. Kao luka stanovnika Vrbanja prvi se put spominje u Statutu iz 1331.
Komii, poznat i kao sklop kua u moru, nalazi se na malom rtu istono od komike rive. Izgraen je tijekom 17. - 18. st. sa stilskim odlikama
le na zapadnoj strani otoka Visa, a tvori je Mala i Vela Banda, te uski obalni pojas, Luka, izmeu njih. Prvi tragovi naselja datiraju iz 15. st. P
poluotoka sv. Petra i Osejave, naseljen jo od vremena antike. Naselje je za vrijeme turaka od 15.-17. st. nekoliko puta rueno u sukobima s
ticama planine Mosor. U sreditu naselja koje ima formu izduene elipse nalazi se bunar s krunom na kojoj je uklesana 1738. godina, kamen
ima nekoliko kilometara od ua Cetine, u blizini hidroelektrane. Selo je zbijeno, a centar se nalazi oko "funtane". Glavna cesta je asfaltirana
na je na sjevernoj obali Braa na dnu duboke uvale Porat i Soline. Puie se formiralo uz padine brda oko renesansnih kula-katela koji su
ten je u sreditu mjesta sjeveroistono od crkve Krista kralja. Sklop je podigla istaknuta selaka obitelj Didoli u drugoj pol. 19. st. i bio je sr
polja, podno tvrave, na raskriju putova iz Primorja prema unutranjosti. Naselje postoji u ilirskom i antikom razdoblju, a u srednjem vije
arheolokoj znanosti kao antika Salona od prvih arheolokih istraivanja na ovom podruju poetkom 19. st. Arheolokim istraivanjima do
istonom rtu splitskog poluotoka. Osnovali su ga isejski Grci te je kao grki Epetion bio jedno od najstarijih urbaniziranih naselja na naoj ob
ijelu Starog Grada u 17. - 18. st., u cijelosti je sauvan. Kue koje formiraju trg na proeljima imaju stilske karakteristike renesanse i baroka,
gradskog zaljeva na otoku Hvaru osnovan je kao helenistiki polis 385. godine pr. Kr. na mjestu ilirskog naselja. Bio je znaajno kasnoantiko
pominje se u Hvarskom statutu 1331. g. Po njoj je u 16. st. nazvano selo sv. Jurja, dananji Suuraj. Naselje je organizirano duboke uvale zakl
evernoj strani otoka. Ime grada je slavenizirani oblik imena grke kolonije Issa koju su osnovali dorski kolonisti 397. g. pr. Kr.. na zapadu zalje
ali Pokrivenik, na sjevernoj strani otoka Hvara. Ulaz u pilju visok je 20 m, a vidljiv je ve na ulazu u uvalu. pilja je duga 27 m., iroka u glavn
d Palmiane, na Paklenim otocima kod Hvara nalazi se potonuli antiki brod. Pored tereta grube keramike tu se nalaze i vrlo fini tanjuri, dob
u zatienoj uvali Vira, nalazi se skupina od dvadeset gomila tumula, veih i manjih dimenzija. Za neke istraene gomile se pokazalo da su b
lazi se sklop koji se sastoji od spomenika razliitih razdoblja. Vidljivi su ulomci antikih nadgrobnih spomenika datiranih u 1. st. U okolno zi
e (villa rustica) proteu se na ravnom dijelu uvale sve do mora. U podzidu prema moru dijelom je sauvan antiki zid, a zapadno su vidljive p
m brigu iznad Postira. etvrtasti sklop raslanjen je u rizalitima na zapadnoj strani uz koju se protee poljski put. Po obodu sauvane cisterne
a desnoj obali Jadra, sjeveroistono od Gospina otoka, izmeu ceste koja vodi do vrela Jadra, tvornice cementa Majdan i rijeke. Na lokalitetu
dro u neposrednoj blizini crkve Sv. Petra i Mojsija. Otok je danas pokriven pjeanim nanosom. Toponim Dvorine poznat je od starina, a upi
od zvonika upne crkve sauvan je zid graen megalitskim blokovima do visine prvog kata.
et Smrii, 1 km istono od Starog Grada, prilikom iskopa temelja trafostanice, otkriveni su ostaci antike vile rustike. Tehnika zidanja ukazu
te amfora, koje je u svom opisu puta po Dalmaciji zabiljeio i A. Fortis. Meu nalazima nalaze se dva tipa amfora od kojih se drugi javlja u dv
e perimetar gradinskog obrambenog zida graen velikim blokovima od katela Radojkovia i ruba groblja na zapadu, preko litice na jugu, na
nalazi se na pliini Mlin u zapadnom dijelu Splitskog kanala koji je tijekom antike bio vrlo vaan i frekventan plovidbeni put. Na pliini su otk
atekom poloaju na Talekoj glavici nalazi se prapovijesna gradina. Jedna od najveih gradina srednje Dalmacije. Vrh gradine tvore litice na
lom sa teretom amfora na dubini od 25-50 m. Radi se o ulomcima amfora tipa Lamborgia II iz 1.st.pr.Kr.
lom sa teretom amfora na dubini od 25-50 m. Radi se o ulomcima amfora tipa Lamboglia II iz 1.st.pr.Kr.
is je osnovan poetkom 4. st. pr. Kr. Grad je bio graen na terasama i utvren zidinama. U junom dijelu grada nalazile su se terme s poet
crkvu iz XVIII. stoljea ugraena su tri steka-ploe ukraena reljefima titova i maeva, koje se prema prikazanom oruju mogu datirati u X
rethistorijske, antike i ranosrednjovjekovne zbirke. Posebnu cjelinu ini zbirka numizmatike koja se datira od grke kolonizacije preko rimsk
uhvaa povelju o utemeljenju Dominikanskog samostana u 15.st. te niz isprava i rukopisa od 16. do 18.st.
ani glavnog broda crkve Sv. Marije Milosne ukraeno je slikama Tripa Kokolje. Sredinja kompozicija prikazuje apoteozu sv. Dominika, okrue
Brelima nalaze se juno od nove upne crkve i groblja. Sauvano je trinaest ploa, od toga osam in situ, a pet je upotrijebljeno na dananjem
rvatskog tipa, u fragmentima. Dimenzije 140x100cm, sauvano 11 odlomaka. Sredinji motiv na ploi je kri grkog tipa.
ine vjerojatno rodne kue pjesnika Andrije Kaia Mioia nalazi se steak-sanduk (2,80x1,66x0,50m). Uz rub je ukraen uklesanim ukrasom
a steka-ploe orijentirana istok-zapad. Jedna je ukraena uklesanim kriem jednakih gotiki rairenih krakova i ruom sa sedam latica (1,56
noje (1,90x0,76x1x40 m, visina podnoja 0,40 m), orijentiran je u smjeru istok-zapad. Sjeverna strana mu je ukraena reljefom dvaju konja
66m, gornji dio,0,76x0,48) nalazi se na groblju u Podacama ispred Crkve sv. Ivana. Rubovi su mu ukraeni tordiranom vrpcom, a ispod sljem
dri knjige i rukopise o povijesti samostana, kulturnih i privrednih prilika tog kraja. Knjige datiraju od 1468 do 1929 godine.
a koji se odnose na povijest samostana i okolnih sela. Sadri i 457 isprava na turskom jeziku. Arhiv ima kulturno-povijesni, politiki i privred
ostrogu uva se nekoliko vrijednih zbirki, ukljuujui i etnografsku koja je i veim dijelom izloena. Predstavljen je svakodnevni ivot stanovn
mjetnine uglavnom iz XVIII. i XIX. stoljea, manjim dijelom iz XVI. stoljea.
ena u tehnici tempere na dasci nalazi se na Hektorovievom oltaru hvarske katedrale. Dopojasni prikaz Bogorodice s djetetom, datira se u
podmorju izmeu otoka Hvara i otoka edra, te dva reljefa sa latifundija kod Svira i Zavale. Radi se o razliitim antikim predmetima koji s
nog sloga od XVII. do XIX: stoljea.
stoljea. Od kamenih predmeta najznaajnija su kropionica i glavni oltar raen od raznobojnog mramora sa kombinacijom drvenog i stakl
ve sv. Kuzme i Damjana broji nekoliko drvenih svijenjaka 18. st. te drveni polikromirani oltar iz 17. st. U crkvi se nalazi i kasno renesansni d
ni su od XV. do XIX. stoljea. Najvredniji su gotiko-renesansni kale i pixida iz XV.-XVI stoljea.Posebnu vrijednost ine korska drvena sjedala
a i umjetnina datiranih u XIII., te od XV. do XIX. stoljea.
80 cm, atribuirana venecijanskom majstoru Pietru Liberiju. Slika prikazuje Uznoenje na nebo sv. Antuna u pratnji Bogorodice i svetaca.
stoljea, dimenzija 39,6 x 23,5 cm.
ci franjevaca. Dimenzije su 74 x 44 cm, izrezbaren je u drvu a datira se u 15. 16. st.
XVII. stoljea, dva drvena svijenjaka iz XIX. stoljea i jednog zvona iz XVIII.-XIX. stoljea.
ve sadri 35 predmeta koji se datiraju od 15. 19. st. Radi se o slikama, drvenim oltarima i kipovima te srebrenim i mjedenim predmetima.
z XV. stoljea, kalea iz XVI. stoljea, osam malih mjedenih svijenjaka iz XVII.-XVIII- stoljea, jednog zvona iz 1663. godine, kasnobaroknog o
datiraju od 15. do 19. st. Zbirka obuhvaa slike, kipove kovinske i drvene predmete vrlo visoke umjetnike kvalitete.
zatim drvene kipove datirane od 15. 18. st. tiskane knjige s kraja 16. te misno ruho od 16. do 18. st. Ova zbirka spada meu najvrednije c
niji tip kalea iz perioda renesansno-baroknog sloga u Dalmaciji. Na glavnom oltaru je slika iz XVII. stoljea koja prikazuje sv. Jerolima sa sve
datiraju od 17. do 19. st. Sastoji se od slika na drvu i platnu, namjetaja te crkvenih predmeta od metala i drva. Najvredniji dio zbirke ini ri
predonice i monici, dvije slike i tri kipa, uglavnom iz XIX. stoljea, dio iz XVII.-XVIII. stoljea. Malo Grablje - slika Gospe od Ruzarija s kraja X
ve crkve pripada vremenskom razdoblju od 16. do 19. st. a broji 20 predmeta. Inventar predstavlja vrijednu cjelinu umjetnina u Dalmaciji.
I. do XIX. st. i sadri devet predmeta. Uglavnom se radi o predmetima koji su u novu crkvu dopremljeni iz stare upne crkve. Od oltara u nov
mjetnina pripada vremenu od XVII XIX stoljea. Najvrednija umjetnina oltarna je pala koja prikazuje Gospu sa sv. Fabjanom i sv. Sebastijano
mjetnina pripada vremenu od XVI. XVIII. stoljea, a sastoji se od etiri predmeta. U crkvi se uva jedna od rijetkih renesansnih pala ouvan
mjetnina pripada vremenu od XV. XIX. stoljea i broji devedeset i osam predmeta. Po svom obimu i kvaliteti raznovrsnih umjetnikih dijela
ura zapadne i sredinje Afrike sadri preko 700 predmeta to ih je za svog boravka u Africi izmeu 1962. i 1982. skupila dr. Katarina Cari. Tij
ran 1995 u radionici u Splitu) oltar sv. Roka. Bogati pozlaeni i polikromirani oltar u baroknom slogu sa prikazom scene Kristova groba na ati
se inventari dviju crkvi - sv. Lovrinca i sv. Marije, koji su uslijed popravka bili premjeteni u upnu crkvu. Inventari zajedno broje 204 predm
e na oltaru upne crkve u Vrboskoj. Sastoji se od osam dijelova, raen je u tehnici ulja na platnu. Dimenzije po dijelovima iznose 243 x 44 c
umjetnine meu kojima se istie renesansni portativni kri iu 16. st. Pohranjeni su i brojni drveni predmeti, dijelovi oltara, namjetaj, kipov
mjetnina pripada vremenu od XV do XIX st. i sastoji se od pedeset i dva predmeta. Posebnu vrijednost ovog inventara ine gotike skulpture
d 24 predmeta datirana od XV.-XIX. stoljea. Istie se monik sv. Kria iz XV. stoljea gotikog sloga sa sitnim likovima raenim u emajlu. Osta
dmeta. Predmeti se datiraju od 17. do 19. st. Posebnu vrijednost ine drveni barokni oltari, sv. Ivana i Srca Isusovog. Ostali predmeti su baro
ana od XVII.-XX. stoljea. Sastoji se od skupine drvenih baroknih oltara, bogato izrezbarenih i ukraenih skulpturama, od slika, kovinskih i drv
agliate pronaena u zbirci u Podpilju. Skulptura dva Erosa visoka je 185 mm, stoji na okruglom postolju bazi. Jednom rukom dodiruju prs
ostana u Makarskoj datira se od 15. do 1. polovine 20. stoljea. Sastoji se od velike zbirke baroknih slika uglavnom venecijanskog porijekla m
se u crkvi sv. Filipa u Makarskoj.Radi se o devet rimskih natpisa od kojih su dva ugraena u klustru samostana a ostali su slobodnostojei. Pr
latnu, dimenzija 290 x 540 cm, atribuirana je Antoniu Molinariju (prema potpisu na dnu slike), a nalazi se u franjevakoj crkvi. Slika predsta
53 x 43 cm iz upnog ureda u Makarskoj. Slika je djelo nepoznatog baroknog slikara mletake kole 18. st.
53 x 43 cm iz upnog ureda u Makarskoj. Slika je djelo nepoznatog baroknog slikara mletake kole 18. st.
0 cm., iz upnog ureda u Makarskoj. Slika je vrijedan primjer mletakog baroka 18. st.
2 cm iz upnog ureda u Makarskoj. Slika prikazuje Gospu sa svecima sv. Ivanom i sv. Franom, rad je mletakog majstora 16. st. i vrlo je visoke
okalitetu Zakuje u selu Krvavicama, a kasnije je prenesen u Franjevaki samostan u Makarskoj. Ukraen je reljefom koji prikazuje kolo ena
namjetaja stila rokoko, bidermajer i Napoleon III. U zbirci su i predmeti od porculana i metala te orijentalno oruje.
na od XVI.-XIX. stoljea. Istie se procesionalni kri baroknog sloga iz XVII. stoljea.
Osibova sastoji se od niza slika i fotografija zavjetnih brodova spaenih oluji.
datiranih od XVI.-XIX. stoljea, kipova XVIII.-XIX: stoljea, te predmeta obredne uporabe od XVIII.-XX. stoljea.
ve sv. Ivana i Pavla u Loiima poglavito se sastoji od obrednih predmeta i umjetnina 18. i 19. st. Sastoji se od predmeta serijske proizvodnj
z 1762. g., pisan bosanicom, sa 71 ispisanom stranicom. Ovalni bronani peat Poljike republike. Svilena mletaka zastava u dvije boje. La
190 x 130 cm nalazi se u upnoj crkvi u Omiu. Raspelo je raeno u gotikom slogu , a datira se u 16. st.
126 x 118 cm, nalazi se u upnoj crkvi u Omiu, raspelo je rad Jurja Petrovia, raeno je u gotikom slogu a datira se u 15. st.
19 predmeta datiranih od XVIII. do poetka XX. stoljea. Istie se raspelo izraeno od srebrnog lima koje potjee iz XVII. stoljea.
je 19 kamenih fragmenata koji datiraju od antike do srednjeg vijeka.
upotrebljavaju se i danas na novim grobovima. Sauvano ih je pet, ukraeni su reljefnim titovima i maevima, a datiraju se u XV. stoljee.
se od triptiha na kojoj su prikazane Gospa s djetetom, Sv. Barbara i sv. Katarina, koji pripada renesansnom slogu XVI. stoljea, i procesionaln
od osam predmeta datiranih od XV.-XIX. stoljea. Istie se slika Gospe na dasci iz XVI stoljea i vjerojatno spada u vrlo rijetke slike iz Toskan
oblju od XVII.-XIX. stoljea, a znaajni su liturgijski predmeti iz XVII. i XVIII. stoljea s utisnutim mletakim igom i inicijalima (kalei, pokazni
d 42 predmeta datirana od XV.-XIX. stoljea. Istie se slika renesansnog sloga Gospe s djetetom i Uskrsnua iz XV i XVI. stoljea, te Kristova s
od XVII.-XIX. stoljea: slika na platnu slikanih uljanim bojama, te metalnih predmeta.
a nalaze se na pjevalitu u ormaru neobaroknog sloga. Opseg manuala je E/C-d3 Registri su: Otava, Flauto 12, Salicional, Corneta, Flauto
e K. Hopferwieser (Graz, Austria), op. 32., na prijelazu iz 19. u 20. st. Manual opsega C-f3 ima 7 registara, pedal o. C-d1 ima 1 registar, dakle
ici srednjovjekovne crkve sv. Petra iznad Dola datira se u 14. st. Pri dnu ima natpis gotikim slovima Magistro Nicholaus me fecit. Ubraja
endij oltara sv. Roka u sjevernom brodu upne crkve u Puiima iz 17.st.
okretu odjeven u hiton. Visoka je 20 cm, a raena je u mramoru.
zavjetne crkve Ciprijana uvetia iz 16.st. sadri obredne predmete 18. i 19. st.u kojem se istie lik malog Isusa u vosku.
stoljea (puki barok), est mjedenih kandelira iz druge polovice XIX. stoljea, te viseeg svijenjaka ukraenog kristalima koji podsjea na f
ji se od dvije misnice, jedna iz XVII., a druga iz XVIII., stoljea, drvenog torza raspetog Krista iz XVII. stoljea, drvenog pozlaenog okvira za s
sastoji se od slika na platnu i dasci iz XVI.-XIX. stoljea, skulptura i izrezbarenih drvenih predmeta iz XVI.-XIX. stoljea, metalnih predmeta i
va se zbirka rukopisa i knjiga brakog povjesniara don Andrije Ciccarellija iz konca 18. i po. 19. st. o povijesti otoka Braa, Benediktinskoj o
gameni, vel. 47 x 40 cm, pisana irilicom i najstarija je sauvana isprava na hrvatskom jeziku.
ore alkara, alkarskih momaka, vojvode i alajaua te bogatu zbirku oruja i konjske opreme. Manji dio odjee datira se u prvu polovicu 19. st
se u Franjevakom samostanu u Sinju. Sadri spise od 1838 do 1918. godine.
u Zelovu prikupljena je u drugoj polovici 20. st. Smjetena je u upnoj kui, a sadri predmete koji su se upotrebljavali u svakodnevnom ivo
u Sinju ini nekoliko zbirki: arheoloka (prapovijest i antika), numizmatika, lapidarij srednjovjekovnih spomenika i ulomaka, etnografska zbir
nih predmeta i umjetnina a datiran je od XV.-XX. stoljea. Sastoji se od slika na drvu, platnu i limu, nekoliko kasnobaroknih drvenih skulptur
msko posue za savakodnevnu uporabu, razni metalni predmeti iz rimskog doba, dvije rimske amfore, te kameni rvanj iz rimskog doba.
a sadri 118 predmeta grke i rimske keramike.
V.-XIX. stoljea, a sastoji se od 49 predmeta. Meu slikama je najistaknutija stara zavjetna slika-ikona Gospe s djetetom iz XIV.-XV. stoljea. O
va, portrete, nautike instrumente, pribor i opremu.
gipsanom modelu kipara Ivana Metrovia (u Galeriji Metrovi u Splitu), namijenjena za baroknu kapelu u sklopu Kateleta. Ta Metrovie
i slikara Ivana Bulimbaia. Zbirka je u privatnom vlasnitvu.
a je u tehnici tempere na drvu, dim. 87 x 65 cm . Ikona prikazuje Gospu koja dri na rukama Dijete Isusa koji u ruici dri svitak. Likovi su izra
etnina obuhvaa predmete podvodne arheologije, te slike i skulpture 20. st. Zbirka je u privatnom vlasnitvu.
nita u Splitu znana kao Patrieva biblioteka je utemeljena 1706. g. kao prva javna biblioteka grada Splita. Uz desetak inkunabula u njoj se
amenih ulomaka ugraeni su u privatnu kuu u Splitu.
na 90 stranica popisao Fr. Ante Josip Soldo. Arhiv datira od 1735 godine do 1969.g
m. 4,50 x 1.40 m. Imao je jedra i vesla. Tijekom 1941. 42. g. prebacivao je municiju i ilegalce u ibenskom akvatoriju. Danas se nalazi u Pom
, raeno je tehnikom tempere na drvu, dim. 260 x 150 cm. Raspelo je izuzetan primjer gotikog slikarstva i drvorezbarstva u Dalmaciji, a da
raeno je tehnikom tempere na drvu, dim. 150 x 290 cm. Kri raspela izraen je u obliku slova y, a lik Krista izraen je gotovo naturalistiki
hnici, a nalaze se na svodu kasnogotikog ciborija Bonina da Milana u Katedrali sv. Duje. Na freskama su sauvani likovi evanelista Luke i M
na drvu, dim. 82 x 120 cm. Romanika Gospa od njana datira se u 13. st i djelo je splitske slikarske radionice.
e na drvu, dim. 87 x 57 cm. Gospa s djetetom prikazana je dopojasno na zlatnoj podlozi. Po svojim stilskim karakteristikama pripada splitsko
mjetnina pripada razdoblju od 15. do 19. st. a broji 28 predmeta. Meu predmetima posebno se istie liturgijsko srebro i knjige.
avnim vratima palae Lode u Bolu, a danas je u Splitu u privatnom vlasnitvu. Pripisano je kasnorenesansnom mletakom majstoru malih b
lazi se deset slika, ulja na platnu poredanih u dva reda unutar zajednikog viestrukog profiliranog i ukraenog okvira. Slike prikazuju teme
en prije Drugog svjetskog rata, sluio na jugoslavenskom bojitu do 1943. g. Avion je jedan od rijetko sauvanih eksponata ove vrste.
m. Jedan je od amaca koji su trebali unititi britansku krstaricu Delli u splitskoj luci. Ovo je jedini ouvani amac ovog tipa.
v poznate studije koja se nalazi u Galeriji Metrovi, nastala 1917. godine, dok je kip "Gospa s djetetom" nastao oko 1920. godine.
rke i rimske keramike. Nalazi se u privatnom vlasnitvu.
, a sastoji se od slika na drvu, platnu, staklu i papiru romanikog, gotikog, renesansnog, baroknog stila i moderne. Posebno je znaajan rom
rodne revolucije podijeljen je u tri zbirke koje se uvaju u Muzeju grada Splita, u Galeriji umjetnina i u Pomorskom muzeju, ali ne u postavu
i numizmatiku zbirku. U antikoj zbirci najvei dio ine grki i rimski natpisi u kamenu. Numizmatika zbirka obuhvaa period grke koloniz
tara kasnobaroknog sloga s poetka XIX. stoljea i oteenog viseeg staklenog svijenjaka muranske proizvodnje iz XVIII.-XIX. stoljea.
ta i pripada razdoblju od XVI.-XX. stoljea. Najznaajniji je oltar iz 1612. godine potpisan od mletakog rezbara i kipara Antonia Porija. U isto
ta. Najstariji je kip mrtvog Krista koji pripada gotikom slogu XVI. stoljea, a najnovije su metalne izraevine obrednih predmeta iz XIX. stolj
ta, a pripada vremenskom razdoblju od XVI. do prve polovine XX. stoljea. Meu najznaajnije umjetnine spada veliko raspelo na glavnom o
u Starome Gradu je gotiko-renesansna pixida, iz oko 1500. godine, najvjerojatnije rad domae radionice. Ostali kovinski predmeti, kalei,
azdoblja od XVII.-XIX. stoljea. Najznaajniji je barokni antependij rezbaren u drvu.
oblja od XV.-XIX. stoljea. Najznaajnija je ikona Gospe iz XV.-XVII. stoljea, a od kovinskih predmeta veliki srebrni visei svijenjak iz XVIII.-X
blja od XV.-XVIII. stoljea. Najznaajniji je kale iz XV. stoljea, gotikog sloga, kao i visei svijenjak iz arenog stakla iz XVIII. stoljea.
II.-XVIII. stoljea. To je barokni drveni kip sv. Ante i slika Gospe sa svecima iz XVIII. stoljea, te nekoliko baroknih svijenjaka iz XVII.-XVIII. sto
ada razdoblju od XVI.-XX. stoljea. Srebrni predmeti pripadaju renesansnom i baroknom slogu. Istie se kale sa zapisom imena Pape Grgur
rkvi i rad je slikara Leonarda Bassana (1577 1622) iji je potpis u dnu slike. Slika prikazuje Gospu koja u krilu dri Isusa, praena Papom i s
no sedamnaest oltarnih pala u Dalmaciji venecijanskog slikara visoke renesanse Palme Mlaeg.
lo dim. 60 x 62 cm, ima odlike gotikog sloga domae kiparske radionice, a datira se u 15. st.
da razdoblju od XV.-XX. stoljea. Posebno su vrijedne umjetnine gotikog perioda XV. stoljea.
vu, dim. 33 x 80 cm, nalazi se u crkvi Stomorici. Rad je domae slikarske kole, a datira se u 15/16. st.\r\n
rkvi u Grohotama. Slikana je u tehnici ulja na platnu, dim. 133 x 240 cm. Slika prikazuje Bogorodicu na oblacima sa sv. Stjepanom, sv. Lovrom
eno, u staklenom dijelu uva moi sv. Duje i sv. Felixa. Datira se u 15. stoljee.
u u Tuepima ne nalaze se vie in situ, ve su smjetene na istini u dnu groblja. Sauvane su etiri cijele ploe i jedna djelomino. Ukraen
aze se tri steka, a jedan steak-ploa uzidan je u crkvi pred oltarom. Ova je ploa ukraena ruom i polumjesecom, dok je ploa u dvoritu
rkve sv. Ciprijana datira se uglavnom u 18. st i broji 42 predmeta. U crkvi se posebno istiu drveni profilirani i oslikani strop raen u renesan
na drvu, dim. 34 x 132 cm i uva se u crkvi Gospe od Spilice. Dio poliptiha prikazuje sv. Stjepana. Atribuiran je Girolamu da Santacroce.
ada stilskim i vremenskim razdobljima od gotike do secesije. Uglavnom se radi o izvoznoj robi talijanskih majstorskih radionica, posebno Ve
do 19. st, a broji 43 predmeta. U inventaru naroito se istie dio poliptihe Girolama da Santacrocea s prikazom Bogorodice s Djetetom izme
i datirani su u 14.st. S istone strane zid poinje od dananje zgrade suda do kule Vituri, zatim od kule Vituri do kule Celio-Cega te od nje d
e najbolji primjer stambene kue romanikog doba u Trogiru. Kua je jednoelijska, uska viekatnica pravokutnog tlocrta. Zapadno proelje
a smjetenog uz more, nasuprot mostu koji povijesnu jezgru Trogira spaja s iovom. Radi se o sklopu kua nastalom krajem 18. stoljea. Sas
je na jugozapadnom uglu glavnog gradskog trga u 13. stoljeu. Trostreno drveno krovite nose stupovi s korintskim kapitelima na njenom
aene su u 16.st. Kompleks mlinica sastoji se od objekta pravokutnog tlocrta sa dvokatnom kulom u sredinjoj osi. Glavno proelje objekta
dvokatnica podignuta u sjeverozapadnom dijelu ue povijesne jezgre Trogira u 15. st. Reprezentativno proelje okrenuto je na jug. Profiliran
u smjetena je na istonom dijelu povijesne jezgre. Romanika crkva podignuta je krajem 12. i poetkom 13.st. na mjestu ranokranske gra
rnozapadnom dijelu Trogira graena je od 1470.g. do kraja 15. st. Krunog je tlocrta, graena kamenim klesancima, a na prijelazu skarpe i t
predjelu Batarija odnosno na krajnjem dijelu trogirskog otoia, izmeu katela Kamerlengo i kule sv. Marka. Sagraen je 1808. godine kao
e 1476. godine na junoj strani glavnog gradskog trga kao zavjet graana Trogira sv. Sebastijanu za spas od kuge. Renesansna graevina je d
gradskih zidina, istono od junih gradskih vrata. Podignuta je u prvoj polovici 16.st. na pravokutnom tlocrtu, od kamenih klesanaca i natkri
djelu Pasike, ima pravokutni tlocrt sa etvrtastom apsidom na zapadu. Glavni portal je uokviren meko profiliranim kamenim okvirom, jastun
a zapadnom dijelu Pasika u Trogiru. Izgraen je krajem 16.st. uz danas poruenu crkvu Sv. Mihovila koja je pripadala sklopu enskog benedi
u smjetena je u predijelu Pasike. Podignuta je 1618.g. na mjestu starije crkve, na pravokutnom tlocrtu s etvrtastom apsidom od pravilno k
og trga smjetena je gradska vijenica podignuta na mjestu gotike kneeve palae. Kamena dvokatnica rekonstruirana je 1890. godine prem
o od glavnog gradskog trga predromanika je bazilika 9.st. etvrtastom apsidom okrenuta je prema istoku i pokrivena je kamenim ploama
etena na sjevernoj strani glavnog gradskog trga, graena je od kraja 12. do sredine 13.st. Trobrodnog je bazilikalnog tipa s tri polukrune a
giru utemeljeni su 1064.g. Kasnije su proireni na vie romaniko-gotikih kua, romaniku kulu sv. Nikole i gotiku kulu Vituri. Dananja crk
Trogiru nalaze se na junoj strani jezgre, uz obalu. Poetkom 14.st. zacrtan je projekt sklopa. Dvoranska crkva s paetvorinastom apsidom je
m sv. Kria podignut je na sjevernoj obali otoka iova 1432. godine. Crkva je izduena jednobrodna graevina s pravokutnom apsidom, a na
a jugozapadu grada, za obranu morskog kanala i prilaza luci. Utvrda je trapeznog tlocrta s monumentalnom poligonalnom kulom prema mo
Dridu na iovu u Trogiru utemeljio je fra Nikola Trogiranin poetkom 15.st. Zbog opasnosti od Turaka na iovo je 1500.g. prenesena udotv
ljeva na podruju Trogirskih Poljica, a na lokalitetu Sumpetar tik uz nekadanju Jadransku magistralu nalaze se ostaci crkve sv. Petra koja je s
vom je trobrodna bazilika sa stilskim obiljejima historicizma. Jedna je od najveih dalmatinskih crkava graenih tijekom 19.st. u povijesnim
uri koju su na prijelazu s 15. na 16. st. izgradili trogirski plemii Jeronim i Nikola Vituri ima specifini ladanjsko-fortifikacijski karakter. Sagra
a u Katel Kambelovcu izgraena je krajem 19.st. u neoklasicistikom stilu prema projektu arhitekta Emila Vecchiettija. Tlocrtna osnova crk
u povijesnoj jezgri. Izduena je paetvorinasta graevina sa zvonikom i sakristijom u zaelju svetita. Na glavnom proelju je barokni portal
vao Antun Cippico dobio je dozvolu mletakih vlasti za gradnju kule i utvrenog naselja za zatitu od turskih napada. Kula je izgraena u mo
i rub renesansnog naselja Katel Luki, a pripadao je osnivaima naselja. Pretpostavlja se da je park u 18.st. osnovao Rado Antonio Michie
dala dozvolu trogirskom plemiu Mihovilu Rosaniju za gradnju objekta obrambenog karaktera na hridinama u moru dananjeg Katel Luki
neorenesansna je graevina podignuta u 19.st. prema nacrtu Josipa Slade. To je samostalna stambena dvokatnica. U prizemlju je na sjevern
brodna srednjovjekovna kapelica s polukrunom apsidom smjetena na gradskom groblju. Graena je od pravilno oblikovanog kamena, s d
a nalazi se u sjeveroistonom dijelu povijesne jezgre Trogira. Sredinji dio sklopa nastao je u drugoj polovici 15. st. pregradnjom romaniko
Velom smjetena je na breuljku povie luke. Od najranije crkvice potjee svetite presvoeno slomljenim gotikim svodom i sredinji okrug
ku iovu je renesansna jednobrodna graevina sa pravokutnom apsidom, orijentirana u smjeru istok-zapad. Proelje crkve ukraeno je roze
ula straarnica smjetene su na istaknutoj hridi brda Kozjak zvanoj Krug. Jednobrodna crkva s polukrunom apsidom graena je u romanik
povijesnoj jezgri Trogira, nastala je pripajanjem niza romanikih kua u 15. st. Sauvano je dvorite i zahvati na proelju na kojem su ugrae
tubitem smjetena je na sjevernoj strani trga zvanog Obrov izmeu stare jezgre Trogira i Novog grada ili Varoi na zapadu. Objekt je tipian
m vijeku nalazio posjed i crkva trogirske benediktinske opatije sv. Ivana. Danas su na lokalitetu vidljivi ostaci crkve posveene sv. Mihovilu A
u Trogiru jednobrodna je graevina s baroknim portalom na proelju, rozetom i preslicom na dva luka, orijentirana istok-zapad. Sagradio ju
povijesnoj jezgri Trogira, sklop je koji se sastoji od romanikih graevina pregraenih najvjerojatnije oko 1457. godine. Palaa je pregraen
ovia maniristika je dvokatnica smjetena u povijesnoj jezgri grada Trogira, graena od pravilno klesanog kamena, s plitkim balkonima na p
u Trogiru podignuta je na pravokutnom tlocrtu s apsidom u 15. stoljeu kao dio franjevakog samostana uz koji su bili stanovi za oboljele o
blju od 1495. do 1500. kao rezidencija trogirskog biskupa Marcella. Pokretnim mostom je bila povezana s utvrdom Citadelom u jedinstvenu
uglu ulice koja sa glavnog trogirskog trga vodi prema novijem dijelu grada Pasike. Kua u tlocrtu ima oblik izduenog pravokutnika u smjeru
rban nalazi se kula izgraena u 16.st. za vrijeme turskih provala. Objekt je izgraen na vrhu vapnenake litice. Kula u tlocrtu ima pravokutn
lazio se vladarski posjed hrvatskih knezova Trpimirovia s crkvom sv. Marte. Radi se o predromanikoj trobrodnoj graevini pravokutne tloc
a je uz sjevernu granicu trogirskog Malog polja. Crkva je jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta s pravokutnom apsidom, a orijentiran
brodna graevina s pravokutnom apsidom. Proelje crkve je jednostavno s trokutastim zabatom na kojem je umjesto rozete uzidan segmen
kraj Trogira jednobrodna je graevina od kamena s pravokutnom apsidom, neralanjenih zidova, drvenog krovita s pokrovom od kamenih
Blizne jednobrodna je graevina od kamena s krovom od kamenih ploa i preslicom na proelju, podignuta najvjerojatnije u 13. st. Nalazi s
elja Seget Donji u trogirskom Malom polju poetkom 16. st. podignuta je kula obitelji Statileo-Statili. etverokatna graevina sa skoenjem
i kraj Trogira je paetvorinasta graevina s kvadratnom apsidom, podignuta u kamenu u 15. st., a kasnije pregraena i poviena. S june str
i nalazi se 27 steaka koji su rasuti na prostoru od otprilike 80m kvadratnih. Centralno mjesto nekropole je gomila u ijem su rubnom prst
je geografskim poloajem u tjesnacu zapadnog dijela Katelanskog zaljeva. Urbana povijest grada zapoela je u 3.st.pr.Kr. kad su grki dose
je geografskim poloajem u tjesnacu zapadnog dijela Katelanskog zaljeva. Urbana povijest grada zapoela je u 3.st.pr.Kr. kad su grki dose
crkve (apsida objekta) nalaze se sjeverno od recentne crkve sv. Petra sagraene na prijelazu iz 19. u 20.st. Predromanika crkva sv. Petra u
eu slikama istiu se barokne oltarne pale 18.st., posebno ona na glavnom oltaru s prikazom Trogira. Od metalnih predmeta zanimljivi su s
atnik iz 7.st., potom kameni fragment iz stare upne crkve Katel Suurca te prijepis povelje kneza Trpimira i prijepis povelje kneza Mutimira
e boje, a na koljenima dri poloeno Dijete. Plat maslinastozelene boje podstavljen je plavosivom podstavom. Glavu joj prekriva bijeli ruba
.-20.st. Meu slikama posebno se istie ikona Gospe s Djetetom iz 17. stoljea, a meu oltarnim palama "Uzvienje Svetog Kria" na starom
ristian za ire dinarsko podruje, izraen od raznih legura s pozlatom, od staklene paste i metalnih listia, srebrnih novia i sl. Zbirka sadr
mjetnina upne crkve Gospe od ruarija u Segetu sadri predmete nastale u razdoblju od 14.-19.st. Od izuzetne vrijednosti su srednjovjekov
. do 20. stoljea. Predmeti stilski pripadaju baroknom i kasnobaroknom izriaju. Posebno je zanimljiva zastava Bratovtine Srca Isusova, rad
kog ormara crkve Samostana sv. Kria na iovu, izraene su od drva, s intarziranim plohama, ukupne duljine 456 i visine 115,5 centimetara
. do 17. st. Meu drvenom plastikom istiu se predmeti i umjetnine koji spadaju u mali broj sauvanih drvorezbarskih gotikih umjetnina u
enjaka iz 17./18. st., kasnobaroknih karakteristika, jednog drvenog raspela iz druge polovice 19. stoljea, 28 zavjetnih ploica i dvije oltarn
. do 19.st. Najznaajnija umjetnina je poliptih Blaa Jurjeva Trogiranina iz prev polovice 15. stoljea, izloen u Zbirci sakralne umjetnosti kate
nine iz razdoblja od 15. do 19.st. Najznaajnija je slika "Poroenje Kristovo", madonerske kole 17.st., a od skulptura izrezbarena raspela iz 1
. do 19.st. Istie se oltarna slika s glavnog oltara iz 17. stoljea, a prikazuje Bogorodicu s Djetetom i anelima. Znaajan je i oslikani koni an
mete iz razdoblja od 9. do 18. st. Najznaajnija su dva starohrvatska pluteja koji danas slue kao oltarne menze, te ranoromanika prozorska
naslikao je uljem na platnu visine 257 i irine 142,5 centimetara, Matija Ponun u 17. st. Uspravni pravokutni format ima polukruni zavre
ikromirano, dimenzija 220x160 cm. Raspelo je obojano s realistinim prikazom oznaka Kristove muke. Umjetnina ima obiljeje gotikog stila
no. Inkarnat je maslinastozelen boje. Prsni je ko naglaen istaknutim rebrima. Pregaa mu je opasana oko bedara. Noge su odijeljene i pri
tara pripadaju razdoblju od 15. do 19.st. Najznaajniji predmet je anuvinska kruna iz 15.st. Od slika je najvanija oltarna pala s prikazom sv
e je izveo Nikola Firentinac s radionicom obuhvaaju pet umjetnina. To su likovi Krista i Stvoritelja s kuglom u ruci, dva anela vazonoe i tro
en face" u hijeratski krutoj impostaciji. Pozadina je zlatne boje. Draperija Bogorodice i Djeteta je utosmea. Aureola Bogorodice je ukraen
je u sreditu kompozicije. Lijevo od nje je lik sv. Sebastijana, a na desnoj lik sv. Roka. Likovi su prikazani u visini pojasa. U pozadini su prikaz
etetom na prijestolju, smjeten centralno. Na lijevoj strani prikazan je sv. Franjo, a na desnoj sv. Katarina s atributima svog muenitva. Regi
uva se drvena kutija s bjelokosnom oplatom. Moe se datirati u 17./18.st.
ogiru do danas su ostale sauvane drvene vratnice. U drvu su uvrena u redovima metalna ispupenja, glave velikih klinova. Na unutranj
e lik sveca klonulog na prsima anela. u kompoziciji dominiraju dijagonale, a kromatski smee boje. Slika je najvjerojatnije djelo kasnobaro
beneventanom na pergameni, dimenzija 290 x 190 mm, na 106 listova, izraen je najvjerojatnije u Trogiru u 13. st. Uvezen je u drvene da
rukama dri kri s razapetim Kristom. Cijela slika s izuzetkom inkarnata, optoena je srebrom. Srebrne folije izbrazdane su prugama - stilizir
tetom. Prvotno se nalazila na junom oltaru crkve Sv. Nikole kao sastavni dio oltarne pale A. Zuccara. Restaurirana je u radionici Regionalno
uhvaa umjetnine i predmete nastale u periodu od 1.st.pr.Kr. do 19. st. Meu najznaajnijima je reljef Kairosa iz 1.st.pr.Kr., a meu slikama
obuhvaa oltarnu palu iz 17.st., oslikani triptih iz 18.st., sliku "Krunjenje Bogorodice" iz 18.st., sliku "Sv. Franjo Paulski" iz 18.st., sliku "Sv. Iva
kazan je kao nagi mladi koji u ispruenim rukama dri tezulju. Kosa mu pada u dugim pramenovima i kovrama do ramena. Na zatiljku je ko
kama dri Dijete i nudi mu kruku. Preko glave i ramena joj je prebaen plat koji joj se u valovitim linijama sputa preko desne ruke. Mado
je Djevicu kako sjedi a na koljenima dri Dijete. Ogrnuta je bogato nabranim platom. Uz njegov rub izvedena je vrpca gotikog ukrasa. Djet
grnuta je pozlaenim platom sa svijelomodrom podstavom. U krilu sjedi Krist. Vrhovi drvene gotike krune na glavi Djevice uklonjeni su pri
ne Sv. Duha. Djelo je slikara Blaa Jurjeva Trogiranina, a nastala je poslije 1428.g. U njoj je slikar naslikao dvije minijature. Na jednoj je prika
enom kasnorenesansnom oltaru u crkvi Sv. Dominika u Trogiru. Rad je slikara Palme Mlaeg. Slika je zanimljiva zbog svoje kompozicije i ska
om stavu kojega uzdignutom rukom krsti sv. Ivan Krstitelj. Sa strane su prikazani aneli. Likovi su veliki, vrsti i istiu se vie modelacijom ne
m bazom, arhitektonski oblikovanim nodusom i staklenim cilindrom zakljuenim kriem novijeg datuma, izvedena je od pozlaenog srebra u
kazuje Madonu sa svecima u arkadama. Likovi su prikazani na zlatnoj pozadini i odijeljeni arkadama s tordiranim stupiima. U srednjoj se na
a svecima izveo je izmeu 1436. i 1439. godine, u tehnici tempere na drvu, Bla Jurjev Trogiranin. Dimenzije su 130 x 215 cm. Poliptih sadr
drvu. Prikazuje raspetog Krista. Na lijevom kraku je prikazana Madona a na desno sv. Ivan. Povie Krista prikazan je sv. Mihovil. Pod Kristom
ca i okrvavljena tijela visi na kriu crvene pozadine. Ispod kratice INRI je pelikan, a sive hridine pokropljene krvlju s Adamovom lubanjom s
ru izvedeno je u drvu, veliine 116 x 120 cm. Nastalo je u 15. stoljeu i ima obiljeja rustine puke umjetnosti.
ovu glavu uokviruje kovrava kosa dok je tijelo kotunjavo. Inkarnat je prirodan. Pojas je iznad koljena isprugan crvenim i zelenim prugama,
rebra koji su se ranije nalazili na oltaru Sv. Kria na iovu imaju sve odlike gotikog stila 15.st. i po svojoj umjetnikoj vrijednosti spadaju me
stiran unutar ovalnog okvira. U lijevoj ruci na pladnju dri dosjeene grudi, a u desnoj granu palme. Fond slike je tamnosmee boje. Draper
slikana je temperom na drvu, a izvorno je pripadala crkvi Sv. Andrije na iovu. Na crvenoj pozadini stoje uspravni likovi sv. Andrije (u sreditu
u nii sa koljkastim zavretkom. Svetac je prikazan u tamnoj odori sa zlatnim bordurama. Skulpturalno naglaavanje plastinih vrijednosti k
e venecijanskog slikara N. Grassia. Lik sveca dijagonalno je impostiran unutar ovalnog okvira slike. U desnoj ruci dri biskupski tap a u drugo
utar dijagonalne kompozicije. Ruke dri na prsima i ima ekstatini izraz lica. Na tamnosmeem fondu odskau zlatne boje draperije.
na je sv. Katarina s pogledom uperenim prema nebu. Lijevu ruku dri na prsima, a u desnoj dri palminu granu. Dominiraju crvene i ute bo
poziciji u poluprofilu. Na platu sv. Lucija nosi svoje oi. Fond slike je tamnosmee boje. Dominiraju ute boje draperije.
stiranog u pejzau. Pod nogama mu je zmaj kojeg probija kopljem. U ruci mu je tezulja kojom mjeri grijehe duama personificiranim u kilovim
. Fond slike je zlatne boje, a u donjem dijelu crvene. Slika je uokvirena crvenom bordurom. U sredini kompozicije prikazan je koveg s moim
ce. U donjem dijelu prikazane su relikvije sv. Spiridona, a sa strane su likovi sv. Frane i sv. Ante. Iznad njih prikazana je Bogorodica sa svecima
ranju stranu poklopca. Poloena je na noicama u obliku stiliziranih lavljih apa. Na prednjoj strani urezani su geometrijski i stilizirani florea
uk oltarne pregrade iz 9.-10.st., mramorni fragment rimske nadgrobne stele i mali rimski kameni rtvenik s profilacijom pri podanku i vrhu.
e u zaseoku Muslini je stambeno gospodarska katnica izduenog pravokutnog tlorisa, s dvostrenim krovom. Graena je na kosom terenu i d
u Gornjem Ogorju znaajno je obiljeje starog pukog pogrebnog obreda. Tu se zaustavljala povorka s pokojnikom na putu od zaseoka do gr
a na poloaju Trstenik u Katel Suurcu pronaen je jedan itavi dolij (vis. 160cm, teina oko 1300kg), dvije vee skupine amfora i ostaci drve
mjetnina trogirskog Samostana sv. Dominika obuhvaa preko 250 predmeta nastalih u razdoblju od 11.-20.st. Izdvajaju se rijetko sauvani re
dnobrodna je crkva s etvrtastom apsidom, podignuta u 18. st. Graena je pravilnim kamenim kvadrima i pokrivena dvostrenim krovom s
avia u Trogiru sagraena je 1910. godine prema nacrtu ing. irila Metoda Ivekovia u neogotikom stilu. Smjetena je na jugoistonoj stran
Ruarija nalaze se na pjevalitu. Smjetene su u drvenom jednostavnom ormaru i imaju jedno polje sa sviralama. Izradio ih je 1856. Giovann
rgometu jednobrodna je graevina s izduenim prezbiterijem i polukrunom apsidom graena u tradiciji kasnobaroknih crkava Zagore 1863
e na poloaju zvanom talije u Katel Starom, a otvoren je 1928. godine. Smjeten je usred perivoja koji je alejom empresa povezan s cesto
mirana je uz utvreni ljetnikovac koji je 1481. godine sagradio trogirski plemi Koriolan ipiko. Uz pomo mletakog Senata 1507. godine n
astala je kao utvreno naselje u 16. st. Seget je utvren zidinama visokim oko 4,5 m s etvrtastim ugaonim kulama ojaanim u podnoju sk
a Grigorio dodjeljuje brai Jerolimu i Antonu Cambi jednu hrid u moru na prostoru Dilata na kojoj e moi osnovati i sagraditi kuu za skloni
tira se u 1512. g. kad trogirski plemi Pavao Antun ipiko gradi katel na hridima nedaleko crkve sv. Petra od Klobuca. Na kopnu suelice ku
crkve Gospe od Anela u Trogiru, dim. 133,5 x 102 cm, izvedena je u temperi na drvu na prijelazu 15. u 16.st. Prikazuje Bogorodicu s Djetet
. Antom iz crkve Gospe od Zdravlja u Viniu, dim. 60 x 87 cm, izvedena je u tehnici ulja na platnu u 18.st. Gospa u naruju dri malog Isusa
eo nalazi se uz more kula Nehaj. Godine 1548. trogirska plemika obitelj Lodi dobija dozvolu za gradnju katela radi obrane posjeda. Na hrid
mjetena je u zapadnom dijelu Donjih Katela, a razvila se oko Katel Stafiela koji je graen od 1500.-1508.g. Sjeverno od katela podignuto
znice katedrale sv. Lovre u Trogiru, dim. 7,3 x 4,8 cm izveden je u srebru, 1383.g. Izraen je u obliku mandorle sa sredinjim likom sv. Lovre
ale sv. Lovre u Trogiru, dim. 37,5 x 31,5 cm pripisuje se srednjoeuropskoj radionici koje je djelovala u Ugarskoj koncem 15. st. Vezena je zlatn
empore iz 1372.g., f 265, dim. 486 x 330 mm, pisan na pergameni gotikom minuskulom ima drvene korice presvuene koom. Kodeks je u
empore iz 1373.g., f 192, dim. 515 x 364 mm, pisan gotikom minuskulom ima drvene korice presvuene koom, a pohranjen je u Kaptolsk
ca osnovana je u 16.st. oko kule splitske obitelji Cambi. Prostor sjeverno i istono od kule nasut je 1566.g., te je podruje sela uz kulu utvr
rmirana je uz utvreni ljetnikovac koji na prijelazu iz 15. na 16.st. gradi trogirska plemika obitelj Vituri. Uz dozvolu za gradnju ljetnikovca V
o gradi u Lucu, pod Suurcem na nadbiskupskom posjedu utvrenje za zatitu teaka koji obrauju nadbiskupska polja. Godine 1392. po
o je inicijativom koludrica reda sv. Benedikta samostana sv. Arnira u Splitu. Godine 1545. sagradile su utvrdu kvadratnog tlocrta u moru na p
adio je 1481. trogirski plemi Koriolan ipiko. Izvorno je graen na hridinama u samome moru. Sjeverno proelje utvrde markirano je obra
e u sreditu dananjeg Katel tafilia. Izgradnja datira u period od 1500. do 1508. g. Pravokutnog je tlocrta, sa stambenim krilom na junoj
evice Marije u Katel Lukiu izgraena je u prvoj pol. 16.st. kako svjedoi natpis na nadvratniku glavnog portala. Natpis spominje i naruite
ne nalazi se u zapadnom dijelu katastarske opine Katel Suurac, neto sjevernije od Jadranske magistrale. Podruje Gornjih Krtina obiluje k
gu na otoku iovu, na istonoj strani brda Glavica. Rije je o kasno srednjovjekovnom naselju od kojeg je ostala sauvana suhozidna arhitek
m i crkva sv. Ilije nalaze se na brdu sv. Ilija koje dominira nad zapadnom stranom trogirskog Malog polja. Zbog dobrog stratekog poloaja, m
aradii, a sjeverozapadno od crkvice sv. Vida nalazi se uzvisina sedlastog oblika koja se prua u smjeru istok zapad. Na zapadnoj strani uzv
atedrale sv. Lovre u Trogiru izveden je u dva reda svetaca, a pripada nekadanjoj pali glavnog oltara koja je uklonjena u 17.st. Izveo ga je u te
m. 274 x 172 x 45 cm, nastalo je oko 1508. godine. Izvedeno je od jednog komada drva, a pripisuje se Leonardu Tedesco. Raspeti Krist posta
e Marije, sv. Jeronimom i sv. Ladislavom izveden je u segetskom kamenu dim. 75 x 95 x 12 cm, izmeu 1480. i 1490.g. Baza je jednostavne p
Gospe od Karmela izraen je od kamena, visine 52 a irine 155 centimetara. U sreditu je, u visokom reljefu, izveden prikaz Kristova raspea
mjetena je sjeveroistono od utvrene jezgre Katel Gomilice. Podignuta je 1731. na mjestu starije crkve, kao jednobrodna graevina pravo
ica nastala na uglu nekadanjeg romanikog niza na krianju dekumanusa i bonog karda. U 14. st. podignuta je kua s unutranjim dvorite
Starom podignuta je u 1714. godine na mjestu starije i manje upne crkve. Crkva je jednobrodna graevina longitudinalnog tlocrta s pravo
ednobrodna je graevina pravokutnog tlocrta s apsidom pravokutne osnove. Orijentirana je u smjeru istok-zapad, a graena je pravilno kle
na je na Birnju-istaknutom vrhu Kozjaka na mjestu prapovijesne gradine, jedne od najveih na katelanskom podruju. Crkva je jednobrodn
tena je na padinama Kozjaka sjeverno od Katel Lukia na mjestu Ostroga - srednjovjekovnog naselja hrvatskih plemenitaa Didia. Crkva j
alazi se gradina Kobjak. Gradina ima sauvan suhozidni bedem prstenastog oblika od kojeg je pre ostala vea sipina kamena. Gradina je viz
rice reda sv. Benedikta samostana sv. Arnira u Splitu. Godine 1545. sagradile su utvrdu kvadratnog tlocrta u moru na poloaju Gomilica, jun
bljem u Katel Gomilici jednobrodna je graevina, trapeznog tlocrta s polukrunom apsidom na istonom kraju. Pravilno je orijentirana, a sm
ni zid utvrde Katilac koju su 1545. godine osnovale koludrice reda sv. Benedikta. Izvorno Opatika kua je bila prizemnica koja je koludrica
ednobrodna je graevina pravokutnog tlocrta sa apsidom pravokutne osnove. Orijentirana je u smjeru sjever-jug, a graena je pravilno obr
Starom jednobrodna je graevina pravokutnog tlocrta s poligonalnom apsidom. Orijentirana je u smjeru sjever-jug, a smjetena je sjeveroz
ga poetkom 16. st. gradi kulu na obali dananjeg Katel Starog. Kula Cega je izvorno izgraena na stijenama u moru, a danas je ouvana kao
dueg hotela Palace dr. Petar Kamber gradi obiteljsku vilu Nika oko koje e se formirati perivoj i plaa. Smjetena je juno od etnice perivo
u Katel Kambelovcu smjetena je na obali prirodnog rta koji je nasipanjem proiren prema moru poetkom 20. stoljea. Konte Cambi Bert
om kuom u Katel Gomilici sklop je graen 1914. od pravilnih klesanaca. Crkva je jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta s poligonaln
l Novom sagraena je 1795. godine, a toranj sata izgraen je neto kasnije u 19. stoljeu. Loa s tornjem omeuje istonu stranu sredinjeg
ci, selo Radoi, smjeteno je iza brda Kozjak u Katelanskoj zagori. Organiziran je oko nekoliko manjih otvorenih seoskih prostora, okupljali
kve Sv. Jerolima u Katel Gomilici, drveno i polikromirano, dim. 165 x 140 cm, izvedeno je u 18. st. Raspeti Krist na kri je pribijen s tri avla.
na platnu nastala je u prvoj polovici 19.st. kao djelo provincijskog majstora. Na slici su prikazani sv. Mihovil i bl. Ivan Trogirski. Pod noge sv. M
u Blizni, dim. 117 x 97,5 cm izvedena je tehnikom ulja na platnu. Naslikao ju je 1859. godine Antonio Vanti iz mjesta Treviso. Slika je usprav
a grada Trogira, pisan rukom, crnom i crvenom tintom na papiru, ima ukupno 36 listova dimenzija 288 x 200 mm. U privatnom je vlasnitvu
jeten je juno od glavnog gradskog trga. upni dvor ima dva krila i u tlocrtu je L oblika. Kasnobarokna kamena trokatnica dograena je u 1
polukrunom apsidom podignuta je na vrhu Krbana iznad mlinice na Pantanu. Crkvica je smjetena na istaknutom mjestu nad trogirskim Ma
Zbirke crkvene umjetnosti katedrale sv. Lovre u Trogiru, dim. 89,5 x 64 cm izveo je tehnikom tempere s pozlatom na drvu slikar Benedikt. Sl
vecima iz katedrale Sv. Lovre u Trogiru, dim. 86,5 x 87 cm, u tehnici ulja na platnu s ukrasnim drvenim okvirom rad je mletake kasnobarokn
Marini, dim. 64 x 29,5 x 2,5 cm izveden je u srebru s pozlatom u tehnici iskucavanja, lijevanja i graviranja u trogirskoj zlatarskoj radionici kraj
teno je na obali Katelanskog zaljeva. Recentnim arheolokim istraivanjima na Resniku je potvreno postojanje antikog naselja Sicvli koj
e Sv. Lovre u Trogiru, dim. 216 x 150 cm, izvedena je u tehnici ulja na platnu u 17. st. Na smeoj podlozi prikazan je stojei lik mladog Davida
u ureen je krajem 18.st. na predijelu Travarica na kopnenom dijelu Trogira i jedno je od najznaajnijih ostvarenja klasicistike parkovne arh
odica radosna, Bog Otac i nepoznati donator iz katedrale Sv. Lovre u Trogiru, dim. 109 x 122,8 cm nastala je u 17.st. Kompozicija je podijelj
tel Lukia se izmjeta neto istonije od naselja na lokalitet imena Stupi, odnosno na zemlju u vlasnitvu obitelji Vituri. Na groblju na Stup
. Ivana Krstitelja, dim. 34 x 29 x 10 x 5,5 cm, izveden je u visokom reljefu na ravnoj pozadini. Glava je lagano okrenuta u desno i pognuta. Lic
u franjevakom samostanu na iovu, visine 118 cm, djelo je Ivana Duknovia s poetka 16. st. Stoji uspravno na visokom postamentu rene
172 x 132 x 32cm, izveo je u segetskom kamenu Nikola Firentinac nakon 1474. godine. Unutar jednostavno profiliranog okvira, pravokutnog
jevakog samostana sv. Ante na iovu, dim. 23,5 x 9 cm izraena je od srebra i pozlaena, u drugoj polovici 14. st. etiri dijela koja su sauv
z Trogira, dim. 53,5 x 38 x 11 cm, izveo je u mramoru Ivan Duknovi oko 1490.g. Bogorodica u poluprofilu sjedi na rezbarenom tronu ukrae
ustinjak izveo je u ulju na platnu oko 1620. godine Jacopo Palma Mlai. U prednjem planu prikazana su dva sveca, desno Sv. Ante, a lijevo s
ce katedrale Sv. Lovre u Trogiru, 104 lista, dim. 240 x 175 mm, pisan je goticom na pergameni krajem 14. stoljea po uzoru na martirologij s
tu Mirje nalaze se arheoloki ostaci arhitektonskog sklopa ija tona datacija nije precizno utvrena. Jo od vremena zaetaka povijesne zna
z razdoblja antike jasno su vidljivi na podruju Kneina, sjeverno od Katel tafilia i to neposredno uz Javorski put, potvrenu antiku komu
na iovu u Trogiru sastoji se od gotikog drvenog poliptiha iz 15. st. u temperi na drvu, dim. 1,29 x 1,57 m, majstora Dujma Vukovia, slike
vr iz Riznice katedrale Sv. Lovre, dim. 31 x 23 cm izveden je oko 1382. godine. Gotiki esterostrani vr s poklopcem, rukom i lijevkom izra
96 x 73 cm, izveo je oko 1433. godine Bla Jurjev Trogiranin u temperi na drvu. Na zlatnoj pozadini prikazana je Madona kako sjedi na crven
ce katedrale Sv. Lovre, dim. 29 x 29,6 cm, izraena je u drugoj etvrtini 14.st. S prednje je strane ukraena zlatnim nitima, biserjem i arenim
Zbirke sakralne umjetnosti u Trogiru, dim. 92 x 144 cm, u temperi na drvu izveo je Bla Jurjev Trogiranin 1436.g. Sadri pet polja odvojenih
bernakulu iz Riznice katedrale u Trogiru, dim. 48 x 30 x 8 cm izveden je na drvu, prije 1348.g. Izraen je na vratima kasnogotikog tabernaku
cm i Sv. Ivan Krstitelj dim. 256 x 131 cm, djelo su radionice Jacopa Bellini iz 1489.g. Izraene su u tehnici ulja na platnu, a izvorno su bile
a iz Riznice katedrale Sv. Lovre u Trogiru, dim. 45,5 x 25,3 cm, nastao je izmeu 1310. i 1320.g. u Avignonu. Izraen je od srebra i pozlaen. S
dionice Embriachi iz Riznice katedrale Sv. Lovre u Trogiru, dim. 42 x 27 x 6 cm izraen je u prvoj polovici 15.st. od razliitih vrsta drva, kosti i
a Ivana Duknovia, dim. 69 x 35 x 50 cm, izvedena je oko 1480.g. Puto stoji na postolju, prikazan kao da je zaustavljen u letu, s bakljom u
entanum) iz Kaptolskog arhiva u Trogiru, dim. 250 x 178 mm sadri 166 epistula koje se odnose na liturgijska slavlja kroz crkvenu godinu, na
Muzeja sakralne umjetnosti u Trogiru, dim. 59 x 35 cm, izvedena izmeu 1461. i 1478. godine u tehnici tempere na drvu djelo je slikara Qu
e Sv. Lovre, smjetena izmeu prednja dva pilona srednje lae, s obje strane glavnog oltara, djelo su trogirskog drvorezbara Ivana Budislavi
mrtvog Krista iz crkve Sv. Petra u Trogiru, dimenzija oko 170 cm, izraena je krajem 15. ili poetkom 16. stoljea i predstavlja vrijedan primje
pne crkve Uznesenja Blaene Djevice Marije u Katel Lukiu visine 106 cm izveden je u 18.st. Sjedei lik sveca, kojega lokalna crkva tuje ka
m iz crkve Sv. Lazara (Josipa) na iovu u Trogiru, dim. 111 x 89 cm, slikana je u tehnici ulja na platnu. U sreditu kompozicije klei puanka i m
rugu na otoku iovu je barokni jednobrodni objekt sa pravokutnom apsidom i sakristijom, a orijentiran je u smjeru istok-zapad. Na zapadn
dijelu Trogira u trogirskom Malom polju gdje su sauvani tragovi antike centurijacije nalaze se ruevni ostaci srednjovjekovne crkvice sv. St
ju Katel Novoga bila je upna crkva srednjevjekovnog sela piljan, a prvi put se spominje u osnivakoj ispravi iz 1189. godine. Izvori 18.st.
u nalaze se na sredini pjevnice. Drveno kuite orgulja je barokno-klasicistikog stila s jednim poljem pod lukom i s vratnicama. Opseg manu
. g. Smjeten je u palai Garagnin (odnosno Garagnin-Fanfogna). Stalni postav Muzeja prikazuje povijesna kretanja, umjetnike stilove te sv
oknog trga u Starom Vukovaru. Nastala je 1927. nakon djelominog ruenja i dogradnje stare barokne uglovnice kao apoteka "K Spasitelju"
. kao graevina javne namjene. Nacrte je izradio inenjer Karl Kaellcsenyi. U zgradi sada djeluje veleuilite Lavoslav Ruika. Dvojna zgrad
e 1948. g. donacijom umjetnina i vrijednih predmeta poznatog muzealca i muzeologa dr. Antuna Bauera svom gradu. Ministarstvo kulture j
vina za drutvena i kulturna dogaanja, u glavnoj ulici Novoga Vukovara, u blizini dvorca Eltz. Izvedena je u oblicima kasne secesije i art deco
e cca 2km jugoistono od Vukovara, na visokoj terasi uz Dunav. Rije je o vieslojnom prapovijesnom nalazitu, prvi puta naseljenom ve ok
emonije idovskih vjernika. Nastaje 1928. po nacrtima F.Funtaka. Odlikuje se krianjem stilskih karakteristika art decoa s maurskim elementi
mjesto masovne grobnice rtava Domovinskog rata postavljanjem 938 bijelih mramornih krieva.Groblje je podijeljeno u tri aleje (poginulih
editu, graena je 1910. po projektu arhitekte Milivoja Matia iz Sremske Mitrovice.U prizemlju bila je ljekarna Feliksa Kirchbauma do sredi
sa Tokosza.Uzduno se protee glavnom ulicom Novog Vukovara i jedna je od najveih povijesnih graevina u Vukovaru. Neobine je arhite
naselje na uu Vuke, a u 12 st. stvorena je Vukovarska upanija. Mjesto i utvreni grad spominju se kao: Valko, Wlko, Wlkow, Walk i Vukov
i Paunovi iz 1905. autora Stevana Aleksia, velikih dimenzija, raene u duhu akademskog realizma. Slika Sv. Velikomuenika Prokopija im
avlja mjesto na kojem se zbio najstraniji i najvei ratni zloin kojega su poinili pripadnici JNA i srpskih paravojnih postrojbi u vrijeme veliko
2007.g. Rije je o keramikoj izmici vuedolske kulture datiranoj oko 2700. g. prije Krista. Izraena je kao keramiki predmet tankih stijenk
i kao pristanina zgrada s pristanitem na parobrodskoj liniji Sisak-Zemun.Od 1977. koristi je muzej, gdje se danas nalazi Etnoloki odjel. Jed
alazi se na podruju grada upanje. Nalazite je smjeteno na terenu neznatno povienom u odnosu na okoli. Zaviajni muzej Stjepana Gr
lo je u 18. stoljeu. aranje zapoinje oznaavanjem olovkom ili estarom, urezivanjem noiem, araem. U koru se utrljavala crna boja do
ostvarenja domae tvrtke Heferer. Graene su 1899. godine kao 170 opus, a i danas su dobro uvane, kvalitetne zvunosti i u upotrebi. Org
n grada, 4 km od Vukovara u Vuedolskom "surduku", podno arheolokog lokaliteta. Izgraena je 1918. godine po nacrtima Frana Funtaka k
redi i okolici i prikazuje tradicijski ivot panonske etnografske zone u drugoj polovici 19. i prvoj polovici 20. stoljea. Zbirka ima 327 predme
manualom i pedalom su djelo tvrtke J.Angster iz Peuha iz 1896. Tvrtka Heferer ih ureuje 1972. Opseg manuala je C-f3, a pedala C-d1. Na
snobarokne umjetnosti. Ikonostas sa 49 ikona ima izvornu drvorezbariju na okvirima parapetnih ikona, dverima i okvirima medaljona. etir
e Popernjak nalazi se izmeu naselja Bonjaci i Otok. Smjeteno je na potpuno ravnom terenu, ostatku nekadanje grede. Arheoloko istr
ijska stambeno-gospodarska cjelina, okaki stan ,obitavalite izvan naselja obitelji Dretvi.Stan ine sauvani primjerci tradicijskoga grad
1 manualom i pedalom iz 1879. pripisuju se tvrtki J.Angstera iz Peuha. Opseg manuala C-f3, a pedala E-h. Kuite se uzdie na centralnom
enja i valjanja. Industrijski pogon ima nekoliko strojeva i pomagala, neki dijelovi ovog pogona nabavljeni su poetkom 19. st. i neto kasnije
e Gradac nalazi se juno od naselja Bapska. Smjeteno je na istaknutoj uzvisini koja nadvisuje okolni teren za vie od 10m. Arheoloka istr
pu kompleksa gospodarskih zgrada imanja Odeschalchi.Primjer je povijesne namjenske arhitekture s kasnobaroknim obiljejima, sauvanih
sreditu Iloka, uz glavnu prometnicu po nacrtima arhitekata projektnog biroa Aksman, Malin i Roi iz Osijeka u eklektinom duhu. Jednoka
z 1838. Mehanikog su sistema s povlanicama, 14 registara, manualom i pedalom. Opseg manuala je E-d3, pedala C,F-a. Jednodijelno kub
ei dio dananjeg naselja Ilok. Smjetena je na visokoj terasi iznad Dunava. Do sada je provedeno vie arheolokih istraivanja. Nalazi s pod
. st. kao Iwnlak, Vilak, Vylok, Wyhok. U 15. st. Ilokom gospodari Nikola Iloki i proiruje iloku utvrdu obrambenim zidovima u duini preko
ma karakteristike baroknog klasicizma. Drvena konstrukcija ikonostasa je rad Georgija Devia. Na ikonostasu je 29 ikona.Na etiri ripide su m
stilu baroknog klasicizma s elementima bidermajera. Ikonostas s 33 ikone visokog tipa, rad je rezbara Georija Devia. Ikone je oslikao Bogd
set registara su iz sredine 19. st. Opseg manuala C-f3, pedala C-f. Mogue da je graditelj Johann Pumpp iz Osijeka. Kuite je trodijelno sa sr
ajem 18. st. u duhu baroknog klasicizma s elementima tradicionalnog ikonopisa. Vjerojatno da je ikone slikao Dimitrije Baevi. Njegov je ra
strovo, nedaleko od Vinkovaca, nalazi se u sreditu mjesta. Prizemna graevina iz 1902. godine, sagraena je u dva krila, zauzima poloaj na
st. raen je u duhu tradicionalnog ikonopisa. Ikone su slikane tehnikom ulja na platnu i lijepljene na drvenu tablu. Nema parapetnih ikona.
e umjetnosti i klasicizma datira u 2. pol. 18. i po. 19. st. Ikonostas visokog tipa s 52 ikone, primjer je ikonopisa iz 2. pol. 18. st. Horizontalni
biteljske kue, u zidanoj prostoriji ureenoj za uvanje predmeta Zbirke, te u otvorenoj kolnici, ardaku, sjenici i ostalim pomonim prostor
adina smjeteno je u naselju Stari Mikanovci. Izraziti je primjer tella. Gotovo okruglo umjetno uzvienje, promjera 117 x 125m, uzdignuto j
selja, na krianju prometnice. Ima elemente baroknog klasicizma.Jednobrodna graevina je longitudinalnog tlocrta s poligonalnom apsidom
ne organizacije u klju, nalazi se na ulinoj graevinskoj liniji. Ulino krilo s vratima u sklopu kue, kao i reprezentativno zidani kolni ulaz, za
stilskim karakteristikama kasnog baroka i klasicizma. Ikonostas visokog tipa s 44 ikone cijeli je zidan. Ikone su raene seko tehnikom na zidn
n u pet zona, ima 35 ikona koje datiraju u II pol. 18. st. i kvalitetan su rad barokne umjetnosti. Vjeruje se da ih je slikao ikonopisac Grigorije J
etnicu u Vinkovcima.Graditelj bio je Nikola Schafer iz Apatina.Od nastanka ima poslovnu namjenu u prizemlju i meukatu te stambenu na k
jene podignuta je u glavnoj vinkovakoj ulici krajem 18. st. u duhu kasno barokne, vojno krajike arhitekture. Zgrada je "L" tlocrta s otvore
a je 1879. u ulinom nizu na glavnom vinkovakom trgu u duhu historicizma. Visoka dvokatnica ima sloenu tlocrtnu osnovu s dva istaka na
evina 1868. kada dobiva historicistiko proelje u duhu romantizma.Smjetena je na samom gradskom trgu.Jednokatnica je pravokutne tloc
nom produetku Zgrade suda vjerojatno u drugoj polovici 18. st.Postojei izgled u stilu historicizma dobiva sredinom 19. st. Zgrada je nepra
i crkvu sv. Euzebija i Poliona 1777./80. Dananji izgled rezultat je intervencija krajem 19. st. i ima stilske odlike historicizma.Prizemnica je tlo
vnom vinkovakom trgu, uz zgradu Nove gimnazije s kojom je na katu spojena.Proirena i nadograena s katom izmeu 1780. i 1798. kada d
m trgu sredinom 19. st. kao zavjetni kip.U podnoju kipa uklesano je ime majstora C.Payerlea iz Osijeka.Neoklasicistiko-historicistikog je
ne moderne.Jednostavna je, elegantna i funkcionalna, vjerojatno projektirana u ateljeu M.Kauzlaria i S.Gomboa.Samostojea je katnica t
na graevina vojne i civilne namjene. Proirena 1908/9. kada je dograeno sjeverno krilo u Zvonimirovoj ulici.Tada dolazi do promjene izgle
aa vei dio dananjeg naselja Vinkovci. Povoljan topografski poloaj na visokoj obali Bosuta omoguio je naseljavanje tog prostora od prapo
posjeduje vrijednu i bogatu grau s vinkovakog i drugih podruja. Ministarstvo kulture donijelo je novo rjeenje o upisu u Registar kulturni
inei stilski ujednaenu cjelinu kasnobarokne umjetnosti i klasicistikog stilskog izraza.ine ga sljedei predmeti: Glavni oltar sv. Ivana Nep
prije K.pripadaju starevakoj kulturi. Slijedi razdoblje smjena raznih kultura, rimska okupacija i nastanak dobro utvrenog Cibalae. U srednj
2 manuala i pedalom s pozitivom u korskoj ogradi i zasebnim sviraonikom, povijesni su instrument i vrijedno umjetniko djelo Franza Vogta
kobasica napravljena od najkvalitetnijih dijelova svinjskog mesa (miije vrata, lea, lopatica, a u novije vrijeme i od buta).U prolosti se po
ene su, stoga frizuru osobi koja e je nositi radi druga osoba. Od kraja 19. st. uobiajilo se u izradi frizure koristiti pletenice unaprijed izraen
ometnicu u naselju Mitnici. Podignut je kao hidrotehnika graevina na ravnom platou, visoko iznad dunavske obale izmeu 1963. i 1968. p
arskoj ulici kao stambeno-poslovna graevina.Neobine je arhitekture koja podsjea na tirolsku secesiju.Tlocrt jednokatnice je L. Simetri
67. u duhu ranog historicizma kao poslovno-stambena graevina u glavnoj vukovarskoj ulici. U prizemlju su trgovine, na katu prostorije za s
povrh Dunava i povijesnog gradskog sredita te u blizini franjevakog samostana.Izgraena je 1894. po projektu mjernika i tadanjeg gradon
asnobaroknom stilu na uzviici naselja, poruena je u Domovinskom ratu i na istom mjestu je sagraena nova. Longitudinalna je jednobrodn
ici sela u duhu kasnog baroka kao jednobrodna graevina s poligonalnom apsidom i rizalitno istaknutim zvonikom uz glavno proelje. Zvon
tala 1901. smjetena je u umi Jela i sastoji se od glavne lovake zgrade, nastambe koijaa, grofiinog paviljona, ambara, lugarske kue i ko
19. st. u duhu kasno barokne arhitekture, iznad izvora Dobra Voda nedaleko Vukovara, kao jednobrodna graevina s poligonalnom apsidom
u gradu, nastala oko 1750., jer je uz izrazite barokne stilske odlike zadrala staru urbanistiku dispoziciju. Uom je zabatnom stranom bila o
njskom zapregom. Sagraena je u prvoj polovici 19. st. Sastoji se od kue s mlinom i mlinarevim stanom, te atre okruglog tlocrta sa stoasti
ovara je snana dominanta grada. Izvorno je izgraen kao jednostavni neoklasicistiki dvor izmeu 1749. i 1751. Raskona neobarokna pro
omaniko-gotika graevina, smjetena na groblju izvan dananjeg naselja. Prvi puta se spominje u popisima upa 1332.(1337.). Prvobitno
stranom ograenom dvoritu sa bujnim raslinjem. Kasnobarokno-klasicistika crkva nastaje od 1835 do 1838. kao jednobrodna graevina s
barokne arhitekture. Jednobrodna graevina s polukrunom apsidom uz glavno proelje ima rizalitno istaknut zvonik. Glavno proelje ras
g baroka, kao jednobrodna graevina s polukrunom apsidom i istaknutim dvokatnim zvonikom ispred glavnog proelja. Glavno proelje jed
dna graevina s poligonalnom apsidom i dvokatnim tornjem u proelju. Smjetena je u centru sela i graena u duhu poznog baroka.Istie s
18.st.barokizirana. Poligonalna apsida je izduena, ua i nia od broda, poduprta potpornjacima. Uz sjeverni i juni zid apside prigraena je s
knog klasicizma kao jednobrodna graevina s polukrunom apsidom i prigraenim zvonikom uz glavno proelje. U prizemnoj zoni zvonik im
ou u centru naselja, graena 1797. u baroknom stilu. Visoki zvonik dominira nad glavnim proeljem koje je raslanjeno dvojnim pilastrima.
lna je graevina nastala za vrijeme osmanlijske okupacije Iloka, a koja je trajala od 1526. 1688. Turbe se nalazi jugoistono od dvorca Ode
na s poligonalnim svetitem, dananji izgled je poprimila nakon radikalne obnove izmeu 1907. i 1913. po projektima arhitekte H. Bollea. P
dijelu utvrenog ilokog grada, izgraen na temeljima katela Ilokih, i na veem dijelu zia na junoj i istonoj strani.Monumentalna je tro
om srednjovjekovne etvrtaste kule za vrijeme osmanlijske okupacije Iloka, izmeu 1526. i 1688. Zapadno proelje kule tada je probijeno s
gotika, potom je barokizirana i u 19. st. pretvorena u neogotiku. Jednobrodna je graevina s uim i niim poligonalnim svetitem koje dr
na s poligonalnim svetitem je s kraja 14. st. Zidni plat proelja pridravaju kontrafori. Stijene crkve izvorno su bile rastvorene velikim gotik
baroknog klasicizma.Jednobrodna je graevina s uom, plitkom segmentnom apsidom, sakristijom prigraenom uz nju i zvonikom koji se uz
knog klasicizma.Crkva je jednobrodna graevina sa apsidom segmentnog oblika i rizalitno istaknutim zvonikom uz glavno proelje. Proelja
obarokne arhitekture, kao jednobrodna graevina sa polukrunom apsidom i zvonikom rizalitno istaknutim uz glavno proelje. Zvonik je u p
tu naselja. Jednobrodna je gotiko-barokizirana crkva ueg i nieg poligonalnog svetita, s potpornjacima.Sagraena je u 15. st.U razdoblju
obrodni tip crkve s prigraenim poligonalnim gotikim svetitem s potpornjacima. Ispred proelja je neto skoeni okrugli romaniki toranj
ten je na maloj uzvisini uz cestu Vinkovci - Vukovar. ini ga centralna, uvuena, jednokatna zgrada, pravokutnog tlocrta, s trijemovima na tr
nog klasicizma. Jednobrodna graevina ima polukrunu apsidu i rizalitno istaknut zvonik uz glavno proelje.Donji dio zvonika rastvoren je u
zgraena 1782. u duhu kasnobaroknog klasicizma. Jednobrodna je graevina s polukrunim svetitem i pravokutnom sakristijom na sjevern
ini sela. Jednobrodna je s poligonalnim svetitem, zvonikom u proelju, sakristijom na zapadu. Glavno proelje vertikalno podijeljeno s 4 pi
sela Rokovci, nedaleko Vinkovaca, u blizini rijeke Bosut. Filip Korodjski podigao je opatiju Poljana 1415.g. u tada postojeem naselju. Danas
sredini sela u kvadratnom dvoritu. Jednobrodna je graevina sa zaobljenim svetitem, sakristijom uz jugozapadni zid svetita i zvonikom u
a, u zaleu glavne ulice. Graena je od 1760. do 1768. U ovoj hodoasnikoj crkvi tovala se barokna udotvorna slika Maria Auxilliaris. Bar
knog klasicizma kao jednobrodna graevina s polukrunom apsidom, rizalitno istaknutim pevnicama i zvonikom uz glavno proelje. Zvonik u
elja. Jednobrodna je graevina zakljuena uim poligonalnim svetitem i sakristijom uz sjeverno proelje te zvonikom u glavnom proelju.
niim poligonalnim svetitem, prvobitno je bila jednobrodna s tabulatom i svoenim svetitem, a u gotici je adaptirana. Tada dobiva potpor
d Dunava, spominje se 1405.g. kao castellum. U to vrijeme pripada banu od Mave, Janou Martu. Poetkom 16.st. (1507.) u vlasnitvu je b
izgraena 1804. u kasnobarokno - klasicistikom stilu. To je jednobrodna graevina s uom polukrunom apsidom te s dvorine strane pri
o barokne arhitekture kao jednobrodna graevina s polukrunom apsidom i rizalitno istaknutim zvonikom uz glavno proelje. Glavno proel
em gradskom trgu-parku. Graena je 1775. u stilu vojnograniarske barokne arhitekture kao upravna zgrada. Jednokatna graevina pravok
a graevina, pravokutnog tlocrta u liniji ulinog toka. Graevina je graena na prijelazu iz 18. u 19.st. za funkciju tadanje vojne granice kao
stilu kao jednobrodna graevina s poligonalnom apsidom i zvonikom iznad glavnog proelja koji prekriva barokna lukovica. Glavno proelje
graevinski je sklop iji prvi ranoromaniki sloj nastaje 1100., a ouvana je i glavnina gotike crkve s kraja 14. poetka 15. st.. Do 18. st. cr
glovnica iz 1773. je sloenog trokrilnog tlocrta s bogato ukraenim proeljem.Simetrini ulini korpus palae naglaen je snano istaknutim s
odnostojea graevina, izgraena 1898. po projektu arh. V.Nikolia i uz graditelja A.Tokoa. Historicistika kapela s elementima gotike i roma
toricizma oko 1860., kao reprezentativna vila veletrgovca Jakoba Knolla. Prvotni simetrino koncipirani objekt s naglaenim ulaznim portiko
skom sreditu u II polovici 18. st. spajanjem dviju susjednih kua. Velika je kasnobarokna kua s masivnim arkadnim trijemovima. U prizeml
hu historicizma, iz II polovine 19.st. daje graditi Aleksa Paunovi. Palaa postaje kasnije "Grand hotel". Godine 1919. zgradu je otkupila " Zad
a Magistrata) u Starom Vukovaru graena je u duhu klasicistike arhitekture.U rizalitnom dijelu petog prozora je portal, iji timpanom dopir
ukovara, nasuprot kapele Sv. Roka i jedna je od najljepih kasnohistoricistikih graanskih prizemnica u gradu.Primjer je otmjene eklektike
je na visokoj terasi uz Dunav. Taj barokni sklop najstariji je arhitektonski spomenik u gradu. Crkva je nastala 1723.-1733., a dvokatni samost
izmeu novovukovarskoga groblja i stadiona, pri kraju negdanjeg Vlastelinskog prolaza. Graena je po projektu arh. V.Siedeka 1907.-1909.
kao jednobrodna graevina s polukrunom apsidom i zvonikom uz glavno proelje. Glavno proelje u centralnom dijelu blago je rizalitno is
o barokne arhitekture kao jednobrodna graevina s trostranom apsidom, katnom sakristijom uz sjeverno proelje i zvonikom uz glavno pro
ostojea graevina kvadratinog tlocrta s prigraenim dijelom uz sjeverozapadni dio. Graen je u 18. st., a kasnije adaptiran. Sve prostorije i
ne potrebe u I. polovini 19. st. da bi krajem istog stoljea dobila novu namjenu kao kola. Ugaona slobodno stojea zgrada, pravokutnog tloc
je Mitnicu.Od 1941. do 1943. postaje stratite rodoljuba, komunista, skojevaca, boraca, uglavnom s podruja istone Slavonije i Srijema.Pro
nalazi se oko 2,5 km jugoistono od naselja Bogdanovci na zemljitu toponima Dambovo". Smjeteno je na valovitom terenu uz bogdanov
mjeteno je sjeverozapadno od naselja Bogdanovci. Sastoji se od etiri glavice na visokoj terasi nad Vukom. Gradina I u neolitiku i eneoliti
ara nalazi se jugoistono od naselja Bogdanovci i sjeverozapadno od arheolokog nalazita Dambovo. Smjeteno je na brjeuljaku uz bog
nalazi se jugoistono od naselja Svinjarevci. Smjeten je na rubu visokog platoa iznad manjeg potoka uz cestu za Berak. Teren sjeverno od ce
denac nalazi se istono od naselja Svinjarevci. Otkriveno je 1895.g. pri prokopavanju ceste kroz brijeg. Aheoloka istraivanja izvrio je Kar
mjeteno je sjeveroistono od Borova na visokoj obali Dunava. Odronjavanjem obale u profilu su bili vidljivi tragovi naselja te neolitiki, eneo
alazi se izmeu naselja Otok i Bonjaci. Smjeteno je na poluotoku bare Virovi. Ima oblik gradita sa krunim sreditem promjera 20 m, 4 m
mjeteno je zapadno od arengrada na visokoj terasi nad Dunavom. Terenskim pregledom pronaena je velika koliina ulomaka keramike,
mjeteno je zapadno od arengrada na visokoj terasi nad Dunavom. Prilikom obrade tla 1903.g. otkrivena je nekropola sa arama te su s tog
Orlinac Staro groblje nalazi se na dva visoka platoa juno od naselja Lovas. Prvi nalazi su iz 1898.g. kada su otkriveni ulomci neolitike ke
kod Lipovca nalazi se juno od naselja Lipovac. Smjeteno je na ravnom tlu. Arheoloka istraivanja proveo je 2004.g. Gradski muzej Vinkov
e Marikovo i Duge njive nalazi se jugoistono od naselja Lipovac. Nalazite je smjeteno na neznatno povienom terenu. Gradski muzej Vi
Kolotar nalazi se zapadno od naselja Lipovac. Smjeteno je na povienom tlu meu prirodnim meandrima Spave. Na nalazitu je smjete
alazi se jugoistono od naselja Otok. Ima oblik gradine tella eliptinog oblika, dimenzija 134 x 128m, relativne visine oko 4. m. Arheoloko
smjeteno je juno od naselja Novi Jankovci uz rijeku Bosut. Otkriveni su nalazi razliitih razdoblja u horizontalnoj stratigrafiji s kontinuiteto
vci Gatina nalazi se u naselju Stari Jankovci, a obuhvaa podruje prirodnog platoa uz istonu obalu rijeice Gatine. Arheoloka istraivan
smjeteno je na istaknutoj uzvisini u sjevernom dijelu naselja Berak. Na Gradini su dui niz godina vreni iskopi zemlje u kojima su naeni
jeteno je sjeverozapadno od naselja Tompojevci na nizu od tri blaga brjeuljka nad ritom Drainovac. Otkrivene su karakteristine rimske
mjeteno je jugoistono od naselja Tompojevci na visokoj terasi uz surduku s vodom. Pri obradi tla otkriveni su nalazi rimske opeke i crijepa,
ovo smjeteno je sjeveroistono od naselja Bobota na blago valovitom terenu. Otkrivene su rimske opeke s peatom "I H" to govori da je
jeteno je jugozapadno se Vinkovaca. To je umjetna uzvisina tell, na obali Bosuta eliptinog oblika, relativne visine 3m i dimenzija cca113
obuhvaa podruje omanjeg brjeuljka, izmeu naselja Vinkovci i Mirkovci. Istraivanjem 1967.g. otkrivene su dvije grobne komore zidane
nalazi se istono od naselja Sotin na visokoj lesnoj obali Dunava. Poetkom 20.st otkriveni su kasnolatenski paljevinski grobovi s nalazima o
asmjeteno je u istonom dijelu naselja Vukovar na istaknutoj uzvisini. Otkriveni su nalazi pokretnog materijala koji potvruju postojanje p
smjeteno je u istonom dijelu naselja Vukovar na istaknutoj uzvisini. Istraivanja su izvrena 1951/3.g. Prapovijesna nekropola sastoji se
a smjeteno je u istonom dijelu Vukovara, na strmoj lesnoj obali Dunava. Oko 1940.g. naena je posuda od tamnosive gline u obliku pat
zi se u istonom dijelu naselja Vukovar i prua na istok do Arheoloke zone Vuedol s kojom ini cjelinu. Istraivanjima je prikupljena vea ko
da Lazine nalazi se sjeveroistono od naselja upanja. Radi se o prapovijesnom lokalitetu na ravnom terenu. Manje sondiranje provedeno
smjeteno je u jugoistonom dijelu naselja upanja na blago povienom zemljitu. Otkriveni su nalazi prapovijesnog arheolokog materija
, Savica smjeteno je na jugozapadnom dijelu savske obale uzvodno od upanje prema titaru. Otkriveni su ostatci prapovijesnog naselja u
8. u 19. st. sa stilskim osobinama kasnog baroka uz primjese klasicizma. Glavni oltar u svetitu izveden je iz drvenog suppedaneuma i zidan
ne za predratno, ratno i poratno razdoblje u ilokom kraju, a posebno znaenje ima tematika vezana za Srijemski front. Zbirka zatiena kao
kve, od kraja 17. do poetka 19. st.Poboni oltar sv. Antuna Padovanskog i Blaene Djevice Marije su izvedeni u drvu, polikromirani i mramo
visokog tipa s 50 ikona, smjetenog u trijumfalnom luku, kasnobaroknih stilskih obiljeja s elementima rocaille-a. Nastao je u II pol. 18. st. J
kom 19. st. u duhu kasnobarokne umjetnosti i klasicistikog izraza. Kipovi su nastali oko 1906. u tirolskoj radionici Stuflesser. Inventar ine: o
s 52 ikone, 2 irjaka, 2 pevnice, 40 klupa za vjernike, episkopskog trona, polijeleja, 21 prenosne cjelivajue ikone, 2 ripide, knjige Evanelja,
t. Ikonostas visokog tipa s 53 ikone izveden je u maniri rokokoa s bogatom plastinom dekoracijom u obliku rua, lia i vitica, a ikone stilski
79. ikonopisac Jovan Isajlovi-Stariji i Grigorije Jezdimirovi. Njegova drvena konstrukcija je bogato ornamentirana pozlaenom rezbarijom
ih 9840 predmeta koji obuhvaaju razdoblje od prahistorije, preko Rimskog carstva do srednjeg vijeka s akcentom na Rimsku kulturu kolon
vezanih za zbivanja i dogaaje s podruja Vinkovaca. Materijal obuhvaa: predratno razdoblje, ratne godine i zavrne operacije za osloboe
glavnom od poklonjenog materijala, a neto je prikupljeno i otkupom. Broji 304 predmeta: drvene alatke, preslice, kolovrate, predmete seo
em 18. st. i tijekom 19. st. Ima stilske odlike zapadnog baroknog slikarstva i tradicionalnog ikonopisa, kao i elemente provincijalnog slikarstv
je iz 2. pol. 18. st. ima trostepeni drveni suppedaneum, zidani stipes, volutiziranu visoku atiku. Retabl sa slikom Marije Pomonice razveden
poklona ili nabavki. Sadri 515 bibliotenih jedinica. Nije sadrajno profilirana, ve je opeg karaktera i sainjavaju je knjige s razliitih podr
948. godine, sadri 5859 predmeta, primjeraka kovanog i papirnatog novca. Nastala je od poklona graana i otkupom najvrijednijih komad
fije, fotokopije iz kraja 19. st. do 1941. godine i materijal iz perioda NOB-e s vukovarskog podruja. Istie se posebno dokumentacija s vuko
i drvorezbar Firtler 1757. Oslikao ga je 1854. Jovan Isajlovi mlai. 17 cjelivajuih ikona i zidnu kompoziciju u proskomidiji oltara radi Ambro
ijedom predstavlja svjedoanstva ivljenja na podruju upanjske Posavine, od prapovijesti, preko antike, do razvijenog i kasnog srednjeg vi
a noviju revolucionarnu prolost i povijest upanjskog kraja te sadri dokumente, karte, fotodokumentaciju, materijalne priloge. Zbirka broji
Benkovi smjetena je na uzvisini nad gradom. Katel je kvadratnog tlocrta s visokom etvrtastom kulom "dononom" i dvjema manjim kru
njala od vremena renesanse do kraja 19.stoljea. Javlja se na prostoru grada Paga i dio je tradicionalnog tekstilnog rukotvorstva. Osnovni m
na srednje akavskom govoru paki rad, tj. izraz u ipkarstvu i pojmu matrice rane renesanse ipke geometrijskog raporta. On je izraz koji
e se pisanim dokumentima spominje jo u Vinodolskom zakoniku 1288. godine. Oglavlje je dio tradicijske nonje ueg jadranskog kulturnog
odnje pakog sira zadrane su tehnologije jo od prije doseljenja Hrvata na otok. Proces se sastoji od munje, sirenja i dozrijevanja sira. Pro
karakteristian su ritual stanovnitva velebitske primorske padine, Bukovice i Ravnih Kotara.Mrtvac se polagao na nosila i vezao konopom,ta
vaa tradicijsko (puko) rimokatoliko liturgijsko, paraliturgijsko i drugo nabono pjevanje u junim jadranskim podrujima Hrvatske (u Dalm
pa Ravnih Kotara, nalazi se na rubu ravnokotarske ravnice, a dobio je ime po uglednim velmoama Benkoviima. Najstarija jezgra nastala je o
njonu rijeke Zrmanje na lijevoj obali. Razvio se kao suburbium srednjovjekovne utvrde na breuljku. Zbog svog povoljnog poloaja na putu o
em dijelu otoka Pamana, podalje od mora, uz rub plodnog nevianskog polja. Jezgra spada u tip ulinog sela koji je uvjetovan cestom Kroz
otoka obuhvaalo je gradinsko naselje,. Bedemi naselja danas se nalaze uz obalu, zbog podizanja razine mora koja je danas via 2-3 m nego
adno od Biograda na moru, razvilo se oko srednjevjekovne crkvice sv. Filipa i Jakova. U ratu Mletaka i Ugarske poruena je crkvica i selo. Mje
ominje od 13. st U 15. stoljeu Turanj se fortificira. Utvrenje je imalo oblik kvadrata sa tri kule. Do danas se ouvala samo kula na sjeverno
oppe (danas zaseok Mandii) smjeten je na sjevernoj obali otoka Bapca u Pamanskom kanalu izmeu otoka Pamana i mjesta Turanj. Na
nastavak rimskih zidova s obale, nalaze se ostaci rimskih pristaninih nasipa. Istoni nasip graen je od kamena lomljenca, s glavom u oblik
rvenom lukom kod Biograda, u antici je bio povezan s kopnom i nalazio se na junom dijelu ireg kompleksa antike rustine vile na poloaj
selja Zaton, nalaze se ostaci antike luke Nina. Od rta se u more prua oko 200 metara dug lukobran raen od nabacanog kamenja. Dubina
oda iz 16. st. kod otoia Gnali pokrivaju iroku povrinu na dubini 25-35 m. Na povrini su vidljivi ostaci tereta, posebno prozorska stakla,
nalaze se na poloaju Janice uz Pakotane. Tu se nalaze ostaci valobrana graenog od velikih kamenih blokova koji se protee prema otoi
nedaleko od mjesta Kraj, na dubini 2,5 metra nalaze se ostaci velikog antikog mola izgraenog od pritesanih kamenih blokova. Vrh mola ud
u otoia Garmenjak i otoka Pamana, na dubini od 1,2 metra nalaze se ostaci zidova od velikih pritesanih kamenih blokova. Po tlocrtu je v
oblja Neviana na otoku Pamanu, na dubini od 3,5 do 5 metara, nalaze se ostaci antikog pristanita. Njegova se linija kree okomito od ob
udaljenom od Neviana, na dubini od 3,5 metra nalaze se ostaci rimskih graevina. Rije je o operativnom pristanitu u obliku irokog i rela
bili su u antici spojeni s obalom Pamana, pa su tako zatvarali duboku uvalu. Malo kameno pristanite uz sjeverozapadnu stranu otoka bilo
ae i Kaela, na dubini od 1 do 3,5 metra, nalaze se ostaci sloene pristanine instalacije koja pripada antikoj rustinoj vili, iji su ostaci sau
taci antike rustine vile, a sa zapadne strane otoia nalaze se potonuli ostaci manjeg pristanita . Meu ostacima vile interesantna je pisc
a dubini od 1,5 do 3 m, proteu se ostaci nasipa koji je spajao otoi s kopnom. Nasip se sastoji od nabacanog kamena lomljenca, a bio je oj
uprot turanjskog mjesnog groblja na Tukljai, utvreni su ostaci antikog pristanita. Uz ostatke pristaninog nasipa na dubini od 2 do 4 met
a, posada je brojila 1050 lanova. Nalazi se na dubini od 45 do 66 metara, 8 NM jugozapadno od otoka Premuda. Potonuo je 1918. godine, p
e crkva Sv. Martina, sagraena u 14/15. st., jednostavnog pravokutnog tlorisa s pravokutnom apsidom. Minirana je 1992. g, istraivanja su p
a kua izgraena je potkraj 1. i poetkom 2. st. u stambenoj inzuli nedaleko rimskoga foruma, flankirana ulicama sa sjeverne i jugozapadne
tikoga gospodarskog imanja sagraenog poetkom nae ere i ranosrednjovjekovne crkve Sv. Mihovila. Imanje je sauvano u temeljima zido
e sa donje strane Ugljana U zoni su konzervirani i istraeni ostaci antikih objekata, tvornike zgrade (za proizvodnju vina i maslinova ulja), m
evernom dijelu prostranog polja. Istraivanjima su otkrivene dvojne ranokranske jednobrodne crkve kvadratnog tlocrta s krstionicom i me
mbeni prostor iz kraja ledenoga doba i najstarija je do sada poznata ovjekova nastamba u zadarskoj regiji. Peina je omanji prostor povrine
no (Zadar), nalaze se ostaci srednjovjekovne crkve nepoznata titulara. Crkva je jednobrodna sa polukrunom apsidom. Crkva je duga oko 15
padnih grebena i Pliina, nalaze se ostaci niza brodoloma iz antikog i srednjovjekovnog razdoblja. Istraivanja su otkrila drvene ostatke anti
a kao sredite jedne od liburnskih zajednica. U doba rimske vladavine na ovim prostorima razvila se u gradsko sredite municipalnog ranga.
d Ljupa prirodni je greben visok 90 do 150 m s nizom arheolokog nalazita. Prua se u pravcu SZ JI u duini od 4 km. Na njegovom zaravn
aene Djevice Marije u Rodaljicama (1766.) izraen od bijelog kararskog mramora, rad nepoznate venecijanske radionice, izvorno je bio pos
pozlaeni retabl glavnog oltara crkve sv. Ivana u Bibinjama (188x160x25cm), rad nepoznatog autora, vrijedan je primjerak venecijanskog dr
e, smjetena je riznica crkve sv. Roka u kojoj je izloen vrijedan inventar koji po koliini te umjetnikoj i kulturno-povijesnoj vrijednosti izloak
eni retabl (visina do Kristova Kria 592cm, irina 395cm, Matio Ruina, 1705.) iz crkve sv. Stoije u Biogradu oblikom je trodijelan, razdijeljen
Drai u Kalima na otoku Ugljanu. Na pravokutnoj uspravno poloenoj ploi od kamena vapnenca dimenzija 31 x 62cm isklesana je kartua,
uva bogat inventar relikvijara i drugih zlatarskih radova koji pored zanatske izuzetnosti srednjovjekovnog zlatarstva imaju i iznimnu umjetn
pa od Zeeva (106x45x29cm, Isus 33cm) nalazi se u kapeli Gospe od Zeeva, juno od prezbiterija crkve Sv. Anselma (Asela) u Ninu. Rad je n
pozlaeni kip Bogorodice s Djetetom uva se u sredinjoj nii glavnog oltara zborne crkve sv. Marije u Starom Gradu na Pagu. Kip Bogorodic
retabl u crkvi sv. Marije u Starom Pagu, ine dva kanelirana stupa koji nose trokutasti zabat. Prostor za sliku je polukruno zavren i ukraen
nzije 284x147cm, ulje na platnu) nalazi se na drvenom, rezbarenom, polikromiranom retablu oltara u junoj lai crkve sv. Marije u Starom
na Sv. Margarete i crkve Marijina Navjetenja (90 predmeta) obuhvaa umjetnine i predmete umjetnikog obrta nastale od 13.-19.st. Uprko
ost da su orgulje djelo P. Nakia. L. aban u nedostatku podataka pitanje autorstva ostavlja otvorenim smatrajui ih djelom nepoznata gradit
ediktinskog Samostana sv. Margarite na Pagu sadri ukupno 127 predmeta to ukljuuje koulje sa pakim tegom, ipke, liturgijski tekstil s a
tom, sv. Mihovilom i sv. Petrom, dimenzija 180 x 124cm, izraena tehnikom ulja na platnu, uva se u upnoj kui u Pakotanima. Prikazana j
eni retabl (visina do Kristove zastavice 528cm, irina 310cm, Matio Ruina, 1699.) glavnog oltara crkve Uzaaa Gospodinova u Pakotanima
pilji (dimenzije 39x37cm, vapnenac, krug Andrije Aleija, oko 1480.) uva se u zbirci franjevakog samostana sv. Duje u Kraju. Kompozicija z
Ivanom Krstiteljem (dimenzija 108x85cm, tempera na dasci) uva se u riznici samostana sv. Duje. Na visokom prijestolju odjevena u haljinu
zija 62,5x49,5cm, s ukrasnim okvirom 70x58cm, ulje na platnu) uva se u zbirci franjevakog samostana sv. Duje u Kraju na otoku Pamanu.
29x98cm, ulje na platnu) uva se u riznici franjevakog samostana sv. Duje u Kraju. Djelo je nepoznatog venecijanskog slikara s kraja 17.st. N
us i aa) i bakra (baza) sastoji se od tri, stilom i vremenom nastanka, razliita dijela. Nodus je gotiki iz 15.st., baza izraena u ranobarokno
36cm, promjer otvora 26cm) izraena tehnikom klesanja od kamena vapnenca je ugraena u zid uz glavna vrata upne crkve Uznesenja Bla
om i svecima, dimenzija 230 x 178cm, izraena je u tehnici ulja na platnu. Prikazuje Bogorodicu kako sjedi na visokom arhitektonskom prije
Marije sa sv. Ivanom Krstiteljem, sv. Mihovilom i sv. Eufemijom smjetena je na glavnom oltaru upne crkve sv. Eufemije u Sutomiici na oto
Djevice Marije smjetena je na glavnom oltaru upne crkve Uznesenja Blaene Djevice Marije u Ugljanu. Slika se datira u 1714.g. kada je po
asijana u Ugljanu, rad nepoznate venecijanske radionice, pripada tipu slavoluk oltara, koji je vrlo est u Dalmaciji u vrijeme baroka. Oltar
e Asiki i sv. Bernardin Sijenski (dimenzija 228x142cm, ulje na platnu), izvorno se nalazila na nekadanjem glavnom oltaru franjevake crkve
4cm, ulje na platnu), vrijedno je djelo mletakog slikarstva s prijelaza 16./17.st., koje se uva u franjevakom samostanu sv. Jeronima u Ugl
Sebastijanom i sv. Rokom, autora Antonia Zuccara, smjetena je na glavnom oltaru crkve sv. Roka u Salima. Dimenzije slike lunog zavretka
menzije 57x41cm, nepoznati slikar iz kruga F. Squarcionea, 2. pol. 15.st.) smjetena je na glavnom oltaru crkve Uznesenja Blaene Djevice Ma
9cm, nepoznati slikar iz kruga F. Squarcionea, 2. pol. 15.st.) uva se u upnoj crkvi Uznesenja Blaene Djevice Marije u Salima na Dugom Oto
Antom Opatom i sv. imom (dimenzija 185 x 97cm, ulje na platnu) smjetena je na sjevernom bonom oltaru crkve sv. Mihovila u Zaglavu na
nzija 181 x 97 cm, ulje na platnu), izvorno smjetena na istoimenom drvenom oltaru samostanske crkve, danas se uva u samostanu sv. Mi
ikom rezbarenja, visina korpusa iznosi 205cm, a oslikano je temperom. Danas se uva u upnoj crkvi sv. Mihovila u Sv. Filipu i Jakovu, a izvo
, 1. pol. 18.st., pripisuje se M. Torresiniju. Nad postamentom od uto bojanog mramora stoji menza s antependijem ukraenim kartuom. N
om, dimenzija 141 x 50cm, izraena tehnikom tempere na dasci, nalazi se na glavnom oltaru upne crkve sv. Tome u Tkonu. Na slici je prik
onsko Raspelo (dimenzija 195x164cm, tempera na dasci, pozlata), smjeteno je u crkvi benediktinskog samostana sv. Kuzme i Damjana na
ranite, dimenzija 69,7 x 74,5 x 43cm izraeno je od drva, rezbareno, pozlaeno i oslikano uljenim bojama. Trapezoidne osnove i stepenia
m, bijeli vapnenac, 1660.) izvorno je bio uzidan kao nadvratnik na kui Ivani. U svrhu zatite je bio pohranjen u TZ Silba, a sada je izloen u
ara upe Roenja Blaene Djevice Marije obuhvaa umjetnine i predmete umjetnikog obrta koji se uvaju u upnoj crkvi Roenja Blaene
tom, sv. Ivanom Krstiteljem, sv. Nikolom i portretom donatora, dimenzija 170 x 103cm, naslikana je tehnikom ulja na platnu. Slika se izvorno
tom, sv. Franom i sv. Antom Padovanskim, dimenzija 239 x 136cm, naslikana je tehnikom ulja na platnu. Slika je podijeljena u dva dijela: u
ntom Padovanskim i sv. Jeronimom, dimenzija 170 x 115cm, naslikana je tehnikom ulja na platnu. Dijagonalno je podijeljena u dva dijela: u
avlom i sv. Petrom i portretom donatora, dimenzija 219 x 121cm, naslikana tehnikom ulja na platnu, odlikuje kvaliteta venecijanskg kasnom
skupinom svetaca i portretom donatora, dimenzija 231 x 147cm, naslikana je tehnikom ulja na platnu. Izvorno se nalazila u crkvi sv. Marka
m, dimenzija 338 x 168cm, izraena u tehnici ulja na platnu, izvorno se nalazila u crkvi sv. Marka, a sada je smjetena u upnoj crkvi. Na sli
vapnenac, oko 1485.) kanonika M. Sturariusa, smjetena u poploenju svetita crkve, pripisuje se Nikoli Firentincu.. U plitkom reljefu unuta
alazi se tandarac sa stijegom na kojem je prikaz Bogorodice s Djetetom ranorenesansnih osobina. S lijeve i desne strane od stijega, u dvije
m, vapnenac) pripisuje se Jurju Dalmatincu na osnovu sauvanog ugovora s kraja 1449.g. kojim se on obvezuje izraditi nadgrobnu plou zada
u, 1834.) izvorno je stajala na oltaru u sjevernom brodu crkve. Sv. Benedikt u benediktinskom habitu klei na crvenom jastuku pred oltarom
raljice Elizabete, je rad srednjoevropskog zlatarstva, izraen je od pozlaenog srebra, a datira se u vrijeme oko 1380. godine. Dimenzije kale
atak vee cjeline a pripisuje se Menegelu Ivanovom de Canaliju, slikaru podrijetlom iz Venecije koji djeluje u Zadru 1385-1427. g. Na sredin
d mramora u plitkom reljefu, bez pozadine tako da se istiu samo siluete likova. Bogorodica u stojeem stavu na desnoj ruci dri malog Isusa
m) smjetena je na oltaru Gospe od Varoa. Matej i Luka Borievi izradili su 1564.g. srebrni pokrov za lik Bogorodice sa Djetetom. Nakon n
pozlata) 1377.-1380.g. radi Francesco iz Milana prema narudbi kraljice E. Kotromani. Na prednjoj su strani: Prikazanje u hramu, pronalaza
ima bazu krunog oblika ukraenu po rubu bisernim nizom, a po oploju iskucanim ovalima. Nodus ima oblik kaneliranog prstena, a posudi
) se nalazi na oltaru sv. Dominika koji je u katedralu prenesen 1809.g. iz crkve sv. Dominika, te je izvorno pripadala inventaru dominikanskog
.) se uva u rinici. Lik raspetog Krista i poprsja likova izraeni su u plitkom reljefu. Krist je prikazan iv u frontalnom stavu, neprirodnih propo
) se uva u riznici U vrhu slike Bogorodica sa Djetetom u krilu sjedi na oblacima. U rukama dre krunice. Uokolo njih naziru se aneoske glav
70,5cm, svileni damast, uljene boje) rad je nepoznatog tkalca i slikara iz 16.st. Avers i revers ispunjeni su vertikalnim nizom od tri vea polja
a u Zadru kao cjelina za koju je Rjeenjem Hrvatskog dravnog arhiva od 16. rujna 2011. (klasa: UP-/I-612-06/11-27/03, ur. broj: 565-08/3-11
me iz Kristova ivota. Tri od njih: Kristov ulazak u Jeruzalem(135 x 175cm), Izgon trgovaca iz hrama (135 x 175cm) i Lazarovo uskrsnue (130
a) postavljeni su na rubove glavnog oltara crkve sv. ime. Modelirani su u raskoraku, s rukama ispruenim da bi pridravali gotiku krinju i s
ana zbog prestanka kuge 1632.g. Podigli su ga izmeu 1672. i 1701.g. venecijanski oltaristi Girolamo Garzotti i njegovi sinovi Baldassare i Fr
1761.g. Sastoji se od tri stepenice nad kojima je stipes s predoltarnikom ukraenim kvadrilobom. Na sredini stipesa je svetohranite ralan
anela iz sredine 17.st. Boni oltari sa slikama sv. Ante Padovanskog i Bezgrjenog Zaea BDM datirani u 1739. i 1749.g. U crkvi je slikano
atarska djela (relikvijari, krievi, ciboriji i kalei) i tekstil iz doba romanike i gotike. Posebnu grupu predmeta ine darovi kraljice E. Kotroman
je izraena 1600.g. povodom poetka izgradnje nove crkve sv. imuna. Na aversu u sredini model proelja crkve, ralanjen sa etiri stupa n
vis. 65cm, sv. imun-vis. 93cm, kamen, mramor) iz 1764.g. uzidan je u sjeverni zid svetita. Dvije konzole, izmeu kojih je umetnuta ploa s
675.g. sastoji se od nie od ruiastog mramora u kojoj je pokojnikovo poprsje od kararskog mramora, zaogrnuto u draperiju i zakrenute gla
nutar kvadratnog okvira smjeteno je poprsje na postolju i zaogrnuto u draperiju. Glava s bujnom perikom lagano je uzdignuta u poluprofilu
je muzej osnovan u prosincu 1962. g. spajanjem etiriju samostalnih muzejsko-galerijskih institucija koje su danas odjeli muzeja: Etnoloko
) je smjetena na oltaru Dua u istilitu kojeg je 1806.g. podigao oltarist Pietro Onigha, a ranije se nalazila na starijem drvenom oltaru. U g
a datiraju iz 18.st. ili neto ranije. Raene su po talijansko dalmatinskoj tradiciji i rad su kole ili prema nekima, same radionice graditelja org
Stratika (47 x 58cm, ulje na platnu), autora Bernardina Castellija (1750.-1810.) uva se u Zadarskoj nadbiskupiji. Na tamnoj pozadini naslikan
svetitu crkve sv. Mihovila. Krist je prikazan mrtav tijela povijenog u pojasu. Glava mu je okrenuta na desnu stranu i oslonjena na desno ram
pilji (34 x 35 x 6cm, bijeli mramor) uva se u zbirci. Svetac odjeven u kratku tuniku, sjedi u spilji i ita. Lijevom rukom pridrava tap, a desn
amor) uva se u katedrali sv. Stoije. Svetica je prikazana kako lei na odru s glavom poloenom na jastuk, odjevena u dugu redovniku haljin
2 x 57cm), Stigmatizacije sv. Frane (71x58cm), te kipovi sv. Jeronima, sv. imuna i sv. Ivana Krstitelja (svi 93cm) dijelovi su nekadanjeg polipti
0 x 62cm, tempera na dasci) uva se u zbirci. Bogorodica je odjevena u modri plat i crvenu haljinu sa zlatno vezenim porubima. Krist joj sjed
x 130cm, ulje na platnu) smjetena je na glavnom oltaru. U sredinjem dijelu prikazan je lik Bogorodice s Djetetom u naruju. Lijevo i desno
u) je smjetana na istonom zidu svetita. Prizorom dominira raspeti Krist na kriu izmuena tijela i glave okrunjene trnovom krunom. Lijevo
3,5cm, ulje na platnu) uva se u krstionici zadarske Katedrale. Sliku je neto prije 1855.g. za oltar sv. Lucije, u sjevernom brodu zadarske crk
Gospe Maslinske nalazi se na glavnom oltaru crkve Uznesenja Bl. Dj. Marije. Okov kopira sliku Bogorodice s Djetetom koju je oko 1350.g. izr
na dasci, pozlata, druga etvrtina 15.st.) se sastoji od dvadeset i devet polja uokvirenih drvenim rezbarenim okvirom. Na sredinjem je prika
ergamenom. Mapa br. 11 sadri 273 pergamene (11.-18.st.) iz samostana sv. Benedikta (Arnira) u Splitu. Ostalih 11 sadri akte (13.-17.st.) sa
a 170x110cm, ulje na platnu) smjetena je na glavnom oltaru upne crkve Sv. Ivana Krstitelja u Gorici. Slikom dominira uspravljeni lik Sv. Iva
oblju u Benkovcu sagraen je 1905. g. po projektu znamenitog hrvatskog kipara Ivana Rendia. Izgraen je od fino klesanog brakog kamen
u odavno je ruevina. Sruena je iza 1514. god., nakon to su Turci zauzeli Karin. Radi se o ostacima jednobrodne crkve s polukrunom apsid
h i gospodarskih zgrada smjeten uz povijesnu srednjovjekovnu cestu zvanu "Via magna". Dananji je izgled i raspored sklopa rezultat vie g
Marije podignuta na vrhu breuljka Runjavica spominje se ve u 11.st. Tip je jednobrodne pravokutne graevine s polukrunom apsidom
avnom groblju u Kuli Atlagia i predstavlja tipian primjer jednostavne gotike graevine s prelomljenim-otrim svodom u lai i svetitu. O g
jveih liburnskih opinskih zajednica. U rimsko doba postaje sredite municipalne zajednice autohtonih Nedita, te se razvija u grad s javnim
sserije, izvorno je bila jednobrodna kasnoromanika crkva s polukrunom apsidom posveena Sv. Pavlu, proeljem prislonjena na ranokra
kovnog pravokutnog utvrenja s ouvanom kulom etvrtasta tlorisa uz iji se istoni zid prislanja proelje upne crkve Sv. Ivana Krstitelja, po
prostranih naselja, osnovanih u eljezno doba, dominira okolinom i ima izvrsnu preglednost ireg prostora benkovakog kraja. Sauvala je o
izduenog pravokutnika sa sakristijom na istonoj strani. Duga je 21.a iroka 8. m. Zadarski nadbiskup Parzago 1674. g. posveuje manju ba
e na istoimenom otoiu nasuprot Biograda n/m. Crkva je jednobrodna sa polukrunom apsidom, dimenzija 7,70 x 4,.50 m. Graena je od
ma nacrtima V. Presanija 1841 g. u spomen proboja ceste preko Alana na Velebitu. Tlocrt crkve je ralanjeni osmerokut upisan u kvadrat, s
na je 1877 g. na mjestu starije crkvice Sv. Trojstva. Graena je od klesanaca nejednake veliine u eklekticistikom stilu omiljenom projektan
s polukrunom apsidom na istonoj strani. Presvoena je blago prelomljenim poluvaljkastim svodom oslonjenim na jaku pojasnicu koja se p
prvi put se spominje u dokumentu iz 1392 g. Mala je jednobrodna graevina sa u prostor istaknutom polukrunom apsidom. Graena je o
Asela, nekadanje ninske katedrale u temeljima iz ranokranskog vremena, kapele Gospe od Zeeva, zvonika i ostataka jednobrodne grae
st. nad ostacima prapovijesnih i antikih stambenih graevina. To se graevina centralnog tipa s osnovom grkog kria. Krakovi kria presvo
antikog foruma uz cestu koja vodi od crkve sv. Kria prema sv. Ambrozu nalaze se ostaci antikog mozaika. Mozaik je nainjen u crno - bije
0 g. unutar povijesne jezgre uz istona gradska vrata. Profanirana je 1900. g. i preureena u puku kolu. Jednostavna kasnosrednjovjekovn
vnoj ulici koja vodi od istonih gradskih vrata. Sagraena je u 17. st. a obnavljana je sr. 19. st. kada je u nju smjetena puka kola. Iza visoko
e na strmoj uzvisini koja dominira nad gradom.Poetkom XIII.st. (1220.god.) na istom mjestu bila je obnovljena Rimska kula koja je imala e
zvan zidina izmeu 1885. i 1890.g. Glavni mramorni oltar i sav iskoristiv pokretni inventar je prenesen iz stare crkve. Primjer je jednobrodne
rijeci Krupi. Sastoji se od manastirskih zgrada, unutranjeg dvorita sa tri strane okruenog trijemom i crkve. Glavno vanjsko proelje je rastv
arog groblja u mjestu Kruevo. Tragovi na graevini pokazuju slojevitost u gradnji u rasponu od romanike do baroka. Jednobrodni romanik
ak je nekad velikog samostanskog sklopa koji se nalazio u istonom dijelu grada Paga. To je jednobrodna izduena pravokutna graevina s p
niz od devet monumentalnih skladita koja su se smjestila jugoistono od povijesne jezgre grada Paga.Do 1632 godine postojala su uz novo
u prvi put se spominje 1300. godine u jednoj kratkoj kronici, a ve 1579. godine je ruevina. Zidovi crkve sauvani su u visini od jednog met
vina u Dalmaciji. Sagradio ga je turski vezir Jusuf Makovi 1644/45. god., kao karavan seraj. Han je zamiljen i djelomino sagraen u jedn
natkrivena dvostrenim krovom s pokrovom od kupe kanalice. Jednostavno proelje rastvoreno je pravokutnim portalom u osi kojeg je kru
a benediktinskom imanju darovanom franjevcima poetkom 13.st. Osnutak se vee uz navodni boravak Franje Asikog u Zadru 1212. god. P
uzduna kapela s polukrunom apsidom na istonoj strani. Zidana je od priklesanog, neuslojenog kamena s drvenim krovitem i pokrovom
u visoravni s koje dominira nad Vranskim poljem. Sa si i sz strane od okolice je dijeli prirodna draga, a s prilazne strane pregraena je s do 4
i Slivnice Gradina je duga oko 280 m i iroka oko 160 m. Gradina je bila opasana bedemom debelim nekoliko metara, izgraenim u megalit
i se u mjestu Ugljan. Spominje se 1374. godine i nekada je bila upna crkva, a danas slui kao kapela. Crkva je jednobrodna s prigraenom
alna graevina s polukrunom apsidom istaknutom u prostor i s dva slijepa luka du bonih zidova koji su nosili svod. Po dva pilastra dijele p
gura Mrgania, posveena 1458., oporuno ostavljena franjevcima pustinjacima treoredcima. Pravokutni brod i svetite crkve presvoeni s
jaju zidine u obliku pravokutnika uz prometnicu Sv.Filip i Jakov-Sikovo. Dvor ima dimenzije 29x21 metar s katelom na sjeveroistonom uglu
azi se u povijesnoj jezgri mjesta, nastala je na temeljima srednjevjekovne crkve neko posveene apostolima svetim Filipu i Jakovu. Ruenje
ku Babac u Pamanskom kanalu. Crkva je jednobrodna sa polukrunom apsidom na istonoj strani, duljine oko 8,5 m i irine oko 4,5 m. Crk
aka velikog rimskog imanja i luke u razdoblju srednjeg vijeka. Jednobrodna crkva s istaknutom polukrunom apsidom na istoku od srednjega
povijesnog gradinskog naselja koje se zove Gradina Gradina je bila opasana bedemom potkovastog oblika, tj bedemi su branili tri strane na
utvrenog mjesta Turanj. Upravo je ona najstariji dio tog utvrenja i po njoj je itavo mjesto dobilo ime Turanj -Toranj, Torete, Turris. Kva
okovcu iznad Tkona, a sastoji se od crkve, zvonika i sklopa stambenih zgrada. Osnovali su ga benediktinci u 12. st. poto su Biograd razruili M
na utvrda koja kontrolira juni ulaz u Pamanski kanal i pripada sustavu utvrda, izvidnica i drugih postaja rasporeenih du jadranskih pomo
no krajem 16. stoljea kao zbijeg plemena Ugrinia koji su ovdje nali utoite pred najezdom Turaka. To je sklop graen u kamenu, etvrta
toimeni Rt Katelina na jugoistonoj strani otoka Vira. Jedna je u nizu fortifikacija izgraenih uz obalu i po otocima kroz 15. i 16. stoljee za v
mjestu Vrsi. Crkva je sagraena u 13. st., a danas je u ruevnom stanju, sa zidovima u prosjeku sauvanim do visine od oko 2, 50 m. Orije
m o vrijednoj nematerijalnoj batini koja se na otoku Iu moe pratiti od prapovijesti do danas. Uz jedinog ivueg majstora lonara pratimo
anovnitvo naziva Kastel, sagraena je na sjeveroistoku olipske luke u blizini morske obale. Graena je od grubo klesanog nepravilnog loka
ozapadnoj strani otoka Premude. Crkva je skladna jednobrodna graevina vanjskih dimenzija 18.90 x 10, 50 m s prigraenom sakristijom di
i titular Roenje Blaene Djevice Marije. Sagraena je 1610. godine. Posvetio ju je nadbiskup Petar D. Maupas. Obnovljena je 1910. godine
nalazi se u Silbi. Izgraena je 1670. godine, a posljednji put obnovljena oko 1922. godine. Crkva je jednobrodna sa polukrunom apsidom k
ma 12.st.,obnovljena je 1215. nakon kriarskog ruenja, te u 14. i 15. st. Dananji izgled u baroknom duhu dobija polovicom 18.st. kada post
vodovoda Biba-Jader, longitudinalnog je oblika s polukrunom apsidom na istoku. Najvia ouvana visina zia je 65 cm. Crkva je kasnorom
evina krunog oblika presvoena kupolom, poznata pod imenom fontana ili Carska fontana, nalazi se na obali Zadarskog kanala, u pred
a Dalmatinskog zalea, Ravnih Kotara, Bukovice, Podvelebitskog kraja, Like, Korduna i Karlovakog podruja pripada tipu tradicijskog naina
s izduenom apsidom, nastala na mjestu starije srednjevjekovne u 17. st. To potvruje natpis u luneti romanikog portala na zapadnom bo
dskom i otokom patronu Sv. Jurju, jednobrodna je graevina pravokutnog tlocrta, s pravokutnom apsidom presvoenom zailjenim bavas
paetvorinastog tlocrta s polukrunom apsidom istaknutom u prostoru, dvostrenim krovom i visokim zvonikom preslicom na proelju.Uglov
rtu koji zatvara ugljansku luku sa sjevera.Kompleks se sastoji od crkve, tri samostanska krila i klaustra te hortikulturno ureenog vrta. Crkva
na romanikog oblika s elementima gotikog stila. Nalazi se na mjesnome groblju. Tlocrtno je pravokutnik s istaknutom polukrunom apsid
ugu biskupske palae i katedralne crkve, smjeten dijelom na prostoru antikog Foruma. Sastoji se od niza graevina sagraenih u vremenu
ka grobna bazilika, na nekropoli neposredno ispred rimskog Iadera.Meu zidovima bazilike poetkom XIV.st. obitelj Grisogono gradi kao zad
Dimitrija sagraen je na poetku XX.st. u neoklasicistikim oblicima na Novoj obali, po projektu bekog arhitekta Karla Susana.Kompleks im
ni su na jugozapadnom vrhu poluotoka. To je trobrodna graevina bazilikalnog tipa sa zvonikom na istonoj strani pored svetita i stamben
ojih je prednji prostor stariji, podignut tijekom V/VI.st. kao starokranski oratorij, a stranja crkva povezana s prvom je iz IX.st.Sv. Andrija je
II. st. a temeljito obnovljena 1769.god. Na jednobrodni longitudinalni prostor nadovezujre se i istone strane ua kvadratna sakristija. Na za
a. Grad se prvi put spominje oko 1220. godine. Jezgru grada - obrambeni toranj opasuju zidine koje formiraju dvostruko dvorite. Oko 1826.
auvan je ljetnikovac obitelji "Lantana", sagraen oko 1686. godine od Marcantonia Lantane. Ovaj ladanjski sklop zamiljen je u istim baro
jeu u blizini dananjeg Gornjeg Sela na otoku Ugljanu.Pojedini su dijelovi iz 18. stoljea (kapela Sv.Svetih),dok je vei dio iz 19.st.U tlocrtu j
sagraena je sredinom 16. stoljea.Tlocrtno ima oblik latinskog kria, to je zadobila naknadnim proirenjem i dogradnjom.Time je crkva ob
ju BDM smjetena je pokraj seoskog groblja mjesta Sali. Najstariji spomen crkve datira iz sredine 14.st. (1350.) Indicija da je najstarija faza o
crtom u obliku slova L zatvara sredinji gradski trg s jugoistone strane. Graena je u drugoj pol. XV.st., od krupnih kvalitetnih klesanaca, u v
nom gradskom trgu kojemu proeljem oblikuje i zatvara sjevernu stranu. Lae trobrodne bazilike zavravaju s tri etvrtaste apside od kojih
gradu Pagu trobrodna je bazilika romanikoga sloga s trima polukrunim apsidama. Lae su joj razdjeljene romanikim stupovima i lukovima
a starom groblju uz more, zapadno od Povljane, jednobrodna je graevina izduena pravokutna tlocrta s polukrunom apsidom. Apsida je n
strenim krovom i pripadajuim gospodarskim dijelovima dio je ulinog niza. Sagraena je u drugoj pol. XV.st. kao reprezentativna palaa pa
sini u sreditu Kolanjskog polja na otoku Pagu. Jednobrodna je graevina s izduenom oblom apsidom. Presvoena je bavastim, malo zai
nog gradskog trga i danas je sauvano samo jedno dvokatno krilo od nekad puno vee graevine. Na junom proelju sauvana su izvorna ro
kte, a po svojoj namjeni je veliko skladite to se nalazilo unutar Lananih vrata. Graevina je podignuta ve u XVI.st. prije nego to je obram
potkraj XIV.st. pregraena u gotikim oblicima koji su se uglavnom sauvali do danas. U tlocrtu je jednobrodna graevina s pravokutnim sve
snovan je 1066.god., i pripada enskom benediktinskom redu.Trobrodna crkva posveena je 1091.god, dok su poetkom XII.st. uz nju dogra
ini crkva sa zvonikom i samostanskim krilima to zatvaraju klaustar i gospodarsko dvorite.Crkva je primjer jednobrodne redovnike graev
sa pravokutnim svetitem posveena 1280.god ( prvotni titular Sv.Platon), i izraziti je primjer gotike redovnike arhitekture u Dalmaciji. Ov
ena u nizu zgrada. Po glavnom proelju vidi se da je trei kat naknadno podignut. Graevina ima renesansni ritam. Ralambu ulinog pro
graevina, izvorno srednjovjekovna, adaptirana kroz XV/XVI st. Kasnogotikoj i renesansnoj fazi pripadaju najvrijedniji dijelovi graevine. Z
elji Grisogono sagraena je na prostoru dviju manjih srednjevjekovnih kua. Palaa ima unutranje dvorite sa cisternom i bunarskom kruno
dvokatnica i junom proelnom fasadom gleda na ulicu. Razvedena je nizom baroknih prozora i monumentalnim portalom flankiranim kom
njeg kompleksa tzv."Parka Borelli" koji je sainjavalo vie zgrada razliite namjene. Kua se istie svojim klasicistikim proeljem sagraenim
ani u prizemlju stambene zgrade. Starokranska trobrodna bazilika kroz povijest je nosila imena Sv.Silvestra i Sv. Kria. Poetkom XIX. st. pre
a nastala preureenjem antike cisterne na kompleksu rimske vile. U njoj je, u stranjem dijelu ugraena trapezoidna apsida s ugaonim trom
arhitektonskih spomenika ranog srednjeg vijeka. Na njoj se iitavaju elementi predromanikog i romanikog stila. Longitudinalnog je oblik
e je u jednoj oporuci iz 1288.god. Na otoiu je postojao i lazaret. Tlocrt crkvice pokazuje graevinu skromnih dimenzija sauvanih zidova do
datirane u XI.st., poruene i zatrpane ve sredinom XVI.st. izgradnjom gradskih bedema. Ostaci su istraeni i konzervirani u visini cca- 1,50 m
e gradske insule rimske Jadere. Danas su tu arheoloki ostaci srednjovjekovne trobrodne bazilike Sv.Marije Velike, kapela Sv. Roka s poetka
e austrijske vladavine bila je izgradnja gradskog groblja izvan zidina.Groblje je podjeljeno u dva dijela, za zapadni i istoni kranski obred. D
vnog karaktera sagraena za smjetaj gradske strae - vojne posade (Gran Guardija) u vremenu mletake vlasti nad Zadrom.Podignuta je 15
g karaktera na glavnom gradskom trgu. Podignuta je na temeljima srednjovjekovne loe koja se spominje u XIII.st. Iz temelja je pregraena
u stilski oblici starokranske, srednjovjekovne, renesansne i barokne arhitekture. Prvotni titular crkve je bio Sv. Stjepan. U prostoru danan
kao trobrodna troapsidalna bazilika, romanikih stilskih karakteristika i posveena 1175.god. u sklopu nekad uvene benediktinske opatije.
mjestu starije u oblicima domaeg kasnog baroka. Istono proelje sa svetitem je obgrlilo barokni zvonik iz 1754.god. koji se zavrava izna
onda sagraena 1582.god. na koju se prema istoku, 1703.god. nadivezuje longitudinalni jednobrodni prostor. U prvoj polovici XVIII.st. preur
ovjekovnih gradskih utvrda, smjetena na krajnjem jugoistonom uglu grada. Utvrda je sagraena u XV.st., na mjestu starije i ima oblik prost
dna graevina s narteksom, poetkom XX.st od arhitekta irila M. Ivekovia na mjestu starije, od koje je ostao dio u svetitu i zvonik. Zvonik
arite smjeten je u sjeverozapadnom dijelu Paga uz gradske zidine i kulu Scrivanato. Samostanska zgrada prostrana je jednokatnica koja se n
ore nedaleko sela Diklo. U osnovi je jednobrodna graevina s polukrunom apsidom presvoenom polukalotom i prekrivenom kamenim p
r naselja Diklo, u sklopu kompleksa biveg dvorca obitelji Strmi. Crkva predstavlja tip jednobrodne graevine pravokutnog tlocrta podjeljen
ednobrodna je graevina prekrivena dvostrenim krovitem.Uz proelje je s desne strane postavljen zvonik etvrtastog tlocrta kasnobarokn
e graevina s etvrtastom apsidom na istoku, iroka 6 i dugaka 14 m. Na proelju dominiraju jednostavan portal i kamena preslica klasicisti
runog je tlocrta i postepeno se suava od dna prema vrhu. Vrh zavrava poput kamenog cilindra, a ukupna visina je oko 10 metara.S june
starog groblja. Prvobitna graevina je s poetka XVI st. da bi u XIX st. bila temeljito obnovljena u. Graevina je jednobrodna, s etvrtastom
st. nad ostacima prapovijesnih i antikih stambenih graevina. To se graevina centralnog tipa s osnovom grkog kria. Krakovi kria presvo
Asela, nekadanje ninske katedrale u temeljima iz ranokranskog vremena, kapele Gospe od Zeeva, zvonika i ostataka jednobrodne graev
obljem nalazi se istono izvan gradskih zidina. Dao ju je zajedno sa samostanom sagraditi krajem XIV st. hrvatski ban Butko Kurjakovi. Crkv
XIX st. u sklopu velikog gazdinstva porodice Otri. Na glavnom proelju nie se pravilan ritam od pet prozorskih osi na dva kata, i trima ulaz
u ruevnom stanju ostaci crkve-tvrave sv. Bartula, u narodu nazivane Kulina. To je specifian primjer utvrene crkve romanikog stila. Crk
a mjestu nekadanjeg mjesnog groblja.Predstavlja tip jednostavne jednobrodne graevine s dvoslivnim krovitem i polukrunom apsidom. U
mbenog zida s kulama, tako da zatvara rt pred naseljem. Iz sredinje kvadratne kule ire se dva kraka djelomino sauvanih bedema. Glavna
raevina s polukrunom apsidom istaknutom u prostor i trokatnim zvonikom kvadratne osnove koji se prislanja na jugozapadni zid crkve. Ap
enja iz vremena protuturskih ratova, podignutih kroz XVI. st. du podvelebitskog kanala. Utvrenju osim kule pripada i ograeni kvadratni
se u ruevnom stanju. Od graevine su sauvane sve fasade u punoj visini.Crkva je sagraena kao jednobrodni dosta irok pravokutni prost
mjesta, na groblju van nekadanjih bedema. Podignuta je 1650.godine. Proelje crkve ima nekoliko sekundarno ugraenih kamenih blokov
na je na ruevinama antikoga graevnoga kompleksa. Prilikom posljednje obnove nakon 1995.g. prezentiran je romaniki sloj, rekonstrukc
odna graevina sa istaknutom polukrunom apsidom orijentiranom prema istoku. Apsida je presvoena polukalotom. Na proelju se nalazi
spred sela Zaton. Ima prizemlje i dva kata. Graena je od grubo klesanog kamena. Podnoje kule ima karpu. Na prvom katu je kamena plo
ednobrodne graevine, na koju se nadovezuje polukruna u prostoru istaknuta apsida. Na zapadnoj strani uz proelje je prislonjen zvonik-ku
Benkovi smjetena je na uzvisini nad gradom. Katel je kvadratnog tlocrta s visokom etvrtastom kulom "dononom" i dvjema manjim kru
u u srednjem vijeku pripadala je selu Draganiima, kako je spominje arhivski dokument iz 1324. god. Kroz XVIII. st. crkva je dograena i preu
mentalna jednobrodna graenina s etvrtastom apsidom i zvonikom. Graena je kamenim kvaderima fine obrade u baroknom slogu. Proe
an i crkvu uz rijeku Karinicu, na mjestu gdje se neko uzdizao benediktinski samostan. Crkva posveena Blaenoj Djevici Mariji i samostan u
na putu egar-Krupa. Graen je od tesanog kamena u obliku kvadera. Ima pet lukova polukrunog oblika od kojih je srednji najvei. Lukovi
manju kod sela Prndelji. Most je zidan tesanim kamenom u obliku kvadera i formiran s etiri jednaka polukruna luka koji se oslanjaju na ri
a benediktinskom imanju darovanom franjevcima poetkom 13.st. Osnutak se vee uz navodni boravak Franje Asikog u Zadru 1212. god. P
rijeci Krupi. Sastoji se od manastirskih zgrada, unutranjeg dvorita sa tri strane okruenog trijemom i crkve. Glavno vanjsko proelje je rastv
avnom groblju u Kuli Atlagia i predstavlja tipian primjer jednostavne gotike graevine s prelomljenim-otrim svodom u lai i svetitu. O g
ovnih jednobrodnih graevina s etvrtastom apsidom. Bone fasade su ralanjene u tri dijela dvjema sredinjim i dvjema ugaonim lezenam
m polukrunom apsidom okrenutom prema istoku i sa zvonikom nasred proelja. Zvonik je kvadratnog tlocrta i ne zahvaa irinu crkve, a na
jekovna graevina, dograena u XV.st. i konano barokizirana 1794.god. Pripada tipu jednobrodnih graevina s etvrtastom apsidom istakn
ta je iznad rijeice Klievice na rubu strmog kanjona.Sagradili su je Krbavski knezovi 1454.god.Trapezastog je tlocrta sa snanom okruglom k
Rovanjskoj danas je grobna kapela upe Jasenice, smjetena uz obalu podno Velebita. Jezgru ini predromanika crkvica s polukrunom aps
samostana Sv. Ivana, sagraena u romanici i preureena u gotikom stilu. Graevina je jednobrodma s pravokutnim svetitem presvoenim
okovcu iznad Tkona, a sastoji se od crkve, zvonika i sklopa stambenih zgrada. Osnovali su ga benediktinci u 12. st. poto su Biograd razruili M
vina u Dalmaciji. Sagradio ga je turski vezir Jusuf Makovi 1644/45. god., kao karavan seraj. Han je zamiljen i djelomino sagraen u jedn
oblju, je jednobrodna uzduna graevina s polukrunom, u prostoru istaknutom apsidom na istonoj strani. Apsida je presvoena polukalot
ed mjesta Posedarje. To je jednobrodna uzduna graevina, presvoena bavastim, blago zailjenim svodom.S istone strane ima istaknutu
e slojevita graevina, koja je u svom izvornom obliku bila malena predromanika esterolisna kapela, od ega je danas vidljivo pet konhi. Kr
m tumulu, u polju izmeu Nina i Zatona. Ima tlocrt trolista s presvoenim konhama i s ukrienim pojasnicama jkoje podravaju kupolasti sv
poj arhitekture i hortikulture, ograen visokim zidom. Sastoji se od jednostavne kue katnice s uobiajenom podjelom prostorija u prizemlju
centralna graevina nepravilnog krunog tlocrta, s polukrunom apsidom na istonoj strani. Naos je presvoen kupolom nad kojim je unja
tnik iji su boni zidovi s unutranje strane ralanjeni trima slijepim lukovima naslonjenim na ugaone konzole i dva polupilastra. S vanjske
verozapadno od mjesta Preko na otoku Ugljanu. Sagradili su je Mleani 1202. godine nakon osvajanja i ruenja Zadra. Tlocrt tvrave je nep
alevac po predaji su osnovali sljedbenici Sv. Pavla u XIV. st. Kroz XV. i XVI. st. samostan se nadograivao, kada je sagraena i nova crkva Sv. P
ci XVII.st. i najbolje je sauvana barokna stambena zgrada na zadarskom otoju. Dananji oblik je zadobila pregradnjom izmeu 1770./80.go
luku Porat i sastoji se od "Crkvene kue", obrambene kule, kapele Sv. Nikole i ostataka gospodarskih kua i vrta. Crkvicu Sv. Mikule podigao
otoiu danas nasipom povezanim sa kopnom. Sastoji se od jednobrodne lae i svetita. Svetite je ustvari izvorna predromanika crkvica c
g renesansnog ljetnikovca Damiani-Vergada sagraenog u 16.st. Graena je kao jednokatnica s dvoslivninm krovitem i velikim vrtom. S ju
a 12.5 x 6 metara, s trapezoidnom apsidom na istonoj i ostatkom unutranjeg zida narteksa na zapadnoj strani. Sauvana je u temeljnoj zo
em 11. stoljea boravili su benediktinci. Godine 1169. papa je daruje templarima, da bi 1312. godine nakon rasputanja templarskog reda p
. Pripadala je mukom benediktinskom samostanu, koji je u drugoj polovici 11. stoljea osnovao hrvatski kralj Petar Kreimir IV. Po ostacima
diktinskom samostanu koji je u 11. stoljeu osnovao hrvatski kralj Petar Kreimir IV. Tlocrtno to je bila trobrodna graevina s tri istaknute p
te po njemu nazvanog distrikta koji je sezao od Karinskog mora do Podgorskog kanala. Mjesto je smjeteno u uskoj i dubokoj uvali Novigrad
ena od 1443.g. prema renesansnom ortogonalnom planu, po naelima urbanizma mediteranskog pojasa, to Pag svrstava meu rijetke pla
da Zadra na prirodnom poluotoiu. U srednjevjekovnim spisima naziva se Bibanum. Od poetka 16. stoljea na istom poluotoiu navode
asovii na ulazu u kanjon Paklenice sastoji se od vie kua, prizemnih i jednokatnih, poredanih preteno u nizu i ograenih visokim dvorinim
ili solane, iji su ostaci na obali, nalaze se u moru na dubini od 2 do 5 metara. Pristanite ima oblik jezica duine 76 i irine 25 metara. Orije
222. navodi se da prema knjizi Arhiv samostana Karin, str. 3-125, koju je sastavio prof. fr. Josip (Ante) Soldo, Karin-Split, 1969.g., arhiv Sam
g. 319. navodi se ukupno 47 ikona iz crkve sv. Trojice u Obrovcu nastalih su u periodu od 17. 20.st.. Po zidovima graevine, ukljuujui aps
ini 26 odjevnih i ukrasnih predmeta okvirno datiranih od polovine 18.st. i poetka 19.st. Tu su suknje ranorenesansnog oblikovanja, tradic
arijina na Pagu bogato je ukraena i u predstavlja izuzetnu vrijednost barokiziranog crkvenog interijera. Istiu se mramorni oltari iz 18.st., t
predmeti od metala (krievi, kalei, ciboriji) koji su u najveem dijelu radovi venecijanskih ili zadarskih zlatarskih radionica iz razdoblja od 1
ea zahvaljujui entuzijazmu pojedinaca zapoela se prikupljati etnografska graa koja sadri tekstil, keramiku, predmete od drva, prua, ko
br. reg. 192., knjinica posjeduje 33 inkunabule, a kako su neka djela skupa uvezana broj svezaka je 28 pod signaturom Inc. 1-28. Inv. brojev
tnine nastale od 13. do po. 20. st. a djela su veinom venecijanskih i domaih slikara, kipara, oltarista i zlatara. Liturgijsko ruho od tekstila i
reg. 191., 370 pergamena zadarske, dalmatinske i mletake provenijencije sadre brane i kupoprodajne ugovore, raspodjele zemljita daro
br. reg. 193., dio fonda Znanstvene knjinice ini periodika koja je u Zadru izlazila tijekom 19. i po. 20. st. Primjerci ove periodike su vrlo rije
aaja za podruje izmeu rijeka Krke i Zrmanje i otoka Murtera i Raba sa zadatkom sistemskog sakupljanja, uvanja, sreivanja, prouavanj
n je 1966. godine, kada je postavljena i stalna izloba u sklopu Odsjeka za pomorsku povijest Instituta JAZU. Predmeti u Zbirci pokretnih spom
n u dubokom reljefu, a prikazuje sveca u stojeem stavu. Odjeven je u dugu haljinu koja prati liniju tijela. Simetrino postavljenim rukama pr
br. reg. 61., od 1080 svezaka rukopisa najznaajniji su spisi dalmatinskih povjesniara Luciusa, Andreisa, Ljubavca, matrikule zadarskih brato
oslavnoj crkvi sv. Ilije u Zadru istie se bogatstvom eksponata, a meu njima postoji nekoliko kvalitetnih djela, uglavnom import sa Levanta.
ovnica tlocrtnog "L" oblika sa visokim skoenim krovom sagraena je 1821-27. za profesora fizike na Akademiji Antuna uflaja na mjestu ne
gradskom bedemu sredinom 18.st., a dananji oblik s unutranjim dvoritem dobila je u 19. i 20. st. Kua Nikole Mesia prvi puta se spomi
ke akademije znanosti i umjetnosti te se profilira kao muzej skulpture u kojemu je mogue dobiti uvid u kiparsko stvaralatvo od antike do d
ti (HMNU), otvoren 1952. g., prva je muzejska institucija u svijetu osnovana za praenje, skupljanje, izuavanje, prezentaciju i promociju naiv
n je 1954. godine kao spoj znanstvenog centra i klasinog kompleksnog muzeja tehnike, po uzoru na postojee velike znanstveno-tehnike
mayerove galerije starih majstora obuhvaa: Zbirku starih majstora, Memorijalnu zbirku Maksimilijana Vanke, Zbirku Svenjak, Zbirku ulenti
i s pedalom opus su graditelja Mije Heferera iz 1901. Manje promjene je 1937. unio Milan Majdak. Rije je o uspjelom primjerku produkcij
a zgrada s uvuenim petim katom na jugoistonom uglu Tratinske i Nove ceste izgraena je 1954. godine prema projektu arhitekta Zlatka N
rada, peterokatnica galerijskog tipa izgraena je 1965. godine prema projektu arhitekta Slavka Jelineka. Zgrada je graena s galerijom i bo
projektirao je arhitekt Ivan Zemljak. Projekt je odobren 1938. godine, a idue godine kola je zapoela s nastavom. Stereometrijski komponi
ornice "Iskra" s tvornikim dimnjakom, dio je tvornikog kompleksa koji se poeo izgraivati 20-ih g.20.st. na prostoru Peenice. Tvornika
ovakoj ulici prva je vea zgrada kolektivnog stanovanja na podruju Trenjevke. Izgraena je 1963.-64. godine prema glavnom projektu arh
ta sagraena je 1930. godine.Nacrte je za Gradski graevni ured izradio arhitekt Ivan Zemljak sa surandikom Vjekoslaom Murecom. Zgra
zi oko 12. 000 djela suvremene umjetnosti, radova domaih i inozemnih autora nastalih nakon 1950. godine. Manji dio grae ine djela iz p
Antuna u Stenjevcu podigli su vlastitim sredstvima mjetani Stenjevca. Crkva je graena po projektu Jaroslava Alberta, dvoranskog je tipa o
e Uznesenja Blaene Djevice Marije u Remetama Pil sv. imuna Stilite i skulpturalna kompozicija sv. Pavla Pustinjaka datiraju iz prve pol. 18
o je kipara Stjepana Graana, iji je rad pobijedio na opem jugoslavenskom natjeaju 1971. godine. Sveano je otkriven 1972. godine povo
publicistu i slikaru, rad kipara Antuna Augustinia izraen 1954. godine, od 1993. se nalazi u parku Doma za stare i nemone osobe zaklad
u, rad je austrijskog kipara Antona Dominika Fernkorna. Postavljen je na glavni gradski trg 1866. godine, licem okrenut prema sjeveru, tada
jskom kapelom u Ulici L.Naletilia 84 dio je nekadanjeg velikog imanja, na kojem su 1862. postojale jo tri zidanice, te ureeni perivoj i vrt.
Zlatka Balokovia, Guarneri King, umjetniki je rad jednog od najpoznatijih graditelja gudakih glazbala, Giuseppea Guarnerija del Gesu iz C
lava terna izvedena je 1869. prema projektu Janka Jambriaka. Veliki industrijski kompleks kontinuirano se dograivao niz godina prema p
oda, osnovanog 1827. sastoji se od starijeg jednokatnog ju. dijela sagraenog 1876. prema projektu Grahora i Kleina i novijeg dvokatnog sj
, 2 manuala i pedalom 234. opus su tvrtke Heferer iz 1931. godine.Rije je o uspjelim orguljama nastalim u vremenu izmeu dva svjetska ra
je 1833. gradio Pavle Pumpp. To je graditeljev opus 13. s 4 registra, 1 manualom, bez pedala,mehanikog sistema. Pozitiv je na alost vie p
a je tvrtka Heferer 1890. Majstori iste tvrtke u zahvatu 1936.dodali su orguljama manji sviraonik s 10 registara bez pedala na tlaenje nogom
Pogled s Lokruma", 1921., ulje/platno, dim. 80,5 x 109 cm, sig.d.d.k.Nrojc 1921 kvalitetno je djelo slikarice koja je nerijetko za motiv uzimala
evojice Tonke Karner", 1907., ulje na platnu, dim 58x51 cm, sign.g.d.k.:O. Herman 07, iznimno je i rano djelo slikara te pandan uvenom p
ti od stakla i dva komada namjetaja, dio ostavtine njem. glumice Tille Durieux, neko u potkrovlju kue na adresi Jurjevska 27, a danas na
enu u stanu na adresi Savska 17, ine arhivsko gradivo, cca 300 arhivskih kutija, i knjinica s preko 6000 knjinih jedinica. Tu je ukupno bilo
ana je na zlatnoj pozadini, prikazuje Bogorodicu odjevenu u crveni maforion protkan zlatnim ukrasima ispod kojeg proviruje modra haljina
5 x 128 x 92 cm, oko 1800. godine, klasicistikih je stilskih karakteristika. Komoda ima tri ladice koje su podijeljene na est pravokutnih polja
raspon krila 35 cm, prikazuje anela srednje veliine, koji lebdi polusavijenih nogu, zabaene glave prema lijevom ramenu i ruku sklopljeni
i enu koja sjedi", bakropis/papir, dim. 17,9 x 13,1 cm, 1574. pripisuje se Battisti del Moro. Bakropis pripada seriji od 21 dekorativnog bakro
im je izuzetnim i velikim opusom jedan od najznaajnijih hrvatskih arhitekata 20. st. Meu Planievim realizacijama dominiraju obiteljske k
Atelijeru se nalazi i odreeni broj skulptura, reljefa, crtea i studija, arhitektonskih nacrta te velik dio bibliotene i arhivsko-dokumentaciijske
rt za zastor Hrvatskog narodnog kazalita u Osijeku), 1916., ulje na platnu, dim 1,25 x 1,76 m, sig d.d. B.CSIKOS/Z 1916. iznimno je djelo Bel
Miljenka Stania i kipara Duana Damonje, s motivom stiliziranih skakaa u vodu, plivaa i vaterpolista izvorno je postavljen na eonoj stije
ikim inventarom, ima izuzetnu kulturno-povijesnu vrijednost i jedan je od rijetkih, djelomino sauvanih, ambijenata iz vremena historicizm
bjekt, iz 1929.god., pravokutnog tlocrta, postavljen je zabatnim proeljem okomito na ulicu. Graen je od horizontalno slaganih, piljenih dr
avokutnog izduenog tlocrta, smjetena unutar naselja, zaseok Kanar. Postavljena je na podrum ili klijet koji je dijelom ukopan, zidan od ka
pravokutnog tlocrta, nekada glavna kua zadruge Ferenak. Po kazivanju vlasnice, sagraena 1803. god. Donji dio kue od kamena u funkcij
locrta, smjetena unutar naselja, zabatnim proeljem okomito na ulicu, izgraena je 1931.god. Prizemni, gospodarski dio, zidan je od cigle,
kulptura, namjetaja, predmeta primijenjene umjetnosti i sagova) - ukupno 664 predmeta nalazi se na razliitim lokacijama u Gradu Zagreb
1820. Na prostranoj parceli koja se protee prema sjeveru, izgraene su prizemne gospodarske zgrade, a cijeli kompleks opasan je zidanom
ao vlastitu rezidenciju podigli su 1909-11. Slavko i Jelka Benedik. Projekt i izvedba realizirani su kroz atelijer "Benedik i Baranyai". Vila Bene
Bidrovec, izgradili su 1912 Jakob i Nikola Ferenak, za obitelj Ferenak. Na nadvratniku su upisani godina izgradnje i monogram SF /Slavko F
Dubravica, izgraen je u 19.st. kao zadruni mlin obitelji Coljak. Dvoprostorni objekt, pravokutnog tlocrta, s dvostrenim krovitem pokriven
Lipa, u zaselku Jakopovii, Gornje uerje, izgraen je u 2.pol.19.st. kao zadruni mlin obitelji Jakopovi. Mlin je manji jednoprostorni objek
ina pravokutnog tlocrta s visokim etverostrenim krovitem s dvostrukim biber crijepom, u sklopu imanja s vrtom, vonjakom i vinogradom
hrlich, sagraen je 1891. historicistiki ljetnikovac, po projektu graditelja Mije Gehera. Dr. Artur Mari 1927/8. temeljito je pregradio objekt
ena je 1928-29. godine prema projektu arhitekta Brune Bauera, za zakladu "Novinarski dom". Monumentalnom arhitektonskom kompozici
Velesajma na prekosavsko podruje zapoeto je ranih pedesetih godina 20. st. Prvu urbanistiku koncepciju definirao je arhitekt Marijan H
o drvo, dim. 180 x 48 x 45 cm vrijedan je i rijedak spomenik drevnog Egipta. Sarkofag je, obzirom na tekst i ikonografiju, mogue datirati u 7
a krianju Savske ceste i Ulice grada Vukovara, sagraen 1969-76., ostvarenje je arhitekata Slavka Jelineka i Berislava Vinkovia. Posebnost a
a u Zagrebu kao cjelina za koju je Rjeenjem Hrvatskog dravnog arhiva od 8. srpnja 2010. (klasa: 612-08/09-01/02, ur. broj: 565-19-10-20) u
nog arhiva kao cjelina za koju je Rjeenjem Hrvatskog dravnog arhiva od 16. rujna 2011. (klasa: UP-/I-612-06/11-27/13, ur.broj: 565-08-/3
njih dimenzija je dvoprostorni objekt s hiom i kuinjom te istaknutim, ulaznim, zatvorenim i ostakljenim ganjkom. Kua je veliine cca 10 x 6
vina, pravokutnog, troprostornog tlocrta, s isturenim, ostakljenim ganjkom, dio je ouvane cjeline tradicijskih graevina ulice Pataii u ugo
rizemnica, pravokutnog izduenog tlocrta, unutar naselja itnjak (Gornji itnjak), nekada cjelina tradicijskog gospodarstva obitelji Kui. Izg
tnog tlocrta, troprostornog unutranjeg rasporeda, s isturenim, ostakljenim, natkritim ganjkom, sagraena je 1909. god. Ganjk ima dvoja ul
orna prizemnica, tlocrta, cca 13 x 5 m, unutar naselja itnjak, graena 1821. god. za Mika Kuia. Godina gradnje upisana na slemenu. Ku
zemnica, pravokutnog tlocrta, u vlasnitvu je obitelji Boi. Graena je od horizontalno slaganih, drvenih planjki, spojenih na tzv. nemki vu
prizemnica, pravokutnog tlocrta, s ulaznim, isturenim, naknadno ostakljenim ganjkom, sagraena je 1886. godine. Na istonoj strani je dije
pravokutnog tlocrta, unutar gospodarske okunice. Drveni korpus kue sagraen je izmeu 1850-ih i 60-ih godina. Na njega je prizidan ula
na potoku Vrapaku, na prostoru nekadanjeg tradicijskog gospodarstva obitelji Havrin-Gorenec. Po kazivanju vlasnika "star i 300 godina". D
emnica, izduenog pravokutnog tlocrta, s tradicijskim, troprostornim unutranji rasporedom. Kuu je sagradio Max Boi 1893. godine. Gra
izemna zgrada, pravokutnog tlocrta, veliine 3x4 m. Na dananju lokaciju, unutar gazdinstva Ivani u Remetincu, postavljena je 1918. godin
t, pravokutnog izduenog tlocrta, postavljen uim proeljem okomito na cestu, sagraen je 1930. godine za I. Kuzmeca. Kua je graena od
og tlocrta dio je cjeline tradicijskih graevina ulice Pataii u ugovcu. Stariji, nepodrumljeni, dvoprostorni dio kue graen je 1906.od gra
mnica s vinskim podrumom, sagraena 1893. za ivec Gabrijela (djeda dananje vlasnice), nakon dijeljenja zadrune kue obitelji ugi. Do
om stambenom prizemnicom, komorom, talom sa tagljem, zidanom kuharnom, koem za kukuruz s kolnicom, hambarom (spremitem s p
zemnica sa ukopanim, zidanim podrumom, sagraena 1900. g. za Katu i Stjepana Kuzmeca. Pravokutnog je tlocrta, s ulaznim trijemom na d
emnica sa zidanim, djelomino ukopanim kamenim podrumom, dio je nekadanjeg gospodarstva obitelji Horvat iz 1901. godine. Pravokutn
polikromirano i pozlaeno, visine 94 cm iz posljednje etvrtine 17. st., djelo je Ivana Jakoba Altenbacha. Kip stoji na niskom podnoju s jakim
rada S.P.C.O., u Ilici 9 - Preobraenskoj 2, graena je 1928-1930. godine. Autori osnove su arhitekti J. Denzler i S. Kliska, a radove je izvelo gr
rada Job u Ilici 17, graena je1930-1932 godine. Autori osnove su arhitekti S. Hribar i I. Velikonja, a radove je izvelo graevno poduzee Bra
rada Ebenspanger u Ilici 15, graena je1929- 1930. godine. Autor osnove je arhitekt V. terk, a radove je izvelo graevno poduzee J. Dubsk
rada Stger i Kolmar u Ilici 13, graena je 1926-1928. godine. Autor osnove je arhitekt O. Prister, a radove je izvelo graevno poduzee S. C
rada, graena je 1912-1913 godine. Autori osnove su arhitekti O. Goldscheider i J. Kolari u birou Hnigsberg i Deutsch, a armiranobetonsk
eksom u kojem su pomone prostorije, smjetena je na ulazu u naselje. Osnovana je i sagraena 1912. god. kao etverogodinja kola. Pre
avokutnog tlocrta s dvostrenim krovom i rizalitno istaknutim sredinjim dijelom zapadnog proelja s altanom, sagraen je u dananjem ob
no je 1922., no s pravom foto-djelatnou poinje 1932. Tridesteih godina u njemu djeluju kasnije svjetski priznati fotografi: T.Dabac, Georg
Krlein Gvozd 2 sagraena je 1910-11 za Peroslava i Olgu Paskievi-ikara, prema projektu arhitekta Aladara Baranyaija (Benedik i Baranyai).
ke vojarne ( izgraene 1910., gra. poduzee Emil Eisner i Adolf Ehrlich), 1924. odobrena je gradnja tvornice za pamunu industriju Herman
- kue Strii, sagraene su 1912. prema projektu Dionisa Sunka. Namijenjene elitnom donjogradskom stanovanju, planirane su s visokim s
rojektu arh. Stjepana Plania gradnja objekta "Samospojne sredinjice i pote" (automatska telefonska centrala) u Krapinskoj ulici. Godine 1
Petrinjska 50-52 sa zgradom garae i stanom vozaa u dvoritu kbr. 50, sagraene su 1909-10. prema projektu Rudolfa Lubynskog za grae
narskog drutva Runolist, sagraen je 1936. prema projektu Vladimira terka, na junoj padini Medvednice. Dvokatni objekt planinarskog do
7. na vrhu Velikog Plazura. Vjerojatno su je sagradili rudari iz oblinjih rudnika Zrinskih. U pisanim se izvorima spominje 1746. kao drvena, m
d estina uz raskrije puteva koji vode prema vrhu Medvednice, odnosno prema Kulmerovom dvorcu. Crkvica je postojala ve 1746. godine.
2, izgraena je 1937. prema projektu arhitekta Egona Steinmanna, kao sjedite III. realne gimnazije u Zagrebu. Monumentalnom arhitekton
kolekcionara i slikara Zlatka Latkovia, smjetena u Grkokatolikom sjemenitu u Zagrebu, sistematizirana je u sljedee cjeline:1. Stara njem
godine i predstavlja karakteristini primjer stambene arhitekture iz prvih godina nakon II svjetskog rata u gradu Zagrebu. Arhitekt Kazimir O
kolskog centra u Aveniji Veeslava Holjevca 3-17, u Zagrebu, izgraeni od 1959.-1963. godine, primjer su kvalitetne urbanistie i arhitektons
dom "Stjepan Radi", sauvani je primjer kvalitetno planirane i projektirane cjeline specifine namjene, koja je izgraena 1961.-1962. godin
cjeline "Pionirski grad" (Grad mladih), izgraen 1948. -1953. godine, jedinstveni je sauvani primjer arhitekture javne namjene iz prvih posl
1949.-1959. godine, kao jedini primjer vrlo kvalitetne urbanistike i arhitektonske realizacije kompleksa specifine namjene u Zagrebu. Cjelo
Blaene Djevice Marije u Graneini sagraena je 1885-1901. po projektu graditelja Hermanna Bolla, na mjestu starije graevine, poruen
kovac na Bukovakoj cesti 220 jedan je od najstarijih sauvanih ladanjskih objekata na podruju Bukovca. Graen je kao sredite velikog im
okatnica sa slikarskim atelierom u dvorinom aneksu na Tomislavovom Trgu 18 sagraena je 1897. za slikara Vlahu Bukovca, prema projektu
s visokim poluskoenim krovom iznad ulinog krila nastala je u dananjem obliku pregradnjama starijih objekata koji se u izvorima spominju
eti pokustva (od ranog bidermajera pa sve do kraja 19. st., zatim fajansa i porculan, kristalne ae, obiteljski portreti i slike domaih i stranih
sjeverno od sela Novoselca i Oporovca, koja se ve u 13. stoljeu spominju u povijesnim dokumentima. Mjerilo i dispozicija koji proizlaze iz
di nalaze se sjeverno od vrlo starih sela Oporovca i Novoselca, koja se spominju u povijesnim dokumentima ve u 13. stoljeu. Konfiguracija
na je enklava tradicijskog ambijenta i narodnog graditeljstva s kraja 19. st.Naselje Novaki, koje kao gradeki posjed datira iz 13. st., a od 14.
dnjem se vijeku najvjerojatnije nalazilo u sastavu velikog brezoviko-okikog vlastelinstva. Posebnu osobitost naselju daje vizualna povezano
o smjeteno sjeveroistono od Cerja i uz istonu granicu grada Zagreba. U povijesnim izvorima se Glavniica spominje od 13.stoljea. Zbog s
gradnjom crkve iz 1673.g., po projektu S.Podhorskog, trobrodna je, s poligonalno zakljuenim svetitem, zvonikom u osi glavnog proelja, t
-1934. godine za Eugena Radovana, tadanjeg generalnog direktora kemijske industrije Titanit i glavnog zastupnika industrijske i trgovinske
-20 za Mirka i Matildu Ili, prema osnovi A. Baranya, zasniva se na adiranju zasebnih jedinica koje tvore organsku cjelinu, od ulaznog trijema
u Gajevoj 47-55 (5 ulinih i 2 dvorine) sagraenih izmeu 1909 i 1911, prema projektima arhitekata Vjekoslava Bastla, Ota Goldscheidera i
po" u Bokovievoj 5, arhitekta Ive Seneganika sagraena je 1965. kao uglovni ugraeni objekt na raskriju Bokovieve i i Petrinjske ulice.
ea, danas "Elektra", u Gundulievoj ulici 32, izgraena je 1932-34. prema projektu arhitekta Juraja Denzlera. Harmonija konstruktivnog i fu
novcu 108 sagraena 1930-31. po projektu arhitekta Ivana Zemljaka (Gradski graevni ured) prva je u nizu Zemljakovih kolskih zgrada osno
a trokatnica s kinom, izgraena je 1939/40. kao nadarbinska zgrada s katolikim domom upe Sv.Blaa, prema projektu Marijana Haberlea.
na je 1930-32. kao sjedite I.klasine, te II.muke i II.enske realne gimnazije u Zagrebu. Dvokatnu zgradu ija tri krila uokviruju kolsko igra
e na JI uglu bloka Vlaka-Vojnovieva-Laginjina-Bauerova. Izgraena je u razdoblju 1958-62. kao kompleks stambenih zgrada meusobno po
graena 1936-37 za dr. Gustava Krausa prema projektu Ernesta Weissmanna. Vila Kraus, kao primjer uspjene manifestne interpretacije kap
lo je arhitekta Egona Steinmanna, nastalo 1938-41. godine kao stambeno naselje za inovnike Potanske tedionice Kraljevine Jugoslavije. N
rtom dr. Eugena Winklera u Preradovievoj 14, sagraena je 1902-03. prema projektu Viktora Kovaia (atelijer Kovai & Markovi) rekonst
. Deelia 42-44-46 sagraene su 1910. za Hrvatsku banku za promet nekretninama d.d., prema projektu arhitekta Rudolfa Lubynskog. Ove
kog poglavarstva na Trgu S. Radia 1, izgraena je 1956-58. prema projektu arhitekta Kazimira Ostrogovia kao prva etapa realizacije kompl
909-10., kao vlastitu rezidenciju, Aladar Baranyai (Benedik i Baranyai). Kao prototip slobodnog cotage-stanovanja s posebno kvalitetnim pr
te sagraeno na inicijativu nadbiskupa zagrebakog Dr. Antuna Bauera 1925-29. prvi je veliki projekt Jurja Neidhardta. Novi prostorni konce
ukovara 35-35a izgraena je 1953. prema projektu Drage Galia. Naglasak na funkcionalnosti objekta i primjena suvremenog graevnog ma
Ulici grada Vukovara 62 a-d izgraena je 1953-54. po projektu Boidara Raice. Izgraena je u duhu suvremenih arhitektonskih naela, kak
sagraena je 1937. za obitelj Deutsch, te Elzu Sussmann i Irenu Huber prema projektu arhitekta i akad. kipara Frane Cote. Osnovnom vokac
atnica, Strossmayerov trg 7, sagraena je 1897-98., po projektu Ignjata Fischera. Zgradu je podigao Dr. Eugen Rado. Po preglednosti tlocrtno
ska cesta 91, graena je 1940-41. prema projektu arhitekta Marijana Haberlea. Oblik parcele uvjetovao je longitudinalni tlocrt graevine s
aen je 1949 prema projektu Marijana Haberlea kao proirenje izlobenog prostora kompleksa Zagrebakog zbora u Savskoj 25. Sklop grae
vrtom u Rokovoj 9 nastala 1905-06. dogradnjom slikarskog atelijera Roberta Auera iz 1904. prva je gradnja arhitekta Viktora Kovaia sa slob
rada na Ribnjaku 16 sagraena je 1937., za Vladimira Markulina prema projektu Drage Iblera, kao etverokatnica s uvuenim prizemljem i k
rada na Ribnjaku 20 sagraena je 1937-38. za Vilima Lebinca prema projektu Slavka Lwya. Prostorno rjeenje ove zgrade karakteriziraju na
bnjaku 38, sagraena 1937-38., za Zdenka i Vladimira Turkovia prema projektu arhitekta Zdenka Striia, kao trokatnica s uvuenim prizem
ocrta naslanja se na kaptolski obrambeni zid iz 16. st. Dananji gabariti rezultat su adaptacije u 30-ih g.18.st. Prednje dvorite je neistraen
blika sagraena je 1743. u vrijeme kanonika Ivana Jeluia. Sauvana je izvorna prostorna struktura s trokrakim stubitem i danas zazidanim
telja Antuna Dobronia (Jelsa 1878.-Zagreb 1955.) s izvornim rukopisnim gradivom deponiranim u Nacionalnoj i sveuilinoj knjinici kulturn
nica izduenog pravokutnog tlocrta sagraena je u prvoj polovini 19. st., a bila je u vlasnitvu postolara iz obitelji Veszel. Duan u zgradi spom
nim dijelom prema Koarskoj sagraena je u prvoj polovini 19. stoljea, a vlasnici su bili postolari iz obitelji Vran. Na istonom proelju je drv
ca s prizemnim dijelom prema Koarskoj graena je u prvoj polovini 19.stoljea, a vlasnici su bili postolari iz obitelji Plemenita i Gorenc. Na
ilna uglovnica tlocrtnog U oblika s krilima organiziranim oko malog pravokutnog dvorita s drvenim ganjkom sagraena je, najvjerojatni
a tlocrtnog "L" oblika sagraena je 1797. za Josipa Debia, iji se inicijali i godina gradnje nalaze u zaglavnom kamenu kasnobaroknog porta
tlocrtnog "L" oblika s malim dvoritem u dubini parcele sagraena je u 18. stoljeu. Drugi kat na krilu u Tkalievoj nadograen je naknadno
"U" oblika s plitkim dvorinim krilima i mansardnim krovitem sagraena je nakon poara 1786. Cjelovito je suvana unutranjost i kasnoba
dnokatnica izvorno tlocrtnog "L" oblika sagraena je iza poara 1786. Glavno proelje organizirano u pet osi zadralo je izvorno kasnobarok
katnica sa stambenim potkrovljem i zabatnim proeljem organiziranim u tri osi graena je krajem 18.st. Prvi poznati vlasnik ove kue je Mat
katnica sa stambenim potkrovljem okrenuta zabatom prema ulici sagraena je oko 1816. za stolara Ginera, a u 19.st. pripadala je stolarima,
sa stambenim potkrovljem i zabatnim proeljem prema Tkalievoj sagraena je u prvoj pol.19.st., a pripadala je tkalcima iz obitelji Kranje
L oblika sa stambenim potkrovljem i zabatnim proeljem prema Tkalievoj sagraena je u krajem 18.st. bukani okviri oko prozora izvede
ripovnih tabli i plakata Andrije Mauroviau vlasnitvu Grada Zagreba, nalazi se u Modernoj galeriji na upravljanju i uvanju. Maurovi je jed
Bele Krlea na Krleinom Gvozdu 23/1 u vlasnitvu je Grada Zagreba, a zbirkom upravlja Muzej grada Zagreba. Zbirka sadri slike, skulpture,
i invalide, u Veprinekoj 1-15 i Moenikoj 2-16, sagraenu 1930. podigla je Gradska opina Grada Zagreba. Projekt je izraen u Gradskom
kolonija malih stanova za siromani sloj puanstva koju je podigla zagrebaka Gradska opina u sklopu svog velikog graevnog programa rje
esnih ruralnih naselja Prigorja, i spominje se u ranom XIII. stoljeu kao kaptolski posjed. U dugom povijesnom kontinuitetu uerje je zadr
oj ulici tri obiteljske kue i sedamnaest najamnih stambenih zgrada, sagraen postupno u razdoblju 1931-41. godine. Arhitektura kua di
na kao kanonikog posjeda u okolici Zagreba datira od 13. stoljea. Kaina je zadrala svoju povijesnu funkciju stare upe te je 1822. godine
ralnih naselja Prigorja o kojem pisani tragovi datiraju od 13. stoljea. Na istonoj strani potoka Vugrovca nalazi se naselje u ijem je sreditu
g sagraeno je 1927., po projektu Gradskog graevnog odsjeka (arh. Edo Miklosz Schreiner). Koncept naselja temelji se na sredinjoj, pra
nje Vrape kao sela u okolici Zagreba datira od 13. st. irenjem grada ovo je povijesno seosko naselje inkorporirano u gradsko tkivo i danas j
potkova sastavni je dio Donjeg grada, koja se kao planirani i urbanistiki definirani prostor razvijao od prve Regulatorne osnove grada Zagre
nji nove Gradske klaonice i stone trnice u Heinzelovoj ulici. Projekt je izradio njemaki arhitekt Walter Frese. Graevne radove izvelo je 19
zgraen je u dugoj polovici 19. i poetkom 20. stoljea.Graevine proizvodnog sklopa oblikovane su utilitarno-racionalistikim formalnim g
ijesno je periferija Zagreba s izrazitom gospodarskom funkcijom. Nekadanja sela Bukovec Dolnji i Bukovec Gornji pripadala su posjedima z
a u blizini grada s laganim pristupom magistralnim povijesnim putem Borongajskom cestom i uz eljezniku prugu s posebnim servisnim kol
ba iz1923., predvia formiranje niza manjih vrtnih naselja oko perivoja Maksimir, kao urbanistike dominante. Stanovi za eljezniare Dravn
vo kupilo je na javnoj drabi imanje Mirogoj od Ljudevita Gaja. Ureenje novog groblja povjereno je arhitektu Hermannu Bolleu. Spomen
a smjetena je u kui na Rokovom perivoju 4. Zbirku je zajedno s kuom Jozo Kljakovi Gradu Zagrebu darovao 1969. g. U kui je smjeten
nia (1897.-1982.), bronca, dim. 15 x 25 cm, nastala je u razdoblju izmeu 1926.-1930., a prikazuje poluleei enski akt, povinutih nogu i n
ske slikarice roene u 19. stoljeu", donacija Gradu Zagrebu, sadri radove 33 hrvatske slikarice, ukupno 1077 djela Najvie djela u Zbirci je
dao je izgraditi biskup Franjo Thauszy sred.18.st. kao slobodnostojeu visokoprizemicu, visokog poluskoenog krovita sa stambenim potkro
dmanna sagraena je 1886-87. godine. Kua je jednokatnica s visokim prizemljem "L" tlocrta. Na svakoj etai bio je po jedan stan s glavnim
ca sa stambenim osmerokatnim tornjem zgrada Autocentra, poznata pod kolokvijalnim nazivom Drveni neboder, izgraena je 1956-58.
a mjestu gdje je nekada stajao pil s kipom alosne Bogorodice, izuzetno je vrijedan primjer, kako zagrebake barokne arhitekture 18. stolje
uvanom ugovoru u Arhivu Hrvatske, u crkvi sv. Katarine je bio poznati ljubljanski graditelj Ivan Faller. Orgulje su imale 15 registara i jedan m
mata rezultat je kolekcionarske strasti i poznavanja mehanike strojeva Ivana Geresdorfera, koji ih je i popravljao i restaurirao. Njegova zbirk
Grada Zagreba, na upravljanju u MUO-u, odraava kolekcionarske standarde i mogunosti vlasnika u opremanju ambijenta izmeu dva svjets
edan je od rijetkih projektiranih, gotovo intaktnih ambijenata s poetka 20. st. Kovai je dobro uskladio ugraene komade namjetaja sa s
dmeta koje je Gradu Zagrebu poklonila nasljednica Tille Durieux (1880.-1971.), Erike Dannhof, odraava umjetniki ukus, mogunosti i univ
, u kojem je slikar ivio i radio, do danas je ostao intaktan s nizom detalja koji govore o slikarevou ivotu i radu te je danas jedan od rijetkih a
estauraciju i gradnju gudakih instrumenata pok. Franje Schneidera" sadri originalni alat i aparate, nepovrene instrumente, ablone i kalu
na sastoji od cca 23 000 negativa neprocjenjive umjetnike i dokumentarne vrijednosti. Majstor umjetnike fotografije, Nenad Gattin, posv
kipara, profesora Roberta Frangea Mihanovia nalazi se na adresi Rokov perivoj 2, a njome upravlja i o njoj skrbi Muzej grada Zagreba, Op
bio je od 1820. u vlasnitvu trgovca Valentina Wernera. Slijedei vlasnik Nikola Koller 1868. gradi novu kuu blie cesti. Edmund Kolmar 188
m za djecu i mlade, izgraena je 1927. prema projektu arhitekta Huga Ehrlicha, za dr. Nikolu Nikia. Jednokatna kua modernog oblikovanja
a je 1920. prema projektu Huge Ehrlicha. Prizemna kua sa stambenim potkrovljem oblikovana je kao niski zatvoreni volumen, ralanjena
vac s mansardnim krovitem i podrumom podigli su 1889. godine prema vlastitom projektu graditelji afranek i Wiesner, na tadanjem Jos
ki centar socijalnog rada, izgraena je 1879. kao samostan s kapelicom i gospodarskim zgradama Konvikta sestara reda sv. Magdalene. Nacr
ovac s visokim potkrovljem i tornjiem podigao je 1889. Josip Grbac, prema projektu arhitekta Lea Hnigsberga, na tadanjem Josipovcu 15
kovac izgradio je 1893. arh. Kuno Waidmann kao vlastitu obiteljsku kuu, na tadanjem Josipovcu, prvoj planski izgraenoj etvrti vila u Zag
gradnjom starije kue 1889. godine za investitora trgovca Franju Sollara prema projektu arhitekta Kune Waidmanna. Ljetnikovac i prizemni
ekrije 51, izgraen je 1895. godine prema projektu graditelja Ferdinanda Kondrata za odvjetnika dr. Lovru Vidria. Tadanje imanje sastoja
nska gotika crkva izgraena postupno od 1319. kada je sagraeno izdueno svetite, a u 15. st. crkvena laa, zvonik i samostan, pregraen
ne upna crkva sv. imuna i Jude Tadeja, kapela Majke Boje Aneoske, upni dvor, te gospodarski objekt ije je zidano podnoje bilo dio sta
na raskriju Jurjevske i Mlinarske ulice, glavnim se, junim proeljem nalazi u osi Jurjevske, dok je sjeveroistono krilo kue orijentirano prem
izgraena je 1928-29. za Jelisavu Rein, prema projektu arhitekta Rudolfa Lubyinskog. Izvorno stanje zgrade je ouvano, djelomino obnovlj
a, Zamenhofova 1, izgraena je 1936-37. za Milivoja i Danicu Blaekovi, prema projektu arhitekta Drage Iblera, kao obiteljska rezidencija s
tverokatna zgrada Hrvatskog lijenikog doma s jednokatnim dvorinim krilom izgraena je 1935-36. prema projektu F. Cote i Z. Pogaja. Zg
nokatna i trokatna zgrada Gradske osnovne kole Trenjevka, danas O A. enoa, izgraena je 1930-31, prema projektu Ivana Zemljaka. Arh
izgraen je sredinom 19. st. kao vincilirska kua na velikom imanju Zagrebakog stolnog Kaptola. Kua u Ulici Gospoak 82, sauvana u aut
oj Zvijezdi, slobodnostojei gradski paviljon nadstrenica, izgraena je 1935. prema projektu arhitekata Ivana Zemljaka i Zvonimira Kavuri
na etverokatnica s uvuenim petim katom izgraena je 1936-37. za investitora Olgu Rosinger prema projektu arhitekta Zlatka Neumanna
koj 40, bivi Hotel Sidro, izgraena 1826, pripisuje se graditelju Bartolu Felbingeru. Dao ju je sagraditi Grof Drakovi na svome majuru, nep
izgradio je 1898. prema vlastitom projektu arhitekt Hermann Boll, kao najamni dvopreg saetog tlocrtnog oblika sa stubinom jezgrom u s
okatnica, izgraena 1904-05. za investitora dr.Eugena Rado, prema projektu V.Bastla (Hnigsberg i Deutsch), odlikuje se kvalitetnim prostor
okatnica izgraena je 1867. za investitora Petra Pelea, prema projektu Janka Jambriaka. Stan za pazikuu dograen je 1868. uz staru kuu
okatnica s mezaninom i mansardnim etvrtim katom izgraena je 1920-21. za investitora Slavex d.d. za drvnu industriju, prema projektu V
agraena je 1894-95 prema projektu Lea Hnigsberga i Julija Deutscha. Investitor gradnje Starevievog doma bio je dr. Josip Frank kao pun
atnica s potkrovljem izgraena je 1929. za investitore Modesti Lukanc i Eugena Pusia. Autor projekta je arhitekt Ivan Kulischek. Zgrada se u
terokatnica s jednokatnim dvorinim krilom izgraena je 1932-33. za investitore Josipa i Boriku Frisch, Artura i Paulu Silberschein i Maksa
mezaninom i mansardom, u stilu art deco-a izgraena je 1920. za Centralnu eskomptnu i mjenjaku banku d.d., kasnije Hrvatsku banku, pr
ugaona ugraena etverokatnica s potkrovljem, izgraena je 1938-40. prema projektu Franje Bahovca i Zvonimira Kavuria. Racionalistikim
atnica sa suterenom i stambenim potkrovljem izgraena je 1910-11. za investitora Ivanu Lustig ud. Perok, prema projektu arhitekta Viktora
oj zgradi, izgraenoj 1906.-7., u svojstvu investitora, projektanta i izvoaa pojavljuje se graevno poduzee Greiner i Waronig. Usprkos te
u Ilici 22 i 24, dio su najstarije sauvane povijesne strukture Ilice. Pretpostavlja se da ih je 1819. izgradio zagrebaki graditelj Ivan Either. Dog
llinu, vlasnika tvornice keramikog posua i pei, izgradio je 1903.-04. Vjekoslav Bastl, tada glavni projektant arhitektonsko-graevinskog po
nica s dvostrenim krovitem, zabatnim proeljem orijentirana na ulicu, spominje se na ovoj lokaciji 1752., a kao zidanica 1807.g. Graena je
26 dao je, pretpostavlja se, izgraditi trgovac iril Suknari po.19.st. Poznati zagrebaki tiskar i litograf, Dragutin Albrecht, postavi vlasnikom
u ima oblik slova -L-, fiziki se sastoji od dvije razliite, meusobno spojene kue, izgraene krajem 18.st. i smjetene na zajednikoj parceli
poslovna dvokatnica sagraena je iza 1784. za investitora klobuara Primusa Kostelca. U sj. je dio inkorporirana starija jednokatnica sagra
stranu Zakmardijevih stuba, smjetena je jednokatnica, ija etiri krila zatvaraju usko pravokutno dvorite. Prva se, najvjerojatnije drvena ku
sa stranjim krilom podignutim na kaptolskom obrambenom bedemu i ulinim krilom sa zabatnim proeljem i poluskoenim krovom, sagr
zgraena je 1824-26. za gradskog biljenika Josipa tajdahera, na zemljitu na kojem se do 1820. nalazio dio vrta nekadanjeg samostana k
dvokatnim dvorinim i jednokatnim ulinim krilom sagraena je iza 1721. Palaa je pripadala podbanu barunu Adamu Danijel Rauchu , gro
na stambeno-poslovna palaa razvedenog tlocrta s dva ulina i dva dvorina krila sagraena je 1840. na gradskom bedemu uz srednjovjekov
g L oblika sagraena u zadnjoj etvrtini 18 st.nekadanja je Novoveka vijenica. Sauvana je prostorna struktura s nadsvoenim prostorima
iklouieve i Nove Vesi, izgraena u prvoj pol. 19.st., vjerojatno prema nacrtima Bartola Felbingera, svojim poloajem i volumenom odred
kuu s mansardom u Mletakoj 10, iza 1765. dao je sagraditi dvorski upan Matija Jurai. U 1.pol.19. st. obitelj Babok dala je produljiti veu
grada, poeljem okrenuta Mesnikoj ulici, smjetena ispod Gria. Izgraena je u prvoj polovici 19. stoljea. Na popisu iz 1809. godine kao vla
na dvokatnica na poetku Mesnike ulice, sagraena je 1830. za investitora Ludovika Jelaia. Glavni je korpus kue u ulinom dijelu, pokriv
nica prema ulici, a jednokatna prema vrtu, izgraena je 1843. kao vlastita kua graditelja Aleksandra Brdaria. Kua je izduenog pravokutn
grada graena je postupno na gradskom bedemu na mjestu naputenog, srednjovjekovnog, dominikanskog samostana u kojem je 1607. ot
a koncertnu dvoranu Vatroslav Lisinski izgradila velike koncertne orgulje sa ezdeset i etiri registra, etiri manuala i pedalom. Po dispoziciju
erkerom na uglu sagraena je u 17. stoljeu. Djelomino je sauvana prostorna struktura palae, nekad s otvorenim ulinim trijemom, kasn
roosnim proeljem sagraena je iz 1790. za plemia Pavla Antolkovia. Sauvana je prostorna struktura kue s nadsvoenim podrumom i ko
sagraena je 1748.god. za vlasnika zagrebakog ljekarnika Kristofora Baptistu, a kasnije prelazi obitelji Jelai u ijem se vlasnivu nalazi i d
ar Mggendorfer izgradio je jednokatnicu prema projektu Bartola Felbingera. Na sjevernom dijelu parcele krajem 19.st. izgraena je histor
e Walcker, postavljene su 1855. Zagrebaki instrument smatra se jednim od pet najvrednijih ostvarenja spomenute tvrtke. Teko su stradale
okatnica tlocrtnog "U" oblika graena je 1857. za investitora Elizabetu Ruiku prema projektu zagrebakog graditelja Leonharda Pfeifenbe
uterenom izgraena je 1928-29. kao obiteljska rezidencija dr. Milana enoe. Autor projekta je arhitekt iril Metod Ivekovi. Izvorna graevn
aena je na uzvisini uz ulicu Isce, u najstarijem dijelu naselja Graani (Isce). Nekadanja grobna kapela, okruena je cinktorom s naglaenim
vice Marije u uerju podignuta je 1725-36. pod pokroviteljstvom zagrebakog biskupa Jurja Branjuga. Izgraena je kao barokna trobrodna
Mlinovi 72, smjetena unutar velikog parka, izgraena je 1920. Prema navodu nasljednice Planinke Leustek, autor kue i parkovnog ansamb
en je 1894. prema projektu graditelja afraneka i Wiesnera. Prizemni ljetnikovac primjer je zidanog ladanjskog objekta, jednostavnog tlocrt
a s uvuenim osmim katom, izgraena je 1955-57. prema projektu D.Galia. Galerijski stambeni blok s dvoetanim maisonete jedinicama,s
atice Hrvatske, sagraena je 1886-87. prema projektu Ferde Kondrata. Krilo u Matiinoj, u irini dvije prozorske osi, s duanima u prizemlju
utva Hrvatski Sokol i pjevakog drutva Kolo izgraen je 1883.(atr. A.Se i F.Kondrat). Istono krilo izgraeno je 1884.(M.Antolec). Prvo
rada Tehnolokog fakulteta, danas Rudarsko-geoloko-naftnog fakulteta, s visokoprizemnim i djelomino jednokatnim krilom, izgraena je 1
eljska kua izgraena je 1911-12. godine za obitelj Vrbani, prema projektu Viktora Kovaia (Kovai i Ehrlich). Sa zapadne strane dogradn
rdom u Mlinarskoj 53, podigao je 1923. graevinski poduzetnik Stjepan Wute kao vlastitu kuu ljetnikovac. Kua je graena po uzoru na
vila izgraena je 1910-11. za Roberta i enku Frange, prema projektu arhitekta Viktora Kovaia. Ranomodernistiki protofunkcionalistik
nokatnica, izduenog pravokutnog tlocrta, sagraena je na uskoj i dubokoj parceli, karakteristinoj za srednjovjekovnu parcelaciju Gradeca.
m furnirom, visine 165 cm, duine 80 cm i irine 50 cm, izraen je poetkom 19. stoljea. Dijelovi su crno obojani, a ukrasi od cizelirane i poz
crno, kornjaevina i mjed, pozlaena bronca, dim. 76 x 130 x 81 cm, izraen u maniri francuskog baroknog arhitekta Charlesa Boullea (1642
storije nalaze se kaljeve pei i parketi s intarzijama karakteristinog florealnog i geometrijskog motiva. U prostoriji knjinice je etverokutna
eta, dim. 52 x 158 x 60 cm. Pripada primorskom tipu krinje, jednostavnog oblika s ravnim poklopcem, tipinog za jadransko podruje do sr
canog drveta, dimenzija 45 x 50 x 115 cm, pripada primorskom tipu krinje 17. i 18. st. s ravnim poklopcem, rezbarene samo prednje plohe
2 x 140 x 67,5 cm, svojim oblikovnim karakteristikama pripada tipu komoda 18. st. Prednja, eona strana komode blago je konveksna, segm
7 cm, je pravokutnog oblika s naglaenim, izvuenim prema van i bono proirenim gornjim dijelom. Gornja ladica se moe izvui i slui kao
sofe, stola i dva stolca. Stol, dimenzija 78 x 109 x 78 cm ima pravokutnu gornju plou neravnog ruba. Sofa , dimenzija 189 x 75 x 53 cm, visin
rlee, pohranjena u Kabinetu grafike HAZU-a sastoji se od crtea, skica, fotografija, pisama i osobnih dokumenata slikara Josipa Raia. Njeg
uje enu u poluprofilu, raskono odjevenu u sivu dekoltiranu haljinu s crnim aplikacijama. Lice je duguljasto s izraajnim oima,kosa je poe
ajno je djelo slikara Jurja Pavlovia. Slika, nastala 1872., pripada ciklusu slika njegove kasnije faze kad naputa romantino slikarstvo i poinj
, ulje na platnu, dim 41x32 cm, u vlasnitvu Hrv. prirodoslovnog drutva, pohranjena u Hrvatskom prirodolovnom muzeju, Demetrova 1, zn
ska kurija altarije sv.Jakova sagraena je u 18.stoljeu na sjevernom rubu parcele, a orijentirana je prema ulici uskim zabatnim proeljem. K
gdalene sa zabatnim proeljima i poluskoenim krovom sagraena je 1777. za prebendara Jurja akovia. Sauvana je prostorna struktura
bendarska kurija altarije sv. Doroteje sa zabatnim proeljima i poluskoenim krovom sagraena je 1775. za prebendara Stjepana Kletua. Ku
10 i Varavske 3-5, danas Prolaz sestara Bakovi, zamiljen je prema osnovi arhitekta S. Florschtza iz 1924. godine za brau Mller kao urb
na je od velikog broja vrijednih kulturno-povijesnih predmeta:, umjetnina, odnosno, crtea i slika, predmeta umjetnikog obrta, osobnih pre
ne Cote prikazuje enski akt i primjer je sinteze kasne secesije i neoklasicizma. Lice je oblikovano skladno, sklopljenih onih kapaka, nagnuto
96. godine prema projektu Hermanna Bolla, namjenjeni radu umjetnika ukljuenima u obnovu Katedrale i izradu izloaka za Milenijsku iz
usa umjetnina i studentskih radova Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu sastoji se od 46 slika i crtea, 36 skulptura i 48 grafika.Od svog
a slikarska ostvarenja (ulja na platnu, odnosno lesonitu, crtee, skice i studije) nastala veinom za umjetnikova dugotrajnog boravka u inoze
la umjetnika Jurja Dobrovia, reprezentativni je odabir i predstavlja presjek umjetnikova umjetnikog stvaralatva. Djelo Jurja Dobrovia u k
a u Dubravi, izgraena je1960., i prvi je od devet izvedenih kolskih objekata arhitekta Radovana Nikia. Komponirana je od tri izduena
aena je 1962. prema projektu arhitekta Zlatka Neumanna. Kompoziciju sklopa ine tri kvadratna volumena. Zapadno krilo sa centralno u
osnovan je 1929. godine. Projekt monumentalnog sklopa crkve i Doma izradio je graevinski inenjer Silvije Sponza, ali je do 1931. izgrae
umjetnikovom atelijeru u Ilici 17 u kojem je veinom i nastala od 1940. do 1970., a sastoji se od 200000 negativa, nekoliko stotina orig. foto
907. g., danas je najvei gradski muzej u Republici Hrvatskoj koji ujedno djeluje kao centar za istraivanje i komuniciranje raznovrsnih tema
gake djelatnosti, ima i tri umjetnike zbirke koje prezentira na povremenim izlobama: zbirke glasovitih slikara Oskara Hermana i Slavka Ko
d" (Preporod hrvatske knjievnosti i umjetnosti / Slavljenje hrvatske dramatike i lirike), dim. 850x1200 cm, izradio je 1985.g. Vlaho Bukovac
ulje na platnu, dim. 67,5 x 122 cm, nastala je vjerojatno oko I. hrvatskog salona 1898. i tematski pripada ciklusu aktova koji su, uz figuralne
4 cm, antologijsko je djelo Celestina Medovia. Djelo tematski pripada ciklusu genre slika s motivom poetinih enskih likova. Medovi na sl
u, dim. 70 x 50 cm, antologijsko je djelo likovnih umjetnosti slikara Josipa Raia, i to njegov rani rad, nastao za kolovanja u Muenchenu, gd
ej koji prikuplja, uva, prouava, dokumentira i komunicira materijalnu i nematerijalnu grau vezanu uz osobe s invaliditetom, s naglaskom
Wiltrud Topi Mimara" ili krae Muzej "Mimara", utemeljen je donacijom Ante Topia Mimare i otvoren za javnost 1987. g. Grau Muzeja in
kvalitetne faze izgradnje. Arhitekt Viktor Kovai, Atelijer Kovai i Ehrlich, projektira i gradi (1910.-1911.) graansku obiteljsku vilu za Rudo
mira i Jelisavete, ulja na platnu,nastale 1884.g. u Zadru, za vrijeme Bukovevog boravka u domovini kad slika portrete najuglednijih osoba iz
lo zag. orguljara Pavla Pumppa 1846., ureivao je 1974. Milan Majdak i tom prigodom obnovio registar Copula 8. Registar je izraen po mje
njskog sadrajno je bogata i sastoji se od skulptura, slika, crtea, grafika, namjetaja, predmeta umj. obrta, dokumenata, povelja i oruja. Zb
kipara i medaljera Ive Kerdia iz 1929. godine. Prikazuje lik Dore iz enoina romana Zlatarevo zlato, kerke zagrebakog zlatara Krupia, k
nica sveukupnih dostignua hrvatskog naroda tijekom prvih tisuu godina hrvatske povijesti. Spomen-humak podignuo je Hrvatski sokolarsk
tskom arheologu, povjesniaru, konzervatoru starina i povjesniaru umjetnosti sveano je otkriven 1935. godine na etalitu izmeu Botani
iu, pukom pjesniku i fratru, rad kipara Ivana Rendia, sveano je otkriven na poetku Mesnike ulice, za trajanja Jubilarne gospodarske izl
godine, poklon je kipara Roberta Fangea Mihanovia Gradu u zamjenu za ustupljeni dio gradskog zemljita na Rokovom perivoju za izgradn
atskom knjievniku i politiaru, djelo je kipara Frana Krinia. Sveano je otkriven 1937. godine, ispred zgrade srednjih kola na tadanjem W
Ante Starevia politiara, filozofa i knjievnika, jednog od utemeljitelja moderne hrvatske dravotvorne ideologije, nalazi se na groblju u e
kih kipara Windera i Kompatschera iz 1906. godine. Sastoji se od dva dijela: bronane statue sv. Jurja na konju koji stoji iznad poginulog zm
ni spomenik kipara Emila Bohutinskog, nastao jo za njegova kolovanja na Akademiji, 1928. godine. Izradu skulpture - portreta djeaka Drag
nik Fernkorn, austrijski kipar i ljeva, originalno za niu palae Montenuovo u Beu. Skica za spomenik datira iz 1851. godine. Skulptura obilj
je kipara Roberta Frangea Mihanovia. Ideja o podizanju spomenika nastala je 1925. u ast tisuugodinjice osnivanja hrvatske drave. Spo
tru Preradoviu poklonio je gradu Zagrebu Stjepan pl. Mileti, doktor filozofije, hrvatski knjievnik, intendant Narodnog zemaljskog kazalita
lizirani je tehniki muzej ija se djelatnost ostvaruje kroz prikupljanje, uvanje, zatitu, strunu obradu i odgovarajuu prezentaciju vozila, st
a je i sagraena 1909. godine. Smjetena je na junom kraju naselja u blizini upne crkve, uz cestu koja vodi prema Mievcu. Ima jednu uio
osrdnica graen je na posjedu nekadanje Vile Sveti Duh. Posjed i Vilu s vinogradom kupio je1864. godine Konvent Milosrdnih sestara svet
edu je Drube sestara Milosrdnica svetog Vinka Paulskog od 1870. godine. Stari mlin popravljen je i nadograen 1873. godine, a 1874. u
ani su u tri reprezentativna salona na prvom katu kao i na pripadajuem prostoru hodnika i stepenica. Popisani predmeti: slike, skulpture, n
35 cm, sign. R.JEAN I., Roberta Jeana Ivanovia(1889.-1968.) izniman je kiparski rad. Moe se prikljuiti nekolicini zrelo uoblienih radova in
a Kopa , nastala oko 1915. godine, sadra, patinirana, dimenzije: 78,5 x 57 x 25 cm, signirana desno: R. Jean., mladenaki je rad kipara, rea
je 1915. godine na krianju Dobrodolskog i Novog puta. Visoki drveni rezbareni kri s kipom Krista postavljen je na niskom kamenom kvadru
na je pred Drugi svjetski rat prema projektu arhitekta Ivana Zemljaka. Stereotomski jednostavno oblikovan volumen ine troetani poloeni
a je 1911. godine uz cestu Zagreb - Varadin. Graena je opekom, ima uionicu, uiteljski stan, gospodarsku zgradu i kolski vrt s bunarom.
e iz nekadanjeg Narodnog muzeja, utemeljenog u Zagrebu 1846. U Muzeju se prikuplja, uva, muzeoloki obrauje i prezentira hrvatska na
a i pedalom 173. opus su zagrebake tvrtke Heferer. Graene su godine 1899. i predstavljaju kvalitetno djelo lijepa i bogata zvuka. S tri para
iz serije TMK 101 glavnog konstruktora in. Dragutina Mandla, iz 1951.g., bila su prototip ZET-ovih kola iju serijsku proizvodnju preuzima
ekture radionikih prostora, vezani uz svoj izvorni prostor s kojim ine jedinstven batinski kompleks, i posjeduju cjelovitost, funkcionalnost
a Ordana Petlevskog (1930. 1970.), vlasnice godinama uvaju intaktnom. Na I. bijenalu mladih u Parizu 1959. g. Petlevski je dobio Meun
ne pok. kolekcionara i slikara Zlatka Latkovia pohranjeno je u Grkokatolikom sjemenitu, irila i Metoda 1, u Zagrebu. 35 ikona iz ostavtin
lni burg u u srednjem vijeku te u 16. i 17. st., podignut je u drugoj pol. 13. st. U toku vremena promijenilo je vie gospodara. U seljakoj bun
avu, orijentirana u smjeru istok-zapad, jednobrodna je graevina, sa zaobljenom apsidom svetita, te zvonikom u ravnini glavnog proelja,
sagraena je poetkom 19.st, a kao prvi njezin vlasnik spominje se klobuar Martinus Golli. Kua je graena opekom, dvostreno krovite j
amena prvotno trokatna kula sagraena u 13. st. uz juna gradska vrata Dverce koja su sruena 1812. etvrti kat s vatrogasnim nadzornim i
gradska kula koja se prvi puta spominje u 14.st. kao kamena vrata: "Porta lapidea", vjerojatno je graena u 13.st. Pukarnice na zapadnom i
apsidalnim poligonalnim svetitem nastala je poetkom 15.st. pregradnjom romanike crkve. Gradnja crkve i portala pripisana je majstorima
a isusovakog dvoranskog tipa sa irokim pravokutnim svetitem i po tri bone kapele uz lau, nadsvoena bavastim svodom sa susvodnica
nska zgrada s trapezoidnim dvoritem zidana je postupno od 1641. kada je podignuto juno krilo, 1651. istono te 1653. zapadno krilo. Isto
nica izduenog pravokutnog tlocrta, nekadanja palaa bana Nikole Zrinskog, sagraena je u 17. stoljeu. Palaa je nakon grofova Zrinskih bi
nica izduenog pravokutnog tlocrta sa zabatnim ulinim proeljem i s poluskoenim krovitem sagraena je krajem 18.st., najkasnije do 180
abatnim glavnim proeljem najvjerojatnije je izveo sam vlasnik stolar Lederer. Konstrukcija najstarijeg dijela kue bila je drvena, osim sjever
krilna palaa "U" oblika s dva nejednaka dvorina krila sagraena oko 1764. na parceli s vrtom i ograenim dvoritem za grofa Sigismunda V
sagraena oko 1800.godine na gradskom bedemu, s karakteristinim zabatnim krilom prema Visokoj ulici.
sagraena u prvoj polovici 19. stoljea na gradskom bedemu, s karakteristinim zabatnim krilom prema Visokoj ulici. Pripadala je obiteljim
tao je 1924. pregradnjom dvije kue iz 2.pol.18.st. prema projektu Ivana Metrovia. Uz juni rub parcele izgraen je otvoreni atrij za izlaga
ocrta u obliku slova "U", sagraena je 1838. za grofa Karla Drakovia. Projekt se pripisuje Bartolu Felbingeru. Dvorana na katu proirena je
nska zgrada zidana 1647-70, potpuno je pregraena 1851. U zgradi je od 1947. Muzej grada Zagreba. U sjeveroistoni dio muzejskog sklopa
g tlocrta s dva ulina i dva dvorina krila koja se sastaju na zatupljenom, odrezanom kutu sagraena 1840. prema projektu zagrebakog gra
nokrilna gradska vila razvedenog tlocrta s dvokatnim tornjem na uglu, sagraena 1880-81. prema projektu Kune Waidmanna za investitora
okatnica s dvorinim i prizemnim krilom prema Opatovini. Na glavnom proelju sauvan je kameni polukruni kasnorenesansni portal s grbo
g "L" oblika s kratkim dvorinim krilom sagraena je 1860. prema projektu Janka Grahora za investitora kanonika Franju Gaparia. Radove j
blika sa zabatnim proeljem i poluskoenim krovom smjetena je uz ulicu na sjeveroistonom rubu parcele. Na junoj i zapadnoj strani prize
uenog tlocrta sagraena na istonom kaptolskom bedemu, inkorporirala je sjeveroistonu kaptolsku kulu iz 15. stoljea. Sauvana je barok
blika s dvostrenim krovom i bonim zabatnim proeljima sagraena je na parceli uz ulicu. Arhivski podaci svjedoe da je kuriju koja je kasn
na crkva s dva zvonika graena je postupno od 13. st. na mjestu starije, sruene 1241. Svetite, s kapelama sv.Marije i sv.Stjepana, gradio je
atna kurija tlocrtnog "L" oblika s poluskoenim krovom nastala je polovinom 18. st. pregradnjom starije zgrade s kraja 17. st., djelomino sa
locrtnog L oblika sa skoenim krovom potjee iz 17.st. Pripadala je Nikoli Dijeneeviu, biskupovom vikaru Franji Abantniju, a od 1673. ka
crta sagraena je 1881. prema projektu Hermanna Bolla, na mjestu barokne kurije sruene u potresu 1880. Sauvana je izvorna prostorna
nokrilna kurija s poluskoenim krovom sagraena u dubini parcele nastala je u dananjem obliku pregradnjama srednjovjekovne kurije. Jedn
blika sagraena je unutar ograenog dvorita. U liniji s portalom dvorinog zida sagraena je pol.18.st. prizemnica, prvotno gospodarske n
zduenim propovjednikim svetitem i zvonikom graena je oko 1255. do 1264. Crkva je obnovljena izmeu 1607. i 1620., nakon poara 16
rtnog "L" oblika sagraena je uz ulicu na parceli iji JI ugao definira prizemna gospodarska zgrada. Spomen ploa nad dvorinim ulazom svje
crta sagraena na ulinom obodu parcele podignuta je u dananjem obliku 1780. u vrijeme kanonika Kazimira Bedekovia, rektora Hrvatsko
ovom, sagraena je 1844. za kanonika Stjepana Ledinskog, a zamijenila je drvenu kuriju sagraenu nakon poara 1731. Cjelovito je sauvan
885. na rubu parcele uz ulicu. Investitor je bio kanonik Ivan Gugler, a projektant Hermann Boll. Nacrte je potpisao Mihovil Faleschini. Cjelo
blika sa zabatnim proeljem i poluskoenim krovom sagraena je u dananjem obliku u 18.st. nakon poara 1731. U jezgri kurije sauvani s
g "L" oblika sagraena u dnu dvorita nekadanja je kurija kanonika lektora - tzv. "lektorija". Kurija se spominje krajem 15.st. u vrijeme kano
tlocrtnog "L" oblika sagraena je u prednjem dijelu parcele unutar ograenog dvorita. Jezgra kurije je kasnorenesansna, datirana spomen
vorana u obliku grkog kria s armirano-betonskom kupolom na tamburu s pandantivima sagraena je 1912.-1914. prema projektu Viktora
Tita sagraena je 1894/1895 prema projektu bekih arhitekata Fellnera i Helmera. Plasitku proelja izveli su Weyr i Vogel, unutranju deko
onska zgrada podignuta je 1897-98. godine uz koritenje eljezne konstrukcije paviljona za historike spomenike i umjetnine na Milenijskoj i
a sagraena 1877.-80. prema projektu bekog arhitekta Friedricha von Schmidta za Junoslavensku akademiju znanosti i umjetnosti s galeri
uugraena palaa s mezaninom zaokruena trima ulicama sagraena je 1898-99. prema projektu Josipa Vancaa. Projektirana je tako da sa
atnica sagraena je 1923-27. prema natjeajnom projektu Viktora Kovaia iz 1921. Gradnju je dovrio prema vlastitim projektima Hugo Ehr
ada Nacionalne i sveuiline knjinice, danas zgrada Hrvatskog dravnog arhiva, smjetena u junom dijelu Marulievog trga, sagraena je 1
neorenesansna palaa sagraena 1889. za baruna Vladimira Vranyczanija prema projektu bekog arhitekta Ota Hofera, a u izvedbi zagreba
rkvom sv.Vinka Paulskog osnovan je zaslugom biskupa Jurja Haulika, koji je doveo iz Innsbrucka prve sestre milosrdnice u Zagreb zaduene p
eogotika crkva s transeptom i trokatnim zvonikom u liniji glavnog proelja sagraena je 1882-84. prema projektu Hermanna Bolla na uglo
katnica sagraena 1881-82. prema projektu bekog arhitekta Ota Hofera za baruna Ljudevita Vranyzcanya Dobrinovia, magnata i mecenu
katnica nastala je nadogradnjom kasnobarokne jednokatnice za investitora trgovca Kristofora Stankovia. Drugi kat nadograen je 1837., a
vokatnica organizirana oko trapezoidnog dvorita nastala je nadogradnjom jednokatnice sagraene 1822. prema projektu Bartola Felbinger
nica s ulinim krilom sagraenim 1796. za trgovca Matiju Muinia, jedina je sauvana kasnobarokna zgrada u Ilici. Od 1813. u zgradi je kava
ocrtnog U oblika nastala je nadogradnjom prizemnice 1860. prema projektu Mihovila Strohmayera za trgovca Andriju Majcena. Glavno pr
a organizirana oko trapezoidnog dvorita sagraena je 1844. kao hotel s restauracijom i kavanom. Radove je izveo Bartol Felbinger, koji je v
tnog L oblika sagraena je 1863. prema projektu Leonharda Pfeifenbergera za limara Petra Ratha. Glavno proelje komponirano u klasic
okatnica tlocrtnog U oblika sagraena je 1876. prema projektu Ivana Plochbergera starijeg za investitora podbana baruna Jovana ivkovi
ocrtnog "U" oblika, vlastita kua graditelja Bartola Felbingera, sagraena je 1826-29. Prizemlje rastvoreno s pravokutnim duanskim otvorim
erokatnica nastala 1928. nadogradnjom etverokatnice sagraene 1904-05. prema projektu V.Bastla (Hnigsberg i Deutsch). Prvotna proe
vina poligonalnog tlocrta, 1909. sagraena po projektu Ignaca Fischera, smjetena je u dubini parcele i okruena zelenilom. Izuzetan je prim
nice s asimetrinim dvorinim krilom i lokalima u prizemlju sagraene su 1906-07. prema projektu Viktora Kovaia za investitore Antuna Or
aena 1912-13. prema projektu Viktora Kovaia za investitora dr.Edu Franka. Urbanistiki, kua je inicirala mikroregulaciju s predvrtovima
Medulievoj 33, nekadanja Muka uiteljska kola,danas zgrada Prve ekonomske kole, tlocrtnog U oblika s naglaenom rizalitnom zonom
vokatnica s mezaninom i trgovakim prizemljem sagraena je 1867. prema projektu Franje Kleina. Ulino proelje bogato je detaljirano tera
m reda Drube Isusove u Palmotievoj ulici sagraena je 1902. prema projektu Janka Holjca. Jednobrodna dvoranska crkva je uvuena od li
v. Preobraenja u obliku latinskog kria s kratkim krakovima transepta, sagraena 1866. prema projektu Franje Kleina na mjestu sruene ka
g L oblika sagraena 1881. prema projektu tvrtke Grahor i Klein za investitora Stjepana Hrastia. Neorenesansno proelje s dva portala, stu
proeljem podignuta je iza 1647. kao zavjet graana Gradeca protiv kuge. Drveni tornji s piramidalnom kapom, pokriven indrom, u liniji je
a tlocrtnog U oblika graena 1894-95. prema projektu ateliera Alfreda Ludwiga i Ljudevita Teodora Hlssnera iz Leipziga za tri kolska zavo
ena je 1891-92. prema projektu maarskog arhitekta, Ferenca Pfafa. Slobodnostojea jednokatna jednokrilna kolodvorska zgrada s dva po
ema projektu Franje Kleina za Hrvatsko slavonsko gospodarsko drutvo (danas Pravni fakultet). Uz palau su dva izlobena paviljona. Neoren
nica tlocrtnog L oblika sagraena 1888/1889. prema projektu Lea Hnigsberga za Savez hrvatskih uiteljskih drutava. Reprezentativno ob
katnica razvedenog tlocrta sagraena 1887-91. prema projektu Hermanna Bolla za Kraljevsku zemaljsku obrtnu kolu i Muzej za umjetnost
a tlocrtnog U oblika sagraena 1856-59. prema projektu bekog arhitekta Ludwiga von Zetla za Opu javnu bolnicu, a koristila se za vojar
amna palaa tlocrtnog "U" oblika sagraena 1876-77. na Trgu Nikole ubia Zrinskog 3, za conte dr.Ivana Burattija, prema projektu tvrtke Gr
ovnica sagraena je 1902-03. prema projektu Janka Holjca za dr.Stjepana Antolkovia. Ugao i proelje prema trgu ralanjeni su plitkim riza
ovnica sagraena je za baruna Ljudevita Oegovia 1874.-75. prema projektu Ivana Plochbergera. U prizemlju je bila kavana "Zagreb", adapti
s mezannom na Trgu Nikole ubia Zrinskog 19, sagraena je za karlovakog industrijalca baruna Dragana Vranyczany-Dobrinovia 1878-79.
uarda Priestera, podignut je 1891. u sredinjem rondou Zrinskog trga. U Zagrebu je jedini primjerak te vrste arhitekture, karakteristine za 1
im i zaobljenim sedmerokatnim ugaonim dijelom sagraena je 1937. prema projektu Stjepana Plania. Proelje je ralanjeno gustim nizom
Andrije Hebranga 9 i 11, Gajevoj 28, Ulici Ante Kovaia 2 i 4 i Preradovievoj 29 poznata po investitoru pod nazivom "Kukovieva kua" sagr
atni sedamnaestometarski toranj kvadratinog tlocrta, sagraen je 1841-43. prema projektu Franje Schchta na umjetnom breuljku u osi g
a tlocrtne osnove u obliku kria s kratkim transeptom i poligonalnim svetitem sagraena 1864. s namjerom da bude grobna kapela nadbisk
krilni ljetnikovac pravokutnog tlocrta s niskim skoenim krovom sagraen je 1839.-1840. prema projektu Franza Schchta na malom breuljk
okutnog tlocrta sa skoenim krovom, prvotno prekrivenim indrom, sagraena je 1847. prema nacrtima Leopolda Philipa. Glavno proelje
dvostrenim krovom sagraena je 1841-42. u rustikalnom stilu prema projektu Franza Schchta. U prizemlju je nekada bio lugarev stan, a na
tamentu okruen kopljastom ogradom postavljen je 1843. u Dolini dalija kao obiljeje dovretka ureenja Maksimira. Na lijevano-eljeznoj
ni drveni paviljon s lanternom sagraen na obali prvog jezera oko 1840. prema projektu Franje Schchta, danas je jedini sauvani maksimi
anovanje namjetenika graene su u klasicistikom stilu, u sklopu gospodarskih objekata uz nadbiskupski ljetnikovac, najvjerojatnije 1839-4
okrilni ljetnikovac, razvedenog tlocrta, natkriven plitkim skoenim krovom, sagraen oko 1860. pripisuje se Franji Kleinu. Parapetni detalji, k
godina 19.stoljea u sklopu nadbiskupskog gospodarstva u maksimirskom parku. To je jednostavna gospodarska zgrada, u sredinjem dijelu
odarska graevina, smjetena sjeverno od zgrade Poljoprivrednog i umarskog fakulteta, sagraena je vjerojatno kada i Haulikov ljetnikovac
ana i Sebastijana na Novoj Vesi 12, pripada najstarijem sauvanom sloju izgradnje Nove Vesi. Taj sloj izgradnje sauvao je orijentaciju i smje
rtnog "L" oblika, nekadanji Dom nemonih sveenika (Xenodochium episcopale) sagradio je 1781. biskup Josip Galjuf. Od 1822. zgrada slu
zvonikom u liniji glavnog proelja sagraena je 1795-1800. na mjestu gotike upne crkve, osnovane 1374. Gradnja crkve pripisana je zagre
avokutnog tlocrta prekrivena niskim skoenim krovom nastala je 1828. godine pregradnjom starijeg majura smjetenog u dubini parcele. Pr
ca razvedenog tlocrta, prislonjena uz dvorini zid nadbiskupskog dvora, nastala je izmeu 1794. i 1795. pregradnjom starije jednokatnice ko
k s mezaninom izmeu Vlake, Martieve, Bauerove i Ratkajevog prolaza sagraen je postupno izmeu 1926. i 1930. prema projektu Huge
avokutnog tlocrta s mansardnim krovom sagraena je oko 1790. prema projektu bekog arhitekta Josepha Reymunda za biskupa Maksimili
poluskoenim krovom sagradio je biskup Maksimilijan Vrhovec u prvom desetljeu 19.st. za stanovanje namjetenika biskupskog majura. U
e vojne bolnice u Vlakoj sastoji se od tri krila, dvokatno ulino krilo - nekadanja vojarna - graeno je 1833. prema projektu arhitekta Anto
en kao glazbeni paviljon i postavljen na nekadanjem Sveuilinom trgu za vrijeme odravanja gospodarsko-umarske jubilarne izlobe 189
ovac sagraen je 1826-29., najvjerojatnije, prema projektu Bartola Felbingera. 80-ih g.20.st. ljetnikovac je sruen i sagraena nova vila koja
emnica s povienim sredinjim dijelom, sagraena je oko 1780., kao ljetnikovac biskupa Josipa Galjufa. Gospodarske zgrade smjetene jun
g vlastelinstva Gornji Stenjevec iz prve pol.16. st. Posjed Gornji Stenjevec tijekom stoljea mijenja vlasnike, spominju se obitelji Vojkovi, Ra
s velikim vivskim podrumom sagraena je na breuljku, nekada s vinogradima, iznad ksaverske doline, prema projektu graditelja Janka Jam
aena je 1929-30. kao Novicijat Drube Isusove i Dom za duhovne vjebe, prema projektu arhitekta Jurja Denzlera. Zgrada T tlocrta nesim
zabatom okrenuta ulici, ostatak je srednjovjekovnog, tradicionalnog tipa izgradnje. Dananja zidanica na mjestu drvene kue nasta ja kraje
okatni sklop grkokatolikog sjemenita sagraen je 1768-74. novanim sredstvima koja je dodijelila carica Marija Terezija. Nakon potresa 18
ena jednokatna palaa nastala je u dananjem obliku izmeu 1913. i 1914. kada su prema projektima Huge Ehrlicha i Viktora Kovaia prigr
danas Pravni fakultet graen je u nekoliko faza. Zgrade prema irilometodskoj pripadale su od 17.st. obiteljima Erddy i Keglevi. Iza 1777.
astoji se od tri razliite povijesne graevine. Srednjovjekovna, u 17. st. pregraena, gradska vijenica na uglu Markovog trga, proirena je go
1796. kuu s plesnom dvoranom na gradskom bedemu u kojoj su se od 1797. odravale kazaline predstave. Prvo gradsko kazalite grofa
na je 1754. prema projektu Matije Leonharta, za Baltazara Magdalenia. Oko 1830. palai je s june strane prigraen klasicistiki portik, koji
- Balbi tlocrta u obliku slova "U" s dva uska bona krila i stubinim aneksom podignuta je postupno kroz 18. stoljee. Cjelovito je sauvana
trapezoidnim dvoritem graena je postupno u 18.st. Stariji dio graen je nakon poara 1731, a noviji krajem 18.st. kada je palaa dobila da
katnica nepravilnog trapezoidnog oblika sa prigraenom terasom na zapadnoj strani prema Mesnikoj nastala je u dananjem obliku 1875.
elieve i Kamenite ulice graen je u 2.pol.17.st. za potrebe isusovakog sjemenita sv.Josipa, kasnije Plemikog konvikta. Usprkos mnog
itoj 5 izgraena je sredinom 18. st. Na kamenom portalu uz zaglavni kamen uklesana je 1749. g. Kua je tlocrtno imala oblik slova "L", duo
tnog "U" oblika nastala je pregradnjom barokne palae sagraene na gradskom bedemu pol.18. st. Palaa je adaptirana 1881-83. prema pr
upno u 19.st. na mjestu srednjovj. kapucinske samostanske crkve sv.Marije ije je inkorporirano proelje vidljivo na Vranicanijevoj poljani. Sj
ilnu palau u Opatikoj 8 sagradio je 1754. zagrebaki graditelj Matija Leonhart za Ivana Buana, predsjednika Banskog stola i podbana. Pal
Opatikoj 9 dobila je svoj dananji oblik sredinom 19.st. Rekonstrukciju postojee kue izveo je najvjerojatnije zagrebaki graditelj Mihovil S
ansardnim krovom, sagraena oko 1780. za grofa Krstu Oria. Djelomino je sauvana prostorna struktura palae te kasnobarokno proelje
parceli u Opatikoj 15, izgraena je prva zidana kua. Prema katastarskom planu iz 1862. kua je u tlocrtu bila "L" oblika, sa vanjskim stubi
oj 21 smjetena je na mjestu dviju srednjevjekovnih parcela, koje od 2.pol.18.st. imaju istog vlasnika. Godine 1798. spominje se kao zidana
Opatikoj 23, graena za Ivana Bedekovia, spominje se po prvi puta 1829. godine. Autorstvo se pripisuje zagrebakom graditelju Bartolu F
ovai 1822. sagradio je dananju uglovnicu. Sauvavi dijelove objekta iz 18. stoljea, kuu je nadogradio, te dogradio prema sjeveru. Pret
na oko 1785. za advokata Ivana Buana, s podrumom koji prema istoku dobiva punu visinu etae, s dvostrenim krovitem, jednostavnog pr
ora sa dvokatnim stranjim i jednokatnim krilom prema trgu, dananje je gabarite dobila po.19.st. (dogradnja 1808-09., graditelj Ivan Eithe
atna palaa sa trokatnim naknadno prigraenim stranjim krilom pripojena je 1836. Banskim dvorima. Stariji barokni dio palae sagradio je
s nejednakim bonim krilima nastala je pregradnjama nekadanje jednokatne uglovnice koju je oko 1830. podignuo advokat Tadija Feri. Dr
vnog suda RH, ugraena je dvokatnica nastala pregradnjom starije kue godine 1867. Neorenesansno proelje dekorirano je detaljima proi
.Marka iz 1519, nakon velikog poara 1706. upnik Juraj Jurai podigao je novu kuu. Jednokatnica, pravokutnog oblika, smjetena je na ugl
jednokatnica u dananjem je obliku nastala pregradnjama kue Josipa de Fona, sagraene nakon poara 1731.Cjelovito je sauvan prostor
izgraena je na prijelazu 18/19. st. na gradskom bedemu za kapetana Tomu Hocha. Zidana katnica smjetena je u zap. dijelu parcele, s dvor
kua Sabli-Zajc izgraena je kao prizemnica na gradskom bedemu, na mjestu drvene kue koja se spominje 1792., a dananji oblik dobila
- Turkovi, izgraena je 1893., prema projektu graditelja Gjure Carneluttija, na mjestu starije kue iz 18. st., kojom je zapoinjao s june stra
a s dvokatnom kulom iz 16 st.nalazi se na JZ rubu Gornjeg Grada. Sred.19.st. poduzetnik Guido Pongratz ureuje park s vrtnom kuicom u
mnim ulinim krilom sagraena je pol.18.st. na gradskom bedemu, neposredno iznad Mesnikih vrata. Vlasnici kue bili su obrtnici bravar M
g "L" oblika sagraena je polovinom 18.st. na mjestu kue kapelana i nadarbenika gradske ubonice. Iza 1743. pripadala je Antunu Bedekov
tlocrtnog "U" oblika sagradio je 1760-65. srebrnar Juraj Igeri. Cjelovito je sauvana prostorna struktura kue s nadsvoenim podrumom
oblika, nastala je u dananjem obliku nadogradnjom drugog kata 1894. godine prema projektu Martina Pilara. U jezgri je sauvana struktu
1826. za obitelj slastiara Kordana prema projektu Bartola Felbingera. Juni dio kue, oblikovno stopljen sa starijim dijelom, prigraen je 1
nja prebendarska kurija sv. Ivana Krstitelja u upi sv. Marka, pripadala je krajem 18.st. prebendaru Tituu Brezovakom, najznaajnijem pisc
izgraena je 1932-33. godine za dr. Alberta Boterija, prema projektu arhitekta Frane Cota (Arhitekti Cota i Pogaj), a izvoa je graevno p
va stambena objekta: jednokatnica zabatom okrenuta prema ulici, pregraena u drugoj pol 19 st. i prizemnica, koja je zadrala barokno obli
idane uglovnice Opatovina 11/ Skalinska 4, dao je pregraditi dvorina krila i dograditi sjeverno krilo zgrade prema projektu zagrebakog gra
rambena kula Kaptola, sagraena je poetkom 16.st. Dananji oblik kule rezultat je predgradnji u 17. i 18. st. Jednokatna kula, pravokutnog
ostionica Paradeisl Franza Grebenspangera, sagraena je prije 1834.god. Od 1890., bila je u posjedu jedne od najznaajnijih obitelji hrva
skoj 31a izgraena je 1909-11. za zagrebakog farmaceuta Eugena Fellera, prema projektu arh. Mathiasa Fellera. Manja jednokatna kua za
aena je 1902-03. prema projektu Vjekoslava Bastla (Hnigsberg i Deutsch). Alegorijske skulpture na proelju rad su Rudolfa Valdeca, a Oto
tnica s mezaninom i mansardnim potkrovljem, danas zgrada Hrvatske potanske banke, izgraena je 1912-14. kao poslovno-stambena pala
ca s trgovakim pasaom izgraena je 1931-32. za tvrtku Shell D.D.(Dr. Artur i Dr. Milan Mari). Autor projekta je arhitekt Rudolf Lubynski, sa
umjetnika, slobodnostojei jednokatni izlobeni paviljon, izgraena je 1934-38., prema idejnom rjeenju Ivana Metrovia i tehnikoj razrad
radio je oko 1830. jednokatnu uglovnicu ime je urbanistiki formirano raskre Ilice i Frankopanske. Za tiskaru Narodnih novina (u zgradi 1
Martina dao je sagraditi biskup Martin Borkovi krajem 17.stoljea. Graditelj Kristijan Heinrich Vesteburg za biskupa Vrhovca 1813. produio
Sv. Martina u Vlakoj ulici, biskup Maksimilijan Vrhovec, dao je, na njegovom mjestu, sagraditi veliku, jednokatnu zgradu za djeako sjeme
e oko 1770. zaslugom biskupa Franje Thauzija na mjestu stare upne crkve. Novi crkveni toranj sagraen je 1856-57. prema projektu Mihae
upskom vrtu, izmeu jugoistone kule i tzv. vrtlareve kue, podignut je krajem 19.st., prema projektu Hermana Bolla. Bio je grijan i sluio
Narodnog sveuilita izgraena je 1956-61. godine. Autori projekta su arhitekti Radovan Niki i Ninoslav Kuan, a interijera i opreme Berna
atroslav Lisinski i doma Matice iseljenika izgraen je 1960-73.g.. Autori projekta su arhitekti Marijan Haberle, Minka Jurkovi i Tatjana Zdvo
ea visokoprizemnica, izgraen je kao nacionalni sajamski izlobeni paviljon 1937. godine u krugu sajamskog kompleksa novog Zagrebakog
a Savi sagraenog 1892., na postojeim, vrlo kvalitetno izvedenim, kamenim obalnim i rijenim stupovima 1932-34. postavljena je nova sp
dnostojea jednokatnica s pomonom prizemnom zgradom, izgraena je 1964-66. godine, prema projektu arhitekta Aleksandra Dragoman
viljonima, graenim u etapama, 1879.-1933. i sredinjom crkvom Krista Kralja sagraenom 1927-29., fiziki je najvei spomenik zagrebake
na je 1884-86.prema projektu Hermanna Bolla kao samostalan, slobodnostojei objekt, smjeten u prirodnom umarku, zapadno od glavn
aen je sredinom 19. st. uz samu Bukovaku cestu, u sklopu imanja s vinogradom, vrtom i gospodarskim objektom. Niz godina bio je u vlas
kovac s dvokatnim tornjem s vidikovcem podigao je 1882. trgovac i industrijalac Vilim Lovreni. Godina izgradnje urezana je na metalnoj za
izgraena 1935. za Jurja i Emu tos, okruena je ureenim manjim parkom sa vrtnom sjenicom. Na zidanom prizemlju lei drveni kat i stam
gnuta je 1869. na platou breuljka nasuprot upnoj crkvi. Jednostavna prizemnica s podrumom, pravokutnog tlocrta s dvostrenim krovite
obiteljska kua izgraena je 1935. za igu Fuhrmanna, prema projektu Stjepana Plania. Tlocrtna je dispozicija radijalna u pravilnom krun
cu, jednu je od rijetkih graanskih kua na podruju Graana sa ouvanom velikom okunicom i prateim gospodarskim objektima podigla
Ribnjak spominje se prvi puta 1773. g. Mlin je prizemni, dvoprostoran, pravokutnog tlocrta, uim zabatnim proeljem okrenut prema potok
tambena prizemnica, s pripadajuim gospodarskim objektom, graena je 1912. Stijene su od horizontalno slaganih hrastovih planjki spojen
odarskim objektima smjetena je u sreditu seoskog naselja Resnik. Prizemnica dvostrenog, poluskoenog krovita, pokrivenog crijepom s
omito na ulicu Resnik 5, na kunom broju 3, smjeteni su tradicijski, stambeni i drveni, gospodarski objekt. Njihova prostorna dispozicija, ka
esnik 5, k.br.6, izgrana 1910., najbolje je ouvan primjer stambene ruralne arhitekture naselja Resnik. Uz "hiu" se nalaze na dnu okunice
te u Jakuevcu, sagraena je 1832, na mjestu stare upne crkve Sv.Marka koja je 1811. preseljena u Jakuevac s posjeda Erddyjevih u Trnju
dskog breuljka, izgraena je vjerojatno u 10.stoljeu. Od 1287. do 1345. pripadala je cistercitima. Kapela je 1899. rekonstruirana i obnovlje
Djevice Marije u Stenjevcu sagraena je 1758. na mjestu srednjovjekovne crkve. Okruena je cinktorom u kojem su brojne antike spolije. C
Vrapu, nasuprot crkve sv. Barbare, izgraena je 1806. na prostranom, kasnije rasparceliranom zemljitu, koje je s jugozapada bilo omeeno
u povijesnog naselja Gornje Vrape sagraena je 1700-03. zaslugom zagrebakog kanonika Ivana Znike. Smjetena je na zaravni, okruena c
ra s prilaznom alejom krinog puta jedinstvena je arhitektonska, prostorna i kompozicijska cjelina. Izgradnja kompleksa tekla je postepeno
ljetnikovac, na vrhu ulice Jelenovac, podigla je veleposjednika obitelj Andrijevi sredinom 19.st. Tona godina izgradnje nije poznata, kao
jedna je od malobrojnih sauvanih vila iz prve polovice 19. st. na podruju Tukanca. Izgraena je na velikom posjedu obitelji Daubach. An
raena je 1919. prema projektu arhitekta Viktora Kovaia, za investitora veletrgovca drvetom Oskara Frlicha. Kua-lovaki paviljon jedini
o Letnik Pantovak, izgraen je sredinom 19. stoljea. Godina izgradnje nije poznata, kao ni graditelj. Objekt je od tada dograivan nekoli
ena je 1933. prema projektu ing. Josipa Seiferta. Prvobitno je zgrada bila prizemnica s garaom za vatrogasna vozila i centralno smjetenim
lina stambena prizemnica smjetena uz sjeverni rub parcele i dvorina stambena jednokatnica smjetena uz njezin zapadni rub. Ulina ku
atnica s djelomino stambenim potkrovljem graena je 1938-40. kao obiteljska rezidencija za investitora dr. Vladimira i Pipa Arko prema pro
g "L" oblika sagraena je iza 1790. za advokata Franju andora na mjestu dviju starijih kua. Sauvana je prostorna struktura kasnobarokne k
"L" oblika sa dvoritem i prizemnom gospodarskom zgradom u Demetrovoj sagradio je mesar Josip Lefler krajem 18.st. Na dvorinom porta
kanec izgraena je na zapadnom gradskom bedemu krajem 18.st. Iz 1800., kad je vlasnik Aleksandar Makanec, podupan zagrebake upan
metrovoj 13 izgraena je na gradskom bedemu u drugoj pol.18. stoljea. Obitelj Patai, nakon poara 1706. tu podie kuu, o kojoj nema p
la zatvaraju unutarnje dvorite dobila je dananji oblik u 1.pol.20.st. Ist. krilo na bedemu dao je izgraditi "protonotar kraljevine" Ivan Zakma
alajnovka potjee iz 1844. kada se na do tada praznom mjestu gradi objekt paviljonskog tipa, klasicistikih stilskih oznaka. Autorstvo se prip
ele u Kamenitoj 7, krajem 17.st. postojala je zidana kua. Pretpostavlja se da je ova zidanica 1768. u loem stanju, uskoro potom bila dogra
mer, graen je u nekoliko etapa. Zap. dio, tada u vlasnitvu grad. senatora i biljenika B. Krajaia, datira izmeu 1760. i 1776. Graditelj Joha
nica tlocrtnog U oblika sagraena godine 1847-48 za trgovca Nikolu Ubinca. Cjelovito je sauvana prostorna struktura kue i bidermajersko
krilna palaa sagraena 1778 za Jurja Karla Levaia na istonom dijelu parcele izmeu Matoeve i Mesnike ulice . U zapadnom dijelu pa
h stambenih kua nalazi se na parceli izmeu Matoeve i Mesnike. Kua u Mesnikoj spominje se 1709., a ona u Matoevoj 1728. Godine
kua izgraena je izmeu 1835. i 1845. godine na parceli koja je formirana 1835. godine podjelom cjelovitog zemljita izmeu Mesnike 42
okatnica s pravokutnim dvoritem sagraena je 1844. godine za trgovca Gottfrieda Krausa. Cjelovito sauvana prostorna struktura i biderm
ambenog kompleksa u Opatikoj 4, za grofa Bombellesa, izveo je 1926. arh. Hugo Ehrlich, pregradivi kuu grofa Emerika Erddya iz 1727. P
anica iji su vlasnici bili razni zagrebaki trgovci. Kako naknadne pregradnje nisu poznate, kua je praktiki u izvornom stanju ouvana do da
1786. za urara Tomu Leitnera. Tijekom cijelog 19. stoljea bila je u vlasnitvu porodice urara - Geisler. Kua je jednokatnica, u tlocrtu oblika
sredinom 18. st.,dok su zapadno i juno izgraeni najvjerojatnije u prvoj pol.19. st. U razdoblju od 1857. do 1886. kua je doivjela niz preg
sa stranjim krilom podignutim na kaptolskom obrambenom bedemu i ulinim krilom sa zabatnim proeljem i mansardnim krovom s potk
na jednokatnica s dvokatnim krilom prema nekadanjem mlinskom gatu u Tkalievoj, sagraena je 1808. za trgovca Nauma Demetra. U sje
velikog vrta u Radievoj 62-66 prva se kua spominje 1824. Te ju godine Alojzije Buan, koji je kuu najvjerojatnije i sagradio oko 1820., pro
via izgradio je 1833, pretpostavlja se, graditelj Bartol Felbinger, kao klasicistiku dvokatnicu pravokutnog tlocrta s centralno smjetenim, m
emu iz 1797-1809. gradskog sudca Nikole Baboaja nadograena je 1929-30. za Anku Gvozdanovi, prema projektu Stjepana Uria. Vrt pre
ua Plepeli izgraena je na gradskom bedemu 1772-1809. Smjetena je u zap. dijelu parcele, s dvoritem prema Visokoj i gospodarskom p
ua Brigljevi, izgraena je krajem 18. stoljea na gradskom bedemu, na mjestu starije drvene kue. Fran Kukuljevi Sakcinski podie ulinu
tnica tlocrtnog "L" oblika sagraena izmeu 1753. i 1760. god. za gradskog pana Matiju pulka. Proelja su vrlo jednostavno oblikovana - o
nica s poluskoenim krovitem, zabatnim proeljem orijentirana na ulicu, spominje se na ovoj lokaciji kao zidanica 1752. godine. Prije toga je
tambenih ugraenih kua, esterokatnica u Martievoj 13 i peterokatnica u Vlakoj 60, izvorno povezanih autogaraom u zajednikom dvori
m trgu 15, izgradio je 1885, godine zagrebaki graditelj Janko Jambriak, za investitora dr. Bogdana Medakovia. Prizemlje kue adaptirano j
na u nizu kua koje su od Juriieve do Kaptolskih vrata zatvarale ist.stranu Jelaievog trga. Nekada poluugraena, danas je ostala izolirana
12, izgraena je 1937. prema projektu Hinka Bauera. Investitori su bili ga.Giza Roubeix ro.Aleksander i ga.Mira Poduje ro.Aleksander.
nekadanja pogranina straarnica, smjetena na samoj desnoj obali Save uz stari Savski most, izgraena je poetkom 19.st. Podigli su je Fr
en je 1887-89. izmeu Ilice, dananjih Ulice Republike Austrije, Taloveve i Reljkovieve ulice prema projektu bekih arhitekata F. Grubera
je izgraditi 1814-15. trgovac Gregorije Demetrovi (Dmterfy). Autorstvo se pripisuje graditelju Bartolu Felbingeru. Prije 1830. bila je izgra
uu, za investitore Alberta i Wilima Deutscha, izgradilo je 1902. arh.-gra. poduzee Hnigsberg i Deutsch. Arh. Vladimir Baranyai 1924. reko
tambenim potkrovljem i dvokatnim tornjem na istonom ulaznom proelju, okruena parkom, jedna je od rijetkih sauvanih kua iz 1.pol.19
enim svetitem i zvonikom s lukoviastom kapom graena je u 18. stoljeu na mjestu srednjevjekovne crkve na Dolcu. Tona godina dovren
radnju na zemljitu stare Zakladne bolnice Milosrdne brae na glavnom zagrebakom trgu proveden je 1929/30. Narudbama dobivenim p
dvora 1890, dravne eljeznice zapoele su 1893-94. izgradnjom kompleksa Strojarnice na Trnjanskoj cesti. Najstariji ouvani sloj izgradnje
edvedgrad na Malom Plazuru, obronku Medvednice, podigli su 1249-54. zagrebaki biskup Filip i zagrebaki Kaptol. Sjeverni dio grada s prv
ogradarska vila s jednokatnim prednjim stambenim i prizemnim stranjim gospodarskim dijelom, sagraena je 1868. godine, prema projekt
adljevnim kolom pravokutnog tlocrta smjeten je pri kraju sela u zaseoku Roia uz sporednu cestu. Mlin je datiran 1888. godinom koja je u
om"), djelo Simeona Roksandia iz 1908., postavljena je kao vodoskok s bazenom na Jezuitskom trgu 1910. godine. Skulptura prikazuje sna
trossmayaru, rad kipara Ivana Metrovia, sveano je otkriven na Strossmayerovom trgu iza zgrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
a Metrovia postavljen je u vrtu Instituta Ruer Bokovi 1954. godine. Nikola Tesla prikazan je sjedei, u stavu dubokog razmiljanja. Kom
ara Ivana Metrovia postavljen je u vrtu Instituta Ruer Bokovi 1956. godine. Bronana skulptura u nadnaravnoj veliini postavljena je na
o iz mladenake faze kipara Ivana Metrovia nastalo u Beu 1905. godine pod utjecajem Rodinovog impresionizma i beke secesije, na aps
kipara Ivana Metrovia izraen od kamena pjeenjaka postavljen je 1932. godine na Tomislavovom trgu u Zagrebu, ispred zgrade Umjetni
para Ivana Metrovia iz 1930., postavljena je 1940. godine u parku Imunolokog zavoda, Rockfellerova 4. Prikazan je lik majke koja na lijevo
greb obuhvaa nekoliko podruja odreenih prirodnim, topografskim, kulturno-povijesnim i razvojnim osobitostima, steenim tijekom stvar
orijalnog obiljeja povijesnog dogaaja iz razdoblja antifaizma u II. svjetskom ratu. Cjelokupno memorijalno podruje ume Dotrina au
zamisli biskupa Maksimilijana Vrhovca. 1787. godine poinje njegovo ureenje preoblikovanjem ume hrasta i livada na biskupskom posjed
podruje Podsusedskog trga, valorizirano je kao cjelina sa karakteristikom kvalitetnih prostora i ambijenata, ukljuivo zatieni kompleks Su
u Vugrovcu lei na utvrenoj Rimskoj cesti koja je vodila od itarjeva (Andautonija) preko Varadinskih toplica do Ptuja i nalazi se na podru
, danas pohranjena u Etnografskom muzeju u Zagrebu, sastoji se od 6913 predmeta, veinom fragmenata uzoraka veza i ipke, izuzetno vrij
folkloristiku u Zagrebu specijalizirana je za podruje etnologije, folkloristike, pa i ire slavistike te kulturne antropologije, sadri najvanija ra
d 270 000 primjeraka metalnog novca, papirnih novanica, medalja, spomenica, plaketa, znaaka, kolajna, markica i etona. Zbirka obuhva
kog muzeja u Zagrebu najmaa je zbierka Ahreolokog muzeja u Zagrebu koji, kao samostalan odjel postoji i djeluje tek od 1945. godine. Od
sne zbirke prikazuje razvoj materijalne i duhovne kulture na prostorima kontinentalne Hrvatske u rasponu od sedam tisuljea, tj. od mlae
ja u Zagrebu sadri relevantnu spomeniku grau iz razliitih domaih nalazita, ali i iz nekih susjednih zemalja. Od grkih spomenika doma
a za povijest hrvatske knjievnosti, kazalita i glazbe HAZU sastoji se od arhivske grae svih kazalinih kua u Zagrebu, kao i arhivske grae k
nanstvena biblioteka "Juraj Habdeli") Filozofskog fakulteta Drube Isusove Sveuilita u Zagrebu- Hrvatski studiji, posjeduje knjini fond zn
uiline knjinice u Zagrebu sadrava veim dijelom knjinu, a manjim dijelom neknjinu grau. Najstariji i raritetni dio knjine grae kao i fo
pecijalizirani muzej za kolstvo i pedagogiju u Hrvatskoj. Muzejska graa sastoji se od nastavnih sredstava i kolske opreme po pojedinim nas
o Ivana Generalia, ulje na staklu, dim. 100 x 170 cm, jedno je od najvrijedijih djela ovog autora i njegova stvaralatva nakon rata. Naivno su
an je 1880. g. na inicijativu Drutva umjetnosti i njegovog tadanjeg predsjednika Izidora Krnjavija kao jedna od prvih institucija takve vrste
zagrebake pohranjena u Metropolitanskoj knjinici, u prostorijama Hrvatskog dravnog arhiva, sastavljena je od vrijedne zbirke atlasa i zem
ana je muzejska institucija koja se bavi prikupljanjem, obradom, uvanjem, prezentacijom crtea, grafika i plakata. \r\nMinistarstvo kulture d
bogaivana donacijama i otkupima djela, Moderna galerija prua cjelovit prikaz razvoja likovnih umjetnosti u Hrvatskoj kroz protekla dva sto
ia sadri predmete od metala, porculana, stakla, skulpture, slike i arheoloke predmete, ukupno 1272 jedinice popisa. Zbirka Roi valoriz
sastojala se od predmeta likovne i primijenjene umjetnosti, barokne skulpture i namjetaja iz razdoblja bidermajera. Osobito znaajna je cje
cm, irine sjeiva 1,8 cm, u drvenim koricama presvuen crnom koom, sa esterokrakom zvijezdom, likom pandura i natpisom Vivat pandu
nara sastavljena je od ordena, medalja, spomenica i minijatura raznih zemalja. Zbirka je danas dio muzejske grae Hrvatskog povijesnog mu
nia sadravala je 62 inventirana i popisana predmeta, i to namjetaja, slika, skulptura i predmeta umjetnikog obrta, a svi su predmeti nek
stambena kua, dvije velike i jedna manja drvena gospodarska graevina. Kua s podrumom zidanim kamenom i opekom s kraja 19. stolje
ubini parcele, nedaleko od ceste koja iz smjera Marije Gorice vodi prema Pui. Kurija Kraj Donji spominje se ve krajem 16. st., meutim, d
nalazi se na prostranom uzvienju stratekog znaaja iznad Savske doline s kojeg se prua pogled na Samoborsko gorje, umberak, dolinu S
valitetnim kipovima kao i ozbiljno promiljenom ikonografskom priom na temu kria i Uskrsnua Kristova, a dodatnu dragocjenost predstav
sreditu naselja zabatnim proeljem je orijentirana prema ulici, a uzdunim, glavnim, prema parku. Na pravokutno glavno krilo vee se, s dv
i pedalom djelo su Ivana Jurja Eisla iz 1759. g. Izvanredne orgulje, izvorne u svim svojim dijelovima, rijedak su primjer umjetniki i povijesn
selja sa svetitem na zapadnoj strani. Jednobrodna je graevina veih dimenzija pravokutnog broda s uim pravokutnim svetitem, sakristijo
bjekti prema nainu gradnje i materijalu karakteristini su za marijagoriki kraj i do danas su ouvani u neizmjenjenom obliku. Pripadajui in
maknuta od glavne ceste i nepravilno orijentirana u pravcu sjever-jug. Neogotika je jednobrodna graevina, sagraena 1870. g., s pravoku
i s pedalom graditelja Mije Heferera iz Zagreba, graene su 1874. godine. To je najranije poznato, sauvano djelo osnivaa najpoznatije hrv
ma kasnobarokni karakter, to se oituje u centralnoj tlocrtnoj dispoziciji etverolista formiranog tlocrtno kvadratnim brodom s pridruenim
etnomuzej na otvorenom osnovan 1973. godine. U sastavu muzeja su stambene i gospodarske zgrade te zdenac na ibu. U svakoj zgradi j
s manualom i pedalom djelo su slovenskog graditelja I.J. Eisla iz 1759. g. Opseg je manuala C/E-c3, a pedala C/E-a. Likovne vrijednosti lijepo
bnovljena u 19. stoljeu pripada tipu sakralnih graevina pravokutnog tlocrta s uim pravokutnim svetitem, sakristijom i zvonikom tipa jah
ena je izmeu 1740. i 1749. godine na mjestu starije crkve kao jednobrodna graevina s uim svetitem, sakristijom i zvonikom na zapadn
nobrodna graevina pravokutnog tlocrta s poligonalno zakljuenim svetitem i sakristijom. Na glavnom proelju formiran je plitki trijem sa
ne kapele. Arhivski izvori navode da je oltar naruen 1740. i postavljen 1749. g. a od njega je danas ostao sauvan retabl bez svoje izvorne z
i 1857. godine u jednostavnim oblicima historicizma. Jednobrodna je graevina pravokutnog tlocrta s uim, blago zaobljenim svetitem, sak
obnove u 18. st. barokni oltar (1725. g.) koji se istie svojim kvalitetnim ostvarenjima vjetoga i kipara i slikara. Sliku Sv. Juraj ubija zmaja o
groblje i kapela ine povezanu kulturno povijesnu cjelina smjetenu na padini brijega u sreditu naselja. upna crkva je jednobrodna graev
ole podignuta je u naselju uz glavnu ulicu. Pravokutnog je tlocrta, zatvorenog volumena, zavrena etveroslivnim krovitem, a proelja su o
odna graevina malih dimenzija i pravokutnog tlocrta, s uim svetitem i drvenim tornjem nad proeljem. Adaptirana je tijekom vremena, n
godine je drvena prizemnica pravokutnog tlocrta s podrumom. Unutranjost ima troprostornu organizaciju s pristupom iz vanjskog trijema
obnovljena je u nekoliko navrata tijekom 19. i poetkom 20. st. Jednobrodna je graevina pravokutnog tlocrta s poligonalno zakljuenim sve
evina ije srednjovjekovno porijeklo potvruje sauvan gotiki sloj, poevi od tlocrtne dispozicije broda i ueg poligonalno zakljuenog sv
selja i uvuena od ceste u zelenilo velike parcele. Jednobrodna je graevina velikih dimenzija s pravokutnom laom i uim izduenim svetit
amobor - Bregana, okruena zelenilom i nizom gospodarskih zgrada. Graevina je zatvorenog pravokutnog tlocrta s duom stranom prema
vrhu brijega na podruju sela Budinjak, na izvanrednom stratekom poloaju koji je s tri strane okruen prirodnim strminama dok je na jed
m poloaju u blizini naselja. Jednobrodna je graevina pravokutnog tlocrta s uim poligonalnim svetitem. U sredinjoj osi glavnog, zabatno
probodne mehanike potpisano je djelo varadinskoga graditelja Gotharda Steiningera iz 1831. godine. Kuite neospornih likovnih vrijedn
dine 1697. mehanikog je sustava sa zranicama na kliznice i 7 registara. Pozitiv je nabavljen 1742. g. i rije je o vrsnom umjetnikom djelu k
narda smjeteni su na zapadnim obroncima Pleivice. Osnutak see u 1531., no etverokrilna zgrada samostana podignuta je krajem 17. st.
niem od dva hrpta brijega u istonom umberku, blizu sela Kravljak, iznad potoka Bregane. Sastoji se od dvije kule, graene od kamenih pl
nad naselja okruena cinktorom i grobljem. Jednobrodna je graevina pravokutnog tlocrta s uim, poligonalno zakljuenim svetitem, sakris
tip kasnobaroknoga oltara nastao u 18./19. st. skladno se prilagodivi srednjevjekovnom svetitu. Ispred predele na menzi stoji skulpturaln
cvatom rudarstva u Rudama pojavljuje se, prema usmenoj predaji, nekada jelo a danas kola, rudarska greblica. U skromnim kuanstvima n
franjevakog samostana, na uzvisini, s june strane Langove ulice. Sudei prema oblikovanju proelja, ali i interijerskim elementima kao to
nalazi se na Trgu kralja Tomislava 10 u sreditu Samobora. Definira zapadni ugao Ulice sv. Ane i glavnog trga. To je jednokatna klasicistika g
zi se na Trgu kralja Tomislava 12 u sreditu Samobora. To je ugraena jednokatnica s dvostrenim krovitem podignuta oko 1860. Dekoracij
zi se na Trgu kralja Tomislava 13 u sreditu Samobora. To je ugraena jednokatnica sagraena krajem 18. stoljea. Oko 1870. glavno proelj
zi se na Trgu kralja Tomislava 14 u sreditu Samobora. Jedna je od est reprezentativnih kua u nizu smjetenih na junoj strani Trga. To je u
ste koja iz Samobora vodi u Breganu, okruen perivojem, sagraen je oko 1830. g. Rije je o dvokrilnoj jednokatnoj graevini tlocrtne L form
o Zbirka Zlatko i Vesna Prica, utemeljena je na poticaj akademika Zlatka Price koji je donirao Gradu Samoboru svoje slike i skulpture, te foto
s kraja 17. te 18. st., rad neznanih domaih majstora. Glavni oltar (1700.g.) jedinstveno je ostvarenje batine ire SZ Hrvatske, istiui se ne
Anindol na junom obronku brda Tepec iznad sredita Samobora. Barokna je graevina s pravokutnom laom i uim poligonalno zavrenim
om poloaju na hrptu brda Tepec iznad Samobora podignuta je 1622., pregraena 1746. g., te ponovno adaptirana i presvoena u 19. stolje
a prizemnica s podrumom L tlocrta, okruena je parkom i vonjakom. Stariji pravokutni korpus sagraen je u 18. st. u tipinoj tlocrtnoj i ob
o ostavio je zapis o sebi Antun Weiner i godinu 1738. kao vrijeme gradnje instrumenta. Pa, iako se naziva zagrebakim graditeljem, njegovo
nalazi se na Trgu kralja Tomislava 1 u sreditu Samobora. Tlocrtno je u obliku slova U te definira istoni ugao Stranike ulice i glavnog trga.
nom vrhu i teko mu se pristupa stazom izdubljenom u stijeni. Prvi puta spominje se 1193.g., a nakon to je sazidan katel Kerestinec, burg j
vnjaku u sreditu naselja, okruena cinktorom. Sadri nekoliko graevnih faza, od ranog srednjeg vijeka do 18. st., a dijelovi arhitekture uklo
gnuta na uzvisini u naselju, prvi puta se u izvorima spominje 1493.g. Jednobrodna je crkva pravokutnog tlocrta s uim poligonalnim svetite
povienom platou, neposredno uz raskrije povijesnih putova, nekada ograena cinktorom, a danas neprimjerenim zidom, smjetena je ka
u naselju Brezje usred prostranog parka bogate i raznolike vegetacije. Izgraena je sredinom 19. st. kao jednokatnica pravokutne osnove s
tena je na uzvisini, iznad naselja Mala Gorica. Sagraena je sredinom 18. stoljea na mjestu starije kapele koja se spominje u vizitacijama i
stu u sreditu naselja. Pravokutnog je tlocrta, orijentirana u smjeru sjever-jug, s glavnim portalom na sjevernom proelju. Portal je uokviren
uz upnu crkvu, u sreditu naselja. Jednokatna graevina pravokutnog tlocrta sagraena je 1889. godine u neostilskim oblicima. Prostorna
ditu naselja, nasuprot upne crkve. Sagraen je krajem 18. stoljea kao slobodnostojea jednokatnica pravokutnog tlocrta. Prizemlje kue
se u Bikupcu Zelinskom, u kraju koji je neko imao velik broj mlinova. To je zidana slobodnostojea katnica podignuta na prijelazu 19. u 20
pinim za prijelaz iz 18. u 19.stoljee na posjedu patrona Drakovia. Obnovljena je krajem 19.st. Jednobrodna je, pravokutnog tlocrta s uim
aena 1822. godine je jednokatna graevina pravokutnog tlocrta s po jednim plitkim istakom na sjevernom i istonom proelju. Tlocrtna di
alazi se na osami usred breuljka. To je prizemnica pravokutne tlocrtne osnove pokrivena etverostrenim krovitem. Prvotna jednokatna b
elini nalazi se juno od ceste Zagreb Sveti Ivan Zelina. Sagraena je sredinom 17. stoljea u baroknim stilskim oblicima na mjestu starijeg
a sagraena sredinom 19.stoljea je jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta, s poligonalnim svetitem irine jednake brodu i zvonikom
alazi se na osami usred breuljka. Dio je nekadanjeg plemikog imanja od kojeg su jo sauvane gospodarske zgrade, park te prilazna aleja
nji izgled dobila je 1860., ali sadri arhitektonske elemente poput okvira na ulazu u sakristiju ili obraenih ugaonih klesanaca, koji ukazuju
se na breuljku odakle se prua lijep pogled na zelinsku okolicu. Podignuta je 1910. na mjestu starijeg objekta. To je longitudinalna jednobr
nktorom je jednobrodna nadsvoena graevina poligonalno zakljuenog svetita formiranog u irini broda sa zvonikom u sredinjoj osi glavn
erske kole s 10 registara, 1 manualom i pedalom, graene su oko 1770. godine. Prema nainu gradnje autor bi mogao biti Simon Otonisch
zi se na osami usred breuljka. Podignuta je krajem 18. ili poetkom 19. stoljea u kasnobarokno klasicistikim oblicima. To je jednokatnic
na iz 13.st. pregraena je u razdoblju gotike, barokizirana u 17. st. te obnovljena 1913. godine, a ubraja se u najznaajnije srednjovjekovne s
u oblicima baroknog klasicizma kao jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta zaobljenih kutova s uim svetitem zakljuenim stijenjeno
icu u istonom dijelu naselja Sveti Ivan Zelina. Sagraena je u prvoj polovici 19. stoljea. Pravokutne je tlocrtne osnove te pokrivena dvostre
e u povijesnoj jezgri Svetog Ivana Zeline. Sagraena je 1822. godine kao jednokatnica nepravilne pravokutne tlocrtne osnove sa irokim drv
karakteristika sagraena je u periodu izmeu 1861. i 1888. godine. Zidana je kamenom i opekom sastoji se od dvije etae donje podrums
kog nalazi se u sjevernom dijelu naselja Sveti Ivan Zelina, na krianju Nazorove, Sajmine i Toplike ulice. Podigla ga je 1822. zelinska obrtni
an Zelina je ouvana kulturno-povijesna cjelina nastala uz povijesnu komunikaciju Zagreb-Varadin s funkcionalnim sreditem formiranim n
na na osami u rubnom dijelu naselja s pripadajuom gospodarskom zgradom sagraena je u duhu arhitekture prve etvrtine 19.stoljea. P
elju uz glavnu cestu i orijentirana u pravcu sjeverozapad jugoistok. Tlocrt ine prostrana pravokutna laa i ue, izdueno svetite trostrano
odine nakon djelominog uruavanja 1862. godine obnovljena je u cijelosti u historicistikim oblicima. Jednobrodna je, s uim zaobljenim sv
naselju, uz jednu od glavnih ulica. Graevina je slobodnostojea jednokatnica pravokutnog tlocrta. Tlocrtni raspored je jednostavan i funkcio
glavnu cestu. Prvotna barokna crkva dovrena je 1716. g., ali je 1886. g. cjelovito obnovljena i opremljena prema nacrtima Hermana Bollea
Gustelnici smjetena je na blagoj uzvisini uz glavnu cestu. Sagraena je 1888. prema nacrtima Hermana Bollea na mjestu starije graevine.
a, a izvorno potjee iz starije drvene kapele. Nastao je 1723. g., a autor skulptura je kipar Claudius Kautz. Retabl tektonskoga tipa tijekom vr
m vertikalom kapele sv.Antuna Padovanskog nalazi se na najvioj poziciji Vukomerekih Gorica. Prvi put je spomenuto 1428., a organizirano
dijelu naselja. Sagraena je poetkom 20. stoljea na mjestu starije drvene kapele. Rije je o jednobrodnoj prostranoj graevini pravokutno
nalaze se u jugoistonom dijelu Turopolja. Izvorno drvena vrata podignuta su 1779. u znak sjeanja na veliko krenje ume zbog formiranja
selja. Sagraena je 1894. godine kao neogotika jednobrodna graevina tlocrtno u obliku latinskoga kria prema nacrtima kraljevskog inen
tu naselja. Sagraena je 1923. godine prema nacrtima graevnog mjernika Nikole Hribara. Pravokutnog je tlocrta s rizalitnim istakom u sre
alazi se uz glavnu cestu u sreditu naselja Novo ie. Sagraena je 1829. na mjestu starije graevine. To je jednobrodna longitudinalna gra
sreditu naselja Novo ie. Sagraena je 1905. godine kao jednobrodna longitudinalna graevina zakljuena trostranim svetitem. Sredinj
. Jurja i stari upni dvor nalaze se u jugoistonom dijelu naselja Staro ie. upna crkva se prvi put spominje 1334. te e egzistirati sve do 19
u itavoj sjeverozapadnoj Hrvatskoj, oznaavaju poetak proljea i gospodarske godine. Sredinje mjesto meu jurjevskim obiajima su oph
ananje je gradsko sredite s glavnim trgom (na kojem se nalaze upna crkva i zgrada Turopoljske vijenice) i prilaznim ulicama. Primjer je sr
da. Sagraena je 1692. godine, a dananji izgled je rezultat velike obnove i proirenja 90-ih godina 19. stoljea prema nacrtima Hermanna B
e u dolini rijeke Save, nekoliko kilometara sjeverozapadno od Velike Gorice. Pripada tipu izduenog naselja formiranog du prometne komu
vice Marije u Vukovini nalazi se uz cestu Zagreb - Sisak. Sagraena je 1658. u kasnobarokno klasicistikim stilskim oblicima na mjestu star
a i pedalom, potpisano su djelo zagrebakog graditelja orgulja Mije Heferera iz 1881. godine. Orgulje su izvrsne zvunosti, a prema sudu L.
iennes podignuta je 1912. godine na gradskom groblju u Vrbovcu na poticaj markiza de Piennesa, vlasnika vrbovekog dvorca i posjeda. Ko
ienoj poziciji, ouvana je povijesna jezgra naselja nastala oko nekadanjeg vrbovekog katela od kojeg je sauvana samo jugozapadna cilin
e 1819. godine donacijom grofice Eleonore Patai u baroknoj tradiciji uz vidljiv utjecaj klasicistikog oblikovanja. Jednokatnica pravokutnog
ouvanom prirodnom ambijentu umberka, u klancu potoka Kalovke. Na parceli se nalazi mlin vodenica (i danas u funkciji), staja, svinjac
tena je na uzvisini iznad naselja Kostanjevac. Graena je u drugoj pol. 17. st. o emu svjedoi godina 1672. uklesana na kapitelima dovratni
e na rubu naselja Tupina, 1752. g. Jednokatna zidanica zakljuena je etverostrenim krovitem. Unutar pravokutne osnove razvijen je baro
eraka upna crkva, smjetena je izvan naselja, a zajedno s baroknom kurijom nekadanjeg upnog dvora, gospodarskom zgradom i pilom b
atirana u 13. stoljee barokizirana je u 17., a dananji izgled dobiva sredinom 19.stoljea. Jednobrodna je, s uim, izduljenim, poligonalno za
a krajem 19. stoljea je prizemnica pravokutnog tlocrta graena hrastovim planjkama meusobno spajanim na preklop. Natkrivena je dvos
a krajem 19. stoljea je prizemnica pravokutnog tlocrta graena hrastovim planjkama meusobno spojenim na otesane ugle i izvana okree
ena je u mramoru. Njezine su dimenzije: 55x50x28 cm. Skulptura prikazuje poprsje sv. Ivana Krstitelja u desnom poluprofilu, s poprsjem rav
je Ladislav aban graditelju A. Scholzu iz Celja oko 1780. godine. Instrument je s 5 registara, mehanikog sistema na probod. Izvanredno lije
a sv. Nikole, stari upni dvor iz 1631. godine, novi upni dvor iz 19. stoljea te klijet iz 1928. godine smjeten je na breuljku iznad naselja Bis
Celja s 8 registara, 1 manualom i pedalom iz 1784. godine, a prvobitno su bile pozitiv sa 6 registara i bez pedala. U zranici je sauvan origin
podignuta je u sreditu naselja, na groblju, u blizini upne crkve. Sagraena je kao zavjetna kapela 1864. g. po projektu graditelja Pfeifenber
m platou u sreditu naselja. Izvorno je srednjovjekovna graevina spomenuta 1334.g. i iz tog razdoblja sauvano je svetite s krino-rebrasti
h karakteristika sagraena 1818. godine je jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta s izvana poligonalno, a iznutra polukruno zakljuen
cinom pomonih objekata, smjetena je uz cestu, nedaleko od naselja Brckovljani. Potjee iz druge pol. 18. st., a pripadala je obitelji Pozvek
dijalekt poseban je dijalekt koji ini specifian hrvatski dijalektalni idiom. Nastao je pokajkavljenjem doseljenih akavaca u 16. st. uz donji to
va podignuta je na rubu naselja uz groblje i zajedno s njim opasana niskim cinktorom. Jednobrodna je graevina pravokutnog broda s uim
g sistema, bez padala, kvalitetno je djelo graditelja ekog podrijetla potpisanog na cedulji na zranici kao Joannes Franciscus Genechek iz 1
e sagraena je u sreditu naselja i povuena od linije ulice. Plitkog je L tlocrta kojeg ine due krilo postavljeno okomito na ulicu i krae za
rhu Martin-brega u naselju, okruena vinogradima. Sagraena je na nekadanjem templarskom posjedu na prijelazu 15. u 16. st. u kasnogo
toljea je jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta s polukruno zakljuenim svetitem odijeljenim ikonostasom i zvonikom u sredinjoj o
ala i pedalom gradio je 1880. g. Mijo Heferer rodonaelnik istoimene tvrtke. Instrument izvrsna zvuka, registara vrlo karakteristinih u boji,
kih karakteristika sagraena je u 19. stoljeu u dvije faze. Stariji dio izduljenog pravokutnog tlocrta nastao je prije 1865. godine, a bono po
tonskim elementima sredine 19. stoljea je jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta manjih dimenzija i polukruno zakljuenog svetita
1503.g. kao Ivanich Lonia. Povijesna urbana cjelina svojim je nastankom i genezom usko povezana s renesansnom utvrdom branjenom vo
Grada jedan je od rijetkih tradicijskih obrta koji djeluje ve etvrti narataj prenosei znanje i umijee izrade tradicijske obue na nove ge
kue s pomonim i gospodarskim zgradama: kurunjakom s nadstrenicom, talom sa tagljem i parmom te bunarom. U kui je u velikoj m
k, tri gospodarske zgrade i dva bunara te stare sorte voarica. Zgrade su izvedene na tradicijski nain i od tradicijskoga materijala. U svakoj
mjetena je neposredno uz cestu koja vodi kroz naselje Trebovec. Graena je oko 1910. godine u pojednostavljenim oblicima historijskih stil
h zgrada, nalazi i "posavski ardak iz 1782. godine, valoriziran kao izuzetno vrijedna graevina, prije svega zbog starine bez premca u Ivani
rde Heferera, utemeljitelja istoimene zagrebake tvrtke, graene oko 1882. godine. Mehanikog su sustava, te imaju 10 registara, 1 manual
jakom imanju Crna Mlaka 1917. g. prema nacrtima Honigsberga i Deutscha. Njegova osnova je pravokutna s tri ugaone poligonalne kule
ma 1831. godine je jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta s uom zaobljenom apsidom i zvonikom na zapadnom proelju. Svoena je
rije drvene kapele u oblicima historicizma. Rije je o jednobrodnoj nadsvoenoj graevini pravokutnog tlocrta s uom zaobljenom apsidom
onim krovom datira se pod kraj 19. i poetak 20. st. Glavni dijelovi su: ruda, vagir, remenje, sjedalo za koijaa i sjedalo za putnika. Sjedala
9. stoljea, od kada ovaj tip kola ulazi u masovniju uporabu. Dobrovoljno vatrogasno drutvo Sveta Jana kola je kupilo poetkom 20. stoljea
ena su sve do ezdesetih godina 20. st. za prijevoz glomaznog tereta. Drveni dijelovi rad su seoskih majstora kolara, a metalni su rad seoskih
ostranom platou, usred naselja Gorica Svetojanska, uz mjesno groblje. Lokalitet na kojem je smjetena crkva poznat je ve u srednjem vijeku
ka sagraena na mjestu starije crkve je jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta manjih dimenzija s uim, poligonalno zakljuenim sveti
eristika dananji izgled je dobila prilikom dogradnje manje barokne crkve krajem 19.stoljea. Jednobrodna je, pravokutnog tlocrta s poligona
etena je na proplanku Japetia, najvieg vrha Samoborskog gorja. Konstrukcija, visoka 12 m, sastoji se od piramidalnog prozranog tijela sa
a je jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta s uim zaobljenim svetitem i zvonikom na glavnom proelju. Graena je u jednostavnim o
kteristika datirana u vrijeme Napoleonove Ilirije primjer je kvalitetno oblikovane profane arhitekture javne namjene s poetka 19. stoljea.
otika kapela barokizirana je poetkom 18.stoljea, a dananji izgled rezultat je neogotike obnove 19.stoljea. Jednobrodna je, s izduljenim
minje se prvi put u ispravi bana Stjepana iz 1249.g., kojom se tvravi podgorske upanije vraaju otuene zemlje. Trgovite Jastrebarsko na
avne i sporednih cesta. Jednobrodna je graevina jednostavnog tlocrta s pravokutnom laom, uim svetitem s peterokutnom apsidom te u
danih crkava na podruju Jastrebarskog ima srednjovjekovno porijeklo, a obnavljana je u nekoliko navrata. Crkva je jednobrodna graevina
tena je na zaravni breuljka, na samom rubu naselja Pleivica. Sagraena je 1752-57.g. Nakon to joj je 1822. dograen zvonik, 1847.g. je o
evina sagraena u 17. st. te poveana i nadsvoena sredinom 18. st. Obnovljena je 1847., kada je dograen zvonik uz glavno proelje. Crk
m i pedalom rad su zagrebake tvrtke Heferer iz 1911. g. Pneumatskog su sistema, a instrument odline zvunosti ubraja se meu vrlo uspjel
minantnih baroknih karakteristika potjee iz 1600. godine, a poveana je 1665., te u 18. i 19. stoljeu. Jednobrodna je, s dvije kapele na sjeve
en i preureen pozitiv sa 6 registara i bez pedala, djelo je nepoznatog graditelja iz godine 1752. Po nainu gradnje mogao bi se pripisati Iva
ugoj polovini 18.st. na mjestu nekadanje starije upne crkve i kapele sv.Franje Ksaverskog. Istie se prostornom koncepcijom s bogato arhit
z groblje, usjeena u strminu brijega i okruena cinktorom. Dvobrodna je graevina s uim svetitem i poligonalnom apsidom, sakristijom u
tijekom Drugog svjetskog rata veoma oteenog, inventara iz razdoblja 17-19. st. Sastoji se od 48 kipova, 20 slika, 8 svijenjaka, 1 relikvijara
o u razdoblju 17.-19. st. sastoji se od glavnog i 5 bonih oltara iz 1762. g., oltara alosne Blaene Djevice Marije (A. Franjo Risner,1751. g.), o
19. st. Paula Pumppa mehanikog su sistema s drvenim apstraktima, dva manuala i pedalom. Predstavljaju u Hrvatskoj, jedno od najveih d
n karakteristian za taj kraj, sa znaajkama pripadnosti bolje stojeoj obitelji to se oituje u gabaritima i veliini pripadajueg gospodarstva.
bez pedala djelo je graditelja iz Celja Antona Scholza. Probodna mehanika i zranice jo su izvorno sauvane. Radi se o jednoj od najljepih
toljea je jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta s uim poligonalnim svetitem, zvonikom u sredinjoj osi glavnog proelja te pravokut
e 1334. g., a kao slobodna opina postoji od 15. st. Povijesnu organsku matricu naselja ini mrea cesta na ijem se krianju formirao trg u v
14.st. barokizirana je, a danas ini skladnu cjelinu s nadogradnjom izvedenom 1911.-1913. u duhu secesije prema projektu S. Podhorskog,
Medvenovoj Dragi sastoji se od kue i gospodarskih graevina. Graevine tvore zatvorenu cjelinu s unutarnjim etvrtastim dvoritem. Uz d
knih karakteristika sagraena u 17. te dograena u 18. i 19.st. Jednobrodna je, pravokutnog tlocrta s poligonalno zakljuenim svetitem, sak
nastala na prijelazu iz 16. u 17. st., obnovljena u 18.st. te dograena u vrijeme izgradnje kapele poetkom 20.st prema projektu arhitekta S
poetka 18. st. pa do druge polovine 19. st., a ine ga monumentalni glavni oltar (1720. g.), boni oltari sv. Antuna Padovanskog i sv. Roka (
rvi se put spominje 1334. g., a u 15. i 16. st. dobiva status trgovita. Jezgru naselja, prostor unutar nekadanje utvrde podignute u 16. st. za
ualom i pedalom, te 9 registara djelo su nepoznatog majstora iz 1787. godine. Kvalitetno kuite s anelima sviraima djelo je anonimnoga m
arokne arhitekture i obnovljena 1886. godine je jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta manjih dimenzija s uim zaobljenim svetitem,
i pedalom, prema vizitacijama su graene 1745. g., a do 1900. g. nalazile su se u crkvi sv. Anastazije u Samoboru. Pretpostavlja se da su rad
ditu Samobora sagraena je krajem 18. stoljea u kasnobaroknim stilskim oblicima. U adaptacijama tijekom 19. stoljea i u prvoj polovici 20
e u neposrednoj blizini franjevakoga samostana. Sagraena je na prijelazu iz 18. u 19. stoljee kao slobodnostojea visoka prizemnica prav
na Trgu kralja Tomislava 7 u sreditu Samobora sagraena je u prvoj polovici 19. stoljea. To je jednokatna ugraena graevina tlocrtno u o
tena je u blizini naselja Pleso. Sagraena je 1758. godine prema elji udovice plemia Ladislava Plepelia. Temeljne grede i stijene su spajan
no june padine Stranika, uz cestu koja vodi od sredita grada prema Rudama. Sagraena je 1590. g. na strateki vanom poloaju nasupro
mjeten je podno brijega Giznik, s june strane jedne od glavnih samoborskih ulica koja vodi prema sredinjem gradskom trgu. Sagraen je
u sreditu Volavja, na parceli ograenoj kamenim zidom s dva ulazna portala. Obitelj Erddy u razdoblju od 1684. do 1704. g. gotiku crkvu
m platou usred grada Jastrebarsko. Povijest crkve see u srednji vijek meutim od najstarijeg sloja nije sauvan supstrat. Prva poznata vea o
alazi se u jastrebarskom polju, nedaleko grada Jastrebarskog. Sklop je izgraen u 16. st., a krajem 17. st. zapoinju radovi na proirenju i pre
selja. Graena je u razdoblju od 1768. do 1786. godine na temeljima gotike crkve kao jednobrodna graevina etvrtaste osnove s uim sve
odnoju brda Tepec ispod samoborskog starog grada, srednjevjekovna je barokizirana graevina, sagraena u 15. st., a dograivana i obnav
m podzidanom platou u sreditu naselja na mjestu starije srednjovjekovne crkve. Gradio ju je majstor Hans Allio iz Celja od 1671-75. g. u obl
ega na groblju i okruena zidanom ogradom. Ima okruglu lau, pravokutno svetite na koje se sjeverno naslanja sakristija i pravokutno zapad
na groblju, u prvoj polovici 17. stoljea, na istaknutom, povienom poloaju na brijegu iznad ceste i okruena kamenom ogradom cinktora
m poloaju meu vinogradima, iznad naselja. Jednobrodna je graevina pravokutnog tlocrta s uim poligonalnim svetitem te sakristijom i
poloaju u centru naselja i dominira u prostoru. Jednobrodna je graevina pravokutnog tlocrta s uim i niim svetitem sa stjenjenom apsi
e iznad naselja na uskom platou usjeenom u strminu brijega. Sagraena je 1740.-67. godine na mjestu starije kapele kao jednobrodna gra
upni dvor u Posavskim Bregima smjeteni su uz cestu koja vodi kroz istoimeno naselje. Crkva je sagraena 1815. godine. Rije je o dvoransk
naselju Lijevi Dubrovak, nedaleko od rijeke Save, okruena travnatim povrinama. Sagraena je oko 1800. godine. Rije je o tipu crkve koj
s ribnjakom i nekolicinom gospodarskih objekata, smjeten je u blizini glavnog jastrebarskog trga. Rije je vieslojnom objektu iju izgradnju
arkom ini reprezentativnu zonu naselja Ivani Grada. Sagraena je 1831. g. kao prostrana jednobrodna crkva s apsidalno zakljuenim net
d Samobora, u nizini, usred prostranog perivoja. Sagradila ga je obitelj Erddy 1575. g., kao nizinsku tvravu s etiri ugaone kule, okruenu
tranim parkom unutar kojeg se nalazi jo pet objekata, nekada koritenih u gospodarske svrhe. Dvorac je jednokatna graevina L tlocrta s ku
sreditu Turopolja, nedaleko Velike Gorice. Na mjestu stare drvene utvrde iz 1422. g. podignuta je nova drvena utvrda u kojoj je 1612. odra
Djevice Marije (sv. Ladislav), okruena cinktorom s etiri ugaone kule, smjetena je u sreditu naselja Pokupsko. Izgradnja crkve, pod vodstvo
na uzvisini, povrh sela Gornje Prekrije, zamijenivi drvenu kapelu koja je na tom mjestu izgorjela 1633. godine. Graena je u dvije faze, to
spodarskim objektima, okruena skupinom drvea, smjetena je uz cestu koja vodi kroz naselje Donja Lomnica. Sagraena je 1806. g. Rije
tu naselja izvorno je srednjovjekovna graevina, a primjer je crkve gotikih karakteristika zidane opekom i prvobitno neobukane. Unato o
ri u razdoblju od 1770. do 1775. godine. Barokni dvorac tlocrtne U osnove u drugoj etai ima sredinju ovalnu dvoranu s mitolokim fresc
raena je krajem 18. stoljea na mjestu starije srednjovjekovne graevine, od koje je sauvan zvonik smjeten u sredinjoj osi glavnog pro
a sagraena krajem 15. ili poetkom 16. st. koja dananji izgled dobiva baroknom obnovom u drugoj polovini 18. st. te prigradnjom bone
azi se kompleks Novi dvori. Gospodarski prostor kroz koji prolazi aleja kestena vodi do perivojno ureenog predjela s dvorcem i kapelom Sv
a prvi put spomenuta u 13. st. od kad postoji u sklopu enskog samostana, a barokizirana je sredinom 18. st. Sastoji se od pravokutnog bro
u iz 15. u 16. st. barokizirana je tijekom 17. st., kada je obnovljen samostan, s kojim tvori kompleks gotovo kvadratnog tlocrta. Znaajna je s
daleko od ceste koja vodi iz smjera Zapreia prema Brdovcu. Sagradio ga je general Vrkljan 1828. g. vjerojatno prema projektu B. Felbinger
no od Vrbovca, u nizinskom predjelu, nalazi se dvorac poznat pod nazivom Lovreina grad. Sagradio ga je I. Gezthya u 16. st. nakon kojeg
naselja Slaveti. Sagradila ga je poetkom 16. st. plemika obitelj Ori u ijem je vlasnitvu i danas. Dvorac karakterizira zgusnuta struktura
19. u 20. stoljee na mjestu stare barokne kurije kao jednokatna graevina nepravilnog U tlocrta s izduenim glavnim junim krilom ija je sr
upne crkve spomenute 1315. godine od koje je sauvano jedino svetite. Crkva je razorena od Turaka, obnovljena sredinom 17. stoljea, a 1
na s kraja 15.stoljea barokizirana 1720. godine, a povijesno je znaajna kao esto boravite zagrebakih biskupa u srednjem vijeku. Ubraja
sagraena 1900. g. smjetena je u sreditu naselja. Zgrada je troprostorna prizemnica graena od planjki i s dvostrenim krovitem pokrive
na je u zapadnom dijelu naselja Velika Mlaka. Njezina gradnja zapoela je 1642., a nakon brojnih dogradnji tijekom iduih stoljea konaan
kestena nalazi se na povienom terenu, u sreditu naselja Jakovlje. Sagraen je u drugoj polovini 18. stoljea kao jednokatna kurija, poetk
m imanju, sjeverno od ceste koja vodi iz Zapreia u smjeru Ladua. Sagradila ga je obitelj Rauch u posljednjoj etvrtini 18. st. Rije je o trok
e gradnja datirana u 1713. godinu rijedak je primjer trikonhalne graevine. Jednobrodna je, a krini tlocrt proizlazi iz polukrunih bonih ka
go povienom poloaju, nalazi se klasicistiki dvorac okruen zelenilom. Njegovu izgradnju, koja je dovrena 1822. g., naruio je biskup M. V
tnu kulu krunog tlocrta jedina sauvana graevina nekadanjeg utvrenog grada Vrbovca. Izvorno je katel kasnosrednjovjekovnog porijek
tikih obiljeja vee se uz 17.st., a dananji izgled dobiva kasnobaroknom dogradnjom 1779. godine kada postaje jednobrodna graevina pr
ni je sauvani dio vrlo vrijedne cjeline ranobaroknog dvorca, jednog od najznaajnijih tog tipa u sjevernoj Hrvatskoj. Dvorac izduljenog, pra
graena je u razdoblju od 1768. do 1824. godine u blizini nekadanje starije zidane crkve. Cjelovita obnova poduzeta je nakon poara koji je
na geostratekom mjestu, na brdu Tepec iznad naselja Samobor, oko 1260. g. za ekog kralja Otokara Premysla II. Kasnije ga dre knezovi Ce
astao je u tri faze koje su datirane u 13.st., nakon 1490. i 1535. godine. Naputen je poetkom 17.st. Bio je okruen jarkom, a graen je kam
selja Petrovina. Prvi put se spominje 1334. g., a kao jednobrodna graevina s poligonalnim svetitem nastaje u 15. st. Godine 1663. gradi se
zmeu 1780. i 1795. godine specifina je po prostornoj organizaciji. Dva para stupova postavljena su unutar pravokutnog broda, no s obziro
m dijelu naselja Vukovina. Sagraena je krajem 18. stoljea te se oko nje protee prostrana okunica s recentnim gospodarskim objektima i
iljeja sagraena je 1765. godine kao vijenica Plemenite opine turopoljske. Pravokutnog je tlocrta s arkadnim trijemom u prizemnoj zoni
ena poetkom 18. stoljea prekrivena indrom primjer je tradicijskog graditeljstva. Pravokutnog je tlocrta s trijumfalnim lukom nepravilnog
L forme, dio je poteza kua koje odreuju sjevernu fasadu glavnog gradskog trga. Javne je namjene (Gradsko poglavarstvo). Graena je po
poteza kua koje odreuje junu fasadu glavnog gradskog trga. Sagraena je prema projektu Franje Gabria, godine 1908., za ljekarnika M
ocrtne L forme, duljim je krilom poloena du Starogradske ulice. Ulino krilo sagraeno je tijekom prve polovine 19. st. o emu svjedoe p
a jednokatna uglovnica smjetena na sjevernoj strani trga. Izvorno je bila prizemnica zabatom orijentirana na gradski trg o emu svjedoi slo
okutnoga tlocrta smjetena je na istonoj strani sredinjega trga. Graena je u 18. stoljeu te predstavlja rijedak primjer barokne semirura
ku ulice Giznik, u blizini franjevakoga samostana, na blagoj padini slobodno oblikovanoga perivoja. Slobodnostojeu reprezentativnu jedno
okatnica nepravilnoga tlocrta smjetena je na krianju ulica i gradskoga trga. Sagraena je 1873. godine u duhu ranoga historicizma. Skoen
L forme, dio je poteza kua koje definiraju sjevernu fasadu midhenove ulice, ali i raskrije ove ulice s Obrtnikom. Sagraena je u prvoj po
kruena perivojem, sagraena je 1891. g. na parceli koja se prua du sjeverne strane Langove ulice. Poetkom 20. stoljea dograeno joj je
ravokutnog tlocrta, zakljuena visokim dvostrenim krovitem, smjetena je du june strane Starogradske ulice. Sagraena je na prijelazu 1
na Trgu kralja Tomislava 2 nalazi se u sreditu grada Samobora. Svojom pozicijom definira zapadni ugao midhenove ulice i glavnog trga. To
okatnica tlocrtne L forme, dio je poteza kua koje odreuju sjevernu fasadu glavnog gradskog trga. Graena je od 1826.-30. g. prema nacrti
eg odreuju Livadieva i Obrtnika ulica, na uskoj izduljenoj parceli koja je ouvala tradicionalnu organizaciju. Poloena je u smjeru pruanj
tlini rjeice Gradne, izmeu brda Tepec i Stranik, prema Samoborskom polju te danas prema okolnim padinama. Urbana povijest Samobor
uim svetitem zakljuenim stijenjenom apsidom poloena paralelno uz glavnu cestu naselja. Sakristija je smjetena uz sjeverni zid svetita,
avokutnog tlocrta sa strmim etveroslivnim krovitem koso je poloena na parceli uz glavnu cestu koja vodi kroz naselje. Kurija je jedna od ti
ena je 1927. godine zamijenivi stariju drvenu kapelu. Smjetena je na povienom platou u umi pored Kupe. Malih je dimenzija, podignut
ienom platou koji dominira prema Lonjskom polju. Ograena je zidanom ogradom i okruena poljima. Nakon osnutka upe u Osekovu u 17
editu mjesta na povienom poloaju, a sagraena je 1772.g. Jednobrodna je graevina, zaobljenog svetita, kasnobaroknih stilskih karakte
na vrhu brda i okruena grobljem. Dananji izgred posljedica je gradnje u nekoliko faza to crkvu svrstava meu arhitektonski najzanimljivij
ma istaknut poloaj na slici grada, okruena je cinktorom unutar kojeg je ureen vrt, a u neposrednoj blizini smjeteno je groblje. Gradnja cr
okutnog tlocrta s poligonalnim svetitem, natkrivena visokim strmim dvostrenim krovitem prekrivenim indrom i biber crijepom. Sagrae
okutnog tlocrta zakljuena trostranim svetitem, sagraena 1771. godine pored ceste u sreditu naselja uz obalu rijeke Kupe. Natkrivena st
sreditu naselja Jasenovac, neposredno uz Kolodvorsku ulicu. Crkva je dvoranskog tipa sa zvonikom u sredinjoj osi glavnog proelja koja s
ednobrodna graevina dvoranskog tipa, s uom polukrunom apsidom, sakristijom uz sjeverno proelje i zvonikom s piramidalnom kapom
s dvije bone kapele i sakristijom te zvonikom iznad glavnog proelja zakljuena je izduenim svetitem s polukrunom apsidom. Crkva je g
sloja srednjovjekovne cistercitske opatije smjeten je u gradskom parku Opatovina. Crkva je bila trobrodna graevina velikih dimenzija gra
ara u Preradovievoj ulici jedna je od najstarijih u Jasenovcu. Sagraena je krajem 18. ili poetkom 19. st. u funkciji opinskog spremita za
mjeteno je 1 km jugoistono od Kutinskog sela, na junoj periferiji Kutine, s lijeve strane potoka Kutinice. Gradite se sastoji od centralnog u
na lijevoj obali rijeke Une. Na rijenom otoku sauvana je srednjovjekovna utvrda. Prvi se put spominje u 13. stoljeu, ali se moe pretpost
nalazi se u Srednjoj Posavini, u Parku prirode Lonjsko polje. Smjeteno je uz lijevu obalu rijeke Save, uz prometnicu Sisak Jasenovac. Krapje
se na sjevernoj strani Zrinske gore, iznad sela Babina Rijeka. Utvrda je bila trapezoidna tlocrta s dvije (polu)kule, te s krunom brani kulom
smjetena je izvan naselja, na povienom mjestu. Na istom mjestu postojala je drvena crkva koju su spalili Turci, a iz poara je bio spaen o
uenog tlocrta izvedena drvenom graom (planjke) i djelomino opekom, s otvorenim trijemom i stubama uz due proelje. Natkrivena dvo
vlasnitvu Jagode i Zlatka Suia nalazi se u igou 34. Broji 347 predmeta mahom od drva, tekstila, metala i keramike, a proizvodi su narodn
nalazi se u Srednjoj Posavini, u Parku prirode Lonjsko Polje. Struktura naselja je jednostavna, potkovastog oblika, s pravilnim izduenim oku
atarine poela je 1844., a zavrila je 1846. god. prema projektu graditelja ure Cetole iz Petrinje. Jedna je od posljednjih u nizu sakralnih gra
i s pedalom djelo su Josipa Erhatia, graditelja iz Krievaca, iz 1908. godine. Opseg je manuala C-f3, a pedala Cd1. U prospektu su tri tornj
kve graena je 1833.g., a sredstva za gradnju upne kurije i drvo za graenje osigurala je obitelj Keglevi. Kurija je tlocrtno paetvorinasta, i
r. 143, formirana je stambenim, gospodarskim i pomonim zgradama.Okunica je locirana u povijesnoj, najstarijoj zoni sela koje je formiran
o nalazi se u srednjoj Posavini, u Parku prirode Lonjsko polje u zatienom poplavnom podruju. Unutar naselja ouvana je tradicijska organ
nji je katnica izduenog tlocrta izvedena drvenom graom. Prostor ispred ulaza zatvoren je i natkriven dvostrenim krovitem. Otvori na pro
vona u Muilovici 72, broji 646 predmeta od drva, tekstila, metala i keramike. U etnografskoj zbirci je 440 predmeta tradicijske kulture, a zb
sastoje od: glavnog oltara sv. Marije Magdalene, propovijedaonice, orgulja ispovijedaonica (2 kom.), klupe ( u svetitu), klupe u lai, kropio
je od 1759. do 1765. god., na kaptolskom posjedu pod patronatom zagrebakog Kaptola. Jedina rokoko crkva s tzv. Schaufasade izvanred
ranje Janeeka iz Celja, najpoznatijeg slovenskog graditelja iza Krimana. U obje zranice nalazi se originalna cedulja: Joannes Franciscus Ge
evu obalu rijeke Kupe, u naselju Vrbina, u Sisku. Sagraena je 1907. god., prema projektu tvrtke Kriik iz Praga. Gradska munjara sastojala s
a lijevoj obali rijeke Kupe u Sisku izgraena je 1856. god. Tlocrt graevine, u obliku slova L je sloen, sa stubitem postavljenim uz veu kraj u
lazi se uz lijevu obalu rijeke Kupe u Rimskoj ulici broj 11 u Starom Sisku. Sadrajno se u zgradi nalaze tri namjene: trgovina u prizemlju, sklad
ua na lijevoj obali rijeke Kupe u Sisku. Graena oko 1862.g. Tlocrt je jednostavan, sa spojenim sobama okrenutim prema ulici. Konstrukcija
u obliku slova U, smjetena je na lijevoj obali rijeke Kupe u Sisku. Izgraena je oko 1840. god. Na temelju vremena nastanka i upotrijebljene
nica paetvorinastog tlocrta smjetena na lijevoj obali rijeke Kupe u Sisku. Graena 1856. god. Prizemlje se tlocrtno prema dvoritu nastavlj
og tlocrta, smjetena na lijevoj obali rijeke Kupe u Sisku. Izgraena je sredinom 19. st. Tlocrt je u osnovi zatvorenog tipa, s hodnikom na dvo
ka. Gradnja je trajala od 1930. do 1935. god., prema projektu arhitekta Stanka Kliske. Tlocrt zgrade je jednostavan i izrazito pravilan. Zgrada
ulici J.J. Strossmayera 76 u Novom Sisku. Graena je vjerojatno oko 1850. god. Karakteristian je primjer polururalne stambene kue. Drve
va L, smjetena je na lijevoj obali rijeke Kupe u Sisku. Gradio ju je Andrija Colussi 1885-1890. g., a varira neobarokno oblikovanje s neorenes
obuhvaa nalaze na irem podruju grada Siska poevi od lokaliteta prapovijesnog naselja Pogorelec do keltskog naselja Segestika, kao i ri
a u Sisku kao cjelina za koju je Rjeenjem Hrvatskog dravnog arhiva od 16. rujna 2011. (klasa: UP/I-612-06/11-27/09, ur. broj: 565-08/3-11-
etena usred grada na trgu kraj mosta preko Kupe, jednobrodna je barokna graevina. Posveena je 1765. god. Restauracija izvrena nakon
Striegl obuhvaa Zbirku Striegl - opus akademskog slikara Slave Striegla te Likovnu zbirku. Zbirka Striegl sadri radove u svim likovnim i gra
lijevoj obali rijeke Kupe u Sisku. Graena je oko 1860.g. Zgrada je postavljena okomito na ulini pravac, sa zabatima na dvorinom i ulinom
no na platou izmeu rijeka Kupe, Save i Odre. Odnos povijesne jezgre i prirodnog okruenja nije se bitno promijenio tijekom povijesno - urb
9 registara, 2 manuala i s pedalom, djelo su J. Brandla iz Maribora. Graene 1911., zamijenile su, u upnoj crkvi, raniji instrument P. Pumpp
vica, nalazi se u Srednjoj Posavini, u Parku prirode Lonjsko Polje, udaljeno je od Siska oko 50 km. Naselje je osnovano tijekom 18. st. nakon
utoku Kupe u Savu. Sagraen je od 1544. do 1550. godine. Gradnju utvrde vodio je zagrebaki Kaptol radi obrane od Turaka. Na poziv zagre
evoj obali rijeke Kupe u Sisku spominje se ve 1800. Konstrukcija podruma je bavasti svod, a u sklopu prizemlja i kata prevladava otvoreni d
obali rijeke Kupe u Sisku, sagraena je 1830. godine prvo za Kaptol po nacrtima Felbingera i Zamkla, a gradi je Angelo Chico. 1839. u zgradi
rta izvedena drvenom graom (planjke ) i bukana. Uz dvorino proelje je drveni trijem sa stubama. Krovite je dvostreno s poluskoenjim
ena na tradicijski nain krajem 19. st., izduenog je pravokurnog tlocrta, svojim duim glavnim proeljem orijentirana prema ulici, pokrivena
nim prizemljem graena krajem 19.st., izduenog pravokutnog tlocrta, uim zabatnim proeljem orijentirana prema ulici. Pokrivena je dvos
ena 1888. god. Izduenog je pravokutnog tlocrta, zabatnim proeljem orijentirana prema ulici. Pokrivena je dvostrenim krovitem sa polus
vena katnica sa zidanim prizemljem graen krajem 19.stoljea s tlocrtom u obliku slova ,,L". Drvena katnica pokrivena je dvostrenim krovi
enzija zidana opekom i obukana, s uim zaobljenim svetitem smjetena je u umarku uz cestu unutar naselja Topolovac. Sagraena je u pr
g gospodarstva plemike obitelji Keglevi s poetka 19. stoljea nalazi se nekoliko kilometara jugoistono od Siska, na sjevernoj obali rijeke
nalazi se na breuljku na rubu naselja Vurot. Zidana, jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta s uim svetitem i stjenjenom apsidom s
smjeteno je u Bobovcu 280, a sastoji se od drvene kue, gospodarskog objekta i mlina. Kua je jednokatnica sagraena 1921.g. na plitkim t
dignuta je u kasnobarokno-klasicistikim oblicima u prvoj polovici 19. st. na ulazu u naselje Greda Sunjska iz pravca Sunje. Graevina je tloc
osrednoj blizini obale rijeke Save i mjesta gdje se skelom prelazi u selo Krateko. Kua je katnica izduenog pravokutnog tlocrta, pokrivena t
nog tlocrta zakljuena predvorjem s istone strane i uim polukrunim svetitem sa zapadne strane smjetena je u sreditu naselja Sunja. Iz
bani izgled dobiva u rimsko doba. Tragovi ljudske djelatnosti potjeu s prijelaza iz kamenog u metalno doba, a od 1000.g.pr.Kr. moe se prati
m Petrovcu, postojao je pavlinski samostan s crkvom sv.Petra. Osnovan 1303.g. pripada meu najstarije pavlinske samostane u Hrvatskoj. Pr
0 km sjeveroistono od Popovae, u blizini mjesta Katoliko Selite. Prvi put spominje se 1460.g. u darovnici Jurja upora Moslavakog pavl
tgrada kod Rukovice nalaze se u sjeverozapadnom dijelu Moslavake Gore. Nedovoljno istraen grad velikog je opsega i obrastao umom. V
iz druge polovice 18. st. Monumentalno kompliciran glavni oltar s atikom u obliku baldahina, orgulje ukraene figuralno i ornamentalno, te
astoji se od tlocrtno pravokutnog broda i ueg poligonalno zakljuenog svetita uz koje je sa sjeverne strane smjetena sakristija, a pred gla
Dvor na rubu sredinjeg parka. Sagraena je 1880-81. godine u oblicima historicizma. Objekt je jednobrodan, pravokutnog tlocrta nadsvo
eve locirana je uz cestu unutar naselja Gornji Javoranj. Jednobrodna graevina pravokutnog je tlocrta s poligonalnim svetitem. Na glavnom
estu koja vodi od Gline prema Dvoru. Sagraen je u 15. st. u renesansnom stilu. Graen je u obliku etverokuta koji na svakom uglu ima jedn
ne (Margarete) stoji kao ruevina bez krova, a sagraena je na povienom poloaju, zapadno od burga Zrin. Crkva je ostala sauvana. Prem
na nalaze se na brijegu povrh istoimenog sela u opini Dvor. Burg je ovalnog oblika, a ine ga bedemi, brani kula, jedna trapezasta kula, uv
dignuta je oko 1720. godine, ali na drugom mjestu, da bi na dananji poloaj bila prenesena 1740.godine. Crkva je tlocrtno bila paetvorinas
u ulici S. i A. Radia u centru Gline, a sastoji se od dvije zgrade. Starija, jednokatna uglovnica iz sredine je 19. st. Zidana je opekom, a prizem
bila je smjetena na glavnom gradskom trgu u Glini. Graena je od 1824. do 1827.g. Glavni pokrovitelj gradnje upne crkve bio je austrijski
stojea je dvokatnica smjetena na jugoistonom uglu Trga bana Josipa Jelaia i svojim se glavnim zapadnim proeljem otvara prema grad
put spominje 1284. g., ali tada se radi tek o posjedu u vlasnitvu slobodnih plemia. Poetak planirane izgradnje i razvoja grada povezan je
enom terenu, uz glavnu cestu. Sagraena je u razdoblju od 1834.-1836. g. zamijenivi staru kapelu na oblinjem lokalitetu. O vremenu izgr
rnjem Viduevcu nalazi se na mjestu koje se zove Perlinski brijeg, a zidana je 1827. g. kao barokno-klasicistika graevina. Crkva je teko s
agraena 1829. g. iako se upa spominje puno ranije i to pod nazivom Blaene Djevice Marije. Jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta
stovog Vaskrsenja, zvana i Mlada Nedjelja u Majskim Poljanama nalazi se na brdu iznad sela. Podignuta je najkasnije 1820. g., a ta godina st
eposrednoj blizini toponima Brdo i ume. Prizemni dio kue je djelomino ukopan u zemlju, od neobraenih komada kamena i cigle, a katni
a sagraena poetkom 19. st. u kasnobarokno-klasicistikim oblicima na uskoj i dugakoj parceli usjeenoj u brdo Djed u ulici Davorina Trste
nog tlocrta sa secesijskim obiljejima koju je poetkom 20. st. podigao kostajniki poduzetnik Anton Peer. Smjetena je na glavnoj komunika
ovanskog na istaknutom su poloaju u sreditu povijesne jezgre Hrvatske Kostajnice, nasuprot starom gradu i povijesnom prijelazu rijeke Un
se jugoistono od povijesnog sredita Kostajnice, a to je bila lokacija franjevakog samostana u 13.st. Sagraena je 1720.g. veim dijelom od
upnog dvora te arheoloko nalazite sv. Rok nalaze se unutar povijesne jezgre naselja Hrvatska Kostajnica podno podina brda Djed. Prosto
na otoku to su ga inile Una i Unica i titio je podgrae koje je bilo izgraeno na sjevernoj strani rijeke. Prvi puta se spominje 1420. g. Na ju
Bok nalazi se u Srednjoj Posavini, u Parku prirode Lonjsko polje. Smjeteno je na lijevoj obali rijeke Save uz prometnicu Sisak Jasenovac, iz
azi se istono od mjesta Jasenovac. Radi se o 125 hektara povrine na movarnom podruju gdje Sava utjee u Unu. U sredinjem djelu spo
lazi se u kui i pomonim zgradama na okunici broj 48 u naselju Krapje. Zbirka je u vlasnitvu obitelji Palai. Broji 165 predmeta koji su ugla
Lonjskog polja i Moslavine izniman je primjer kontinuiteta u prenoenju umijea ekolokog i odrivog sustava ribarenja pomou alata prizve
ara sv. Duha, bonog oltara sv. Vida, bonog oltara sv. Anela, okvira kanonskih ploa (23x41 cm, 2 kom), okvira kanonske ploe (49x41 cm)
imenzija, pravokutnog tlocrta sa zvonikom nad glavnim zapadnim proeljem i uim, iznutra zaobljenim svetitem. Sagraena je 1903. g., izn
lici u Kutini obuhvaa cjelinu od pet okunica, nanizanih uz cestu. Na njima su na tradicionalan nain izgraene stambene i gospodarske gra
a nalazi se na podruju zapadnog dijela grada Kutina. Prostire se s obje strane dananje ulice Kutinska lipa. Poznat je jo od kraja 19. st., a p
slavine, smjeten je u sreditu grada, na Trgu kralja Tomislava 13 unutar djelomice sauvanog nekadanjeg perivoja. Najstariji srednji dio dv
nica s kraja 18. st. pravokutnog tlocrta s podrumom i tavanom, sagraena kao Palaa kotarske oblasti, a danas zgrada Pukog otvorenog uil
o bogato ukraene unutranjosti stucco dekoracijom i zidnim slikama Ivana Gmera iz 1779. g. Inventar pripada vremenu nastanka objekta,
e u Kutini istiu se kvalitetne orgulje anonimnog graditelja iz druge polovice 18. st. Orgulje su s osam registara. Obnovljene su 1989.g., daju
ri nalazi se oko 20 km sjeverozapadno od Kutine, 1 km sjeverno od sela Mikleuka. Smjeteno na junim obroncima Moslavake gore. Sred
nog tlocrta graena opekom, sa svetitem irim od broda pravokutnog oblika, u sredinjem djelu zaelnog zida zakljuenim plitkom segme
kievini drvena je kapela manjih dimenzija, graena u tradiciji sakralne drvene arhitekture Pokuplja. Ima oblik pravokutnika, s uom i niom
oidara kofaa u Letovani 150, broji 1000 predmeta, a smjetena je u tradicijskoj drvenoj katnici, tzv.zacopranoj hii. Zbirka je nastala u
unim brojevima 145, 147, 148, 149, 151 i 152 u Letovaniu pripada sedam parcela koje su izraene tradicijskim stambenim i gospodarskim
Peenica, uz samu prometnicu. Jednobrodna barokna graevina s uim i niim svetitem zakljuenim zaobljenom apsidom i s pravokutnom
ena je uz cestu, unutar naselja Stari Brod. Manjih je dimenzija i pravokutnog tlocrta s poligonalnim svetitem i izrazito strmim krovitem pr
iincu smjetena je na uzvisini iznad Kupe u sreditu naselja. Graena je od 1758. uz potporu biskupa Branjuga i Thausija, u stilu baroknog
iincu smjetena je na uzvisini iznad Kupe u sreditu naselja. Graena je od 1758. uz potporu biskupa Branjuga i Thausija, u stilu baroknog
ma sastoji se od kue, tale, bunara, kokoinjca i ostataka nekadanje kuvarne. Kua je katnica izduenog tlocrta orijentirana svojim uim zab
ka-Stari Grad nalazi se priblino 1 km zapadno od naselja Kraljeva Velika. Lokalitet pripada srednjovjekovnom razdoblju. Lokalitet je reambul
ptom i poligonalno zakljuenim svetitem uz koje su simetrino postavljeni nii boni aneksi zbog ega crkva ima krini tlocrt. Sagraena je u
ene su 1785.g, ali se ne zna graditelj. Imaju 12 registara, manual i pedal, a 1885. obnovio ih je Mijo Heferer. Mogle bi biti djelo majstora Josi
a raskriju u sredini sela, pravokutnog je tlocrta. Dananja drvena kapela podignuta je 1752.g. zalaganjem kanonika Terihaja. Vanjtinom ka
nim prizemljem, izduenog je pravokutnog tlocrta, uim glavnim proeljem orijentirana prema cesti, graena na tradicijski nain poetkom
a je u sreditu jezgre grada, na trgu Luke Ilia Oriovanina, nasuprot glavnom proelju upne crkve sv. Luke Evaneliste. Graevina je sagra
visoka prizemnica, sagraena na izduenoj i dubokoj gra. parceli nedaleko od samog sredita povijesne jezgre Novske. Sagraena je 80-ih
oj jezgri Novske, na blagoj uzvisini na uglu Zagrebake i Knoppove ulice. Hotel je u drugoj polovini 19. st. u duhu historicizma dao sagraditi
utar naselja, sagraena je 1890. g. u oblicima neogotike. Pripada jednobrodnom tipu graevina pravokutnog tlocrta s polukruno zakljueni
tona imenca bile su nagraene srebrnom medaljom na Gospodarskoj izlobi 1864. Instrument je mehanikog sustava s 9 registara, 1 man
gu iznad doline rijeke Petrinjice. Branila je prolaz srednjovjekovnom cestom koja je vodila iz Pounja prema Hrastovici i Kupi. Katel je sagra
bila je drvena, a 1729. godine zapoinje izgradnja nove crkve od kamena. Podiu je franjevci uz pomo naroda. Crkva je bila jednobrodna s i
a blagoj kosini koja se uzdie sjeverno od puta koji vodi kroz naselje Joavica. Spominje se 1777.g. i vjerojatno je bila drvena. Oblikovne kara
se na povoljnom poloaju iznad sela Klinac na podruju grada Petrinje. Najraniji nalazi naeni na padinama mogu se datirati u kasni haltat
. g., a broji 237 predmeta od kojih je veina etnografskih, dok manji broj ine knjige ili predmeti vezani uz urbane sredine. Uz nonje i predm
atnica je zakljuena dvostrenim krovitem, skoenim na zabatnim stranama, glavnim proeljem orijentirana prema ulici. Izvorno je imala pr
ni sredinjeg petrinjskog trga, na uglu Gundulieve i Trga Franje Tumana. Soliterna jednokatnica koja je glavnim reprezentativnim proeljem
undulieva 3, graevina je u nizu koja se protee uz istonu stranu istoimene ulice. Simetrino koncipirana trokrilna dvokatnica tlocrtne U o
pravokutnim dvoritem u sredini. Konani tlocrtni oblik zgrada je dobila u drugoj polovini 20. st. kada je trokrilnoj graevini dograeno priz
objektom, stambenom uglovnicom, nalazi se u ulici K. Kneia, u nizu kua koji se protee uz zapadnu stranu Petrinjice, nedaleko od sredi
nji, ugraena je jednokatnica na uskoj parceli u obliku slova L, orijentirana istonim proeljem prema ulici. Ulino proelje ralanjeno je k
a je u sjeveroistonom uglu na Trgu Franje Tumana 9 u Petrinji. Sagraena je poetkom 19. stoljea, a znaajna je u formiranju istonog ob
etrinjice u rijeku Kupu. Kontinuitet naseljenosti podruja na mjestu dananje Petrinje moe se pratiti od 1592.g. kada je na samom uu rij
uzvisini, usred petrinjskog pravoslavnog groblja, nedaleko od glavne ceste koja vodi prema Moenici. O vremenu gradnje svjedoi godina 1
inji graevina je izduljenog pravokutnog tlocrta, orijentacije sjever-jug. Rije je o prostranoj prizemnici od opeke prekrivenoj dvostrenim k
kole nalazi se izvan naselja, u ivopisnom krajoliku, na blagoj uzvisini. Nekadanja Gospodarska bratovtina osnovana 1864.g. preustojena je
Petrinji sagraena je na prijelazu 19. u 20. stoljee. Rije je o jednokatnoj graevini izduljene osnove s rizalitno istaknutim sredinjim dijelom
astijana sastoji se od glavnog oltara sv. Fabijana i Sebastijana, 2 plastike anela te 2 kalea nastala u rasponu od 17. do 19. st. koji nose obil
ditu naselja 1718. g, a krajem 19.st. izvrena je pregradnja. Graevina pravokutnog tlocrta, poligonalno oblikovanog svetinog dijela, s ma
mjetena je u sreditu naselja ograena zidanom cinkturom. Gradnja crkve zapoeta je 1756.g. Jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta
190 u Osekovu stara je oko 300 godina. ardak je prije bio u vlasnitvu obitelji Mikuli, a danas obitelji Pokas. Pravokutnog je tlocrta od tes
alazi se oko 500 m juno od autoceste Zagreb-Lipovac. Pokretni arheoloki materijal naen tijekom dosadanjih istraivanja vrlo je bogat i ra
gistra, jednim manualom i pedalom izradili su Josip Toplak i varadinski majstor Mathias Tasser, zavrivi ih oko 1783/84. Orgulje su graene
Zagrebaka 7, formiraju tipine stambeno gospodarske zgrade: kua-drvena katnica trijem, bunar i drvena tala. Kua katnica trijem izdu
ma je bilo u vlasnitvu grofovske obitelji Erdody, a prostor na kojem Erdodyevi tijekom stoljea grade svoja tri dvorca poznat je po starom gra
ovai smjetena je na uzvisini na istonom ulazu u naselje. Sagraena je prema projektu Stjepana Podhorskog iz 1935. godine. Graena je o
uec, na broju 217 (23), prema predaji star je oko 300 godina. Bio je dio obiteljske zadruge Gregurek dok je danas u vlasnitvu Stjepana Pik
nc gradio je orgulje u crkvi sv. Antuna Padovanskog 1863.g. Orgulje su mehanike s 12 registara, 1 manaulom i pedalom. Proelje prospekta
oligonalno zakljuenim svetitem i plitkim transeptom, ime dobiva tlocrt latinskog kria, velikih dimenzija, sagraena je 1863.g. u oblicima
nalaze se izvan naselja na brijegu iznad potoka Javnica. Sagraena je vjerojatno odmah po dolasku pravoslavnog stanovnitva na podruje
na smjetena je na blagoj uzvisini u mjestu Lovska. Skromnih je dimenzija i obrade u duhu kasnog baroka. Crkva sv. Teodora jednobrodna je
Gornjem Rajiu smjetena je u naselju uz cestu, sagraena 1776, a posveena 1821. godine. To je jednobrodna graevina, pravokutnog tlo
je na glavnom trgu u Petrinji. Crkva je jednobrodna barokno-klasicistika graevina pravokutnog svetita s zaobljenim zakljukom apside. Zv
la sagraena je 1832. godine u duhu klasicizma. Jednobrodna crkva, pravokutnog tlocrta s dvije polukrune bone kapele i poligonalnom a
etena je u gustoj umi povrh sela. Sagraena je sredinom 18. stoljea od drva, od tesanih planjki na uglovima (lastin rep), a poiva na ka
bodno stojea jednokatnica, pravokutnog tlocrta, orijentirana istonim proeljem prema ulici. Sjeverni, stariji dio zgrade graen je u prvoj p
a 23, prizemnica je s visokim krovom na dvije vode, obostrano poluskoenim. Glavno proelje ima sedam osi, a ralanjeno je pilastrima u p
raena je jednokatnica, na uskoj parceli, tlocrta u obliku slova L, orijentirana istonim proeljem prema ulici. Zgrada je graena od opeke i
graena je jednokatnica, graena opekom i kamenom u temeljnoj zoni, dvostrenog krovita pokrivenog utorenim crijepom, prizemlja svo
ci broj 8 ugraena je jednokatnica, orijentirana ulinim proeljem prema ulici. Ulino proelje podijeljeno je profiliranim kordonskim vijence
raena je jednokatnica, tlocrta u obliku slova L, orijentirana proeljem prema ulici. Ulino proelje podijeljeno je profiliranim kordonskim
graena je jednokatnica, tlocrta u obliku slova L, orijentirana isonim proeljem prema ulici. Ulino proelje, podijeljeno je profiliranim ko
gaona je jednokatnica, pravokutnog tlocrta, orijentirana zapadnim proeljem prema Nazorovoj, a junim prema Turkulinovoj ulici. Ulino pr
rta u obliku slova L, orijentirana istonim proeljem prema Strossmayerovom trgu. U vertikalnom smjeru proelje je podijeljeno profiliranim
u obliku slova L, orijentirana istonim proeljem prema Strossmayerovom trgu. U vertikalnom smjeru proelje je podijeljeno profiliranim ko
br.6 u Petrinji poluugraena je jednokatnica tlocrta u obliku slova L, orijentirana zabatom prema ulici. Zgrada je graena opekom, obuka
okutnog tlocrta sa dvorinim rizalitom, orijentirana glavnim proeljem prema ulici. Ulino proelje podijeljeno je profiliranim kordonskim v
bliku slova L s dvorinim rizalitom, orijentirana glavnim proeljem prema ulici. Ulino proelje podijeljeno je profiliranim kordonskim vijenc
og tlocrta orijentirana glavnim junim proeljem prema Strossmayerovom trgu, istonim proeljem prema ulici. Istono proelje ralanjeno
tnog tlocrta s istaknutim dvorinim krilom, orjentirana glavnim proeljem prema Strossmayerovom trgu. Ulino proelje ralanjeno je u ve
ravokutnog tlocrta s plitkim rizalitom s june strane. Ulino proelje ralanjeno je s pet prozorskih osi s prozorima na vanjskoj ravnini zida.
br.19 u Petrinji ugraena je jednokatnica, tlocrta u obliku slova L, orijentirana glavnim proeljem prema trgu. Ulino proelje ima naglae
0 u Petrinji je slobodnostojea jednokatnica pravokutnog tlocrta s malim dvorinim krilom. Ulina proelja podijeljena su jednostavno profi
36, jednokatnica je sa sedam osi, ima naglaen centralni rizalit koji zavrava trouglatim zabatom. Glavno proelje ima naglaenu horizntalnu
Cerje Letovaniko na blagoj uzvisini. Graena je u tradiciji drvene turopoljske sakralne arhitekture. To je jednobrodna graevina pod utjeca
aselja Tabotite, sa zapadne strane ceste koja vodi prema Kostajnici. Spominje se jo u 14.st. u povijesnim izvorima. Rije je o jednobrodnoj
aene Djevice Marije je romaniki na to upuuju brojni nalazi arhitektonske plastike ugraene kao spolije u zidove ranogotike templarske
mjetena je u centru sela, na parceli uz cestu koja vodi kroz naselje, u neposrednoj blizini upne crkve sv. Jurja i kurije upnog dvora. Prema
je na brijegu u blizini sredinjeg trga naselja, a sagraena je 1760.g. zamijenivi stariju kapelu koja se nalazila na istoj lokaciji. Prostor je pod
nim svetitem smjetena je uz cestu u sreditu naselja. Sagraena je 1866.godine zamijenivi staru drvenu kapelu. Laa prekrivena ravnim
livadi pored ceste koja kroz naselje Blinja vodi iz smjera Petrinje prema Kostajnici. Crkva je podignuta u prvom desetljeu 19.stoljea, a loka
ne osnove s plitkim poligonalnim (trostranim ) svetitem sagraena je sredinom 19. stoljea na uzvisini iznad ceste koja vodi kroz naselje Pe
x 150 cm, Valentin Metzinger, 1758. g. U gornjoj polovici slike, u sreditu, na prijestolju od oblaka sjedi Bogorodica i s obje ruke podrava D
anskog u abru, graene su 1864. godine, a autor je Ivan Mandlina iz Trefena, iji je ovo jedini dosad poznati rad u Hrvatskoj. Orgulje su kva
ma, graevina je pravokutnog tlocrta, krova na dvije vode, pokrivenog kupom kanalicama. Na proelju kue, orijentirane prema ulici, specifi
ani je objekt, izduenog pravokutnog tlocrta, s dvoslivnim krovom pokrivenim kanalicama, orijentiran na ulicu zabatom. Na proelju kue j
nski, u prizemlju kamene dvokatnice koja je zadrala elemente tradicijske loinjske ambijentalne arhitekture. Objekt dokumentira praksu tr
od najstarijih umijea izrade materijala za krovni pokrov. indra se u gradovima i selima Hrvatske kontinuirano upotrebljava sve do pol. 19.
no, polikromirano, 225x145 cm, Italija, 1602. g. Reljef je pala glavnog oltara upne crkve sv. Stjepana u Dobrinju. U gornjoj polovici reljefa p
e u Dramlju iz 15.st.djelo je sjevernjakih zlatarskih radionica.Ima jednostavnu esterolisnu bazu s urezanim vertikalnim linijama i sastaju se
kapela sv. Marije Magdalene nadomak naselja Filozii. Kapela pripada tipu gotikih kapela s pravokutnom apsidom i zailjenim svodom, a je
m dijelu Gorskog kotara koji granii s Hrvatskim primorjem, a ime se etimoloki povezuje s metalurkom djelatnou. Ozbiljniji razvoj naselja
Fuinama, monumentalna je jednobrodna graevina s upisanom apsidom. Izgraena je u razdoblju 1808-1833. godine. Zvonik je sastavni d
agore i Forunata mogue su rad Ferdinanda Malachowskog u Plecima. Opseg je manuala C-f3, a pedala C-a. Svirale prospekta su novije iz 1
a Gorskog Kotara koja se u pisanim dokumentima spominje 1504.g.Smjetena je na brijegu, uz mjesno groblje, na lokaciji starije kapele.Dan
e B.D.M. Majke Boje Svetogorske kraj Gerova vodi monumentalno stubite uz kojeg se niu kapelice. Na povienoj koti terena dominira c
blju Goreti, kraj Brod Moravica, jednobrodna je graevina s istaknutom poligonalnom apsidom i zvonikom na preslicu. Posebnost je to spa
anama sjevernog su tipa, srednje veliine, a poetkom 20. stojea izgradio ih je Jan Tuek iz Kutne Hore. Mehanikog su sistema s 2 manual
ki sklop, spoj dvorca i poljoprivrednog gospodarskog kompleksa, smjeten uz cestu koja vodi za Donje Jelenje, kod sela Podudni. Pravokut
ie u podnoju grada Grobnika nalazi se na zaravnjenom podiju uz jedini gradski prilaz. U dosadanjim istraivanjima nekropole Grobie,
nalnom izbaenom apsidom , sakristijom i zvonikom na glavnom proelju.Smjetena je u sreditu zaseoka Skendari, na poviem platou, uz m
desetljeu 20.st. za bogatog austrijskog poduzetnika Jakoba Ludwiga Mnza, graditelja elektrinih tramvajskih pruga u Opatiji i Puli. Primjer
ar dio je sustavne izgradnje mletakih objekata za zatitu plovidbe Jadranom u relativno pravilnom razmaku od 40 do 70 milja. Kula na Svet
d 27 metara ustanovljeno je postojanje 200 amfora. Kompletan lokalitet je istraen u razdoblju od 1978. do 1980. godine. Datira se u 2. stolj
e obuhvaa prapovijesnu gradini elo, antiku villu rusticu u uvali Lokvie te manju nekropolu na poluotoku Rtac. Vremenski period u ko
a vrhu brda Gorica, sjeverozapadno od naselja. Okruena zidom nekadanjeg groblja, dominira krajolikom. Na mjestu ove stajala je manja g
ten je u svetitu istoimene crkve sagraene u drugoj polovici 18. stoljea. Oltar je kvalitetno djelo zrelog baroka sjevernjakog porijekla. Iz
, leeeg anela i reljef Boga Oca, dijelovi su cjeline danas izubljenog oltara koji je bio smjeten u junoj bonoj kapeli crkve sv. Lucije u Jura
cama i grafikim signalima nepoznatog proizvoaa i nepoznate godine proizvodnje na kolodvoru u Jurdanima ini funkcionalnu cjelinu s m
og, nekad posveen sv. Eufemiji, smjeten je pri dnu uvale sv. Eufemije. Gradnja samostana, darovanog od strane rapskog plemia Petra Cara
u Jurjenii juno od grada Kastva, nalazi se uz prometnicu koja iz sela vodi prema Kalvariji i gradskom groblju. Pravilno orijentirana, gotika
nja Blaene Djevice Marije nalaze se na sjevernom srednjovjekovnom dijelu grada Kastva. Graena na lokaciji bive manje ruevne crkve ist
skom groblju u podnoju Kastva.Vjerojatno je izgraena u 15. st. kao i veina crkvica u okolici.Dananji oblik dobila je 1886. g. u duhu neokla
vernom dijelu Lokvine, sredinjeg kastavskog gradskog trga. Podignuta je krajem 14. ili poetkom 15. stoljea, kao dvorska crkva tada vladaju
asnogotika jednobrodna crkva nalazi se pred ulazom u povijesnu jezgru Kastva, na Trgu M. Laginje. Podignuta je i oslikana freskama u 16. s
a s podruja Kastva pripada zimskom ciklusu obiaja zvanih Pust, tijekom kojeg su karakteristini ophodi grupa mlaih mukaraca u susjedn
a s pravokutnom apsidom upisanom u ravni zaelni zid, s lopicom i zvonikom na preslicu (zidanim u dvije faze). Zidana klesancima. Apsida j
ovoj crkvi je grafika Johana W. Valvasora iz 17. st. na kojoj se vidi tadanji izgled i orijentacija crkve. Godine 1836. zavrena je temeljita obno
g. vidljivo je da je na ovom mjestu postojala starija, gotika crkva, koja je temeljito obnovljena u razdoblju baroka. Crkva je jednobrodna s d
hitekturni retabl sa zakoenim krilima i parom ophodnih vrata horizontalno je podijeljen u dvije zone i zonu visoke atike koje se stupnjevano
u upnoj crkvi sv. Nikole, rad su J. Erhatia, domaeg graditelja iz Krievaca. Graene 1863. g., mehanikog su sistema s 1 manualom i akusti
evernoga vrha grada Krka i nalijeu na sjeverne gradske zidine uz nekadanja Gornja gradska vrata. Jednobrodna pravilno orijentirana samos
z 15. i 16. stoljea, odnosno jednu inkunabulu i etrdeset svezaka tiskanih u 16. stoljeu. Najzastupljeniji su primjerci na latinskom jeziku tis
Matej Evanelista, ulje na platnu, 85 x 155 cm, XVII st. U desnom uglu slike, u prvom planu, na leaju od mekih tkanina, lei mali goli Krist. N
arijina djelo su Gaetana Callida iz 1815. godine. Mehanikog su sustava s jednim manualom i pedalom te 21 registrom. Opseg klavijature u m
ja, tempera na drvu, 22 x 130 cm, Giovanni Agostino da Lodi, XVI st. Za dugim stolom prekrivenim bijelom stolnjakom na kojem je upravo p
a-glaogljaa s crkvom Blaene Djevice Marije od Bezgrenog Zaea nalazi se u uvali Glavotok na jugozapadnoj obali otoka Krka. U sklopu sa
ova proglaena je kulturnim dobrom memorijalnog karaktera jer je ondje roen 10. travnja 1880. g. skladatelj, melograf i glazbeni pedagog
e nalazio pred vijenicom (Koblerov trg). U vie navrata je izmjetan. Danas krasi Trg rijeke rezolucije. Okrugla je presjeka s utorom na stra
ena od kamena na dva poda, s dvostrenim krovom, kamenom terasom i stepenitem, te izboinom za krunu pe uz ognjite. Uz ovu zgra
ostaci crkve sv. Luke, zgrade stare kole i groblja s kapelom sv. Roka. Crkva sv. Luke sagraena je na ostacima starijeg crkvenog objekta 1875
rikvenice sastoji se od stambene kue i ruevine, ograene kamenim zidom. S uline strane zid ima dva otvora s kamenim portalima primar
rijeke Kupe.Prema povijesnim podacima u 16.st. ovo je podruje dio Frankopanskog posjeda, a arhivska dokumentacija spominje obrambe
Pani (Panci) rodio se 15. 4. 1814. g. u zaselku Pancii, selo Ugrini, Bribir, a umro u Beogradu 25. 2. 1888. godine. kolovao se u Bribiru, G
aena je od kamena i drveta, organizirana je u tri etae, danas potpuno uruenog krovita. Prema organizaciji ukupnog prostora to je tipia
rseu kulturno je dobro memorijalnog karaktera. Ondje je roen Eugen Kumii, pseudonimom Jenio Sisolski, hrvatski knjievnik i politiar,
nasi, opine Vikovo, a sastoji se od prizemne stambene zgrade s dvostrenim krovom pokrivenim kanalicama i od prigradnje s njene sjevern
e tlocrta, danas uruenog dvoslivnog krovita i meukatne konstrukcije, nekada pokrivena kanalicama, te vanjskim kamenim stepenitem i
ravoslavne crkve koja se u posjedu Frankopana spominje 1602 kao drvema crkva sa manastirom.Na istom tom mjestu neto ranije Turci su p
otoku Krku smjetena je uz ostatke benediktinskog samostana i groblja. Jednobrodna longitudinalna graevina s polukrunom apsidom nas
jednoprostorni je prizemni objekt graen neobraenim kamenom vezanim zemljom i vapnom. Dvostrenog je krovita pokrivenog kanalica
este Tribalj - Crikvenica. Ovalnog je tlocrta s dva prstena obrambenih zidova. Od sklopa je dobro sauvana kula s cisternom. Zidana je usloje
vici XII. stoljea u blizini Glavotoka i povezuje se uz irenje graditeljskih utjecaja iz Zadra kada je, poetkom druge polovine XII. stoljea, osn
a breuljku povrh povijesnog dijela naselja. Graena je 1649.g.Jednobrodni je objekat sa izbaenim poligonalnim svetitem,velikom preslico
dno od rijekog Starog grada na istaknutom poloaju. Izgraena je 1896. godine po projektu poznatog maarskog arhitekta Alajosa Hauszm
Rijeci 1883. godine po projektu bekih arhitekata Fellnera i Helmera na inicijativu tadanjeg gradonaelnika Giovannija Ciote, a dovrena
zapadno od grada u dananjoj Kreimirovoj ulici, gradi se rafinerija eera za trgovako drutvo Urban Arnoldt i drugovi iz Antwerpea. Godi
1725. godine projektu rijekog arhitekta Antonia de Vernede, uz nadzor Antona Matije Weissa, arhitekta koji je bio angairan na gradnji tr
nalazi izmeu ostalog na Klobuarievom trgu. itav opseg zidina protezao se dananjom sjevernom stranom Korza, istonom stranom Sup
m od blokova Civitas Nove te je svojim junim proeljem okrenuta ulici Ivana Zajca i Kazalinom trgu. Podignuta je 1885. godine po projektu
ci, danas dominikanski, kulturno je dobro povijesne, kulturne, memorijalne ali i ambijentalne vrijednosti. Prvi poznati podaci povezuju se sa
m dijelu rijekog Starog grada potie iz XIV. stoljea te je pripadala redu augustinaca koji je u Rijeci utemeljen 1315. godine. Od samih poe
dnom dijelu rijekog Starog grada uz nekadanje gradske zidine i vrata u grad. Dio je kompleksa nekadanjeg augustinskog samostana i crkv
a Henkel von Donnersmark iz Bratislave. Graevina je primjer raskone obiteljske vile s kraja 19.st., suzdranog historicistikog sloga, razvede
zvan srednjoevjekovnih gradskih zidina, na prostoru kojeg se na starim prikazima Lovrana vide tri crkvice. Romanikog je tipa, jednobrodna,
a na vrhu istoimenog breuljka znaajnog zbog odravanja 1. istarskog tabora 1871. g. smatra se poetkom hrvatskog narodnog preporoda u
og srednjeg vijeka. Najstariji je dio jugozapadne kule s nekadanjom kapelom sv. Jelene u prizemlju, gdje su vidljivi romaniki i gotiki elem
anska utvrda spominje se u 13. st. Dananji izgled potjee iz 18. st kada je nakon potresa 1750. izvrena adaptacija. Nepravilnog je trokutas
rema Hrvatskom primorju, Sloveniji i Pokupskom Progorju, u sreditu naselja, neposredno uz rijeku Kupu. Izgraen je 1651. g. a podigao ga
ariji i najvei reprezentativni ljeilini objekt visoke kategorije koji toj svrsi kontinuirano slui od vremena izgradnje 1894/5.g., to je omogu
dan je od prvih velikih hotela na podruju crikvenike rivijere. Sagraen je oko 1900.g. vlasnik i odgovorni graditelj Koloman Rimanoczy ml.
e u periodu od 1821. godine do 1841. godine, pripada graanskom tipu graevina s obraenim kamenim dovratnicima i prozorskim otvorim
kompleks nastao je uz helenistiki bedem, na poziciji dananjeg groblja. Kompleks ini dvojna crkva s izoliranim baptisterijem, opremljenim
, izgraena je u prvoj polovici 15. stoljea. Prizemlje je oblikovano kao gradska loa koja se prema glavnom gradskom trgu otvara irokim lu
mjetena je uz upnu crkvu, a nasuprot biskupske palae. Kapela s pravokutnom apsidom, gotika je gradnja iz 15. stoljea. Na zidovima i za
crkva Sv. Marije graena je izmeu 1463. i 1498. godine. Trolisno proelje vee ovu graevinu za vrijedna ostvarenja renesansne arhitekture
oru dao je podii biskup Marko Nigris, iji je kameni grb s natpisom smjeten na proelju. Kompleks je graen od 1481. do 1484. godine, po
m Sv. Marije smjeten je u uvali Bijar, izvan zidina grada Osora. Nastajao je od 15. stoljea na dalje. Jednobrodnu crkvu sa zailjenim svodom
e u 16. stoljeu, pred gradskim vratima u luci. Trostreni krov nosi est stupaca sastavljenih od kamenih blokova, u bunjato tehnici, koji se uz
etakog obrambenog sistema s prijelaza 16. na 17. stoljee, krunog je tlocrta, s pukarnicama i krunitem na kamenim konzolama. Od istog
mentalna romanika crkva na otoku, izvorno glavni urbani akcent najstarijeg dijela grada. Polukruna apsida je, uz zaelni zid, jedini ouvani
a Marcello-Petris, najvaniji je primjer stambene arhitekture prijelaza 15. na 16. stoljee na zapadnom Kvarneru. Rad je lokalne kameno-k
aena je izmeu 1473. i 1494. godine. Trobrodna je, s ravnim zaeljem u koje su upisane pravokutne zaelne kapele bonih brodova i pravo
ena je u 15. stoljeu, a uz nju su franjevci-treereci glagoljai u 16. stoljeu izgradili samostan, kao i u Martinici i Osoru. U crkvi su nadgrob
urama i dio je povijesne jezgre grada Krka.Sastoji se iz uglovnih kula povezanih zidinama sa straarskim etnicama, u unutranjosti je vodosp
ozapadnom uglu krkih gradskih zidina. Graena je poetkom 15. st. od pravilno uslojenih klesanaca i ouvana je do polovice svoje originaln
laene Djevice Marije i crkve sv. Kvirina smjeten je u jugoistonom dijelu Krka. U drugoj polovici XII. stoljea ispred proelja katedrale dogr
na s crkvom Navjetenja Marijina i prateim zgradama smjeten je na Koljunu, otoiu poloenom nasuprot naselja Punat na otoku Krku. S
u Punta i Kornia na otoku Krku, a predstavnik je starohrvatskih crkvica sa centralnim krinim tlocrtom u obliku trolista s kupolom i trompam
evernoj strani istoimene uvale pokraj Vrbnika. Ruevna je i bez krovita jo od polovice XIX. stoljea. Pripada, na otoku Krku, a i ire, vrlo ras
Magdalene smjeten je u zapadnom dijelu dubaljanske uvale, na rubu naselja Porat. Postojea crkva izgraena je sredinom XVI. stoljea u m
na uz obalu, na trgu uz nekadanju luku. Juno krilo je romanika gradnja s reprezentativnim biforama. Krajem 15. st. se dograuje "kula" na
ke arhitekture ija se fasada moe ubrojiti meu ljepe u Dalmaciji 12. st. Tlocrtna dispozicija, poligonalni plat glavne apside i osobine nek
le Sv. Marije i sagraen je tijekom 12. i poetkom 13. st. po lombardijskome uzoru. Skladno komponirani arhitektonski i dekorativni elemen
zemlje) sagraena krajem 15. st., primjer je kvalitetne kasnogotike arhitekture. Portal iz 1490.g. djelo je klesara iz kruga Jurja Dalmatinca. U
izvan grada, nekad crkva samostana franjevaca treoredaca, podignuta je u drrugoj polovici 15. st. u kasnogotikim i ranorenesansnim obli
no je starokranska trobrodna bazilika. U 12. st. se uz nju gradi benediktinski samostan, a crkva se preureuje u romanikim oblicima. Oblik
se ostaci kompleksa benediktinskog samostana s crkvom sv. Petra. Samostan je osnovan u drugoj polovici 11. stoljea, a naputen u 16. st
vezana objekta koji ine masivnu graevinu L tlocrta.Vei je objekt graen od kamena i drva, pravokutne je osnove,poluskoenog krova.Or
om stranom okrenuta ulici.Graena je od kamena i drva,paetvorinastog tlocrta,dvostrenog krovita pokrivenog indrom.S uline je strane
zemnica, netipinog rasporeda prostorija za Gorski kotar, male tlocrtne povrine, zabatnim proeljem orijentiranim prema ulici. Sastoji se od
aknuti je primjer visoko razvijene tradicijske arhitekture Gorskog kotara. Graena na starijim temeljima, 1826.g. o emu svjedoi ulazni kam
locrta, smjeten je mehanizam za mljevenje i tijetenje maslina. Objekt je otvorenog stropa, na ulaznom dijelu je rizalitno istaknut dimnjak.
a, jedna je od posljednjih primjera puke arhitekture delnikog kraja, podignuta vjerojatno polovicom 19.st. Ipak, nain gradnje i tlocrt pris
, Pazdehova, graevni je objekt seoske gospodarske kulture 19.st. i ranije s nepokretnim i pokretnim inventarom za mrvljenje i tijetenje m
aevine u kojima se nalaze : ureaj za dovoenje vode, kamenom ograeni bazen s drvenom branom, ureaj za pogon s tri drvena kola, ure
ine dva povezana stambena i jedan gospodarski objekt, graena kao prostorna cjelina, od kamena, dvostrenog danas uruenog, krovita s
cama, smjeten je u prizemlju vieetane kamene kue te se sastoji od ureaja za mljevenje maslina i ureaja za tijetenje smrvljene mase.
ici potaknula je creska patricijska obitelj Bokina. Podignut je oko 1500. godine od franjevaca-treeredaca glagoljaa, istih koji su podigli i dru
ka grada Vrbnika smjetena je izvan prostora nekadanjih gradskih zidina, podno glavnog prilaza gradu. Jednobrodnoj crkvi prigraeni su pra
ekog Starog grada na nekadanjem antikom decumanusu te vjerojatno i vue porijeklo iz tog perioda. Ovaj objekt je kompleksna graevi
atica u srednjem vijeku pripada Vinodolskoj upi u posjedu je Frankopana od 1225. do 1670. te nakon toga komore ugarske. Djelomino su
adu izvorno je romanika jednobrodna crkva s odvojenim zvonikom, koji je nadograen u baroku. U gotici, u 14.st. dobiva etverokutni pre
metara, vijencima je razdijeljen u prizemlje i tri kata . Dok su nii katovi otvoreni samo po jednim manjim otvorom, trei je kat otvoren bifo
e na istonom djelu Crikvenice. Prostor je bio omeen visokim zidom iji su ostaci vidljivi, velikim parkom te zgradom samostana i jednobro
k 19. stoljea te se smatra jednim od najbolje sauvanih mlinova za masline na otoku Krku, sa sauvanim pokretnim I nepokretnim inventaro
oje je Austro-Ugarska monarhija izgradila u Kvarnerskom zaljevu. Izgraen je 1872. godine kao dio projekta osvjetljavanja pomorskih komun
staje, oko 1300. godine, na mjestu ranosrednjovjekovnog samostana i antike vile rustike. Dananja crkva ima jedan prostrani brod i pravok
ekad posveena sv. Mihovilu arkanelu, pripadala je istoimenoj benediktinskoj opatiji. Smjetena je uz gradske zidine, u sjeveroistonom dij
nalazi se na mjestu benediktinske opatije podignute najvjerojatnije u 12.st. Na nadvratniku glavnog ulaza u crkvu nalazi se natpis o izgradn
graditi Petar Zrinski polovicom 17. st. U temeljnom arhitektonskom konceptu ovog zdanja ogleda se renesansna tradicija utvrenog dvora s
. st. na mjestu srednjovjekovnog katela iji su dijelovi inkorporirani u baroknu arhitekturu. Sastavni je dio ovog kompleksa crkva sv. Nikole,
zanih kua katnica, graen od kamena, s kamenom stubitem i terasom na svod.Objekt je smjeten u iri prostor okunice ozidane suhozid
okumentira praksu tradicijske obrade maslina u Brseu i iroj okolici, prezentirajui tehnologiju proizvodnje maslinova ulja koja se nije bitno
e u kamenu zgradu, krova na dvije vode, na ijem je proelju prigradnja s jednostrenim krovom. Objekt je otvorenog stropa, sa spremitem
dolaze isusovci koji se odluuju na gradnju crkve na mjestu istoimene romanike crkvice smjetene u rijekom Starom grada. Ova crkva gra
Trsatu na k.. 1250 k.o. Suak. Poetci gradnje datiraju u 15. st, a dananja dvobrodna crkva rezultat je barokizacije prvotno jednobrodne gr
u rijekom Starom gradu te potie iz ranog kranstva to moemo zakljuiti iz arheolokih nalaza mozaika. Na ostacima rimskih termi u V. i
dio na padini podno srednjovjekovnog Katela i noviji Primorje uz obalu. O naseljenosti podruja u vrijeme antike svjedoe nalazi nekropo
nje dananje etno-zone bakarskih prezida zapoelo je u drugoj polovici 18. stoljea, na poticaj carice Marije Terezije, kada kmetovi, uglavno
arcu see do 13. stoljea, kada je gospodarska organizacija Kneije vinodolske i Gospotije Hreljin u stajaim ribolovnim naprava za lov tuna
d postojalo jo u 13. st., u vrijeme donoenja Vinodolskog zakonika i da je imalo tipina obiljeja, prava i dunosti svih naselja kneije Vinod
kaciju Vrh sv. Andrije s istoimenom kapelicom iz prve polovice 17.st. te podruje ueg i ireg okolia okupljenog izmeu sela Kuti i Brod M
ti s poljoprivrednim neposrednim okoliem. Selo se nalazi u brodomoravikom kraju na raskru puteva koji vode od Lujzinske ceste prema k
sklop prizemnih jednoprostornih kamenih objekata male tlocrtne povrine, s vanjskim kamenim stepenitem na svod, krovom prekrivenim
kog i kulturno-povijesnog podruja Dobrinjtine. Centar ini ruralna cjelina Dolova s uim okoliem, a etnozona se prostire irim podrujem
neposrednim poljoprivrednim okoliem, a rasprostire se uz desnu obalu Kupe. Dio je zone mlin (maljenca), kameni nadsvoeni objekt podr
rdovi zaselci su Drage Baanske na otoku Krku. Ruralna cjelina Sveti Juraj i Bernardovi smjetena je u plodnoj dolini u blizini potoka Riina
onu jezgru te objekte stupu i mlin sa irim okoliem prirodnog krevitog prostora karakteriziranog suhozidinama. Zona reprezentira organi
uje jaku poljoprivrednu kulturu Gabonjina, uz stariju stoarsku. Lokalitet Stanie prezentira dobro ouvane starije oblike predajnog gradite
16. st., naseljavanjem ivlja s kopna, iz okolice Senja. Zbijeni tip naselja i udaljenost od mora, te neposredna blizina obradivog zemljita i pa
iii s etnozonama Kalii i Dolii. Naselje je otvorenoga tipa s blago rastresenim okunicama. Stambene kue uglavnom su jedno ili dvopr
e u vrijednosti skupa objekata na jednom prostoru, koji svaki za sebe predstavljaju spomenik kulture, dokumentirajui razvojni niz ruralnog
e tipina kua zidana od kamena i drva, s krovom na dvije vode pokrivenim daskom ili crijepom, poluskoenog oblika, te malih prozorskih o
z migraciju Hrvata i Vlaha s Velebita na podruje otoka Krka, dananje Dubanice i Poljica, u 15. st. Brzac je blago zbijeno naselje stoarsko-p
istoimeni zaselak s okoliem, a dio je ire prostorne cjeline Zavrja, iznad kupske doline. Sastoji se od tri kuita stambene i gospodarske na
rimjer krkog sela, skladno oblikovanog uz obalu. Osnovano je uz romaniku crkvicu Sv. Klimenta (14. st.) Jezgru sela pred 40-ak godina ini
a Korni, Lakmartin, Muraj i Brautovci sa irim ratarskim krajolikom kojim dominiraju suhozidne mee. Prostorni obrasci zatienog krajolika
rijih slavenskih seoba na otok Krk. Selo Kras formirano je zasigurno ve u 13. st. kao prvobitan pastirsko-stoarski lokalitet dobrinjskog kultu
e uz migraciju Hrvata i Vlaha s Velebita na podruje otoka Krka, dananje Dubanice i Poljica, u 15. st. Linardii su blago zbijeno naselje stoa
aajno gospodarsko sredite, a privreda se zasniva na objektima na vodni pogon, mlinovima i stupama uz Potok. Nestankom ove djelatnosti
jela otoka Loinja. Prvotno ruralno naselje razvilo se od naselja "Malo selo" smjetenog oko crkve sv. Matina u 15.stoljea. Crkva sv. Martin
e uz migraciju Hrvata i Vlaha s Velebita na podruje otoka Krka, dananje Dubanice i Poljica, u 15. st. Milohnii su blago zbijeno naselje sto
talo uz morsku uvalu, ispod srednjovjekovnih Moenica. Sastoji se od starijeg, zbijenijeg dijela naselja na padini, kojeg karakteriziraju uske
rimski nalazi i kasnoantika utvrda Lopar, ukazuju na vrlo ranu naseljanost podruja vezanog za povijesni prometni pravac Taratica-Senia.Po
vaa lokalitete Meddrumunii, Lokvica, Na stranu, Za kuje, Baji, Pod mindulinu i Brguina, te predstavlja dokument gospodarske kulture ot
na Dolinje Selo s okoliem, a predstavlja dio skupa zaseonih cjelina Risike. Naselje je osnovano u 13. st., ili prije, a prema prostornoj situaci
zaseok Glavicu s uim neposrednim okoliem. Nalazi se na prostoru cjeline Paprata, kao zasebna prostorna jedinica, te prezentira organizac
lje Paprata s uim i irim poljoprivrednim okoliem. Kontinuitet zone predvia se od vremena naseljenja Hrvata na otok, emu u prilog govo
na etiri desetljea nakon registracije, izgubila je velikim dijelom svoje predajne oznake. U zaseoku danas nalazimo masivne gospodarske ob
avlja tipian ruralni prostor za podruje bive kneije Vinodolske. Dio naselja Sopaljska jo uvijek dokumentira puko lokalno tradicijsko grad
enomen s pjeskovitim terasama, obraenim vrtovima i poljima omeenim trstikom. ivot na njem kontinuira od najranijih ilirskih vremena,
od ue jezgre naselja i njegova okolia. Uu jezgru ine objekti oko kapelice Sv. Vida, koji svojim graevnim obiljejima upuuju na prvobitnu
je sastoji se iz naselja otvorenog tipa (par nizova od 3 do 5 stambenih objekta, te tragovi mnogih slobodno smjetenih gospodarskih objeka
holjiceSemenje) nadovezuje se na ruralni prostor omialjskog kateleta, iz 15., odnosno 16. st., a moda i iz vremena doseljenja Hrvata na
iji prostora, te nazivu, Veli Brgud upuuje na srednjovjekovno formiranje, usko vezano uz pasita i umu, a potom i obradu zemlje i vinograd
iju povijesnih jezgri. Velo selo nastaje u 13./14. st. oko crkve sv. Nikole (1384.) pripada rastresitom tipu naselja. Druga se jezgra razvija kao z
aljena je 2 km od opine Brod na Kupi, te 9 km od Delnica, u neposrednom zaleu umsko-planinskog sklopa Drgomalj, s rijekama Ljenicom
a Krka obuhvaa naselja Poljica, Bajii, galjii, Nenadii i Brusii. Naselja otvorenoga tipa sastoje se od tradicijskih stambeno-gospodarskih
aselja Porat, Vantaii, Zidarii, Turii, Miletii, Bogovii, Kremenii, gombii, Baruii, Otrobradii, Milovii, Ljutii, Sv. Ivan, Strilii, Sab
d Bakarskog zaljeva, a poinje se znaajnije razvijati u 18. stoljeu, nakon to je izmeu 1725. i 1732. godine probijena karolinska cesta uz ko
jak i zemljite Dolinu s naputenim zaselcima Tadejsko i Bujansko, te lokalitete Trnovicu, Gradine, Krine, Rebar i Dugi Redi. Zona Doline k
naselje Gorskog kotara i najbolje sauvan reprezentant organizacije seoskih prostora za abarski kraj. Naselje je zbijenog tipa, organizirano u
e. U antici podruje sa bogatim ladanjsko-gospodarskim kompleksima. Juno od dananjeg sredita nalazilo se srednjovjekovno selo. Dana
minologiji, tlocrtnoj dispoziciji i funkcioniranju prostora kontinuira gospodarstvo predslavenskog razdoblja na otoku Krku, tovie i ireg pale
vie zaseoka: Zagorje, Stepa, Franeli, Krsonji i Ivanii, koja su primarno bila srasla s krakim panjacima, omeenim suhozidima, a potom p
sazdano iz tri jezgre tk. rastresena tipa. One se formiraju na poljoprivrednom podruju s nizom objekata preteno rodovskog nazivlja koji u
Krka, smjeteno nad dubokom uvalom, na strmoj uzvisini iznad mora. Kontinuitet naseljenosti see do prapovijesti i gradinskog naselje na u
noga dijela otoka Krka, povezan s okolnim selima i uvalom Klimno. Ve 1100. godine spominje se upna crkva sv. Stjepana. Dobrinj je jedan
elu otoka Cresa, smjetena na uzvisini iznad mora, ini skladnu cjelinu s okolnim ruralnim krajolikom. Naselje se sastoji od nekoliko zbijenih
menog otoka. Zbog povoljnoga poloaja luke, jedno je od najstarijih neprekidno naseljenih mjesta sjevernoga Jadrana. Temelj urbane osnov
bale grada Cresa. Na vrhovima u okolici bile su prethistorijske gradine, Sv. Bartolomej naseljena je jo u rimsko vrijeme. Srednjovjekovno se
nom obalom otoka Cresa. Srednjovjekovno naselje na mjestu ilirske gradine, jedan je od najstarijih gradskih centara cresko - loinjskog otoj
no od Rijeke na putu Tarsatika-Tergeste. Srednjovjekovna se jezgra razvila na mjestu japodske gradine. Intenzitet ivota pokazuju i arheolok
na uzvisini na samom sjevernom vrhu otoka. Na ovom mjestu bila je ilirska gradina koja je naseljena jo u vrijeme antike (Caput Insulae), a
elu otoka Cresa, karakteristino za tradicijsku stoarsku kulturu sjevernojadranskoga podruja s gospodarskim objektima u suhozidu smjete
je obuhvaa irok prostor prvih tradicionalnih izgradnji obiteljskih kua rasprenih od krbia do Slatine i koncentriranih na odreenoj udalj
e nalazi jo u prahistoriji na koju se nadovezuje period antike. Antiki grad Tarsatica formira se na podruju dananjeg rijekog Starog grada.
tinuiteta i osobite vrijednosti povijesne jezgre i pejzanog okruenja. Naseljeno od prapovijesti, prvi pisani trag biljei pripojenjem Pazinskoj
puta spominje godine 1372. Prema ouvanim glagoljskim natpisima u kamenu Veprinac je bio sredite glagoljske pismenosti i samostalna ko
e se od godine 1374. kao samostalna komuna u posjedu Kastavske gospotije. Smjeteno je na uzvisini nad morem s koje se vidi cijeli Kvarn
bila je opasana bedemom od kojeg su ostala sauvana jugoistona gradska vrata. Ostatak bedema je nakon prestanka njegove funkcije trans
obuhvaa najstariju jezgru naselja i pojas reprezentativnih vila s kraja 19.st.i poetka 20.st. koje se grade uz morski pojas od rnikovice do L
unutar povijesnog podruja Kotora, dobiva naziv po nekadanjoj antikoj utvrdi (AD TURRES). irem povijesnom prostoru podruja Kodtora
j obali otoka Krka. Srednjovjekovno naselje razvija se na mjestu prapovijesne gradine, na uzvisini ponad mora, nasuprot Vrbnikom polju. N
ali otoka Krka. Antiko naselje prostiralo se sjeverno od romanike crkve sv. Marka, sa ostacima ranokranske bazilike s baptisterijem i nala
o sredini june, umovite obale istoimenoga otoka. Urbana jezgra razvija se od liburnskoga naselja koje postaje rimski municipij s visoko razv
d antike do 15. stoljea vana je toka na plovnom putu od sjevernoga prema junom Jadranu, pa se jezgra formira vrlo rano. Nastanjen od
i od 17 - 23 m, naeno je leite amfora. Nalazite je istraeno a, istraivanja su pokazala postojanje ostataka broda u pijesku. Amfore su tije
red Bake na otoku Krku sa srednjim koordinatama 44 5760/100 i 14 4820/100 i na dubini od 15 do 20 m predstavlja teret manjeg plovno
ena u neposrednoj blizini lokaliteta sv. Nikole Mira kod Bake. Tretira se kao ranorimska, meutim vjerojatnije se radi o kasnoantikoj gro
alitet nalazi u uvali Radiboj na dubini od 15 metara. Radi se o ostatku antikog brodoloma. Na cijelom potezu od kopna do sredine uvale ra
a nalaze se nekoliko podmorskih arheolokih zona, redom obiljeena rastresitim arheolokim materijalom antikog porijekla:zona prilaznih
ka Krka 8 zona ima svojstvo podmorskog arheolokog nalazita: zona od rta Voice do Njivica, obuhvaa uvalu Voz, Omialjski zaljev, uvalu
nedaleko luke ikat smjeteno je 220 metara jugoistono od svjetionika na rtu Madona, 80 metara od obale u pravcu uvale Veli al. Lei na
nedaleko rta KIjac u uvali Martinica nalazi se na dubini od 25 metara, ispod kuice tunolovaca. Povrina koju nalazite zauzima je otprilike
novljen je antiki grad Municipium Flavium Fulfinum sa forumom, lukom, nekropolom i termalnim kompleksom. Zapadno od foruma istra
alitet nalazi kod rta Pernat, 57 metara od obale, nasuprot izvora vode, na dubini od otprilike 25 metara. Vjerojatno se radi o brodolomu. Na
ka Raba nalazi se hidroarheoloka zona koja ima obiljeje kulturnog dobra i koja se protee od rta Stojan na sjeverozapadu do rta Kalifront n
ni otoia Galun sa veom koliinom amfora. Hidroarheoloki je lokalitet u vie navrata istraivan.
brodoloma broda koji je prevozio graevinski materijal. Naene su tegule, kameni stupovi i imbreksi. Nalazite je rastreseno od 18 do 28 m
nedaleko Unija, nalazi se na junoj strani istoimenog otoia na dubini od 37 metara. Radi se o dvije koncentracije ulomaka i cijelih amfora
jetetom, polikromirana i pozlaena, iz XV. stoljea dio je inventara samostana. Smjetena u nii drvenog okvira, Bogorodica sjedi na niskom
a, bronca, 36 x O42 cm, 1720.g. Prema natpisu na kartui koja se nalazi u najniem polju autor zvona je Domenico Zanibelli Capuren. Oblik
nitu u Rijeci. Sadri vrlo rijetka i znaajna djela koja se odnose na kulturnu povijest Rijeke i okolice. Osim kniiga, sadri i velik broj arhivalija
a sastoji se od vie zbirki meu kojima se istiu 22 inkunabule, brojne postinkunabule, 480 svezaka croatice i slovenice te zbirka fluminensia
veuiline knjinice Rijeka) sastoji se iz starog i novog dijela. U starom su publikacije koje su ule u biblioteku od poetka njenog postojanja
su Paje Jovanovia i Steve Todorevia, a slika sv. Barbare pripada holandskoj koli. Djela se datiraju krajem 19.st. i poetkom 20.st. Komoda i
slike i jednu skulpturu proglaena je spomenikom kulture 1972.godine. Namjetaj obuhvaa vei broj stolaca i naslonjaa te nekoliko komod
nolikim predmetima crkvenog pribora koji pripadaju razdoblju XVII do XIX stoljea. Svojom elagancijom, minucioznou izrade te bogatstvom
vjetnoj kapeli i samostanu uva se velik i veoma raznolik te iznimno vrijedan inventar umjetnina XIV do XIX stoljea.U crkvi uz raskono opr
e zbirke Pomorskog i povijesnog muzeja u Rijeci tkani su od domae niti dudovog svilca, a bojani biljnom utom bojom te ukraeni kupovnim
vremena je baroknog preureenja. Ouvani su mramorni oltari i slike. Valja istaknuti palu rijekog slikara Ivana Franje Gladia iz 1640. g., te
u Rtiu obuhvaa ranobarokni glavni oltar istog titulara, tektonskog tipa, polikromni sa baroknim skulpturama, te poboni oltar sv. Barbare
nja 1941. g. odran je sastanak lokalnih komunista. Na sastanku su doneseni zakljuci o prikupljanju hrane i oruja, sprjeavanju domobran
1963), evidentirana kao zbirka Marije Tariba iz Supetarske Drage na otoku Rabu sadri 20 pokretnih etnografskih predmeta odjevnog inve
a otoku Krku iz godine 1671., bronca, 29 x O 34 cm, oblikovanjem pripada prelaznom razdoblju visokih i vitkih srednjovjekovnih zvona i on
e vode visine 150 cm, promjera 100 cm, zapremnine otprilike 200 litara. Ovakve su posude tipian inventar primorskih kua. Vjerojatno pot
0 cm na kojoj je uklesan dvojezian natpis u tri reda. Prvi redak je pisan oblom glagoljicom, starohrvatskim jezikom, a preostala dva su pisan
VI do XIX stoljea. Istiu se mramorni barokni oltari sa vrijednim slikama. Posebno valja napomenuti slike Sante Perande i Francesca Fonteb
u umjetnina ova crkva zauzima izuzetno mjesto na podruju Kvarnerskih otoka. Svi su oltari mramorni, nabavljeni u Veneciji, ukraeni palam
tar u crkvi sv. Ivana Krstitelja na groblju u Vrbniku. Spomenut je prvi puta u vizitacijama 1565. godine. Vodoravno je podijeljen u dva dijela
dnih umjetnina od XIV do XIX st. Istiu se pozlaeni glavni oltar,1601., oltar sv. Marije Ruarice s reljefnom oltarnom palom BDM s Djetetom
ena je od bedene, domaeg vunenog tkanja crne boje izraena je poetkom 19. stoljea.
talja stare vrbnike narodne nonje iz 19. st., e sastoji se od 13 izloaka - narodnih nonji.
periodike, arhivske grae i diploma koju su sakupila i krajem 19. st. rodnom Vrbniku darovala braa Ivan, krki biskup, i Dinko Vitezi, odvje
eni pogon preteno je drveni stolarski izraen, podignut 1878.g., predstavlja kontinuitet proizvodnje ureaja za obradu eljeza u Gorskom k
ouvane pojedinane sluajne nalaze sa vie lokaliteta u neposrednoj okolici naselja, prvenstveno antike i kasnoantike provenijencije, sa
bjedinjuje umjetnine u rasponu od XIII do XIX st. Istiu se u crkvi glavni monumentalni oltar iz 1747 .g rad Antonia Michelazzia, te renesansn
domaih majstora u razdoblju od XVII do XIX st. Drveni oltari po tehnikoj, umjetnikoj i stilskoj obradi pripadaju razdoblju kasne renesanse
eskom muzeju u Cresu i Arheolokoj zbirci u Osoru sadri 250 predmeta izvaenih s podmorskog arheolokog nalazita kod rta Pernat. Radi
radskom muzeju u Cresu, prostorijama Turistike zajednice i u Uljari u Cresu, sadri amfore izvaene s podmorskog arheolokog nalazita
pomenike je vrijednosti dokumentira praksu obrade maslina na otoku Krku 19.stoljea i ranije. Sastoji se od ureaja za mrvljenje ploda p
nju objedinjuje liturgijske predmete, kipove i slike XIV do XIX stoljea. Najvrjednji su svileni antependij izvezen po uzoru na Paola Veneziana
bro, iskucano, gravirano, lijevano, cizelirano, visina 64 cm, kraj XV. st., dar kneeva Frankopan. Nad esterostranim graviranim podnojem di
e u Kamenjaku br. 12, kod Griana, a u vrijeme registracije bila je u vlasnitvu Ivana Luiia. Torkula predstavlja rijedak primjerak sprave za o
ku vrijednost, jer pored dokumentarnog znaaja za gospodarski ivot ruralnog Vinodola prezentira i klesarsku vjetinu vinodolskih majstora k
olomeo Vivarini, 1458. g., tempera na drvu/ drvo rezbareno, pozlaeno, 275 x 251 x 22 cm. Slike su podijeljene u dvije vodoravne zone, po p
g samostana, etnografska zbirka od 61 predmeta od kojih je 27 dijelovi odjee, 7 komada drvenog namjetaja, 24 komada posua, 2 komad
e, rad je lokalne drvorezbarske radionice s kraja 17. st. Dimenzija 90x28x27 cm, stojei lik u blagom kontrapostu, na lijevoj ruci nosi malog Is
ta u Klimnu na otoku Krku sastoji se od srednjeg-glavnog polja koje je razdijeljeno na 7 plitkih nia, atike i predele. U srednjoj nii nalazi se l
te iz ilegalno provoenih iskopavanja nekropole Kurilovo u uvali Sepen kod Omilja. Zbirka se sastoji od 170 razliitih grobnih priloga: balzam
anog srebra pribijenog na drvenu podlogu, 125 x 290 cm. Vodoravno je podijeljena u dva polja. Sredinji prikaz gornjeg polja je Assunta s D
andvoru, drvo rezbareno, pozlaeno, polikromirano, tempera na drvu, 146 x 170 cm, tree desetljee 14. stoljea, Paolo Veneziano. Sazdan
stale u periodu od 3. do prve polovice 20. stoljea. Najistaknutije umjetnine ovog inventara su: srebrna, pozlaena pala rad Paola Kolerija z
sv. Roka u Lignju, kod Lovrana ima svojstvo spomenika kulture. Oltar je nalik slavoluku, venecijanskog tipa sa strogom horizontalnom i vertik
objedinjuje umjetnine u rasponu od XV. do XIX. st. Istiu se barokni drveni, rezbareni, polikromirani i pozlaeni oltari, propovjedaonica te ko
u raznovrsnog i dobro ouvanog liturgijskog posua, djela venecijanskih zlatarskih radionica od XVI do XVIII stoljea.
rodnih na ovom podruju, onih u Hreljinu i Novom Vinodolskom najstarija, te potvruje postojanje solidne radionice, visokorazvijenog uku
roju osnovan 2007. g., djeluje na dva otoka (Loinju i Cresu), te obuhvaa: Muzejsko-galerijski prostor Kula u Velom Loinju, Palau Fritzy u
obitelji Kate Linardi predstavlja primjer predajnog vlasnitva dubaljanske seljake obitelji s konca 19. st.
vu Marije ud. Rukonji iz Nerezina, Gortanova 11, sastoji se iz 9 dijelova: dvojih hlaa tj. bragea na pantalonu, haljetka tj. dolamice, prsluka
vlasnitvu Marije ud. Rukonji iz Nerezina, Gortanova 11 sastoje se iz: para cipela, postola, nainjenih od grube smee koe tipa na uii, u
d XV do XIX st. Istiu srebrni relikvijari glave svetica XIV - XV. st., pokaznica XV st., dva brevijara XV. st., drveni kipovi Bogorodice i svetaca X
d IX. do XIX. stoljea. Istiu se ulomci pletera IX. do XI. st, oltar sv. Ivana autora Jacobella del Fiore XV. st., glavni drveni oltar Sv. Marije XVII.
a u Omilju nalazi se oltar sv. Ivana Evaneliste sa drvenim kipom sv. Ivana Evaneliste 80 x 51 cm nepoznatog majstora i est slika veliine
devita XIV. uva se u privatnom vlasnitvu.
ice izraene su u stilu s kraja 16.st., savijene stranice stolaca produuju se u noge s kojima tvore oblik nepravilnog slova X, na spojnom mj
romirano, sv. Jakov, 100 cm, 16. st., Sv. Nikola., 70 cm, 17/18. st., sv. Pavla 70 cm, 17/18. st. i sv. Vinka Fererskog, 86 cm, 17/18. st. pripadaj
predmet od domae vunene tkanine koji dokumentira stariji tip enskog ruha proizveden u kunoj rukotvorini. Suknja je izraena iz vunene
godine sa Orleca na otoku Cresu, koji se sastoji od: bragei (hlaa), kroata (prsluka), kapice, pasa, stomanja te facola. Odijelo p
eeg domaeg sukna sa kapucom optoen crvenom tkaninom i suknenim ukrasima raznih boja. Rijedak primjer ovog odjevnog predmet
vnog keper platna plave boje ukraene pozamenterijom u zelenoj boji. Rijedak pojedinani primjer mukog odjevnog inventara otoka Cresa
h predmeta upne crkve Sv. Gaudencija u Osoru, 25 predmeta, sadri vrijedne primjerke mletakog zlatarstva u rasponu od XV. do XIX. stolj
ncesco d Santacroce sredinom XVI. st., ulje na platnu / drvo rezbareno, pozlaeno, 277 x 252 x 15 cm. Slike su unutar pravokutnog okvira vo
kar Girolamo da Santa Croce, stolar Bartolomej, rezbar Sebastijan i zlatar Franjo Bragadin. U donjoj zoni smjetena je predela sa etiri oslika
t etno znaaja, nastao od pol. 18. do konca 19. st. Sastoji se od zbirke rubova koji svjedoe o najstarijem kulturnom sloju krke kulturne ba
koju podravaju dva djeaka anela na kamenom tronu sjedi Bogorodica s Djetetom u krilu. Bogorodica ima mladoliko izduljeno lice, izra
knjige, misala ili evanelistara. Iskucani pozlaeni bakar, emajl, 14,5, x 6 cm, 14,5 x 5,9 cm, 24,6 x 6 cm, 19,9 x 6 cm. Prikazuju likove jedana
5,5 x 18 cm, veim dijelom su pisani beneventanom montekasinskog tipa. Slova pisana crnom bojom veliine su 5 mm, a inicijali su crvene
drije asnih sestara benediktinki u gradu Rabu nalazi se vrijedna barokna pala, ulje na platnu, 270 x 139 cm, Bogorodice od Presvetog Rua
d XIII. do XIX. st. Najstariji je reljef Krista Kralja. Istiu se slika Bogorodica s djetetom iz XIV. st., visoki drveni i obojeni reljef sv. Kristofora, Pie
mfora izvaenih tijekom istraivanja podmorskog arheolokog nalazita rt Glavina. Amfore su preteno tipa Dressel I te ih moemo datirati u
ee iz 4/3 st.pr.n.e. i izuzetno je rijetka na ovim prostorima.
revolucije danas se nalazi u Muzeju grada Rijeke osnovanom odlukom Gradskog vijea Rijeke 1994. g. sa sjeditem u zgradi dotadanjeg M
asnitvu u Rijeci dobila je status spomenika kulture 1962.g. Radi se o dvije fotelje iz orahovine sa sjeditem od indijske slame te dva kanape
a smjetena je u sreditu naselja Sveti Kuzam, jednobrodna je, jednostavnog pravokutnog tlocrta koji u oltarnom dijelu zavrava poligonaln
oljea kao izolirana graevina izvan gadskih zidina. S june strane ograena je dvorinim zidom. Glavni ulaz ini profiliran portal luno zaklju
, tempera na drvu, 82,5 x 117,5 x 3 cm, XVI st. Pred smeim zastorom sjedi Bogorodica s Djetetom na desnoj ruci. Glave nagnute prema Dje
mpera i ulje na drvu, 65 x 82 cm, Vitore Carpaccio, XVI st. Pred sputenim tamnocrvenim svilenim zastorom, a iza sive mramorne grede sjed
parstvo, slikarstvo, zlatarstvo, tekstil, knjige, primijenjena umjetnost, etnologija) nastela u periodu od 1. do prve polovice 20. stoljea. Najist
stale u periodu od 13. do prve polovice 20. stoljea. Najstariji predmeti su ugraeni kameni reljefi, ploe i natpis. Osim uobiajenog reperto
i lokalitet u zapadnom dijelu grada Krka zapadno od Vele Place sastoji se od konzerviranih preostataka nekoliko slojeva: kasno republikansk
poligonalnim svetitem. Izvorna, gotiko-renesansna crkva znatnije je pregraena osamdesetih godina XIX. stoljea. U ovoj su pregradnji la
ge rjeice Medvejice prostor je humaniziranog krajolika te arheoloka cjelina visoke spomenike vrijednosti. U liticama kanjona smjetene s
njina obuhvaa sredinji prapovijesni sklop gradina i tumula na sjevernom dijelu otoka Cresa. Sastoji se od gradina Pelginja i Pukonjina te tu
u agrarnom okoliu naselja Lubenice. Nad romanikim tlocrtom jednobrodne kapele s polukrunom apsidom uzdie se iljasti gotiki svod.
mpleks graen i prigraivan u nekoliko faza . U osnovi je troetana graevina L tlocrta sa sjevernim jednoetanim aneksom i terasom s vo
vis. 95 x ir. 48 x dub. 30 cm) izvorno je bio smjeten u kapeli sv. Antuna Opata (sv. Nikole) u Lubenicama. Danas se uva u sakristiji upne cr
vdolu mehanikog su sistema, s 9 registara, 1 manualom i pedalom. Djelo su zagrebake tvrtke M. Heferera sin, graene oko 1893. godine
rske Drage i Podmaja obuhvaa nalazita Mala pe, Ovja pe, Sklepova pe i Svinjska pe, Rupe I i Rupe II, prapovijesnu gradinu Babin grob
e u 17. st. za vrijeme gospodarenja Zrinskih Gorskim kotarom, budui se stara crkva naselja datira u to vrijeme. Naselje je protenog tipa, st
nom poligonalnom apsidom, zvonikom na proelju, istakom na junom proelju i sakristijom uz sjevernu fasadu, a krovite je prekriveno bib
pelaga, Orudi, smjetene su ruevine trobrodne troapsidalne bazilike sv. Ivana s ostacima temeljnih zidova susjednih zgrada. Ouvana je ce
o-loinjskog arhipelaga, Palacolu, smjetena je dobro ouvana bizantska utvrda stalne pomorske strae s kraja 6. stoljea. Graevina je kvad
ena u podmorju loinjskog arhipelaga, rad je nepoznatog grkog majstora iz 2. ili 1. st. p. Krista, a nastala prema predloku iz 4. st. p. Krista
evernoakavske, ekavsko-ikavske govore, te pripada grupi koju ine i loinjski, unijski i srakanski govori. Osobitost njegova samoglasnikog s
kutnog tlocrta istaknutih uglova, osim reduciranog junog ugla na mjestu etvrtog bastiona. Zidovi su, kao i tri ugaona bastiona, sauvani do
graena je 1880. godine. Proelje je ukraeno slijepim arkadama, profiliranim vijencima, te kaneliranim pilastrima. Prozorski su otvori istak
je 17. sijenja 1855. godine obzirom na potrebu obrazovanja kadrova u razdoblju snanog razvoja pomorstva i brodogradnje u Malom Loi
od obale na dubini od 22 do 25 metara nalaze se ostaci antikog brodoloma. Sada su oiti samo ostaci tereta: amfore, ulomci druge keram
na u Malom Loinju, rad su Callidove radionice iz 1781. godine, i jedini su sauvan dvomanualni instrument venecijansko-dalmatinskog tipa
u danas otoku magistralu ine dva vieetana objekta. Cijelim kompleksom, u vizuri sa ulice, dominira kamena terasa koja poiva na vo
redmete umjetnikog obrta nastale u periodu od 15. do 20. st. Budui da je samostan, uslijed nezatiena poloaja uz samo more, u vie na
naselja Punta Kria nalazi se ranokranski sakralni kompleks sv. Martina. Zidovi prostrane crkve krinog tlocrta sauvani su mjestimino i d
tanica) u Matuljima u vlasnitvu Hrvatskih eljeznica oznake Ua 92-79 002-2smjetena je danas u krugu stabilne EVP u Matuljima. Cjelinu p
znad Merga vieslojno je nalazite na kome se moe pratiti kontinuitet naseljavanja od bronanog i eljeznog doba, kroz antiko i kasnoanti
uz glavnu komunikaciju na povienom platou.Graena je 1663. g, na mjestu starije kapele.Jednobrodna je dvoranska graevina sa poligonal
Peruna nalazi se izmeu lokaliteta Potoki, Podtrebia, Trebia i Jurii na podruju Moenike Drage. Prostor je bogat peinskim i jamsk
samostanske crkve sv. Franje Asikog u Nerezinama, dimenzija 47,5 x 34,8 cm, datirana je u 14. st. , djelo je nepoznatog majstora. Izvedena
rivatnih utvrenih stambenih graevina koje su karakteristine posebno za 16. stoljee i to za ambijente izvan utvrenih gradova, a sluila j
nalazi se uz franjevaki kompleks, tj. uz more u rubnoj zoni naselja. ini se da je podignut u 16. st., budui je franjevaki kompleks kojemu je
e 16. st., talijanske provenijencije, iz crkve Majke Boje od Ruzarija u Svetom Jakovu na Loinju bio je naknadno rascijepljen, izrazito loe pre
e prije 1948. u nepoznatom brodogradilitu, a zadrao je autentian izgled i gabarite toga tipa brodova.Kao rijetkost, odnosno jedan od pos
edaleko Novog Vinodolskog nalazi se olupina potonule torpiljarke TA 45. Radi se o ratnom brodu prvotnog naziva Spica koji je pripadao ta
kao Frankopanska utvrda. Smjeten je u sreditu grada Novi Vinodolski. Izvorni tlocrt bio je etverokut s kvadratnom kulom nazvanom Kv
arskom naselju Voz, u dnu istoimene uvale. Sagradili su je lanovi obitelji Bafo u 19. st., ne bi li sluila ribarima zaposlenim na oblinjim tu
Jednobrodna je, pravilno orijentirana, pravokutnog oblika, sa plitkom polukrunom apsidom. Zidovi su uglavnom ouvani do linije krovita
se na lokalitetu Hamec, 200-tinjak metara istono od otone magistrale i oko 500 metara juno od odvojka stare ceste za iie. Za ovu crk
tiko poljoprivredno gospodarstvo datirano u 5. st. iznad uvale Blatna. Istraivanjem ustanovljena zlatna kasnoantika moneta. Prostrani arh
alazi se na Dupcu, sjevernom dijelu omialjskog povijesnog sredita. Jednobrodna crkva dvostrenog krovita prekrivenog kanalicom ima po
pisane apside proeljem je orijentirana prema Placi, trgu u povijesnom sreditu Omilja. Crkva je graena od veih, pravilno uslojenih tesa
redstavlja stalni postav kamenih spomenika i fragmenata. Najstariji eksponat u zbirci je latinski natpis iz 1. stoljea koji govori o gradnji Fulfi
anovljen je bizantski kastrum iz 6. stoljea. Djelimino je ouvan recinkt bedema ojaan povijenim kontraforima, kasnoantika cisterna i osta
oenoj padini postoje ostaci antike arhitekture koju je mogue interpretirati kao antiku luku u posebno pogodnoj uvali. Evidentno se radi o
ja Blaene Djevice Marije nalazi se u sreditu Omilja. Proeljem je orijentirana na nekadanje groblje Smitir, a junim ziem na Placu, glavn
ao obiteljska vila na povienom dijelu Opatije, Mandriji, na jednom od prvih posjeda Drutva Junih eljeznica. Predstavlja zajedno sa svoji s
ura izgraena je 1897.g. u maniri visokog historicizma srednjoeuropske provenijencije, vrlo nalik realizacijama bekog graditeljskog ateliera
u neposrednoj blizini Orleca na otoku Cresu, te predstavlja primjer cjeline sa svim elementima potrebnim za obavljanje tradicionalne stoa
omanikih kapela u orlekom agrarnom okoliu. Ove su kapele ostaci pastirskih stanova koje je od 16. stoljea zamijenilo naselje Orlec. Kap
anikih kapela na orlekom teritoriju, nastalih u 12. i 13. stoljeu. Jednobrodna je, orjentirana, s polukrunom apsidom. Graena je uslojeni
klesanje, 20 x 21 x 17 cm i 18 x 20 x 22 cm, ugraeni u bone stijenke ognjita privatne kue. Istovjetno oblikovani, u tlocrtu gornja pravoku
mjetene su na rtu Suplatonski, u uvali Sonte. To je graevina trapezoidnog oblika s dvije apside, koja se datira u kasno 8. ili poetak 9. stolje
a itavu ljestvicu obrade kamenih blokova i naina zidanja, to potvruje i itav niz povijesnih faza i tehnika gradnje: bronano doba u suho
ntikog grada Apsorusa. Na pojedinim mjestima, na veim stijenama na obali vidljivi su utori od dugogodinjeg vezanja konopaca za brodov
da, ostaci su benediktinske opatije reformiranih monaha kamaldoljanskog ogranka iz prve polovice 11. stoljea, arita crkvene reforme na i
evine su nekada sainjavale gradsku palau iz 18. - 19. st., te predstavljaju tipian primjer kvalitetne urbane izgradnje unutar urbanistike cj
e na sjeveroistonom dijelu otoka Loinja, na visoravni brda Osorice, nedaleko Osora i Nerezina. Predstavlja visokoambijentalnu zaseonu c
sno nalazite koje se smjestilo u junom dijelu predjela Punte Kria. To je najznaajnije prapovijesno nalazite otoka Cresa koji definira ivot
m je smjeteno naselje. Jednobrodna, pravilno orijentirana romanika crkva graena je uslojenim izduenim tesancima, a na proelju, u osi
v uz zapadnu obalu otoka Cresa, juno od rta Pernat, aktiviran je 1875. godine, a jedan je od svjetionika na istonoj obali Jadrana koji su gra
Pernat, mogue je jedna od starijih romanikih kapela na otoku Cresu. S obzirom na otklon polukrune apside od osi broda, mogua je njen
nedaleko rta Pernat na Cresu, istraivano je 1973. godine. Radi se o antikom brodolomu, tipom amfora datiranom u sredinu 2. stoljea. Na
ju, nasuprot crkve Sv. Trojstva. Zidana je 1856. g., a investitor je bio posjednik, trgovac i gostioniar Ivan op, o emu svjedoe 3 impresivna
nalnim izbaenim svetitem, zvonikom i sakristijom smjetena je u sreditu naselja, longitudinalno poloena uz glavnu prometnicu. Izgraen
vilno orijentirana graevina krinoga tlorisa. Sudei po glagoljskoj dataciji na prozorskom okviru, potjee iz konca XV. stoljea (1497. g.). Pro
menoj crkvi, drvo, rezbareno, polikromirano, 105x23x13 cm, 16. stoljee, Venecija. Leei mladoliki enski lik, opruenih paralelno postavlje
lizini naselja Porozina, jedan je od svjetionika na istonoj obali Jadrana koji su graeni planski u vrijeme izgradnje pruge prema morskim luk
aciju u sreditu naselja. )Postojea crkva izgraena je 1717.g. na mjestu starije, a u potpunosti je preureena 1874. Zvonik je izgraen 1758.
redmete umjetnikog obrta nastale u periodu XIII. do XIX. st. Istiu se drveni kip Imago Pietatis, XV. st., srebrni procesional, XV. st., poliptih o
polikromirano, pozlaeno, 37 x 20 x 11 cm, XV st. Kip ispaenog Krista prikazan do visine bokova. Poleina je tek djelomino obraena. Mirn
35 cm, 17. st. Iz tamne pozadine izranja bonim svijetlom obasjani krupni miiavi lik Raspetoga. Ruke su postavljene u vis, glava je klonula
atarine, ulje na drvu, 78 x 39 cm, Girolamo da Santacroce, XVI. st. Na zemljanu tlu tijesno jedna uz drugu stoje mladolike svetice, lijevo spri
na platnu, 151 x 121,5 cm, 17. st. U donjoj treini platna dijagonalno postavljeno na leaju od meke bijele tkanine lei usnulo Dijete. Marija
vu, 125 x 45 cm, 17. st. Sredinjim dijelom dominira stojei lik Krista u desnom profilu. Pognut teretom kria kojeg s obje ruke podrava na
mirano, pozlaeno, XVI st., slika Bog Otac, ulje na drvu, 22 x 81 cm, XVI st., slika Pieta, ulje na platnu 88 x 86 cm, XVII st. Plitki pilastri s jonski
ine impozantni ostaci troetane stambeno-gospodarske graevine pravokutnog tlocrta uz ije je sjeverno proelje smjetena gotika kape
zi se na junom bridu poluotoka. Na njenom mjestu jo je u XIII. stoljeu bila istoimena crkvica i uz nju hospicij (gostinjac) benediktinaca iz
v. Andrije apostola sagraeni su na junom bridu poluotoka. Samostan je utemeljen u XI. st. Crkva je sagraena neto prije, sredinom XI. st.
bareno, polikromirano, pozlaeno, tempera na drvu, 248 x 210 x 38 cm, kip 209 x 85 x 46 cm, XVI, XIX st. Nad jednostavnim drvenim stipes
89 cm, Venecija. Pala u crkvi sv. Andrije Apostola smjetena je u svetitu na desnom bonom oltaru. Pred neutralnom sivobijelom pozadino
e Djevice Marije u Rabu, atribuirane su Petru Nakiu i datirane nakon 1756. g. Venecijansko-dalmatinskog su tipa, srednje veliine, mehani
ci, koja po nekim procjenama broji preko 6 000 svezaka, manji, ali najvrijedniji dio ini upravo zbirka od trideset i osam svezaka inkunabula.
00 cm., 1330/1335. g., Paolo Veneziano. Sedam rezbarenih pozlaenih iljato lunih nia (sredinja je vie no dvostruko ira od bonih) uok
monumentalna po svojim dimenzijama, zauzima itav jedan blok uz more. Graena je od 1895. do 1897. godine po projektu arhitekta Giac
nalaze se na dananjem Budimpetanskom pristanitu te su meusobno spojena. Projekt lukog skladita XIII izradio je1893./94. godine ma
j pjeakoj ulici Korzo nekadanjoj Gubernijskoj ulici kao dio gradskog bloka. Nastala je 1891. godine kao adaptacija postojee kue Struppi
kojoj je sada smjeten Dravni arhiv, svoj dananji izgled duguje rekonstrukciji i dogradnji po projektu Rafaella Culottija iz 1892. do 1895. g
proirenja grada Rijeke Paola Grassija iz 1904. godine izgraena je zaobilaznica rijekog Starog grada dananja Ulica rtava faizma te je por
no od glavnog ulaza u groblje i vana je toka u vizuri grada.Ovaj objekt graen je po projektu arhitekta Bruna Anghebena te je dovren 19
kom pristanitu u Rijeci, organiziran je u dva reda graevina. Ovi objekti graeni su za Kraljevski pomorski gubernij u razdoblju od 1909. do 1
a u Rijeci kao cjelina za koju je Rjeenjem Hrvatskog dravnog arhiva od 18. kolovoza 2010. (klasa: 612-08/09-01/02, ur. broj: 565-19-10-21)
ovano na kvalitetnoj regulatornoj osnovi, te vremenom skladno uklopljeno u stambeno naselje. Hortikulturna oprema groblja (zelenilo me
mjeteno je na platou brda sv. Kri koje dominira kvarnerskim akvatorijem i drakom udolinom sa istone strane. Ustanovljen je gradinski re
I" graen 1938., zaplijenila je 1943. njemaka vojska i preuredila u minopolaga pod imenom "Kiebetz", koji je potopljen 5. studenog 1944.
tku Tizianove ulice, gotovo u samom sreditu Belvedera. Graena je 1911./12. godine po projektu rijekih arhitekata Theodora Traxlera i Eu
spoju ulice Ivana Grohovca i Kalvarije sagraena je prema projektu Luigia Lupisa 1914./1916.g. Stambeni dio podijeljen u dvije cjeline s dv
30. godine po projektu Angyala i Fabbra u vrijeme kada je velika mjesna sinagoga ve bila podignuta 1903. godine te poruena 1944., na kr
Mauser m 1887 u koricama tvornikog broja 117901 vjerojatno je izraen u Njemakoj oko 1891. g. Na gornjem dijelu sjeiva, uz drak, grav
nog tlocrta sa zvonikom na proelju prekrivena dvostrenim krovitem u Rijeci, naselje kurinje, prvi se put spominje 2 svibnja 1437. te 14.
jetnosti u Rijeci osnovan 1948. godine, izgradio je reputaciju jedne od najprestinijih institucija na podruju vizualnih umjetnosti u Hrvatsko
dio je stambenog bloka u Strossmayerovoj ulici iza hotela Kontinental. Trokatnica stilski pripada historicizmu, sagraena je krajem XIX st. R
ine projektira i gradi za Antona Kramara stambeno najamnu kuu na Belvederu. Izvorno se nalazila na samom vrhu brdovita predgraa, o
edo d.o.o. u steaju: tokarilica proizvodnje John Lang and Sons, inv. br. 1069 (stari 1609), tokarilica Oerlikon, inv. br. 1675, brusilica Cincinati
dnoj industrijskoj zoni u blizini luke i eljeznikog kolodvora tj. dananjoj ulici Milutina Baraa. U to vrijeme Rijeka je bila prometna iseljeni
1061 (ex J 362), pojedinanih oznaka1061-007, 1061-012, 1061-109 nabavljene su u razdoblju od 1960. do 1969. Od toga doba do dana
o.o. oznaka: platforma dvoosovinska, serije Kp, bez oznaka, cisterna, bez oznaka, bez oznaka, platforma za ukrcaj vozila, etveroosovinska, o
cama i signalima na rijekom kolodvoru zajedno s dva pomona ulazno-izlazna bloka na izlazu s rijekog kolodvora prema stanici Suak-Pe
cama i grafikim signalima nepoznatog proizvoaa i nepoznate godine proizvodnje na kolodvoru u apjanama ini funkcionalnu cjelinu s m
oslovnog muzeja Rijeka obuhvaa slijedee zbirke: Zbirku algi, sakupljenu u razdoblju 1881/82 u Rijekom zaljevu i dopunjavana u kasnijim
mbalino-Ploech (prizemlje i pet stambenih etaa) na spoju ulica Ivana Demana, Frana Supila i rtava faizma sagraena je prema projektu
orgia Venuttija 1895. godine projektira i gradi u duhu kasnog historicizma stambeno najamnu kuu u ulici Pomerio. Ova zgrada je sredinja
a u Rijeci se gradi nekoliko reprezentativnih hotela. Jedan od njih je Hotel Bristol koji za Giorgia Ruia projektira Emilio Ambrosini. Ova zgr
dnom kraju Korza na Jadranskom trgu te je izraziti arhitektonsko urbanistiki akcent u centru grada. Jedna je od znaajnijih graevina iz per
, ulje na platnu dimenzija 160x220 cm, vjerojatno je venecijanski rad iz druge polovice 17. stoljea. Slika je prema obiteljskoj tradiciji done
o od rijekog Starog grada na podruju gdje su se sve do druge polovine XIX. stoljea nalazili vinogradi i vrtovi. U drugoj polovini XIX. stoljea
padnom dijelu centra grada na tada slobodnom prostoru Zagrada. To je prvo veliko kazalite u Evropi ija je nosiva konstrukcija iz armiranog
se skladite broj XIV (17 ) nastalo prema projektu iz 1906. godine maarskog arhitekta Ferenza Pfafa, glavnog inenjera Dravnih ugarskih
la u Rijeci, jedna je od najmonumentalnijih historicistikih grobnica ( neoromanika, neobizantska ). Izgraena je 1882. godine prema proje
u Kozala u Rijeci, izgraen je 1884. godine prema projektu Ivana Rendia koji je na rijekim grobljima ostavio nekoliko vrijednih radova. Ova
a groblju Kozala te je izgraen poetkom XX. stoljea prema projektu transkog arhitekta Giacoma Zammattia. To je najvei secesijski mauz
Leandra Bassana ( Bassano, 26.06.1557.-Venezia, 15.04.1622. ). Iz tamne neutralne pozadine tamnom odjeom gotovo neodvojivi od nje, p
noj regulatornoj osnovi i izvedbi Luigia de Emilija iz 1856. god., koji je zasnovao i zasebni dio idovskog groblja (1885. god.), sagradio kapelu
esorska stanica za punjenje torpeda zrakom u sklopu bive tvornice "Torpedo" u Rijeci, na k.. 4338 k.o. Zamet (zk.ul. 2159/3, 2120, dio 212
toku Cresu gotika je kapela s pravokutnom apsidom, presvoena zailjenim bavastim svodom. Portal oblika zailjenog luka graen je od p
aseljenom prostoru izmeu naselja Stivan i Grmov, prema literaturi je pripadala oblinjem selu Padova, u potpunosti naputenom u 18. sto
a, pravilnog pravokutnog tlocrta s opisanom apsidom nepravilnog trapezoidnog tlocrta i pravokutnom lopicom pred proeljem. Boni zidovi
iva Veli Buoh, te je vezano uz legendu o dolasku na otok morem s otvorene puine. Raspelo se datira u 12. st, te spada u malobrojnu grupu
staci jednobrodne crkve s polukruno opisanom apsidom nalaze se na uzvisini sjeverno od sela Suan na otoku Krku. Zie crkve graeno je
, nalazi se u crkvi sv. Ivana Krstitelja u Svetom Ivanu Dobrinjskom na Krku i rad je nepoznata autora. Kvalitetno izveden skoro visoki reljef, dim
m gradinskom naselju. Gradina ima stoasto-eliptini oblik, orijentacije u pravcu sjeverozapad-jugoistok, i pripada skupini naselja akropolsk
nalaze se u umi pokraj sela Sv. Vid Miholjice na otoku Krku. Jednobrodna, pravilno orijentirana ima polukruno opisanu polukrunu apsid
e, u naselju apjane. Isklesano u lokalnom sivcu, datirano u 1907. godinu. Proizvod lokalne kamenoklesarske radionice s poetka 20. st., ra
e justinijanovog vremena sagraene sredinom 6. st. na prapovijesnom nasipu. Od utvrde je sauvan jedan vei obrambeni zid koji se prote
imenzija, poligonalne apside, smjetena uz mjesno groblje izvan naselja. Prema zapisu na unutranjem zidu graena je 1672.g. Na proeljim
onskim zidom u kojem je ugraen vei tesanac s uklesanom godinom 1892., vjerojatno memorijom gradnje ili opsenije obnove. Pravokutno
spred luke Unija, na dubini od 30 do 38 metara nalaze se ostaci potonulog austrougarskog parobroda Tihany. Parobrod je bio u vlasnitvu dr
alun je vieslojno kompleksno arheoloko nalazite s kulturnopovijesno vrijednim sakralnim objektom. Prostor dananjeg Bueva obuhva
nad Velim Brgudom. Graena je u kasnogotikoj tradiciji 16. stoljea (najkasnije poetak 17. stoljea), kao jednobrodni objekt sa opisanom
e Djevice Marije u Velom Brgudu jednobrodna je graevina s dubokim polukruno zakljuenim svetitem i zvonikom na proelju. Podignuta
u Velom Loinju djelo su Gaetana Callida iz 1782. g. Graditelj se potpisao slovima P, G+C visokim 5 cm, utisnutim vatrenim igom na dva m
, odnosno zaseban obrambeni toranj unutar grada, a smjetena je na blago povienom dijelu luke. Zakljuena je konzolno istaknutim kruni
a 1945. u Piranu, od istarske hrastovine, a zadrala je autentian izgled i gabarite toga tipa brodova. Kao rijetkost, odnosno kao jedan od po
od najranijih primjera sakralne gotike arhitekture na otoku, izgraena u 14. stoljeu, kao zadubina creske patricijske porodice Colombis. P
ezera na otoku Cresu, gotika je graevina iz 15. stoljea s pravokutnom apsidom. Nad zailjenim portalom, klesanog kamenog okvira, mali j
v. Jurja, s polukrunom apsidom, smjetena je na istonom dijelu otoka Cresa, na lokalitetu Jelovica. Zabatni dijelovi proelnog i zaelnog zi
abarita s poligonalnim zavretkom i zvonikom-tornjiem na sljemenu trokutastog zabatnog dijela glavnog proelja, izgraena je u razdoblju
lazi se na sjevernom rubu Vrbnikoga polja, uz put koji iz Vrbnika vodi Prema Dobrinju i Krku. Ova jednostavna gradnja pravokutnoga tlocrta
u naruju, drvo, rezbareno, polikromirano, pozlaeno, 1110 x 40 x 30 cm, XV st. Oslonivi Dijete o lijevi bok, iskoraivi desnom nogom, tij
a uzvisini sjeverno od dananjeg Vrbnika. Gradina je istraivana poetkom sredinom 20. stoljea od strane V. Mirosavljevia. Naeni su obra
m na dvije volte prekrivena limom nalazi se na raskrsnici ceste Plece Zamost - Osilnica na k.. 6897/2 k.o. Plece. Tonih podataka o vre
m zavretkom i preslicom na dva zvona na proelju na k.o. 6949 k.o. Plece. Izgraena je 1847. g. Unutranjost je jedenostavno opremljena.
mirana skulptura. Stoji na izvornom drvenom postolju nepravilnog oblika. Iako znatno oteena (sauvano 70 % izvorne polikromije), vrijed
z vremena Justinijanove rekonkviste. Ovaj sloeni graditeljski sklop imao je refugijsku, izvidniku i obrambenu funkciju. Tlocrta u obliku nepr
ntski grad s akropolom, predgraem i donjim gradom, koji se nalazio na vanoj toki jadranskog plovnog puta u 6. st. Zabiljeen je vrijedan a
e-ampari, u istoimenoj umi, nedaleko sela Petrievi, obuhvaa peinski objekt s okolnim podrujem koji je prapovijesno nalazite, viesloj
. Kristoforom i sv. Sebastijanom iz Belog ini reljefni skup iji je okvir izgubljen. Sredinja figura triptiha je Bogorodica s djetetom (83x34x12
m jednobrodna je gotika kapela s pravokutnom apsidom, zvonikom na preslicu i lopicom, koja je, prema glagoljskom registru Bratovtine sv.
ce u Hramu, u Belom, na otoku Cresu jednobrodna je crkva s dvije bone kapele i sakristijom. Poetak izgradnje datiran je u 11. stoljee to
brodna je romanika kapela s polukrunom apsidom, smjetena na trgu pred upnom crkvom. Zidovi su graeni od klesanaca slaganih u pra
na otoku Cresu tipologijom odgovara istovrsnim ureajima za preradu maslina na irem mediteranskom prostoru. Prema usmenoj predaji, t
m apsidom, niom od visine broda, iji tlocrt je izvana poligonalan, a iznutra polukruan. Luno zakljuen portal s profiliranim kamenim erta
13.stoljeu na sjevernom dijelu utvrenog grada Bribira koji je potpisnik Vinodolskog zakona 1288.godine.Poruen je 1878.godine zbog gra
Sv. Rok iz Brod Moravica (92 x 30 x 25 cm), rad nepoznate radionice, vrijedan je primjer ranobaroknog drvorezbarstva 17. stoljea.
ena, paetvorinastog tlocrta s poligonalnom apsidom, pravilno orijentirana, sagraena na blagoj uzvisini u sreditu naselja.Masivni zvonik (
deem stavu, izvorno je bio smjeten u kapeli sv. Antuna Opata i sv. Ane u Cresu. Desna ruka sveca uzdignuta je u znaku blagoslova, dok u l
om (Madona Adorans 106x50x13cm), sv. Sebastijana (visina 101cm) i sv. Fabijana (visina 103cm) izvorno su bili smjeteni u crkvi sv. Izidora
buhvaa est oltarnih pala iz XIX. stoljea te druge slke pohranjene od kojih je potrebno izdvojiti ostatke dvaju slikanih oltarnih triptiha iz XV
Petra u Cresu proizvedene su 1777. godine u Veneciji. Izgradio ih je Francesco Dazzi, stariji. Orgulje imaju 12 registra. Izvorna ouvanost iako
numentalnijih graevina s poetka 16. stoljea u gradu Cresu. Smjetena je u junom dijelu srednjovjekovne gradske jezgre. Palaa Moise pr
od triju sauvanih gradskih vrata nalazi se na jugoistonom djelu povijesne jezgre grada Cresa, te tvori ostatak prstena fortifikacije dovrene
pola formata. Od nekadanje simetrine kompozicije ouvana su samo likovi sv. Sebastijana, sv. Katarine, sv. Kristofora te jedan od svetaca
a, sa sv. Anom u sredini te svecem s knjigom lijevo i izgubljenim prizorom desno. Sv. Ivan Evanelist prikazan u punoj visini tijela zaokrenut u
crkva Sv. Petra Apostola nalaze se juno od grada Cresa. Crkva je jednobrodna s pravokutnim svetitem. Plastini detalji proelja svedeni su
ale otoka, okolicu naselja Loznati. Podruje je bilo naseljeno tijekom antikog, kasnoantikog i srednjovjekovnog doba. Smatra se da je tu bi
nobrodna je graevina, izgraena 1402. godine, s pravokutnom apsidom, klesanim portalom u obliku zailjenog luka i zvonikom na preslicu
etena je u polju sjeverno od grada Cresa. Kapela je jednobrodna, s polukrunom apsidom. Ouvani su perimetralni zidovi dok je krov uru
nobrodna kapela s polukrunom apsidom, smjetena u polju sjeverno od grada Cresa. Kapela pripada istom tipolokom obrascu kao i ostale
rodna je graevina bez apside, sa zvonikom na preslicu, smjetena u povijesnoj jezgri, u blizini upne crkve Sv. Marije Velike. Proelje je ra
g je L tlocrta. Sjeverno proelje pripada pregradnji starije graevine u drugoj polovici 15. stoljea. Kvaliteta zidne grae junog proelja, p
a, na rubu srednjovjekovne gradske jezgre nalaze se dvije patricijske kue obitelji Rodinis. Gradnja kue se moe tono datirati u 1505. god
prostoru nastale su u doba baroka ili kasnije. Preteno je rije o portretima znamenitih franjevaca, prikazima franjevakih svetaca, te crkve
a na platnu autora Carla Dolcia ili njegove radionice nastala je u Firenci 1650. godine. Postavljena na oltar kao ex voto grada koji je poteen
imao je funkciju karitativne ustanove, sirotinjske ubonice i bolnice, te lazareta, odnosno karantene za pomorce, a izgraen je vjerojatno u
a i mauzolej najstarije plemike creske obitelji Petris, smjetena uz srednjovjekovni hospicij, a izgraena u drugoj polovici 15. stoljea. Istie
Igralite nalazi se u sjevernom djelu Crikvenice, izmeu Kotorske ceste i rijeke Dubraine. Radi se o antikoj keramiarskoj radionici, nastal
kupljen je razliitim dugogodinjim arheolokim istraivanjima kao i sluajnim nalaenjem na irem prostoru Grada Crikvenice. Zbirku ine 2
e Djevice Marije u Crikvenici su sjevernog tipa, mehanikog sistema s jednim manualom i pedalom. U prvoj polovici 20. stoljea gradio ih j
g, graditelja Alessandra Galliana visoko je vrijedan glazbeni instrument s obiljejima kulturnog dobra.
rvu, 70 x 42,5 cm, sljedbenik Paola Veneziana, XIV st. Na kamenom prijestolju sjedi Bogorodica s Djetetom u krilu. Nagnuvi glavu u desno,
padnom dijelu grada abra. Od prvotnog utvrenog grada Petra Zrinskog iz 17. st. do danas je sauvan dio obrambenih zidina, kula i svodov
sagraena na povienom platou, u jugozapadnom dijelu grada abra, do koje se dolazi monumentalnim stepenitem.Asimetrinog je tlocrt
u na sjeverozapadnom dijelu groblja podigao je 1926. Miroslav Kri. Sastoji se od kapele s kriptom kojoj se prilazi dvokrakim stepenitem. Sv
ena i kovanog eljeza za obitelji koje su vladale abarskom gospotijom od XVIII. do sredine XX. st. Smjetena je na poetku abarskog grob
roblja uz padinu brijega, oblikovana kao pravokutni prostor omeen ogradom od kovanog eljeza i kamenih, fino obraenih klesanaca. Met
h gabarita s poligonalnim zavretkom, vitkim tornjiem za zvona nad ulazom te skromne vanjske obrade proelja bez ukrasnih detalja. Smje
ovom nalazitu su jedna haltatska urna, bikoninog oblika s etiri okomite lune ruice u kojoj su bile spaljene kosti pokojnika. Prema pria
o je izgraditi vlastelin Sabo de Gomba 1880. g., okruenog parkom i visokom ogradom. Tlocrtno, dvorac je dosljedno simetrina graevina s
no naselje opredjeljuju u srednje bronano doba. Ulomci keramike pokazuju karakteristike vatinske kulture i dubovako utobrdske grupe.
aju s poetka 20. st. kada je pronaen bogati latenski grob ratnika sa prilozima: eljezna kaciga, dvosjekli ma, lanac, koplje i okovi. eljezna
straivanja, no pregledom terena uoeni su mnogobrojni ostaci raznolikog graevnog materijala: opeke, crijep, imbreksi i buka. Pokretni ar
oko nalazite nalazi se na zemljitu na kojem se u 13. st. nalazio benediktinski samostan. S obzirom na to da je na latinskom samostan
meti: Ikonostas sadri prikaz 44 ikone, rustian rad iz 1772.g., Crkveni namjetaj: Pevnice, Arhijerejski tron i klupe za vjernike, pojednostavl
ven je dio eneolitikog i bronanodobnog naselja badenske kulture i junopanonska inkrustrirana keramika. Naselje koje se formiralo krajem
a izgraena je 1907. prema projektu ininjera Henrika Herza, dugogodinjeg direktora eljeznice. U zgradi Direkcije bili su smjeteni uredi S
ne su 1911. g. za potrebe stanovanja eljezniara Slavonsko-podravske eljeznice. etiri slobodnostojee katnice pravokutnog tlocrta smje
. g. za potrebe mljevenja veih koliina itarica potrebnih za proizvodnju kruha za zaposlene u tvrtki Belie d.d. i stanovnitvo radnike ko
datacije kao i crkva i ima obiljeja kasnobarokne umjetnosti. Crkveni inventar sainjavaju predmeti: Ikonostas (47 ikona) visokog tipa, veinu
postojanje prapovijesne i srednjovjekovne nekropole, na lokalitetu Bajer, a druga na dijelu bive ulice Ulica Venecija. Na nekropoli na
mske ceste na dvije lokacije. Na osnovi toga moe se izvriti rekonstrukcija njenog pravca od antike Murse (dananji Osijek) preko rimskog m
ea sagraen je od hrastovine kanatnim sistemom. Veliine 4, 72 x 3, 12 m, visine do krovnog vijenca je 3 m. Unutranjost je podijeljena na
jea dvokrilna prizemnica L tlocrtnog oblika koja se nalazi u sreditu Bizovca. Njezino due krilo orijentirano je u smjeru istok-zapad i prati ti
sno naselje s elementima nekropole, a pripada kompleksu panonske inkrustrirane keramike, grupa Szekszard Pecs, srednjeg bronanog d
nog bronanog doba i starijeg eljeznog doba hlatata ukazuju na dugotrajno naseljavanje ovog lokaliteta, a obilje antike keramike govore
ja, nekadanjeg centra Baranje, locirani su uz istonu stranu pravoslavnog groblja i juno od ceste eerana Branjin Vrh. Mjetani ovo zem
u, djelo je slikara Slavka Tomerlina, uvaenog hrvatskog slikara kolovanog u Pragu kod Vlahe Bukovca. Kompozicijom slike dominira sv. Ana
podnjeg u Budimcima izgraena je 1775.g. u duhu kasnog baroka. Jednobrodna je graevina s polukrunom apsidom, zvonikom uz glavno p
izorani ulomci prapovijesne i srednjovjekovne keramike to upuuje na postojanje manjeg naselja u vrijeme starijeg eljeznog doba i tijekom
enu prilikom obrade zemljita pronaena prapovijesna, antika i srednjovjekovna keramika. Nalazi neolitike keramike upuuju na to da je p
binci pokraj Budrovaca ukazuju na postojanje prapovijesnog naselja sopotske kulture, te antikog naselja. Nalazi ukazuju na to da se ovdje
de zemljita izorani su brojni ulomci prapovijesne i srednjovjekovne keramike. Meu prapovijesnom keramikom prepoznatljivi su ulomci vu
m novih istraivanja pokazuju da se na istraenom dijelu lokaliteta nalazi naselje sopotske kulture, groblje bjelobrdske kulture te srednjovje
amike sopotske kulture, komadi kunog lijepa, orue od kamena i kosti, te tragovi podnica prapovijesnih kua. Dva horizonta popaljenih po
lju svojom prostornom dispozicijom, tlocrtnom koncepcijom, katnou, organizacijom unutarnjeg prostora i prostranim parkom uz objekt, im
Dalju ukazuju na postojanje prapovijesne nekropole bronanodobne grupe Belegi.
ulomci badenske kulture, meu kojima se istie dio rtvenika. Drugi horizont pripada kostolakoj kulturi. Rije je o izuzetno zanimljivom vie
galjevci u Dalju ukazuju na postojanje nalazita s mogunou kontinuiteta od kasne antike do poetka 9. stoljea. Veina nalaza pripada v
hvaa umjetnine i liturgijske predmete, Arhijerejski tron, Bogorodiin tron, kasnobarokni Putir, Obrednog Krista i Kandila, Crkvene knjige te
ela Mihaela datira na prijelaz 18. u 19. st. i ima stilske karakteristike baroknog klasicizma. Glavni oltar ukraava pala Sv. Mihovila naslikana 1
j naselja Donjeg Miholjca pratimo kontinuirano od kraja 18. st. kada se naselje spominje u sklopu valpovakog veleposjeda feudalne obitelji
2 manuala i pedalom djelo je anonimnog bekog graditelja. Graene su oko 1852. g. Izraene su u radionici vrsnog majstora, posebno s ob
ka koji se neprekinuto niu u smjeru istok zapad. Na tom mjestu navodno su otkrivene dvije pozlaene knemide, a prikupljena je velika ko
0 registara, manualom i pedalom neutvrenog graditelja, navodno iz Peuha, identine su s orguljama koje je u Feriancima gradio peujsk
a, 2 manuala i pedalom jo su jedan dokaz majstorstva tvrtke Angster s kraja 19. stoljea. Opseg manuala je C-f3, a pedala C-h. Graene su
povrinski nalazi srednjovjekovne keramike, kosti i graevinskog materijala. Na ovom lokalitetu je vjerojatno bilo srednjovjekovno naselje i n
og groblja u Duboevici otkriveni su 1950. god. na zemljitu Vir, Selska bara, Vinogradac. Tada je sluajno pronaen jedan konjaniki grob
ica, izvorno kanonika kurija, uglovnica koja oblikuje dvije ulice: Ulicu Luke Botia i glavnu akovaku ulicu, Ulicu pape Ivana Pavla II. Karakt
a, podignut je spomenik Umirui vojnik u spomen palim vojnicima i asnicima austrijsko pruskog rata 78. pjeadijske pukovnije u Osijeku (
estu starog opinskog poglavarstva, raena je u stilu klasicizma s elementima neorenesanse. Izrada nacrta za novu zgradu povjerena je arhit
ti sagraena je u drugoj polovici 19.st. u vrijeme kada akovo, uz to to je biskupski posjed, postaje i sredite kotara. Zgrada kotarske oblas
jednost kao jedan od najkvalitetnijih primjera secesijske arhitekture akova. Svojom dekorativnom kvalitetom i razvedenou arhitektonski
nobaroknom stilu gradnje. Visoka prizemnica, L-tlocrta, odijeljena je od zgrade Strossmayerovog muzeja vrtom, a kontinuitet ulinog niza sa
u akovu izgraena je 1914.-15.g., a nacrte potpisuje projektni biro Axmann Malin Roi. Zgrada je ugraena dvokatnica, graena u stilu
okriva podruje srednjovjekovnog akova koje je nastalo najvjerojatnije u 9. stoljeu, kako su pokazala arheoloka istraivanja. Srednjovjeko
st. kada su bosanski biskupi, poto su darovnicom hercega Kolomana dobili akovo, izgradili biskupijski utvreni grad. Bila je to utvrda prav
alom i pedalom djelo su osjekog graditelja Andrije Fabinga, utemeljitelja tvrtke koja je izgradila brojne instrumente na podruju Slavonije.
lik su instrument sa 73 registra, tri manuala i jednom pedalom, najznaajnije djelo na itavom slavonskom podruju. Prostrano kuite neo
najznaajniji su opus zagrebakog graditelja Milana Majdaka iz 1942. g. Pneumatskog su sistema sa 28 registara, 3 manuala i pedalom. Na
podijeljena je u tri zbirke. Likovna zbirka obuhvaa portrete biskupa J. J. Strossmayera, radove istaknutih slikara i kipara 19. i 20. stoljea.: M
katnica, graena negdje izmeu 1856.-59.g., u historicistikom stilu. Graevina je izvedena kao dogradnja na ve postojeu tronu i zapute
poziciji longitudinalana prizemna graevina s jednokatnim sjeverozapadnim krilom zapadnog trakta kojeg radovi na izgradnji objekta izvode
va Reiner u Ernestinovu tlocrtno je u obliku slova U. Kompleks objekata s glavnom zgradom nastao je krajem 18., a dvorac je dograivan
m i pedalom, mehanikog sisteme, djelo su anonimnog majstora, premda se s mnogo vjerojatnosti mogu pripisati peukom graditelju Franz
predmeti raeni u duhu klasicizma, Glavni oltar Sv.Jakova, zidan, ukraen oltarnom palom ugraenom u retabl sa prikazom centralnog lika S
Gorjanima u organizaciji KUD-a Gorjanac redovno pojavljuju od 2002. godine na blagdan Duhova, sudjeluju u sveanoj misi, pleu kolo pred
registara, manualom i pedalom gradio je osjeki majstor A. Fabing 1861. g. Kuite orgulja srednjoeuropskog tipa, komponirano je s dva vis
nastavak za kolsko rudo izraen u obliku dvije mitske ivotinjske glave. Na oranicama su bili vidljivi ulomci prapovijesne keramike koja po sv
rastinu izgraena je u razdoblju od 1793 1795. god. Jednobrodna longitutinalna graevina zakljuena je polukrunom apsidom i rizalitno
s manualom i pedalom graene oko 1902. godine pripisuju se J. Angsteru iz Peuha, autoru brojnih instrumenata na podruju Slavonije. O
nicama ukazuju na rasprostranjenost ovog bronanodobnog naselja. Krajem ranog i poetkom srednjeg bronanog doba na prostoru Baran
u dosta rijetki jer su dugogodinjom obradom zemljita izmrvljeni i usitnjeni. Nalazi ukazuju na mogunost postojanja kompleksa vile rustice
m i pedalom Jozefa Angstera iz Peuha graene su 1924. godine. Opseg manuala je C-f3, a pedala C-d1. iroki prospekt s ak pet polja svira
baena velika koliina ulomaka keramike, kamenih artefakata i drugih predmeta. Otkrivena keramika pokazuje dugaki kontinuitet naseljava
ruga polovina 18 . st. Stilske odlike baroknog klasicizma oblikovan u vidu rokajno- baroknih kartua te prestone ikone Bogorodice i Hrist. Na
ojanje prapovijesnog i srednjovjekovnog naselja. S obzirom na to da nije bilo pokusnih i sustavnih arheolokih istraivanja, zbog povrinskih
jetenom oko 1 km sjeverozapadno od Dragojlovog Brijega i oko 4 km jugozapadno od sredita naselja Kneevi Vinogradi. Malo povien t
1988. god. otkriveno je dotada nepoznato antiko nalazite na zemljitu Ciglana u sjevernom dijelu Kneeva gdje su pronaeni ostaci anti
srednjovjekovne keramike te komadi lomljenog kamena ukazuju na postojanje vieslojnog naselja koje je u srednjem vijeku najvjerojatnije b
eno je srednjovjekovno gradite koje se sastoji od sredinjeg platoa i jarka uokolo. Na platou je napravljen iskop u kojem su se vidjeli ostaci
Koprivni na groblju, srednjovjekovna je graevina, barokizirana u 18.st. Jednobrodna crkva pravokutnog tlocrta s neto uom polukrunom
a graene su 1902. g.. Orgulje su bez pedala s 1 manualom i 4 registra. Opseg je manuala C-f3. Orgulje su u upotrebi i primjerene prostoru c
ni su na povrini ulomci keramike te vrlo uoljive tamne mrlje crne zemlje pomijeane s pepelom. Radi se o gruboj keramici tankog presjeka
rofilima iskopa na sjeveroistonoj strani ciglane uoene su jame s bronanodobnim materijalom i brojni povrinski nalazi srednjovjekovne k
ekovnog naselja otkriveni su 1986. god. Teren se sastoji od pet blagih brjeuljaka na kojima su bili vidljivi brojni ulomci prapovijesne keram
ad s 5, danas 4 registra, anonimnog graditelja graen oko 1800. Nekad se nalazio u crkvi u ljivoevcima, a jo ranije, prema nekim vijestima
obitelji Grger nalazi se na trgu Isidora Krnjavog u Naicama. Obiteljsku kuu, poetkom tridesetih godina 20. st. zajedniki podiu Franz i
na Padovanskog u Naicama iz 18. stoljea, baroknih i rokoko stilskih karakteristika, obuhvaa obuhvaa 22 predmeta i skupine predmeta.
lje su 1776. nabavljene u Budimu kod majstora Josipa (vjerojatno Jozsef Janicseka, roenog u Pragu). Naike orgulje velik su instrument
29. g. u povelji kralja Andrije II., 1407. g. spomenute su kao Oppidum Nechce, 1408. g. kao civitas Nechce to znai da se naselje razvilo
1974. godine, muzej je kompleksnog tipa, iju posebnost ine mali komorni, ambijentalni postavi koji mu daju osobitu dra i ivotnost, a pr
dnom donjogradskom arhitektonskom tipu kua koji odlikuje naglaena horizontalnost proelja, visoko krovite, bono smjeten kolni ulaz, d
vila izgraena poetkom 20. st. smjetena je u hortikulturno oplemenjeni park, stilom gradnje, visokim mansardnim krovitem, te elementi
kole pravoslavne opine Osijek, sagraena je 1782. g. na temeljima starije, unitene te iste godine u poaru. Zgrada je prizemnica, visokog
projekt za gradnju stambene prizemnice kod graevinskog majstora N. Dulihara. Kua je ugraena visoka prizemnica, U tlocrta. Sreditem k
gerova kola danas Filozofski fakultet Jgerova 9) izgraena je 1897. godine prema projektu arhitekta Maura Karla Hintergera iz Bea.
ke tedionice izradili su 1930. godine arhitekt Alfred Albini iz Zagreba i Ivan Domes, ovlateni graditelj iz Osijeka. Zgrada izvanredno komun
u, projektirao je Ivan Eduard Domes 1904. 1905. godine za hotelsku namjenu. Proelje kasnog historicizma oblikovano je neobaroknim izr
odine uskotranu eljeznicu od Osijeka do Belia. Koja je putena u promet 1900. godine, a 1908. godine izgraena je eljeznika postaja (
obitelji Kate Hofman podignuta je u rezidencijalnom dijelu grada. Ispred zgrade je predvrt s ogradom. Vila ima nepravilnu tlocrtnu dispozic
arhitekta Vladoja Aksmanovia 1941. naruuje projekt za najamnu stambenu dvokatnicu. Kua je ugraena dvokatnica visokoga prizemlja.
avokutne tlocrtne osnove smjetena je u nizu vila okruenih vrtovima u Kerovanijevoj ulici u Osijeku. Izgraena je 1937. g. prema projektu
bliku skraenog, nepravilnog slova H s natkrivenim ulaznim trijemom na junoj strani. Strogi i autoritativan izgled zgrade jasno otkriva njego
rezidencijalnom dijelu grada prema projektima osjekog arhitekta Viktora Axmanna 1927. Slobodnostojea vila nepravilne tlocrtne dispo
r naruuju kod Ante Slavieka projekt za visoku prizemnicu s mansardnim krovom. Neke je dijelove projekta potpisao Julije Lffler. Gradnju
a za osiguranje radnika je izgraena nakon raspisanog natjeaja 30-ih godina prolog stoljea po prvonagraenom projektu arhitekata Bele
je 1896. godine, po projektima arhitekta Vladimira Nikolia. Ugaona visokoprizemna kua izvedena je pod nadzorom uvaenog osjeko
ih projektanata. Ranije datirane projekte potpisuje Julijo Lffler, a potjeu iz 1906. Kasnijega datuma su projekti Ante Slavieka, iz 1908. god
da izgraena je u 18. stoljeu na padini terena uz rijeku Dravu na Solarskom trgu, u starom centru Gornjeg grada. Ima tlocrt u obliku pravok
graevina nekadanja zgrada Procesualnog suda tlocrtno pokazuje zatvorenu formu s manjim traktom prema dvoritu, u kome je drveno st
god. naruuju projekt za stambenu najamnu zgradu kod osjekog projektanta i graditelja Wilchelma Carla Hofbauera. Ve 1906. isti investi
upskih dobara u akovu prvi na Lukom polju izmeu grada i luke sagradio ugaonu kuu. Nacrte za kuu ainovi izradio je Viktor Axmann
Granum izgraena je za inovnike stanove poduzea Granum koje se bavilo trgovinom itaricama, 1922. g. prema projektu arhitekta Vikt
rojekt je Vladimira terka iz 1932. godine. Vlasniku gradiline parcele ing. Pilpel Vjekoslavu izdana je graevinska dozvola dana 25. svibnja 1
rada, pravokutnog tlocrta smjestila se na junoj strani glavnog gradskog trga. Ima vanu ambijentalnu vrijednost zbog svog poloaja na glavn
izgraena je 1891. godine na glavnom trgu. Zgradu je dao izgraditi kao gradsku rezidencijalnu palau Grof Gustav Normann Ehrenfelski vla
je za F. Thrnera u drugoj polovini 19. stoljea na jugozapadnom uglu glavnog trga. U prizemlju je rastvorena otvorima duana i izloga s ulaz
izgraena je na parceli barokne prizemne zgrade Piler na sjeveroistonoj strani glavnog osjekog trga. Zgrada je izgraena 1910. godine
rada dio je niza zgrada koje formiraju zapadnu stranu glavnog osjekog trga. Izgraena je sredinom 19. stoljea, nepravilanog tlocrtnog oblik
na sjevernoj strani glavnog gradskog trga. Zgrada je graena u 18. stoljeu u duhu barokne arhitekture. Jedna od tri sauvanih na trgu koje s
raena je 1932. god., u stilu moderne arhitekture. Kako je zgrada uglovnica, projektantski tim Aksmanovi i Malin morao je voditi rauna o
aptirao i nadogradio ugaonu katnu zgradu Weiszmayer i Sorger u kojoj je u 19. st. bila smjetena Hrvatska zemaljska banka. Zgrada je adapti
tlocrta izgradio je Ivan Kloda za Blanku Rohregger koja je upisana kao tadanja vlasnica. Kua je izgraena 1941. godine, a uporabnu dozvo
kog Radie izgraena je prema projektima osjekog arhitekta Viktora Axmanna 1926. godine. Slobodnostojea jednokatnica simetrine tlo
ada akog doma izgraena je 1929. godine po projektima arhitekta Viktora Axmanna. Ispred zgrade s uline strane nalazi se vrt odijeljen
zgrada izgraena 1860. godine je u historicistikom nizu upanijske ulice. Zgradu je vjerojatno projektirao graditelj Alois Flembach kao i ve
mbenu zgradu projektirao je Richard Berner 1906. godine za Gospodina Dreibholza, trgovca drvetom i drvenom graom. Po svojoj urbanisti
zgrada izgraena je za Heinrich Fllera prema nacrtima Alois Flambacha iz 1866. godine. Ova zgrada zauzima vano mjesto iz razloga pra
ena 1903. godine svojom urbanistikom dispozicijom, veliinom i ljepotom namee se ovom dijelu ulice kao tranzitne prometnice u 19. st
aviek, 1911. godine projektirao je i izgradio osebujnu jednokatnicu secesijskog stila za Alexandra Baumgrtnera, trgovca ivaih i ostalih str
i sloenom slikom naseljavanja tijekom prapovijesti, srednjeg i novog vijeka. Arheoloko nalazite Tvra Gornji grad ukazuju na postoja
ni napjev popularan na podruju Slavonije, Baranje i Srijema. Veselog je i vedrog teksta, najee proet alegorijama i metaforama. Naziv po
a u Osijeku kao cjelina za koju je Rjeenjem Hrvatskog dravnog arhiva od 16. rujna 2011. (klasa: UP-/I-612-06/11-27/06, ur. broj: 565-08/3-
kao samostralna ustanova djeluje od 1954. godine, a bavi se skupljanjem, uvanjem, istraivanjem i prezentiranjem umjetnike batine: slik
datira u 18. i dijelom u 19. stoljee i ima stilske karakteristike barokne umjetnosti i klasicizma. Monumentalne oltarske pale radovi su beki
18. i poetak 19. stoljea. Karakterizira ga stilski izraz od kasnobaroknih i rocailla formi do klasicizma i bidermajera. Glavni oltar sv. Jakova, 1
ipara Branka Ruia, (Slavonski Brod 1919 Zagreb 1997) akademski kipar, diplomirao je ALU kiparstvo u klasi Frane Krinia i Ivana Lozic
ostoji gotovo dvije tisue godina. Zanimljivo je da se tijekom dugovjekog opstanka grad premijetao: rimska Mursa prostirala se na podru
kao Muzej slobodnog i kraljevskog grada Osijeka, jedna je od najstarijih, a po veliini fundusa i najznaajnijih muzejskih ustanova u Hrvatsk
3 manuala i pedalom djelo su tvrtke Hans Mauracher iz 1933. g. koji djeluju u ranom 20. st. izmeu Salzburga, Linza i Osijeka. Veliko neog
Mihaela sauvali su se dijelovi kojih su autori trojica graditelja. Od orgulja Kaspara Fischera iz Apatina iz 1830., preostao je samo vrlo lijepo k
m i pedalom Franje Fabinga iz Osijeka iz 1870. godine., pregradila je tvrtka Lindauer i Majdak 1934. godine. Opseg manuala je C-f3, a pedal
vorevina slavonsko-baranjsko-srijemske tradicijske glazbe, napjev s mnotvom melodijskih obrazaca i varijacija, nekada kultna svatovska pje
enski kouii i bobiari i muki prnjaci, kousi i opaklije) kao najstarije kulturne tekovine ovjeanstva.
izoravani su ulomci tipinih rimskih opeka, crijepa, kamenja, buke i sl., a najvie tog antikog materijala pronaeno je na sjevernoj strani z
postola datira u 18. i dijelom u 19. stoljee i ima stilske karakteristike barokne umjetnosti i klasicizma. Gl. oltar sv. Petra je iz 18. st., a oltarn
rezbareno na proelju, uz urezani kri, oznaku IHS i inicijale prvog vlasnika. Smjetan nasuprot kui uz ulicu tako da njegova dua strana gran
7 registara, manualom i pedalom radio je J. Angster oko 1890.-1900. Kuite je izvedeno sa dva bona tornja i niom spojnicom. etiri polja
dimenzije: 174 x 100 cm ) za glavni oltar crkve Sv. Stjepana kralja u Slatiniku Drenjskom naslikao je 1884.g. njemaki slikar Alexander Maxsi
kojem se nalaze ulomci keramike i kunog lijepa izbaeni oranjem na povrinu.
n je 1905. godine. Sastoji se od zgrade za preradu groa (prshz) i slijepog tunela iskopanog u lesnom brdu, ozidanog opekom, za skladite
istone (donje) terase ovog nalazita pronaeni su brojni ulomci panonske inkrustirane keramike vidljivi na povrini tla, to upuuje na pos
Nikolaja u Tenji ini ikonostas na kome je 26 ikona, koje su rasporeene na jednostavnoj drvenoj pregradi. Ikonostas iako nije u cijelosti sau
e se od glavne stambene zgrade, ljetne kuhinje, staje s kolnicom, ambara, dva ardaka, svinjca, kokoinjca. Kua je zabatnog tipa s tri prozor
registara, manualom i pedalom djelo su neutvrenog graditelja. Ladislav aban pretpostavlja da bi to mogli biti Andrija ili Lorenz Fabing iz
Zaea Blaene Djevice Marije datira u 18. i dijelom u 19. stoljee i ima stilske karakteristike kasnobarokne umjetnosti i klasicizma. Glavni o
no istraenim povijesnim izvorima Valpovo se kao posjed (possessio), a potom castrum prvi puta spominje u 14. st., i od tada pa do turske o
ualne orgulje sa 16 registara (izvorno 13) i s pedalom, za valpovaku upnu crkvu, naruio je valpovaki vlastelin, barun Josip Ignac Hillepra
ba utobrdska keramika, starijeg eljeznog doba i antike ukazuju na vieslojno naselje s dugotrajnim kontinuitetom. Arheoloki nalazi s lok
tojalo ve od neolitika. Neolitiko naselje na Gradini i Petljaku dio je niza prapovijesnih naselja s ostacima zemunica, ognjita, pepela, ku
kui koja je izgraena 1930. godine. Tradicijski predmeti iz Zbirke datiraju od poetka do ezdesetih godina 20. stoljea. Osnovu zbirke ine
en je 1908. godine i predstavlja jedan od najveih i najbolje graenih u Baranji.Prednji dio je zgrada koja se sastoji od otvorenog trijema k
nim krovom te grobnim rakama naeni su brojni prilozi, keramike posude, raznovrsni ulomci keramike i stakla, narukvice, prstenje, nauni
ni skupinu tradicijskih vinskih podruma karakteristinih za Baranju. Smjeteni su jedan do drugoga s obije strane prodoline (surduka) koji v
podrumi nanizani uz bone strane usjeenog puta u lesnom brdu. Svaka je podrumska zgrada naslonjena svojim stranjim krajem na okom
. st. od hrastovine kanatnim sistemom ispunjen talpom. Veliine je 4,72 m sa 3,12 m visine. Ambar je izraenih karakteristika narodnog grad
t. od tesanih hrastovih talpi u kanatnom sustavu. Temeljne grede lee na stupovima opeke. Vrijednost ambara sadrana je u graevinskom
sagraena je 1879. godine, pola od peene, a pola od prijesne opeke. Pokrivena je dvoslivnim krovom s ravnim glinenim crijepom. Cijelom
oje su nekada bile plazovi napravljen je od pletera, koninog oblika s pokrovom od trske. Ko je vrlo rijedak primjerak objekta narodnog gos
ljena izvana i iznutra blatom. Dvostreni je krov na jugu prekriven trstikom. Ambar je graen u kanatnom sistemu sa stijenama od horizonta
a je nabojem i erpiem. Svojim tlocrtom, materijalom, izvedbom stijena i krovita na kojem se istiu karakteristini otvori te ouvanim star
resi Ladna voda 6, sagraen oko 1902.godine. Sastoji se od kue i upe. Zgrade su podignute na hrastovim balvanima kanatnom tehnikom s
nim svetitem, sakristijom i zvonikom rizalitno istaknutim na glavnom proelju odlikuje se barokno-klasicistikim stilskim karakteristikama. G
n je od strane obitelji Adamovia epinskih i Mihaljevia, u prvoj polovini 19. st. Koncipiran je kao jednokatna klasicistika graevina tlocrtn
lju sagraena je l799.g. u duhu kasno barokne arhitekture i klasicizma. Jednobrodna graevina sa polukrunom apsidom i dvokatnim zvon
n je u neposrednoj blizini crkve, na obali Dunava, okruen prostranim parkom. Graen je kao ljetna rezidencija patrijarha srpsko pravoslavn
ni jednobrodna je graevina s uim poligonalnim svetitem s potpornjacima i zvonikom rizalitno istaknutim na glavnom proelju. Po svojoj
graena je u drugoj polovici 18. st. kao rezindencijalna stambena graevina plemike obitelji Mihalovi. To je jednokatna graevina pravoku
ma izgraena je na prijelazu 18. u 19. stoljee u duhu kasnobaroknog klasicizma. To je jednobrodna graevina s uim poligonalnim svetitem
oji se od gotike barokizirane crkve i baroknog etverokrilnog samostana s unutarnjim dvoritem. Crkva sv. Antuna Padovanskog jednobrod
80. g. prema nacrtima arhitekta H. Bollea, jednobrodna je graevina s poligonalno zakljuenim svetitem i zvonikom ukomponiranim u glav
725. 1768.g. od strane Isusovakog reda, monumentalan je barokna graevina dvoranskog tipa, sa zaobljenim svetitem i dva masivna zvo
osnove izgraena je po. 18. st. u sreditiu osjeke Tvre. Kako u obradi proelja tako i u konstrukciji svoenih prostorija i visokom krovitu
bodnostojea etverokrilna graevina, baroknih obiljeja, smjetena u samom sreditu osjeke Tvre. Ima bogato dekorirani portal koji se u
rilna uglovnica, orijentirana oko centralnog dvorita, dananji izgled je poprimila prilikom adaptacije 1890. g., kada je poprimila historicistik
a, jednokatnica je L tlocrta, izgraena poetkom 18., tijekom 19. stoljea vrene su brojne izmjene oblika. Njezino glavno krilo ugraeno je
okrilna graevina, L tlocrtnog oblika, jedna od niza vojarni izgraenih u prvoj polovici 18. st., smjetenih na obodu Tvre u Osijeku. Dimenz
a je u prvoj polovici 18. st., u 19. st., probijanjem zida na katu spojena je sa zgradom Magistrata. Danas je trokrilna jednokatnica, ali je taj iz
ca s tri krila, izgraena 1702. g., ima stilske karakteristike baroka, nalazi se u sreditu osjeke Tvre. Glavno zapadno proelje rastvoreno je s
je sredinom 18.st. ( 1758. - 1760.) u baroknom slogu. Jednobrodna graevina s trostranom apsidom orjentirana sjever - jug, s prigraenom
na izmeu 1748. do 1754.g. u duhu kasnobarokne arhitekture, jednobrodna je graevina s trostranom apsidom i malim drvenim zvonikom
760. g., slobodnostojea je prizemnica, tlocrtne osnove u obliku izduenog pravokutnika. Iz tlocrtnog rjeenja vidljivi su sastavni elementi gr
panije izgraena je 1834. 1836. godine po nacrtima arh. N. Hilda. Palaa je tlocrtne dispozicije u obliku izduenog pravokutnika. Glavno p
g vrta izgraena je u drugoj polovici 19.st., kao slobodnostojea zgrada. Pravokutnog je tlocrta, graena ciglom i strogo je simetrino koncip
a u ulini niz upanijske ulice, izgraena je 1886. godine po projektu Karla Klausera.Ubraja se u skup javnih kazalinih kua nastalih tijekom
sa trostranim svetitem prigraenim pripratom uz juno proelje i zvonikom u proelju Graena je opekom , pokrivena dvostrenim krovite
graena l898. g., graditelja F. Langenberga, koncipirana je kao trobrodna bazilika s transeptom, visoka glavna i nie bone lae presvoene
Petrijevcima je jednobrodna graevina s poligonalnim svetitem, centralno smjetenim proelnim zvonikom i sakristijom prigraenom uz sj
1806. g. sa klasicistikim stilskim obiljejima, jednobrodna je graevina sa zaobljenim svetitem, katnom sakristijom uz istonu stranu sveti
novcima, izgraena je poetkom l9.stoljea u duhu baroknog klasicizma. Jednobrodna graevina sa polukrunom apsidom i zvonikom rizalit
dvorac Adamovi izgradio je Ivan Kapistran I. pl. Adamovich potkraj 18. i poetkom 19. stoljea. Izvorno je dvorac bio dvokrilna graevine L
ann u Valpovu tvori srednjovjekovna utvrda trokutastog tlocrtnog oblika s cilindrinom kulom na sjeveru, dvokatno krilo barokno-klasicisti
plukrunom apsidom svetita, katnom sakristijom uz sjevernu stranu svetita i na glavnom proelju rizalitno istaknutim zvonikom izgraena
abatno zakljuenim proeljem orijentirana prema glavnoj valpovakoj ulici. Tzv. kasu dao je izgraditi grof Prandau na prijelazu iz 18. u 19.
u Belom Manastiru izgraena je 1777. g kao jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta s pravokutnim svetitem. Ima barokno klasicisti
ihajla sagraena je 1771.g. u stilu kasnog baroka. To je jednobrodna graevina s polukrunom apsidom i rizalitno istaknutim zvonikom. Bro
vnu zgradu kombinata Belie) sagradio je 1905. g. barun Edmund Gutmann prema projektu Ernsta von Gothilfa.Iako graena za stambenu
elom Brdu izgraena je l764.g. u duhu kasno barokne arhitekture. Jednobrodna graevina sa polukrunom apsidom i vitkim zvonikom ispre
aditi princ Eugen Savojski u prvoj polovici 18. st. u ast pobjede nad Turcima. To je etverokrilna graevina koju okruuje opkop, a pristupa j
Blaene Djevice Marije u Bilju graena je 1773.g,. a blagoslovljena 1775. Crkva je jednobrodna s polukrunim apsidalnim zakljukom i zvonik
e sagraena 1775.g. u duhu arhitekture kasnog baroka, kao jednobrodna graevina s poligonalnom apsidom i zvonikom rizalitno istaknutim
Branjinom Vrhu skromnih je kasno-baroknih odlika s bogatijom obradom glavnog proelja. Crkva ima ambijentalni karakter i svojim poloaj
anjini izgraena je 1796.g. u duhu kasnobarokne arhitekture. Jednobrodna graevina s polukrunom apsidom i vitkim zvonikom uz glavno
arokna je sakralna graevina, djelomino sa klasicistinim stilskim obiljejima, izvorno graena kao dvorska kapela u sklopu vlastelinskog ko
elja, okruen parkom. Jednokatna trokrilna graevina "U" tlocrtnog oblika izgraena je krajem 18. ili po.19. st. u duhu baroknog klasicizma
nela u Dardi, sagraena je 1777.g. u duhu kasnobarokne arhitekture s dekorativnim elementima klasicizma. Jednobrodna graevina s polu
va dvorca meusobno povezana trijemom.Stariji dvorac je prizemna izduena kasnobarokna graevina s cilindrinom kulom na sjeverozapa
nalnim svetitem, sakristijom prizidanom uz sjeverni zid svetita i zvonikom rizalitno istaknutim na glavnom proelju. Zvonik pokriven barokn
u Dopsinu, jednobrodna je graevina s polukrunom apsidom, blago istaknutim pevnicama i zvonikom iznad glavnog proelja. Crkva je izgra
Marije u povijesnim izvorima se prvi puta spominje 1332. g. Tijekom 18.st.,vie je puta obnovljena u manjim zahvatima. Radikalna obnova
uhu kasno baroknog klasicizma 1839. g. u selu na prirodnoj uzvisini u blizini seoskog groblja. Na prostranom platou ispred crkve nalazi se ka
na je 1770. god. U tlocrtnoj dispoziciji to je jednobrodna sakralna graevina s uom polukrunom apsidom te prigraenom sakristijom uz s
Djevice Marije u Duboevici izgraena je 1749. g. na veem platou i zauzima istaknut poloaj u sreditu naselja. Graena je opekom, s krovo
rezidencija smjetena je juno od katedrale sv. Petra i s njom zatvara zapadnu stranu glavnog akovakog trga. Graevina baroknih stilskih k
urije, smjetene su uzduno, spojene u parovima i duim stranicama orijentirane glavnom akovakom trgu gdje formiraju njegovo zapadno
vadratnog tlocrta s istaknutom kapelom na zaelju i unutranjim dvoritem, izgraena je poetkom 20. st. prema projektu D. Sunka.
ina s poprenim brodom koji zavrava polukrunim kapelama i svetitem s apsidalnim zakljukom. Uz glavno proelje diu se dva zvonika, a
etih je Ibrahim-paina damija iz druge pol. 16. st. Poetkom 18. st., po izgonu Turaka, damija je pretvorena u katoliku baroknu crkvu cen
ten je na uzvisini iznad Dunava. Spominje se 1472. g. Grad je obrambenog karaktera, masivne konstrukcije s kulama nazubljenih krunita. O
a kula Jaji-bega iz 16. st., a 1837. g. pregraena je u kapelu. Kvadratnog je tlocrta s jednostavnom obradom unutranjosti i proelja. Iznad g
u Gorjanima, izgraena 1788. g. u duhu kasnog baroka, poetkom 20. stoljea restaurirana - jednobrodna je graevina s poligonalnim sveti
olovar, opasan dubokim jarkom preko kojega je vodio pokretni most, sagraen je u 13.st. Prema svom poloaju i konstrukciji jedinstven je p
unom apsidom i rizalitno isturenim zvonikom uz glavno proelje ima kasno barokne stilske odlike, izgraena je do 1794.godine. Zvonik je u
bsburkog u Kneevu izgraen je poetkom 19. stoljea u duhu kalsicizma. Tlocrtom zgrada je izdueni pravokutnik s centralnim dvokatnim
nalnim svetitem i zvonikom etvrtastog tlocrta rizalitno istaknutim na zapadnom proelju. U osnovi srednjovjekovna doivjela je u 19.st. bro
na s rizaltnim zvonikom u proelju izgraena 1804.g. u duhu provincijskog klasicizma s kasnobaroknim reminiscencijama u uem centru sel
unim svetitem, zvonikom uklopljenim u glavno proelje te sakristijom uz sjevernu stranu svetita izgraena je 1783. g. na uzvienju na po
u na cesti koja je povezivala Osijek s Peuhom. Orijentirana je proeljem prema istoku, a svetitem prema zapadu. Laa je pravokutnog izdu
h nekoliko razvojnih faza, toranj i kula s pukarnicama (zazidane s vanjske strane) su iz srednjovjekovnog razdoblja, a glavni brod je izgraen
e graevina s tornjiiem iznad zapadnog proelja i uim i niim polukrunim svetitem. Izgraena je u 13. st. izvan naselja na uzvienju ned
obrodna je graevina s polukrunim svetitem, sakristijom prigraenom uz juni zid svetita i zvonikom rizalitno istaknutim na glavnom pro
rac, izgraen izmeu 1811. i 1812. g., pretvoren je 1865. g. u reprezentativan neobarokni dvorac s bogatim arhitektonskim uresima. Uslijed
raen 1907.g., tlocrtne dispozicije u obliku slova H, neoklasicistika je graevina koncipirana kao dio integralne pejzano ambijentalne cjeli
kraja XVIII. st. spominje kao Kua na brigu. Izgraena je u drugoj polovici XVIII. st. kao visoka ugaona kasnobarokna prizemnica. Tlocrtna d
bitelji ivanovi u Donjem gradu u Osijeku izgraena je na prijelazu l8. u l9. stoljee u duhu arhitekture kasnog baroka. Tlocrtna dispozicija z
graena je oko 1912. godine. Zgrada je graena na tri kata sa irokom kamenom stpom, (soklom) i visokim prizemljem. Glavni ulaz nalazi s
u, svojom prostornom dispozicijom sudjeluje u formiranju malog baroknog gornjogradskog trga. Jednobrodna graevina s poligonalnim sve
3.g. Poklon je grofa Pavla Pejaevia Virovitikog, slobodnom i kraljevskom gradu Osijeku, o emu svjedoi i zapis uklesan u granitne stupov
u 1705.-1732. g. Karakterizira ju jedinstveni dvoranski prostor s pravokutnim brodom, razvedenim parovima bonih kapela te jednako iro
nica, graena u XVIII. st., istie se bogatom obradom ulinog proelja s baroknim i rokoko detaljima, te predstavlja vrijedan primjer stamben
r Trga u osjekoj Tvri podignut 1729.-1730.g. od strane udovice generala Petraa u znak trajnog sjeanja i zavjeta na haranje kuge u Slavon
719.g, izduenog je pravokutnog oblika. Dvorino proelje razvedeno je nejednakim rizaltnim istacima (izvorno trima simetrino rasporeen
a je na sjeverozapadnoj padini Baranjske planine, srasla je s prirodom te je primjer ispravno odabranog mjesta za crkvu. Proelje crkve okre
nalnim svetitem, sakristijom prigraenom uz istoni zid svetita i rizalitno istaknutim zvonikom na glavnom proelju. upna crkva sv. Martin
raena je 1778. godine. Tlocrtne dispozicije u obliku latinskog kria zakljuena je uom i niom poligonalnim apsidom. Zvonik crkve ukompo
snikog vijea predlae da se dozvoli zidanje srpske crkve u selu Popovcu to 1769.g. carica Marija Terezija i odobrava. Crkva je jednobrodna
stim svetitem, sakristijom prigraenom uz istoni zid svetita te zvonikom ukomponiranim u glavno proelje. Izgraena je od 1810-1813. g
njovjekovna graevina, barokizirana je u 18. st. Jednobrodna je s uim i niim poligonalnim svetitem kojeg podupiru kontrafori. Na bonom
a graevina s uim i niim poligonalnim svetitem s dva kontrafora izgraena je u srednjem vijeku (gotika), a obnovljena u drugoj pol 19. st
ii princ E. Savojski 1722. g. u spomen pobjede nad Turcima. Jednobrodna graevina s polukrunim svetitem i sakristijom prigraenom uz
Trnavi, izgraena u 19. st., jednobrodna je graevina s uim poligonalnim svetitem i zvonikom ukomponiranim u glavno proelje. Sa sjever
aevcima izgraena je l776.g kao jednobrodna graevina s polukrunom apsidom i rizalitno istaknutim zvonikom uz glavno proelje te ima k
ma izgraena je 1798. godine. Po stilskim obiljejima pripada tipu graevina s mjeavinom kasnobaroknih i klasicistikih stilskih karakterisitk
izgraena 1769. g., jednobrodna je graevina s poligonalnim svetitem sa prigraenom sakristijom uz sjeverni zid svetita i dvoetanim zvo
rad izgraena u 14. st. kada je naiki posjed batinila plemika obitelj Aba. Od srednjovjekovne utvrde, djelomino je sauvana ulazna kula
3. st. koja je u 14. st. gotizirana, nakon odlaska Turaka barokizirana, a 1840. g prilikom posljednje vee intervencije poprimila dananji izgled
u 1705.-1732. g. Karakterizira ju jedinstveni dvoranski prostor s pravokutnim brodom, razvedenim parovima bonih kapela te jednako iro
s ravnim zakljukom kvadratinog svetite s istonim proeljem prigraena uz samostan. Samostanski kompleks zatvara etvrtasto dvorite.
vog izgraena je 1758.g. u baroknom stilu. To je jednobrodna graevina s polukrunom apsidom, sakristijom prigraenom uz juno proelje
graena je 1878.g. Jednobrodna longitudinalna graevina zavrava plitkom trostranom apsidom i rizalitno isturenim zvonikom uz glavno pr
unim svetitem i zvonikom na preslicu iznad glavnog proelja, izvorno je bila kasnobarokna zavjetna kapelica izgraena 1796. g. God. 186
evi izgraen je 1891. godine jugozapadno od dvorca Pejaevi na Retfalakom groblju. Temeljne znaajke ove raritetne memorijalne graev
projektima arhitekta Viktora Axmanna 1927. godine. Slobodnostojea zgrada ima pravokutnu tlocrtnu osnovu. Proelje je obraeno u duh
a sa zatvorskim zgradama u dvoritu, izgraena je po nacrtima arhitekta Jana Holjca 1897. godine. Historicistika dvokatna zgrada longitudi
nn, danas Galerija likovnih umjetnosti izgraena je po projektima arhitekta Josipa pl. Vancaa 1895. godine. U odnosu na ugaonu lokaciju
obrtnike komore za Slavoniju s pomonim objektom u dvoritu, izgraena je na nepravilnoj parceli. Zgradu je projektirao 1893. godine a
i nepravilnog je tlocrta, izgraena kao najamna kua s osam stanova i stanom domara u podrumu. Gradnju je izveo graditelj W. C. Hofbau
na kua izgraena za veleposjednika Franje Dragutina Schmidta s dvoritem i predvrtom ograenim ukrasnom ogradom od kovanog eljez
obiteljska kua Spitzer s predvrtom i dva velika stana izgraena je 1905. godine po narudbi odvjetnika dr. Huge Spitzera. Predvrt je ogr
ecesijska obiteljska kua Nayer ima tlocrt u obliku slova E. Kua je izgraena prema projektima arhitekta i graditelja W. C. Hofbauera 19
u kuu Europske avenije 22., sa est velikih stanova dao je izgraditi Josef Povischil vlasnik osjeke tvornice pokustva. Kua je izgraena 190
ovnica uklopljena je u veu zemljinu esticu nekadanje remize konjskog tramvaja. Godine 1906. izgraena je u Chavrakovoj ulici (danas E
kua Korsky nepravilanog je tlocrta. Kuu je projektirao maarski arhitekt Ferenc Fischer, 1904 godine. Ispred proelja je predvrt irok 5
katnica izgraena je 1905. godine prema projektu Ante Slavieka, za odvjetnika dr. Ivana Sautera. Pravilne je tlocrtne dispozicije s bonim d
avilnog tlocrta, kvadratnog gabarita i zatvorene forme izgraena je 1896. godine s unutranjim rasporedom prostorija koje u prizemlju prem
ua na Vijencu S. H. Gutmanna u Beliu ini devet zgrada koje je krajem 19. stoljea podigao maarski industrijalac S. H. Gutmann, paralel
evi-Pejaeviev dvorac u osjekoj Retfali izgraen je 1801. godine kao izdvojeni kompleks u neposrednoj blizini Osijeka. To je trokrilna, priz
rovnicom biskupa Strossmayera dobivaju veliko zemljite preko puta stare samostanske zgrade za gradnju novoga samostana. Samostanska
tom naseljavanja od srednjeg bronanog doba do antike Uz naselje, poznata je nesustavno iskopana prapovijesna arna nekropola i inhuma
odine kada je prilikom oranja naena ostava bronanih predmeta, a sadravala je 333 komada bronanih predmeta od kojih valja izdvojiti:
povijesno i antiko naselje nalaze se oko 4 km sjeveroistono od Budrovaca. Na ovim padinama zasaeni su vinogradi, a na samom vrhu sk
lo bogati, pripadaju starijem i mlaem eljeznom dobu. Neki nalazi keramike upuuju na postojanje naselja i tijekom bronanog doba, a pri
r ukazuju na postojanje arheolokog nalazita iz razdoblja antike. Postoje naznake postojanja naselja u prapovijesti, ali najrazvijenije naselje
krivena je velika prapovijesna nekropola na nalazite Busija u Dalju. Svojom najstarijom fazom ova nekropola see u kasno bronano dob
" nalazi se izmeu akova i Kuevca, uz cestu akovo-Osijek, na oko 1km od izlaska iz akova. Na prirodnom uzvienju juno od zgrada cigla
e pokazuje obiljeja tella. Centar prapovijesnog naselja najvjerojatnije je bio na mjestu srednjovjekovne gradine Kolovar. S obzirom na to d
rtovima i na oranicama uoeno je postojanje velikog broja ostataka rimskog graevnog materijala i keramike. To upuuje na postojanje rims
rateki poloaj ukazuju na postojanje rimskog utvrenja u sklopu dunavskog limesa. Osim elemenata rimske arhitekture, otkriveno je i neko
naseobinskog horizonta, otkriveno je starevako naselje s velikim jamskim objektima i ogromnom koliinom raznovrsnih i vrijednih nalaza
a koje nosi sljedee toponime, ordaut, Kipaldomb, Dekanj Peti i Camalja. Obilaskom terena pronaeni su komadii ljudskih kosti, i nekolik
se veliki kompleks antikog kastruma i nekropole o emu govore brojni arheoloki nalazi. Pokusna iskopavanja Muzeja Slavonije Osijek tijek
iz bronanog te starijeg i mlaeg eljeznog doba ukazuju na dugotrajno naseljavanje ovog nalazita. Posebno znaajan povrinski nalaz je k
Muzeja Slavonije Osijek, u okviru topografskih istraivanja limesa (rimske vojne granice) u Slavoniji i Baranji, otkrio je mnogobrojne komad
e na rimskoj granici limesu kao jedan u nizu vojnih utvrda obrambenog sistema june Panonije.Mursa je od rimskog cara Hadrijana 133.g d
upljeni na prostoru Brekog Gaja pripadaju spiraloid B stupnju starevake kulture. Osim starevake pronaena je i lizten i panonska inkr
je Z. Markovi izdvojio je poseban Raite tip sopotske kulture. Keramiki materijal moe se podijeliti na grubu i finu keramiku, a karakteri
ven je grob koji je sadravao: eljeznu sjekiru sa zaliscima kod uice i mali eljezni trozub, a pripada avaroslavenskom razdoblju tj. 8. st., vjer
e opeke istie se opeka s peatima:C III. ALP :COH VII. BR AN: QVADRIBVR, crijep, komadi obraenog kamena, puno ulomaka tipine rims
ovcu sluajno otkriveni grobovi iz razdoblja antike. Grobnice su bile zidane od velikih rimskih opeka, a u njima su se nalazili kosturi pokojnik
najnii sloj ini neolitiko naselje sa zemunicama starevake i kros kulture, iznad njega su redom neolitiko naselje sopotske kulture, bade
alaeni su brojni ulomci keramike i kamenih artefakata. Osobito su zanimljive brojne izorane podnice kua i ognjita koje upuuju na dosta g
na njivi pronaen je antiki bronani figuralni nastavak vrha ruda kola, dimenzije oko 10 - 20 cm. Pronaen je bez drugih popratnih nalaza.
astoji se od: glavnog oltara s palom (ikloki mramor, pala-ulje na platnu), tri pobona oltara (polikromirano drvo, pale-ulje na platnu), tri ka
u Dalju sakupljena je tijekom 80-ih godina s raznih nalazita u blizini Dalja \r\n(Ciglana, Savulja, Lisova skela, Aljma, Marinovci i Bogaljevci
tnih ikona,pet prestonih ikona,carske dveri,dvije akonske dveri,est ikona sa scenama Velikih praznika,pet ikona sa starozavjetnim scenam
ka Visoke bogoslovne kole u akovu vezuje se svojom tradicijom za biskupsku biblioteku iz predturskog razdoblja, kojoj prvi spomen see u
dmete od mlaeg kamenog doba do razvijenog srednjeg vijeka koji svjedoe o kontinuitetu ivljenja na ovim prostorima ve od 5000 godina
tradicijskom tekstilnom graom, razliitim vrstama narodnih nonji meu kojima svakako treba izdvojiti kao najbogatiju i najpoznatiju ensk
aa brojne pisane i materijalne ostatke o razvitku grada i cijele akovtine od 13. do 20. stoljea. Naalost, srednji vijek i tursko razdoblje vla
kovtine osnovana je 1952. godine, istodobno kada i Muzej. Najznaajnijie dijelove numizmatike zbirke ini antiki novac koji je bio u optica
NOB-a obuhvaa oruje, dokumente, fotografije, primjerke ratnog tiska i broure te autentine predmete iz osobne upotrebe boraca.Zbirk
muzeja u akovu sa stilskim karakteristikama u rasponu od baroka, klasicizma, moderne umjetnosti do puke naivne umjetnosti, veim dijelo
eja akovake biskupije koja obuhvaa djela od 17. do 20. stoljea, vrijednou se posebno istiu portreti crkvenih dostojanstvenika - biskup
zma, sastoji se od: glavnog oltara (oltar-ikloki mramor, pala-jednostavni drveni, bojani okvir, ulje na platnu), dva pobona oltara (jednosta
st, prestone ikone su raene tehnikom tempere na dasci, dok su ikone u zoni ikonostasa raene tehnikom ulja na platnu koje je zalijepljeno
roknom stilu, sastoji se od: glavnog oltara (oltar-drveni, polikromirani, mramoriziran s prenaglaenom rustikom, pala-okvir jednostavne pro
a sv. Antuna u Naicama datira se oko 1784. godine. U knjinici se nalaze knjige iz svih razdoblja od vremena inkunabula pa sve do dananjih
zeja Naice prezentira kulturno - povijesni razvoj naikog kraja od prapovijesti do srednjega vijeka. Arheoloki materijal potjee sa iskapan
dine, obrauje radniki pokret i NOB-u te razvoj KPJ na naikom podruju prije i za vrijeme II.svjetskog rata.
elaznog stilskog razdoblja baroknog klasicizma s kraja 18. i poetka 19.st. \r\nInventar ine:\r\n1. glavni oltar\r\n2. plastika sv. Roka\r\n3. p
m baroknom stilu s poetka 19. st., sastoji se od: glavnog oltara (oltar-jednostavni zidani stipes, drveni retabl, pala-jednostavni, viestruko p
og spomenika sa reljefnim prikazom vuice kako doji Romula i Rema s liem i valovitom viticom, te vrlo oteenim natpisom D.M. / .Felix
vaen iz moravskog ljunka prilikom radova. Ma pripada tipu Sprockhof Ia i esti su na podrujima Kulture arnih polja. Vremenski se moe
birkom osnovan je 1877. godine, kao jedan od prvih odjela Muzeja. Sainjavaju ga tri velike cjeline: prapovijesna, antika i cjelina seobe na
vana je istodobno kada i Muzej 1877. godine, od poklonjenog fonda knjiga strune literature osjekog veletrgovca Franje Sedlakovia.\r\nV
nije, zatiena kao kulturno dobro 1982. godine, obuhvaa materijalna dobra narodnog stvaralatva vezana za slavonsku regiju. U Zbirci se p
e daje nam uvid u kulturno povijesni presjek zbivanja od srednjeg vijeka do danas na podruju Slavonije. Zbirka je zatiena kao kulturno d
Slavonije daje nam presjek ivljenja i stanovanja graanskog sloja Osijeka i Slavonije od 17. stoljea do dananjih dana. Zbirka je zatiena
ra, standardnog oblika sa profilacijama gornjeg i donjeg dijela i uokvirenim natpisnim poljem te reljefima orlova na bonim stranama. rtve
a je 1949. godine. Od 1975. godine dio svoje djelatnosti ona udruuje sa Sveuilitem u Osijeku i postaje Gradska i sveuilina knjinica Osij
n je 1947. godine. Poeci rada osjekog arhiva seu u 1. polovinu 19. stoljea. Arhivska graa iz ovog arhiva predstavlja vane izvore za prou
nog oltara (u stilu baroknog klasicizma, klasicistika konstrukcija osiromaena uklanjanjem skulptura), oltarske pale sa scenom preobraenj
z sela u okolici Semeljaca, a radi se o dobro sauvanim predmetima iz vie razdoblja: prapovijesti, odnosno bronanog doba, antike vie ko
., sastoji se od glavnog oltara (izraen u duhu tirolskih oltara-neogotika, s oltarskom palom, u duhu akademskog realizma tehnikom ulja na
ji se od: Glavne oltarne pale (ulje na platnu u duhu baroknog klasicizma), oltarne pala Bezgrenog zaea BDM i oltarna pala Raspea (ulje
56. g. zahvaljujui entuzijazmu Drutva prijatelja starina Valpovo. Muzej djeluje u sastavu Ustanove za kulturne djelatnosti "Ante Evetovi
odruju valpovtine za vrijeme II. svjetskog rata i djelovanje ure Salaja u radnikom pokretu na tlu Jugoslavije.
avilne orijentacije. Datira se u 17. st. ira jednobrodna graevina, gotovo kvadratna u tlocrtu bez naglaenog apsidalnog dijela. Pravilno je o
a srednjovjekovna crkva, a uz nju novija iz 1911. godine crkva sv. Spasa s grobljem. Crkva se na tom mjestu prvi put spominje 1427. godine.
onu, smjetena je nedaleko morske obale, unutar ograene parcele nepravilnog oblika. Crkva je pravilno orijentirana jednobrodna graevin
odna graevina pravilno orijentirana s pravokutnom apsidom. Donja polovica proelja urasla je u stijenu, koja se svojim neravninama pojav
u pravilnoj orijentaciji bez istaknute apside smjetena na vrhu brda jugoistono od naselja. Ima gotovo kvadratian tlocrt. Zapadno proelje
pe nalazi se na predjelu Podgorje, dva kilometra zapadno od Orebia na strmoj litici. Osnovano je 1470. godine, a sagraen do konca 15. sto
uriranom terenu, uz Izvor u Draevu selu, ponad sjeverne obale Omble. Do kapelice vodi stepenite. Kamena kapelica pravokutnog je tlocrta
posredno uz izvor rijeke Omble, malih je dimenzija, iznimno vjeto ukomponirana u kameni krajolik, na pitoresknom mjestu izvora, doimlje s
ata, uz obalu Omble. Tri jednokatna samostanska krila zatvaraju kvadratini klustar irokih nadsvoenih trijemova. Na spoju s jugozapadnim
najvioj koti otoka, utemeljena je 1563. g. utvrda radi obrane Lopuda od gusara i mletakih nasrtaja. Obino se nazivlje imenom "panjola
ena je na brdskom prijevoju planinske kose Zavrlje u selu Dunave, na strateki vanom poloaju s kojega se jo od doba prapovijesti i antik
a, na parceli koja je znatno smanjena izgradnjom ceste. Stoga je dananji vrtni prostor trapezoidnog oblika, okruen ogradnim zidom, koji je
e dubrovake, na uzvisini terena, juno od ruevnih ostataka negdanjeg ljetnikovca Gunduli, kojem je pripadala. Danas je od ostataka ljetn
Mljetu sastoji od Ruevina kasnoantike palae u Polaama na otoku Mljetu (rimska palaa), Ruevina starog lazareta u Polaama na otoku
polja na poloaju Bare nalaze se ostaci veeg antikog graevnog sklopa koji se prema nalazima moe datirati u 2. stoljee s kontinuitetom t
ka Glavica iznad Roata u Rijeci dubrovakoj, dominira nad ukupnim krajolikom. Pristupa mu se kamenim stubitem. Prvotna crkva prema d
obale. Kompleks se sastoji od kue, kapele sv. Ane, gospodarskih zgrada i vrtova. Ljetnikovac je primjer renesansne ladanjske arhitekture sa
uz cestu koja vodi do istonog dijela naselja, u blizini morske obale. Pravokutnog je tlocrta, bez apside, proeljem okrenuta sjeveru. Glavno
en je na lijevoj obali Rijeke dubrovake, na predjelu Batahovina. Vrtom je spojen sa susjednim ljetnikovcem Buni - Kaboga. Unutar komple
mjetena je uz cestu koja se protee istonom obalom pri uu Rijeke dubrovake, kojoj je okrenuta sjevernom stranom, a bila je sredite p
ga) na predjelu Batahovina smjeten je na lijevoj obali Rijeke Dubrovake, od koje je odvojen cestom. Ljetnikovac Miha Bunia, najstariji na
Omble u selu ajkovii, neposredno uz glavnu prometnicu Nastao u prvoj etvrtini 18.st. po projektu Marina Gropellia. na relativno maloj v
jugoistonom dijelu Grukoga zaljeva. Ladanjska kua pravokutne tlocrtne forme s bonim, okomito poloenim prizemnim krilom smjeten
ake, u Obuljenu. Kamena katnica, pravokutnog tlocrta, trodijelne unutranje podijele, sa stubitima uz perimetralne zidove, s bogatom kam
n i Posljednje vijee, nalazi se u Rijeci dubrovakoj, juno od sela Mokoica. Jednokatna ladanjska kua pravokutnog tlocrta, s jednom veliko
mjeten je u sjeveroistonom dijelu Grukog zaljeva, na predjelu Kantafig. Jednokatna ladanjska kua kvadratinog tlocrta proeljem je usm
tilo u idealno konfiguriranoj maloj uvali na jugoistonom dijelu otoka ipana,, ladanjska izgradnja odredila je karakter naselja. Ljetnikovac To
Lapadu nema premca u iroko razgranatoj i amblematinoj dubrovakoj ladanjskoj arhitekturi. Smjeten na Gimanu, na samoj obali mora,
adu, toponimski Na Mihajlu, nekada izrazito kultiviran dubrovaki prirodni krajolik, ope sepulkralno mjesto grada, posebice njegove arist
ale unj na istonoj strani otoka Lopuda. Najistaknutija sakralna graevina otoka srednjovjekovne provenijencije, s grobljem, koju je prema
inac, nalaze se ostaci ranokranske crkve bazilikalnog tipa, prema tradiciji posveene sv. Andriji, a koja je bila dio veeg cemeterijalnog ko
istono od naselja Lopud, crkva pripada tipu predromanike jednobrodne graevine s kupolom. Pravokutnog je tlocrta s pravokutnim sveti
otoka Lopuda, u podnoju brda Polaice. Prema svojim karakteristikama spada u tzv. junodalmatinski kupolni tip koji zauzima posebno mje
na samom zapadnom rtu otoka, u blizini kompleksa Franjevakog samostana iznad stjenovite morske obale na zidanom kamenom postame
dinjem dijelu naselja Lopud, uz duobalnu komunikaciju. Od nekadanjeg crkvenog broda izduenog pravokutnog tlocrta preostali su perim
(Skala) lociran je na dominantnom poloaju u dnu osojne padine u gornjem toku, s desne strane rijeke Omble, a ini ga monumentalna lada
a istoku, na terenu to se blago uspinje prema unutranjosti otoka, Kneev dvor dominira sreditem naselja. Smjeten je unutar vrtne parce
, formira katedralni trg. Nastala poetkom 16. st ., djelo je domaih majstora. Monumentalna i raskona kamena dvokatnica s potkrovljem.
otoku ipanu nalazi se podno raskra puta za Pakljenu i Frajgu, lokalitet Sutvara. Longitudinalna manja graevina pravilne orijentacije presv
njevakog samostana, na obali mora. Pravokutnog je izduenog tlocrta, natkrivena dvostrenim krovitem, a graena je od kamenih klesana
anka grad Korulu opasivale su zidine utemeljene u 13. st . U drugoj polovici 19. st .,su djelomino uklonjene u vrijeme posjeta austrijskog c
zi se istono od Mlina, u uvali Beterina, na morskoj obali, okruen vrtnim povrinama sa sjeverne i istone strane, te orsanom. Jednokatni l
morske obale, pod padinama umovite Velike Petke, sklop Gozze-De Stefanis-Skoibuha-Raica rijetko je zdanje biranog poloaja, dalje od m
e u jugoistonom dijelu Stonskog polja na predjelu Pakljena, u podnoju brda Humac. Crkva, sagraena na ostacima kasnoantikog graevi
oloaju Zamlinje u junom dijelu Stonskog polja, u podnoju brda Gradac. U 6. stoljeu sagraena je jednobrodna graevina sa irokom pot
tovtine sv. Mihovila, smjetena je na trgu pred gradskom vijenicom. Crkva je jednobrodno zdanje presvoeno bavastim svodom s kupolo
tonskog zaljeva, 1 km sjeveroistono od Stona. Osnovali su ga Dubrovani 1334. Opasan je zidinama u obliku pravokutnika koje su s kopnen
ekovnih povijesnih urbanistikih cjelina na Jadranu i itavom Mediteranu smjetena je sa sjeverne strane otoka Korule, na poluotoiu pre
u Lastovu, smjeteno u sjevernom, kopnenom dijelu otoka, pod brdom Glavicom i katelom, iznad plodnog polja, amfiteatralnog je oblika, a
Kuitu, sa crkvom sv. Luke i Gospe Luncijate, palaom Lazarevi, klasicistikom palaom - Palac Lazarevi, baroknom palacinom Lazarevi i
nom dijelu poluotoka Peljeca. Jezgra dananjeg Orebia nastaje krajem 15. stoljea, kao planirano, utvreno naselje s etiri paralelne ulice
hrvatskoj obali Jadrana, paradigmatini je primjer planiranog urbanistikog razvoja iz 13.st., s dominantnim graditeljskim razvojem u 15. i 1
na poloaju Zae, oko 200 m sjeveroistono od magistrale, a neto sjevernije od zaselka Podmeina Tomaevii, nalaze se ostatci antiko
sjeveroistono od uvale i naselja Pomena na Mljetu. S njegove jugozapadne strane, na dubini veoj od 10 m, nalaze se fragmenti keramike
ugoistonom dijelu uvale Skrivena Luka, nalaze se ostaci antikog graevnog sklopa tj. ville rustice sa stambenim i gospodarskim dijelom. Z
Lumbarde na otoku Koruli, na predjelu Kneina, nalaze se ostaci rimske ville rustice od koje su danas vidljivi ostaci dviju zgrada spojene tr
rata nalazi se vei broj sidara iz raznih povijesnih razdoblja, koja su zapinjala u pukotinu stepenastog grebena. Pozicija je zaklonjena od bure
ispred najmanje od tri hridi kod ulaza u luku, na dubini od 30 31 m. Ostatci kasnosrednjovjekovnog broda i brodskog tereta jedni su od r
o je smjeteno glavno otoko rimsko naselje s bogatim ostacima stambenih i gospodarskih objekata. Istiu se nalazi mozaika s prikazom dup
poloaju Mirje u istonom dijelu polja Bradat smjetenog u sjevernom dijelu velolukog zaljeva. Ostaci zidova, podnica, mozaika, cisterne, d
e, u Potirni na poloaju Mirje, nalaze se ostaci bogato opremljene antike villa rustice koja je trajala od 1. do 6. stoljea. Veina zidova prekr
dijelu zaravni Gudulija, na poloaju zvanom Beneficij, nalaze se ostaci ville rustice. Vei dio arhitekture prekriven je suhozidnim meama, a
alazi se sjeveroistono od Vela Luke, na junoj padini brda Pinski rat iznad uvale Kale. Viegodinja sustavna istraivanja otkrila su iznimno b
stu sela Vid kod Metkovia. Poeci grada seu u doba helenizma kada ovdje nastaje vano trgovite ili emporion koji za rimske prevlasti prer
okraj rta Sv. Ivan, na lokalitetu "Galija" ili "Pod Galiju" nalaze se ostaci antikog brodoloma s teretom kuhinjskog posua grko maloazijsko
rovaki slikar 15. stoljee, tempera i pozlata na dasci, 66,2x42,4 cm, smjetena u depou Dubrovake Biskupije, a koja se nalazila u crkvi sv. J
. uzima se kao godina osnivanja knjinice. Ukljuuje 4 zbirke : Tiskane knjige, arhiv rukopisa, Glazbeni arhiv i Arhiv samostana Male brae i f
ne na prijelazu iz 17. u 18. stoljee. U sreditu je kompozicija Krunjenja Bogorodice, a okolo su prizori petnaest sv. Otajstava, etiri proroka,
je. Izraen je od kamena u 15/16. stoljeu, dimenzije je 52x64x13 cm
sv. Marije na Gri sastoji se od triju tabla, jednakih visinom nad kojima je zabat. Na sredinjoj tabli naslikana je Bogorodica s Djetetom i dona
talih od 16. do 19. stoljea. Najvrjednije dobro je Oltarna pala Bogorodica s Djetetom i svecima i Dobrom Dobrieviem, rad Francesca Biss
ih od 17. do 19. stoljea
alih od 17. do 19. stoljea
talih od 15. do 19. stoljea
rulanskog rezbara 16. stoljea Franja ioia uia, izraen od drva, polikromiran i pozlaen dimenzije 80x28 cm. Uobiajene ikonografi
platnu, dimenzije 165x150 naslikana je Bogorodica s Djetetom izmeu sv. Antuna Opata i sv. Antuna Padovanskog. Sv. Antun Padovanski u
tog baroknog slikara 18. stoljea, naslikana uljem na platnu. Na slici je naslikan sv. Vlaho koji sjedi i dri model Dubrovnika u rukama i blago
onov sud, Abraham izabire Rebeku za enu Izaku , Bog blagoslivlja Nou, jednu sliku neutvrenog biblijskog motiva, naslikane su uljem na pl
a: stolice u stilu Louisa XVI. sa trskom iz druge polovne 18. stoljea, portret sveenika Drainia, ovalnog oblika, patenu, kale kasnorenesan
z 18. stoljea: tri predmeta drvenog namjetaja iz 18. stoljea i portret sveenika Stjepana Farnesi.
ljen u vrijeme temeljite pregradnje crkve u 17. stoljeu te potom nadopunjavan tijekom 18., 19. i poetkom 20 .st. Glavninu inventara ine
stalih od 15. do 20. stoljea
ala od 16. do 20. stoljea.
amostana u Orebiu nalazi se reljefna kompozicija Madona s Djetetom, rad talijanskog majstora Tomasa Fiambertija (iz kraja 15. ili prve po
u Orebiu, na junom bonom oltaru je drveno, polikromirano Raspelo, rad Juraja Petrovia, dimenzije: corpus 178x164, kri 294x186, koje
na Koruli sadri tri predmeta sakralnog i liturgijskog karaktera, nepoznatih majstora iz 17. stoljea, a sastoji se od:\r\nOltar sv. Lucije, nepoz
ala od 14. do 19. st.
a), 18, st., nepoznati majstor, drvo rezbareno, florealni motivi, 148x315x99,5 cm, smjetene u crkvi Svih svetih u Blatu
e.Osim velikog knjinog fonda ukljuuje 9 inkunabula i 97 rukopisa.
Veina knjiga je na latinskom , talijanskom i francuskom jeziku, sadri i dio spisa starog dubrovakog kolegija. Fond se vodi u klasinom kata
d 300.000 naslova knjiga i preko 8.000 naslova periodike, rukopise (935+6 fragmenata) korespodenciju (856), inkunabule (77) i libreta opera
90. godine zbirka je ukljuivala 125 predmeta - mnogobrojne primjerke stilskog namjetaja iz 18. i 19. stoljea, predmete svakodnevne upo
je javna knjinica u ovom dijelu Europe. Najvrijedniji dio su rukopisi od kojih su 94 srednjovjekovna i 200 novovjekovnih. Svi su katalogiziran
g majstora 18. st., raena je uljem na platnu, dimenzije 90x69 cm. Na tamnosmeoj pozadini s otvorenim horizontom, s plaviastim brdima
a rad je nepoznatog majstora 16. st., visine 105 cm. Kip prikazuje sv. Roka u uspravnom stavu, sa tapom u ruci i istaknutom ranom na nozi n
talih od 14. do 19. stoljea.
ajera, iz sredine 19. st., nabavljen u Veroni 60-ih godina 20. stoljea.
i se drvena skulptura iz 18. st., raena od drva, dimenzije 180x220 cm.
kan 1438-1439., temperom i pozlatom na drvu, dimenzije 175x180 cm. Do 18. st. nalazio se pod ciborijem glavnog oltara crkve Svih Svetih
ad je nepoznatog majstora 15. stoljea. dimenzije 210x160 cm. Na zlatnoj pozadini naslikan je smei kri koji se izdie iz kamene gromade.
poloaju Sutmiho u Miholjem polju, zapadno od mjesta Babino Polje. Crkva je jednobrodna graevina s pravokutnom apsidom i zatvorenim
atienom prigradskom podruju stare urbane jezgre Dubrovnika. Smjetena je u sjeverozapadnom dijelu parcele koja je na povienom pla
lima i svecima i Gospa sa grupom dominikanskih svetaca, rad su Francesca di Marie, naslikane 1623-1690 godine, uljem na platnu, dimen
Dubrovniku pohranjno je 12 liturgijskih predmeta od tekstila, metala i drva, obraenih u 11 katalokih jedinica.Glavnina liturgijskih predmet
meta obraenih u 68 katalokih jedinica. Ukljuuje pet sefer tora, liturgijske predmete od metala (22 predmeta) i tekstila (30 predmeta) kao
2. st., mramor, visina biste 27, visina glave 38 cm (ranije se nalazila u zbirci Kati) \r\n
Innocentiusa XII, iz 1695.g., rukopis na pergamentu uokviren pozlaenim baroknim okvirom, dimenzije: bula 95x44.5 cm, sa okvirom 145x7
kopis na pergamentu, uokvirena u pozlaeni barokni okvir, dimenzije: bula 93x45.5 cm, okvir 145x77 cm, iz dubrovake Katedrale Uznesenja
Matija Pretti, ulje na platnu, iz crkve Gospe od Karmena
a u Dubrovniku kao cjelina za koju je Rjeenjem Hrvatskog dravnog arhiva od 4. studenoga 2011. (klasa: UP-/I-612-06/11-27/02, ur. broj: 56
ljetnikovac zauzima sredinje mjesto u nizu ladanjskih cjelina. Unutar ograene vrtne parcele oblika pravokutnika, popreno je smjetena la
m kompleks ljetnikovca smjeten je na zapadnoj strani Grukog zaljeva. Ladanjska kua je jednokatnica izduene pravokutne forme, uz koju s
arije od pilice na otoku Lopudu pokriva drveni, izrezbareni, polikromirani i pozlaeni oltarni retabl, arhitektonskoga tipa, s poliptihom Bogo
ve Gospe od Milosra, nije sauvan cjelovit, bez izvornog je okvira, sa slikanim tablama smjetenim na dvije lokacije. U crkvi Gospe od Mil
or, 18. st. (?), naslikana uljem na platnu, dimenzije 120x90 cm, slikana uljem na platnu, smjetena na junom zidu crkve Gospe od unja na
nepoznatog majstora, 17. st., naslikana uljem na platnu, dimenzije 100x65 cm. iz crkve Gospe od unja na Lopudu
u hramu, Bartolomea Literinija ((1669.-1748.), iz 18. st., raena tehnikom ulja na platnu, dimenzija 286x146 cm, smjetena na sjevernom
na je na zavretku ulice Srednji Kono. Jednobrodna kamena graevina pravokutnog je tlocrta, bavasto svoena, s dvostrenim krovom i kup
erno od tvrave Revelin, u blizini povijesne jezgre Dubrovnika. Pravokutnog je tlocrta s polukrunom apsidom, pravilne orijentacije sa zaba
poznatog majstora ili radionice, 17. stoljee, drvo, rezbareno, polikromirano, pozlaeno, 278,5x190,5 cm, sa oltarnom palom Gospa od Karm
eem, rad nepoznatog slikara iz 18. st., raena uljem na platnu, dimenzije 250x160 cm, na glavnom oltaru crkve sv. Spasa. U sreditu kompo
Bogorodica sa svecima, luneta s prikazom Boga Oca i Navjetenja, 1521. godina, raena temperom i pozlatom na drvu, sredinje polje dime
ka Dubrovnika milenijsko ishodite kulturnog prostora Grada, predstavlja izuzetnu pojavu, koja je u kontinuiranom povijesnom trajanju od
a izraena je od bijelog mramora, visine 19 cm, datira se krajem 2. ili poetkom 3. stoljea. Glava je vjerojatno pripadala bisti ili skupini figur
oji okruuje cijelu povijesnu jezgru u duini od 1940 m, planski je reguliran od 13. st., postupno se gradi sve do 17. st. Gradske zidine sastoj
e, radu italokretskog majstora Andrea Rizzo, naslikanom temperom i pozlatom na drvu, dimenzije 65,3x52,5 cm, varijanta tipologije della p
alazi se izuzetno vrijedan inventar koji ukljuuje 136 kulturnih dobara. Inventar sadri, uz mramorni glavni oltar, rad Marina Groppellia iz 171
voslavne crkvene opine u Dubrovniku, ukljuuje ukupno 90 umjetnina, odnosno 74 ikone i 16 slika. Ikone su uglavnom iz 18. st. radovi rus
drale ukljuuje 161 numeriran predmet i vei broj nenumeriranih predmeta obraenih u 28 katalokih jedinica. Nacrt za sadanju riznicu ka
a Dominikanskog samostana sv. Dominika u Dubrovniku ukljuuje ukupno 476 predmeta, obraenih u 190 katalokih jedinica i 194 katalok
Kapucinskog samostana Gospe od Milosra u Dubrovniku ukljuuje predemte izraene od 16. do 20. stoljea.\r\n\r\n
rinia (1897 - 1982.), iz 1954. godine, bronca, visina 250 cm, nalazi se od 1954. do 1991. godine na Trgu Oruja u Dubrovniku. Izraen je u
stora iz 18. stoljea, oslikan, visine 128 cm.
z 14.st., izraen od drva, rezbarenog i polikromiranog, dimenzija 70x24x17 cm. Polikromirana, slobodnostojea, drvena, rezbarena skulptura
apadnom dijelu Grukog zaljeva, neposredno uz obalnu cestu. Sredinji dio kompleksa ini crkva sa zvonikom, klaustar, te sjeverno i zapadno
u Giman na Lapadu, na parceli to se terasasto prua povrh obalnog stambenog niza brodograditeljskih kua. Kompleks s elementima tradic
m dijelu Gornjeg Konala, neposredno nad spojnicom za Jadransku cestu. Kompleks je obuhvaen ogradnim zidom s tri strane, etvrtu zapa
om rubnom prostoru Grukog polja, unutar manjeg kvadratinog vrta, ograenog niskim zidom s balustradom od betonskih stupia. bukan
ovca, trokutnog oblika, smjetena je u jugoistonom dijelu Grukog zaljeva, u sklopu kompleksa nekadanje tvornice ulja Radeljevi. Jedn
eten je u Lapadu, izmeu crkve sv. Mihajla i Gorice sv. Vlaha. Predstavlja arhitektonsku cjelinu okruenu ogradnim zidom unutar kojeg su
, je na Pilama izmeu sjeverne padine Graca i junog obronka Ilijine glavice. Ograeni posjed ljetnikovca organiziran je u skladu s reljefnim
koga zaljeva, odvojen od mora cestom. Jednokatnica, pravokutnog tlocrta, uim, reprezentativnim sjevernim proeljem, usmjerena je prem
prostora Pila, sagraen na sjeverozapadnom dijelu Brsalja, u 18.st. s prigradnjama iz 19.st. Uz sam sjeverni rub izduene parcele smjetena j
jelu Grukog zaljeva. Sastoji se od dvije jednokatnice u nizu, pravokutne tlocrtne forme, poloene u pravcu sjever - jug, a glavnim, zapadnim
i se na Gornjem Konalu na terenu koji se blago uspinje, a sastoji se od ladanjske kue, kapele sv. Josipa i terase sa cisternom te nizom gospo
a. Ladanjsku cjelinu tvori ladanjska kua kojoj je sjeveroistono pridruen vrt ograen visokim kamenim zidom. Ladanjska kua je katnica, p
m Konalu u povijesnom prigradskom predgrau. Ljetnikovac pravokutnog tlocrta, razveden s dvije recentne sjeverne prigradnje, smjeten j
u dnu Grukog zaljeva, sastoji od ladanjske kue, kapelice i gospodarskih zgrada uokoljenih ograenim vrtnim prostorom. Nastala vjerojatno
a, rukopis na pergameni iz 1556. godine s kasnijim dodatcima do 1803. godine, uvezan u drvene korice presvuene koom, sa raspelom od b
nom prostoru treeg kata palae Sorkoevi (Biskupske palae) postavljeni su ormari za knjige koji seu do iznad visine prozorskih nia, odno
ospe od Porata, djelo su nepoznatog majstora iz 18.st. Nosiljka je raena od polikromiranog i pozlaenog drva. Sastoji se od tri grede: dvije
ice i est tapova koji nose baldahin, rad su nepoznatog majstora iz 18.st., dimenzije: nosiljka 80x180 cm, tapvi za baldahin 277 cm. Nosilj
Dubrovniku nalazi se drveni, pozlaeni, polikromirani oltar sv. Marije, rad nepoznatog autora, iz 18.st., dimenzija: 240x180x40 cm., s oltarn
vni oltar, krstionica i est bonih mramornih oltara, izraenih od 17. do 19. st.: oltar Navjetenja, 17. st., oltar Petilovrijenci, 19. st., oltar sv.
m koji prua krunicu sv. Karlu Boromejskom uz kojeg je sv. Dominik, sv. Klara i sv. Stjepan, nepoznati autor, 17. st., ulje na platnu, 205x154 cm
avnom mramornom oltaru, smjetena je signirana oltarna pala Bogorodica sa svecima, djelo Giovannia Angela Caninia (1617-1664). Oltarn
a sv. Dominikom i sv. Terezijom, signirana u donjem desnom uglu Benedictus Torre P. 1799., raena uljem na platnu, dimenzije 220x160 cm
a, na povienju od dvije kamene stepenice smjeten je drveni oltarni retabl. Arhitektonski okvir pale ine dva drvena, polikromirana, pozla
stora iz tri perioda, iz 1882. - Pietra Bazzania, iz 1890. - Brae Riegir te iz 1935. - Franca Jenka. Instrument se kroz vrijeme poveavan pa je i
a u Dubrovniku nalazile su se orgulje koje je izgradila firma Welte Michael & Sohne - Freiburg 1926. godine. To su automatske orgulje, s
smjetene su velike osmostopne orgulje, graditelja Tita Tonolia, iz 1881. godine, sjeverno talijanskog tipa, u koje je ugraeno 12 kositrenih
Elafitskih otoka. Nalazi se sjeverozapadno od gruke luke. Dug je oko 500 metara, najvee irine 200 metara. Oblika polumjeseca, a protee
nalaze se dijelovi oltara Uznesenja Marijnog, slike signirane u donjem dijelu sredinje slike, na Marijinom sarkofagu: TIZIANVS / . F. RR. Sa
ad je Lovra Dobrievia, iz 1465/1466. godine, tempera i pozlata na drvu, dimenzije 241x248 cm, smjeten na glavnom oltaru crkve sv. Mar
Poliptih Gospe od unja), 1452. godina, Matej Juni (oko 1410. - oko 1450.) (?), tempera i pozlata na drvu, dio poliptiha u crkvi 112 cm x 92
1465. godina, Lovro Dobrievi (oko 1420. 1478.), tempera i pozlata na drvu, srednja tabla 128 cm x 79 cm, lijeva tabla 127 cm x 36 cm, d
go desetljee 16. stoljea, Francesco da Santa Croce (1516. 1584.), druga polovina pedesetih godina 16. stoljea, tempera na dasci, 140 c
esveto Trojstvo kruni Blaenu Djevicu Mariju, rad nepoznatog majstora, 18. st., svileni rips, pozlaene metalne niti, svileni i pamuni konac
u, pod trijumfalnim lukom crkve, smjeteno je slikano Raspelo, djelo osnivaa mletake kole treenta, Paola Veneziana, naslikano u estoj
u, pod trijumfalnim lukom crkve smjeteno je slikano Raspelo, djelo osnivaa mletake kole treenta, Paola Veneziana, naslikano u estoj d
o nepoznatog kipara, nastala u 16. stoljeu, u mramoru, dimenzija 55 x 35 cm, smjetena je u crkvi sv. Ivana u ilovom selu na otoku ipanu
majstor 16. st., drvo, polikromirano, visine 108 cm iz crkve sv. Marije u Pakljenoj na otoku ipanu po osnovnim karakteristikama, razradi vo
Jurjev Trogiranin, 1421-1427. godina, tempera i pozlata na dasci, 64,5x49,7 cm.
jstvima, djelo je zasad nepoznatog majstora iz 18.st., raena u tehnici tempera na dasci, dimenzija: 217.5x165 cm. Slika se nalazi u crkvi sv
se slika Gospe od Porata, rad nepoznatog slikara, 15. st. raena temperom na drvu, prekrivena srebrenim i djelomice pozlaenim okovom,
a Ubertinija Bacchiacce iz 16.st., u Dubrovnik je dopremljena 1713.g. iz Venecije, iz zbirke Raspi donacijom oria i tad smjetena u ori
oznatog dubrovakog slikara, iz sredine 15. st., raena temperom i pozlatom na dasci, dimenzije 66,2x42,4 cm, smjetena u depou Dubrova
tue), rad je flandrijskog slikara Jana Fyta (1611-1661.), raena tehnikom ulje na platnu, dimenzija: 94x154 cm. Slika je pripadala dubrova
ad je nepoznatog majstora, 17 st. raena temperom na drvu, dimenzije 110x45 cm (4,5 debela drvena podloga). Stojei lik svetice naslikan
a crkve Gospe od unja, iznad jednostavnog kubusa oltarne menze, smjetena je slika Sveti razgovor, rad venecijanskog slikara Natalina da M
crkve Gospe od unja, iznad jednostavnog kubusa oltarne menze, smjetena je slika Sveta Obitelj, rad napuljskog slikara Antonia De Bellisa
Djevice Marije, rad venecijanskog slikara Bartolomea Literinia iz 1720.g., raena u tehnici ulje na platnu, dimenzija: 356 x 183 cm smjeten
ale Uznesenja Marijina nalaze se etiri slike majstora Alessandra Varatoria Il Padovanina (4.4.1588.g. Padova-20.6.1649.g. Venecija). Dvij
uci i sastoji se od etiri meusobno povezane pravokutne lae, smjera pruanja sjever-jug. Izvorno je sluio za pohranu uglja, za potrebe Au
ednjeg Konala, okruen ogradnim zidom. Ulaz u sklop smjeten je juno, iz Ulice Srednji Konal, a etnica sa stuporedom za pergolu, vodi do g
m nalazi se na Srednjem Konalu. Nastala je poetkom 19. st. kao prigradska stambena izgradnja na pricipu vrtnog urbanizma.
erozapadno u sklopu ograenog kompleksa, s gospodarskim zgradama, cisternom gustijernom, izrazito dugom etnicom sa stuporedom,
najsloenije djelo Nikole Boidarevia. Table triptiha, jednake visinom i irinom, smjetene su unutar drvenoga, rezbarenoga, pozlaenoga i
novana je 1945. godine s namjerom prikupljanja, uvanja i znanstveno-strune obrade, te izlaganja i publiciranja likovno umjetnike gra
nte Starevia, uvuena od linije ulice. Prilazi joj se reprezentativnim stubitem i etnicom, koji vode kroz vrt do poploanog platoa pred vilo
katedrale ukljuuje 19 predmeta, od toga etiri dalmatike, pet misnica od ega su dvije sa stolama, pet plateva, jedan velum humerale i dvi
urate u Dubrovniku, sastoji se od 178 predmeta: slika, skulptura, razliitih liturgijskih predmeta i predmeta svakodnevne uporabe koji su se u
o nepoznatog slikara 18. st., naslikana uljem na paltnu, dimenzije 61,6x47 cm nalazi se u crkvi sv. Jurja u Gornjoj Vruici. Slikom dominira lik
m dijelu naselja na padini brda koja se sputa prema Malostonskom kanalu. Graevina u pravilnoj je orijentaciji, pravokutnog tlocrta s pravo
cije istok - zapad, okruena starim grobljem. Jednobrodna, pravokutnog tlocrta s pravokutnom apsidom, graena u pravilnim kamenim kvad
o 1 km jugozapadno od naselja Imotica, u blizini stare ceste Neum Slano. Crkva je jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta bez apside
ijelu teritorija nekadanje Dubrovake Republike (smjeten neposredno uz rub ceste, s njene lijeve strane kada se iz pravca Neuma dolazi u
ane rta Ratac u Donjem elu, 50-ak m od vrha ponte, na dubini 20 21 m, na ravnom pjeanom dnu. Rije je o ostacima naoruanog trgov
z 1434. godina, rad je Ivana Ugrinovia (kraj 14. stoljea 1461.), izraen temperom i pozlatom na drvu, dimenzije 165 cm x 179 cm. Polipti
z 1434. godine, naslikan temperom i pozlatom na drvu, dimenzije 165 cm x 179 cm. Komponiran je od esnaest oslikanih tabla, simetrino
s Ranjina - Capor nalazi se u Konavlima, selu Komaji, zaseok Vignji. Smjeten je na uzvisini s desne strane seoske ceste koja s Jadranske mag
Rijeci dubrovakoj, neposredno uz susjedni ljetnikovac Martola Pozze. Velika ograena parcela, izrazito razvijenih vrtnih prostora, sa etnic
a iz 17.st., tisak na papiru rune izrade smjeten je u koni uvez s metalnim kopama, dimenzija 23.5x16 cm., sastoji se od 338 listova. Pisan
a Korule ukljuuje slijedee zbirke: Arheoloku zbirku (208 predemta), Zbirku kamenih grbova i natpisa (28 predmeta), Umjetniku zbirku (
nog kruga tradicija bojnog maevalakog plesa moreka sauvana je i odravana u gradu Koruli, povijesnim podacima zasvjedoena 168
na iz Cavtata, 16. st., drvo, rezbareno, tri krila klupa sa ukupno 23 sjedita (bone strane klupa sa po 7 sjedia i sredinja strana klupa sa 9 sje
nati majstor 16. st., ulje na platnu, 207x215 (bez okvira), nalazi se na zidu junog broda katedrale u Koruli. U prvom planu kompozicije prika
rad Leandra Bassana, iz prve pol. 17. st., raena uljem na platnu, smjetena je u junom brodu katedrale u Koruli. U gornjem dijelu vrste
m i sv. Bartolomej, djelo je Jacopa Robustia Tintoreta, iz sredina 16. st., raena ulje na platnu, dimenzije 240x241 (sa okvirom), smjetena n
om, polikromiranom i pozlaenom retablu, iz 17. st., 480x260x50 cm u crkvi Gospe od Milosra bila je smjetena slika Gospe od Otoka (Go
diji je est oltarnih retabla i to: Oltar Gospe od Otoka, drveni polikromirani i pozlaeni oltarni retabl, 17. st., Oltar sv. Antuna, drveni polikrom
kolj, oko 100 m od obale, na manjem platou ispred kojeg se izdie litica visoka oko 10 m, na poziciji pod koljem nalaze se ostaci antikog b
tetom i svecima, radu nepoznatog majstora 17. st., raenoj uljem na platnu, dimenzije 133x119 cm, u sreditu kompozicije frontalno je prik
ovrom i sv. Petrom, rad nepoznatog majstora 17. st., ulje na drvu, 143x102,5 cm, iz crkve sv. Vida u Koritima na Mljetu ranije se vjerojatno n
padnom brijegu Korita. Longitudinalna je kamena graevina pravokutnog apsidalnog zavretka. Presvoena je bavastim svodom, te prekri
Marije, nepoznati majstor 18. st., raena je po stropnoj slici iz crkve Gospe od Karmena u Dubrovniku radu Bartolomea Literinia, iz 1720.g
ernom dijelu udoline zvano Prijevor, nedaleko crkve sv. Vida. Pravokutna, danas izgledom jednostavna kamena graevina sa vratima smjet
ome, unutar drvenog oltara smjeten je fresko oslik na kamenu, slika Uskrsli Krist sa sv. Tomom i sv. Antunom Padovanskim, rad nepoznatog
e, dajui snaan prostorni akcent i upeatljivu vizuru slike mjesta. Barokni klaustarski samostan, velikih dimenzija, pravokutnog oblika. Zavje
bodu ladanjskog posjeda Celestina Mata Medovia na samoj obali naselja Crkvice, povrh kamene litice, slikovitog ugoaja. Mala sakralna g
tovnjaci (Donji koji), sa sjeverne strane istonog rta otoia Saplun. Rije je o ostacima antikog brodoloma. Dimenzije lokaliteta iznose oko
rane otoka Lastova, stotinjak metara zapadno od rta Novi Hum. Ostaci antikog brodoloma iz 3. st. pr. Kr. rasprostiru se na prostoru 10 x 10m
stono od Lastova nalaze se tri manja otoia Lukovci, a nalazite se nalazi sa zapadne strane, na dubini 35-45 m. Rije je o ostatcima anti
a Lastova, uz greben Draan. Ostaci antikog brodoloma rasprostiru se niz istone padine grebena od dubine 14 m gdje je najvea koncentr
aj s otoka Lastova. Po narodnoj predaji, Lastovski poklad vezan je uz napade Saracena (Maura, Katalana) na dalmatinske otoke krajem 15. s
epoznatog majstora iz 17. st., raena uljem na platnu, dimenzije 174x152,5 cm. Na pali je naslikan Sv. Jeronima Pustinjak. Polunagi, stari sv
o i pozlaeno Raspelo, rad je nepoznatog kipara, izraeno krajem 16. ili poetkom 17. stoljea. Na skulpturi Kristovog tijela vidljiva je meka,
. stoljea (?), rad je nepoznatog majstora, izraeen od drva, rezbaren, polikromiran, pozlaen, dimenzije 278x191 cm, s oltarnom palom Sm
opudu i u upnom uredu na Lopudu uvaju se dijelovi demontiranog oltara sv. Roka, sredina 16. stoljea, Girolamo (1480./1485.-1556.) i Fra
Nikole na Lopudu pokriva drveni oltar arhitektonskog tipa, iz 16. st., drvo, izrezbareno, polikromirano, pozlaeno, dimenzije 725x425 cm, s o
a 16. st., drvo, tempera, rezbareno, polikromirano, pozlaeno, 580x400 cm, glavni je oltar crkve Gospe od unja na Lopudu i figurativno najs
azvan po jednom od posljednjih vlasnika, Sabu Giorgi Mayneriju, nalazi se u podnoju sjeverne padine Ivanjeg brda i du june strane plo
eten u sjevernom dijelu naselja Lopud, uz Obalu Iva Kuljevana, sastoji se od dvokatnice smjetene zapadno, jednokatnice izduenog pravok
pud, na sjecitu duobalne ceste i Ulice od unja. Smjetajem zgrade u sredinjem dijelu parcele, povlaenjem od linije obalnog niza, formir
du ukljuuje 385 umjetnina, odnosno znatno vei broj predmeta budui da pojedine umjetnine sainjava vie djelova (stilski namjetaj, dij
ocrta smjetena je uz liniju ulice, dok se uz zaelje nadovezuju manje dvorite u prizemlju, terasa u visini kata i izduena pravokutna vrtna pa
se u junom, rubnom dijelu naselja Lopud, na predjelu zvanom Sutiona. Uvuen za jednu terasu od obale, kompleks se sastoji od ladanjske
g autora, po. 17. st, drvo rezbareno, polikromirano, pozlaeno, sa oltarnom palom Navjetenje (pala biskupa Brautia), rad nepoznatog au
d unja na Lopudu smjeten je oltar sv. Kria, rad nepoznatog autora, iz 17. st., drvo, rezbareno, polikromirano, pozlaeno, s Raspelom u sre
pne (prvotno 6-stopne), talijanskog tipa, od 8 registara, s jednim manualom i ovjeenim pedalom. Djelo su nepoznatog renesansnog gradite
a, djelo je Nikole Boidarevia (oko 1460.-1517.) i suradnika, izraen 1513., temperom i pozlatom na drvu, dimenzije 180 cm x 215 cm. Tripti
u junom dijelu lopudske uvale, Sutioni, unutar terasasto organiziranog vrtnog prostora. Jednokatnica s krovnom terasom i suterenom pravo
izraene od 16. do 20. st.\r\n\r\n
bardi na Koruli sainjava pet dobra iz 18. stoljea.
eka smjetena je na omanjem uzvienju izmeu Gornje i Donje Ljute u Konavlima. Pripada upi Pridvorje koja je ustanovljena u 16. stoljeu.
ozapadno od naselja. Pravilno je orijentirana i ima pravokutni tlocrt. Pred proeljem je trijem, koji ga gotovo itavog prekriva. U sredini pro
etra, sv. Luke, sv. Ivana i sv. Matije, svilena podloga, 22,5x26 cm, mogui venecijanski rad iz 15. st., iz upnog ureda u Mandaljeni je kasnogo
u Mlnima nalazi se drveno, polikromirano i pozlaeno Raspel, dimenzija corpus 185x160 cm, kri 210x180 cm, koje se realistinou prikaza
naselja, na povienoj zaravni gdje je i groblje. Longitudinalna je graevina, pravilne orjentacije istok-zapad, s pravokutnom tlocrtno istaknut
aju Konavala, na lokalitetu Tomina jama, nalazi se mala prirodna pilja spelaeum, koja je iskoritena za antiko svetite posveeno bogu M
ten uz sjevernu obalu Rijeke dubrovake. Posjed ograen zidom sastoji se od monumentalne dvokatne kamene ladanjske kue, pravokutno
ke, juno od naselja Mokoica. Ispred kompleksa ljetnikovca, uz obalu rijeke, prolazi cesta sagraena poetkom 20. stoljea. Jedanokatna l
smjetena je iznad sela Gornja Nakovana na zapadnom kraju poluotoka Peljeca, ispod vrha grebena Kopinja na 407 m nmv. Na ovom arhe
a brdima zatienoj visoravni na krajnjem zapadnom dijelu poluotoka Peljeca, izmeu naselja Lovite i Viganj. Od 14. st. pripadalo je prosto
everno od naselja Korita, zapadno od malog grebena, kod rta Maharac na poloaju Klaine, na sjevernoj strani otoka Mljeta, a na dubini 29
ze se sjeverozapadno od uvale Okuklje, odnosno sjeverno od rta Maharac, uz mali greben, a na dubini od 13 do 20 m. Prema teretu amfora
ze se u uvali Okuklje, izmeu rta Stoba i rta Mrkijente, tj. oko 150 m sjeverno od svjetionika. Podvodna stijena strmo se sputa od 3 do 33 m
e od rta Stoba, oko 20 m od obale, nalaze se ostatci srednjovjekovnog brodoloma, razasuti po kamenoj padini. U prosjecima meu stijenam
stavlja rimsku caricu Liviju Drusillu iz Tiberijevog doba (14. 21. godine poslije K.). Skulptura stoji na etvrtastoj bazi, ukupne visine 184 cm
maeg majstora 16. stoljea, drvo, polikromirano, pozlaeno, dimenzije 132x45x46 cm, iz crkve sv. Nikole u Oracu.
atog talijanskog slikara nastala vjerojatno u 17. stoljeu. Naslikana je temperom na dasci dimenzije 59,3x79 cm (kasnije je format povean n
pe od Oraca u Oracu rad je nepoznatog majstora iz 16/17. stoljea, raena uljem na platnu, dimenzije 80x81 cm. Na potamnjeloj pozadin
Gospe od Oraca u Oracu, rad je nepoznatog slikara 19. st., naslikana je uljem na platnu, dimenzije 32,2x29 cm. Lik sv. Marije naslikan je d
ac, na predjelu Konjevac, uz sjeverni rub Jadranske ceste. Ograena visokim zidom, prostrana vrtna parcela stepenasto je organizirana s te
dnim manualom i pedalom gradio je godine 1884. Tito Tonoli iz Brescie, a na pjevalite crkve postavljene su 1884.-1886. Odlikuju su izuzet
d talijanske radionice Tita Tonolija iz Brescie, izgraene. 1884-1886. godine, smjetene na pjevalitu crkve. Imaju jedan manual opsega C-g3
primorja, sjeverno od sela Olje na junim obroncima brda Utrka na poloaju Bijela lokva, nalaze se ostaci osmeroapsidalne crkve. Kao zna
sred krajolika izmeu Petrova sela i Pobreja u Rijeci dubrovakoj. Zvana i Gospa od vodica, po oblinjem izvoru, postojala po dokumentima
kod sela Karasovii, uz jugoistoni rub Konavoskog polja i nekada je bila matica srednjovjekovne upe Ploice. Crkva je pravokutnog tlocrta
od Pomene na Mljetu, sa sjeveroistone strane rta Glavat, 50 m od obale. Rije je o ostatcima antikog brodoloma, djelomino istraenog i
aja i zatite od vjetrova, zasigurno je pogodovala ranom naseljavanju i urbanizaciji Polaa, kao jednog od najvanijih stjecita pomorskih pu
jenjem Marijinim i svecima, rad nepoznatog domaeg majstora iz 18. st., naslikana uljem na platnu, dimenzije 180x190 cm.
povie naselja Potirna. Mala sakralna graevina, pravilne orijentacije graena je kamenom i bukana. Prekriva je dvostreni krov s pokrovom
avokutne je tlocrtne osnove s polukrunom apsidom, orijentirana sjeveroistok-jugozapad. Graena je pravilnim kamenim kvadrima, zabatno
ine koja se od Pridvorja sputa k polju, na poziciji s koje suvereno dominira itavim Konavoskim poljem. Strateka funkcija naglaena je s e
z sredine 15. stoljea, drvo, polikromirano, dimenzije148 x 132 cm. Skulpturu su franjevci prenijeli iz svoje crkve sv. Kria na otoiu Daksi k
edine 15. st., izraeno od drva, polikromiranog, dimenzije 148x132 cm, koje se nalazi na bonom, sjevernom, oltaru crkve Franjevakog sam
a polukrune apside nalazi se nad naseljem na vrhu sjevernog brijega. Crkva je bila sredite bratovtine sv. Martina koja se brinula o sigurno
poznatog majstora iz 17.st. Raena je tehnikom ulje na platnu, dimenzija 204x460 cm. Slika prikazuje Posljednju veeru apostola s Kristom.
alu. Pred zapadnim proeljem nalazi se mali plato ograen niskim zidom. Orijentirana u smjeru istok - zapad, jednobrodna i bez apside. Na
Vos, nastala u vremenu 1586 1590 godine, raena temperom na dasci, dimenzija 220 x 185 cm. Pala je horizontalno razdijeljena s dvije g
etak 17. stoljea (?), rad nepoznatih majstora, drvo, rezbareno, polikromirano, pozlaeno, oslikano, dimenzije 410 cm x 265 cm, boni je o
a Slano uz put koji vodi u Banju. To je jednobrodna graevina s pravokutnom apsidom i s june strane dograenom sakristijom kvadratino
a sv. Otajstvima, rad nepoznatog autora iz 18. st., raena tehnikom ulje na platnu, dimenzija: 124x151 cm, iz crkve Sv. Vlaha u Slanom
ora prve pol. 16. st. Izraeno je u drvu, polikromirano, dimenzije 187 x 40 cm. Na drvenoj gredi pod trijumfalnim lukom crkve smjeteno je
elo je nepoznatog majstora, sa kraja 16. ili poetka 17. stoljea, raena u drvu polikromirana i pozlaena. i oslikana Kip uobiajene ikonografi
noj padini brda Sitnica, zapadno od Smokvice. Jednobrodna je, pravilno orijentirana kamena graevina bez apside. Nad zabatnim proeljem
noj padini brda Sitnica, zapadno od Smokvice.Jednobrodna graevina manjih dimenzija pravilno je orjentirana i nema apsidu.Presvoena j
40 m od obale, na dubini od 30 do 38 m, nalaze se ostaci kasnoantikog brodoloma. Obala se sputa u vidu veih kaskada, a nalazite je na
zi se u podnoju brda Podzvizd na rubu Stonskog polja. Jednobrodna je graevina pravokutnog tlocrta s pravokutnom apsidom. Juno pro
sjecitu carda i decumanusa antike podjele Stonskog polja, vjerojatno na mjestu ranijeg antikog kulta. Crkva je mala jednobrodna graev
a nalazi se u jugoistonom rtu uvale Prapratna, juno od Stona, ispod kuice podmorskog kabla, oko 30 m od obale (neposredno uz kabel).
nom kraju Stonskog polja, na stratekom poloaju koji je uvjetovao formiranje glavnog prapovijesnog gradinskog naselja, zatim antikog i kas
kip sv. Nikole, dimenzije 113 x 46 cm ( s aureolom ), visina postolja 3 cm, tap 37,40 cm, rad je nepoznatog majstora 15. st. Stojei lik sveca,
ranina, iz 1427/28. godine, raeno temperom na dasci, dimenzija 265x214 cm. Predoen je polumrtvi Krist razapet na kriu, a na poligonal
anina, iz 1427/28. godine, raeno temperom i pozlatom na dasci, dimenzija 265x214 cm, iz crkve sv. Nikole u Stonugodine. Na zlatnoj pozad
og slikara, 17. st., ulje na platnu, dimenzija 110x94 cm (bez okvira), iz crkve sv. Jurja u Stavi. U prednjem planu slike, prikazana su tri muka
otoku ipanu uva se zapis o posveenju crkve Velike Gospe u Pakljenoj, rukopis Giovannia di Vicenza iz 1835.g iz crkve Velike Gospe u Paklj
istonom rubu naselja Sustjepana. Sjeverno glavno proelje orijentirano je prema Ombli, a cesta, koja je 1963. g. unitila orsan i terasu, pru
nje desetljee 15. stoljea 1548.) iz 1534./1535. godine, izraen temperom i pozlatom na drvu, dimenzije 114 cm x 132 cm. Tri su table s
od otoka Lastova, na povijesno vanom plovnom putu koji je povezivao Dalmaciju s Italijom preko poluotoka Monte Gargano. Zbog izuzetn
ala je 1501. godine u Rimu, pisana je na pergameni, gotikom minuskulom, dimenzija 49x78 cm.. Ovom poveljom. zbor rimskih kardinala po
Gospe u Pakljenoj na ipanu, rukopis Bonifacija, stonskog biskupa, iz 1569. godine, napisan je tintom na pergamentu, dimenzija 26.5x19.5 cm
Marije u Pakljenoj na otoku ipanu pokriva drveni, izrezbareni, polikromirani i pozlaeni oltarni retabl, arhitektonskog tipa, sa poliptihom Uz
omad, 18. st., vjerojatno junoitalske provenijencije uz mogunost da je skupina sjedeih obrtnika rad domaih rezbara puke naobrazbe, dr
Marije u Pakljenoj na otoku ipanu triptih je kojemu je na sredinjoj tabli lik sv. Stjepana. Na desnoj je tabli naslikan lik sv. Lovra, dok se na
a, Posljednje veere i stigmatizacije sv. Franje, djelo Pier Francesca Sacchia, raena je temperom na dasci, dimenzije 234 x 37,5 x 24,7 cm. N
edinja je tabla triptiha kojemu su krila izgubljena . Slika je rad Peter Coecke van Aelst (1502. 1550.) naslikana u etvrtom desetljeu 16. s
ovoroenom Djetetu i sv. Josip, rad je venecijanskog slikara Pantaleona, iz prve polovice 15. st. Raena je temperom i pozlatom na drvu, u d
sredinja je tabla triptiha kojemu su krila izgubljena . Slika je rad Petera Coecke van Aelsta (1502 1550.) naslikana u etvrtom desetljeu 1
izraene uglavnom u 19. stoljeu, preteno radove domaih majstora.
e na breuljku Gradina iznad luke u Trpnju na poluotoku Peljecu. Vidljivi su ostaci veeg utvrenja koje se prostire na povrini od cca 1800
ena je na vrhu breuljka glavice Sv. Roka, na dominantnom istonom poloaju naselja Trpanj i nekadanjoj gradini s koje se prua pogled n
istonom zidu je oltarni retabl sv. Mihajla, rad nepoznate radionice iz tree decenije 17. stoljea (?), izraen od drva, rezbaren, plikromiran
i se pet, drvenih, rezbarenih, polikromiranih i pozlaenih, oltara od kojih su dva bona (oltar Gospe od Karmena i oltar sv. Kria smjeteni uz
Pauwels Coeche van Aelsta, iz 16 st., naslikana je temperom na dasci , dimenzije 103,4x70 cm, smjetena je na oltaru crkve Gospe od snije
lja Ubli, ispred uvale Gornja Planika, u blizini rta koji s istone strane zatvara uvalu. Rije je o ostacima antikog brodoloma. Stotinjak amfora
selja Pasadur, na sjeveroistonom dijelu otoia Preba, neposredno uz rt to sa sjeverne strane zatvara uvalu Borova. Rije je o rastresitom
adnoj strani otoia Preba, na poloaju Prolaz Mali brod. Rije je o rastresitim ostacima antikog brodoloma koji se prema nalazima kasn
astova, sa zapadne strane otoka Kopite. Ostaci antikog brodoloma s pedesetak amfora tipa Dressel 6a, te pojedinim Dressel 2-3, nalaze se
om dijelu otoka Mrara. Rije je o rastresitim ostacima antikog brodoloma koji je prevozio amfore porijeklom s grkog otoka Kosa, pa se na
dno od naselja Uble, uz rt Cuf. Rije je o ostacima srednjevjekovnog ili novovjekog brodoloma. Vidljiv je jedan eljezni top i nedefinirana nak
ko-dalmatinskog tipa, vee 8-stopne, izradila ih je mletaka radionica BAZZANI (Venezia), 1889. Orgulje imaju jedan manual opsega C-f3, pe
en na ostacima antikoga grada Narone, dananjeg mjesta Vid kod Metkovia, u svojim zbirkama prikuplja, uva, prouava i izlae arheolok
etkom govoru vanom za razumijevanje suvremenog hrvatskog jezika, dok toponimija dodatno svjedoi o migracijama na tom prostoru van
oka Mitrovii. Izgraena je nakon to je Dubrovaka Republika kupila Konavle, ali se prvi put spominje 1687. g . Srednjovjekovne je proveni
Zatonu Malom, na junom dijelu poluotoka Soline. Kompleks ograen visokim zidom smjeten je na strmom i stjenovitom terenu to se spu
uz morsku obalu na vrhu poluotoka Soline u Zatonu Malom. Ljetnikovac ima L tlocrtni oblik, jednokatna ladanjska kua pravokutnog tlocrta
oistono od naselja. Svojim vanjskim izgledom i u unutranjosti crkva pokazuje stilske karakteristike graevine kraja 19. i poetka 20. st. Crk
mca S-57 tipa Schnellboot iz 2. svjetskog rata, nalaze se oko 3 NM jugoistono od svjetionika Lirica kod uljane na poluotoku Peljecu. To
njeg dijela sela. Crkva je jednobrodna graevina sa apsidom, orijentirana u smjeru istok - zapad. Apsida je presvoena bavastim svodom,
m, sv. Rokom i sv. Vidom, rad je slikarice Antoniete Brandeis, iz 1881. godine, raena uljem na platnu, dimenzije 213x108 cm. Na oltarnoj p
om dijelu Velog polja kod mjesta Blato na otoku Koruli, nalaze se ostaci antike ville rustice, otkrivene prilikom gradnje ceste, a na ijim o
tora Dalmacije, kao dio ivue tradicije sauvani su maevalaki plesovi. To se posebno odnosi na hrvatski otok Korulu, gdje se istiu plesov
naselja, sred groblja i ima funkciju grobne kapele. Jednobrodna je pravokutnog tlocrta s etvrtastom apsidom u pravilnoj orijentaciji. Glavno
d ranije graevine iz 15. st. (prizemlje i dva kata s konobom i bavasto nadsvedenim prolazom) i kule koja ladanjskoj cjelini daje izgled utvrd
sv. Josipom, sv. Jurjem i sv. Antunom. Djelo je mletakog slikara Bartolommea Literinia iz 1729. g. Raena tehnikom ulje na platnu, dimen
sv. Nikole ukljuuje 70 dobara, odnosno znatno vei broj predmeta jer su pojedina dobra u nekoliko primjeraka (npr. sedam drvenih postam
eoloke zone Cavtat, meu ostalim, nalazi se i ovo nalazite koje predstavlja jedan od najveih i najbolje sauvanih antikih brodoloma s ter
tu, smjetene su male jednomanualne liturgijske orgulje s pedalom, 8 registara. Sagradila ih je poznata radionica Gebrder Rieger iz Jagern
zapadnom kraju naselja. Samostan je klaustarskog tipa, etverokutnog tlocrta od kojih dvije strane zauzimaju jednokatna krila, jednu crkva
ga u Cavtatu, 18. st., drvo polikromirano, pozlaeno, dimenzije retabla 492x265 cm, sa oltarnom palom portante sv. Josip i sv. Ivan Krstitelj,
avtatu, rad je nepoznate radionice iz 1805-1806. godine, izraen od drva, rezbaren, polikromiran, pozlaen, dimenzije 540x360 cm, sa oltar
u grada na liniji gradskih zidina, dijelom ogranien ogradnim zidom, a prema sjeveru upnom crkvom sv. Nikole. Jednokatnica je s potkrovlj
, remek-djelo hrvatskog kipara Ivana Metrovia, zvan Gospa od Anela, smjeten je na vrhu poluotoia Rata, na groblju sv. Roka u slikovito
eoloke zone Cavtat, meu ostalim nalazitima, naeni su i ostatci brodoloma s pitosima (doliama). Nalazi se kod otoia Supetar, sjeveroza
se na terasama jugozapadnog dijela poluotoka Rata u Cavtatu. Zidovi su ponegdje sauvani i do visine 2 m, a graeni od pravilnih klesanac
stao 1509/1510. godine, raen je temperom i pozlatom na drvu, dimenzije 258x211,5 cm. Unutar rezbarena i pozlaena drvenoga okvira p
stao 1509/1510. godine, raen je temperom i pozlatom na drvu, dimenzije 258x211,5 cm. Unutar rezbarena i pozlaena drvenoga okvira p
jezgra u Konavlima graena planski. Smjeten je na poluotoku Rat, koji zajedno sa poluotokom Sustjepan zatvara dobro zatienu i pristupa
Kvadratine je osnove, trokatan, s elementima fortifikacijske izgradnje, s etiri ugaone straarnice. Izgraen 1674. g . a sluio je stanovanju i
v. Vienca, nalaze se na lokalitetu Rovanje u elopecima. Samostan je klaustarskog tipa, kvadratinog oblika kojeg tvore etiri jednokatna kr
a tlocrtnih dimenzija 4x4 m., oblika male kule, smjetena je na ravni u elopecima, sjevernije od dominikanskog samostana. Graena je od
a uz crkvu sv. Martina u 14. stoljeu, danas ini 34 sauvanih nadgrobnih spomenika ( 10 ploa, 20 sanduka i 4 sljemenjaka). Manji broj je u
njeg ladanjsko - gospodarskog kompleksa iz 16/17.st., koji je uz kapelu ukljuivao ladanjsku kuu, vrt, terasu s cisternom i gospodarske zgra
aselka sv. Nedjelja. Longitudinalna, jednobrodna graevina s polukrunom apsidom, iz 14. - 16.st. (uz crkvu postoje steci iz 14. 16.st.). Pr
Zuzori smjeten uz glavnu cestu koja vodi kroz naselje ibaa, ograen je visokim ogradnim zidom, sastoji se od glavne i sporednih zgrada
drvenom pjevalitu iznad glavnog ulaza, smjetene su male osmostopne orgulje, imaju manual, ovjeen pedal, 45 tonova i 8 registara. Izgra
sredinjeg ilipskog trga Predcrkve. To je kamena jednokatnica pravokutnog tlocrta s dvostrenim krovom prekrivenim kupom kanalicom.
enog pravokutnika smjetena je unutar relativno male vrtne parcele omeene ogradnim zidom. Kompozicija prostora rijeena je u najuoj
rave za zatitu kulturne batine Konzervatorskog odjela u Dubrovniku ukljuuje 28 umjetnina. Od toga je 20 primjeraka stilskog namjetaja,
le u Gruu nalazi se oltarna pala Bogorodica s Djetetom, sv. Nikolom, Rokom, Sebastijanom, Lucijom i Katarinom, rad klasicistikog slikara Ca
akovljevi Mi nalazi se na istonoj strani Gornjeg Konala. Kompleks se sastoji od ladanjske kue smjetene u zapadnom dijelu parcele, s te
e Gornji Kono, ograen visokim zidom, kompleks ljetnikovca Bete pravokutnog je oblika izduenog u pravcu sjever jug. Kompleks je stepen
dislavi smjeten je na prostranoj parceli juno od ulice Gornji Kono, a ine ga: ograena parcela, ladanjska kua i kapelica smjetene uz sje
Sebastian Ricci, 298x170 cm, iz Crkve Gospe od Karmena
Andrea Vaccaro, 17 st., ulje na platnu, 300x172 cm
nija, iz 1527.. Naslikana je temperom na dasci, dimenzije 430x300 cm. Kompozicija s mnotvom likova podijeljena je u dva dijela: na donjem
Palmerinija iz 1528. godine, tempera na drvu, drvo, rezbareno, pozlaeno, polikromirano, 430 cm x 300 cm.U obliku je krilnoga oltara koji z
og, slike signirane u donjem dijelu sredinje slike, na Marijinom sarkofagu: TIZIANVS / . F. RR. Rad su Tiziana Vecellia (1489/90. 1576.) i r
tor, 16 st., drvo, polikromirano, 85x22 cm , iz crkve sv. Nikole u Dubrovniku
), 16. st., drvo, polkromirano, pozlaeno iz crkve Domino u Dubrovniku
Blaa Jurjeva Trogiranina, iz 1421-1427. godina, naslikana je temperom i pozlatom na dasci, dimenzije je 64,5x49,7 cm.
Giovanni Antonio de Lodesanis), 16. st., 70x52 cm.D imenzijom mala slika Krista Spasitelja izraena na drvenoj tabli rad majstora Pordenone
pija prema Rafaelu), 16 st., tempera na dasci, 72x72 cm iz dubrovake aktedrale
ati genoveki majstor, 16. st., ulje na platnu, 267x164 cm, iz dubrovake katedrale
do, 1558. godina, ulje na platnu, 288x192 cm iz Katedrale
ski slikar, 17/18. st., ulje na platnu, 144x238 cm iz Depoa Biskupije
erini, 18. st., ulje na platnu, 142x146 cm, iz crkve Domino
nski slikar, 18. st., ulje na platnu, 88x72 cm (oval) iz crkve Domino
ikara, 18. st., raena je uljem na platnu, dimenzije 201x145,5 cm. U prvom planu slike prikazani su likovi triju svetaca, pogleda uperenih u b
ntnom poloaju, okrenuta moru, prva sveeva crkva podignuta izvan Grada, prema dokumetima darovnice, postojala je ve 1255. g. Uz crkv
15. stoljea, izraeno od drva, polikromirano, pozlaeno, dimenzije 145x125 cm. Stilska, estetska i kulturno povijesna vrijednost djela oituj
uje ukupno 160 predmeta, obraenih u 146 katalokih jedinica izloenih u slubenim prostorima udruge na adresi Gundulieva poljana 4, 2
amostana Gospe od Milosra ukljuuje 52 slike od kojih je 17 slika iz 18. st., 29 iz 19. st., te 6 iz 20. st.
elu Grukog zaljeva. Unutar dananje zatvorene vrtne parcele, oblika izduenog pravokutnika, ljetnikovac je smjeten popreno te je dijeli na
80-te godine 15. stoljea - 1568.), raen temperom na drvu, dimenzije 112 cm x 112 cm. Lik Bogorodice na prijestolju s Djetetom u naruju
irinom, smjetene su unutar drvenoga, rezbarenoga, pozlaenoga i polikromiranog okvira. Na sredinjoj tabli naslikana je Bogorodica na pr
dima sv. Antuna Padovanskog, Frano Matijin, 16 st., tempera na drvu, 28x96cm, iz Muzeja Franjevakog samostana Male Brae. Predela je
tor, 15/16 st., tempera na drvu, 48x37 cm, iz Muzeja Franjevakog samostana Male Brae
a na dasci, 53x69,5 cm, iz Muzeja Franjevakog samostana Male Brae
par, 16. st. - drvo polikromirano iz crkve sv. Nikole
dno od Stona, na samom poetku carda antike limitacije Stonskog polja, te se time svrstava meu brojne primjere drugih sakralnih graev
ki zvana Sustipan, nalaze se izvan naselja, na vrhu breuljka Koma. Ostaci jednobrodne omanje kamene graevine, pravilne orijentacije ubra
alu, franjevaki samostan osnovan je krajem 14. st., a crkva Gospe od Milosra i samostan dovreni su u drugoj pol. 15. st.. Sklop se sastoji
m kanalu u sklopu korulanskog arhipelaga, sjeveroistono od otoka Badija. Na njegovom junom dijelu nalaze se ostaci starokranske crkv
m kanalu u sklopu korulanskog arhipelaga, nasuprot mjestu Lumbarda. Na zaravni u jugozapadnom dijelu otoka nalaze se ostaci starokra
om kanalu u sklopu korulansko - lumbardskog arhipelaga, nasuprot mjestu Lumbarda. Na poloaju Crkvite nalaze se ostaci starokranske
ou u jugoistonom dijelu naselja Raie. Proeljem usmjerena prema zapadu, jednobrodna graevina veih dimenzija, pravokutnog je izdu
uz poljanu pred upnom crkvom. Jednobrodna crkva pravokutnog tlocrta s velikom polukrunom apsidom pred proeljem ima dograen pro
la je na ruevinama starokranskog kompleksa, vjerojatno u 14. ili 15. stoljeu o emu svjedoi pronaeno kasnosrednjovjekovno groblje.
a, na povienom kamenom platou smjetena je upna crkva, plokata i loa. Crkva se spominje u ispravama u ranom srednjem vijeku, kasnije
du naselja, na platou s ogradnim zidom i grobljem. Sukladno titularu radi se o slojevitom graditeljskom razvoju crkve, jednobrodne graevin
dita vodi u jugoistoni dio naselja, crkva je longitudinalna, jednobrodna i jednoapsidalna graevina. Osnovni pravokutni prostor podijeljen
orijentacije, malih dimenzija, pravokutnog tlocrta, kamene tvorbe, zavrava jednostrukom preslicom sa zvonom. Izgraena 1687. godine, op
se prva faza romanike 12. stoljea s jakim reminiscencijama na predromaniku. Jednostavno zdanje pod dvostrenim krovom sa visokom jed
om dijelu Baine, na uzvisini zapadno od jezera Crnievo. Dananja crkva je jednobrodna graevina s etvrtastom apsidom i zvonikom na pr
ne u sredinjem dijelu polja, sagraena je crkva sv. Jurja na ostacima antike ville rustice iz kraja 1. i poetka 2. stoljea. Kao matica srednjov
apsidom smjetena je na brijegu pokraj sela Lastovo. Proelje joj je rastvoreno jednostavnim vratima bez lunete, te dvjema prozorima bez o
zapadno od sela Lastova, crkva malih dimenzija, pravilne orijentacije pravokutnog je tlocrta, bez apside. Proelje je rastvoreno uskim vratim
Donjoj Luci, u zapadnom dijelu naselja, na dnu padine prema Lastovskom polju. Crkva je jednobrodna, pravokutna graevina, bez apside. U
a je u sreditu sela Lastova, na visokoj stijeni (gri) koja se uzdie nad donjim dijelovima mjesta omeujui prostor plokate pred upnom crk
jelu otoka, najstarija lastovska ranosrednjovjekovna crkva izgraena je na mjestu koje je u prapovijesti bilo naseljeno o emu svjedoe osta
editu sakralnog i drutvenog ivota Lastova. Crkva ima tri lae, a unutranjost glavnog sredinjeg broda presvoena je prelomljenim svodo
ijega koje dijeli polje Kal i morsku uvalu Zaci, u sjeveroistonom dijelu otoka Lastova. Pravilne je orijentacije, pravokutnog tlocrta s polukru
m apsidom, pravilne orijentacije nalazi se na na Prijevoru, iznad Luke sv. Mihovila. Unutranjost joj je presvoena bavastim svodom. U sred
darove gre na Grmici, na zapadnoj strani nedaleko mjesta Lastova. Manja pravokutna graevina s polukrunom apsidom proeljem je usm
adini Mijeg Pjevora, kraj nekadanjeg Kneevog dvora. Pravokutne je tlocrtne osnove, s polukrunom apsidom okrenutom prema istoku. U
darica, na istonoj strani sela Lastova. Srednjovjekovna crkva sv. Antuna presvoena je prelomljenim svodom i ima polukrunu apsidu s iz
dje se ranije nalazila villa rustica i starija srednjovjekovna crkva. Pravokutnog je tlocrta s polukrunom apsidom. Proelja su graena pravilni
g tlocrta s polukrunom apsidom, crkva je smjetena na istoimenoj glavici iznad Dovca, istono od naselja. Sagraena je u 15. st., a u 18. st.
ice 14. stoljea, a poetkom 17. stoljea je nazivaju, po njezinom poloaju, crkvom sv. Barbare u ravnici. Manjih je dimenzija, pravokutnog tl
aselja, na Gornjem Prijevoru. Od stare crkve iz 14. st. ostala je mala, polukruna, apsida, te uska laa. Na bonim zidovima lae su po etiri
crkva se nalazi na istonoj strani sela Lastova. Proelje crkve rastvoreno je u sredinjoj osi vratima jednostavne obrade iznad kojih je estero
ono od sela Lastova, crkva je pravokutnog tlocrta bez apside. Vrata na proelju uokvirena su stepenasto profiliranim okvirom nad kojim je
d naselja Orebi, na zaravni zelenog proplanka. Pravokutnog je tlocrta s pravokutnom apsidom i sakristijom uz sjeverni zid apside. Proelje
naselja Viganj u blizini morske obale. Jednobrodna crkva proeljem je usmjerena prema jugu, a etiri jednokatna samostanska krila, smjete
tlocrta s pravokutnim svetitem, pravilne orijentacije, smjetena je sjeverozapadno od sredita naselja Viganj, na mjesnom groblju. Proelje
dijelu delte Neretve, ispred samog ua Male Neretve i zaseoka Blace. Crkva sv. Ivana Krstitelja sagraena je u 14. ili 15. stoljeu na ostat
elja, na padini brijega, crkva sv Mihovila prvi put se spominje 1372. Jednostavna graevina, pravokutnog tlocrta, unutranjosti natkrivene b
rda Mara, zapadno od Smokvice. Pravokutnog tlocrta, bez apside, sagraena u 17.st. na mjestu ranije crkve od koje je sauvan samo prag
erni rub polja Draevica pored naselja Smokvica. Crkva dimenzija 7,70 x 4,24 m je oblikovana kao jednobrodna graevina izduenog pravok
m dijelu zaseoka Prapatna kraj Smokvice. Crkva je pravokutnog oblika, proeljem okrenuta prema jugu. Proelje ima vrata jednostavnih kam
naselja Kuite. Jednobrodna crkva s irokom polukrunom apsidom proeljem je usmjerena prema jugu, cesti i morskoj obali. Bogato kasn
vijesnom dijelu naselja, pravilne je orijentacije, pravokutnog tlocrta s polukrunom apsidom, dok je pred proeljem dozidan trijem. Vanjski p
avnatom platou na padini brda iznad naselja Kuite. Jednobrodna pravokutna crkva s izduenim pravokutnim svetitem orijentirana je u pra
na sa crkvom sv. Nikole smjeten u zapadnom dijelu grada Stona, uz gradski zid. Kompleks samostanskog posjeda ograen je zidom. Pravok
polja na uzvisini Gorica nalaze se crkva sv. Marije Mandaljene koja je sagraena na ostacima ranijeg antikog graevinskog sklopa. Crkva je
enoj glavici sjeverno od uvale i naselja Prapratno. Sagraena je u 14. stoljeu i gotikih je stilskih karakteristika, to se prvenstveno oituje
tena je u sredinjem, uzobalnom dijelu naselja. Crkva je malih dimenzija, pravokutnog tlocrta, kamene tvorbe, dvostrenog krovita s jedno
a, te daje akcent itavom naselju svojim istaknutim volumenom razvedenog tlocrta. Crkva sv. Josipa je upna crkva, izgraena u klasicistiko
u junom dijelu Stonskog polja, s istone strane brda Gradac. Crkva je izduena jednobrodna graevina s polukrunom apsidom, ija je irina
zi se sjeverno od Kupara, uz cestu. Sagradio ga je Orsat urevi 1623. za obranu od gusarskih napada. Kompleks je ograen velikim ograd
minantnom dijelu platoa Sr. Sastoji se od sredinje obrambene vojarne, dvokatne kamene utvrde i dva lateralno pozicionirana masivna ba
a Ploama, uz morsku obalu, nedaleko istonog ulaza u povijenu jezgru Dubrovnika, izgraen izmeu 1627-1648. Tlocrtno se kompleks ra
kom rezidencijalnom dijelu, jedna je od najvrjednijih renesansnih palaa, Dubrovnika, izrazite monumentalnosti, istaknuta u silueti Grada.
ga klima uvjetovali su u Trstenom, ponad morske obale, nastanak i izgradnju najstarijeg u nas, dokumentima zasvjedoenog, ladanjskog sklo
1522.) prema modelu dubrovakog graditelja Paskoja Milievia u prelazno gotiko-renesansnom slogu. U prizemlju je renesansni trijem
ite Dubrovake Republike, zdanje nataloenog povijesnog i politikog pamenja. Slojevit graditeljski razvoj od fortifikacijskog karaktera do
em dijelu povijesne jezgre, u seksteriju Katio. Sagraena je 1590. godine. U njoj su se uvale gradske rezerve ita u 15 velikih bunara-sprem
palaa) se nalazi na jugoistonom dijelu grada, na Poljani M. Dria, suelice katedrali. U razmjerima grada ovo je najvei stambeni objekt i
lnog prostora Dubrovnika, Lui, na istonom zavretku Place, izgraen je polovicom 15. st. Gradski zvonik sa satom, jedan od simbola grada
obrodni i pilonima odijeljeni prostor za gradnju brodica i manjih ratnih brodova. Utemeljen 1409. g., kad je donesena odluka o gradnji prvog
anji joj oblik datira iz 1836. g. kad je prvobitna jednokatnica jednostavnog baroknog stila poveana za kat i podijeljena u dva simetrina dij
blik pravilnog etverokuta s krovom na etiri vode, a graena je od pravilno tesanih kamenih kvadara. Na svakom katu ima po dva prozora s
ari put koji je spajao podruje Neretve s Dubrovakim primorjem. Dananja tvrava je trokutastog tlocrta s bedemima duine oko 50 meta
a je na junom potezu zidina antike Narone, a sastoji se od prizemlja i dva kata s dvoslivnim krovom. Graena je od nepravilnih klesanaca,
dinjem i najstarijem dijelu sela Vid i predstavlja vrijedan primjer seoske arhitekture s kraja 18. i poetka 19. stoljea, a koju ini gospodarsk
je u sredinjem i najstarijem dijelu sela Vid i tipian je predstavnik stambene seoske arhitekture s kraja 18. i poetka 19. stoljea, a koju in
selja Kuite, gnijezdu pomorskih kapetana, s karakteristinim primjercima izgradnje kapetanskih kua, s kortama i vrtovima. Kua je kamen
icima u I. svjetskom ratu nalazi se u parku Hober izvan samog grada. Spomenik je izraen za vrijeme trajanja rata 1915.- 1916. i predstavlja
Ploe, vila impostacijom prati tipologiju izgradnje uz sjevernu stranu Puta Frana Supila. Trokatnica velikih dimenzija, izduenog pravokutno
anih katela u Blatu, smjeten je unutar povijesne cjeline naselja Blato, 85. ulica 41. Spada u fortifikacijski tip arhitekture koji uz naglaenu,
povijesne jezgre naselja Blato, a datira se u 17. st.
jezgre, na predjelu Borak. Kamena dvokatnica obukanog proelja orijentiranog prema morskoj obali, tvori duobalni potez izgradnje, stam
naselja, u Krtinji, a datira se u 17. st.
ar povijesne cjeline naselja Blato, 17. ulica 26/2. To je graevina sa svim elementima obrambene arhitekture i najstariji je od 19 katela koji
u sela Lastova. Kamena jednokatnica izduene pravokutne forme pokrivena je dvostrenim krovom. Kao kod mnogih lastovskih kua, proelj
ove smjetena je u Grmici, u zapadnom dijelu sela Lastovo. Proelje je u prizemlju rastvoreno vratima jednostavnih, neprofiliranih okvira i dv
e na strmini u sjevernom dijelu sela Lastova. Sastoji se od kue s loom, te terasom - altanom prizidanom na uzdignutom zemljitu uz istono
kate, pred upnom crkvom sv. Kuzme i Damjana. Loa je kvadratine tlocrtne forme a sazidana od pravilno obraenih kamenih kvadara. Ot
i utvrda u 15. st. bila je zaita ne samo stanovnika Cavtata, ve i ivlja zapadnih Konavala s Obodom. Zidine s utvrdama pruale su se prevla
pnom crkvom barokna je otvorena loa na stupovima, sagraena 1700. g. Oblo stupovlje podrava krov loe s krovitem na etiri vode. Unu
Blatu, smjeten unutar povijesne cjeline naselja Blato, 32. ulica 9. Obrambena graevina s gospodarsko-ladanjskom namjenom, s kraja 14.s
1500. g. i izvorno bila smjetena na uu Norina u stari tok Neretve, a prokopom novog korita, ostala na lijevoj obali, nasuprot mjestu Kula
u 14. stoljeu bosanski kralj Tvrtko, vjerojatno na ostatcima rimske utvrde. Naselje Podgradina koje je nastalo ispod utvrde, dobilo je ime pre
riju putova prema Cvjetnom naselju i Forteci, na predjelu sv. Nikole. Ograeni kompleks sa sredinjom kuom i vrtnom arhitekturom s kra
id zbjega za koji je vlada Dubrovake Republike odluila da se izgradi za zatitu stanovnitva istonih Konavala. Prvi je dokument i spomen je
i Brgat u zapadnom dijelu opine upa Dubrovaka, neposredno uz glavni karavanski put i crkvu sv. Ane (stare), u vrijeme Republike postoja
jeten je na rubu Orakog polja, neposredno nad morskom obalom. Uz ljetnikovac se vee predaja o boravku firentinskog gonfalonijera Pie
a palaa u ulinom nizu, u rezidencijalnoj gradskoj etvrti Pustijerna. Pravokutnog tlocrta, trodijelne prostorne dispozicije, sa stubitima uz
toljea nalazi se u Ulici Izmeu polaa. Prostorna organizacija palae, oblikovanje njezinog proelja, a osobito arhitektonske plastike, nose s
a u Dubrovniku sastavni je dio crkve Svih Svetih ili Domino. Prizemna prostorija kue spojena je romanikim vratima sa kriptom crkve. Posto
dijelu Velikog Zatona, kompleks zauzima etverokutnu parcelu, ograenu visokim zidom. Ladanjska kua s gospodarskim prostorima, orsan
rednoj blizini naselja Gornji Brgat u upi dubrovakoj, a sagraena je u vrijeme Dubrovake Republike kao jedna od graninih utvrda koja je
stova, na mjestu starije utvrde, dubrovaka vlast je podigla katel koji je vie puta pregraivan i popravljan, a to je zabiljeeno u brojnim ar
na ravnom uzdignutom platou do kojeg vodi stubite preko kaskadno rijeenog prilaza. Dominantno juno proelje sa istaknutim sredinjim
oki poluotoka Babin Kuk, na lokalitetu Gnjilite. Ostaci utvrde predstavljaju dio fortifikacijskog krajolika Dubrovnika nastalog u 19. stoljeu
ni, istonom fasadom suelice Kneevu dvoru, junom prizidana palai Ranjina. Reprezentativna gradska palaa, to se oituje i u njenu polo
epublike u Stonu podignuta je u sredinjem dijelu planirane urbane cjeline, u drugoj polovini 15. stoljea. Uz Kneev dvor bila je jedno od g
rema jugozapadu, jednokatnica izduenog pravokutnog tlocrta, sa simetrino postavljenim otvorima i karakteristinom terasom (lastovski s
a sredinjem gradskom trgu, juno od katedrale sv. Marka. Zgrada je izvorno bila u funkciji biskupske palae koja se prvi put spominje 1363
om trgu i ima oblik etvrtastog stupa na kojem je u dubokom reljefu uklesan lik ratnika u oklopu sa maem i titom. Izradio ga je 1418. godi
gradom Glavne strae, u nii, u blizini mjesta nekadanjeg pua, smjetena je Mala Onofrijeva fontana, izgraena 1440. g. Ugovor o gradnji s
ka i Male Onofrijeve fontane. 1706/7. godine venecijanski graditelj M. Gropelli projektira lou glavne strae kao monumentalni ulaz izgraen
ostora je izuzetne spomenike vrijednosti, jedan je od najvrjednijih primjeraka dubrovake ladanjske arhitekture. Ladanjski kompleks izgrae
u strmih hridina na junoj obali otoka Lastovo gdje istoimeni rt zatvara ulaz u Skrivenu luku. Zajedno sa svjetionicima Glavat i Suac slui za
pustom otoiu koji pripada arhipelagu Vrhovnjaci izmeu otoka Korule, Mljeta i Lastova. Izgraen je zbog opasnosti od brojnih grebena i p
871. godine na veem od dvaju malenih otoia na ulazu u Korulanski kanal, za orijentaciju u plovidbi kroz Peljeki i Mljetski kanal. Zgrada
ajnjem zapadnom rtu poluotoka Peljeca na mjestu gdje se spajaju Neretvanski, Korulanski i Peljeki kanal. Svjetionik, sagraen krajem 19.
87. godine, a nalazi se na istoimenom otoiu izmeu Hvara, Korule i zapadnog rta Peljeca. Jednokatna kamena zgrada svjetionika pravoku
od otoka Lastova, na povijesno vanom plovnom putu koji je povezivao Dalmaciju s Italijom preko poluotoka Monte Gargano. O dugotrajn
ata od Pila, do biveg samostana sv. Klare, suelice Franjevakom samostanu. Kruna je zavrnice izgradnje izuzetnog dubrovakog komunaln
i ugaona je trokatnica na uglu Boidarevieve i ulice Izmeu polaa. Za poznatog dubrovakog pravnika i povjesniara, Frana Gundulia, pa
tom platou brda Straa povie Pjevora, na mjestu koje ima strateki poloaj koji mu osigurava dobar pregled nad morem, izuzetnu operativn
z crkvu sv. Katarine. Pravokutnog tlocrta, s etiri etae. Graena kamenim kvadrima kvalitetne obrade. Kula se moe se datirati u razdoblje
povijesne jezgre, inkorporirana u pravokutni stambeni blok. Posveena Svima svetima, u narodu zvana Domino. Pisani je dokumenti navod
ene u potresu 1667. g. crkve sv. Jakova od Pua graene 1299. g. Dananja crkva sv. Josipa izduenog je tlocrta i bez istaknute apside. Bar
vijesne jezgre, u ulici Sv. Roka. Graena polovicom 16.st., kamenim pravilnim klesancima , jednobrodna graevina s kvadratinom apsidom
u Ulici sv .Dominika nasuprot apside dominikanske crkve, a podno kule sv. Luke. Samostojea longitudinalna kamenim klesancima graena
ovijesne jezgre, uz Unutranja vrata od Ploa, do crkve sv. Luke. Longitudinalna kamena jednobrodna graevina pravilne orijentacije, s pravo
Collegium Ragusinum) s crkvom sv. Ignacija smjeten na dominantnom, povienom mjestu junoga dijela povijesne jezgre s pristupnim mo
Gradskih zidina. Jedna je od najznaajnijih sakralnih cjelina u nacionalnim i europskim okvirima. Sastoji od crkve, donjeg i gornjeg klaustra o
mjetena u povijesnoj jezgri juno od Kneeva dvora je longitudinalna trobrodna bazilika u obliku latinskog kria s kupolom na kriitu. Proje
ezgri, na centralnom gradskom prostoru, Lui, sjecitu dviju glavnih ulica Place i Pred Dvorom. Sagraena je 1714. godine, na mjestu starije
dijelu povijesne jezgre u Ulici Sv. Dominika. Longitudinalna jednobrodna kamena graevina s polukrunom apsidom, pravilne orijentacije, p
povijesne jezgre, u blizini vrata od Pila, formirajui potez glavne ulice Place. Crkva je pravokutnog tlocrta, s polukrunom apsidom, orijentira
onom dijelu povijesne jezgre, omeen gradskim zidinama, snana urbanistika okosnica grada. Izgradnja zapoela je u 13., zavrena tijeko
njeg enskog benediktinskog samostana s crkvom sv. Marije smjeten je u junom dijelu Dubrovnika, na mjestu najstarije fortifikacije Kati
u istonom dijelu grada, zauzima prostor omeen Bandurevom i Stajevom ulicom sa zapadne i istone strane, te ulicom Od Pustijerne i Od
sne jezgre unutar isusovakog samostana. Crkva je prvotno imala titular Sveti Mihajlo De Labis, koji se prvi put spominje 1345. godine a bila
nediktinskog samostana, prostirao se na tri pravilno poloene terase, a juno proelje samostana ujedno je i zid granine ulice. Prvotnog na
elu povijesne jezgre na sjecitu ulica Prijeko i Zlatarske. Longitudinalna dvobrodna graevina, pravilne orijentacije, s pojasnicama definiran
esne jezgre Dubrovnika, na Pustjerni, neposredno uz tvravu sv. Ivana, koja brani gradsku luku. Dananja crkva je podignuta 1628-1636 g. n
ijesne jezgre, uz bastion Sv.Margarite i dijelom je uklopljena u juno dvorite kolegija Isusovaca. Sagraena 1571. godine po odluci premje
v. Andrije, koji se u arhivskim dokumentima spominje u 13. st., nalaze se u jugozapadnom podruju povijesne jezgre Dubrovnika, neposredn
e u istonom dijelu povijesne jezgre na Pustjerni, nedaleko junih gradskih zidina. Bizantski car Konstatin Porfirogenet 949.g. spominje je u s
ne jezgre, na dijelu najstarijeg podgraa Katela, u gradskom seksteriju sv. Petra, gdje se nalazila i crkva sv. Petra Velikog, sauvane kripte i p
ana sv. Jakova na Vinjici, je na istonom kraju grada, nad morskom obalom, nakon predjela Ploe, tvorei izuzetnu krajobraznu i kulturno-p
vake. Kompleks se sastoji od ladanjske kue, kapelice i vrta, ograenog kamenim ogradnim zidom. Kua pravokutnog tlocrta, kamena katni
vakog samostana kolskih sestara franjevki u sjevernom dijelu povijesne jezgre, na Pelinama, na vrh Ulice od Sigurate. Prvi put se spominje
urbane cjeline na predjelu zvanom Poluge. Jednobrodna graevina pravokutnog je tlocrta dimenzija oko 7 x 3 m s prigraenom sakristijom
rno od naselja Lopud, neposredno uz poljski put. Pravokutnog tlocrta, s polukrunom apsidom, proeljem je usmjerena prema sjeveru. Zi
m dijelu otoka ipana u mjestu Pakljena. Arhitektonski sklop sastoji se od stambenih zgrada, dvorita, loe, obrambene kule i crkava, razlii
e juno nad morem na sjevernoj strani otoka na predjelu zvanom epljesi. Pravilno je orijentirana. Tlocrt joj je u obliku izduenog pravokut
a visine 3.96 m. Vrata su na zapadnom proelju. Dovratnici su od uglaenog kamena. Poboni zidovi nisu meu sobom paralelni. U sjeverno
red vinograda, uz groblje je zavjetna crkva Gospe od arskog polja iz 14. st., koja je dananji oblik dobila u vrijeme baroka. Najvea joj je vrij
selja, manja crkva pravokutnog tlocrta, pravilno je orijentirana. Graena je od kamenih kvadara, presvoene unutranjosti. Na zapadno pro
od naselja Luka ipanska. Pravokutnog je izduenog tlocrta s etvrtastom apsidom na istonoj strani, dok je uz proelje, sa sjeverne strane p
rskim objektima. Opskrbljen je pukarnicama, to je bilo potrebno radi opasnosti od gusara. Nad gotikim ulazom dvor
terne i jedne ruevine, te omanjeg vrtnog prostora. Cijeli kompleks opasan je zidom. Kua se sastoji od
crkvu sv. ura podignuta je u 16. stoljeu druga crkva iste veliine i oblika, crkva sv. Nikole. Zapad
oer pravokutnom apsidom Svod je gotiki. Kamena gradnja zavrava zvonikom na preslicu. Uz sjeverozapadnu str
na na vrhu brijega. Pravilno je orijentirana, unutranjost crkve presvoena je gotikim svodom. Na zapadno
graevinu ini istoni izdueni pravokutnik iz predromanikog razdoblja. Prizidani noviji dio je kasnosred
vim podrujem ipanskog polja. Nekada je to bila crkva - tvrava koja je imala odluujuu ulogu u obrani cijelog
a kamena graevina polukrune apside, nekad presvoena bavastim svodom, u svojoj ouvanoj strukturi biljei d
u smjeru istok zapad. Okomito na zapadnu fasadu je manje jednokatno krilo s terasom. U unutranjosti i na ka
st. Smjeten je u vrtu, okruen ogradnim zidom. Graen je rustino obraenim kamenim kvadrima, jednostavno ob
oji se uzdie nad zapadnim proeljem. Crkva se prvi put spominje u 15. stoljeu, a zadnji put je obnovljena u 1
dna graevina s naglaskom na stariji apsidalni prostor, potkoviastog oblika presvoen polukalotom. Vanjtina aps
e rastvoreno je s dva pravokutna prozorska otvora, neukraenih kamenih okvira. Fasada zavrava kamenom preslicom n
hu zabata i prigraenim trijemom iz 1959. g. na proelju. Pravilno je orijentirana, baroknog sloga. Sagraena
pravilne orijentacije s plitkom pravokutnom apsidom te irim trijemom na proelju ima obukano svetite i sakris
nog od gospodarske zgrade (mlinice), kule i pripadajueg dvorita ograenog visokim kamenim zidom. Gospodarska zgrad
Od nekadanjeg ladanjsko - gospodarskog kompleksa, opasanog ogradnim zidom, kulom, ureenim vrtom iz doba nast
s kvalitetnom arhitektonskom plastikom proelja iskazuje stilsko-morfoloke odlike dubrovakog naina stambene iz
a kapela, posveena Gospi Lurdskoj, dimenzijama priblino jednaka crkvi, a svetitem usmjerena prema sjeveru.
ana istok - zapad. Pravokutno svetite zavrava niom polukrunom apsidom, a uz junu fasadu svetita prizidana
zvonikom na preslicu, barokne je provenijencije s naknadnim intervencijama u 19. st. S jugoistone strane je grob
Pravokutnog je tlocrta s polukrunim svetitem i zvonikom na preslicu na proelju. Sjeverna i juna fasada
poluzatvorenih prostora, poput prostranog trijema prizemlja, balkona, te potpuno otvorene krovne terase, arhitek
utnom, a iznutra polukrunom apsidom, te prizidanim trijemom. Vanjske i unutarnje zidne plohe ralanjene s
m proeljem. Sagraena je u 14.st. a u kasnijim razdobljima izvrena je njena rekonstrukcija. Kamene je grae. U c
mnih dimenzija, pravilne orijentacije, bez apside, presvoena iljastim svodom. Sagraena je fino obraenim k
upa od nekoliko zgrada koncentriranih oko zajednikog dvorita to formira sredite cjeline i prema kojem su okren
empresata. Datira se poetkom 18.st, baroknih je stilskih odlika. Ladanjska kua podie se na visokom pos
utnog je tlocrta, s osno koncipiranim otvorima renesansnih stilskih odrednica, datira se krajem 16. st. Na nad
nju 1312. s lokacijom pri dnu polja "in campo Juncheti", nalazi s groblja su iz 15./16. st, a crkva je bila o
a, pravilno je orijentirana, jednobrodna graevina, s apsidom izvana pravokutnom, iznutra polukrunom. Un
nizacija jer na samom otoku Lopudu sauvane su jo tri predromanike crkve priblino jednakih dimenzija i pro
sa kolom, te prostrani vrtni prostori. Dominikanski samostan na Lopudu gradio se u razdoblju od 1480. do 1486.
se ograeni vrtni prostor stere u dubinu vrlo izduene parcele. Do potresa 1667. godine kua je uz zaelje imala
., te 1306. kao Sanctus Stephanus de la Gorica. Posjeduje primjerke sepulkralne plastike (od 15. do 17.st.). C
. Ograena vrtna parcele nepravilnog je oblika, izduena prema dubini otokog agrara, dok jednokatna ladanjs
avilne orijentacije , presvoena bavastim svodom , sagraena je pravilnim kamenim klesancima slaganim u redove. Za
arog puta koji vodi kroz Mline. Jednokatna graevina sa stambenim potkrovljem sa zapada kojoj je pridrue
kata i stambenog potkrovlja. Graena je kamenom a svi otvori , prozori i vrata oblikovani su monolitnim kame
m, trodijelnim oltarnim prostorom, polukrunom apsidom i sredinjom kupolom na pandativima. Sa sjeverne i june stran
mjetena je u istonom dijelu posjeda, dok se prema zapadu prua ograeni vrtni prostor. U funkcionalnoj organiza
a graevina, izduenog pravokutnog tlocrta s etvrtastom apsidom. Na zaravnjenom platou ispred crkve nalazi se ne
dna zaglavna ploa s plitkim reljefom kria srednjovjekovnog tipa. Crkva je pravilne orijentacije a tlocrt
u. Zapadno proelje zabatnog tipa u sredinjoj osi rastvoreno je portalom uokvirenim jednostavnim neukraenim
ana istok zapad. Zapadno proelje rastvoreno je portalom s polukrunom lunetom, te na vrhu zvonikom na preslic
a s kvadratnom apsidom te prigraenom dvojnom sakristijom na sjeveru , ostakljenim trijemom te samostojeim zv
crkva tvori dananji prostor svetita koji je bavasto presvoen dok prostor broda prekriva strop. Glavno proelje ras
padnoj strani prigraen je pravokutni zatvoreni trijem sa zvonikom na preslicu, a ulaz smjeten neuobiajeno n
ruge Glavi. Kompleks se sastoji od tri stambene zgrade meusobno povezane sistemom dvorita, terasa i prostor go
nog oblika. Crkva je pravilno orijentirana i poloena je na junom krilu usporedo s cestom. Jednobrodna je,
vokutnim svetitem na koje se s june strane vee sakristija. Brod je presvoen iljatim, a svetite i sakrist
osi orijentirana je u pravcu istok zapad. Na nju se s istone i zapadne strane veu manja jednokratna krila koja
a, naknadno prigraene kuhinje, ograenog dvorita i gospodarskih zgrada. Podijeljen je u dvije zasebne stambene
vljani u Dubrovakom primorju. Sveukupno ima 4 steka, od kojih su 3 sljemenjaka i jedan sanduk. Ukrasi su u obli
goistok-sjeverozapad, s izvana pravokutnom apsidom, iznutra ralanjenom s tri polukrune nie. Presvoena je b
ema jugu, obalnoj cesti i moru. Prilikom izgradnje kapele dio ogradnog zida vrta je uklonjen, a pred kapelom fo
i naselje. Pokraj obiteljske kue s vrtom i gospodarskim zgradama, podie Vice Skoibuha, sin Toma svoj veli
a preslica luno zasvedenog nadvoja. Juno od portala uzidana je jednostavna kropionica kupastog oblika. Sjevern
ovnoj sakralnoj graevini u baroku je sa zapadne strane pridruen novi iri i dui brod, te je ranija crkvica pr
no proelje rastvoreno je pravokutnim prozorskim otvorom. Prema arhitektonskoj plastici i liturgijskom kameno
oom. Rubovi su joj takoer oznaeni sa okomito pobijenim kamenim biljezima izduenog, nepravilnog oblika, s uk
smjeru istok - zapad. Zapadno, zabatno proelje rastvoreno je po sredini vratima, te lateralno manjim etverokutni
ke morfologije. U duhu klasicizma oblikovan je kako unutranji tako i vanjski vrtni prostor. Vila Nardelli sagra
rastvoreno je po sredini portalom. U istoj sredinjoj osi iznad portala nalazi se manja rozeta te u zavretku z
oj i zapadnoj strani do visine od oko 5-6 metara. S june i sjeverne strane nalazi se strmi greben i padine. Ul
u upnikovoj kui. \r\nupnik fra Ivan Juki nakon nunih graevinskih zahvata na tzv. Fratarskoj kuli, odnosno K
meti, depni satovi, votivni darovi i etnografska zbirka). Arheoloka zbirka sadri predmete iz ilirskih
alati itd. U zbirci ima i nekoliko sakralnih predmeta.
a, a kamena je izgraena u razdoblju od 13.st.-15.st. U prvoj fazi podignut je juni dio utvrde s okruglom brani ku
dvostrenim krovom izgraena je od kamenih blokova rustine obrade. Uz juno proelje podignuta je kvadratna kula vi
nim vratima graenim u strukturi masivnih kamenih blokova. U drugoj polovici 20. stoljea, gradnjom odvojka
m crkvom sv. Eufemije. Radi se o jednobrodnoj graevini sa polukrunom apsidom, a orijentirana je u smjeru istok-zap
gospodarskog imanja. Mletaki arhitekt Selva je izradio vie tlocrtnih rjeenja ljetnikovca meutim, iz
resa, te tvori ostatak prstena fortifikacije dovrene poetkom 17. stoljea. Na atici je reljef s prikazom krila
Samatovce se smatraju regionalnim sreditem opsidijanske produkcije.Arheoloki nalazi iz Samatovaca skup

istonom rubu sela Dra, na sjevernim obroncima baranjske grede koja se sputa prema starom rukavcu Dunava.
su vei i manji ulomci grube i fine, mjestimice ukraene, keramike uz znatan broj kupa na nozi. Uz navedeno
sjeverne strane omeuju eljeznika pruga i cesta Dalj Erdut. Taj pojas najjuniji je dio Daljske planine
na sjeveroistoku. Veliki Varod nalazi se jugoistono, a arkovac jugozapadno. Na ovom breuljku pronaen je
ntike i srednjovjekovne keramike. Pronaeni ulomci prapovijesne keramike pripadaju razdoblju eneolitika, bron
ustiranoj keramici. S obzirom na pronaenu keramiku moe se pretpostaviti da je na ovom podruju postojalo neko kra
nosciranja pronaeni ulomci keramikih posuda koji su preteno crvenkaste boje, grube fakture, debljih stijenki
este SopjeGornje Predrijevo. U okoliu su vidljiva dva umjetno nastala breuljka, od kojih je juni u svom sjeve
e o vieslojnom arheolokom nalazitu otkrivenom 1985. godine. Povrinski prapovijesni ulomci keramike i kamene a
di u duini od oko 900 m. Greda je paralelna s rjeicom Brenicom. 1985. godine, otkrivene su dvije jame s ul
nom apsidom, a orijentirana je u smjeru istok-zapad. Na zapadnom proelju nalaze se ulazna vrata sa glatkim kame
graena u klju. Podrumski te djelomino prizemni dio nadsveden je bavastim svodom sa susvodnicama, ekim svo
suncobrana. Osniva obrta, Gabrijel Ceroveki, zapoinje kolovanje u Varadinu, u radionici kiobrana Mije
ara etnografske naravi. Fundus Muzeja ini oko 80.000 predmeta, napose materijalni inventar hrvatskog naroda
nka grada, a prvi arhivski spomen je iz 1301. godine. Tijekom vremena neprestano se fortifikacijski osuvremenjival
onog predgraa, koje se postupno izgraivalo kroz 14. i 15. st., da bi u razdoblju od 1539. do 1605. nastala dana
rpusa graevine. Pravokutna apsida uvuena u istoni zaelni zid, neto je ua od sredinjeg broda, s june
e kanonik Nikola Paus i Jakov Gireti uz njihovu obiteljsku kuu. Kasnije crkva postaje vlasnitvo raznih ob
0. 1507.) dominikanska crkva i samostan sv. Nikole. Samostan je graen u etapama i strogo je zatvoreno, masi
monolitni stupovi, bogato ukraenih glavica: u junoj lai izradili su ih u 15. st. korulanski majstori. Jed
ica. Sastoji se od antike villa rustice iz 2. stoljea koja se u doba kasne antike adaptira i dodatno utv
uenog pravokutnog tlocrta, bez apside, orijentirana u smjeru istok zapad. Glavno zapadno proelje rastvoreno je
im kupom kanalicom. Unutranjost je presvoena blago slomljenim svodom. Crkva sv. Filipa i Jakova srednjovje
orule i imala je za cilj braniti selo od neprijatelja koji bi doli iz tog smjera. U dokumentima se spominje
noj strani, sredinjega ograenog dvorita s obrambenim krunitem na sjevernoj i gospodarske zgrade na zapa
crkve Gospe od Rozarija u Vignju prikazuje lik Bogorodice koja sjedi na prijestolju drei desnom rukom na
vanih steaka, ubraja se meu najvee nekropole ovog tipa na neretvanskom podruju. Oblik je utvren kod 67 stea
elu naselja Duba Peljeka. Proelje zakljuuje preslica ukraena volutama i zavrnim akroterijem. Zie crkve graeno j
zidnog bedema koji se nadograuju u doba kasne antike. Na platou je crkva sv. Ivana Krstitelja, jednobrodna
idova graenih pravilnim klesancima, podnog mozaika, hipokausta, grobova, te brojnih pokretnih nalaza, na tem
ntirana, tipino romanikog tlocrta s polukrunom apsidom. Izgled crkve ovjekovjeen je na fotografijama s
astoji od prizemlja i kata. Kat je zakljuen svodnom konstrukcijom od kamena i opeke, s gornje strane zatie
a kue postavljena je na kameni podrum, a proelja su obukana glatkom bukom. Kua posjeduje posebno oblikova
to palme ili masline koristi puran ili puranac sloen od iba lijeske, drenka, sviba, brljana, imele, trulj
astavu prvotno bila zastupljena samo gudaka glazbala. Prema pisanim izvorima javljaju se u 19. st., n
jeu iz razdoblja od 17. do 20. st., a sakupljeni su iz crkava, upnih dvorova i seljakih domainstava Oz
povijesnu zbirku. Arheoloka zbirka (151 predmet) sadri keramike posude, ulomke penjaka, metalno oruje i oru
amom sjecitu prometnica kao nepravilno ljevkasto proirenje, prepoznatljiv je i u dananjoj organizaciji
otkriveni brojni ulomci keramike i kunog lijepa. Pronaeni komadi keramike pripadaju bronanodobnoj skupini ju
ane poviene terase koja se uzdie nad niskim movarnim podrujem na sjeveru. Okruen je dubokim jarkom s
ja se da je to bila sigurna visina do koje nije dosezao ni najvei vodostaj rijeke. Prvi puta se lokalitet spo
gradini tell tipa, u nekada movarnom okoliu, a danas okruen obiteljskim kuama, poljima i vrtovima. Prvo istrai
jvjerojatnije pripadaju razdoblju Sopotske kulture.
rheoloki nalazi s lokaliteta Udoviko polje pokraj Koprivne ukazuju na postojanje srednjovjekovnog lokalitet
nog tlocrta s istaknutom polukrunom apsidom. Krov je prekriven kamenim kriljama. Na proelju se nalaze ostaci
odolon SI od Bala. Graena je priklesanim kamenim blokovima slaganima u uske nizove, te obukana. Kapela iljato
a gradinskoj, odnosno kasnoantiko - ranosrednjovjekovnoj osnovi na stoastom terenu nekadanjeg otoia, kan
Giuseppe Angelia (Venecija 1712.-1798.) neko su krasile mramorne oltare crkve sv. Barnabe u Viinadi, a danas se
itektonskom tipu oltarnog nastavka. Sredinje polje predele ukraeno je reljefnom volutnom kartuom s upis
m. Graena je klesancima slaganima u pravilne uske redove. Proelje je ralanjeno polukrunim portalom na kojem
ni arhitektonski tip oltarnih nastavaka. Dva para bogato ukraenih stupova dijele retabl u tri polja. U sredinj
Brenice. Na temelju kasnijih terenskih pregleda poloaj je ubiciran kao prapovijesno nalazite Suhopolje Ka
ranjem, dok sjeverni dio nalazita ini blago uzvienje presjeeno cestom. Na povrini oranica uoeni su ulomci g
eb Beograd, iskopan je grob iz kasnog bronanog doba. U grobu je bio spaljeni pokojnik u keramikoj urni a
ani (are poloene dnom prema gore). Otkrivena su dva vea elipsoidna humka promjera oko 20-25 m. U sredini humka,
ena i vrlo je malo od nje ostalo. Iza nje se nazire vei humak na kome se naziru ugaone kule. Na platou juno
km otkriveno je srednjovjekovno arheoloko nalazite. Povrinski ulomci keramike pronaeni su na maloj gredi dui
sjevera prema jugu i to od zadnjih obronaka Dilj gore prema savskoj dolini. Prilikom zatitnih arheolokih
velike gradine i nizinskog dijela gdje se razvilo i najstarije naselje iz razdoblja neolitika na zadnjim rubni
nalazi pronaeni su na blagoj padini grede izduene pravcem istok-zapad (oko 200 x 100 m), koja se blago sput
eno naselje zatvorenog tipa oppidum. Gradina je bila krunog ili elipsastog oblika (jednim dijelom odneena er
naselja Oprisavci. Nalazite se prostire na izduenoj gredi irine oko 50 metara, a duine oko 150 metara u pr
da, koje se blago sputaju prema jugu u savsku ravnicu. Brojni nalazi keramike, garei, pepela i spaljenih k
kih istraivanja 2000. godine, otkriveno je vie od stotinu i pedeset jamskih objekata, a od pokretnog arheol
kih istraivanja 2000.godine, otkriveni su ostatci naselja iz vremena od 14. 16. stoljea, kasnog bronanog d
nalazi starevake kulture. U srednjem bronanom dobu pojavljuje se tzv. brodska kultura lokalna kulturna man
i njegova rada Dananji posavski govor iz 1913. godine, gdje uz ostala posavska sela opisuje i ovaj go
dobnoj nekropoli grupe Greani u Slavoniji. Zatitnim istraivanja 1974/75 i 1984. godine. istraen je velik dio nekr
, zatim dijelovi razorenog sloja kuita s primjesom pljeve i ostacima iblja. Analizom naene keramike moe s
nzije ove jednokatnice pravokutnog tlocrta su 12x7 metara. Prizemlje kue zidano je ciglom, pokrivena je visok
vena dvostrenim krovitem s pokrovom od utorenog crijepa. Uglovi su bili obojeni bojama hrvatske trobojnice
ajane na preklop, na tzv. hrvatske ugle. Graevina je smjetena uz glavni prometni pravac Sisak Petrinja
tanih predmeta, Zbirku nakita i gema, Zbirku skulptura, Zbirku kamenih predmeta i graevnog materijala, Zaviajn
ino oko 3,5 m. Pripisuje se prapovijesnom gradinskom naselju koje je zbog istaknutog stratekog poloaja prema
turske opsade Sinja. Crkva ima svoenu lau s potkovastom apsidom te svoene kapele postavljene poput transepta.
tinskog baroka. Svoena je danas djelomino sruenim iljastim svodom. Na junom proelju su ulazna vrata monolitnih
. Jezgra sklopa iz 18. stoljea je u 19. stoljeu nadograivana, a krajem 20. stoljea izvedene su neprimjerene inter
malim akroterijem, pokrov je kupa kanalica. Zbog nagiba, na istoku je trokatnica, a na zapadu dvokatnica. Na zap
Ivana. Na ovom je mjestu ve u XV. stoljeu postojala manja crkva iji se ostaci uoavaju u zidanoj struktur
svijenjaci i drvena pozlaena postolja za palme koji se datiraju u 18. stoljee. Oltarna pala Gospe sa s
ni svijenjaci i drvene pozlaene predonice koje se datiraju u 17. i 18. st. Zajedno sa oltarnom slikom ovi p
od priklesanog kamena, pravokutnog je tlocrta, dvostrenog krovita pokrivenog kamenom ploom, presvoena je
71. godine. Crkva je obnovljena i proirena u razdoblju od 1572.-1576. godine u baroknom slogu, kada je proirena iz
vim kipom, koju je 1857. g. sagradio parun Ivan Grgievi na temelju zavjeta Vrisniana u doba kad je otokom
e baroka. U sijenju 1962.g. crkva je oteena od potresa, te kasnije sruena, a faksimilno je obnovljena 199
klesanim kamenim kvaderima. Pokrivena je dvovodnim krovom, a na sjevernoj plohi krova istaknuta su tri luminara
dine kada je dovren i zvonik. Jednobrodna je graevina s polukrunom apsidom i bonim kapelama. Znatno je ote
e na glavnu ulicu, u osi proelja je luni portal ukraen palmicama, flankiran vratima na koljeno . Na prvom
nim krovitem. Gradnju zgrade zapoeo je biskup Fabijan Blakovi, a dovrena je krajem 19. stoljea i namij
vana, a na njenom je mjestu otvoren prozor.
Na zapadnom proelju su ulazna vrata uokvirena jednostavnim kamenim glatkim okvirom. U osi iznad vrata kvadratna
kojih je samo prednja osvijetljena glavnim otvorom. U njoj su naeni najstariji tragovi pretpovijesnog ovjeka
a s polukrunim zavretkom koje su pokrivne bijelim mozaikom. Pronaene su cisterne presvoene bavastim
Graena je od priklesanog kamena ujednaene veliine, dvostreno krovite zakrovljeno je kamenom ploom, pred ulazom
ijencem. Graen je kamenom. Nad mostom je kolna cesta ija je irina vea u odnosu na izvoran profil mosta. Pro
i su pronositelji i uvari pokladnih obiaja u tim krajevima. U selima Gljev, Han, Bajagi i Gala ophodi ma
arda. Istono proelje dvokatnice ukraeno je dijagonalno postavljenim kamenim klesancima i terasom sa klas
ja Donjeg. Osebujan je zbog barjaka - stabla jablana visokog desetak metara, oguljene kore, koji makare nose u svoj
drvenoj konstrukciji uz kapelu sv. Ante Opata. Stari svjetionik i kapela srueni su u njemakom bombardiranju
Natpis spominje plemiki rod Cerinia i obnovu sklopa 1577.g.
a apsida, s povienim svetitem sa zidanim antependijem te boni zidovi u temeljima. Na unutranjim zidovima vidlj
pilone pravokutnog presjeka s uzvodnim i nizvodnim zaobljenim kljunom. Izmijenjen je izvorni izgled nadgraa most
(osnovana 1988. g.) \r\nU sklopu Muzeja nalaze se slijedee zatiene zbirke: Zbirka Marina Studina koja o
azuju na postojanje velikog nalazita naseobinskog karaktera, praenog pripadajuim nekropolama, s izuzetno slo
s nakitom koji propada mlaem eljeznom dobu latenu. Vjerojatno je rije o cijeloj latenskoj nekropoli. Ti arheo
crkve. U crkvi se nalaze oltari i propovjedaonica.

anje sfere poetinosti. U sredinjem dijelu slike nalazi se kapelica oko koje je groblje. Iza kapelice i groblja
. Patroni upne crkve sv. Franje bili su grofovi Drakovi.U sredinjem dijelu glavnog oltara nalazi se oltarna f
elja smjetena je na prirodnom krevitom poluotoku orijentiranom prema sjeveru. Razvoj naselja na poluotoku pove
oncipirana kao izduena pravokutna katnica glavnim proeljem usmjerenim na zapadnu stranu. Podijeljena je na pr
ike sekcije kao i osniva itaonice, koja je uskoro postala centar svih aktivnosti u mjestu. Dananja zgrada na
e jezine crte, koje ga odvajaju od ostalih govora toga narjeja, duguje svojoj izoliranosti od matinog narjeja te
s kolnicom (tala sa suom), sjenik sa svinjcima (senik), svinjci (svinjaki), bunar (zdenec). Kua (hi
gel i obijeljenih. Organizacija prostora je trodijelna (hia, hiica i komorica), s ulazom iz malog pre
neri. Na etverokatnu stambenu kulu otpoetka se dovezivala gospodarska niska zgrada jednake irine, ali je gradi
kutan tlocrt, dvokatna je s katnim vijencem. Sagraena u 16. stoljeu na sjecitu zidova velike rimske villae r
ne, na podzidanom humku, neto uzdignuta od razine tla pa do nje vode pristupne stepenice. Pravilno je orij
m te vrtova, okruen je kamenim zidom, a nad ulaznim portalom u dvorite nalazi se grb. Od ulaza do dvori
ma naziva Gradac i Zagradac, pretpostavlja se na mjestu negdanje ilirske gradine koja je sluila za nadziranje Pelj
o se 1561. g. crkva proiruje, o emu svjedoi arhivski dokument korulanskog biskupa Petra Barbariga, da bi u p
zi se u predvorje, nad kojim je masivni zvonik, rastvoren irokim lunim otvorima loe za zvona i zavren kupolom.
301. Jedna je od brojnih srednjovjekovnih crkava koje su u staroj jezgri Korule bile podignute vrlo rano,
crkve se prua Trg pred Petrom. Kao najstarija crkva na korulanskom poluotoiu, spominje se u arhivskoj gra
vina pripadala je plemikoj obitelji Cherchianis. Poetkom 16. stoljea crkvu obnavljaju Pasqual i Vicko Ismaeli
a antike ville rustice iz 2. 6. st. Crkva je uzduna jednobrodna graevina, orijentacije istok-zapad, s polu
asnogotikim svetitem.
ina pravilne je orijentacije, s voluminoznom polukrunom apsidom, na rubu koje je uzidana, bukom zapunjena ran
ugozapadne strane. Pravokutnog je tlocrta, s manjom kapelom prigraenom uz bono jugozapadno proelje. Pokr
anog oko dvorita u njenom zaelju. Sastoji se od prizemlja, prvog i drugog kata te potkrovlja. Na prvom
om apsidom, zakrovljena je drvenim dvostrenim krovitem. Na glavnom proelju su vrata nad kojima je kvadrat
obitelji onog vremena. Graevina pravokutnog tlocrta ima naglaenu, kvadratinu apsidu. Zidana je priklesa
e u vodostaju, Ursia mlinica se sastoji od dva dijela, odnosno ljetne i zimske mlinice koje su postavljene jedn
svodom. Zidana je priklesanim kamenom. Na glavnom proelju kapele su ulazna vrata sa monolitnim kamenim nadvratn
na graevina nepravilnog tlocrta koja se sastoji od dvije odvojene prostorije, visinski denivelirane u priz
m su u plitkom reljefu izvedena tri maskerona s bakrenim izljevima. Na kamenoj gredi nad otvorom je natpis, a bono od n
de. Na junom proelju su jednostavna vrata u kamenim pragovima, flankirana kvadratinim prozorima. Nad ulazom je
podignuta dananja crkva. To je jednobrodna svoena graevina pravokutnog tlocrta s kvadratinom apsidom. Na
proeljem okrenuta prema jugu. Sa zapadne strane glavnog proelja podignut je zvonik. Nad portalom jednostavne baro
nje jo krajem 16. st. Crkva je prostrana jednobrodna graevina s kvadratinom apsidom na istoku i glavni
i tako jedinstven obrambeni sklop. Graena je na pravokutnom tlocrtu, od kamena, oko 1500. g., investicijom t
nobrodna graevina pravokutnog tlocrta s apsidom gotovo kvadratne osnove, presvoena zrcalnim svodom i natkri
ad. Nad ulaznim vratima nalazi se kameni romaniki srpasti luk. Sa june i sjeverne strana vrata nalazi se po j
gnuta je na antikom lokalitetu. Pred crkvom su ruevine westwerka s ostacima stubita. Pripada tipu starohrvatskih
nin u drugoj pol. 18. st. po projektu Ignacija Macanovia. Na zapadnom kraju sklopa je kula nad svoenim prolazo
ednjoj strani prizemlja dva su kvadratna prozora jednostavnih kamenih okvira i ulazna pravokutna vrata. Na j
edinom 18. st. Smjeten je na uzvisini jugozapadno od karlovake povijesne jezgre. Sastoji od glavne zgrade dvorca
nas. Muzejska graa je organizirana unutar Arheolokog, Etnografskog, Kulturno - povijesnog, Povijesnog odjela i L
suhozida, oveih kamenih blokova s kamenom lomljencem u sredini. Osnovni vanjski perimeter bedema iznosi o
dobu s kontinuitetom koritenja do u eljezno doba. U razdoblju antike poloaj je koriten kao izvidnica, a
manjom apsidom, dok je sveobuhvatnom obnovom 1713. g. poviena i dograena joj je poligonalna apsida. Jedinstv
ka vezenja zlatnim i srebrnim nitima na svilenoj pozadini uvjetovala je potpuno ploan tretman likova i linear
oje se nazire biblioteka. Lijevom rukom gladi maku, a desnom ukazuje na medaljon s natpisom 1776 / JOANNES /
aevina s pravokutnom apsidom i zvonikom prislonjenim po sredini proelja. Zvonik je u prizemlju ralanjen lun
nije dograena na zapadnoj strani jednobrodnom prostorijom pravokutnog tlocrta. Graena je od kamena s dvoslivnim
ani ima tri kata i kanatno visoko potkrovlje, a na junoj dva kata i kanatno potkrovlje, koje je izvorno mod
, na poloaju Grebine, nedaleko Bilokapia gradine. Istraeno je 26 grobova od kojih je dio bez grobne kons
ednjovjekovnog obrambenog zida. Poznata iroj javnosti po svojoj Zlatnoj dvorani, reprezentativni je primjer
znaajnijim umjetninama istiu se drveno oslikano raspelo gotikog stila, 14. st., slika Gospa s Djetetom r
nog tlocrta s trostranim svetitem u irini lae, sakristijom juno uz svetite i zvonikom ispred glavnog proelja. G
sv. Andrije, s rimskim nalazima rastresitog karaktera, te zona prilaznih voda plominskoj luci koja obuhva
a. Sauvana je izvorna konfiguracija terena, poloaj putova, tip naselja, tipologija okunica sa zatvoren
tok Jurju, Krsti i Nikoli Zrinskom. Nakon promjene vlasnika 1809. g. kupuje ga general Filip barun Vukasovi, gradite
na obalu rijeke na sjevernoj strani, smjetene uz rijeku Dobru, u blizini i podno upne crkve. Imanje Lipa u blizini n
n Trogirski, sv. Franjo, sv. Dominik, sv. Ivan Krstitelj i jo jedan nepoznati svetac. U lijevom donje
unkciji kokoinjca i podruma, klijeti, bunar te novogradnja. Stambena troprostorna kua pravokutnog tlocrta, na
m, palutanom. Na kuu je 1950-ih "pridelana" komora, s posebnim ulazom. Kua je postavljena na nizak temelj, s
o, kao dvojni objekt (dvije komore) sa zidanim prizemljem u funkciji podruma, koje ima plitke svodove na traverza
uvana tradicijska okunica sa zidanom kuharnom, sukanicom s krunom pei, drvenom upom i bunarom, sve graen
nikom i kuharna sukanica. Kua je pravokutnog tlocrta, troprostorna. Ulaz je kroz vei istureni, zatvoren
u crkvu koja je za vrijeme Turaka bila amija, nazivaju sv. Duh. Iako je postojao propis u franjevakom redu da s
em je slika psa i sokola koji leti iznad njega, a datiran je u 2. stoljee nae ere. U Hrvatskoj trenutno d
ormata 200x114 mm. Ima 200 listova. Korice su presvuene platnom i ukraene srebrnim ukrasima, odnosno likovima
tiko arhitektonskog rjeenja otvorenog pjeakog pasaa. Visok stupanj ouvanosti istaknutih i vrijednih grad
ani otoka iova. Graena je grubo klesanim kamenim kvadrima. U potpunosti je sauvano jugoistono proelje. Sjev
iz 14.st., zatim barokne slike evanelista, djelo Antonia Marinetti Chioggioto te barokne drvene pozlaene f
Djeteta a svojom ga desnicom pridrava. Bogorodiin plat oslikan je tamnosmeom bojom. Dijete je odjeveno u
irom. Uz umjetniku vrijednost ovaj predmet ima i kulturno-povijesni znaaj, posebno zbog prikaza graanske
e djelo vrsnog majstora.
t. Zbirka se uva u kui Moretti koja je u cijelosti opremljena inventarom 19. stoljea.
ustike. Kao urbano sredite Biograd se navodi jo u X. stoljeu kao sjelo hrvatskih vladara.U XI.st. postaje
prijelaznog renesansno-baroknog stila iz 16./17. stoljee. U crkvi se nalazi rustini drveni polikromirani olta
uvao se do danas.Glavna uzduna i glavna poprena ulica zatvaraju prostor gradskog trga-foruma.U ranokran
e arhitektonske temle "volta" slikovitost stvara velika streha, koja zajedno s voltom ini ovaj objekt jedn
voreno dvorite u kojemu je jedna bogato ukraena renesansna trifora i kameni balkon na konzolama. Na prvom je
ava najvei procvat. Naselje je smjeteno na platou uskog breuljka zatienog s tri strane strmim padi
onje u prizemlju. Zgrada je izvedena u jednostavnom stilu rustinog pukog graditeljstva.
cello od 1495. do 1500. gradi u moru kulu, a uz nju i utvrdu Citadelu, koja je pokretnim mostom bila povezan
a selo se utvruje. Jezgra ima nepravilan kvadratni oblik, kue su kamene, katnice i dvokatnice. Kue svojim
st. postaje dio rimskog carstva. Iz tog perioda sauvan urbani raster, ostaci hrama i raskonih vila urbana (Ba
njem vijeku, te kroz razdoblje 17. i 18. stoljea. Naselje je nepravilnog kvadratnog oblika, sa kuama prilju
v. Antuna, oltar sv. Josipa. Poboni oltari Blaene Djevice Marije i sv. Josipa imaju zidani stipes, drv
o je razdijeljeno kordonskim vijencem na zonu prizemlja i kata i naglaeno dekorativnim elementima oko prozo
e pronaen na brodsko- posavskom podruju i predstavlja znaajan dokument intenzivne razmjene i trgovanja, a istodo
og rata brodskog kraja, a od 1990. godine nalazi se u odjelu suvremene povijesti Muzeja Brodskog Posavlja.
njegovoj industrijskoj grai. U est prostorija stalnog postava posjetitelji se upoznaju s razvojem industri
redijelu Mievac, u 17. stoljeu. Graena je od grubo klesanog kamena, s dvoslivnim krovom pokrivena kupom kanalicom
e u 18. st. zadobila novi izgled, naime tada je starija crkva romanikih stilskih karakteristika uklopljena u da
su na uglovima plitki pilastri. Na zapadnom reprezentativnom proelju su ulazna vrata, a na katovima po
stone strane ogradnim zidom dvorita na kojem je ulazni portal. Oba objekta imaju ujednaeni i simetrini ras
nim portalom, iznad kojeg se nalazi natpis u baroknoj kartui koja zavrava oblikom koljke. Iz natpisa se krono
da bi posluila kao grobna kapela za grofa i njegovu suprugu. Kapela nije bila predviena da se u njoj odrava
m. Na niem platou je prednji dio vrta, ljetnikovac, te sklop gospodarskih graevina. Sjeverni plato obuhvaa te
samostanske zgrade s klaustrom, prostranog vrta i utvrde. itav kompleks odaje fortifikacijski karakter, uz u
Stepe Silivestrovi. Crkva je jednobrodna graevina s polukrunom apsidom malih dimenzija. Uz crkvu je postojal
a, te se ponekad spominje i kao crkva sv. Kria. Crkva je jednobrodna graevina s polukrunom apsidom i nado
ijanskih ili domaih arhitekata, kipara, slikara, oltarista i zlatara. Glavni oltar 1668. g. podigli B. Lon
prijatelja. Kao kastrum Otoac se prvi put spominje 1316. godine. Naselje se organizira oko dviju jezgri Klotra
kih predmeta. U ovom podruju mogu se oekivati nalazi veeg znaaja s obzirom na postojanje rimskih naselja uz
e i vie fragmenata tegula i keramike.
e, stupova kao i bedemi lukog castruma. Na pojedinim postojeim zgradama vridljivi su jo ostaci antike ar
z ranijeg rimskog carstva. Kompleks rimskih ostataka kao i starohrvatske crkve sv. Jurja i renesansnog lje
Draga i cca 500m uz obalu jugoistono na dubini 7-25m. Ovo je jedno od najveih poznatih nalazita epova amfora
Vitia. Graena je kao sjedite CK SKH. Izgraena u ravnici, uz samu obalu rijeke Save, svojim dimenzijama i is
enih krajem 19. stoljea na sjevernom podruju grada. Ljetnikovac je drvene konstrukcije, graen u tradiciji
aden Kauzlari. Zgrada je etverokatnica prostorno oblikovana kao najamni dvopreg T-oblika. Prostorno rjeenje zgrade
adina. Graena je od klesanih kamenih blokova, u neogotikom stilu. Graevina je pravilno orijentirana, jednobrod
rila, sagradio je general Josip Kazimir grof Drakovi iza 1770. godine. Vlastelinstvo u Brezovici s dvorcem
prot staroj koli, istono od barokne upne crkve Blaene Djevice Marije i groblja, na samom kraju naselja Go
je prizemne zgrade uz Golobreku ulicu, nasuprot upnom dvoru. Na proelju sjeverne zgrade, smjetene d
oli Breg (Brezovica). U blizini se nalazi barokni dvorac obitelji Drakovi, iz 18.stoljea, s kapelom Sv. Donata.
m vincilira za odravanje posjeda s vonjakom i parkom, prema projektu arhitekta Ivana Vitia. Kua se vremenom poe
Prema vlastitim zamislima Ledi je 1926. osnovao mali filmski kompleks, zagrebaki Hollywood. Neobina i s
g posjeda "donja Kaina", datira iz 13. stoljea, a kao sjedite upe sv. Ivana Evaneliste od 1501. godine. D
Bastl, a gradnju je izvelo graevno poduzetnitvo Gjuro Carnelutti. Odlikuje se harmoninom kompozicijom sa
ed datira iz 13. stoljea. Selo koje se postupno razvijalo uz Resniku umu, u 14. stoljeu postaje sjedite
aa i svetite natkriveni su baldahinskim svodom, koji se oslanja na pilastre profiliranih kapitela. Ue i nie s
e crijepom. Ulazni prostor sa stubitem, smjeten je u sredinjem dijelu objekta. Prizemne prostorije su svoene.
je paviljonskog tipa, smjetena u zelenilu s prilaznim perivojem, viekratno nadograivana. Neobarokni stilski konce
lu slagani su od kamena, djelomino vezanog. Vanjski ulaz u podrum je kroz aneks s istone strane objekta. Gornji di
ebe kole i jednostavnog oblikovanja proelja u tradiciji arhitekture svoga vremena. Skladno uklopljena u oko
eno izmeu dva svjetska rata u Zagrebu. Detaljni plan arhitekta Vlade Antolia iz 1939.g. koncipiran je,
a, Ede Kovaevia, Maksimilijana Vanke, Ljudevita estia, Vladimira Kirina, Zinaide Bandur, Ive eremeta. N
skladno je uklopljena u ambijent ume. Vanjski oblik i tlocrtni raspored uz upotrebu autohtonog graevnog materijal
prodavaonice tekstila Vesna u zgradi Jugonafte u Bogovievoj 1a (arhitekti Pavle Baranyai i Milan erjavi).
mom, pravokutnog tlocrta, razvedenog krovita, izvorno je bila prizemnica dograena krajem 30-tih godina 20. stoljea.
zidanim podrumom duim proeljem okrenuta je dvoritu, u kojem su bili smjeteni gospodarski objekti, od kojih
ureda, uz tehniku suradnju Milana Lenucija i Aleksandera Sea. Tehnoloko rjeenje pripremio je Leopold Lipp, ravn
vokutnog je tlocrta s naglaenim naglaenim erkerom na jugozapadnom uglu. Na zapadnom proelju se nalazi reljef
ni ograenog dvorita. Srednjovjekovna jezgra kurije sa sauvanim kamenim vratima (15.,16.st.) proirena je u 18.s
d isturenog ulaznog trijema na jugozapadnom, duem proelju. Kua je graena od horizontalno slaganih, piljenih d
staro groblje. Crkva je dvoranskog tipa, sa zaobljenom apsidom svetita, sakristijom prigraenom s june st
njeg uitelja Pavla Antolovia i uz pomo turopoljskog upana Ljudevita plemenitog Josipovia gradnja kole zap
ilo 1961. Hortikulturno ureenje 1956/57.godine. Moderno koncipiran, kompleks Doma zdravlja, komponiran je od t
ovi.Izvedbene nacrte izradilo je Graevno poduzetnitvo Kralik i drug.Jednokatna zidana zgrada ima uiteljski
ra je, kao miraz majke dananjeg vlasnika gosp. Mije Tkaleca, preseljena iz Gornjeg Dragonoca. Godina gradnje ure
isana na gornjoj gredi ueg, zabatnog zapadnog proelja. Ulazni, natkriveni ganjec koji izlazi iz osnovnog pravokut
k je dvostran, dvije kompozicije veliine cca 300 x 225 cm izvedene su na vertikalno postavljenoj betonskoj
a je bila dio veeg imanja s gospodarskim zgradama i mlinom.\r\nSlobodnostojea zidana visokoprizemnica, pravokut
kom bedemu, a jednokatnim istonim i junim krilom ugao Demetrove i Opatike ulice. Kasnobarokni dvokatni dio palae
ora Emanuela Priestera. Neorenesansna proelja, inspirirana venecijanskom visokom renesansom, rastvorena su polukr
om je ukopan. Zidan je od kamena i bukan. Oduvijek je u iskljuivo gospodarskoj funkciji, u funkciji podruma
raen krajem 19. stoljea, a danas se koristi kao spremite. Istoni dio kue ima dijelom ukopani podrum s ulazom
e sa Zagorjem. Pisani izvori ukazuju na povijesni kontinuitet postojanja upne crkve, koja je tijekom st
rkvi i naselju potjeu iz 13. stoljea. O gradnji upnog dvora nema sauvanih podataka, no prema konstruktiv
nje kapele, a danas crkve sv. Franje Ksaverskog. Graditelj je zidarski majstor Matija Leonhart. U 2.pol.19.s
zidom. Sa sjeveroistone strane, protee se groblje. Lokalitet Planina u povijesnim se izvorima prvi puta spomin
a Habdelievoj, to se moe zakljuiti po uskom hodniku u prizemlju, nadsvoenom krinim svodovima, ispod kojega n
lanjena su lezenama,. Na kamenom okviru podrumskog ulaza uklesan je, danas oteeni, natpis i godina gra
ade potpisuju arhitekti Boll i Waidmann, koji su u jednom kratkom periodu nakon potresa, ostvarili nekoliko z
podnoju ugraena je ploa s uklasanim natpisom: "U slavu Boga! podigoe temeljni kamen i ogradu za zatitu svog go
izgraena je 1904. godine. Izduenog je pravokutnog tlocrta, uim zabatnim proeljem orijentirana prema cest
nje ulinog proelja, a unutar kue na broju 13 podignuto je novo, zajedniko stubite. Zapadni dio graevine, u
m sljemenu. Hia je pravokutnog izduenog tlocrta, s dvostrenim krovitem, pokrivenim biber crijepom. Graena
na prema putu, s dvostrenim krovitem s poluskoenim zabatima. Stijene su od horizontalno slaganih hrastovih pl
gu. Strmo poluskoeno krovite, nad glavnim i neto nie nad prigraenim dijelom, pokriveno je crijepom. Glavn
em. Crkva je jednostavna, jednobrodna graevina s polukruno zakljuenim svetitem, sakristijom prigraenom s
rigraenom sa sjeverne strane, te zvonikom u osi glavnog proelja. Svetite, ue i nie od glavnog broda, zakljue
Marije. Sjeverozapadno od upne crkve, izgraene 1769.godine, na mjestu nekadanje drvene, podignuta je 1803.
odine Nikola Okian, godina gradnje te ime i prezime vlasnika urezani su na gornjoj gredi ueg, zabatnog uli
o sredite plemenske upe. Arheoloki lokaliteti na irem prostoru dananjeg Morava ukazuju na postojanje
ug. Crkva je jednobrodna, s polukruno zakljuenom apsidom svetita, sakristijom dograenom s istone strane,
aselja na raskrsu puteva juno od upne crkve, u blizini groblja,. S istone i zapadne strane ralanjena je pl
i u popisu upa zagrebake biskupije iz 1334.godine. Crkva na dananjoj lokaciji opisivana je u kanonskim viz
predstojnikom Opine Njemiem pokrenuo pitanje osnivanja kole. Ova slobodnostojea prizemna zidanica pravoku
nja, na kojem je, prema kazivanju, nekada bilo 11 mlinova-vodenica sjeverno i juno od sela. Na gredi, desno
u dubini parcele s glavnim zapadnim proeljem okrenutim ulici od koje je odijeljena prilaznim perivojem. Kuri
vijeka povezivale Zagreb s Varadinom i Slavonijom, te Hrvatsko zagorje i Prigorje s Pokupljem i Posavinom.\
Prema tradiciji, na istom se mjestu nalazilo starije drveno raspelo koje je radi tronosti moralo biti zamijenjen
rivena visokim poluskoenim krovitem. U ogradnom zidu, uz sjeverno proelje, simetrino su smjetena dva iroka p
u naselja, te njegovu karakteristinu matricu. Prirodno okruenje ainovca karakteriziraju polja i livad
tena u sreditu naselja. Kapela, okruena grobljem, na uzvisini iznad naselja, dominira okolnim krajolikom. Loka
odrumske i prizemne prostorije svoene su ekim svodovima, i bavastim svodovima sa susvodnicama izgraena je na padi
poetku imala svoeno svetite, a lau pod tabulatom. Godine 1779. i svetite i laa imaju svod, a nad ulaznim vra
rudnika olovno-cinkove rude poznat pod nazivom Rudnik Zrinski iz kojeg se poetkom 17. stoljea taljenje
ikih i inovnikih stanova, intenzivira se naroito u razdoblju izmeu dva svjetska rata, kao odgovor na dotadan
oznato od 1965. godine. Arheoloki nalazi s lokaliteta ukazuju na postojanje prapovijesnog neolitikog naselj
oda i naselja, eljeznog doba. Dosadanji arheoloki nalazi potvruju navedeno, te svojom brojnou govore u p
lomci keramike i obraeni dijelovi kamena koji upuuju na postojanje antikog gospodarskog objekta, vjerojatno vill
1980. god. na povrinu je dospio arheoloki materijal lasinjske kulture. Arheolokim istraivanjima utvreno je
e kanala za regulaciju rijeke 70-tih godina 20. stoljea. Rije je o veem naselju koje je egzistiralo tij
na kojem se vjerojatno nalazi pripadajue naselje. Dimenzije grobnih humaka su iznimno velike, te su promjera 20
put, na istoku eljeznika stanica Zarilac i lokalna cesta smjera jug-sjever, na sjeveru cesta Kneci-Aiko
ja. Iz okolnog, preteno nizinskog terena izdie se niz manjih i veih, umjetno nastalih uzvienja. Na njima su pri
ednjovjekovnog gradita. Gradite je krunog oblika, te se sastoji od sredinjeg platoa i umjetno formiranog
skim raslinjem. Gradite ini plato okruen ancem s nasipom. anac je kanalom spojen s potokom aavica, odak
isko raslinje. Zemljano utvrene elipsoidnog oblika sastoji se od sredinjeg platoa okruenog ancem i nasipo
ko 1 km zapadno od Oreca. Na jugoistonom dijelu zone uoljivo je uzvienje elipsoidnog oblika, n.m.v. 111,5
kasnog bronanog i starijeg eljeznog doba, antike, sve do srednjeg i novog vijeka. Sjeverni dio zone ini povieni
a prema jugoistoku niu prema dolini rijeke Brenice na istoku. Sredinji dio zone presjeen je eljeznikom pru
r dugom cestom. Najprije se razvilo naselje Prvi-Luka na jugoistonoj strani otoka u dobro zatienoj istoimeno
aci amfora tipa Lamboglia 2 pa se brodolom datira u 2-1. stoljee prije Krista. Dio tereta i ostaci drvene br
razbacani ostaci keramikog posua i amfora. Dio tereta i ostaci brodske konstrukcije su jo pod pijeskom. Amf
a upuuje i lokalni naziv zemljita - Pjeskana. Visoke naslage pijeska u sjevernom profilu ceste ine polukruni
anuala E/-c3, a pedala C-d+XVI. Na dasci velature oteena je cedulja iz 1866., na kojoj se spominje Giacomo Pot
cesti Peli-Pepelana, otkriveni su ostaci prapovijesnog naselja ulomci keramike, kamene alatke i kuni lijep.
og lijepa i kamenih alatki, a u krajoliku se ocrtavaju obrisi velikog tella s dva izduena breuljka koja se p
ndava - malena istaknuta uzvisina promjera 1,30 x 100 m i visine 3 m. Ime zemljita potjee od rjeice Lendave
ene kosti, topljeni metal), koji ukazuju na postojanje velikog arheolokog kompleksa naselja s nekropolo
ole u Basariekovoj ulici, vee graevine i nekropole u Gundulievoj ulici, a od pokretnih nalaza uoeni su
figuracija terena prilikom oktria 80-tih god. 20. st. ukazala je izdueni tell u ijem je sreditu uoe
e je dvostrean danas prekriven kupom, iako je izvorno bio pokriven kamenim ploama. Ovo je lijep primjer got
e srednjovjekovno groblje. Arheoloki ostaci pokrovnih i oblonih kamenih ploa starih grobova, koji su ne
ena je dvovodnim krovom. U vrhu istonog zabata die se impozantni dimnjak, svjedoanstvo o srednjevjekovnom s
diktinskog samostana, a ovaj na mjestu kasnoantike i ranokranke crkve. Uz trolisno proelje istie se zvonik s
om pokrivena je krovom od kamenih ploa. Na proelju je dograen hospicij na kojem je ugraen reljef sv. Jerolima s
ntalno postavljena mlinska kola. Jo 70-tih godina je bila naputena, a danas je gotovo u potpunosti uru
g zatite od pljaki i napada, prvo gusara zatim Turaka. Selo se formiralo na potezu istok-zapad a nekad je bilo
e na glavnu ulicu, u osi proelja je luni portal ukraenim palmicama, flankiran vratima na koljeno . Na prvo
emenata arhitekture moderne: formom, materijalom i funkcionalnou, uz diskretne i u duhu moderne preraene c
na je prelomljenim svodom i pokrivena krovom od kamenih ploa. Graena je pravilnim etvrtastim redovima kamena.
v je dvovodan s tri luminara a u potkrovlju je mala pukarnica. Bio je osiguran visokim zidom dvorita s okovanim
arii 20, juno od nje je stambena katnica na adresi Ulica Petra Hektorovia 9, a istono je gotika graevina
ku, prema projektu prof. Jurja Botia. Iako skromnih secesijskih obiljeja, ima istaknute urbanistike vrijednos
na istaknutom mjestu unutar park-ume Marjan, na rubu kamene klisure. Prvo je izvedeno djelo arhitekt
kulta, te je vjerojatno pripadala sklopu katela Nobilo Donjeg. Crkva je jednobrodna, pravilno orjentira
, dvorita sa etnicom i jednog ograenog vrta. U kompleks ograen visokim zidom, ulazi se kroz portal nad kojim j
unim proeljem je hortikulturno ureen vrt, ali je kua i s ostalih strana okruena zelenilom. Kubini vol
sv. Petra i Pavla. Pred katelom je blaga padina prostranog vrta s maslinama (nekad vinogradi). Katel je kva
odnjakog gradonaelnika Splita i istaknutog preporoditelja Hrvata u Dalmaciji. Projektant je Aughust Thara
kole koje su postojale u Bakoj Vodi. Zgradu je gradio Bartul - Baria Grani, zasluni uitelj Bake Vode p
eg su formirane tri polukrune apside presvoene polukalotama inei svetini prostor. Na vanjskom licu zido
eg su formirane tri polukrune apside presvoene polukalotama inei svetini prostor. Na vanjskom licu zido
nom natprozornicima i nadvratnikom te sa zapadne strane postoji jedan prozor gotikom oblika. Sa sjeverne str
anog kamenim ploama. Ulaznim proeljem okrenuta je prema istoku, zidana je kamenom slaganim u pravilne redove,
polukrunim tlocrtom s time to su zidovi znatno deblji i povieni do nekadanje visine sljemena krova. Graev
1331. godine, a oznaavala je granicu pitovskog i vrbanjskog teritorija. Crkva je bila beneficij hvarskih plemi
a, je portal sa zabatom baroknog obiljeja, te rizalitno istaknut kvadratian zvonik rastvoren s po dva luna
Na proelju je jednostavan portal flankiran malim kvadratinim prozorima. Na vrhu zabata je zvonik na preslicu
a. Prozori u kamenim pragovima sa profiliranim nadvratnicima postavljeni su u osi, a kua je zakrovljena
ne stupove koji nose lukove i svodnu konstrukciju. Nad zidovima sjevernog i junog proelja izgraen je ob
heoloka nalazita. Na jednom od njih izvaen je keramiki brodski rtvenik iz 5. st. pr. Krista, jedan o
kraljeva. Ova mlinica nastala je poetkom 18. st. (oko 1711.god.) te je od tada vie puta pregraivana i popr
e je polukruan s baroknim volutama nad pokrajnjim brodovima. Srednji brod je izdignut iznad pokrajnjih i osvi
crkva danas je djelomino sauvana, na njenom mjestu izgraena je stambena kua, u neposrednoj vezi s krstio
dom izgraena je u gotiko-renesanskom stilu. Danas je to sredinji dio crkve svoen bavastim svodom s pojasnic
rtastim pilastrima i polukrunim lukovima. Apsida je etvrtasta. Crkva je posveena 1793. godine. Zvonik je izgrae
s prikazima plovila u velikim iskuenjima na moru, od ega 26 u tehnici akvarela na papiru, 20 u tehnici u
. Uz zapadni proelni zid postavljen je aneks s ouvanim konzolama i uskim otvorom. Kapela je nasvoena bavast
ine 14.stoljea (1350.) U lapidariju upne crkve uvaju se dva ulomka kamene plastike ukraena troprutim pleten
veukupno ga sainjava 160 predmeta. Predmeti datiraju iz perioda 13.-19. st. Zasigurno najvrjednija umje
azoviu, 19.st. jedan je dio neidentificiran, takoer iz 19.st., dok jedan manji broj ikona potjee iz
uho. Meu slikama je najvrjednija oltarna pala Bogorodica s Djetetom i sv. Ivanom iz 18.st., dvije sli
ogorodice s Djetetom, tempera na dasci, s poetka 16.st., te nekolicina zavjetnih slika pomoraca.
ala sa glavnog oltara koja prikazuje Uzaae Bogorodice, 18.st. Od metalnih predmeta vrjedniji su srebrni
dijelovi starije crkve iz razdoblja romanike i to slijepe arkade u unutranjosti. Crkva je paetvorinasta s po
ustinjaka, sv. Bartula i sv. Grgura papu.
ue. Velik dio umjetnina danas se nalazi u Dijecezanskom muzeju u crkvi sv. Barbare.\r\n
enice. Na Gorici su sauvani arhitektonski oblici koji imaju dugi kontinuitet u lokalnoj graditeljskoj t
dri pokaznicu koju oba sveca adoriraju. Na vrhu pale javlja se Bog -otac s anelima.
alitetnom umjetnikom djelu.
emu izgradili vojniku postaju u sklopu dunavskog limesa. Prema nekim podacima ovdje je bio katel pravokutn
rukama. Reljef pokazuje stilske odlike renesansnog stila, a raen je prema reljefu firentinskog majstora Anto
aspee, a sa strana osam svetaca u punoj figuri. Svi prizori uokvireni su gotikim lukovima. Po umjetnikoj
tuku koji proviruje s lijeve strane. Na koljenima dri Dijete koje doji i pokriva prozirnim velom. Ogrnuta je tam
m stilu 15.st, rustine modelacije iz ega zakljuujemo da se radi o djelu lokalnih majstora.
e, te nisko ognjite u srednjoj prostoriji koje se tretira kao sastavni dio nepokretnog inventara kue. U nasvo
taciji u prostoru i s obzirom na glavnu ulicu naselja reprezentira stariji tip gospodarskih kua, p
orijentirana je u prostoru s obzirom na glavnu ulicu naselja.Graena je 1824. godine ili ranije od kame
ciji Ivan Fiamin i drugovi, iji su lanovi bili pomorski kapetani. Neposredno nakon I. svjetskog rata u njoj su
tinih odlika liburnskih crkvica s lopicom i preslicom. Krivudave komnikacije nastaju kao posljedica tlocrtnog r
omeuju s lijeve strane kipovi Sv. Petra i neatribuirane svetice, a s desne kipovi sv. Pavla i takoer n
oblicima poela se graditi 1789. godine, dok je zvonik izgraen ranije, te se spominje 1779.g. kao nov. Kasno
ih predmeta. Moe se datirati u 17.-18. st.
a proelju. Podignuta je pol. 18. st. kao obiteljska kapela obitelji Bulat. Na glavnom oltaru je oslikani drveni ant
une i zapadne strane, a s istoka je gradski zid. U uglu je kua. Pravokutnog je tlocrta, zakljuena jednovodn
ri sredinji dio prostranog suburbanog sklopa obitelji Ivani koji je zauzimao sva izvorna bloka. Pred palaom se p
. Kua je vjerojatno starija od kraja 17.stoljea na to upuuju prozorske ui i konzole uz prozor luminara. Je
tie se detaljima neuobiajenim za stambeni barok Dalmacije. Poloena je duom stranicom okrenutom dvo
krila koja prema jugu zatvaraju klaustar. God. 1686. samostan je utvren, izgraene su dvije poluoble kule. Crkva
je sa sjeverne i june strane omeeno zidom. Imao je i obrambenu funkciju o emu svjedoe visoki dvorin
bavastim svodom danas je pretvorena u mrtvanicu.
agoavala konfiguraciji terena. Sazidana je 1812. godine na uzvisini zapadno od ulaza u viku luku kao
Jedini slobodni zid je proelni, okrenut prema zapadu. Ostali zidovi kue su zaklonjeni u bloku. Proelni
zagonima-torovima, krunom pei, gustirnom s kamenom krunom i ograenom lokvom. est prizemnica ovog ruralnog sklopa
va inspiriranih ivotom lokalnih stanovnika ini ih vanim dijelom identiteta stanovnika s podruja Slavon
a gospodarski, a sjeverni dio stambeni karakter. Okolni prostor arikuliran je kao perivoj, u tu svrhu ak je
lesari te vlasnici lokalnih kamenoloma. Neoklasicistika zgrada graena je kamenim blokovima s finim sljubnica
raditelja i klesara. Monumentalna trobrodna graevina sa zvonikom na proelju graena je u oblicima neoromanik
vodno od mosta) pronaen je veliki broj dragocjenih arheolokih predmeta koji pripadaju razliitim vremenskim
Nalazi su pohranjeni u Muzeju grada Omia.
pokriveni su kamenim ploama. Iznad grobova nalazi se sloj zemlje na kojima se nalaze nasadi borova. S obziro
govim imenom gdje se naziva Burgl. Orgelbauer in Cilli. To kvalitetno djelo, sauvano je u izvornom stanju,
Pregradnjom u neogotikim oblicima dobiva dananji izgled 1866. godine, kada je bila u funkciji kapele kurije Ad
su 1880. To je prizemnica tlocrtno u obliku slova H zakljuena dvostrenim krovitem. Sastoji se od izduenog sre
nuta prema ulici, zavrena etveroslivnim krovitem. Glavno proelje je oblikovano detaljima arhitektonske plastik
og srednjeg vijeka. Objekti iz rimskog razdoblja pripadali su poganskom sakralnom objektu. U 5. stoljeu unut
ncima pronaena dva ulomka reljefa mitreja i tri imposta s urezanim kriem. Ulomci su pripadali antikoj graevin
u Draica - Pudarica, nalazio mitrej. Stoljetnim kultiviranjem zemljita i radovima na cesti nalazite je
kao posjed zadarskog plemia Karnarutia. Provalom Turaka nestaje selo Zablae u zaleu, a stanovnici bjee u Pakot
edinstven primjer prapovijesnoga naselja kako po veliini tako i po sistemu fortifikacija. Dva poprena srpasta be
nici pravokutne osnove zakljuenoj dvoslivnim krovitem od biber crijepa skoenim nad zabatnim stranama. Za
ansko se doba podie crkva, koju u ranom srednjem vijeku obnavljaju benediktinci i osnivaju samostan, na mjes
vnim suknom. Sve modrne su iz druge pol. 19. st. i spomenike su vrijednosti zbog utvrenog predajnog vlasnitva za Ra
godine. Od nekadanjeg okna Podlabin sauvani su izvozni toranj s toplom vezom i podzemne jamske prostorije n
g oblikovanja i organizacije, jednoprostorna prizemnica, graena od kamena u suho, s pokrovom od biljne grae,
etkom 19.st. ili ranije, a prezentira graditeljsko nasljee kneije Vinodolske iz 17/18 st. Poloaj objekta u
iz starijeg eljeznog doba. Na dijelu nalazita uoene su zemljane strukture, strmi konini nasipi. Naeni su
matinca, pregradnjom ranije gotike graevine. Obnovljena je u duhu cvjetne gotike polovicom 15. stoljea o
rivena je dvostrenim krovitem s poluskoenim zabatom na proelju i pokrovom od biber crijepa. Hrastove pla
du koji se spominje od 1600. Kurija je kasnobarokna jednokatica pravokutne tlocrtne osnove, graena od opek
d sela Poljanica Bistrika, uz hodoasniki put za Mariju Bistricu. U povijesnim izvorima iz 1622. g.
06/11-27/08, ur. broj: 565-08/3-11-3) utvreno da ima svojstvo kulturnog dobra sveukupno 477 arhivskih fondova
e odlike barokne umjetnosti. Ikonostas s 24 ikone smjeten je u trijumfalnom luku. Izraen je 20-ih god
orijentirana u pravcu istok-zapad. Crkva je graena u 1. polovini 19. stoljea te je obnovljena u 1. polovini 2
kapitali na latinskom jeziku: + QUI LE[g]IS ET INTELE[g]IS ORO PRO ME PECATO[re] Ti koji ovo ita i razumije,
a amfora. Vei dio tereta kao i ostaci drvene brodske konstrukcije nalaze se pod slojem pijeska. Amfore s
arnice. Kua, drvena prizemnica sa zidanim poluukopanim podrumom, graena je 1925. godine i izvedena je na i
vnu dvoranu u gradu. Neoklasicistika struktura u gabaritu, posjeduje secesijske odlike u elementima proelj
nigsberg i Deutsch. Autor osnove za kuu Feller civilni je tehnik Vinko De Luca, ije je djelovanje kako u ateli
ani zavod u Hrvatskoj osnovan 1846. pod nazivom "Perva horvatska tedionica" poetkom 1880. godine gradi novu zgra
rhitekta Dionisa Sunka. Vanjski izgled graevine kao i bogata unutarnja oprema i dekoracija do danas gotovo u po
jektu Huga Ehrlicha. Zgrada je tlocrtno rijeena kao peterokut koji zatvara usko unutranje dvorite u nivou prizeml
Gombo i Kauzlari. Kroz dugogodinju plodnu suradnju ovaj tandem se skladno nadopunjavao. Mladen Kauzlari bi
sko-slavonske zemaljske centralne tedionice, s poslovnim prostorom banke u dijelu prvog kata i s bankovnom blagajni
og osvjetljenja i prozraivanja pojedinih prostorija, kua Bauda znaajno nadmauje kasnije standarde normirane
e Jabukovac, od koje je graevinu odijelio uskim pojasom parternog zelenila. Otvorima relativno krt sjever
ojektanta, arhitekta Zvonimira Vrkljana. Sklop karakterizira racionalnost i funkcionalnost u konstrukciji i o
nu obitelj uspjenog zagrebakog kirurga oftalmologa Kurta Hhna.Reprezentativno proelje vile je upravo ono z
20. stoljea. Uglavnom se radi o primjercima iz baroknog razdoblja 17. i 18. stoljea, manji dio je iz 15. i 16. s
te izlog prodavaonice u prizemlju jednokatnice u Ilici 24 kombinacija su diskretnog art nouveau izriaja i geom
s rizalitom na zaelju. Imanje Hrae spominje se 1547. godine u vlasnitvu Nikole Zrinskog. Tijekom vremena mij
) trgovcu, gradonaelniku Karlovca, ocu knjievnice i prve hrvatske etnologinje Mare op (1858.-1910.) Bistu je 1858
zirana polukruno zavrena svoena luna otvora jednakog raspona. Parapet niske pune kamene ograde odvojen
jetko sauvanih povijesnih gospodarskih sklopova . Glavna zgrada i etiri gospodarske, samostojee su prizemnic
an, pozlaen, polikromiran s oltarnom palom, izraen u drugoj polovici 18. stoljea. Boni oltari Src
azom, nadvien dvostrenim krovom kojeg ine dvije vee kamene ploe. Interijer poklonca oslikavan je vie puta
od irokih planjki djelomino podrumljena graena je 1908. g.. Spada u red vrijednih kua u sjeverozapadn
aseoka: Brezovac, Pavkovii, Pavlanci i Vioevii. U neposrednom kontaktu uz okunice su vonjaci, vrtovi i oranice
1907.-1909. g. ime je formiran dananji izgled. Tlocrtno je u obliku slova L, s veim ulinim te kraim i nezn
jelji, od kamo je premjeten 1799. godine kad je crkva dobila novi inventar. Premjetajem u manji objekt, reta
tar, dva bona oltara i jedan vanjski oltar s pripadajuim skulpturama, slikama i ukrasima, te sakristijski o
oltara i dva bona oltara s pripadajuim skulpturama i slikama, te propovjedaonice, klupa i sakristijskog or
aojevi inicirao je izgradnju tvrave kako bi ojaao sjevernu granicu Poljike kneevine u obrani od Tur
dnoj blizini dananje upne crkve Blaene Djevice Marije, Gospe od Uznesenja i groblja. Sauvao je povijesnu m
balite splitskoga gimnastikoga drutva Hrvatski sokol unutar kojega je jo 1903. osnovana nogometna
za podizanje reetkastih vrata. Iz predromanikog razdoblja 9. st. je oltar u apsidi s uklesanim starokra
vu Muzej nije imao od svoga osnutka 1893. g. Projekt je povjeren arhitektu Mladenu Kauzlariu, a po njegovoj sm
a Grisogono samo je dio velike palae iz 13. stoljea, pregraene obiteljskim diobama. Izvorno romanika pala
je pravokutnog oblika, bez tragova vrta pred glavnim proeljem, dok je suburbani prostor iza ladanjske ku
ane okruenoj irokom depresijom ( bivi fortifikacijski opkop). Tijekom niza godina ovo podruje kori
stambene graevine, na terasi je smjetena ruevina manje gospodarske prizemne graevine s krovitem kroz koju
lo se kada su prilikom iskopa kanala za postavljanje plinskih instalacija otkriveni mnogobrojni i raznovrsni ar
ornji Kono, a istono granii sa srodnim kompleksom Jakovljevi Mi, te je u neposrednoj blizini ljetnikovca
a kao svojevrsna sinteza ladanjske i gradske stambene arhitekture. Na ekskluzivnoj lokaciji, udaljen stotinja
tekture s kraja 18.st. na predjelu Konala.
u s kuom za stanovanje, etnicom, kolonadom, vrtovima zapadno, juno i sjeverno od kue, terasom nad cistern
enog u smjeru istok zapad, orijentirana glavnim proeljem prema vrtu na jugu. Uz glavno proelje je etnica s u
ntikog do novovjekovnog razdoblja s podruja Like. Najvei dio grae ine cjelovite ili fragmentarne rimske kva
ostora cijele Hrvatske. Sjedite Muzeja je u vili Angiolini, najstarijoj opatijskoj vili smjetenoj u sredin
o prikupljanjem grae iz MORH-a i GS OSRH, a dio predmeta dospio je u Muzej donacijama i otkupom. Vojni muzej u svoj
gorja i Prigorja. Do otkria i iskapanja arheolokog nalazita dolo je sredinom i u drugoj polovici sedamdesetih
rano naseljeno od ranog neolitika do ranog eneolitika. U starijoj fazi naseljavanja mogu se pratiti tri faze
dobara RH upisana je kolska zbirka, Zbirka razglednica, Etnografska zbirka, Kulturnopovijesna zbirka i Zbirka
nalno zakljuenog ueg i nieg svetita. S obje strane svetita nalaze se prigraene sakristije, a glavnim p
se malena izvidnica. Posjeduje etiri etae podijeljene meukatnom konstrukcijom. Graena je u 19. st od
h oltara znalaki je komponirana te je na visini tadanjih dosega mletakih altarista.\r\nKvalitetom umjet
ane su slijedee zbirke Muzeja: Memorijalna zbirka slikara (animatora, crtaa, redatelja, ilustratora, dizajne
poznati hrvatski arhitekt Stjepan Plani. U Registar kulturnih dobara RH upisana je Likovna zbirka Muzeja koja b
a 1977. g. Muzej je smjeten u zgradi kasnobarokne kurije koju su podigli kanonici Zagrebakog kaptola krajem
a njena povrina je 191 m2. Nekada se u kui nalazila trgovina mjeovitom robom i gostiona. Zidovi su izved
a se prihvaa kao integralni i neizostavni dio stvaranja predstave, a kostimograf kao ravnopravni dionik kreat
rsko-goranske upanije i grada Rijeke od vremena prve naseljenosti u prapovijesti do 20. stoljea. U Registar
ita unutar ove ruralne cjeline sauvale su svoj prvobitni izgled unutar prostornih gabarita, dakle kao pr
vanih umjetnina prikljuen je i dio koji je bio izloen u Galeriji umjetnina ,kao i umjetnine koje su naknad
ularom sv. Ivana. Godine 1591. Julija Luci ostavlja veliki sklop Lucievih u Grodi za podizanje samostana, to
roka 8.5 m., graena od kamenih klesanaca s kvadratinom apsidom na istoku. Na glavnom proelju je jednostavni ulaz
dnu, ime su stvorena trapezoidna polja oslikana s dvije zrcalno postavljene vitice. Govornica je esterostrana s
m apsidom na sjeveru, jednostavnim profiliranim ulazom na glavnom proelju i zvonikom na preslicu sa dva zvona
vrata s kamenim dovratnicima su na istonoj fasadi. Na jugu su tri prozora s kamenim okvirima. Mlinica ima est ko
joj je dodana polukruna apsida na sjeveru. Na proelju je jednostavna kamena rozeta, dvije monofore i kameni k
olukrunom apsidom, orijentirana sjever-jug. Graena je od pravilnih klesanaca slaganih u redove. Uz sjeverozapadni
eg vijeka (a vjerojatno i ranije) gradi bunar u ijoj se neposrednoj blizini razvija groblje sa stecima
sv. Jakova.\r\nRadi se o prapovijesnoj gradini tj. manjoj utvrdi smjetenoj na vrhu spomenutog uzvienja. B
krovitem s poluskoenim zabatima. Sauvan je karakteristini raspored unutarnjih prostorija, na katu organiziran
lovnom Arheolokom, Etnografskom, Kulturno-povijesnom, Galerijskom odjelu i Odjelu suvremene povijesti. U Regista
Lovako drutvo Metkovi, obradio je i preparirao dr.Dragutin Rucner, poznati hrvatski orintolog i preparat
podigao oko 1577. godine paa Ferhad Sokolovi, kao dio obrambenog sustava osvojenog podruja Like, Krbave i
aevinski materijal koji upuuju na postojanje vieslojnog arheolokog nalazita sa kontinuitetom naseljavanja u
riveno je srednjovjekovno groblje. Groblje nije arheoloki istraeno, meutim prema vidljivim ostatcima kamenih
od opeke, a kat od hrastovih planjki koje su spajane na otesane uglove. Komunikacija izmeu prizemlja i kata
ine od hrastovih planjki spajanih na otesane uglove. Dimenzije ove jednokatnice izduenog pravokutnog tlocrt
tina longitudinalna je jednobrodna graevina s prostranom poligonalnom apsidom uz koju se nalazi kvadratna
Muzej uva etnografsku grau s fundusom od 4200 predmeta, u prvom redu tekstila, poljoprivrednog alata te predme
vila i galerijskom djelatnou. Slike, crtei, grafike i u manjem dijelu skulpture djela su veinom domaih umjetnik
U Zbirci kamenih spomenika srednji i novi vijek zastupljeni su glagoljski i nadgrobni kameni spomenici, gr
e. Nalazite obuhvaa june padine smjetene iznad manjeg vodotoka-potoka Banovaa te rijeke Pakre, a presj
je presjeeno ukopom Lateralnog kanala, a smjeteno je istono od vora Kutina. Pregledom terena naeni su kera
a tzv. Radniko naselje i na jednoj od oranica juno od kua uoavaju se zapune jama. Nalazite je presjeeno ce
toka te dananjeg Lateralnog kanala. Greda je ispresijecana nizom meandara nekadanjih manjih vodotoka izme
manjim vodotokom te niskim podrujem. Pregledom terena naeni su keramiki ulomci koji datiraju ovo nalazit
unom meandru nalazi uzvisina s povrinskim nalazima keramike, dok se sa sjeverozapadne strane takoer uoavaj
lima te medalje i plakete. Unutar Umjetnike zbirke istie se jedinstvena zbirka portreta i autoportreta na
. Plakati su najveim dijelom tiskani u izdanju muzeja i galerija iz Hrvatske i inozemstva, a manji broj izdale su
ka i druga graa vana za Buzet i Buzetinu. Ministarstvo kulture donijelo je rjeenje o upisu u Registar ku
dri radove slikara i kipara te sudionika vinodolske likovne kolonije. Najznaajniji umjetnici zastupljeni u Zb
e, nekoliko stotina metara sjevernije od rijeke Pakre. Nalazite je presjeeno eljeznikom prugom i cestom Kutina
dinama presjeena eljeznikom prugom Banova Jaruga Lipik. Prema jugu i istoku blago se sputa u ravnicu gd
mjetenim iznad potoka Bijele, presjeena eljeznikom prugom Banova Jaruga Lipik. Greda se blago sputa i
etenim iznad potoka Bijela, presjeena eljeznikom prugom Banova Jaruga Lipik. Pregledom terena naeni
ananjeg Lateralnog kanala te sjeverno od rijeke Pakre i zapadno od ume Vodopolava. Greda je ispresijecana ni
pohranjeni spomenici arheoloke batine Hrvata iz razdoblja srednjega vijeka.\r\n Ministarstvo kulture donijelo je rj
evina s unutarnjim dvoritem i tri uglovne kule. Graen je u drugoj polovici 13. stoljea, u funkciji sta
prostrani prostor, bonog oltara sv. Fabijana i Sebastijana i dijelova nekadanjeg oltara sv. Kria, istie
ugozapadnom rubu naselja Poljana, sjeverno od rjeice Bijele, a u junom dijelu presjeeno je eljeznikom prug
e graeno od kamena dok je kat od hrastovih planjki. Dimenzije ove jednokatnice izduenog pravokutnog tlo
d hrastove planjke koja je slagana na njemaki vugel. Komunikacija izmeu prizemlja i kata omoguena je van
a nekadanjeg manjeg vodotoka - potoka Krivajac, sjeverno od rjeice Bijele, pronaeni su ulomci srednjovjekovne ker
eni su ulomci keramikih posuda iz eljeznog doba i srednjeg vijeka. Greda se nalazi zapadno od potoka Krivajac
duene grede orijentacije zapad-istok, sjeverno od nekadanjeg manjeg vodotoka - potoka Krivajac, nalazi se istaknut
azi na junom rubu izduene grede, sjeverno od potoka Krivajac. Sa zapadne i istone strane uzvienje je okru
agom uzvienju koje se tek neznatno izdie iz okolnog nizinskog podruja, a nalazi se sjeverno od potoka Krivaj
j obali nekadanjeg manjeg vodotoka, potoka Krivajac, koje je s june i istone strane okrueno nizinskim podruje
greda, orijentacije istok-zapad, prema jugu se blago sputa u dolinu rijeke Pakre, a prema sjeveru ka nekadanjem
lagodbom antikom naselju. Polovicom 15. stoljea naselje se razvilo u znaajan obrtniki i tranzitni cen
vienje, koje je s istone strane oivieno manjim vodotokom (ista Brezina), dok se na jugu nalazi nizina rijeke
ase Magistralnog plinovoda Kutina - Dobrovac. Greda se prema jugu blago sputa u nizinu rijeke Pakre, dok je na
onzervatorskoj studiji navedena je pod oznakom AB 28). U okoliu se istie izduena greda orijentacije jugoistok-sje
mjeteno na istaknutoj, izduenoj gredi orijentacije ji-sz. Prema jugu greda se blago sputa u nizinsko podruje u
duenoj gredi orijentacije JI-SZ, koja se prema jugu blago sputa u ravnicu rijeke Pakre, dok je na istoku i
ubom istaknute i izduene grede orijentacije JI-SZ, na povrini koje su pronaeni ulomci keramike iz bronanog i
ena greda orijentacije si-jz, koja se prema jugu blago sputa u dolinu rijeke Pakre; prema zapadu i istoku njen
nutoj, izduenoj gredi orijentacije istok-zapad, koja se prema jugu blago sputa u ravnicu rijeke Pakre, a pr
rijentacije istok-zapad, koja se prema jugu blago sputa u ravnicu rijeke Pakre, a prema istoku i zapadu ka ma
a Kutina - Dobrovac. Gradite je smjeteno na sjevernom rubu doline rijeke Pakre. Uoava se sredinje uzvienje pr
elja je krivudava, linijskog tipa prilagoena konfiguraciji terena i liniji vodotoka. Povijesni izvori govore da
udi tog kraja donedavno upotrebljavali: naprave za izradu tekstila (od stupe do tkalakog stana), nonja tipina
stitom projektu dipl.ing.arh. Vjenceslav Richter ezdesetih godina 20. stoljea. Zbirka, predana na upravlja
raanskih kua u gradu. Ministarstvo kulture donijelo je rjeenje o upisu u Registar za Zbirku razgledn
opole uz samu crkvu. Dva para zidanih pravokutnih pilona dijele lau crkve u tri broda. Ispred glavnog proelja
z 42 km udaljenih izvora Biba i Subiba iznad Vrane. Gravitacijski kanal poloen je na zidani nosa prilagoen
h umjetnika. U Registar kulturnih dobara RH upisana je Zbirka moderne i suvremene umjetnosti koja obuhva
e je osnovano tijekom 18. stoljea nakon prestanka turske opasnosti te uspostavom vojno - krajikog sust
kasnoantikog kupalinog sklopa, te veeg dijela monumentalnog objekta javne namjene na sjevernoj strani. Ovi
olo crkve nosi naziv Jusin to nam vjerojatno govori o nekadanjem nazivu crkve, moda Sv. Justin ili Sv. Justi
odna, s laom pravokutnog tlocrta, uim polukrunim svetitem, sakristijom jugozapadno uz svetite i zvonikom i
og dvora. Sagraene su 1897. u pojednostavljenim oblicima historicizma. \r\nStara puka kola podignuta j
arhitekture u Splitu. Projekt je 1901. godine napravio splitski arhitekt Kamilo Toni po povratku sa kolova
uta na 360m2 u predjelu Obrov. Zgrada ima tlocrt nepravilnog etverokuta. Glavni je ulaz na istonom proelju
trane ulice etalite Ivana Metrovia protee se kameni zid od fino obraenoga kamena s kamenom poklopnicom
ente, na sjeveru ulicom Preradovievo etalite u zapadnom dijelu i ulicom Put Firula u istonom dijelu. Od istoka pre
1782.god., na mjestu ranije, u kasnobaroknom stilu. Veina inventara potjee s kraja 18.st., te s poetka 20.st. ka
ra RH upisane su sliedee zbirke Muzeja: Likovna zbirka, Zbirka Domovinskog rata, Zbirka odljeva glagoljskih nat
ra obiaje i nain ivota na podruju otoka Cresa sve do 50-tih godina 20. stoljea. Od vrijednijih predmeta
a glavnog oltara na kojoj je prikazano Bezgrjeno Zaee Bl. Dj. Marije sa Sv. Dujom, Sv. Franom Asikim i S
teava pobliu dataciju objekata, ali s obzirom na povijesne podatke mogue je sadanji kompleks datirati u
su koriteni pojedinani kameni blokovi. Sve stijenke tradicijske kue izgraene su masivnim hrastovim plan
blika u kojemu je sauvana njegova povijesna matrica. Okunice su smjetene na pravokutnim izduenim parce
nje nove zgrade. Projekt je povjeren arhitektu Zvonimiru Vrkljanu. Lokacija za gradnju ponuena je na jo neurbanizi
pa Lamboglia 2 prema kojim se lokalitet i datira u 2. 1. st. pr. Kr. Sjevernije od ulomaka amfora, nazire
adnje samostana i crkve, raspela, kamena kugla za katapult, a u ostalim samostanskim prostorijama vrijedni dije
nekropola s 53 paljevinska groba kulturne grupe Barice Greani koji se mogu datirati u Br D Ha A1. Pokojnici
u naselja kasnog bronanog doba i latena. Kue i jame kasnog bronanog doba sadravale su veliku koliinu kerami
e naselje kasnog bronanog doba s kuama te velikom koliinom keramikih, kotanih, litikih predmeta i vrlo velik
o doba o emu svjedoe brojni ulomci keramike razasuti na svim padinama gradine. Na samom vrhu glavice nalazi
anje i rukotvorstva te kao takva svjedoi o seoskom nainu ivota u Zrinu i okolnim mjestima. Veina predm
dnjovjekovnom groblju sa stecima koje se nalaze na terasama. Vidljivo je 30 steaka. Repertoar ukrasnih motiva
ednim ophodom sa svake strane. Retabl je horizontalno podijeljen na zonu predele, centralnu zonu i zakljua
20. stoljea bio je sauvan dio zidnog plata crkve. Kompleks samostana bio je okruen obrambenim zidom i o
samostanskog sklopa. Crkva je izgraena u skladu s uzusima reda kao jednobrodna graevina ija je longitudin
Uzvisina je esterokutnog oblika i pokrivena je raslinjem. U neposrednoj okolici uzvisine nalaze se brojni ost
tra i promjera od 2 do 4 metra. Najvjerojatnije je rije o kasnoeneolitskim, odosno ranobronanodobnim grobnim tumuli
oko 1 metra i promjera od 2 do 4 metra. Najvjerojatnije je rije o kasnoeneolitskim, odosno ranobronanodobnim grobn
uju na postojanje gradinskog naselja u prapovijesti. Danas su vidljivi ostaci utvrde ije se prvo razaranje
dnoj bazilici, sa zvonikom nad sakristijom, na sjeveroistonom dijelu sjeverne lae. Danas je ostao sauvan zvoni
pelama koje formiraju latinski kri, sakristijom uz sjeverni zid svetita i zvonikom nad glavnim proeljem. K
skovitoj gredi okruenoj niskim i plavnim podrujem prilikom arheolokog rekognosciranja trase Obilaznice 20
dobro odn. pustara Vinjica prvi put se spominje 1846. g. u dokumentu u kojem grofovi Pejaevii imanje pro
sakristijom uz svetite i zvonikom ispred glavnog proelja. Unutranjost crkve jednostavno je oblikovana. La
petrostranom apsidom i zvonikom koji u plitkom reljefu centralno izlazi iz zidne mase proelja. U neposrednoj b
oajem kontroliralo je prirodnu komunikaciju sredinje Slavonije i Podravine dolinom Velianke. Rije je o jedno
nskoj Hrvatskoj. Graena od strane primorskih majstora i klesara, primjer je arhitekture Rundbogenstila - stila ob
ene od priklesanog kamena ujednaene veliine i jednostavnih linija. Kod nekoliko katnica ouvan je ulaz s balature
em Konzervatorskog ureda za Dalmaciju od Arheolokog muzeja u Splitu, a vezana je za linosti i rad utemel
zgri koji je, dijelom i zahvaljujui kvalitetnoj prenamjeni stambenog prostora, sauvao sve izvorne sloj
ivanjem je utvreno da se radi o kvadratnom objektu dimenzija 5.60 x 7 m. Zidovi su sauvani mjestimice u visinu d
ntiki ili srednjovjekovni kamenolom (koji se nalazi zapadno od vile i sela). Arheolokim istraivanjima e se
stoljea te konstrukcijski i oblikovno pripada tipu graanske stambene arhitekture poetka 19. stoljea. Unato
okom lokalitetu na ijem podruju se nalaze tragovi prapovijesnog, antikog i srednjovjekovnog naseljavanja.
om utvrenom poloaju smjetenom na dominantnu poziciju s koje se moe lako kontrolirati okolni teren. Dosadanj
cesijska graevina u Splitu. Dao ju je podii poznati splitski trgovac namjetajem Vicko Naki prema projektu sv
koj terasi smjetenoj uz cestu koja iz Toreca vodi prema elekovcu. Sa svoje june strane poloaj Crkvie om
rheoloki ostatci. Najvjerojatnije se radi o antikom ladanjsko-gospodarskom kompleksu (villa rustica) s t
more iji se masivi pruaju dalje u more i kopno prema vinogradima. Orijentacija kompleksa odreena je konfigura
ja. Meu njima se primjerice istie boni oltar sv. Valentina ranobarokne arhitekture i s kvalitetnim kipov
ma. Pravilne je orijentacije, polukrune izboene apside, dimenzija 8 x 5 metara. Ustanovljeno zidovlje ouvano je
e razdoblja 1. 4. st. , znatna koliina pokretne arheoloke artefakture, graevinske keramike, monete, te
ujui poteenosti od osmanlijskih osvajanja. Arhitekturu retabla, zasnovanoj na strogom tektonskom principu
eposredno nakon Prvog svjetskog rata i jedan je od ranih projekata arhitekta ekog porijekla Josipa Kodla.
ri konkavno-konveksnu tlocrtnu liniju oltarne stijene izmeu kojih stoje velike skulpture vjeto modeliranih
o sa kuitima, okunicama i gospodarskom organizacijom prostora u naselju i uz obradiva zemljina podruja
se ostaci nalaze u dolini juno pod crkvom. Temeljem stilskih karakteristika crkva se datira u 14-15. stolje
v. Jurja u sredini i zakoenim poljima oblikovanim kao edikule na krajevima. Smjeten na povienom poloaju,
samostana sv. Jakova na Vinjici, na potezu prema selu Brgatu Gornjem. Utvrda Delgorgue dio je obrambenog susta
e, skulpture, klupe, sakristijski ormar, sakristijsko zvono te crkveno posue).
a iz 18. stoljea.
e. Smjeten je u parku Guvernerove palae, u zgradi koju je 1976. godine namjenski za muzej projektirao ing. arh. Ne
st. doivjela razne preinake.
ukrunom apsidom i jednostrukom preslicom iznad glavnog proelja.Prema povijesnim podacima crkva je podign
poligonalnim svetitem, sakristijom sjeveroistono uz svetite i zabatnim zvonikom. Glavno proelje vertikalno
mjeteno je u istonom dijelu Baranje, uz sjeverni rub Kopakog rita. Graena je planski, a rasterom ulica i zel
daleko Borova sela. Cjelina se sastoji od stambenog naselja i tvorniko-proizvodne zone. Izgraena je po urbanisti
na. Jednobrodna graevina, duga 10 i iroka 5.50 m., s pravokutnom apsidom na istoku. Graena je od grubo obrae
atoga zagrebakog arhitekta Stjepana Plania, autora mnogobrojnih stambenih i javnih graevina, od kojih su nek
e prve polovine 17. stoljea (1643.g.) ne samo u okolici, ve i na irem podruju regije. Kvalitetne oltarne
arskom modeliranju tijela svetakih figura i shematiziranom opetovanju karakteristika lica utiane ekspresivnosti
od desetak grobnih humaka krune osnove, promjera od 5 -7 m i visine do cca 1 m, nasipanih ze
ravo su na poloaju Vlake tragovi tih prometnica a radi se o tzv. spurilama ili kolotrazima razmaknutim oko 1.
u vinograde 1947. godine. Ono to Bucavac izdvaja iz konteksta slinih krajolika s iskrenim omeenim polji
e kasnije kapela sv. Ivana na Gorici. Utvrda je bila sagraena na izvrsnom stratekom poloaju s kojeg je kon
e najvjerojatnije kao osmatranica grada Grebengrada, koja je kontrolirala pogled prema jugu i zapadu. Objekt je
je kue zidane opekom. Kua, ardak, je graena u razdoblju 1881.-1883.g. to je upisano plitkim reljefom
o od naselja Slanje, a sa june i zapadne strane omeen je rijekom Bednjom. Ovo je novootkriveni arheoloki
u. Otkriven je jo 1950.g., te je determiniran kao nekropola pod tumulima iz starijeg eljeznog doba. Upra
vih radova nakon kolovanja u Zagrebu, a prije odlaska u Pariz. Po svojoj kvaliteti i ouvanosti
ta. Okolni su govori ili ekavski ili ikavski (Studena). I u fonetskom se smislu grobniki govori odvajaju od os
Novljanskoga mesopusta mogu se sustavno pratiti od polovice 19. stoljea do danas.\r\nPokladni obiaji u Novo
u, simbol identifikacije ljudi tog podruja, koja se veina smatra ili ih se naziva okcima. Umijee odr
en je na platou koji je oko 12 metara uzdignut od okolnog terena, te se dalje postepeno uzdie prema nasel
ima su bile duhovna i emocionalna hrana pobonih ljudi, vane jer, kako svjedoe, daje im mogunost da pje
tekstilnoj industriji na podruju Hrvatske znaajno mjesto pripadalo je predmetima od vune. Uz razliite u
irem panonskom prostoru. Nazivalo ih se i varokim pjesmama, kasnije i folklornim gradskim pjesmama, a od 8
epoznatljivi dio nasljea i identiteta tog dijela Hrvatske.Razvoju tradicijskoga tekstilnoga rukotvorstva na
tanovnika. Prema svojoj melodijskoj, harmonijskoj i ritamskoj strukturi, crkvene se puke pjesme razliku
Praka 8, vie od 70 godina, od njegova osnutka pa sve do danas. Salon su utemeljili 1935.g. istaknut
phodu su do kraja pedesetih godina 20. st. sudjelovale mlade djevojke iz mjesta, aotada tradiciju ophoda
g niza prizemnica koji se protee u smjeru istok-zapad. Izgradio ju je 1901. godine arhitekt Wilim Carl Ho
o ouvana bastiona osjeke Tvre zajedno sa Vodenim vratima. Smjeteni su na samom njenom sjeveroistonom dijelu ine
stino za podruje gornjeg toka rijeke Gacke. Specifinost joj je u tome to je monoksil, izraen od jedn
naselja Zambratija. Prlikom radova na vrhu breuljka evidentirani su skeletni grobovi. Nalazite nije arheoloki is
nog blaga na irem podruju Moslavine i zapadne Slavonije. U Registar kulturnih dobara upisane su slijedee zbirke
utvrdama na uglovima. Taj ogromni tvravni kompleks izgradili su Dubrovani od 1333. do 1506. godine. Od grae
planjke su osnovni materijal gradnje - na uglovima su meusobno povezane urezivanjem na nemke ugle, a za t
nu od najkvalitetnijih baroknih cjelina na ovom podruju. Najstariji dio cjeline ini kasnomaniristiki boni
ih vjetrova sa okolnih planina. Od stambenih kua prema zapadu prua se polje koje sa zaseokom ini jedinst
o M. Chiereginia, sedam oltara u bonim kapelama, propovjedaonica, krstionica, vitraji, klupa s rokoko motivima,
rstu glazbala. Tradicija izrade kuterevke, kao i drugih predmeta iz drva, duboko je ukorijenjena u povijes
niti jedna druga plesna tradicija koja bez prekida od 18. stoljea traje do danas. Lino koji se najbolje ouvao
nskih odjevnih predmeta, a obuhvaa naselja Koprivniki Ivanec, Goriko, Kunovec, Botinovec i Pustakovec. Iv
u Rukovcu, a nakon preseljenja u naselje Berek nastavio je s radom. Stjepan Legac zavrio je obrtniku ma
ponegdje otrije potresanje glasom na slogu oj. Izvodi se uglavnom u kratkim vokalnim oblicima iji je tek
ostiteljske djelatnosti na Bavicama. U njoj je bio smjeten restoran Guina", hotel Mati s varietetskim
po tipiziranom projektu za crkvenu gradnju Vojne krajine. Sauvala je izvorne karakteristike sakralne gradnj
a od glorije oblaka s krilatim aneoskim glavicama i nie sa skulpturom. Glavni oltar s poetka 18. st. jedi
f3, a pedala C-h. To je vrijedan instrument vrlo zanimljivog sastava. Orgulje je 2004. restaurirala radionica Hef
Orgulje su u dobrom stanju, zadovoljavajue zvunosti, u upotrebi i prilino odravane. Na visokom postolju uzd
ajboljih djela te tvrtke. Odlikuje ih plemenit zvuk i registarski sklad. To su romantine liturgijske orgulje u
vinskom podrumu. Broji 91 predmet tradicijskog inventara posoblja i predmeta vezanih na proizvodnju i uvanje
rostoru crkve. Opseg manuala je C-f3, a pedala C-f. Godine 2009. orgulje su restaurirane u radionici Heferer.
k kulture velikog zvukovnog raspona, dostatne za crkveni prostor. Izum tvrtke Heferer, registar okarina 4 ovdje
godine od drvorezbara Mateja Moronzona nadbiskup Luka Turriani. Sauvale su se na izvornom mjestu, u prezbite
bljiv instrument ima opseg manuala C-f3, a pedala C-d1. \r\nKuite je jednostavno, trodijelno s povienim sredn
u dva rata, uklanjanjem pozitiva, smanjene na 10 registara (M. Majdak). Usprkos spomenutim pregradnjama, orgulj
Usprkos niza pregradnji na samom instrumentu, snienog i preureenog izvornog kuita, nekad sa skulpturama, or
dane sonornosti, te su uspjeli opus solidne Brandlove radionice. Opseg je manuala C-f3, a pedala C-d1.\r\nK
pedala C-c1. To je primjer malog, srednjeeuropskog, romantikog liturgijskog instrumenta. Orgulje su u uporabi
imala strateki poloaj. Kula pravokutnog tlocrta sauvana je danas do visine prvog kata, a kameni svod nad pr
rale. Smjetena je uz sam kolnik na rubu borove ume.\r\nPiramida je podignuta 1808. godine u vrijeme francuske upra
ontrolu cijele studenake doline. Ovalnog je oblika, duga oko 90m, iroka oko 60m, opasana bedemom s J i Z strane,
rhitektonskog tipa iz 19. st, izraena u radionici Rako iz Imotskog. Glavni oltar posveen Blaenom Djevicom
ocrta, a sagraena je 1883. godine za plemiku obitelj Matlekovi iz Mahova. Dimenzije kue su 6x30 metara. Kom
mitem za amce. Zgrada s mlinom je zidana katnica, graena 1825. godine, a oduvijek se koristi kao mlin vo
kovnom groblju sa stecima koje nastaje tijekom 15. st. Sauvano je 7 grubljih ploa i sanduka te jedan sljemenjak
ici sagraenoj u 15. stoljeu. Nia se nalazi na prvom katu u gotikoj loi na vrhu gotikog stepenita. \r\n
e prua velianstven pogled na edro, Korulu, Vis i Suac, a najblii prilaz pilji je s june strane iz male l
tj. kulturni, politiki, ekonomski, socijalni i urbanistiki razvoj grada. \r\nSvojstvo kulturnoga dobra utv
Krapine s pozicija suvremene umjetnosti. Svojstvo kulturnog dobra utvreno je za sljedee zbirke Galerije:
e, a vodi na vanjski trijem koji se protee uz dio dueg i cijelo zapadno ue proelje. Kapi, mjesto gdje se st
zapadne Hrvatske. Rije je o djelu radionice Mihaela Komersteinera a posebnu vrijednost svojom ranim datum
nijeg inventara iz starije kapele. \r\nGlavni oltar u svetitu nastao je 1757. g. te se pripisuje radionici za
2004. godine a sustavno istraivani 2007. godine. Nalazite se nalazi prosjeno na 2m dubine. Duina otkriven
polikromirana, rezbarena oltara, arhitektonskog tipa izraena u radionici Rako u 19. st. Glavni oltar posveen V
ezbareni oltara, arhitektonskog tipa izraena u 18/19. st. Glavni oltar s drvenim antependijem na zidanoj menz
anom klancu potoka Kamenjae. Samostan Blaene Djevice Marije (Bela Crkva) osnovao je magistar Tiburcije sredinom
umentirana je ovea poluukopana zemunica stambene namjene, s pokretnim arheolokim materijalom prve razvojne f
om nad proeljem podigao je izmeu 1778. i 1788. godine predstojnik zagrebake katedrale Franjo Popovi. Dvor
storijama. U prizemlju su, nakon preseljenja krajem 2010. godine iz zgrade u Hebrangovoj ulici, smjeteni pojed
u. Iako je unutranjost crkve izmijenjena, sauvana su tri drvena oltara radionice Rako. Oko crkve nalazi se neko
amostanska zgrada, bez istaknutih stilskih oznaka, poela se graditi na mjestu stare 1909.godine, a radovi su z
e tvrave, u parku u kojem je interpoliran niz samostojeih javno - kulturnih objekata i javne plastike s kraja 19.
uzduno poloen uz rijeku Dobru. Jugoistona uglovna zona zatvorena je vertikalno pribijenim daskama, kao i obje zaba
aljevu. Osnovna tlocrtna dispozicija ovog kompleksa zbog konfiguracije terena izvedena je u dvije terasaste razine
hitekture dubrovakog podruja.
na prostoru dananjeg groblja uz Karolinsku cestu koja je sruena 1817. godine te materijalom kapele sv. Magdalen
temeljac pulskom arsenalu, ovdje se 1859. godine podie manje topniko uporite tzv. baterija Monumenti. Ubrzo na
h godina prologa stoljea su u sjeveroistonom i jugozapadnom dijelu parcele izgraene su i dvije prostrane g
abijana Kaliterne. Najprije je do oujka 1933. sagraena mala stambena zgrada, a do kraja godine i glavna zgr
e u vlasnitvu grofa Janka Drakovia. Pretpostavlja se da je u njoj bila smjetena Drakovieva tiskara. Izrazit
Dicmo. Gradina i gomila na emernici nisu arheoloki istraivane. Gomila je najcvjerojatnije prapovijesni grobni
om Jaruga, ostao dio zidova (manji dio prednjeg proelja i vei dio zaelnog zida), s jasno vidljivom tlocrtnom di
ago uzvienoj gredi koja je tri strane okruena meandrom Bosuta. Nalazite je otkriveno 2008. prilikom terenskog
samom sreditu Sinja. Izgraen je 1760. godine za vrijeme mletake uprave u Dalmaciji, kao vojarna za smjetaj k
ambene i gospodarske namjene s pripadajauom crkvom u funkciji kapele. Danas je najbolje sauvana crkva sv. A
onu eljeznika pruga Poega-Velika. Rije je o poljoprivrednom podruju na kojem se osim izgradnje brze ces
ke zidine. Graa koja se uva u Muzeju svojevrstan je presjek povijesti i kulturne batine otoka Braa.\r\nU
Stjepana pod borovima po kojoj je dobio ime. Prezentirani arheoloki ostaci pripadaju ranokranskoj trob
e Kerdia osim male kolekcije osobnih predmeta sadri medalje i plakete jednoga od najpoznatijih hrvatskih meda
sti do danas. U Registar kulturnih dobara RH upisane su Zbirka ribarstva i Zbirka pomorskih karata i peljara
biljeenog hrvatskog modernizma arhitekta Viktora Kovaia. Plasticitet zatvorenog gabarita graevine ostvaren je r
ostvarenja suvremene hrvatske arhitekture, predstavlja istaknuto ostvarenje zagrebake arhitekture pedesetih godin
pinih za panonski kulturni areal, dok se na prostoru Zagrebake upanije pojavljuje vrlo rijetko i to na sjever
ki povijesni izvori ovdje smjetaju crkvu posveenu sv. Mariji Magdaleni s grobljem sjevernije od nje. U s
drage (juni dio jezera Kozjak) i Gradinskog jezera, unutar granica Nacionalnog parka Plitvika jezera. P
ostaci rimske ceste, koja je vodila do antikog naselja (poloaji Kamenjaa i Kruzi), a tragovi njene sjeveroz
everu ka irokoj ravnici na jugu. Njegova zapadna obala malo je poviena, te oblikovana kao izdueni breuljak, k
oje se veu uz nastanak i razvoj pulskog zrakoplovnog arsenala. Danas su na podruju postaje djelomino ouvana
ulii smjetena je na simetrinu je i izduljenu trokutastu parcelu zaobljenoga vrnog dijela uvjetovanu omeen
a u idovskoj opini u Splitu, a u kojoj se kao datum prvih ukopa navodi 16. sijenja 1573. godine. Osnivanj
ala C/E-f3, a pedala E-f. Sviraonik je 1842. pregradio F.Seibler, a tijekom 19. i 20. stoljea orgulje su doivjele
vrijeme pripisane su Dragutinu Bilichu oko g. 1864. godine. U svakom sluaju orgulje su vrlo kvalitetno djelo star
. Prospektne su svirale izvorne i izraene u leguri kositra i olova. Zvuk je pun u plenu, karakteristian u kon
time Novaljsko polje s lukom u Novalji. Rije je o podzemnom antikom vodovodu koji je u Novalju dovodio vo
pravilnim kamenim kvadrima. Dvostreno krovite joj je pokriveno kupom kanalicom. Jedini otvor crkve su vrata,
ska dozvola izdana lipnja 1941. godine. Uporabna je dozvola graevini, izvedenoj s manjim odstupanjima od i
e kue u nizu, izduenog tlocrta, simetrinog proelja. Srednja kua je malo izmaknuta prema trgu i visine je P+3
duena pravokutna osnova kino dvorane s konveksno naglaenim ulazom na proelju flankirana je hodnicima koji
pjenom, osebujnom koncepcijom dvokatnog ugaonog kina Korzo, koja je bila u vrijeme svoga nastanka aktualna h
m selu, s vizurom prema polju. Predaja kae kako je tu ivio laik Rusko, da su se u nekadanjem kompleksu lovile ptice
naselja mlaeg eljeznog doba na kojemu su provedena arheoloka istraivanja veeg opsega, pri emu predn
etnim oltarnim slikama, a od dekorativnih plastikih elementa posebno se istie svetohranite kartunog oblika
nobaroknom izriaju nastala je kasnije, tijekom 18. st., a zavretak zahvata opremanjem unutranjosti palae kas
en 1901.-1905. godine. Funkcionalnou tlocrta, novim konstruktivnim rjeenjima, jednostavnou proelja rastvo
eg se po terasama nailazi na veu koliinu prapovijesne keramike. Iako nisu provoena nikakva arheoloka is
anju Helfricha 1939./41. godine. Kvalitetno rjeenje ugla postignuto je karakteristinim Pelzerovim uvlaenj
ndi. Smjetena je na zapadnoj strani Kerovanijeve ulice u nizu slobodnostojeih stambenih vila s predvrtovima
uvana parcela, posebno razvedene vrtne povrine, ukljuujui stambeni i gospodarski dio daju ovoj cjelini kar
nice Vinike, iznad potoka koji tee prema dolini Plitvice, na zapadnim padinama Abrahamovog brega, na oko 250 metara
m, boni oltari sv. Antuna Pustinjaka i sv. Ilije Proroka, skulptura Blaene Djevice Marije, skulpture sv. Jo
ave). Nema podataka o vremenu nastanka ove utvrde, ali iz povijesnih izvora doznajemo da je ve 1463. g. bila razru
ora-industrijalca i vlasnika banke Sigmunda (ige) Sterna, a projekt je naruen od tada ve afirmiranog bekog
ma koje nastaje tijekom 15. stoljea na trima uzvisinama oko izvora. . Na nalazitu Zvizda do danas je sauva
orskih Ratkaya, ije se grobnice nalaze u sjevernoj kapeli crkve.\r\nTijekom 18. stoljea, do 1745. godine, crkva
nesansna upravna zgrada pravokutnog je tlocrta, visine Po+Pr+2 kata+potkrovlje, s proeljima od pravilnih kles
og pravokutnika s dvoritem, visine prizemlje +1. kat, graena od pravilnih klesanaca (dijelom od kamena muljike
n. Ova utvrda izgraena je na aps, nad. visini od oko 300 metara, na uzvisini koja je s tri strane branjena strm
je grobne komore zidane opekom i obukane, a uz njih puno graevinskog materijala, ostataka tukature, fresaka,
ota u antici i ranom srednjem vijeku, koji je jo uvijek nedovoljno poznat, ne samo na promatranom podruju, ne
ubrovakog kraja, od antikih vremena do suvremene povijesti. U njemu je isprian dio slavne dubrovake prol
reprezentativnog kata u kojemu je radio i boravio knez.\r\nZatiene zbirke Kulturnopovijesnog muzeja su: Zbirka i
njske kulture u srednjoj Podravini. Podaci dobiveni dosadanjim arheolokim istraivanjima pridonose poznavanj
njem pribavljeni su vrijedni podaci o ivotu populacije starevake kulture u Podravini. Predmetno nalazite u
obzidan visokim kamenim zidom, klesancima pravilno slaganim u nizove, dok se s vanjske strane zidova u p
om lesnom platou (129,5 m n/v). Sjeverozapadno od lokaliteta Staro groblje - Orlinac nalazi se arheoloki lo
kako za kulturu stanovanja, nain odijevanja, tako i za poljodjelstvo i openito za nain privreivanja. Najve
va sv. Josipa. Crkvu je 1671. godine sagradio kanonik Nikola imuni sa svojom braom. U imunia dvorima su
u tjesnacu drelac kod Kukljice na otoku Ugljanu. U sredinjem je dijelu naslikana Bogorodica koja sjedi na je
47 cm), te slika s prikazom Sv. Luke (ulje na dasci; 112 x 33 cm), Sv. Ivana Krstitelja (ulje na dasci; 112
drit i pisac Gerasim Zeli (egar, 1752.-Budim, 1828.) na svojim brojnim putovanjima po europskim prijestolnicama. I
r\nEgipatska zbirka, po broju predmeta druga zbirka u Hrvatskoj, obuhvaa predmete koji se datiraju od III. meu
o na sjeveru i antikog naselja ubiciranog na podruju arheoloke zone Kamenjaa - Kruzi - Luica - Matislavci n
provedena. Terenskim pregledom u svrhu donoenja ovog rjeenja pronaeni su brojni ulomci kunog lijepa i keram
1900. je u vlasnitvu obitelji Dekovi. U salonima na prvom katu stropove je alegorijskim prikazima oslikao Antoni
o ing. Bartol Rubinstein, obojica ugledni Osjeani ija imena susreemo na velikom broju gradnji toga v
okaciji nastaje Obnova), te tvornica Povischil na lokaciji uz Vinkovaku cestu, kasnije tvornica Mobilia
buka. U povijesnim dokumentima Visovac se prvi put spominje u ispravi iz 1345. g. Sredinom 14. st. na Visovcu
postavljena u novo sagraenoj Gospinoj crkvici u Imotskoj tvravi Topani. \r\nSlika Gospe od Anela iz 18.
nosila titular sv. Duha, a prvi se put spominje u drugoj polovici 17. st. Godine 1908. na njezinom mjestu
najvee Tuekove orgulje sauvane u Hrvatskoj, odravaju se, a koriste i za koncerte.\r\nMonumentalno kuite
a C-d1. Instrument, nekad lijepog i uravnoteenog zvuka ve je tri godine izvan funkcije potpuno zaputen premda
Radi se o blagoj uzvisini smjera sjeverozapad jugoistok. Na povrini oranica prisutna je vrlo velika koncentracija u
Ernest Kehz iz Peuha, a 1947, temeljito ih je popravljao majstor Erhati. Kao cjelina dobro su sauvane, ugod
ivanja ove arheoloke zone mogla bi pribaviti dragocjene podatke koji bi znatno obogatili dosadanje spozna
menih klesanaca, s pravokutnom apsidom na zapadu. Na glavnom proelju ulazna vrata su naglaena kamenim lukom u i
eko zatienog kulturnog dobra, srednjovjekovne utvrde Stari grad u Krapini (Z-4061).\r\nOtkriven je poetk
sti od groblja u Pjeanici. Prema nalazima keramike moe se svrstati u kasnobronanodobno naselje. Naselje je
h rodova spominje se ve u vizitacijama 1334. godine, ali se njen dananji izgled definira tijekom narednih stolje
cu i Drenik grad, a koja je u 19. stoljeu bila spojna cesta od Lujzijane preko Gomirja, Ogulina, Josipdola
u u Arhivu Konzervatorskog odjela u Splitu. Nalazi se u neposrednoj blizini arheolokog lokaliteta Ad basilicas pi
Na lokalitetu se nalaze ostaci crkve iz kasnog srednjeg vijeka i groblje. Crkva je jednobrodna, orijentirana u
nje arhitektonskih volumena obuhvaenih karkateristinim glatkim plohama, opremeljena izvornim inventarom iz vreme
a lasinjske kulture. Arheoloki podaci dobiveni zatitnim istraivanjima obogatili su dosadanje spoznaje o nasel
ko 45 m od obale. Moe se pretpostaviti kako je brod udario u obalu i razbio se, a nalazi se prostrli po koso
ovrini pjeanog morskog dna, na prostoru od oko 20 x 30 m nalaze se ostaci 6 eljeznih topova, 2 sidra, skupina
se nalazi na plovnom putu, te je kao takva uvijek bila opasnost za plovidbu od antikih vremena do danas. N
ni od 20 23 m. Vjerojatno je rije o ostatcima antikog brodoloma od kojeg su za sada na povrini vidljivi samo
amom ilovikom groblju, na otoiu. Ogradno zie groblja, koje zatvara prostor od 20 x 33 m, zapravo jest o
o 250 m od obale. Na dubini 31 37 m, na prijelazu kamenitog dna u pijesak vidljivo je 7 grla i desetak trbuha i
aglomeracija gospodarskih prizemnica. Branio ih je vrst dvokatni barokni katel pukarnicama na proelju.
mike - prapovijesnih, rimskodobnih i srednjovjekovnih, kao i zamjetni ostaci prapovijesnih nastambi i/ili gospod
e ve u 14. st. Kao naselje Stomorska se poela razvijati sredinom 17. st. Posjede oko Stomorske drala je, meu
a krajolika, to ga uz slikovitu uvalu ini i borova uma s june strane, te neposredna okolica s uvalom eulom
kom, sakristijom jugozapadno uz svetite i zvonikom iznad glavnog proelja. Izvorni barokni inventar stradao
s laom pravokutnog tlocrta, uim izduenim poligonalnim svetitem, sakristijom uz svetite i zvonikom ispr
eg samostana treorednica. Crkvu je zajedno sa samostanom za treorednice (picokare) sagradio oko 1500. god
ma ovog potencijalno vrijednog nalazita mogli bi se pribaviti dragocjeni podaci o najstarijim prapovijesnim nas
lju. Sauvana je karakteristina uravnoteena masa kubusa i visokog i strmog dvostrenog krovita s poluskoeni
oltar izraen u 17. st., u vukmaniku crkvu dopremljen je 1838. g. iz oblinjeg pavlinskog samostana u Kamen
onanog do razvijenog eljeznog doba. Naselje se nalazi na breuljku, a omeeno je velikim zemljanim humkom. U na
amo glavni, dok su ostala dva bona zamijenjena slikama iz 1893. godine.\r\nGlavni oltar tektonskoga je tipa
oji na sjevernoj strani ima usjek (ulaz). Nalazite je smjeteno na trasi starih puteva koji se mogu vezati
kojeg obrubljuje dolina rijeke Sutle na zapadu i dolina rijeke Save na jugu. Recentna izgradnja ostala je diskre
ju Krapinsko-zagorske upanije. Opseg je manuala C-f3, a pedala C-d1. Orgulje su u svirnom stanju, ali su ve du
a C-c1. Orgulje su u dobrom stanju i dostatne su za prostor crkve.
kraja 17. i poetka 18. stoljea u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Najstariji primjeri nalaze se uz eoni zid tr
tu nizinskog tipa s dvostrukim bedemom i jarkom izmeu bedema pravokutnog tlocrta. Povrina gradita iznosi pri
Rudarilo se na tri revira: Paulina, Marija i Aleksand(er)rija. Do 1961. g. rudarilo se podzemno, kombinacij
hrastovoj umi nalazi se skupina od 22 tumula. Nalazite karakteriziraju dvije veoma zanimljive pojedinosti: meuso
a je poznata i prema kasnijem vlasniku, poznatom splitskom obiteljskom lijeniku dr. Mati Dujmoviu.Od ograde pred
osti Poeke kotline u spomenutim razdobljima.
e nalazi se potok anja. Rije je o srednjovjekovnoj utvrdi, prema manje vidljivim ostacima moe se pretposta
u predao na upravljanje Galeriji Klovievi dvori 20. sijenja 2012. godine. \r\nUmjetniki predmeti unutar Zb
kosom pjeanom dnu, na dubini od 44 do 47 m. Rije je o ostatcima antikog brodoloma gdje je na povrini
no od Pribe. Prvi pokretni nalazi vidljivi su ve na dubini od 11 m, a veina tereta brodske konstrukcije i naor
rne, june i zapadne strane. Od arheolokih nalaza, osim srednjovjekovne opeke prisutni su ulomci sopotske,
tem opasan jeobrambenim zidom na sjeveru (s glavnim portalom i pukarnicama) i istoku (sa zazidanim portalo
uskotrane eljeznike pruge SplitSinj. To je manja zgrada pravokutnog razvedenog tlocrta visine Su+Pr+potk
vanica. Tradicijska kua sagraena je 1891. godine, a godina izgradnje upisana je na nosivoj drvenoj gred
ac i upa. Kua je katnica izduenog tlocrta orijentirana svojim duim proeljem prema potoku Zrinjici i u
kao tradicijski kulturni sadraj i jedna je od 9 toaka razliitih kulturnih i prirodnih vrednota/znamenitos
tnica, tzv. kua na podrum, graena je 1924. godine od hrastovih planjki koje su spajane na otesane uglove
om 20. stoljea. Sve stijenke tradicijske kue izgraene su masivnim hrastovim planjkama spojenima na hrva
tovtine, na prostoru gradskih skladita soli - slanica - a po poaru je obnovljena u razdoblju od 1642-1659.
kuu prema vlastitom projektu iz 1927. godine. Kua se nalazi na dnu Glagoljake ulice koja vodi do tvr
u smjeru sjeverozapad-jugoistok duine oko 31,20 m te dubine 14 m, s tim da se istraivanjem nije dolo do dna
urbanistikim vrijednostima, posebice nainom na koji je konkavnim i terasastim uvlaenjem dijela proelja izna
atke o naseljavanju virovitikog kraja tijekom starijeg eljeznog doba i ranog srednjeg vijeka. Svojim smjet
m, a drugo ranom bronanom dobu. Time je uvelike obogaena arheoloka slika virovitikog kraja, emu na poseban nai
om pronaeni su povrinski tragovi manjeg prapovijesnog i srednjovjekovnog naselja, prisutni u vidu ulomaka
apsidom i zvonikom koji u plitkom rizalitu centralno izlazi iz zidne mase proelja.\r\nGlavno proelje je jed
sakristijom na junoj strani svetita i zabatnim zvonikom na proelju. Crkveni inventar je kasnobarokni.
goistono, pravokutnog tlocrta s neto uim svetitem s polukrunom apsidom, sakristijom s upnim stanom ju
je o jednobrodnoj graevini s neto uim kvadratnim svetitem, sakristijom sjeverno uz svetite te zabatnim
nim proeljem orijentiranoj prema jugu, s uim polukrunim svetitem, sakristijom zapadno uz svetite i pre
graevini ograenom cinkturom s uim pravokutnim svetitem, prigraenom sakristijom na junoj strani svetita
tlocrta sa zvonikom koji u plitkom reljefu centralno izlazi iz zidne mase proelja i peterostranom apsidom. Crk
6/11-27/04, ur. broj: 565-08/3-11-3) utvreno da ima svojstvo kulturnog dobra sveukupno 270 arhivskih fondova i
11-27/05, ur. broj: 565-08/3-11-5) utvreno da ima svojstvo kulturnog dobra sveukupno 366 arhivskih fondova i
06/11-21/11, ur. broj: 565-08-/3-11-4) utvreno da ima svojstvo kulturnog dobra sveukupno 172 arhivska fonda i
1-27/10, ur. broj: 565-08/3-11-3) utvreno da ima svojstvo kulturnog dobra sveukupno 196 arhivskih fondova i
u kada se nailo na dio poklopca sarkofaga i zidove nepoznate graevine. Arheolokim istraivanjima ustanovljen
Nalazite je smjeteno na povienom platou na 267 m nadmorske visine. Rekognosciranjem terena i terenskim sn
nalnu pisanu/tiskanu kulturu.\r\nZbirka sadri 457 djela, od ega 138 hrvatskih (Croatica). Veina knji
rmirana Zbirka inkunabula koja sadri 36 katalonih jedinica (32 fizike jedinice + 4 priveza), od toga 2 na
rmirana Zbirka knjiga 18. stoljea koja sadri 2251 djelo, od ega su 3 naslova periodikih publikacija. Ve
ti povijesni vlasnici obitelji Blakovi i Cosmi. Kua je L-tlocrta koji zatvara ograeno dvorite pred sjevern
og zida Dioklecijanove palae, adaptacijom drugoga kata dviju spojenih srednjovjekovnih kua. Poput suvremenih ml
uenog pravokutnog tlocrta, a sagraena je krajem 18 stoljea. Masivne hrastove planjke poloene su na velike
etverokutnog stolia nadvienog baldahinskom konstrukcijom. Slikani sloj je jedva vidljiv. Ikone na ik
i okolici, bila je integralni dio prve javne plastike centralnog trga karlovake Zvijezde, a danas se nalazi u fran
Koprivnice, a peku je bregofske ene. Vjerojatno i vie od dvjesto godina Boi, Uskrs i svatovi nezamislivi su u
druja. Znanje je to i vjetina koji se generacijski prenose kroz praksu nositelja. Graa je etnografski i narodni
misli se na dubrovaki poddijalekt novotokavskoga jekasvkog dijalekta. Dubrovaki je dijalekt uvijek bio zapadnotokavski
orinog dijela. Ulino proelje simetrino je s nizom detalja: dvostruki krovni vijenac s konzolama, uklade
a Pjace. U posjedu obitelji Karepi bila je jo u 16. stoljeu, kada je nasljeuje obitelj Gorizio. Pal
a akademija objavila os svog poetka djelovanja 1867. godine, kad je objavljena prva publikacija Rad sv. br.
e od klesanog brakog kamena, zidanog u pravilnim redovima, dok je stranje proelje zavrno obukano. Ima prizemlj
oja se tiu Hrvatske, a koja su kao primarni izvor nezaobilazna u prouavanju nae kulturne, knjievne i u
u stazu. Oblikom podsjea na grobnu kapelicu.Uskog je pravokutnog oblika, dimenzija 203x60 cm s visinom od cca
on, u svetitu su etiri ripide, a na koru tri iraka s poetka 19. st. Po dekorativnim obiljejima ovaj
koja je titila prirodnu komunikaciju od Sinjskog polja prema Imotskom. Prvo se formirala prethistorijska grad
arhitekt Petar Senjanovi. Vila Smodlaka primjer je izrazito kvalitetne primjene naela secesije, kako
na osobito doprinosi trokatni kutni rizalit na ijem je prvom katu trostrani erker iji zavretak ini terasu dr
esnim izvorima, uz esmu je postojala i kamena klupa te su uz esmu zasaene topole. Krajem 20. stoljea zatvorene
denog tlocrta, u kojima su prostorije uprave, garderoba i ekaonica izgraene su 1905. godine, a za javnost
luoblom apsidom, zidana je priklesanim kamenom i obukana, krov je pokriven kamenom ploom. U osi glavnog p
dine od strane velikog dobrotvora novokapelake upne crkve trgovca Aleksandra Seitza. Historicistika kapela s o
e u luci Krijal.U luci je uljara zvana Komunjski magazin, katnica graena u kamenu, u obliku izduenog pravokut
ma 1390. godine. U 15. stoljeu i kasnije crkva je esto sluila kao privremeno skladite uvezenog ita i
nner Maschinen Fabriks Gesellschaft No 2423 Wannieckwerk Brn 1901... Zahvaljujui tom stroju u
a stambena vila okruena bogatom povrinom parka. Secesijska ornamentika je stilizirana narodnim graditeljstvom.
koje su bile namijenjene stanovanju najviih zaposlenika drvno industrijskog magnata u urenovcu. Dvije sta
meti su proizvod narodnog rukotvorstva samoukih proizvoaa ili starih seoskih obrta, dok je manji broj proizvo
graena 1816.g. Bona proelja, rastvorena su pravokutnim prozorskim otvorima koje uokviruju u buci jednostavno
kom. Neki izvori ak navode kako je izgraen jo u srednjem vijeku. Vinski podrum je ukopan s dvije etae u ze
zapisi o postojanju starije crkve iz 18. stoljea koja je bila pokrivena trskom.\r\nDananja crkva izgraena je u
na Dragutina Vranyczanyja.\r\nMuzejski fundus obuhvaa vie od 400 000 predmeta, koji najveim dijelom potjeu iz
nj, na podruju Grada Trilja. Gomila je podignuta na sjevernoj strani brda Krine iznad zaselka uro u Kouta
lja na poloaju Dionica uoavaju se ostaci zidova graenih pravilnim klesancima i vezanih mortom, a koji se pr
Na povrini i na suhozidnim meama, uoava se velika koliina povrinskih nalaza, ulomaka antikog crijepa (
koji je sukcesivno graen do 1963. godine. Razvedena je fakultetska graevina projektirana i ostvarena simetr
dei osjeki veleposjednici i bankari: Pfeifer, Weissmayer, Sorge i Reisner. Kompleks se prvobitno sastojao od
prva kola u Kuama 1923. g. na parceli gdje se prethodno nalazila Opinska hia za potrebe Plemenite sui
ku. Vjeto komponirana i skladno uravnoteena malena obiteljska prizemnica sa suterenom izgraena je na vrhu pa
urije Lipa. Crkva je jednobrodna, pravokutnog tlocrta, s poligonalnim svetitem, sakristijom juno uz sv
m proeljem gleda na Narodni trg - Pjacu. U prvoj polovici 15. st. podie je plemika obitelj Cambi. Palaa
see visinu parapeta visokoga prizemlja i kontinuiranom je plitkom linijskom istakom odijeljena od gornjeg dijela
tumula i raznih suhozidnih struktura. Arheoloka istraivanja predmetnih tumula do sada nisu provedena, ali se
grije poloena je na uskom pojasu to ga sa sjeverne strane odreuje kriite cesta prema Gruu, Lapadu i Grad
nar. Kuu je sagradio povratnik iz Amerike poetkom 20. stoljea, a nekad je ovdje bila i trgovina mjeovito
most na 7 lukova (etiri sjeverna luka su poruena tijekom 2. svjetskog rata i zamijenjena su betonskim) izvo
na Caria u suradnji s autorom konstrukcije Pakom Kuzmaniem. Uz svjetionik je grobnica Neznanom pomorcu, na k
Petrovina i Sveta Jana. Ova je tradicija usko vezana uz povijest i podruje upe Slaveti, a postoje naznake
letene enske ogrlice, koja dijeli odreene slinosti u izradi i izgledu sa srodnim nakitom u kontinentalnoj
na je po svom izgledu, a dobila je naziv po lokalnom kamenu hrapaua, na koji slastica neodoljivo podsjea
m Kolonije likovnih umjetnika eljezare Sisak, u razdoblju od 1971. do 1990. godine. Radi se veinom o
rve polovice 17. st., koju je dao izgraditi karlovaki general Vuk Krsto Frankopan. \r\nMinistarstvo kultur
1892. godine u kotskoj, koji je bio u slubi Dubrovake parobrodske plovidbe. Za vrijeme prvoga svjetskog rata to
e na obroncima Drviice iznad Karlobaga. Sukladno ostacima materijalne kulture, kontinuiranost naseljenos
ciji. Grobna arhitektura-spomenici umrlih na idovskom groblju obiljeeni su imenima umrlih i tekstovima posv
elje dio Naica i nalazi se u ulici Mavre picera. Iako su idovi u Naicama prisutni od kraja 18. stoljea,
oj katastarskoj estici, na uzvisini unutar naselja. Od dvije graevine starija i vea je grkokatolika upna c
o istaknutim zvonikom uz glavno proelje. Ova crkva se u izvorima navodi kao peta crkva na ovom podruju, a prva j
prihvatilo reformaciju u 16.st. podataka o crkvi prije reformacije nemamo. Dananja crkva se poela graditi 18
laz u crkvu. U unutranjosti crkve nalaze se dva kora i bona propovjedaonica. Crkva je zidana opekom i pokrivena
INDOK - zbirke arhivskoga gradiva nastale u proizvodnji televizijskoga programa;\r\n2. Arhiv radijskog progr
jeke Bi i Bosut, a sa juga je u prolosti bio opasan umjetnim kanalom koji je zatrpan 60-tih godina 20. s
na obavljenim tijekom 2011. godine otkriveni su arhitektonski ostaci bedema i zidova na osnovu kojih se mo
oklopaca amfora, ulomcima zdjela, tanjura, alica i drugog keramikog materijala. Meu pokretnim materijalom pose
ovii na prostoru opine Dugi Rat. Smjetena je nekih 300 metara iznad mora, pod strmom liticom Straice i kameno
e osnovnu prostornu organizaciju; unutranje kamenom poploano dvorite, ali i osnovne horizontalne i ver
16. stoljea. Crkva je jednobrodna graevina, proirena kapelama i sakristijom dozidanom uz juno proelje
pravoslavno) groblje, sa ije se sjeveroistone strane nalazi uzvisina s ostacima antikog i srednjovjekovnog gra
mu 2 vidljiva su oteenja s bone strane. Humci variraju u veliini i promjer im se kree od nekoliko metara do pre
ovnog gradita-utvrde pravokutnog oblika poloenom u smjeru sjeveroistok-jugozapad, koja je prvobitno bila okru
rometnicu via Colomani regis. Utvrda se spominje od 13. stoljea,a sruena je u prijeporima posljednjeg vlasnik
ravniarskom terenu izmeu magistralne ceste Bjelovar-Daruvar i starog puta Nova Raa-Slovinska Kovaica te se sast
vale Lakun (Porto Mariccio). Podruje je definirano itavim nizom gomila koje predstavljaju ostatke velike rims
ovina. Zgrada tradicijske arhitekture izduenog je pravokutnog tlocrta, a svojim duim proeljem orijentir
apadu te Johovaa na istoku. Sa nalazita potjeu fragmenti rimskih tegula te novi cara Konstantina II. Arheolo
avnog dijela industrijskog krajolika, radnikog stambenog naselja te parkovne arhitekture na podruju sisa
ancti Petri gdje je na uzdignutom mjestu na zapadnoj strani podignuta ranokranska bazilika sv. Petra s nart
kova s ciljem stvaranja buke, koji je odavna bio prisutan u obiajima mjetana Dugog otoka. Time su u dugim i
m modnih listova urnala, koji su publicirali i popularizirali egzotine rune radove, predlaui ih za ondanj
im mjestima Gorskog kotara. Najstariji sauvani uzorci coklji izraeni su 1940-tih i 1950-tih godina, a prika
elja, blagovalo se sueno meso u znak sjeanja na pokojne lanove obitelji, prijatelje ili poznanike. Dananji
vni, dimenzija cca 50 x 20 m, sauvani su bedemi te tragovi zidova dviju prostorija. S obzirom na smjetaj te
a i pokrivena je etverostrenim krovovima. Zgrada kole i vinarske zadruge jedan je od najznaajnijih komu
barokizirana te ispunjena pokretnim inventarom od kojih je najvrijedniji glavni oltar patrona. Predstavlja prim
bnovljena i ureena a dogradnjom sakristije 1806. zavreno je njeno arhitektonsko oblikovanje. U crkvi se nalazi
da Makarske. Poluotok je prostrana i slojevita arheoloka, ali radi guste borove ume te geoloko-morfolokih forma
Sinj. To je niz od tri zgrade pravokutnog tlocrta: dvokatnice s podrumom i potkrovljem, te prizemne natkrive
bjektu sazidanom na visokom kamenu ivcu u nekoliko etapa. Stariji dio objekta ima prizemlje, kat i potkrov
je baroknih orgulja i predstavljaju velike romantine, mehanike orgulje sa 16 registara, dva manuala i
86. izvorni titular crkve zamijenjen je dananjim, a upa se osniva 1690. godine. Dananja upna crkva izgra
ku i Glavice i Donjih Ratana na jugoistoku. Povrina gradine je bogata arheolokim materijalom (mnogo liburnske
ografski gledano naselje Ivankovo smjeteno je na istonom izbojku akovake grede koja dijeli sliv Vuke od sl
oblju pripadajueg naselja, koje je prethodilo nastanku Terezovca, dananjeg Suhopolja, a bilo je smjeteno pokraj
nanja lokacija svjetionika nastala je zasipanjem obale tijekom 1992-93. godine, a poetkom ovog stoljea uree
svakako je sagraena i prije. Ovu raniju dataciju potvruje i inventar pokretnih spomenika sauvan u cijelosti
izontalno uslojenim kamenom u vapnenom mortu, zidova debljine oko 50 cm. Kula ima puno prizemlje, zatrpano vje
r\nRije je o ostatcima antikog brodoloma gdje je na povrini pjeanog morskog dna otkriveno ukupno 27 kasnoanti
(naselje Nova Sela), u opini Kula Norinska. Brdo Gradina se nalazi na krajnjem istonom rubu plitke udoline i
a. U XV. stoljeu bila je u funkciji upne crkve Staroga Grada, Dola i Vrbanja. Poetkom XIX. Stoljea, crkva je z
ili malog polja.\r\nNa proelju su na junom zidu sauvani gljivasti prozorski otvori te lukovi trijema. Ci
ripisuje se krugu oko Jurja Dalmatinca. Najstariji dijelovi palae su romaniki, o emu svjedoi i freska s pri
kviru istraivanja Hrvatskog restauratorskog zavoda, te konzervirani i restaurirani u restauratorskoj radionici
adikalne rekonstrukcije gradskog vodovoda. Projektant je istaknuti arhitekt Josip Kodl, rodom iz Praga, koji n
lnog tlocrta s dva krila koja zatvaraju unutranje dvorite. Funkcionira kao uglovnica uklopljena u niz objeka
liku slova L i krovite na dvije vode, nekad pokriveno kamenim ploama. Svi otvori su s kamenim pragovima. Na
ine, danas se nalazi u atriju palae HAZU u Zagrebu, Natpis je u 13 redaka uklesan u plou od bijelog vapnen
io projekt esterokatne viestambene zgrade. Ubrzo je projekt stambene zgrade direktivom uprkos nastojanju arh
roeljem sa sedam uzdunih osi od kojih je sredinja naglaena balkonima, objedinila je niz starijih ku
u datirati u 1. st. poslije Krista.
oblje od 4.-6. stoljea poslije Krista.
ih prostora meuratnog razdoblja u Zagrebu nastao pod utjecajima Jesepha Hofmanna i bekih radionica. Pore
sudnica ukljuuje brojne uredske, administrativne, arhivske i servisne prostorije. Izduljenoj graevini, uoblie
. Sredinom 18. stoljea uz juna proelja prigraeni su joj trijemovi. Slobodno stojea londitudinalna katnic
va uljem na staklu kao dijela hrvatskog naivnog slikarstva. Tehnika slikanja uljanim bojama na staklu u ma
m proeljem prema jugu, graena na kosom terenu, te je sjevernim dijelom ukopana u padinu. Dvostreno drveno kro
Miminac. Zgrada je projektirana 1929. godine. Projektirana je u duhu moderne, ali s ponekim detaljima sta
rase na uim bonim proeljima. Graevinu je tridesetih godina 20. st. dao sagraditi nadumar Schlicht za zgra
lja. Na ovom poloaju evidentirano je kasnosrednjovjekovno groblje sa stecima. Srednjovjekovno groblje sa ste
bog nagiba terena ima i suteren. Na svakom katu je niz simetrino postavljenih kvadratnih prozora. Zgrada za
fostanice. Obje su izgraene prema projektu Josipa Kodla 1926. godine, kada je u Split dovedena elektr
o jednokatnica. Objektu je 1989. godine nadograen kat. Autor projekta, u duhu hrvatske moderne arhitekture, je
traivanja su pruila brojne prapovijesne nalaze od samog poetaka histarskog naselja s ostacima arhitekture
u zatitnu funkciju i pripadaju gradinskom utvrenju. Obrambeni zidovi graeni su tehnikom suhozida, a na sj
80. palaa dolazi u posjed obitelji Benedetti. Dananji izgled palae rezultat je nekoliko rekonstrukcija i
padnom rubu Poljane, nasuprot zgradi Kazalita u kontaktnoj zoni povijesne jezgre grada ibenika. Podignuta je 18
dine i izgradio zgradu Centralne strune produne kole. Prizemnim komunikacijskim dijelom Zemljakova razved
nekropole. U drugoj polovini prolog stoljea obavljana su i sondana arheoloka istraivanja u arealu vil
m tvornikim ulazom iz Folnegovieve ulice te servisnim pristupom iz Kornatske ulice ouvala do danas. Najzn
odvijali su se 1865./66. god. prema projektu arhitekta G. Pollija. Nakon to je Zadar pripao Italiji Preparan
e na stijeni koja dominira iznad Pekasove drage na padini Dinare koja se sputa prema dolini oko izvora rijeke Cetin
cima. Preko istonog dijela groblja prolazi makadamski seoski put. Nalazite je dijelom oteeno postavlja
ceste D1 koja iz pravca Knina vodi za Split, a na poetku odvojka lokalne ceste koja iz Kijeva vodi pre
e nad okolnim terenom dimenzija cca 50 x 50m, relativne visine 1 m. Terenskim pregledom prikupljena je vea
istraivanje izvrio je Gradski muzej Vukovar, a otkriveni su arheoloki nalazi badenske, kostolake i vuedols
riveno je neolitiko naselje sopotske kulture. Prikupljena je vea koliina kunog lijepa, ulomci fine, prijelaz
Terenski pregled i arheoloko sondiranje proveo je Zaviajni Muzeja Stjepana Grubera upanja. Arhitektura n
ravni brijega, a ine je dvokrilni palas okruen dvoritima te opasan obrambenim bedemom s tri male polukule i
nog kamena, a vrata i prozori uokvireni su kamenim pragovima. Na kat vode dvije balature, a iznad ulaznih vrata se nal
ina koja ih povezuje s kuom na zapadu, s kojom dijele zajedniko dvorite. Ulaz u zapadnu kuu je na v
proelje urbanistiki vrijedne Zagrebake ulice. Rije je o stambenoj katnici razvedenog tlocrta s podrumom i
enog od pravilnih kamenih blokova, srednje veliine, uz upotrebu buke, visine oko 50 cm. Uz zid sauvan je
crkve velikih dimenzija s obzirom na relativno malo naselje. Gradnja upnog dvora zapoela je 1868. godine. Ri
ima. Vrijedan je primjer klasicistike zgrade javne namjene na prostoru srednje Dalmacije te stoga ima svojstvo
X. st. Utvrda se koristila za kontrolu pomorskog prometa na irem podruju hvarske luke, a prizemna vojarna j
ske razlikovnosti prostora. Sklop, tlocrtno postavljen u obliku slova u, sastoji se od kua meusobno naslonjen
znata kao dugogodinja Sveuilina knjinica, a izvorno muka talijanska osnovna kola Lega Nazionale. Okoli z
i, no od tri sauvane varijante, niti jedna u potpunosti ne odgovara izvedenom stanju. Kua je razvedenog
dava irinu korita rijeke. Bavasti svod izgraen je klesanim kamenom. Preko tjemena svoda prolazi cesta. Iz
ecima koje nastaje tijekom 15. stoljea. Na lokalitet je skupina od 22 steka, veinom sanduci i ploe te jedan sl
na okupiranom Zadru, od 1930. do 1943. godine, djelovala Hrvatska katolika tiskara don Ive Prodana (1852. - 1933.
nalazitu koji ima 2 faze razvoja. Prvu fazu predstavlja zemljani prapovijesni tumul promjera oko 20 m. i visi
eoka Petrievii i Juriii u Donjem Prolocu. Rije je o zemljanom prapovijesnom tumulu sa naknadno ukopanim
pele, a oko nje je formirano seosko groblje. Jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta zakljuena je niim i ui
godine na mjestu starije kapele o emu svjedoi kamena kropionica s uklesanom godinom 1609., uzidana kao spolija u
Jednobrodna kapela pravokutnoga tlocrta zakljuena je uim poligonalnim svetitem i tornjiem iznad glavnoga
torom. Crkva je sagraena 1842. godine u kasnobarokno-klasicistikom stilu kao jednobrodna graevina sa zvonik
na mjestu starije drvene kapele, a dananji izgled dobila je u drugoj polovini 19. stoljea, kada je proi
1869. godine na mjestu drvene kapele. Crkva je jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta zakljuena poligonaln
cima kao jednobrodna graevina dimenzija cca 40 x 15 m, zakljuena poligonalnim svetitem i zvonikom nad glavn
bukana jednokatnica pravokutne tlocrtne osnove. Temelji i zidovi podruma izvedeni su mjeovitom graom kamena
ovitoj padini s preostacima amfora na dubini od 22 26 metara. Nije ouvan niti jedan cjeloviti primjerak a
a zidu) vie puta preureivana. Od starijeg inventara sauvana je barokna propovjedaonica i slika "Klanjanje
je do izmjena pri kojima su osiromaeni ponajvie boni oltari. \r\nU lai su boni oltari sauvani samo u fr
ekovnom groblju s uelcima koje nastaje tijekom 16-18 st. Kamene ploe (uelci) vertikalno su poloene iznad
Maslinicu na zapadu otoka. Prema sjeveroistoku povezano je s lukom Roga. Izraziti i dobro sauvani dvorovi kao
vie romanikih kua na prostoru prema krstionici i Vestibulu. Na sjevernom proelju vidljivi su tragovi romani
Marka vodi prema crkvi Hrvatskih muenika na Udbini. Arheoloko istraivanje zapoeto 1996. godine pod vodstvom
dljivi graevinski ostaci ovaj su poloaj oznaili kao mjesto izgradnje krbavske katedrale sv. Jakova.\r\nDo
zi se istoimena arheoloka zona. Smjetena nad samim rubom stjenovite uzvisine pod kojom se Krbavsko polje razdvaja n
upanije Modruke, vinodolske i gacke, pod koju spadaju i zemlje Otoac, Obri i Doljane. Castrum Otoac prvi p
748.g. zbog haranja kuge. Dananji raspored groblja baziran je na osnovi prikaza grobnih polja kakav se oi
snijeg Torpeda.\r\nAgregat / dizel-generator (Diesel-generator), ustvari je sklop koji se normalno nalazi u b
mplarske utvrde, vjerojatno njihove crkve. Pored ovih sklopova lociran je i prostor srednjovjekovnog trgovita. O
o od lanterne na rtu Tiha. Ostatci brodoloma nalaze se, \r\nna kosom pjeanom dnu, na dubini 17-20 m, na povri
jele i 30-tak fragmenata bronanih narukvica, ostaci bronane igle, fragmenti keramike posude kao i nekoliko gr
mi Koriserdo (Jasenik) po kojoj je i dobio ime Lovaki tikveki dvorac u Jaseniku. Kompleks se sastoji od star
aki most, koji stanovnitvo zove Kudin most. Kudin most je cijeli zidan tehnikom suhozida, ralanjen sa dva
1726. godine koji je bio etrnaesti oltar u zagrebakoj katedrali, u sklopu Bolleove obnove nakon potresa premje
9.g. nadbiskup Kati u svojoj vizitaciji, nakon koje je u vie navrata preoblikovana. Najstariji dio dananje
brodna graevina, duga 16 i iroka 7 m., graena od pravilnih klesanaca, s pravokutnom apsidom na sjeveru. Na
1924. godine koja je upisana ispod krovnog vijenca, u sredinjoj osi glavnog proelja, za brau Ignacija i Iva
g stanovnitva. Posjednici krapinsko - kostelgradskog vlastelinstva od 16. st., plemika obitelj Keglevi od
ne. Pisani tragovi o poecima gradnje lae ne postoje, a najstarija sauvana laa stara je sedamdesetak godi
ivota Splita 19. i prve polovice 20. st. Kao kavana "Troccoli" (1887.-1890.) poznata je kao arite pr
a uz kuni broj 4, 1977. evidentiran je nalaz zidane rimske grobnice u kojoj su bili ostaci 2 djeteta i jedn
eno oko 5 km sjeverno od Sesveta. Prilikom rekognosciranja lokaliteta utvreni su nalazi velike koliine anti
vratniku portala, kapela je sagraena 1735. g. vjerojatno na mjestu starije drvene graevine. To je jednobrodna graev
ne umjetnike razine. Prostor svetita crkve gotovo je u potpunosti ispunjen monumentalnim glavnim oltarom. R
la je prva graevina na prostoru izmeu dananje Tolstojeve ulice i tvrave Gripe, gdje su se tada prosti
barite toga tipa brodova: pramac i krma su mu zaobljeni s visokim trupom (1,3 m) duine 22 metra i irine 5,2 me
ka Anelii u Vrpolju, na podruju Grada Trilja. U podnoju gradine na istonoj i sjeverozapadnoj strani pr
oziciji, karakteristinoj klasicistikoj formi kubusa i krovita, te s unutarnjim rasporedom, konstrukcijom (
znimnu vrijednost imaju mramorni glavni oltar Presvetoga Trojstva (M. Cussa, 1698.), oltar Majke Boje Lauretanske
i su znameniti Karlovani i tadanja opina Karlovac te Karlovaka tedionica. Izmeu tri projekta spomenika (Rend
m juno uz svetite i zvonikom u ravnini proelja. Sauvan je glavni oltar sv. Tri kralja, drveni retabl iz 1760.
i tipian je za ovaj grad. Torta Makarana se spravlja za blagdane, najvie za Boi, Svisvete i Uskrs, a takoe
druju pet katela-opina-kaptola hrvatski je puk kroz povijest razvijao svoju glazbenu i plesnu kulturu za
gradu tzv. Malog restorana iz 1909. i zgradu Velikog restorana iz 1913. koja je 1926. godine preureena u Prirodo
. Graene su od 1910. do 1912. Jedinstvena su cjelina u arhitektonsko-oblikovnom smislu, a vezuje ih i pro
a prosjenoj n.v. od 141 m. Na poloajima toponimskih naziva Gmajna, Buci i Gorinka 1970-tih godina ukupno je bilo
ijenac. Na proelju sa strane ulaza su dva pilastra povezana lukom sa kroviem na dvije vode. Iznad proelja je zv
tj. na uvanje, odravanje i prezentiranje, prema izriitoj elji arhitekta i umjetnika Josipa Seissela, poznato
uda rava prema crkvi i groblju Gospe od unja te morskoj obali uvale unj. Spomenik je podignut 1936. godine, d
ale vidljivi su povrinski nalazi ulomaka keramikih posuda i amfora. Uz obalu i pod morem uoeni su ostaci zidova
etitem istaknutim u prostor na jugoistonoj strani dim cca. 8, 5 x 6 metara. Uz jugozapadnu stranu proelja nalazi
ompleks koji se prua na prostoru od vrha Gradine na sjeveru do mora na jugu, te Tribanjske drage na zapa
likromiranog, pozlaenog i oslikanog, dimenzije 494 cm x 308 cm, s oltarnom palom Poklonstvo kraljeva, rado
27,5 cm), smjeten u knjinici Dominikanskog samostana sv. Dominika u Dubrovniku, vlasnitvo Dominikanskog sa
ovake Biskupije Dioecesis Ragusina, Poljana P. Milievia 4, Dubrovnik
ti i umjetnosti, Potok 20, 20233 Trsteno, ukljuuje umjetnine obraene u 110 katalokih jedinica navedene u priloe
a u crkvi sv. Ivana u Visoanima, vlasnitvo Dubrovake biskupije Dioecesis Ragusina, upa sv. Vida u Smokovlj
cavanog, raenog na proboj, dimenzije; 23.x promjer dna 14 cm i 21,5. x promjer dna 13 cm, vlasnitvo Franjevak
din - Ludbreg. Tumul je promjera oko 5 metara, a visok je oko 1.5 metar. On je nekada bio veih dimenzija, ali
tom strmom brijegu jugoistono od naselja karnik. U potpunosti je arheoloki neistraen, ali povrinski nal
rada Novog Marofa. Strateke karakteristike brda, mogunost kontrole irokog okolnog podruja, plato sa zapa
adie u Tuhovcu takoer je datiran u taj period, a nalazi se u JI dijelu naselja, s desne strane puta koji i
koja povezuje Ludbreg i Varadin. Ovo je srednjovjekovno gradite etvrtastog tlocrta koje je bilo branjeno ista
m podruju izmeu Poeke i Dilj gore, uz desnu obalu rijeke Lone. Na postojanje arheolokih ostataka uputili
e o nalazima obraenih kamenih blokova koji formiraju strukturu zida koji se uz pojedine prekide prua u duini od
nim odrazima klasicistikih karakteristika stilski odreenih historicistikim strujanjima prijelaza XIX. u
Ostaci antike uljare prostiru se na povrini od 70x80m, a u njenom sklopu, u visini od 2,5m, sauvani su i
a prijelazu 18. u 19. stoljee u kasnobaroknoklasicistikim stilskim oblicima. Bila je sjedite predijalnog iman
eenika Pustinje Blaca i upravitelja njihovih imanja u nekadanjem glavnom upravnom sreditu otoka te za pohranu
Arheoloki muzej u Splitu 1957. godine i ona su pokazala da se radi o zanimljivom prapovijesnom kompleksu. G
arskim zgradama unutar okunice. Okunica je smjetena u sreditu naselja, a okruena je stambenim zg
na uzvienju naziva Podgledalo, kraj prirodnog plitkog prelaza preko rijeke Gline. Vrh je zaravnat te prema p
vo kvadratini kameni postament na kojeg je postavljeni vitki oktogonalni stup s jednostavnim, geometrijski
edena je 1956. godine prema projektu arhitekta Ive Geria. Zgrada dugaka 91,5 metara, iroka 9,4 metara svoj
traivanja su pokazala kako je Velika pe bila naseljavana od neolitika do srednjeg vijeka. Najstariji,
ena od opeke i kamena te je obukana glatkom bukom. Glavno zapadno proelje simetrino je oblikovano sa sredin
na graevina, pravokutnog tlocrta, ueg svetita sa segmentnom apsidom, te zvonikom iznad proelja. Kapela je gr
jalekta svedeno u njegovu kopnenome dijelu na uzak i isprekidan pojas uz more. Junoakavski ikavski se dijal
vi radovi jedini opus u Hrvatskoj. Pripadao je lokalnim majstorima, ne odve vjetima u iskazivanju visokog inter
a. Zidana je kamenom, irine stijena 60 cm, bukana izvana i iznutra s naglaenim soklom izvedenim aom. Obliko
1962. godine. Od izvorne namjene sjevernog, internatskog, dijela velike peterokatne samostojee graevine danas
povienoj gredi uz istonu stranu eljeznike pruge Nova Kapela Pleternica, na obalama potoka Bzenice koji se
okruuje Trgovska gora, a prema sjeveru i istoku obronci Zrinske gore. Gradina se protee u pravcu sjever
ijekom 1946. godine ostavtina Podhorskoga dolazi u vlasnitvo Konzervatorskoga zavoda u Zagrebu (danas
98 predmeta), Zbirku projekta (108 predmeta), Zbirku radnog materijala, rukopisa, fotografija i skica (23
mbenu vilu unutar velikoga dvorita na junoj strani Kolodvorske ulice, okrenutu glavnim proeljem sjeveru. V
vena kolodvorska zgrada izgojela, 1903.g. sagraena je dananja prema projektu glavnog inenjera Maarskih dra
dio je inventara samostana asnih sestara benediktinki u gradu Krku. \r\nU prvome planu, u sredinjoj vert
bilo je poznato u mnogim selima Cetinske krajine. Do Drugoga svjetskog rata u Cetinskoj je krajini ivjelo p
e i gospodarske namjene smjetene na izvorno sauvanim prostranim parcelama te drvored divljih kestena ine cjelin
niki namjetaj iz ljekarne Sveta Marija u Novskoj sastoji se od ukupno 24 pojedina komada, od kojih je ne
utna graevina dimenzija oko 100x50 m na jugoistonom dijelu otoia, koja se s njegove najvie sjeverozapadne t
78. godine. Graena je u kasnobaroknom stilu kao jednobrodna izduena graevina s poligonalnom apsidom na istoku i
ne. Zadnja obnova crkve je bila osamdesetih godina 20. stoljea.\r\nTo je jednobrodna izduena graevina s riza
vog potoka u Jakobovu rijeku. Na nalazitu je vidljivo centralno uzvienje sa nekoliko obrambenih jaraka oko sre
og oblika. Izgraen je 1834. godine. Dio mosta s lukovima ima duinu cca 80 metara, dok su prilazi mostu izvedeni preko kr
na brdu iznad moderne ceste Benkovac Knin na nadmorskoj visini od 354 m (GPS koordinate N 44141,73 1543 53,
ena od nepravilno tesanog kamena. Ova mlinica spada u tip graevine sa vanjskim horizontalnim kolom na tumba
na poluotoku Glavici i na poluotoku Rtu na zapadu. U 15. st. dolaze stanovnici iz brake unutranjosti,
ecu i djecu bez roditelja. Nalazi se na povienom platou na sjevernoj strani Vukovarske ulice. To je jednokatnica s
tan su u 14. stoljeu osnovali augustinci, koji ga nakon pada Bosne 1463. godine naputaju, a naseljavaju ga fra
adala ing. Vicku Dvorniku, a prije adaptacije koristila se za potrebe biveg odmaralita Jugoplastika)
rostora pronaeni su tragovi ljudskog boravka iz razdoblja prapovijesti (ulomci keramike i tragovi gorenja i
ara Franje Antuna Strauba iz 1764. godine. Iznimna kvaliteta kiparskog oblikovanja oituje se u vjeto modeliranim
manje, uvalu Bobovia sa istoimenim naseljem, i uvalu Vija luka. Te dvije luke pruaju sigurno sidrite kro
a Srednjim Selom i Grohotama, a sjeverno s uvalom Donja Kruica. \r\nPo arheolokim lokalitetima (Mirine i Studenac
povezano s Grohotama, a prema zapadu s Donjim Selom.\r\nSrednje Selo kao Villa de medio spominje se 1446. godine,
kom Stomorska.\r\nDananje Gornje Selo poelo se formirati u srednjem vijeku juno od kasnoantikog naselja, na str
ogotika graevina tlocrtno u obliku latinskog kria s poligonalnom apsidom i dvije plitke bone kapele te zvoni
bliku slova L s kolnom veom. Drveno stubite smjeteno je u zglobu izmeu ulinog korpusa i dvorinog kril
e neprimjereni recentni preslik zatomio mogunost preciznijega sagledavanja kiparskih vjetina i oblikovnih detalj
ikih ulomaka upuuje i na postojanje ranosrednjovjekovne crkve s titularom Svete Marije na istome mjestu. Pr
soka etverokatna kula i danas dominira u ulici Obrov. Dovravao se jo u 14. stoljeu, od kada je juni goti
n je u lijevom dijelu. Proelje je ukraeno geometrijskim elementima, rustika, a nad prozorima I. kata nalaze
og, tokarskog te bravarskog alata, tvornica pokustva i dr. Josip Povischil je stvorio uglednu veleindustr
bule) je iano glazbalo, koje se solistiki ili u sastavu koristi na podruju sjeverne i sjeverozapadne Hrv
ane su prema njihovu glavnom promicatelju Milutinu Farkau. Stare fotografije i terenski zapisi svjedoe da je
uzajamnu pomo iz Labina (1913-1914, 1919-1946) u koliini 0,1 d/m, nastale u razdoblju od 1420. do 1946.
. Produkt su znaajnije radionice iz 1680. godine (glavni oltar sv. Margarete), te 1709. g (boni oltari
PU BOGORODICE S DJETETOM oteava preciznije iitavanje autorskog rukopisa te nagruje cjelokupnu umjetniku vri
evina s laom pravokutnog tlocrta, uim polukrunim svetitem, sakristijom juno uz svetite, zvonikom iznad glavnog
obrinovi. Foniki i tehniki ustroj harmonija je sloen i kompleksan, minuciozne i precizne mehanike ko
uvaju se neraspadnuta tijela sv. Ivana Olinija i sv. Nikoloze Burse, dok se u dvostrukom sarkofagu
e pri ulazu u vojnu luku.\r\nDatiraju se od 2. pol. 1. do ranog 3. st. po. Kr. Te nekropole jo nisu struno va
m plastinim konfiguracijskim osobinama, u bujnom i raznolikom raslinju, to prirodnom, to kultiviranom. Zgrada ho
periodu namijenjena pravoslavnoj crkvenoj liturgiji i dograen joj je neoromaniki zvonik na preslicu.
eljefi svetakih polufigura ravnomjerno pokrivaju povrine predele i postamenta, dok su nie sa skulpturama sv
vije stepenice odrezanih uglova. Povrina gornje stepenice ispunjena je iluzionistikom viebojnom mramorn
im jarkom. Nasip je u ulazno-izlaznoj zoni rastvoren s dva otvora. Objekt je prizemna pravokutna graevina sastavl
oje se veu uz razvoj pulske luke kao glavne ratne luke austrijske ratne mornarice. Obalna topnika bitnica
drvu, smjeten je u sakralnoj zbirci upne crkve sv. Blaa u Vodnjanu. Lazzaro Bastiani vrlo je uspjeno prilagodio
ranicu naselja ine djelomino sauvani zidovi fortifikacija, irine vee od dva metra, koji prate smjer pruanja ob
ost osnovne koncepcije, koju autor kao vrstan majstor detalja, i odnosa element cjelina, razrauje suptilnim art
s etiri ulaza do 1960. godine dovrio arhitekt Ivo Geri. Izduljena je graevina od magistralne prometnice odije
e o toj najstarijoj urbanoj cjelini na tlu Hrvatske, gradu koji od svog utemeljenja kao grki polis Pharos 384.
uen iz Italije. Prvi vlasnik bio je Jovo Matai, a poetkom 20. st. ljekarnu kupuje Niko Bonetti u ijem j
pekom. Pokriva je dvoslivno krovite s pokrovom od ravnog glinenog crijepa. Glavno proelje rastvoreno je sa seda
zivala sve poljoprivredne uprave sa tvornicama za preradu poljoprivrednih sirovina. Uskotrana troosovinske t
mvasutak Gpgyra - Maarska kraljevska tvornica eljeznikih lokomotiva). Predstavlja jednu od najstarijih tenders
robno arheoloko istraivanje na povrini od oko 105m2. Potvreno je postojanje neolitikog naselja sopotske kul
od muke i enske kole, sa zajednikom dvoranom za gimnastiku i zasebnom dogradnjom sa stanovima za ravnate
zdie prema sjeveru. Priblino 1000 m2 istraeno je 2010. Na istonom dijelu nalazita javljaju se nalazi za
vena je vea koliina ulomaka srednjovjekovne keramike i ostaci ljudskih kostiju u grobnim rakama pravilno orj
m, a sa etvrte opkopom. Arheoloko sondiranje izvrio je Zaviajni Muzej Stjepana Grubera upanja. Otkriveni s
radilite je 1900. potpalo pod suako privatno remontno brodogradilite Lazarus, a ve 1908. je prelo u vlas
u, te se u kontinuitetu nastavlja do polovice 20. stoljea, nakon ega polako odumire zbog vie razloga te
i gornji dio prislonjen na kamenu menzu. Drveni gornji dio oltara ine etiri stupa postavljena tako da tvor
uzdunim proeljem orijentiranom prema ulici. Zgrada je podignuta 1846. godine zalaganjem pukovnika Nikole Ma
avni oltar posveen sv. Nikoli Biskupu, boni oltari posveeni sv. Antunu Padovanskom i Srcu Isusovu i propo
svetitem i zvonikom ispred glavnog proelja. Crkva je sagraena 1764. godine. Spaljena je u u 1943. godin
sidom i zvonikom ispred glavnog proelja.Crkva je podignuta. 1770. godine na temeljima starije crkve. Godine
nim sjeveroistono, sa zabatnim zvonikom, poligonalnim svetitem izvana, a kvadratnim iznutra i sakristijo
, razvedenog tlocrta u obliku obrnuto poloenog slova Z, zakljuenoj strmim dvostrenim krovitem s lastavica
zabatnim zvonikom, glavnim proeljem orijentiranim prema jugu. U podu sakristije nalazi se ploa s natpisom:
u glavni oltar posveen Blaenoj Djevici Mariji, boni oltari posveeni sv. Nikoli i sv. Roku, oltarni svij
rojne predmete iz povijesti pote, telekomunikacija i filatelije kao jedini muzej te vrste u Hrvatskoj. Za j
manjih zbirki i fondova. Ministarstvo kulture donijelo je novo rjeenje o utvrivanju svojstva kulturnoga dobra
pruge SplitSinj. To je niz od tri zgrade pravokutnog tlocrta, sve sa suterenom: katnica s potkrovljem, te
000 predmeta rasporeenih u dvadesetak arheolokih, umjetikih, kulturno-povijesnih i prirodoslovnih muzejski
se nalazi na povijesnoj komunikaciji kojom se Konavle tj. dubrovako podruje povezivalo s unutranjou. Crkv
vu. Ukupna duina pilje iznosi 33 m, a irina ulaznog dijela je 15 m. pilja je imala funkciju privremenog borav
vtatsku luku s ostacima antikog grada Epidaura. Istraivanjem je definiran dio arhitektonskog sklopa vjerojatno
rkve sv. Dominika. Prema arhivskim podacima kip je izradio venecijanski kipar Franecesco Zotti 1780. godine,
va. Centralna os je naglaena portalom u prizemlju, balkonom na 1. katu i francuskim prozorom na 3. katu. S dvor
ana, gdje je djelovao do 1991. g. U sadanjem prostoru, u kojemu je izloen privremeni stalni postav, Muzej dje
etnicu Solin Klis. Radi se o prapovijesnom i antikom naselju vrlo velikih dimenzija (dua je os elipse oko 1 k
okretni inventar preteno potjee iz 18.-19. stoljea., a sastoji se od glavnog oltara Marije Lauretanske, bo
sut. Sredinji plato dimenzija je 120x160m relativne je visine 15 20m nad Bosutom i utvren umjetno nainjen
oplavnom podruju korita rijeke Vuke. Nalazite ima oblik eliptinog tella duine u smjeru istok zapad 200m,
ji su izraeni u radionici Rako iz Imotskog. Glavni oltar sv. Ilije, smjeten u apsidi crkve djelomi
Nutar. Topografski se radi o ravnici s vie blagih brjeuljaka koja se nalazi pod poljoprivrednom obradom.
t2. Kapucinski samostan Rijeka\r\n\t3. upa Gospe Lurdske Rijeka\r\nu ukupnoj koliini od 34,5 d/m, a nastale su
roblja u Sisku postavljen je 1974. godine, a autorica je akademska kiparica Milena Lah. Idejno rjeenje djejeg
put su popisani 1962. godine. Svojom veliinom spadaju u red gigantskih, a na osnovu tipolokih svojstava
ulpture svetica Lucije i Apolonije, te vjeto rezbarene ornamentalne motive rubnih krila koji pojaavaju cjeloku
ade zemlje. Na crkveni objekt upuuje i toponim Smratine koji se moe povezati sa Sv. Martinom. Lokalitet do s
i. Pronaen je zid antikog objekta sa sauvanom bukom i freskama, prua se u pravcu istok zapad, dug je ok
ovno groblje koje se moe datirati od 14. do poetka 16. stoljea. Naime, izmeu raslinja, dijelom prekriv
1785. godine te obnovljena krajem 19. stoljea. Na glavnom proelju je jednostavna, kamena rozeta dvije monofore i
eljeznog doba pa sve do novoga vijeka.U vrijeme liburnske, a zatim i rimske vlasti tu se nalaazilo naselje Cor
oltar Presvetog Trojstva nastao 1758. g. koji je tijekom stoljea doivio znatne preinake u smislu zamjene
mjesto u altaristikoj batini ne samo ovoga kraja ve i na irem podruju sjeverozapadne Hrvatske, kao vr
oeljem. O tome svjedoi natpis na kamenoj ploi nad vratima na glavnome zapadnom proelju. To je jednobrodna izd
anu ulice Gornji Kono. Kompleks je kvadratinoga tlocrta, ograen visokim kamenim zidovima, terasaste prostorne orga
karnom u Zagrebu, a njezini poetci djelovanja vezani su uz prvi spomen ljekarnike djelatnosti u dokumentu iz 1355
okolske profesorice Biserke Romac, koja je Zbirku donirala Opini Bol. Opina je otkupila kuu Romac, u kojoj je
0. godine. \r\nTo je jednobrodna, blago izduena graevina s poligonalnom apsidom na istoku i zvonikom prizidanim u
Polju i tono preko puta kasnoantike utvrde na poziciji uker. Pod strmim liticama Keglevia utvrde rijeka naglo
vcu. Slikom dominiraju tri monumentalna svetaka lika. Gornju polovicu slike lunog zavretka ispunjava ml
ne je orijentacije, okrenuta apsidom prema istoku. Graena je od kamena, a izvana i iznutra zavrno je obuk
o pripisati Nikoli Firentincu, ne samo na temelju stilske analize ve na osnovi pronaenog ugovora kojim se 1464. g
odvodnom dijelu akumulacijskog jezera Perua. Jezero je nastalo 1958. g. podizanjem brane na rijeci Cetini z
naselja stanovnika Prvi Luke, koritenog u odgovarajuim dijelovima godine za obraivanje zemljinih posjeda na
na je na zapadnom rubu Velikopopinskog polja na padinama brda Gradine, u dijelu naselja koje ljudi zovu Kasar
veliki glavni oltar Sv. Kria. Slike krinog puta u unutranjosti crkve osrednje su umjetnike vrijednosti. N
aen je istovremeno s Palaom ili ubrzo nakon nje, krajem 3. i poetkom 4. stoljea, te je jedan od najrep
e i prekrivene suhozidom. Visina sauvanih zidova varira od 0,5 do 1,5 m, a prosjena irina je 0,53 m. Zidovi
ostaci antikog vodovoda rimske kolonije Epidaur. Ostatak zida je duine oko 12 m, najvee visine 3 m i pretpost
mora uokvireno i podijeljeno u tri pravokutna polja od kojih su dva bona manja, a srednje ire. U irem su polju m
e i sjeverne strane su prigradnje ispunjene grobovima, meu kojima se istie zidana grobnica ije su unutranje
dom. U junom profilu iskopanog bazena i profilima prilaza koji se koso sputa prema njemu, nalaze se ostaci zidov
rodna kasnorenesansna crkva bazilikalne koncepcije izgraena je u razdoblju 1580.-1614. godine. Duboko svetite k
karakteristikama klasicizma provincijskog tipa, a druga je prizemnica neto starija.U prizemnici je bio Ra
acija uglavnom nepromijenjena. \r\nZa postojanje gotikog inventara znamo iz vizitacija u 17. st. Tamo se sp
Vojne granice.U zgradi je nekad ivjela brojna seoska obitelj Petrievi. Netipina zgrada oponaa ostvar
Gabrijela Tallera nalazi se oltarna pala koju je izradio slikar Michael Sclechta, mogue po uzoru na i
mbonu, graditelju karlovake tvrave. Prikazi iz prve treine 18.st. dokumentiraju ju kao zidanu graevinu kvadr
velike grede koja se rasprostire smjerom sjeverozapad jugoistok od utoka potoka Ervenica u Bosut, lijevo
atskog identiteta, koja pozornost privlai i izvan dravnih granica. \r\nMeimurska popevka sastoji se od stihov
aju poara te za polijevanje ulica tijekom ljeta. Prije II. svjetskog rata bio je jedna od dominantnih verti
varskog kasnog historicizma. Manjih je dimenzija, jednostavnog kvadratnog tlocrta s polukrunom apsidom,neobukan
nom 20. st. je sluio kao centralno skladite PIK-a Vukovar. Slobodnostojea dvokatna graevina ima iz
lka i Boria. U popisu papinske desetine iz 1332. god. spominje se kao upna. Zidana je lomljenim kamenom s umet
ju je sagraditi trgovaka obitelj Stani.Obiljeena je stilskim elementima kasnog historicizma i secesije.Kvadr
etitem okrenuta u smjeru sjeveroistoka. Graena je od kamena, izvana i iznutra obukana. Laa ima iljati sv
o stambenu namjenu.Tlocrt je u obliku slova L. Prizemlje ulinih proelja je obraeno horizontalnim fuga
istonom krajnjem uzvienju Nadinskog grebena na nadmorskoj visini od 194 m, a datira se u bronano i eljezno
kola, od kojih je jedno smjeteno dolje, pridravajui drugo, gornje kolo, koje stoji na njemu. tradicija
te gospodina Viktora Ruia, Rijeka, Peine 5, u ukupnoj koliini od 25 dunih metara arhivskoga gradiva.
vijea Hine\r\n2. Odluke ravnatelja Hine \r\n3. Hinina baza vijesti EVA \r\n4. Baze skeniranih tiskovina NEWSIS
line. Sreditem naselja dominira vertikala tornja upne crkve Svih Svetih (13.-19.st.) koja zajedno s upnim dvorom
tlocrtne osnove te zakljuena dvostrenim poluskoenim krovitem. Graena je od kamena i opeke te obukana g
zbirci, kvalitetom i brojem najznaajnijim muzejskim zbirkama.\r\nMinistarstvo kulture donijelo je rjeenj
om groblju sa stecima od kojih su do danas sauvani 1 sljemenjak i 2 ploe. Po sredini sljemenjaka po svim st
e vrlo vrijedan pokretni inventar, meu kojim se posebno istiu: glavni oltar posveen sv. Mariji Magdaleni, nasta
sa zvonikom prislonjenim uz proelje crkve. Osnovni materijali od kojih je graena su: opeka baroknog formata
m i pomonim gospodarskim objektom te vrtom. Uz stambenu kuu prigraene su pivnica i svinjac, a na dvoritu
stici 785/1, katastarske opine Gornji Mihaljevec, na raskriju puteva za Gornji Mihaljevec, Dragoslave
. Izvorno manja romanika crkva s apsidom podignuta je u 13. stoljeu na posjedu plemia brae Petra i Ivana Boria,
okutnog tlocrta s ravno zakljuenim svetitem i malom sakristijom uz istonu stranu svetita. Crkveni brod zakljue
e Hrvatske, a postoje naznake o nedavnoj tradiciji i u drugim hrvatskim krajevima. Vezenje (opletanje nitima u b
punjava svake godine tri dana u boinom razdoblju: na Badnju veer, Staru godinu i Sveta tri kralja. Na ta
skupiji i njegove okolice. Svetkovina obuhvaa osim religijskog aspekta i brojne tradicijske prakse koje lokalno
jedino je eljarsko umijee do danas ouvano na podruju Hrvatske. Antun Penezi izrauje eljeve, nakit i ukr
ica za izradu, odravanje i popravak javnih i crkvenih satova, izradu specijalnih satnih mehanizama te pop
izvodni obrt eiri krgati izrauje razliite vrste eira i kapa primjenom tradicionalnih metoda
osipom Stipeti nastavljaju obiteljsku tradiciju koja je zapoela jo u prolom stoljeu. Klobuarski obrt
Plania, graevinska dozvola je izdana u svibnju, a uporabna u prosincu 1937. godine.\r\n\r\nOblikovnom kombinacij
dalmatinske obale i otoka u Bari na putu za El Shat. Za granatiranja Dubrovnika 10. XI 1991. g. je
N 45 53 587", E 16 37 483", nadmorske visine 110 m. To je srednjovjekovno kruno gradite sa dva obrambe
ompleksa. Istraeni su ostaci velike pravokutne graevine duine 56 m, irine 10 m, debljine zidova 0,60 m, sau
a unutar nje. Utvrda je u osnovi pravokutnog tlocrta, obuhvaa prostor veliine cca 50 x 70 m, no zidovi ne teku u
om u gustom umarku. Polisane, odnosno Polenik iz povijesnih dokumenata, nekad je bio znaajna utvrda u sjeve
oka sondiranja 1999. god. otkrila su dio antikog metalurkog pogona za lijevanje eljeza, to je prvi
rajem 13. ili u 14. stoljeu, a ima prizemlje i dva kata. Danas nema krova ni meukatnih konstrukcija, ali je
1843. g., ulje/platno, vel. 63,5 x 95 cm, sign. d.d.k. TF Zimmermann // 1843, sliku Oklopnici nepoznata aut
niziranog vjerskog i drutvenog ivota zajednice idova u gradu. Po svojim vanjskim arhitektonskim karakteri
a posveen svetom Anti s kipom svetog Ante. Na njemu se istiu dvije slike na drvu: sv. Mihovil i sv. Ivan Kr
atachich i Dolansky. Ovo je jednokatna graevina, tlocrtno u obliku slova L, na kojoj su vidljivi tragovi
laz dijela zabata oltarne pregrade s natpisom PRO DUCE TREPIME(ro). Ovaj nalaz, kao i podatak koji dono
rija je prvotno graena u obliku slova L, a kasnije su dodana jo dva krila je s istone i sjeverozapa
s Gohanecza. Na pravokutnoj bazi nalazi se kanelirani, pravokutni stup, koji zavrava profiliranim kapitelom sa
iva Zelenka. Prostor je nekada bio neizgraen, a danas se kula nalazi unutar novoga stambenog naselja, na neiz
morem, usred Ravnih kotara odakle gospodari nad velikim dijelom sjeverne Dalmacije.U novije vrijeme dolo se
prema toj crkvi dobila ime. U povijesnim izvorima crkva se prvi put spominje 1362. godine s topografskom ozna
je povlastica kralja Leopolda I. iz 1659. g. kojom je dopustio odravanje sajma te premjetanje upe iz
rdima i umama, gdje dominira prostorom u koji je uklopljena materijalima i oblikovanjem. Razvedenog je L tloc
aena je od kamena, pravilnim klesancima. Iznutra je crkva u cijelosti obukana. Laa ima dvovodno drveno krov
vedeno u splitskoj tvornici cementa Bettiza. Iako nije bio nov, namjetaj je prilagoen upravo tom prostoru,
, suhozida i bunara (klaenice).
aju u samostanu pripadaju samomu vrhu umjetnina nainjenih od tekstila u Republici Hrvatskoj.
zvisini koja se izdie 68 m iznad morske razine. Mjesto gradnje utvrde odabrano je iz stratekih razloga, koje su
ok-zapad. Unutranjost natkrivena zrcalnim svodom, poploana kamenim ploama. Pokazuje kontinuitet izgradnje od 16.
a vie od 40 km (40 350 m), a dovodio je vodu iz Vrane (Biba) u Zadar (Jader). Ovaj kompleksan graditeljski z
oji se protezao na vie od 40 km (40 350 m), a dovodio je vodu iz Vranskih izvorita u Zadar te je poznat pod na
is i Matije Doering. Knjiga sadri brojne inicjale grafike otisnute drvorezima. Uvez ove knjige je starijega
la) koja su nastala u razdoblju od 1535. (Biblia alphabetica) do 1599. godine (Le relationi universali di
koja su nastala u razdoblju od 1510. do 1600. godine. \r\nGraa iz ove Zbirke obrauje ponajvie podruj
gih djelova se nalaze u samostanima ove Provincije u Varadinu, Naicama i na Trsatu, tako da Provin
toricistika kazalina zgrada neorenesansnog stilskog izriaja. Osim reprezentativnog prostora kazalita sadravala j
e apsidom prema jugoistoku. Graena je od kamena. Na fasadama se vide tragovi zavrnog bukanja, a iznutra je
ema jugu. Kruovica je u antici bila poznata po eksploataciji ilovae, a lokalitet Kruovica spominje se u dokume
like potpisane, izraene su u tehnici ulja na platnu i imaju luni zavretak. \r\n\r\nSlika Bogorodica sa Dj
a tipu dvorazrednih kolskih zgrada s dva uiteljska stana. Osnovna karakteristika prostorne organizacije takvi
tim svodom, s izvana pravokutnom, a iznutra polukrunom apsidom, orijentacije istok-zapad. Na zapadnom proelju
aevina, s polukrunom apsidom koja je kasnijim pojaanjem dobila ravni vanjski zid, orijentacije istok zap
otok. Crkva pripada tzv. junodalmatinskom predromanikom jednobrodnom kupolnom tipu, varijacije s ralanj
tzv. junodalmatinskog jednobrodnog kupolnog tipa, varijacije s neralanjenim vanjskim zidnim platom. Kameni
, za sada, anonimnog majstora, koji je vjerojatno nastao koncem XVIII. ili poetkom XIX. stoljea, dok se
granicu s Republikom Slovenijom. Temeljem povrinskih nalaza datirano je u rimski period, a u literaturi se naje
povrinu. Iako je rairen meu mlaom populacijom, u njemu sudjeluju brojni igrai, bez obzira na spol i na
edno uz cestu elezna Gora - Brezovec (Sveti Martin na Muri) u dolini potoka Gradiaka. Smjeteno je uz trasu rim
eolokih vrlina i predoltarnikom s reljefom, sredinji dio sa luno zasvoenom niom za sliku razdijeljen s
jugoistoku. Crkva sv. Georgija je u funkciji i ima inventar. Ikonostas je sa samog kraja 19. stoljea. Iznad ula
i dva kata. Graena je od finih kamenih klesanaca. Etae na fasadama dijele razdijelni bukani profilirani
ematorija, kojeg je sastavni dio sadanje danilsko groblje, istono od crkve. Prostor Danila je nastanjen
ne konzole koje oponaaju barokna rjeenja. Ograda je od lijevanog eljeza, ukraenih neostilskim elementima. Kva
etabl je vrlo bogato ukraen i ima polukruni lomljeni zabat. Predela je dekorirana volutama i aneoskim
e veliki ograeni vrt, a zapadno je sagraeno manje kolonsko naselje s gospodarskim dvoritima i nizom stambe
em polju smjetena je Bogorodica na prijestolju s malim Kristom, obrada je pomalo nezgrapna, s bezizraajnim
a je prema sauvanim ugovorima izvedena 1478.g. Sam reljef nosi odlike gotike.
onostas je tipoloki pripadao uobiajenom tipu visoke oltarne pregrade, a bio je podijeljen horizontalno u
padnoj strani omeen eljeznikom prugom Varadin Zagreb, na istonoj naseljem Kuan, dok junu granicu
Vitia 1964./65. g. od laganoga materijala obloenoga rustino obraenim kamenim ploama. Sastoji se od sredinje
k, izduenog tlocrta, natkrivena dvostrenim poluskoenim krovitem koje je pokriveno biber crijepom.
m stoljea od kojih su najzastupljenije brojne ikone slikane temperom ili uljenim bojama na dasci te brojni b
je o slikovitoj cjelini sazdanoj od lae s poligonalnim svetitem, masivnog zvonika pred ulazom, te bone kapele
plunara. Rije je o ostatcima novovjekovnoga trgovakog broda s teretom bogate orijentalne robe namijenjene zap
em 17. stoljea kao zavjetna kapela protiv kuge. Iako vanjtinom skromna i jednostavna, svojim krinim tlocr
evina impozantnih dimenzija smjetena je na sjevernoj strani trga, u blizini franjevake crkve. Istie se baro
stu starije kapele. Rije je o jednobrodnoj graevini s peterostranim zakljukom i koritastim svodom ravnoga
rtne osnove dimenzija cca 13x8 m zakljuena je peterostranim svetitem, a iznad zabata na glavnom proelju podignut
okutne tlocrtne osnove dimenzija cca 15x8 m. Kapela je zakljuena peterostranom apsidom sa drvenim tornjiem nad
jo nije bio utvren suvremenim zidinama. Ideju za podizanje utvrde dao je 1625. Nikola Kandido, vojni inenjer s
e se unutar prapovijesne gradine kojoj je sauvan bedem u formi kamenog nasipa. Kako je katel sv. Ivana u
platnu i zalijepljena na drveni nosilac. Dimenzije su v.157 cm x . 114 cm. Tematski predstavlja dogmu
raktivnosti glavnog proelja posjeduje iznimnu ambijentalnu vrijednost. Koncipirana je kao stambeno-poslovni
prapovijesti bilo naselje, a kao castrum Vinica prvi se puta spominje 1353.g. Ovaj burg postupno se razvij
Na osnovu stilskih karakteristika ikone se datiraju u drugu polovinu 19.st.\r\nCrkva je recentno temeljito
nom moe datirati od 16. do u 19. stoljee. Crveni damastni predoltarnik izraen od dvije vrste damasta i kom
munikaciju koja je od Solina vodila prema Klisu. Kompleks je sastavljen od vie cjelina, a sredinja gr
rheoloka iskopavanja ovdje je proveo don Frane Buli 1906. godine kada je istraen sjeveroistoni dio kompl
jske uprave gradi se vodosprema, u narodu prozvana lokva, za potrebe samog mjesta Vrpolja i ire okolice, te j
inom 14. stoljea, a budui da je posveena sv. Ivanu Krstitelju, zatitniku roda ubia Bribirskih, njena s
tlocrta zakljuenoj peterostranim svetitem (dimenzije cca 12,5x7 m). Kapela je graena hrastovim planjkama
iparu Gergyu Kissu. Spomenik se nalazi tono nasuprot katedrale sv. Terezije Avilske, sastoji od profiliranog
ovitem. Pristup podrumu ostvaren je drvenim stubama koje vode iz prizemlja. Stijene su izvedene piljenim planjkam
e ladanjske kue, prednjeg, bonog i stranjeg vrta, te manje pomone zgrade. Reprezentativna je ladanjsk
nizinskom podruju, na blago povienom terenu pod oranicama, koji se lagano uzdie prema jugu. U neposrednoj
pisu upa iz 1501. godine, a tipoloki pripada longitudinalnom obliku naselja. Najstarija graevna struktura iz 18.
ceste Zagreb Gorian. Tijekom rekognosciranja otkriveni su podovi prapovijesnih kua, te nekoliko desetaka kerami
om proelju. Kompoziciju zgrade ine dva volumena, reprezentativni orijentiran prema ulici, a pomoni prema dvori
erozapadno od Ininog terminala u Ruici te odmah s istone strane upravne zgrade Ine u Industrijskoj zoni na bje
dnosu na okolni teren. Preko nalazita prolazi seoski put koji iz sela Ruice vodi na mjesno groblje, odnosno
, pavlini diu novu, monumentalniju, jednobrodnu baroknu crkvu. U to vrijeme vjerovalo da je sv. Jeronim ro
ometnog igralita koji se nalazi s desne strane glavne ceste Gornja Vrba-Ruica. Arheoloki nalazi pronaeni su
ninog terminala u Ruici. Na povrini poljoprivredno obraivanih povrina pronaeni su mnogobrojni ulomci
oloki nalazi prikupljeni su na povrini oko 200 x 250 m. S istone strane lokaliteta Ruica-Praulje nalazi se
na zadrala svoj titular. Prvotno jednobrodna crkva, danas ima dvije lae, poligonalno, gotiko svetite, a sa s
na Muri. Na ovom mjestu spominje se ranije starija drvena kapela, a dananja nastaje sredinom 18.st. Graena je
stupovi u ijim se meuprostorima nalaze kipovi sv. Petra i sv. Stjepana kralja (s lijeve strane), te sv. L
e je o jednobrodnoj gotikoj barokiziranoj uzdunoj graevini s dvije manje bone kapele. Nainom svoenja kr
zapadno od autoputa Varadin Zagreb. Nalazite je smjeteno u dolini rijeke Lonje, uz njenu lijevu obalu. To
na u kirurki sanatorij 1928. godine, a kasnije je dograena, prema nacrtima uvaenog osjekog graditelja Fr
kompanija, nastao zahvaljujui investicijama pojedinih kompanija u industrijski kompleks uz koji se formiralo ur
esijskom slogu, prema projektu splitskog graditelja Eduarda agara. Klub splitskih fotoamatera osnovan je j
apsidalnog prostora otkriveni su ostaci bukane podnice, dok su u prostoriji u nastavku pronaeni ostaci ope
dnobrodna crkva s laom pravokutnog tlocrta, peterostranim svetitem i zvonikom iznad glavnog proelja sagra
zefine. Oblikovana je kao 7 m visok obelisk s uklesanim natpisima i koljkama za istjecanje vode. Oblinja kapt
uju Autokampa Dole u ivogou tijekom radova za postavljanje vodovodne cijevi pronaeni su ostaci antike vil
e u ovom dijelu Hrvatske. Sredinom 18. stoljea crkva se oprema novim oltarima i propovjedaonicom, nastalima don
a, diploma i priznanja prezentira bavarski obrt od 19. pa do sredine 20. st. Iz izloene grae iitavaju se
okih jedinica) podijeljen u cjeline: Kuni inventar (Ki 136 predmeta), Tekstil (T- 334 predmeta) i Obrti (O
dr. pol. 19. st., na mjestu starije kue, a 1895.g. je kupuje Ivan Matovina. Svojom duom (ulaznom) stran
(1884.-1961.) rodom iz Hrvaca kraj Sinja, bio je strastveni kolekcionar umjetnina ija se prva radionica o
nalnim bojanim slojem ini cjelinu sa zidnim oslicima. Na alost, oltarna slika koja je predstavljala
ki idov Vid Morpurgo (1837.-1891.), naslijedivi knjiaru splitskoga poduzetnika Petra Save, u kojoj je bi
m planinarenja 2012., a postojanje kulturnih slojeva potvreno je rekognosciranjem u travnju 2013.godine.\r\n
. junodalmatinski jednobrodni kupolni tip predromanike arhitekture, no ve s izraenim ranoromanikim os
ana pravokutnom apsidom. Zapadno proelje s istaknutim kutnim lezenama, rastvoreno je pravokutnim portalom od k
svom obliku pripada tzv. junodalmatinskom jednobrodnom tipu s ralanjenim vanjskim zidnim platom, te je vjer
ruila i imala u vlasnitvu. \r\nkrinja je nainjena od bukovog drva, okovana ukraenim metalnim dijelovima. Dug
vrde Herman ili Hermanvr castellum Herman, castelum Hermanwara, koji se vie puta spominje u povijesnim izvo
se uzdie nad okolnim tlom 2-3m. Oko sredinje uzvisine ima opkop dubine 5m i irine 10m. U povijesnim izvorima sp
vne utvrde Szentlrinc / Sv. Lovro uz koju su se nalazili naselje, crkvena upa i trgovite. U povijesnim izv
menzija 50 x 50m. Oko sredinjeg dijela sauvan je opkop prosjene irine 5m. Radi se o ostacima srednjovjekovn
ski ormar, ispovjedaonica, pozitiv te manje, ali izuzetno vrijedne zbirke liturgijskog ruha i posua, koj
koji se u narodu zove Klara ili Fratarsko brdo.\r\nPovijesni izvori spominju samostan Klara ve 1660. godine
450 km, u duini od 130 m. \r\nArheoloko nalazite nalazi se na blago povienom zemljitu na sjevernom izlazu i
a rasprostire se istono od Markovca Naikog na blago povienoj izduenoj gredi. Skupljeni brojni ulomci kasnosr
eke u blizini mosta i eljeznike pruge Naice Zagreb. Rekognosciranjem terena otkriveni su povrinski ostaci
0m, a rasprostire se na slijedeim katastarskim esticama: 295/1, 296/1, 296/2, 296/4, 296/5, 297/2, 298/2, 298/
m. Arheoloko nalazite nalazi se na blago povienom zemljitu, poput breuljka, juno od ceste Naice - Oraho
nn koja je u Beliu utemeljena i podignuta 1884. g. Tvornike zgrade tvornice tanina i suhe destilacije drva
o od upne crkve Sv. Kuzme i Damjana.\r\ntrkovaa je najmanja od svih okolnih gradina, ali zbog istaknutog stra
inog kapaciteta 3000 tona.\r\nU magazinu su se uvale itarice namijenjene stonoj i ljudskoj prehrani te se
a oko 200 m), zaravnjene gornje povrine, koji se nadovezuje sa zapadne strane na blago uzdignute najnie obronk
blago povienome zemljitu, sjeverozapadno od naselja Markovca Naikoga, na sjevernim obalnim parcelama gdj
a eljeznog doba kod mjesta Dolina na lijevoj obali Save, nasuprot lokaliteta Donja Dolina na desnoj obali Save,
ie puta obnavljana, a zadnji put 1865. godine.To je jednobrodna longitudinalna graevina s pravokutnom apsidom n
njinica sjeverozapadne Hrvatske sa oko 25.000 svezaka/naslova. Najstarije knjige koje se uvaju u varadinsk
elo je nepoznatog mletakog majstora. U prosincu 1775. godine sklopljen je ugovor s domaim graditeljem Gaparom
tenja u Dubrovniku, vlasnitvo Srpske pravoslavne crkvene opine, Od Pua 8, Dubrovnik
860 cm, vlasnitvo Srpske pravoslavne crkvene opine, Od Pua 8, Dubrovnik.
0. stoljea, smjetenih u prostorima Srpske pravoslavne crkvene opine u Dubrovniku, Ulica od pua 8, Dubrovni
ura izraenih u 16. i 19. stoljeu i jedan srebreni tanjur iz 18 stoljea, maketu crkve te dvadeset i osam predme
u Srpske pravoslavne crkvene opine.
ukljuuje osam predmeta: etiri felona izraena u 19. stoljeu u Francuskoj, dva felona i sakos s kraja 19. il
rpske pravoslavne crkvene opine u Dubrovniku, vlasnitvo Srpske pravoslavne crkvene opine, Od Pua 8, Dubrov
ena od sedre sa zavrno bukanim fasadama. Na glavnom proelju, koje je orijentirano prema sjeverozapadu, nalaze
anjih dimenzija (cca 5x4 metara). Kapela je nepravilno orijentirana s polukrunom apsidom na junoj strani. Zaklju
aterijala podijeljena na skulpturu, epigrafske spomenike i graditeljske elemente te prema dataciji na antiku i sre
voj rimskog grada oituje se kroz nekoliko graevinskih faza u razdoblju od 1. do 4. stoljea. Na poloaju Gra
om, orijentirana istok-zapad. Graena je od nepravilnih klesanaca slaganih u redove.Na proelju je jednostavni ulaz
ca izgraena u 15./16.st. Dananja jednobrodna crkva pravilne orjentacije s kvadratinom apsidom je sagrae
e pali opeka. Sredinji dio prizemlja je komora u koju se kanalima prikuplja dim koji nastaje gorenjem. Oba u
m, MZ-546; Skulptura XVIII, 1963-64., sadra, 39x80x34,5 cm, MZ-549; Skulptura XIX, 1963., sadra, 52x74x6,6 cm, MZ
toljea, djela dubrovakih majstora te radova punciranih igovima venecijanskih, rimskih i Austro ugarski
e i aneo s atike. Starije bone kipove sv. Stjepana i Donata zamijenili su kipovi sv. irila i Metoda, a
Prvu fazu predstavljaju dva prapovijesna tumula (gomile). Iako nije provedeno arheoloko istraivanje, s
mci srednjovjekovne keramike-sive do smee boje, otro ralanjenih profila i mogu se datirati od 13. do 16.
u Zagrebu, izgraen je krajem XIX. stoljea u Starom Gradu, na jugozapadnom dijelu Starogradskog zaljeva (Starogr
na putu koji iz naselja vodi u prostrano Starigradsko polje. Crkva je graena 1577. godine, najmlaa je meu vrbova
ntiki put koji je vodio prema Starom Gradu. Prostor ljetnikovca gotovo je kvadratinog tlocrta, ograen viso
ranjost. Na suprotnoj strani sredinje prometnice sputaju se litice prema kanjonu Cetine pa je naselje formirano
lat prekriven je horizontalnim poljima, oblim detaljima s visuljcima i krunicama te duguljastim s k
e i crkva Blaene Djevice Marije. Nova upna crkva gradi se 1826.-1829. godine na novom lokalitetu blie
m se nalazi bunar. ima podrum, prizemlje i kat. Zgradu je podigao graevinski poduzetnik Julije Rantz. Proe
st. prvotno u funkciji mlina vodenice. Godine 1922. obitelj poljari je kupila mlin, izgradila mehanizam za
Povrinski ostaci srednjovjekovnog naselja otkriveni su na blago povienom zemljitu , juno od ceste Naice
ja. Vjerojatno u razdoblju izmeu Prvoga i Drugog svjetskog rata, kada je vlasnik oba dvorca bio industrij
ea. Rije je slobodnostojeoj prizemnici pravokutnog tlocrta. Graena je mjeovitim materijalima; sjeverozapa
h, umjetnikih, do privatnih sfera. Glagoljica je najstarije slavensko pismo koje je po miljenju vei
m apsidom. Nepravilne je orijentacije okrenuta svetitem prema sjeveroistoku. Crkva je zidana je od kamena. U c
eta koji svjedoe o povijesti i kulturi svakodnevnoga ivota. Takoer, zbirka sadri i predmete konceptualne
u, X= 4962124, Y=5530211. Zatitno arheoloko rekognisciranje je pokazalo da se preliminarno radi o bronanodob
klene zdjelice koninog tijela, staklena plitica, 3 staklena vra trbuastog tijela, cjevasti balzamarij,
og Krista koji je prikazan kao bucmasti djeak, naglaenih djejih oblina, koji stoji uspravno i pri tom lijev
om planu figuru sv. Ivana Krstitelja koji sjedi na stijeni odjeven u haljinu od koe i omotan u ruiasto-crv
cjelinu s odreenim ikonografskim programom. Djelo je lokalne slikarske radionice obitelji Sudar (Konsta
zapada i juga te gotovo okomite litice s istoka omoguuju prirodnu zatitu, dok njezin povieni i istureni polo
sakristijom sjeverno uz svetite i rizalitno istaknutim zvonikom. Laa ima ravan strop zakljuen holkelom
nskim je pregledom sakupljena znatna koliina ukraene ranobronanodobne keramike. Gradski muzej u azmi je 1983. go
m naelniku i sucu, upravitelju kole. Ministarstvo kulture donijelo je rjeenje o utvrivanju svojstva kult
a. Prvu fazu predstavlja prapovijesna gradina smjetena na vrhu brda. S tjemena brda prema polju otvara se po
ratnim svetitem i sakristijom sjeverno uz svetite, te zvonikom ispred glavnog proelja. Svetite je od lae
etite, glavnim proeljem orijentiranoj jugozapadno. Svetite je od lae izdignuto za etiri stepenice i odvo
omeniku to ga je za senjskog biskupa Ivana de Cardinalibusa dao 1392. godine izraditi njegov neak i nasljednik na
je je o amerikom propelernom zrakoplovu, ija su brzina i obim razvoja napravili revoluciju u zranom prometu
okomobilu snage 160 KS, dimenzija 8.5m x 3.2m x 1.7m i serijskog broja 2549. Lokomobil je kao nov i nerabljen
g tlocrta, s uim pravokutnim svetitem i zvonikom na preslicu na proelju. Ispred glavnog proelja nalazi se
titem, prigraenom sakristijom na junoj strani i zvonikom u ravnini proelja. Stropna konstrukcija lae je ot
ljem, orijentirana je prema ulici. Reprezentativno ulino proelje na uglovima ima plitke rizalitne istake koji su
jeja ima izrazito povijesno-umjetniko znaenje.
je s 8 prozorskih osi, te artikulirano u tri osi od kojih je sredinja os uvuena i flankirana dvama plitkim
i kat dograen naknadno. Graevina je oblika L tlocrta s rizalitom na zaelnom spoju krila. Glavno ulazno
dnokatnica pravokutnog tlocrta s istakom na stranjem dijelu.Graevina je izgraena 1798. godine kao zgrada Kr
Administrativna je jednokatnica, izduenog L tlocrta s rizalitom na zaelju. Izdueno glavno proelje dugo j
a stranjem proelju, dok s ostalih strana ostavlja dojam izduenog pravokutnog tlocrta orijentiranog pre
m rizalitnim istakom. Glavno proelje vertikalno je ralanjeno sa sedam prozorskih osi od kojih je sredinj
Novice. Kua se nalazi na parceli podzidanoj kamenom, okrenuta duim, ulaznim proeljem prema istoku. Graena je
avilnog pravokutnog tlocrta. Glavno proelje vertikalno je razdijeljeno na dvije nejednako artikulirane osi, o
ijentirana duim glavnim proeljem prema zapadu, a uim prema glavnoj seoskoj prometnici. Kua je graena 1
abatnim zvonikom. Svetite je od lae odvojeno triumfalnim lukom, a korni i potkorni prostor s tri polukruna otvo
sv. Ivana Nepomuka. Kvalitetan je to rad iz 1728. godine kada je vjerojatno bio postavljen kao pil, moda uz
a sjeverozapadno. Jednobrodna je graevina s uim peterostranim svetitem, dvoetanom sakristijom sjeveroistono
ntiranim istono. Glavno proelje dugo je devet prozorskih osi, od kojih je pet sredinjih priblieno, a
entar, meu kojim se istiu; glavni oltar posveen Svetom Duhu nastao u prvoj polovici 17. stoljea, od drva
ka, dok su u manjoj mjeri zastupljeni modeli izraeni od gipsa, plastike, voska ili stakla. Osim preparata in
tinog istonog zida. Kipovi su dijelom ostaci oltara tirolskih radionica te dijelom radovi pukih radionica.\r\nZbi
time znaajno pridonio ouvanju etnografske batine. Inventar zbirke prikupljen je na podruju Cetinske kraj
arheolokom nalazitu smjetenom na dobro branjenoj kamenoj uzvisini. U vrijeme kasnog bronanog i ranog elj
om oblikovanju. Izgraena je u blizini Dunava na uzvisini uz groblje. Crkva je jednobrodna s dvije bone kapele te
taka, a obzirom na odraavanje koncepcije stilskih osobina art deco-a u povezanosti unutranjih i vanjskih
a polovica 17. stoljea i 1433. godina) sastoji se od triju dijelova: predoltarnika, svetohranita i nadgraa (
a. Na junoj strani breuljci Batine, nadovezuju se na sjeverni obalni dio potoka Vrela, gdje su otkriven
e crkve 1886. i 1902. godine. Zajedno ini vrijednu cjelinu historicistikih umjetnikih odlika, a od starije
cima Petrove gore. Prema tlocrtu iz 1699.g., srednjovjekovni grad je poluovalnog oblika, orijentiran u smjeru I-
a preradu eljezne rude sastoje se od dvije zgrade: zgrade s visokom pei i zgrade za obradu (zgrada lift), z
je, meu ostalom, i o skulpturama Bogorodice, sv. Ivana Evanelista i raspelo, koje su tvorile skulpturalnu cje
vima, a uglovi su izvedeni na preklop, tzv. hrvaki vugel. Dimenzije ove jednokatnice izduenog pravokutnog tlocrta
na je prema cesti. Kua je sagraena 1908. Godine, tlocrtnog je L oblika, dimenzija 6,42 x 13,23 + 5,60 x 5,0
kopnom, u rimsko doba bio je dio lukog dijela antike Salone. Kao samostalno naselje Vranjic se prvi put spom
ovoj umi nedaleko morske obale i uvale verina na koju ima pristup. Ljetnikovac je podigla zadarska plemika
glagoljaa, kao njezina specifinost istie se zbirka glagoljskih knjiga, izvornika i faksimila kodeksa t
nstrukciju, tzv. Novu Jozefinu. Jednostavna, arhitektonski skladna graevina u nizu je prateih graevina i
e stariji Otoniev instrument. Smjetene su na centralnom dijelu zidanog pjevalita, u iju je ogradu ugrae
rvatska radiotelevizija, Prisavlje 3, 10 000 Zagreb, ukljuuje 7 dobara.
adiotelevizije, Prisavlje 3, 10 Zagreb, ukljuuje 30 dobara.
oevi na Lapadu u Dubrovniku, Lapadska obala 4, 20 000 Dubrovnik, vlasnitvo Hrvatske akademije znanosti i umjet
ana godina 19-IHS-08. Prema usmenoj predaji kua je starija, a navedena godina je vrijeme preseljenja graev
je i prije dolaska Rimljana na istom prostoru postojalo naselje panonsko - ilirskog plemena Jasa. Javni dio
e je o oltarnoj slici (ulje na platnu, 181x165 cm) uokvirenoj u format lunete poput zakljuka apside, a a
Dalmaciji, dimenzija je 80x80 m. Cijeli plato prstenasto okruuje bedem na kojem je vidljiv i kasniji antiki
u sa stecima koje nastaje tijekom 15. st.a, uz i oko starog seoskog puta, sjeverno od suvremene prometnice. Sauvan
g gospodarskog objekta, zidanog od opeke 1930.g. Stambena tradicijska katnica je zanimljive konstrukcije,
i otoki put koji povezuje Suura s Lukom. Sklop je u ruevnom stanju, a karakteriziraju ga renesansne stilsk
ravcem pruanja nekadanjeg karavanskog puta, koji uz sjeverozapadni rub parcele zapoinje svoj uspon prema a
selja Rakovica sauvala izvorne tradicijske elemente gradnje. Sagraena je na rakovikom sajmitu u drugoj polov
eru i Panteru na jugoistoku gdje su dijelom i movarni predjeli, a prema odlikama pjeskovitog tla i finog ala
fora koji su kalcificirani uz morsko dno tvorei nekoliko veih polja. Veina amfora pripada tipu "Lamboglia 2", a
m Davidicum, a koja se sastoji od 150 psalama. Konatih je korica s bronanim okovima i kopaama, pisan je
u Mrenikom, na dananje mjesto preseljene 1898. godine. Jedino su sauvano Heilingerovo signirano djelo. Prosp
, Poljana Kneza Trpimira 7, 21 000 Split
arskih vojnih zgrada, karakteristinog odnosna mase kubusa i visokog krovita, te jednostavnosti u vanjskom
ce. Na parceli se nalazi kua i dva gospodarska objekta: sjenik s kolnicom i svinjac. Kua, graena na blago kosom
nova u selu Korana. Sagraen je u 19. st., a godine 2002. je obnovljen i rekonstruiran. Tradicijski
elja Roat. Ljetnikovac je podignut na samoj vodi, uski pojas obale koji ga danas od nje dijeli nasut je poe
ardak, graena je 1909. godine, izduenog je tlocrta i orijentirana svojim uim proeljem prema ulici. Pokr
stojalo samo od kabina na sjeveroistonom dijelu, koje su podijeljene na muko i ensko krilo s po 25 kabina
da je nastao od oko 1480.-1500. godine. \r\nDimenzije 408010 cm. Sa stranje strane je ravan to govori
H. \r\nDonacija Bogdana Bogdanovia sadri 282 crtea koje je Bogdan Bogdanovi, autor spomenika Cvijet i prost
Late roman 2), 7 komada, datiraju se od kasnog 5.do kraja 6.st. poslije Krista\r\n-Grko-Italska (MGS 4,5,6)
prekriven inkrustom.\r\nCijela amfora je nepoznatog tipa.\r\nCijela zbirka je pronaena u brakom akvatoriju.\r
struirana.Dio predmeta je pokriven inkrustom.\r\nBrojniji tipovi amfora zbirke su: \r\n-Grko-Italska (MGS 4,5,
oga samostana sv. Franje u Zagrebu, koji posjeduje Zbirku inkunabula, 13 naslova, odnosno 15 svezaka inkunab
ojani oltar, oslikani predoltarnik kojeg je nainio Matej Otoni i bojani sakristijski ormar, cjelinu ine rez
om trgu u Zagrebu. Zastor je, nakon izgradnje novog kazalita na dananjem Trgu marala Tita i zatvaranja
m Zagrebake nadbiskupije.Prema inventarima Riznice, riznino je blago podijeljeno u zbirke i to:: Zbirku meta
se istiu klasicistika na ulinom proelju, a neogotika na dvorinom. Ulino proelje ima lezen
ji je tlocrt neto manji , a apsida polukruna. Dananju menzu oltara ini starokranski sarkofag sa jednakok
opnu. \r\nNaselje krip je jedinstvena povijesna cjelina ruralnog karaktera koja nastaje na prostoru bronanodobnog
ouvana je samo istona polovica dok je druga polovica unitena novogradnjom.
kristijom uz sjeverni zid apside i zvonikom iznad glavnog proelja. Fasada je podijeljena plitkim pilastrima izme
o veeg obrambenog sustava srednjovjekovnog i novovjekog Skradina koji je sauvan u tragovima. Obrambeno dom
em, orijentirana na Trg M. Pavlinovia i Bijankinijevu ulicu. Karakterizira je izraziti horizontalizam proelja
godine zahvaljujui plemikoj obitelji Patai i Balthasaru II. Pataiu, u to vrijeme vlasniku imanja Rako
ume na obali mora. Projektant je Rikard Marasovi. Kruni lebdei volumen na stupovima dominira komple
eljeznom dobu, a traje i kroz rimsko doba.Masivni bedem koji je opasavao cijelo naselje dijelom je zidan u "mega
aena je vezom napravljenim od zlatnih i srebrnih ica koje tvore motiv grane ispunjen pupoljcima. Na prednj
va njegova djela sauvana u Hrvatskoj. Zbog inovativnog mehanizma pokretanja mjehovlja, kao i rijetke zastup
u sjever-jug ograen je suhozidima te se rava na nekoliko sporednih pjeakih putova u smjeru istoka i zapada.
ue.Graena je u stilu historicizma kao jednobrodna izduena graevina s polukrunom apsidom na istoku i ulazom
evina s polukrunom apsidom na istoku i zvonikom prislonjenim uz glavno proelje u osi crkve na zapadnoj strani
a Jurja Branjuga. Autorstvo se moe razdijeliti izmeu nekoliko majstora. Retabl je djelo franjevake stolarske
a podignut je 1965. godine u ast palim borcima i rtvama faistikog terora na podruju opine Sisak. Spomeni
preostali primjerak onovremenog inventara. Nekad dio krilnog oltara, to pokazuje udubina sa stranje stran
sakristijski ormar skromnih dimenzija, pozitiv te kvalitetno oblikovan i rijetko vien drveni luster. Sav invent
110 m, a rasprostire se na slijedeim katastarskim esticama: 205, 209/2, 209/3, 209/4, 210, 211, 215/1, 215/2,
u obitelji Desnica.
kvu. Preostali inventar nastao u neostilu sastoji se od kompozicije Pieta, Zaruke Josipa i Marije, reljefne
em: kameni temelji graevine, ulomci kamene arhitekture od obraenog vapnenca, komadi opeke i buke, mnogobrojni
rimske milje (oko 6 kilometara). Cesta ide pravocrtno izuzetno povoljnom trasom preko krke visoravni s minima
prirodnom stratekom poloaju ispod istaknute glavice breuljka Grbavica koja se blago sputa na zapadnu obalu
cija geofizikih mjerenja (1948-2014)\r\n2. Tehnika dokumentacija buotina (1948-2014)\r\n3. Struni elabora
. Izgraena je 1754. g. nakon to je 1747. g. stara drvena crkva izgorjela u poaru. Crkva Sv. Trojice u Gazija
cama sjeverozapadnog dijela ulice R. Bokovia, na blago povienoj izduenoj gredi s pravcem JZ SI, koja
agu. Svetac je prikazan frontalno u stojeem stavu i blagom kontrapostu. Uzdignutom desnom rukom blagosli
) pripada inventaru upne crkve Obraenja sv. Pavla u Kukljici i smjetena je na bonom mramornom oltaru. Uokvire
okutnog oblika, izraena od utog pjeenjaka, zatiena drvenom konstrukcijom.Prema opisu Kukuljevia i L
a karlovake hidrocentrale i zagrebake kalorine centrale, te osnivanja drutva Udruene elektrine centrale ij
lavnog proelja. Prostor lae svoen je s dva traveja ekih svodova, prostor svetita ekim svodom i polukalot
a sa registarskim kancelama, sa esnaest registara na dva manuala i pedalu. Sauvani su svi dijelovi glazbenog us
asporeenoj duom stranom prema ulici, koja se odlikuje bogatom dekoracijom proelja u duhu historicistike
zdoblja 19. i 20. stoljea. Nalazi se u historicistikoj katnici na glavnom gradskom trgu, podignutoj 1883
vinarstvo koji su tisuljeima osnova gospodarstva Dalmacije, osobito otoka Hvara. Sauvani predmeti svjedoe i o
oblinjih lokacija, a ima za cilj ouvanje tradicijske batine kraja i predstavljanje ambijenta u kojem j
krovom, pokrivena utorenim betonskim crijepom (izvorno kamenim ploama), koja se prvi put spominje u vizitaciji
podarski sklopovi rubno rasporeeni oko sredinjeg gumna kvadratinog oblika, od kojih se osobito istie stambeno-gos
unutar cjelokupnog fonda Posudionice i uva u kontroliranim uvjetima i u skladu s pravilima muzejske struke. Zb
nost u ouvanju najvrjednijih umjetnikih ostvarenja. Zatiena muzejska graa Spomen-galerije Ivana Metrovia o
Barokna crkva sagraena je u razdoblju od 1756.-1759. kao kapela vojnikog stoera Gradianske pukovn
psidom orijentirana svetitem prema jugoistoku. Crkva je graena pravilnim uslojenim kamenim klesancima. Na gl
u kamenu ivcu ili sedri. \r\nFundus Etnografskog muzeja Dubrovakih muzeja danas ima oko est tisua petsto pre
arhitektonske koncepcije. Oltar sv. Josipa izraen je 1768., oslanja se na zidanu menzu, a jednostavno oblikov
ra vertikala zvonika upne crkve sv. Antuna Pustinjaka i brani kula dvorca Ori, dok se potez vrijednih tradicij
raena je 1642. godine, a obnovljena je i dograena izmeu 1758. i 1768. godine. To je jednobrodna barokna gr
m i oblikovnim rjeenjem karakteristinim za pedesete i ezdesete godine dvadesetog stoljea izriito prezentira
revia i Pera ingrije u Dubrovniku. Sredinji dio prizemlja zgrade rastvoren je prostranim trijemom s parovima
adratnog tlocrta uvuena je i izdignuta za jednu terasu od ceste koja prati morsku obalu. Kua je oblikovana kao je
die se prostrana poploena terasa, a u jugozapadnom uglu vrta smjeten je orsan. Jednokatnica natkrivena pli
rodna graevina pravokutnog tlocrta, usmjerena u pravcu istok zapad. Dvostreno krovite crkve pokriveno je
d slikara Fortunata Berganta. Podignut je 1758. godine, donacijom Simona Degoricije. Boni oltari posve
kupitelja u Otavicama. Fundus Atelijera Metrovi dio je ostavtine najveeg hrvatskog kipara svjetske reputacije,
e 1740. godine. \r\n\r\nSlika Majka Boja Karmelska, slikana tehnikom ulja na platnu, dimenzija 126 x 80 c
dnjeg i kasnog neolitika, starevaka kultura i sopotska kultura (stupanj IB II.). Materijal bronanog d
oje postolje. Kipovi su vjeto izrezbareni i oblikovani po ikonografskim zadanostima. Petar je neto krae
se spominje u vizitaciji nadbiskupa Antuna Kaia 1745. Svojim jednostavnog kubinim volumenom prilagodil
avnom su nainjeni u radionicama Francuske, Italije, Austrije, Slovenije te domaim radionicama. Stilski
undusu koji broji oko 20000 knjiga treba posebno istaknuti fond knjiga vezan za domae autore i djela te franjev
ke stilske elemente. Pravokutne je tlocrtne osnove te zakljuen betonskim kroviem sa stiliziranim kriem od
e danas nalazi u nii glavnog oltara. Nakon pregradnje tijekom 18. st. uslijedila je i barokizacija prostora ra
ristijom s june strane i zvonikom na preslicu za dva zvona na proelju. Crkva je podignuta 1896. godine i po
Sjedite uprave sa skladinim prostorom poduzea nalazi se u jugozapadnom dijelu grada, u naselju zvanom Sajmite. U o
m detalja. Kolni ulaz istaknut je viestrukom profilacijom s detaljem lavlje glave i enskim figurama te kaneli
Desini, koji se odnose na ivot i smrt lokalne ljepotice Veronike i njezine nesretne ljubavi s Fridrikom C
odreuje organizaciju naselja i njegovu urbanu strukturu. Obuhvaa juni dio povijesnog ljeilinog perivoj i
ltar sv. Katarine Djevice i Muenice s bogatom dekoracijom koju ine brojne fijale s rakovicama i krinim cv
ze i neke vrlo vrijedne i rijetke hrvatske knjige. Inkunabule i knjige 16. i 17. stoljea dio su knjiniko
povjedaonice te dva anela adoranta. Spomenuti predmeti dio su inventara koji potjee iz vremena barokne ob
Antuna. Inventar predstavlja kvalitetan rad iz perioda kasnog baroka i u bitnome oplemenjuje crkvu sv. V
uklopio u tradicionalno crkveno slikarstvo na ikonama. Ikonostas prati tradicionalni raspored ikona. Horiz
nji drvorezbareni polikromirani sakralni inventar uglavnom se sastoji od inventara s kraja 19. te poetka 20. sto
ara sastoji se od dvije glavne zone: baze ili donjeg nosivog dijela te gornjeg dijela koji je podijeljen na
a je sruena. Skulpture svjedoe o raskoi inventara, a svoje postojanje najvjerojatnije zahvaljuje blizi
808. g. Rije je o jednobrodnoj graevina s poligonalnom apsidom i zvonikom nad glavnim proeljem. Vrlo vr
garcu pognute glave, a uzde mu dri Sv. Josip. U krilu Marija dri dijete koje je obuhvatila desnom rukom.
jea. Kvalitetan je primjer vee upne crkve graene prema tipskim vojnokrajikim nacrtima uobiajenim za prostor V
draava jak utjecaj zapadnjakog slikarstva. Svojim poloajem i veliinom ikonostas zatvara otvor trijumfalnog
avljene na kanelirani stub etvrtastog presjeka te bonih skulptura sv. Ivana Nepomuka i sv. Antuna Padova
kama koje su na uglovima spojene takozvanim hrvatskim vezom. Temelji su od kamena izvedeni suhozidnom
medaljonu na vrhu atike navodi 1748. g. Sredinja zona oltara, relativno je iroka i niska, a gotovo cijel
98 x 56 cm, korpus 37 x 32 cm,Tabernakul, 18. st., pozlaeno drvo, 68 x 51 x 37 cm,Portret A. Kaia, 19. s
c. Kapela je jednobrodna graevina s uim poligonalnim svetitem i zvonikom koji se izdie iz tijela lae u sr
nobrodna je graevina ueg poligonalnog svetita orijentirana istok-zapad. Proelje je klasicistikih stilski
estu u naselju. Boni oltari Blaene Djevice Marije i sv. Antuna pustinjaka u upnoj crkvi Pohoda Blaene Djev
skog na mjestu stare itaonice od 1913-1917. godine. Namjena objekta bila je na jednome mjestu okupiti razliite dr
m podacima, postoje indicije da se prva crkva u unjevcima poinje graditi 1414. godine, na ruevinama stare crk
teljskom imanju u neposrednoj blizini Slavonskog Broda. 1895. godine, kada se slikar trajno vratio nakon kolo
predmeta umjetnikog obrta, smjetenih u prostorima Banskih dvora, Trg sv. Marka 2 u Zagrebu i nastalih
anjene u arhivu. Prije provedbe primarne zatite na posebnu su policu izdvojene 892 knjige opeg fonda, tis
nalazita izvreno je istraivanje na povrini od oko 2500m2. Otkriveno je 196 grobova u kojima je utvreno pos
rgovake namjene naruioca Franje Wlaszak-a, smjetena je unutar ueg centra stare jezgre Donjeg grada Osijeka.
e, meutim, tijekom vremena osiromaen i djelomice promijenjenog sastava. Pa ipak, oltar predstavlja dragoc
rga koje su za svoje obitelji krajem 19. stoljea gradili imuni velikogoriki trgovci. Naroitu vrijednost
a. Laa ima strop ravna podgleda, te je osvijetljena s dva para simetrino postavljenih prozorskih otvora, a sv
tikom slogu sagraena 1844. godine, te je stradala u Drugom svjetskom ratu. Rije je o jednobrodnoj graevini
strateki dobrom poloaju s lijeve strane kanjona Klievice, kroz koji povremeno tee istoimeni potok, a koji je u
4x90 cm, smjetena u kapeli Navjetenja dubrovake katedrale,
enja Marijina u Roatu
olju na Mljetu,
m alosti. Slike su potpisane, na poleini nalazimo ime autora Ferdinanda Candelle, te dataciju 1846. godin
og oltara 1898. godine. Arhitektonski tip svetohranita ponavlja formu kasnobaroknog krunog hrama . Na esteros
alima koji su koriteni za njegovu izradu (brueno kristalno staklo, pozlaeni metalni dijelovi), predstavlja
Pregledom terena naeni su antiki nalazi (opeka, kockice mozaika, keramika) te novac koji datira ovo nalazite
damasta i pozamanterijom, dimenzije svaki 142x95x70 cm, smjeteni u uvaonici Biskupske palae, vlasnitvo
n cijeli tvravski blok. Graena je i adaptirana u etiri graditeljske faze kroz cijelo 18. stoljee, a odlikuju
retpostavlja da je rije o jednoj od najstarijih do danas ouvanih graevina u mjestu s itljivim povijesni
fizikih jedinica. Inkunabule su nastale u razdoblju od 1470. do 1499. godine. Premda brojem mala, Zbirka inkunab
dreuje vjera i tradicija. Najbrojniji tekstilni predmeti, namijenjeni za opremu sinagoga, su paroheti
oz, rasformiranih 1857. godine, tada su ugraeni u senjsku rivu kao stupovi za vezivanje brodova. Upravo
400 m od skretanja prema Gornjem selu. Izgraena je pravilnim kamenim klesancima od lokalnog kamena, poetko
m (inv. br. C24), A. Horvat, Requiem posljednji za Zrinske, Zagreb, 1939., olovka-ugljen, 39 x 29 cm (in
knjigom u lijevoj i granicom ljiljana u desnoj ruci, zagledan uvis prema Bogorodici. Do njega je sv.
mostanskom arhivu, datiraju s godinom 1855. Danas, prema postojeoj inventarnoj knjizi koju je izradio o. Ni
u i uvanju. Ponajprije su bile namijenjene pastoralnom radu (djela iz praktine teologije, homiletska
i zbirku muzikalija. \r\nZbirka starih i rijetkih knjiga i rukopisa sadri 1.931 knjigu: meu kojima je
hovila u Vignju, vlasnitvo Dubrovake biskupije, upe sv. Mihovila u Vignju, 20267 Kuite,
elemenata iz 18. i 19. stoljea s neznanih lokacija, koji zajedno ine neuobiajenu, ali uspjeno ostvarenu
orske visine 150 m, koji je danas pod oranicama i umom. U arheolokim istraivanjima pronaena je arhitektura ko
storu toponimskog naziva Hranjevica. Ovo je povieni teren krunog oblika kojem se najvia kota nalazi na 144,5
ana Krstitelja na Relji a uva se u depou Restauratorskog odjela HRZ-a u Zadru.
tkog stipesa zaobljenih bridova. Po sredini menze, u dnu, poloen je tabernakul u formi tempieta s visokom
na biskupa u Varadinskim Toplicama. Ova graevina dananji oblik poprima 1774. godine, a navodi se da nast
se osobito istiu etiri drvorezbarene i polikromirane ispovjedaonice prislonjene uz masivne stupce u lai crk
jedoi kamena natpisna ploa na junom zidu naosa. Graena je u neoklasicistikom stilu kao jednobrodna izduena
ama graevina je zadrala dominantan barokni slog. Jednobrodna crkva orijentirana je u smjeru zapad-istok s gla
jetena je u naselju, uz groblje. Svetite je od lae odvojeno trumfalnim lukom. Laa je osvijetljena s dva par
entirana je u smjeru istok-zapad, a iznad vrata na glavnom proelju se nalazi rozeta i trodijelna preslica sa sauv
romiranog i pozlaenog rezbarenog drva.
vog poloaja u podnoju velike obrasle stijene koju nadvisuje visoki zvonik na proelju crkve. \r\nCrkva
no zakljuena i krasila je retabl nekog od rapskih oltara.\r\nPrikazan je trenutak u kojem Marija prua Dije
m 70-ih godina prolog stoljea na dnu mora na ulazu u nekadanju ninsku luku. Na osnovu radiokarbonskih analiza drv
na preslicima.Vidljiva su oteenja boje i grunda, kao i tragovi nestruno izvedenih restauracija. Bogorodica s
Slika je smjetena na glavnom oltaru. Nazvana je Gospa od Plaa jer je navodno 14. travnja 1635. propl
rava polukrunom apsidom istaknutom u prostor. Naos je podijeljen u dva dijela, stariji je pravokutne osno
i stepenice. Stipes je pravokutan s proirenjima sa strana. Mramorni antependij podijeljen je u sedam ploha s
ronima Mondelle . Radi se o vrlo vrijednom drvorezbarskom djelu.\r\nNa pet ploha propovjedaonice nalazi se pli
sv. Petra odjeven je u crveni plat na kojem su sa strana dva florealna ukrasa. Glava mu je obojena o
en je od viebojnog drveta, 19.st. vratnice i okvir obojani su uljanom bojom u sivkasto plavom tonalite
ka Mirka Tadijanovia i Mande roene Kegljen. Njegova poezija svoje je izvorite i konstantu imala u njegovo
jivou zagrebakoga biskupa Jurja Branjuga, meu njima i drvorezbarena polikromirana propovjedaonica postavljena
etena je u upnoj kui u Pinu. Slika prikazuje Bogorodicu probodenu sa sedam maeva koja oplakuje mrtvog Krist
u upnoj crkvi Navjetenja Blaene Djevice Marije u Pinu. Slika okomito izduenog pravokutnog formata, poluk
palae Pongratz, pojedinano zatienog nepokretnog kulturnog dobra upisanog u Registar kulturnih dobara Repub
cm, irina 538 cm, dubina 310 cm, vlasnitvo Dubrovake biskupije Dioecesis Ragusina, Poljana P. Milievi
runom sredinjom niom u kojoj se nalazi kompozicija Susreta Marije i Elizabete. Dva vitka kanelirana
sv. Marije Magdalene u Putnikoviima, vlasnitvo Dubrovake biskupije Dioecesis Ragusina, u upa sv. Marije
nene zastave. Tkana je u keper (?) vezu pamunim nitima u koji su utkani motivi vitica, cvjetova i lia. Pravil
povima kako je u ovim prostorima gotovo pravilo. Osim ikonografije zanimljiv je i jarki kolorit te obli
menzija je 470 x 270 cm. Oltaru se pristupa preko dvije stepenice. Stipes je pravokutni, sa strana bl
Majke Milosti. Kroz sedam stoljea dugu tradiciju tovanja i hodoaenja Trsatsko je svetite izraslo u jedno od n
858, k.o. Sibinj. Radi se o spomeniku koji je izveden je na postamentu s ogradom u grubom betonu koji obr
pa koja nose snanu atiku sa polukrunim zabatom koji je po sredini proupljen dvjema volutama koje nose po
radi se o vieslojnom nalazitu veih dimenzija koje se u ovoj fazi moe datirati u prapovijesni, antiki, ali i s
omona zgrada, paviljon, bazen, park i crkva imaju odlike historicizma. Imanje u cjelini, s graevinama i okol
ngera.\r\nSredinom 19. stoljea crkva se oprema novim oltarima koji su u kasnijim intervencijama preinae
ska. Nalazite je presjeeno izgradnjom prometnice ezdesetih godina 20. stoljea. Probnim arheolokim istraivan
evinski stil. Kao veoma staru graevinu navodi je u svojoj vizitaciji biskupskih posjeda 1709. godine splitski
Rije je o velikom srednjovjekovnom nalazitu smjetenom na centralnom humku, promjera oko 40-50 metara s v
i ispunjavaju kadar cijelom visinom, dok se iz tame, bez prostorne pozadine istiu aureole kao zraenje sv
m. Jednobrodna crkva pravokutnog je tlocrta, s manjom pravokutnom apsidom uz koju je dozidana sakristija. Crkv
ki Katio.\r\nJednobrodna graevina krinog tlocrta, sa sakristijom smjetenom iza svetita, proeljem je usmje
ravokutnim svetitem. Graena je u pravilnim kvadrima, srednje veliine. U sjevernom uglu izmeu svetita i b
jelo je mravo i izdueno, s naglaenim anatomskim detaljima. Noge su pribijene o kri jednim avlom. Oko struk
graa odnosi se na rukopisne i tampane knjige religijskog i teolokog sadraja. Istiu se evanelja, etve
tlocrtnoj dispoziciji je jednobrodna barokna graevina zakljuena uim svetitem i prigraenom sakristijom. Crk
adanjski sklopovi posebice u vizuri luke te puki sklopovi koji se zbijaju prema predjelima Bunte, Spoizbande
Radi se o pravilno orijentiranoj, jednobrodnoj graevini s polukrunom apsidom nad ijim je zapadnim dijelom
onacijama lanova obitelji Kempf, od osnivanja Muzeja 1924., pa do dananjih dana. Upravo posljednja donac
rema visokokvalitetnom mikrourbanistikom rjeenju, naglaavajui smjetajem panoramski pogled na rijeki zalj
Seidla.\r\nKonfiguracija terena je na ovom najzapadnijem predjelu Opatije strma, a to je Seidl znalaki i
sakristijom istono uz svetite, te je glavnim proeljem orijentirana prema jugu. Proelna zona i zvonik crkv
izriaj upuuje na bolonjsku slikarsku kolu ije su kompozicijske i slikarske znaajke gajili slikari sve
rata i kor crkve od lae su odijeljeni zidom koji je ralanjen s tri polukruno zakljuena otvora u svakoj
nt datira iz 1905.g., ima 3 manuala, pedal i 47 registara. Izvorno je izveden s mehanikom trakturom na unj
asnih sestara Milosrdnica u Frankopanskoj ulici. Oko 1906.g. Ferdo Heferer izradio je nove orgulje za crkvu s
nja je faza barokna. Na zidovima je vidljivo vie graevinskih faza, a unutar crkve postoji i ranokranski sloj
k: latinski, pismo: latinica, uvezena u jednodijelnu kou smee boje, Knjiga je tvrdo ukoriena. Knjiga se nal
orpednih amaca oznaka od TM 54 do TM 61 koji su graeni prema licenciranim britanskim Power Boat za slubu u nizoze
rosti i oteenosti vie ne upotrebljavaju. Pohranjeni su u samoj crkvi te na prvom katu zvonika i tavanu c
h oltara sv. Ivana Krstitelja i sv. Roka. Kvalitetno rezbarenom ornamentikom posebno se istie glavni oltar
h je dimenzija, jednobrodna graevina s uom, polukrunom apsidom, okrenutom prema sjeveru, sakristijom na
kanonika i lektora Pavla Koosza, negdje oko 1680.godine. Autor navedenih oltara vjerojatno potjee iz alp
enih snaga u Hrvatskoj. Muzejska graa prati povijest policije u Hrvatskoj, ulogu policije u Domovinskom ra
ne i Brdine sa zapadne strane, a uz brzac Vir, na znaajnom poloaju uz staru prometnicu. Prostor je bio nas
alnoj graevini s polukrunom apsidom na istoku i nadsvoenim trijemom na zapadnom proelju. Glavno proelje graeno
lnim posjedima. Opisuje se kao utvrda na irem podruju zvanom Svetaje ili Szencse izmeu Save i Psunja koje
lobodnostojeoj visokoj prizemnici sa suterenom, a zakljuena je etverostrenim krovitem. Sagraena je u prvo
ca. Visoka kamena stela (cca 3.30 m) smjetena je nad pravokutnim zemljanim grobom uvrenim jednostavnim beton
strane prelazi u prekinuti zabat i uokviruje sredinju pravokutnu niu sa skulpturom sv. Sebastija
stenasti meulan. Krakovi kria zavravaju razvedenim trilobama. U kriitu su umetnute zrake a po oploju
ekovnim izvorima, obzirom da se radilo o najplodnijoj zemlji na podruju naselja Tkona. Ve krajem 19. st. spomin
dnoj padini brda sv. Mikule i nalazi se u sjeverozapadnom dijelu hvarskoga predjela Burak. Izvorno je stajala
jevjekovna arheologija, elementi ruralnog krajolika, srednjevjekovne i renesansne crkvice, prostrano idovsko gr
odi iz pravca Korule. Zgrada je svojim smjetajem i namjenom (ranije Zadruni i kulturni dom, a danas sjedit
naca. Nakon izgradnje kapelicu je obitelj predala upi uz uvjet da se svi njezini potomci sahranjuju u kripti
eno podgrae okrueno obrambenim opkopom. Pronaeni pokretni arheoloki nalazi samo su sluajno pronaeni na pod
Zagreb, esto je javno nastupala kao pijanistica. U palai u Visokoj 8, gdje je nakon udaje ivjela, godinama j
a grafike, Zbirka keramike. Zbirka kiparstva, Zbirka metala, Zbirka namjetaja, Zbirka produkt dizajna, Z
m interijera s etiri vitka stupa koji nose sredinju kupolu s lanternom spada meu znaajnije sakralne objekte sj
ja, pozlate, niella i dr. Oteen je korozijskim procesima te slomljen na vie dijelova. Visea cilindrina po
ben i Klisa gdje esto izviru vee koliine vode i koji je oduvijek imao i svojevrsnu komponentu svetita (relje
rasiranja i projektiranja, kao i nadzor nad radovima, vodio je, kao vojni inenjer, graniarski major inenjer Jos
m na preslicu. Proelja su obukana. Prema arhivskim podacima sagradila su je 1458. braa Banisio (Banievi). U radov
rapovijesnih razdoblja. Do sada najstariji istraen sloj ima predneolitika obiljeja i vjerojatno se moe
dva upornjaka zidana priklesanim kamenom.Zidne stijene mlinice izvedene su horizontalno postavljenim planjka
a. Stilski je oblikovana u duhu kasnog historicizma.Ulina zgrada T tlocrta sastoji se od podruma, prizemlj
nike eljeznice od Vinkovaca, preko Borova pa do Vukovara, za potrebe prijevoza roba i putnika.\r\nTipski zgra
rja je jednobrodna longitudinalna graevina s polukrunom apsidom orijentirana svetitem prema jugoistoku.
26, Zagreb, o moguem postojanju nepoznatog aviona u blizini uvale Balun na otoku irju. Djelatnici Odjela za podv
blikovano ulino proelje, sa sredinjim, najviim sedmerokatnim dijelom i stepenasto oblikovanim rubnim zonama
u bez obraenih detalja raspeti je lik Krista, prikazan na ikonografski ustaljeni nain. Mravo, izmueno tijelo
dustrijska graevina oblikovana u duhu internacionalne moderne, te prepoznatljivom arhitektonskom izriaju S.
To je jednobrodna longitudinalna graevina sa proeljem na sjevernoj strani, tlocrtnih dimenzija; duina 9 m i
katom te ufitom (potkrovljem) s krovnom konstrukcijom. Zidana je pravokutnim, fino obraenim kamenom s oto
0. godine, no i danas je njeno stanje trono i zaputeno. Crkva ima brod pravokutnoga tlocrta, irom stranom o
na na vrhu brda, nepristupanom sa tri strane, na n/v od 520 metara, utvrda se sastojala od jezgre, koju je in
e kiparske forme rezultiralo je velikim, modernim, kvalitetnim i prepoznatljivim opusom. Razvojnu liniju
nicu borbe Napoleonove vojske kod Bilaja i Gospia. Reljef prikazuje graniara nakon sukoba s Napoleonovom voj
burga Sokolac u Brinju, to se ne moe sa sigurnou utvrditi. Rije je o drvenoj polikromiranoj skulpt
rgulja Ferde Heferera (op. 148). Imaju dva manuala i dvanaest registara, kombinirane su mehanike trakture,
retom rimskih republikanskih vinskih amfora tipa Lamboglia 2, koje se datiraju u 1. stoljee pr. Kr. Rije je o
precima i ljubavlju prema etnografskoj batini, zapoeo sa sustavnim prikupljanjem predmeta, obnovom i uva
ih djela ovog autora hrvatske moderne. Prikazuje spoj Mesnike ulice s Ilicom. U perspektivi blago zakrivlje
ide. Zvonik je blago rizalitno istaknut iz zidne mase glavnog proelja. Crkva je graena pravilnim klesancima,
ivoja Frkovia te konstruktivno i oblikovno pripada njegovoj tipologiji mostogradnje. Konstruiran je s tri polu
Zagori i autocesti Split-Zagreb. Nastanjivao ju je neandertalac (Homo sapiens neanderthalensis) izmeu 45
pokriveno je ravnim glinenim crijepom. Na dvorinom proelju nalazi se luno oblikovan uvueni trijem, obiljeje t
ati kulturnu pripadnost. Na osnovi blizine nalazita trosmajerovac Pustara i Palanka koji pripadaju
o etrdeset izvornih dijelova, veinom s vanjskog plata dvorca. Meu njima se istiu tri reljefa sa sjevernog pr
ena uz Jozefinsku cestu uzdu korita senjske bujice, a za napajanje vodom koristilo se Kraljiino vrelo u Senjs
ozida od manjih kamenih tesanaca irine oko 4 metra i visine 1-2 metra ovisno o nagibu okolnog terena.
i je djelovao u Beu u prvoj polovini 19. stoljea. Duljina mu je 2390 mm, irina 1356 mm, visina mjerena s p
nicu Klana. Zbirka je smjetena u adaptiranom tradicijskom objektu koji je u svrhu ouvanja narodne batine
sniar umjetnosti Grgo Gamulin pripisao je slikaru Gianfrancescu da Tolmezzo (oko 1450. do 1511.). Slika prika
a i vieslojno jer se ispod i oko groba, nalazilo jo kosti u sekundarnom poloaju. Zid crkve presjekao je gr
mula 85, KV.A te grobova br. 2, 3, 4, 6, 8, pripadaju haltatskoj kulturi, 8.-7. st. pr. Kr., i pronaeni su
dnom kraju dvije paralelne ulice; Kruieve na sjeveru i Ulice knezova Nelipia na jugu. Dvije graevine sjedinje
pree s pripadajuom litotekom u Radionici za litografiju Grafikog odsjeka Akademije likovnih umj
liitim tehnikama i od razliitih materijala u razdoblju od srednjega vijeka do kraja 19. stoljea, te se ubraja
obnovi izvornog ikonostasa najvjerojatnije 1920. godine. Ikonostas je u duborezom dijelu skromne profilacije. Iko
obali rijeke Mrenice nalaze se ostaci prapovijesne gradine s prijelaza iz kasnog bronanoga doba na eljezno
sjevernim Trga sv. Jurja. Proelja su bogato ukraena arhitektonskom plastikom renesansnih i baroknih stilskih k
na je u uvali Soline, na dnu plodnoga polja uz malo naselje Vloku. Okrenuta je prema zapadu uz samu morsku ob
e, u samom usjeku iznad magistrale, ijom je gradnjom nalazite oteeno. Tumul je sauvane visine oko 1,5m, gra
a karti A. P. Praunspergera iz 1762. godine, a sudei prema nekim konstruktivnim i dekorativnim arhitektonskim
oslovno-stambenog objekta (1929-1931.g.) koji je za obitelji Arko i Hercog, na istonoj strani novoosnovane tr
kupe kanalice. Zidan je priklesanim kamenom, a intervencije iz doba prenamjene u barutanu popunjavane su opekom.
rga prvi su Zagrepani kojima je 1898. godine dodijeljen naslov dvorskih fotografa i jedni od najznaajnijih p
mljenom prizemlju kue u Ulici kralja Aleksandra 11 (danas Ilica 247). 1944., udovica ulc godine premjet
ernoj strani, tlocrtnih dimenzija; duina 12,60 m i irina 5,53 m. Bianchi navodi da je crkva sagraena po opor
e padine vidljivi su ostatci ljudskih kosti in situ koji vire iz profila. Podruje je poznato kao Tursko grob
nogradi. \r\nLokomobil je neko sluio za dobivanje mehanike, a poslije i elektrine energije za poljoprivredne i
na dubini od 50cm te u duini od 30m du profila vidljive su ljudske kosti. Terenskim pregledom otkriveni su i ku
zej Vinkovci 2014. terenskim pregledom utvrdio je pojavu velike koliine metalnih arheolokih nalaza - oko 10
no od crkve na kojoj su smjetene zgrada stare kole i kurija upnoga dvora te jugoistone neizgraene parc
asno, na tamnoj pozadini, izvijena tijela u bogatim naborima odjee bijele, crvene i zlatne boje. U desn
u kojem nastaje, kada se reminiscencije na prolost povezuju s nacionalnim osjeajima. Prezentirani arheolo
spojeva i kolektiva, stopalo za aluzije i mehanizam za tremolo efekt. Izgraene su 1876.g. od strane vrsnog maj
kva je sagraena 1779. godine; to je jednobrodna longitudinalna graevina s uim i niim svetitem zakljueni
upne crkve sv. Marije Magdalene. Arheoloko nalazite, zajedno s crkvom dominira u prosjeku za 2 metra na
apara Mate Telesmania-trekela). Inae dio od 50-tak predmeta je bio prvotno vlasnitvo don Ivana Puli
a mita. Rije je o slobodnostojeoj izduenoj prizemnici zakljuenoj masivnim dvostrenim krovitem. Unutranji p
0-ih godina 18. stoljea, osim slike Sv. Barbare koju je naslikao Mathias Anton Schifer 1803. godin
ene stupovima, ognjita, jame i drugi zemuniki objekti, grobovi i pokretni materijal. Rije je o velikom bro
meta izloena je u svom autohtonom okruenju, u tradicionalnom drvenom ardaku gdje su smjetene tekstilije, nar
tivno se zatiuje manji dio hrvatskih i ostalih vrijednih knjiga iz podruja lingvistike, gramatike, povijesti,
rijentiranim jugozapadno. Laa je od svetita odijeljena triumfalnim lukom, dok su korni i potkorni prostor prema l
edena istraivanja omoguila su ispitivanje infrastrukture inae slabo poznatih ranorimskih naselja autohton
ionica Osijek akovo. Nalazite se nalazi sjeverno od mjesta Beketinci i 3,8 km zapadno od skretanja za fa
a i ornamentika hrskavice odraavaju kasnomaniristiku estetiku, a oltar se istie ne samo u zelinskom kraju,
tveno arhivsko gradivo koje ima osobitu vrijednost ne samo kao izvor za povijesna i druga drutvena istraivanja,
a osobitu vrijednost ne samo kao izvor za povijesna i druga drutvena istraivanja, nego i kao nenadomjestiv di
nstveno arhivsko gradivo koje ima osobitu vrijednost ne samo kao izvor za povijesna i druga drutvena istraivanja,
koje ima osobitu vrijednost ne samo kao izvor za povijesna i druga drutvena istraivanja, nego i kao nenadomjest
u vrijednost ne samo kao izvor za povijesna i druga drutvena istraivanja, nego i kao nenadomjestiv dio ukupnog
sko gradivo koje ima osobitu vrijednost ne samo kao izvor za povijesna i druga drutvena istraivanja, nego i kao
rvenog kria, na krianju putova, uz procesijski put, u vidu znamena pobonosti i granice ueg centra Gospi
dominira katel, najzapadnija frankopanska utvrda Vinodola. U vrijeme Zrinskih, palas se djelomino adaptira u dv
nju je useljen zaviajni muzej. Zgrada je visoka prizemnica s podrumom i visokim potkrovljem, projektirana s tlocrto
om groblju sa stecima koje nastaje tijekom 14 i 15. st. na i oko njiva s bunarima. Sauvano je oko 35 steaka,
m zgradama, izgubila izvorne ambijentalne vrijednosti. Graena je u mjeavini kamena, betona i opeke, a proelja
011. godine provedena su zatitna arheoloka istraivanja ostataka rimske ceste kojima su istraena i dokumentir
e koncipirao zidanu stambenu graevinu kao visokoprizemnu, djelomino podrumljenu vilu unutar velike parcele na
azu predstavlja prapovijesni tumul (gomila) promjera oko 20 m. Drugu fazu predstavlja srednjovjekovno gro
deset i devet predmeta podijeljenih u algoloku, antropoloku, botaniku, geografsko-gospodarsku, geolok
razdoblju od 1662. do 1686. godine. Kula je izvorno bila samostojea graevina sagraena za obranu stanovnika
itu koji ima 3 faze razvoja. Prvu fazu predstavlja prapovijesna gradina smjetena na dominantnom stratekom
nas nazivaju Tahijevim brijegom, budui da je na lokaciji u srednjem vijeku stajao katel u sklopu suse
nog srednjeg vijeka. Unutar kasnobronanodobnog naselja prilikom zatitnih istraivanja na trasi Zaobilaznice
avoda za zatitu spomenika kulture u Splitu. Sliku je oporuno upnoj crkvi u Jesenicama ostavio zadarski slikar F
nom fondu franjevakih samostana u Remetincu (Varadinska upanija) i Jastrebarskom. tampane su dvostupano
enog slova S, konstrukcije i oblikovanja s razdvojenim otvorima iji je poloaj uvjetovan dvostrukim koritom
dnja dva desetljea 16. stoljea (dvanaest naslova je iz vremena prije 1550. godine.) Knjige su tiskane n
to na kopljima nose simbole Kristove muke, nastala je kasnije u 19. st. \r\nStilska osobitost rokokoa na ovo
Fabijana i Sebastijana, a nad lukovima Ivana i Pavla. S gornje strane retabl je zakljuen masivnim greem. \r
acija. Na prostoru Hrvatske postoji kontinuitet od antike do naih dana, a umijee se prenosilo s koljena
e. Poetkom 20. st. est gost i stanar kue bio je i Ivan Metrovi, rodbinski vezan za obitelj Adija. Od 196
primijenjene umjetnosti. Kompleksna kombinirana ostavtina prof. Stahuljaka obuhvaa vie kulturnopovijesnih i
rama kasnog bronanog doba (11.-10. st. pr. Kr.), dva paljevinska groba iz starijeg eljeznog doba, naselja pa
ranom i pozlaenom baroknom oltaru sastavljenom od nekoliko dijelova meusobno spojenih utorima i klinovim
\r\nU prvom planu slike prikazan je lik Bogorodice koja sjedi na baroknom naslonjau tipinih izrezbarenih vit
oznaku opus 62. Postavljene su na pjevalitu te imaju 16 registara, dva manuala i pedal. Jednostavno oblikova
kog tijela, 2 boce zvonolikog tijela, zdjelica i plitica. Detaljne dimenzije i opis predmeta nalaze
Osnovu tlocrta ini pravokutnik izduenog oblika. Groblje je ograeno ianom ogradom. Glavni ulaz, smj
mena, a dimenzije su mu 12 x 7 metara. U sreditu jedne kamene ograde nalazi se sunana ura izvedena u obliku seg
ancima, svodnog raspona 13.60 m, duljine 30 metara i ukupne irine s ogradama od 7.70 m. Svod mosta izgraen je od crn
brakog sela. Svi predmeti potjeu iz sela Dol ili su u njemu upotrebljavani a veinom su u dobrom stanju.
kadamskim putovima, putinama. Stambene kue su katnice ili dvokatnice graene od priklesanog kamenja pravilnije veli
obliku krnje piramide, koji na sve etiri strane ima metalne posude u obliku koljke u koje voda tee takoer kroz metaln
estu Sisak Jasenovac koja prati rijeni tok. Prema povijesnim izvorima posjed je pripadao vlastelinstvu T
nca dopremljenog iz 10 kilometara udaljenog kamenoloma kod brijega Otre.Rije je o mostu svoenom s dva poluk
dstavlja glavnu gradsku prometnicu i jedan od glavnih prilaza samom sreditu grada iz smjera juga. \r\nNajzn
e istok-zapad, s etvrtastom apsidom, dimenzija 12 x 7 m. Sjeverno i juno proelje rastvoreno je malim kvadra
Draanac vodi kroz umovite padine Marjana do prve Vidilice podno starog idovskoga groblja i dalje pr
m Jadranu. Pozicija utvrde omoguava nadzor nad ulaskom u Korulanski, Lastovski i Viki kanal. Njenu gradnju incirao
ih knjiga iz 16. stoljea, te hrvatskih rijetkih knjiga objavljenih prije 1850. godine. Najvrednije knjige
nu 02. 07. 2014. otkriveno je novo nalazite. Istraivanja je proveo Gradski muzej Vinkovci od srpnja do rujna 2014
anjeg cjelokupnog crkvenog inventara barokne crkve sv. Terezije Avilske u Novoj Gradiki. Barokni oltar izra
tikog slikarstva u Srbiji. Ikone klasicistike orijentacije u kompoziciji i koloritu bile su dio ikonostas
ma sjeveru i sjeverozapadu nastavljaju obradive povrine (oranice, livade, povrtnjaci i vonjaci). Ta zona identifi
na je neto prije 1898.g. doim je zidana zgrada prigraena 1905. g. \r\nTradicijska kua zajedno s dograenom
zgoj lipicanaca, pasmine nastale krianjem arapskih i andaluzijskih konja, poinje 1806. godine. Nalazi se na dv
erojatnije godine 1500. u njoj boravi Marko Maruli. Osim Marulieva boravka, Balistriliev ljetnikovac bit e
aevina pravokutnog tlocrta sa sredinjim dvorinim rizalitom ima dvostreni krov pokriven crijepom, a zidana je
ma osobitu vrijednost ne samo kao izvor za povijesna i druga drutvena istraivanja, nego i kao nenadomjestiv dio
lesancima sivog vapnenca.\r\nRije je o mostu svoenom jednim otvorom u obliku krunog segmenta raspona 14 meta
j snazi svoje nadarenosti, sposobnosti oblikovanja plastine materije i velikom broju ostvarenih djela, Me
ma kvadratnu apsodu. Zvonik na preslicu ima dva zvona.
skulptiran, polikromiran, s oltarnom palom, dio je izvornog inventara s kraja 18. stoljea. Dio izvorno
graena je vodosprema. Prilazi joj se preko sedam prilaznih kamenih stuba i ulaznim kamenim portalom s vratnicom od
1870. Gillming je prodao rukotvorno koarsko poduzee Josipu Bartoloviu. Krajem 19. stoljea Bartolovieva tvornica po
\r\nZbog iznimno povoljnog zemljopisnog poloaja otoka Visa, a time i izuzetne povijesne vanosti koju je otok im
enog bloka, sa zapadnim proeljem prema Bregovitoj ulici. Svako proelje oblikovano je zasebno, ali s jednako vri
avi plat. Duga rasputena kosa pada joj preko ramena niz lea a ruke su joj rairene. U donjem su dijelu po
-1894. godina) smjetene su na oltarima upne crkve Roenja Blaene Djevice Marije u Pamanu. Slike j
mao je i elisu pogonjenu parnim strojem snage 300 KS, a bio je naoruan s 41 topom razliitih kalibara. Sud
antikog posua pladnjevi, tanjuri, zdjele, vrevi, ae, lice i ulomci tih predmeta. Posue je u cijelosti
aje izraziti fortifikacijski karakter. U graditeljskom smislu pokazuje osobine renesansnog razdoblja. Cjelina nase
a koji vjerojatno potjeu iz lokalnih brakih kamenoloma. Na morskom dnu vidljivo je 20 predmeta od kojih je 7 sarkof
ije velikog poara 1886.g., a na temelju usporedbe s reambulacijom katastra s prijelaza stojea (1902. g.) mo
Dvor.\r\nPovijest lokaliteta see do 1334. godine kada se upa u Zrinu spominje u popisu upa Zagrebake bis
kolovoza 2002. godine, na dubini od 4-5 metara, pronaeni su ulomci antikih amfora i drugog keramikog materij
stoljeu, a povijesni i arhivski podaci govore da je idovsko groblje u Cerniku utemeljeno 1800. godine. Najst
u, sadanjom dispozicijom i oblikovanjem same kue, bivem rasporedu objekata (sruena tala s kolnicom)
svetita s pravokutnom sakristijom s istone strane svetita. Laa i svetite svoeni su ekim kapama oslikanim s
a je jednostavna graevina pravokutnog tlocrta bez izdvojenog svetita, sagraena 70-ih godina 20 .st. prema g
e, u blizini prijevoja Ivanjice kojim je Dubrovnik bio povezan sa svojim zaleem. O postojanju ilirskog gradinskog na
anom poloaju s kojeg se kontrolirao poloaj antikog Epidaura, dananjeg Cavtata. Ostaci prapovijesnih b
jestilo se na vrhu brda (kota 173.5), na ovalnom platou veliine oko 250 x 100 m uz iji su jugozapadni rub sauva
m rubu upskog polja. Gomila je promjera oko 38 m, visine 3 do 3,5 m, a na zadnjoj treini visine gomile n
otoka. U zoni se nalazi veliki broj poznatih podmorskih arheolokih i povijesnih lokaliteta, ali i brojnih poten
nih lokaliteta zatien je i cjelokupni akvatorij otoka Mljeta, a koji obuhvaa morski pojas irine 300 m od ot
d uperka Seka Velika istoni rt otoia Mrkan. U navedenom podruju nalaze se 2 registrirana: nalazite s pitos
munikaciju koja spaja dolinu Neretve s donjom Hercegovinom. Crkva je jednobrodna graevina s izdvojenim svetite
rijeke Sunje prema Savi. Prema povijesnim podacima spominje se kao sjedite gredsko-sunjske upe u Gredi Sun
dicijske arhitekture na podruju Posavine u svom trajanju sve do sredine 20-og stoljea.
Zagrebu. Godine 2009. Atelje Koari premjeten je u dananju zgradu Muzeja u Novom Zagrebu. U Ateljeu je vidl
stranje strane izdubljeno, vis. 133 cm), danas je dio baroknoga oltara Blaene Djevice Marije iz 1753. godine, u k
om palom, sastoji se od oltarne menze iz 1865. godine te drvenog retabla iz 1732. godine. Retabl premje
ni antropogeni i prirodni elementi.
kim vezom. Uz kuu su sauvane pripadajue pomone zgrade s kojom ine stambeno gospodarsku i funkcionalnu cjeli
edeset do dvjesto godina. Vrijednost graevinske strukture sagledava se u ouvanosti povijesne matrice
ke i Korulanski kanal te omoguuje kontrolu prilaza Peljekom i Neretvanskom kanalu. Sredinji plato (akro
e nalaze: tzv. Engleska kula iz 1813., mletaka utvrda bastionskog tipa iz 1617. i ostatci srednjovjekovne c
e smjetena stotinjak metara iznad mora, pri vrhu padine brda iznad uvale Rasohatice. pilja je duga 94 m, sa
Peljeca. Ostatke su otkrili ronioci PIK Mornar iz Splita. Ustanovljeno je da se radi o amerikom bombarderu, t
dine 1908./1909. Orgulje imaju dva manuala opsega C-f 3 te trinaest registara, pedal o. C d1 ima 3, ukupn
ena na ili u neposrednoj blizini antikog nalazita, o emu nam govori vei broj antikih spolija (kameni dij
ezid, abar i Plece). Boidar Finka, koji je gorskokotarsku kajkavtinu podijelio na osam dijalekatskih tipo
crta, smjetena na uzdignutom terenu. Osnovni volumen je kubus s poluvaljkom na jugozapadu kojeg prate konz
ma iz konca 19. stoljea. Tlocrtno ima L oblik s glavnim uzdunim dijelom u ulici Milana Begovia 2. i okomito
h knjiga.\r\nOd liturgijskog posua sauvano je est predmeta; dva kalea izraena od preanog srebra iz
ukljuujui i drveni sanduk za prikupljanje novanih priloga.\r\nOd liturgijskog posua sauvano je sedam
avnog proelja i sakristijom smjetenom uz juni zid, dimenzija 23. 60 x 11. 50 metara. Laa ima strop ravna
. Radi se o nepresunom izvoru pitke vode, vjerojatno dijelu podzemne tekuice, koja zadrava uglavnom istu razinu
dan od uglova. Rije je o djelomino podrumljenoj jednokatnoj uglovnici, sa secesijskim stilskim obiljejima
nalazitu koji ima 2 faze razvoja. Prvu fazu predstavlja prapovijesni tumul promjera oko 30 m. i visine oko
e je o srednjovjekovnom groblju sa stecima koje se razvija tijekom 14. i 15. stoljea na blago povienom
eb-Vrape kulture polja sa arama (12.- 11. st. pr. Kr.), a eljeznodobni se okvirno datira u 8.-6. st. pr. Kr
proelja. Prostor svetita svoen je polukalotom, a osvijetljen je jednim centralno postavljenim pravokutnim
nog proelja, dimenzija 27.2 x 9.5 metara. Laa i svetite imaju strop ravna podgleda. Laa crkve je osvijetl
vini s pravokutnim svetitem i zvonikom na preslicu na proelju, ograenom kamenom cinkturom, dimenzija 12.7 x
or dragocjenih podataka o prijelomnom proto-povijesnom razdoblju, koje je u meurijeju Save, Drave i Dunava o
ezaka. Najvrjednija je Zbirka Rara koja ima ukupno 208 dijela, od ega 3 inkunabule, 101 Croatica, 8 Slov
jenim Amerikim Dravama. Model F je prvi traktor proizveden u monobloku, bez asije. Iako je traktor bio n
m, fragment dijela pladnja, srebro, 73x43x2 mm, fragment drke vra, srebro, 20x15x5 mm, fragment pravokutne plitice,
om grea, marmorizacijom na stupovima i pozlatom na kapitelima, okvirima i ornamentici. Izraen je i postavl
oj Gradiki, svojim arhitektonskim oblikovanjem i umjetnikom izvedbom figuralne plastike posebno se izdvaja na
avonskog amca. Brodska diploma predstavlja najouvaniji primjerak svoje vrste. Sauvane su obje ploice zajedn
tel Starog. NakonDrugoga svjetskog rata tvrtka imetinih je ugaena, a 1946. godine skladite prelazi u vlas
kog perioda. Iako nam nisu poznati ni oblik crkve kao ni mogue faze obnove, predromanika faza 9. st. je d
krstionicom, orguljama i s tri pojedinane skulpture. Glavi oltar, krilni je neogotiki oltar koji je ukorpor
kazan kako sjedi na stolici visokog polukrunog naslona u sreditu kompozicije. Blago je zakrenut ulije
Bjelovara i njegova podruja. Muzej je osnovan 1949. godine, a smjeten je u jednokatnici staroga gradsko
oje nalazi se prapovijesna gradina. Plato gradine dimenzija je oko 170 x 160 m, okruen je sa S, SI i I stra
u arheoloki nalazi kasnog bronanog doba i srednjeg vijeka. Na povrini zemlje pronaeni su ulomci keramike
alazi neolitika/eneolitika i bronanog doba. Na povrini oranica pronaeni su ulomci keramike i litiki artef
nekadanjeg manjeg vodotoka. Prisutni su arheoloki nalazi kasnog bronanog doba. Na povrini oranica pronae
nalazi potvruju postojanje prapovijesnog lokaliteta. Nalazite Veliko Polje I pokazuje da je povrina koja
i vizitator Priuli 1603. godine spominje dvojnu graevinu, crkvu Sv. Jeronima i kapelu-krstionicu Sv. Ivana. C
dona u Petrinji. Ikonostas svojim likovnim elementima pripada klasicistikom stilskom izriaju. Raspored
nji Miholjac. \r\nLokalitet je smjeten na ovalnom uzvienju zapadno od nekadanjeg manjeg vodotoka i zapadno o
onji Miholjac. \r\nLokalitet je smjeten na nizinskom podruju zapadno od ceste Donji Miholjac Naice. Zati
arheoloki nalazi kasnog bronanog doba. Na povrini oranica pronaeni su ulomci keramike i kuni lijep koj
ji Miholjac. \r\nLokalitet je smjeten na blagom ovalnom uzvienju uz cestu, 14 km sjeveroistono od Naica, z
ji Miholjac. \r\nLokalitet je smjeten na blago povienom poloaju sjeveroistono od nekadanjeg manjeg vodotok
Miholjac. \r\nLokalitet je smjeten na blagom uzvienju juno od Karaice, a sjeverno od ceste Rakitovica
obnovu doivjela je 1863. godine kada se grade zapadna laa i zvonik, te prilaz crkvi ime svetite dobiva svo
jedno od najstarijih naselja otoka Hvara , naseljene jo od ilirskog razdoblja. Prva upna crkva u Pitvama
elja. Laa je od svetita odijeljena zidanom stijenom rastvorenom s dva reda od tri polukruno zakljuena otvora
vjetskom ratu do danas su ostali sauvani obodni zidovi lae dijelom do visine vijenca i zvonik s kapom. Jedna je o
ajor Josip Kajetan Knei, koji je inae zajedno sa inenjerom Simom Kekiem graditelj ove prometne komunikacije,
etnim ljekarnikim namjetajem koji je ostao sauvan do danas i koji se nalazi u sredinjem prostoru ljekarn
itave Hrvatske, te je jedan od vrlo rijetkih takvih obrta u itavoj Europi. Do dananjih dana umijee se odr
tabljike, zatim stupanje kojim se odvaja neprekinuto vlakno od krte stabljike, omekavanje i ienje od pozde
eu 5 8 metara, irine 2 2,60 m. Osnovno porivno sredstvo gajete je jedro. \r\nPovijesni kontinuitet o
dniko ime Sveta Barbara. U Rudama je postojalo dvadesetak rovova od kojih je najvei broj danas uruen. Prem
m i obiljem nalaza predstavlja dragocjen izvor podataka o razdoblju srednjeg eneolitika u aglinskom kraju. D
slika Filippa Naldija Posljednji sud iz 1759., uz nju se u crkvi nalaze jo i slike: sv. Ivan Nepomuk 19.st.,
mena. To je tradicija koja se u proteklih stotinjak godina s posebnom panjom njeguje, odrava i prenosi mlad
eal lokaliteta presjeen na dva dijela cestom koja vodi od Virja prema Molvama. Nalazite zauzima prostor
ikom istraivanja kripte 2004. g. Nerestaurirani inventar ini 30-tak tekstilnih predmeta (nemogue ih
edine preostale orgulje ovog graditelja sagraene s pneumatskom registarskom i svirnom trakturom. Imaju s
ikom registarskom i svirnom trakturom. Imaju devet registara rasporeenih na jedan manual i pedal. Opseg
jednom od najranijih sauvanih instrumenata proizaslih iz ove gradionice na podruju Republike Hrvatske. Orgulj
stasa s velikim ikonama. Pozlata na njima doprinosi stvaranju dojma nebeskog slavlja. Same ikone vrhunsko su
edulia na istoku. Sklop zgrada sastoji se od starije prizemne uglovnice, jednokatne zgrade poloene na regulaci
kako nagnut prema naprijed rairenih ruku izlazi iz stiliziranih oblaka. Odjeven je u halju i zaogrnut pl
i pogledom u lijevo. U ruci ima krunicu. Rije je o ikonografskom prikazu Uznesenja Blaene Djevice Marije na ne
u centru ovala ima vazu s dva maskerona i pet pravilno sloenih cvjetova. Motiv vaze u sjajnom i mat efektu i
u upne crkve Obraenja sv. Pavla u Kukljici. Na cilindrinu drku ukraenu trostrukim tordiranim trakama izmeu
jekovjeila motive s tradicijskog moslavakog ruha. Prvu izlobu imala je 1928. godine u Daruvaru gdje je
graenu od kamena s dvostrenim krovom i zvonikom na preslicu, te polukrunom apsidom. Iznad apside je usk
kih knjiga te oko 3.500 jedinica periodike grae, samostanski arhiv i rukopisna ostavtina o. Boia. \r\
inskog naselja nalazile su se dvije velike japodske prapovijesne nekropole koje su u nekoliko navrata istraivan
Kneeve i Providurove palae u jedinstvenu cjelinu namijenjenu zemaljskoj vladi Dalmacije, tada pokrajine u Aust
livade na jugozapadnom rubu grada Lipika; lokaliteti ine jednu arheoloku zonu. Na povrini oranica priku
im krovom i zvonikom na preslicu s tri zvona. Sa zapadne strane glavnog proelja prislonjen je uz crkvu trijem s d
ok upnom crkvom postaje u vrijeme preustroja upa 1999. godine. Sama kapela, danas upna crkva, pregrauje se
zu 16. u 17. st. Slika je u bogato ukraenom srebrnom okviru iz 19 st. i nalazi se na oltaru Majke Boje cr
elju Gabajeva Greda. Lokalitet se prostire na dvije pjeane uzvisine dugake oko 600 m, nadmorske visine od 123
raevine spominju se poznati pakraki graditelj Stjepan Golubi te pakraani Frantiek Starek i Antonin Barta.\r\
Gore, Prekope, Robadja i Leskovca, dok mjesni govor Stanetinca i Svetoga Urbana pripada posebnoj, tzv. stanetinek
avan stup iza lea. Oko bokova mu je ovijena kratka draperija otrijih linija. Kratka kosa oblikovana je k
sa rastvorenim esterolatinim cvjetovima i sitnim cvijeem izvezen je zlatnom metalnom niti u razliitim
ografiji, odjeven u hodoasniku odjeu: krau tuniku stegnutu u struku, oko ramena ima prebaen kratak pla
ke kotorske, danas u dravi Crnoj Gori, prenijeli u Hrvatsku. Zajednica Bokelja u Hrvatskoj vezana je uz t
i. Nainom oblikovanja datiraju u 2/2 18. st. i reprezentativnog su karaktera.
ena razliitim elementima iz razliitih vremena. Tako su pozicije nosaa zamijenile reljefno izvedene akantove g
Diklu rad je nepoznatog slikara iz 19. st. Pohranjena je u prostorima, Restauratorskog odjela HRZ-a u Zadru
o na stiliziranim postoljima. Lijevi nosi plavi, a desni nosi smei haljetak. U ruci dre svijenjak naslonjen
erijskih obiljeja kojim su zadovoljavale potrebe za sakralnim prizorima razliitih namjena. Slika se
stavlja nedjeljivu pripadnost podruju i kroz povijest se razvio kao osobna karta Konavala. \r\nPrema tehnici
etala, uzorci osteolokog i organskog materijala. Grobne cjeline dio su groblja na redove ranog srednje
Kua br. 13, k. . br. 743, graena sredinom 19. st., drvena je prizemnica izvedena masivnim planjkama, lociran
lima samoborskog prigorja: Domaslovec, Farkaevec, Celine, Vrbovec, Medsave, Velika Rakovica, Mala Rakovic
m kontinuitetu s malo promjena u odnosu na pravila, tekst, pjesme, vrijeme, mjesto i nain izvoenja. Obia
i 720cm, irina je 660cm. Ikonostas je u duborezom dijelu jednostavne profilacije, koloristiki rijeen sivka
e. Arheoloko nalazite sastoji se od triju poloaja koji upuuju na postojanje kompleksnog kasnosrednjovjekovnog ar
921. g., zidovima izvedenim od tesanih hrastovih planjki vezanih na nemki vugel. Postavljenaje na temelje
koje je ureeno prema tadanjim najviim standardima. To je dananje idovsko groblje u sastavu akovekog gr
a pokopan muenik Anastazije, koji je u Salonu doao iz Akvileje. Osuen je na smrt te je 26. kolovoza 304. godi
slina drugim franjevakim knjinicama na podruju Slavonije.\r\nMinistarstvo kulture, Uprava za zatitu kult
njiga: 8 - 9, 1553. godina, Basiliae, Per Hieronymum Frobeniu, br. stranica 645, dimenzije: 36,5 x 25cm; tvrdi
ije je o kamenoj kocki dimenzije brida od 1.25 metara koja poiva na etiri kamene kugle. Nalazi se nekoliko
ija 14,2 x 8.8 metara s laom pravokutna tlocrta, poligonalnim svetitem uim od lae i preslicom za dva zvona
ranu. Natkriven je dvostrenim krovitem pokrivenim biber-crijepom S obzirom na poloaj na kosom terenu, dvo
eljskoj ostavtini. Osim to su sluile kao molitvene knjige, u njima se biljeio obiteljski ljetopis, o
a je nastala u drugoj polovini 19. st., tipian je proizvod historicistikih tendencija u sakralnim prizor
vnog proelja, ograenom kamenom cinkturom. Laa je osvijetljena s tri para simetrino postavljenih prozors
je u Kui i gospodarstvu op.\r\nStambeni objekt je zidan 1856. godine, od kamena, ima podrum, prizemlje, je
ar s polukrunom atikom tipa triptiha. Centralni dio oltara ine tri polukrune nie sa skulpturama u punoj
poslije Krista i potjeu s istraivanja antikih nekropola, Iadera (Zadar), lokalitet T.C. Relja, l
. upna crkva je obnovljena i produena 1904. godine, a slijedom liturgijskih promjena monumentalni oltar je postavlj
kognosciranja 2015. g. Tom su prilikom na junom i zapadnom poloaju nalazita, na oranicama, uoene arheol
d jednobrodne graevine pravokutnog tlocrta s uim zaobljenim svetitem, kvadratnom sakristijom i zabatnim zv
m tvrtkama u svijetu u svojoj brani, to je vidljivo i iz odgovarajue ploice postavljene na mostu. Most o
blicima podrava puko slikarstvo, istodobno pratei zadanu ikonografsku formu prikaza . Slika se
otovo prirodnoj veliini. U sreditu je prikaz raspetog Krista, duge kose i brade, glave naslonjene uz desno
o samostojeoj jednokatnici pravokutna tlocrta, s dvostrenim krovitem, izgraenom na podzidu u visini od tri
og doba i srednjeg vijeka. Na povrini oranica pronaeni su ulomci keramike, kuni lijep i litiki artefakti
Miholjac. \r\nLokalitet se nalazi kraj naselja Kuanci, na veem ovalnom uzvienju kojem se na jugozapadnoj
ji Miholjac. \r\nLokalitet je smjeten na blagom izduenom uzvienju u ravnici jugozapadno od manjeg vodotoka,
nekada stajao u valpovakoj dvorskoj kapeli. U drugoj polovici 19. st. Pozitiv je poklonjen upi Preslavna
sam lokalitet ve je polovicom 19. stoljea upozorio Mijat Sabljar. Veliina povrine s ostacima arhitekture,
dnice propovjedaonice vodi stepenite s drvenom ogradom. Govornica je oblika osmerokuta s ogradom sainjenom od
e obitelji Habsburga. Trup broda izgraen je od metala, a glavni pogon bio je parni stroj povezan osovinom s p
veliki broj bunara otvorenog i zatvorenog tipa. U njima se nalazi pitka voda visoke kvalitete, koja je sl
enzije manjeg ulomka 8 cm duine, 4,5 cm irine i 0,6 debljine. Kristogram je na oba ulomka u obliku slova X i P
orskom kiparu Joefu Holzingeru, zatim boni oltar sv. Valentina, neznanog majstora te propovjedaonica koja
slikom znaajnijeg baroknog slikara Ivana Rangera (1700.-1753.), te proiruje njegovog umjetniki opus zastu
m, rad je mletakog slikara u razdoblju od 1634. do 1639. godine.\r\nSlika "Prikazanje u hramu", dimenzija 2
drugoga kata rastvaraju tri prozorska otvora dok trei kat ima dva. Bifora u zoni prvoga kata datira se u ka
lnog inventara upne crkve sv. Feliksa i Fortunata u ianu. Tabernakul ima oblik antikog hrama s kupolom. D
spjenih ostvarenja u Klotar Ivaniu, Kutini, azmi i Samarici. Postava nie koja sadri kipove sredinj
om klasicistikog razdoblja druge polovice 19. stoljea, unutar arhitektonske koncepcije i dekoracije koja vue p
risutnosti i djelovanju franjevaca na prostoru Podravine, te znaajno doprinosi kulturnom bogatstvu koprivnikog k
umentarne, arhivske, povijesne i memorijalne vrijednosti koji svjedoi o povijesti, djelovanju i ulozi samo
jednost predstavlja oltar sv. tri Kralja, djelo krievakog kipara Stjepana Severina iz 1743. godine, koji i
elo Mihaljevii sastoji se od dva zaseoka: Mihaljevii u brigu, koji se formirao tijekom druge polovine 18
ajali su likovi kraljeva Ladislava i Stjepana te kipovi sv. Ivana Nepomuka. Kasnije - 1754. postavljaju se
orijana, propovjedaonice, pozitiva, drvenog lustera te kipova Bogorodice sa djetetom, sv. Mihaela sa zmajem
stepenice. Oko bokova mu je omotana bijela tkanina a preko ramena i lea zaogrnut je crvenim platem koji se
od Ivana Zajca. Od 1899. godine djelovao je kao redatelj i glumac zagrebakog HNK, a istodobno je bio na
Muzeoloka tradicija u Kninu poinje jo 1893. g., kada je u njemu otvoren Prvi muzej hrvatskih spomenika, i
prijelaza iz 19. u 20. st. Inventar crkve sadri ukupno 13 cjelina s predmetima obraenima u katalogu. S
stone kule. Pripadajua plastika i oltarna pala te pet skulptura iz predvorja kapele pohranjene su izvan s
jena tlocrtna organizacija, volumen te oblikovni elementi predstavljaju jezik kojim se slui Stjepan Podhorsky
11,2 x 5,5 metara, duom stranom paralelna sa slojnicama terena. Krov je dvostrean sa zabatnim skoenjima. \r\nU
blije, liturgijska djela, propovijedi i sl. Preteito je tiskana na latinskom jeziku, ali nailazi se i
o preradbenom rafinerijskom pogonu na Mlaki, Rijeka je rodno mjesto naftnih industrija triju europskih drava
ini se mogu uoiti brojni ulomci opeke i srednjovjekovne keramike u radijusu od 40 m, to upuuje na postojanje z
biokovskog podruja; Muzej revolucije; Zaviajni muzej Makarskog primorja).\r\nMinistarstvo kulture, Uprava za z
vecima iz 1769. g. Polukruna slika, naslikana u tehnici ulje na platnu podijeljena je u tri glavne skupine. U
je o prapovijesnom utvrenom gradinskom naselju pribline povrine 1,5 ha. Naseobinski prostor gradine zatien
725. godine. Nova upna crkva podignuta je na mjestu starijih sakralnih objekata, sruenih kako bi se napravilo
utim, njegovo je mjesto danas zamijenila jednostavno zidana ploha na kojoj su rasporeene ikone u tri glav
je prikazan u bijeloj haljini i crvenom platu s mitrom na glavi. Lijevom rukom dri pastoral ijom otri
og oltara koji se ubraja u naruiteljski opus biskupa Jurja Branjuga. Uz trijumfalni luk smjeteni su oltari s
im svetitem i zvonikom ispred glavnog proelja. Laa je osvijetljena sa po tri para simetrinih prozorskih otv
u Bogorodica s Djetetom i svecima, autor je: F. Naldi (?),18. stoljee, ulje na platnu; \r\n- svetohr
e, pohranjene su u Gradskoj galeriji Labin i u upnoj crkvi Gospe Fatimske u Podlabinu, u vlasnitvu
ve koncipiran je u vidu sokla naglaenog pilastrima nainjenim od pravilnih klesanaca. Klesancima sokla k
uva se u Zbirci tekstila u Ordinarijatu Zadarske nadbiskupije. Na bijeloj podlozi pruaju se motivi rascvje
u oltarne menze. Retabl predstavlja tip venecijanskih zlatnih oltara. Sredinju niu zakljuenu polukrunim
uralne plastike, uglavnom keramoplastike i skulptura od metala, te crtea, nakita, pribora za izradu odljeva i a
dnje ove velike crkve 1740. godine. Boni oltar sv. Kria smjeten je na sjevernom zidu lae crkve, a nastao je
uje vie od 7000 naslova (knjige, korespodencija, dokumenti), nagrade, diplome, fotografije, namjetaj iz
avnijeg sviarenja pomou lui do naina ribarenja sredine 20-og stoljea. U muzeju se nalazi i oprema za t
odna graevina, podignuta u baroknom slogu, sa etverokutnim svetitem i crkvenim zvonikom, istaknutim dva
crkve sv. Antuna Padovanskog u Motovunu, rad nepoznate radionice 17.18. st. Antependij je cijelom povrinom po
rovake Biskupije Dioecesis Ragusina, Poljana P. Milievia 4, 20 000 Dubrovnik
ia 17, u Dubrovniku, vlasnitvo Dubrovake Biskupije Dioecesis Ragusina, Poljana P. Milievia 4, 20 0
banja i raspelo. Scena koja se prikazuje je simbolino primanje djeteta Isusa iz Marijinih ruku , jedn
, pravokutnih, debelih ploa-sanduka meutim, steci nisu poloeni in situ. Prostiru se uz sjevernu stranu puta
p. Stranice baze dekorirane su vegetabilnim motivom, dok je gornji rub vitiasto izvijen. Nodus u obliku
obljenim izduenim svetitem i zabatnim zvonikom koji je zavren baroknom lukovicom. Crkva je svoena s dva trave
rafijom. Stojei lik Gospe u bijeloj haljini i glave prekrivene velom ukraenima zlatnim ornamentima. Oko bo
osobito se istie krstionica prislonjena uz juni zid lae. Sastoji se od donjeg kamenog polikromiranog
rovakog podruja te educira o vanosti ouvanja prirodnih vrednota i bioloke raznolikosti s posebnim osvrtom na
ske. Danas se u muzejskim zbirkama nalazi vie od 2 milijuna primjeraka minerala, stijena, fosila, prepariran
Zbirka veziva i Zbirka moderne umjetnosti. \r\nZbirka keramike sastoji se od est keramikih predmeta (vaza) au
eu poljima sjeverno od grada Rovinja. Rije je o jednobrodnoj crkvi s istaknutom polukrunom apsidom
o Klisa i dugopoljske visoravni vodila u unutranjost Dalmacije. Cestu je prvom desetljeu prvog stoljea sag
jesmarica Bratovtine Svih Svetih, Matej Picico (?),17. st., rukopis na papiru, 23,5 x 15 x 1,7cm, iz opats
vi Domino, vlasnitvo Dubrovake Biskupije Dioecesis Ragusina, Poljana P. Milievia 4, 20 000 Dubrovnik
auvano 11). Izraeni su od srebrenog lima u tehnici iskucavanja i cizeliranja. Pala je navedena u prvom sau
je 1904. godine u historicistikim stilskim oblicima. To je jednokatna dvorazredna graevina tlocrtno u ob
iku, vlasnitvo Dubrovake Biskupije Dioecesis Ragusina, Poljana P. Milievia 4, 20 000 Dubrovnik
upije Dioecesis Ragusina, upa Velike Gospe, Suura, 20223 Luka ipanska
rovedenim istraivanjima utvreno je da se radi o dva antika brodoloma, od kojih je brodolom Uljeva A datiran u
o kulturno dobro, Z-5715) nekadanje postaje eljeznike pruge Sinj-Split, u narodnu zvane Sinjska rera. Kl
okranske bazilike pravokutnog tlocrta s apsidom na istonoj strani i dvije pravokutne prostorije na sjevernoj
Marije u Strani.\r\nCrkva sv. Marije u Strani kraj Buzeta podignuta je 1715. godine na mjestu benediktins
\nPronaena je na potkrovlju upne crkve Sv. Nikole u Barbanu i nema podataka o njezinoj izvornoj poziciji. Sli
e upne crkve u Gologorici i u vlasnitvu Opine Cerovlje.\r\nCrkva Blaene djevice Marije kod Lokve u
u vlasnitvu je upe sv. Jurja u Oprtlju i u vlasnitvu Republike Hrvatske.\r\nCrkva sv. Silvestr
starijeg postanka.\r\nIzvorna je bila orijentirana u smjeru istok-zapad. Sjeverno od ove nalazila se crkva s
asopisa, 15 pravnih baza i elektronikih asopisa, vrijednu povijesnu i recentnu zbirku zakona, pravnih pr
s dva para simetrino postavljenih polukruno zakljuenih prozorskih otvora i bonim ulazom, a apsida s tri
sloju arhitekture pripadaju ostatci antike villae rusticae iz kraja 1. st. za ije je potrebe izgraen i
5 cm, iz crkve sv.Mihajla u Dubrovniku, vlasnitvo Dubrovake biskupije Dioecesisi Ragusina, upe sv. Mihajla
ije 240x152 cm, smjetena na istonom zidu crkve Gospe od Karmena, vlasnitvo Dubrovake Biskupije Dioecesis Ragus
z crkve sv. Vlaha u Stonu, vlasnitvo Dubrovake Biskupije Dioecesis Ragusina, upe sv. Vlaha, Placa 17,
po kojima je dobila naziv jer nije poznata plemika obitelj za koju je graena i iji se grb nalazi u lu
rozije plae i obale prije desetak godina napravljeno je zatitno pero (hidrograevinski nasip). Lokalit
nim u sredinju os perimetralnog zida zapadnog proelja. Kvadratina sakristija prislonjena je uz sjeverni zid s
. godine na obiteljskom gospodarstvu obitelji Eskerii, u organizaciji lokalnog KUD - a "Ivan Goran Kovai".
mino u Dubrovniku, vlasnitvo Dubrovake biskupije Dioecesis Ragusina, Poljana P. Milievia 4, Dubrovnik,
ubrovake Biskupije Dioecesis Ragusina, Poljana P. Milievia 4, 20 000 Dubrovnik
spojenih vrhova s vezenim kaligrafskim motivima, u uglovima su sidra, florealni motivi i parovi antite
ublje obraenim kamenom, u buci crvenkaste boje, s krovitem od utorenog crijepa, s kamenim olukom postavljeni
enog na list papira (naen djelomino) dimenzija (v x x d): 492 x 435 x 1 mm. Na sredini gornjeg ruba pergamene na
mu nam govore ostatci zidova koji su utvreni prilikom arheolokih istraivanja. U proelje crkve ugraene su
elu niz klecala prekinut radi otvora kroz koji je omoguen ulazak u prostor korskih klupa. Podijeljenost kl
haljini zlatne boje. Iznad glave Bogorodice su naslikana dva anela koja pridravaju krunu Bogorodici. Na s
ne drugi vojnik koji takoer zamahuje prema Kristu.
iza nje je Marija Magdalena. S desne strane je sv.Ivan. Izmeu Drva Kria i lika sv. Ivana u daljini
m gomilama razliitog promjera i visina, od kojih su pojedini prethodno oteeni ili prekopani, te dokumentirani u st
lemenite opine turopoljske (tzv. Turopoljskom gradu), sagraenoj 1765. g.. \r\nFundus Muzeja sastoji se od p
evina tlocrtno u obliku slova L, pokrivena dvostrenim krovitem. Primjer je reprezentativne gradske kue hi
ih greda planjki, s djelominim ostacima premaza od blata. \r\nTo je prizemnica, izduenog pravokutnog tlo
1. stoljea. Znatan se dio planova odnosi na snimke brojnih historikih objekata diljem Hrvatske, iji su autor
desetog stoljea, preuzela dio, koji je stavljen pod zatitu. Knjinica dr. Lavoslava ika broji 5225 s
atira se u 17. stoljee. Nalazi se na glavnom oltaru crkve sv. Kvirina u Jesenoviku, a u vlasnitvu je upe sv.
u upnoj zbirci nadupe Navjetenja blaene djevice Marije, Pian. Raspee Kristovo prikazano je u prvom planu
1.5 metara s otvorom irine 3 metra u svom sredinjem dijelu. Predmetni otvor je u antiko doba bio zatvoren
je drvenom oplatom s bonim pilastrima (antependij) na kojima su rustini reljefi arhanela u funkciji telamona.
astala je prekrajanjem tekstila iz razdoblja 15. i 17. st. Zbog fragmentarnosti dijelova tekstila rasteri su te
rmirala se uz put koji se izvan sela rava prema istoku i prema zapadu. Uz dvije bone ulice s glavnim putem f
eenja, kojim bi osigurali svoja plovila. amci su se pomou posebnih, u tu svrhu izraenih dizalica na kolo
nih slika 54x57, sredinja kompozicija 54x67, table s cvjetnim ornamentom 53x7 cm, vlasnitvo Dubrovake Biskup
oetku 18.st. Oltar je izveden prema nacrtu franjevca Kristofora Zetla, rodom iz Mnchena. Arhitekturu o
nim gospodarskim aneksom i dvoritem. Graena je kamenom grublje obrade, dijelom je obukana (ulina proelja). K
stog stoljea, sastoji se od dalmatike i manipula saivenih od svilenog damasta zelene boje. Krasi ga krupn
Muzej je prilikom osnivanja bio smjeten u ureenu kaptolsku kuriju Ivana Znike na adresi Kaptol 28, a otvoren j
11, 8 cm iz zbirke Centra za kulturu Vela Luka, vlasnitvo Centra za kulturu Vela Luka, Obala 3. br. 9, 2
omovinskog rata i opsade Vukovara u vremenu od 25.8. do 18.11.1991. kada bolnicu bombardira agresor-JNA s parav
prepoznatljiv po likovnoj djelatnosti koje je nositelj Galerija Vladimir Buani. \r\nFundus Galerije, nasta
u drugoj polovici 19. stoljea. Od nekadanjega feudalnog imanja Vrbina (u ijem je sreditu bila zidana kur
nko Fabris, koji je osim te, projektirao vie vinarija i tvornica vina u regiji, u suradnji sa inenjerom graevine
ku u Varadinskim Toplicama. U Varadinskim Toplicama bilo je rimsko naselje u kojem se ivot odvijao od 1. do kraja
dio inventara crkve koji je preostao nakon ratnih razaranja 1991. g. Skulpture se trenutno nalaze u crkvi
o manjoj jednobrodnoj crkvi pravokutna tlocrta. Originalno je crkva imala izboenu polukrunu apsidu, m
om Andreuzzom de Bulbito iz Tramontea u Apuliji i projektantom - graditeljem Onofrijom de Giordanom iz Cave k
e ograena zidom s pilonima te eljeznom ogradom i dvorinim vratima secesijskih obiljeja. U vrt ispred
srednoj blizini jedinstvenog prirodnog fenomena, uvene plae Zlatni rat, zauzima istaknuto mjesto u opusu Din
om dvadesetih godina XX st. za potrebe stanovanja i odmora prvotnog vlasnika. Izgraena je opekom u kombinaciji s
glavno proelje graevine ralanjeno je glavnim ulaznim otvorom, te pravokutnim otvorom u zoni krovita, a
n 1894. g. Sagraen je u neorenesansnom stilu, s ostakljenim krilima koja mu daju lakou i prozranost. Kursalon
nalazi se na oranici i znatno je oteen uslijed obrade poljoprivrednog tla. Tumuli 2, 3, i 4 nalaze se u umi J
evina je sagraena 1892. godine.\r\n Natkrivena etnica s tri poviena volumena i dva nia dijela izme
a, dolazi do formiranja reprezentativnog perivoja koji je tada formiran na povrini od 10,4 hektara. Urba
Vugrinca, direktora Galerije Vugrinec d.o.o. iz Zagreba, Ilica 36, predloak je za istoimenu, monumentalnu i
Datira se u 1.st.
star kulturnih dobara RH. Dio je gradske strukture sjeverno od eljeznike pruge, smjeten uz samo gradsko sr
u Giacomu Scracinu (1844.-1925.). Izgraena je u posljednjem desetljeu 19. st. (prije 1891). Dvokatna pala
Mimilianum) u ispravi njemakog cara Konrada II. Tijekom 11. stoljea prelazi u ruke makrogrofova Weimar-Orlamun
a i maslinama, a dijelom je prekrivena alepskim borom i makijom. Cijeli prostor je pregraen suhozidima. Crkva i
posveena je Oienju Marijinu (Prikazanje Gospodinovo u hramu). Sagraena je prema nacrtu irila Metoda Ivekovi
earstva u obitelji seu jo u davnu 1887. g. kada je gospodin Franz Herzmansky utemeljio vrtlariju u Ljubljani
adicijske predmete koritene u proizvodnji vina, te sakupljajui i ostale predmete vezane uz svakodnev
u na prostoru dananje Slatine. Daljnja istraivanja pruit e nove podatke o infrastrukturi naselja iz razliitih
ja se vjerojatno sagraena tijekom kasne antike. Poloaj je strateki vaan jer nadzire irok prostor Peljeog i
atci starokranske bazilike iz 5. ili 6. st. to nam ukazuje na izrazito dug kontinuitet. Inventar crkve svje
tvrda je kvadratnoga tlocrta sa skoenom skarpom i ravnim parapetnim zidom s izvedenim prozorima iznad k
tilca gradi i svoju palau o emu svjedoi natpis nad glavnim ulaznim vratima junoga proelja. Palaa je izv
mski zid tradicijske graevine u Gornjoj Glogovnici. Figura ima ukrtene ruke poloene u krilo i noge povijene u sje
ografi druge polovine 19. i poetka 20. st. \r\n\r\nOstaci izvornika knjige zapisnika splitske brat
c, te malu i tijesnu crkvu. Poari koji su poharali akovec, 1699. g. i 1741. g., unitili su samostan i crk
ma je ukraena bogatim rezbarenim florealnim motivom, koji nadvisuje i produljuje osnovni volumen, u bonoj viz
lovkom je dopisana 1903. g. i mjesto nastanka Be. Slika je odavno potvrena kao autentino Bukovevo d
Longitudinalna prizemnica orijentirana je u smjeru sjever-jug. Juno proelje markiraju ulazna vrata lunog zavret
ostoru oko 20 m irine i 40 m duine. Osim pilona na dnu ribnjaka otkrivene su drvene daske koje su vjerojatno
dominira kao slobodnostojea zgrada interpolirana u ambijent juno od Tvre na mjestu nekadanjih obrambenih fortifikac
rame (nije mogao zaustaviti preplaene konje). Izveden je u formi triforija i spoj je triju tipinih poklonac
m je poravnat teren i okruena je kamenim meama sa svih strana. Crkva je zidana od bijelog klesanog kamena, a pokri
dvoslivnog je krovita, orijentirana sjevernim proeljem prema ulici, a junim prema stranjoj slijepoj ulici. Uli
aju dvije etae, dvoslivnog su krovita, orijentirane sjevernim proeljem prema ulinoj strani i to su im ujedno j
ta, orijentirana sjevernim proeljem prema ulici, i to je njeno jedino rastvoreno proelje. Ulino proelje rastv
eposrednoj blizini. Sjevernim je perimetralnim zidom povezana sa susjednom graevinom, a njezino je dvorite okren
raevine imaju dvije etae, dvoslivnog su krovita, orijentirane sjevernim proeljem prema ulinoj strani. Razmjeta
etae, jednoslivnog je krovita s potkrovnim vijencem od krilja, orijentirana junim proeljem prema ulinoj str
adskih zidina. Sklop se sastoji od tri meusobno spojene graevine razliitih tlocrtnih dispozicija i usmjerenj
m prema ulici, a sjevernim prema stranjoj slijepoj ulici. Na ulinom se proelju iitavaju prozori razlii
vorena u klasinoj dispoziciji prozorskih otvora i vrata pri emu itamo tri osi na proelju okrenutom prema T
arne pale s prikazom Krunidbe Bogorodice. Meutim, o njegovom izgledu danas svjedoi jo jedino fotografija, s o
ijentirana je proeljem prema jugozapadu. Ispod zgrade je kanal kroz koji je voda, koja se nakupljala u ograen
oljud, a projektirao ga je istaknuti hrvatski arhitekt Boris Maga (1930.-2013.). Realizacija projekta vezuje s
eenje u donjem dijelu. Maksimalna sauvana visina iznosi 82 cm, promjer trbuha 36 cm, a promjer ramena 31 cm. Pr
ne strane sliva potoka sadri 16 bazena za pranje rublja pribline veliine 1x1m. Svaki pojedinani bazen ima
no krilo istaknuto od glavnog korpusa zgrade, i nie od glavnog korpusa. Glavno proelje zgrade okrenuto je na j
ijelova broda ouvana je kobilica dimenzija 10x10 cm, 14 rebara dimenzija 5x5 cm te 13 vojeva oplate broda
i omanja, ogoljela zaravan s vidljivim tragovima krajikog ardaka i jamama, odnosno grobnim rakama izdubljen
palae obuhvaa palau, vrt sa zapadne strane, vrt s istone strane ograen kamenim zidom s maniristikim portal
itkom reljefnom volutom na gornjoj strani imaju profilirano nadgrae. Donji dio zavrava masivnom lavljom apom na e
a, sv.Apolinara i sv. Klementa s pripadajuim grobljem i nekadanjom kuom beneficija (nadarja).
ma materijalu najbrojniji su drveni, tekstilni i keramiki predmeti, a neto manji broj predmeta je od metal
ezentativna graevina je pravokutnog tlocrta, orijentirana u smjeru istok-zapad s dodanim jugozapadnim dijelom i tera
e, a gradnju izvodi ing. Josip Dubsky, pod nadzorom arh. Ota Pristera. Ouvana izvorna graevna struktura Zgr
da i tefan, ovlateni arhitekti i graditelji, na inicijativu tadanjeg predsjednika Komore, arhitekta Vjekoslava
kih zidina te se smatra jednom od najstarijih te vrste na podruju Hrvatske. Poetkom 20. stoljea ljekarna
, jedini je dio inventara koji je prenesen u novu graneinsku crkvu, izgraenu prema projektu Hermanna Bolla 188
s korpusu starih i rijetkih knjiga u hrvatskim knjinicama kao dijelu nacionalne, ali i europske tiskane
a Richtera, jednoga od najznaajnijih predstavnika hrvatske poslijeratne moderne arhitekture. Rije je o zgradi razve
ladinom graevinskom odsjeku. Jedna je od rijetkih projektiranih crkava na podruju Korduna te vrijedan reprezent h
u prvoj polovini 19. stoljee kao spremite plodina (itnica), a 1987. godine adaptirana je u galerijski prostor.
. Prizemna stambena zgrada s podrumom zakljuena je dvostrenim krovitem pokrivenim utorenim crijepom. Nosiv
ostornu kompoziciju uz aleju juno od dvorca. Sagraena je u prvoj polovini 19. stoljea. Prizemna zgrada s podr
m. Nastao je dogradnjama malene kurije iz 17. stoljea, a oblikovanje proelja sredinom 19. stoljea u stilu roman
polovici 18. stoljea. Zidana je kamenom i opekom. Krovite nad centralnim krunim dijelom je atorasto s centr
ostale gospodarske graevine.\r\n\r\nNekadanja staja za smjetaj konja sagraena je krajem 18. stoljea
mpleksa predstavlja izuzetno rijetke primjerke arhitektonskih objekata sjeverne Hrvatske graenih u gospodarske svrhe f
ora. Najstariji i jedini kartografski prikaz perivoja je katastarska karta iz 1862., to je samo tri godine nako
enja rjeenja o preventivnoj zatiti istog. Prema iskazu navedenog, kip je pronaen u Kovaiu kod Knina, u bl
Groda, na adresi Ulica dr. Mate Miliia 15 i 17. Barokna kua izgraena je na dvije srednjovjekovne estice, na
e cisterne koja je danas poloena izmeu dviju kua, tj. njihovih vrtova i pomonih objekata. Cisterna se sas
nelista. Slike evanelista vrlo su kvalitetno djelo zrelog baroka, obiljeeno izraajnim gestama te indi
enih bastiona poligonalnog tlocrta, prvi je izgraen sredinji, sjeverni bastion Cornaro ija je gradnja zapoela
aria. Zgrada je dovrena 1906. godine te je potom zapoela kolska nastava, dok je 1911. godine zatraena njena
GLECTE PVBLICO VSVI RESTITVTAE CVRIS ET EXPENSIS C HENRICI SERMAGE (Vode sv. Vincenta koje su bile due vrijeme zap
mene gradnje, L- tlocrta, dvostreno krovite prekriveno kupom kanalicom, ukrasni vijenci i ukrasni kamen na za
turni djelatnik te dugogodinji naelnik drnike opine. Muzej je osnovan 1970. g. Inicijalni fundus Muzeja b
godina i imali su veliko znaenje za razvoj i ureenje lipikih toplica. Prvo poznato mjerenje temperature
ite joj je drveno pokriveno biber crijepom, iznad broda je dvostreno, a nad svetitem piramidalno. Pod je pokri
n Imsen najkasnije do 1745.godine. Nesumnjivo ja da je drugu fazu izgradnje Spahijskog podruma izveo grof Antun Ja
n ispred, u ogradi kora. Zaklopac pokriva manual i manubrije. Manubriji se izvlae, a napisi su na metalnim
elja, smjetena je na uzvisini, istaknuta u svim vizurama. Kapelu su na svome vlastelinstvu podigli Frankopani.
Porea. Izraena je prema projektu Ede Murtia i koncipirana od tri stupa trokutastog tlocrta izraena od armi
e bez vidljivih stilskih obiljeja. Graena je od kamena razliite kvalitete i strukture. Imala je dvostreni
Monte Promina poinje s iskopavanjem ugljena u Siveriu. Sama zgrada biveg Doma kulture sagraena je sredi
kt koji predstavlja tradicijski ivot ovoga kraja i u kojemu je smjetena veina etnografskih predmeta jest
muzeja i upnog dvora katedrale. Ukraen je geometrijskom mreom esterokuta i rombova u bijeloj, sivo-plavoj i
atou uzdignutom u odnosu na oblinju cestu koja iz pravca Oraca vodi prema naselju. Sjeverno uz plato nalazi se
ruma i bolje istraile same supstrukcije. Prezentiran je triklinij okruen trijemovima s dva vea dvorita s bo
ik koji je pripadao trijemu dvorita. Dijelovi trijema nalaze se unutar zgrade u Bulievoj ul. 6. i ispod plo
a je 1823. g., a u njoj se nalazila krma u kojoj je zvonar toio upnikovo vino. S obzirom da u naselju nije po
rske tvrave Pula. Izdubljena je u ivoj stijeni s rovom i 2 cisterne. Imala je blindirane eline kupole za to
vodi prema Kneevu dvoru, a istono, juno i zapadno pruaju se samostanski vrtovi ograeni visokim ogradnim zid
podignut je zvonik. Izvorni inventar iz vremena gradnje crkve nije sauvan. Drveni neostilski glavni oltar je
po kojima je dobila naziv jer nije poznata plemika obitelj za koju je graena i iji se grb nalazi u lu
m n/v, prirodno je zatien vrlo strmom sjevernom stranom dok se sa june strane proteu terasasto oblikova
upalite i hidropatski zavod izgorjeli su u poaru 1989. Sauvano je kamenom zidano podnoje sa stubama ko
o Ravno. Vanjski obrambeni zidovi utvrde su pravilnog poligonalnog tlocrta te su s njihove vanjske istone s
u grofova Feteti. Prilikom parcelacije i prodaje njihovih imanja ona je otkupljena za potrebe novoosnov
nikom prugom, povezan je s prometnom infrastrukturom Siska. Kompleks sadrava zgradu silosa, etiri zgrade s
m koji bi izvedbom odgovarao srednjoeuropskoj likovnoj razini, a u tome su ih podupirali lanovi hrvatskog
ale sa zapadne strane nalaze se razasuti grubo obraeni blokovi koji su ostaci antikog mula dugog 6 metara. irina ra
i malo istono od hotela Helios. \r\nCijelo dno predmetnog podruja prekriveno je ulomcima antikog pos
ade upnog dvora i kole, a koji pokazuje kulturno-adminstrativni znaaj naselja u vrijeme u vrijeme kada je
ena naenih na podruju Vukovarsko srijemske upanije i Istone Hrvatske. Prstenje ima funkciju peatnjaka ili
poloaj koji omoguava dobru kontrolu doline potoka Kosteljine. Prema konfiguraciji terena moe se zakljuiti
om iz smjera mora i polja, ujedno titei oba gradska vrata (Poljska i Vrata od Zamirja). \r\netverokutn
n turskog opsjedanja grada u kolovozu 1571. godine. Zgrada je sagraena izmeu kvadratne kule Svih Svetih na is
ma u Slanome. Meu tada pronaenim nalazima istiu se etiri starokranska sarkofaga salonitanskog tipa od koj
na otoku ipanu, te Pliine sv. Pavao kod otoka Mljeta. Iz bogatog inventara brodoloma u Suuru istiu se ins
nja. Radi se o nadzemnoj grobnici pravokutnog tlocrta, presvoenoj bavastim svodom, a otvor s lunim nadvojem
evastirana probijanjem jadranske magistrale 60-ih god. 20.st. Na irokom platou na vrhu ove uzvisine, sau
uhvaa i namjerno oblikovani park te borovu umu na poluotoku. Bolnica dr. Matin Horvat izgraena je
rijentacije istok-zapad. Inventar crkve sadri 23 umjetnine nastale u rasponu od 16./17. do 20. st. U svetitu je n
do 20. st. Treba izdvojiti drveni polikromirani neobarokni oltar arhitektonskog tipa radionice Rako iz Imotsko
kt Michelea i Giangirolama Sanmichelija. Taj renesansni fortifikacijski pojas izgraen je kao sustav bastionskih
en visokim kamenim zidom, tlocrtnog je oblika izduenog pravokutnika, smjera pruanja sjeveroistok - jugozapad, a sa
zbirke je Grad Delnice. Zbirka je nastala zahvaljujui viegodinjim trudu, zalaganju i zajednikoj suradnji
kartama je ucrtana od 1856. g. i nosi naziv Kapelmeisterwohnung, Kapelnikov stan. Kapelnik je bio metar v
u od 18. do 20. st.. Posebno treba istaknuti oltare. Naime, fra Jozo imi je za crkvu nabavio tri mramorna oltara
glu, kao graevina jednostavnih klasicistikih odlika, na junom proelju s manjim trijemom dorskih stupova, na
od eljeznikog mosta preko rijeke Bosut na pruzi Vinkovci upanja. Ostaci Ruevine Poljana Rokovaka zidina
eten na dominantnom geostratekom poloaju, sa sjeverne i istone strane prirodno je zatieno vrlo strmim i
oji se od ulinog i dvorinog dijela s gospodarskim prostorijama. Ulino proelje prekrivaju detalji plastike
boni, te ju dodjeljuje trsatskom franjevakom samostanu. Tijekom 16. stoljea utvrda pripada Bernardinu Fran
adicijskih materijala s izuzetkom recentnih obnova neusklaenih s tradicijskom gradnjom. Iznimnu ambijental
a za prouavanje i suzbijanje malarije u Trogiru 1922. godine od strane higijenikog Zavoda Banovine Hrvatske.
iniani de Grauosio iz 1283. godine, kada se prvi put spominje u dokumentima. Impozantna ladanjska izgradnja du
o jednobrodnoj graevini s kupolom i prigraenim zvonikom te sakristijom, koja je tijekom povijesti
aselje zahvaa podruje juno od uvale Kocie ili Kacie i podruje rta Finida. Najstariji tragovi naseljavanj
sauvani svi izvorni elementi gradnje i oblikovanja zbog ega ona jasno prezentira tipinu krajiku crkvu na
u uvali Sumartin u Lapadu. Vrtna terasa na kojoj je kua podignuta izvorno je pripadala kapetanskoj kui Jak
pno 1360 pojedinanih komada publiciranih radova iz velikog opusa hrvatske spisateljice, novinarke i borkin
ovijesni dokumenti, ukupno 130 komada. Zbirka je bila dio ivotnog okruja i vee se uz djelovanje hrvatske sp
\r\nRje je o danas jo jedinoj pekarnici u Zagrebu koja proizvodi domai kruh i ostale pekarske proizv
HAZU u Zagrebu; Oblik prostora, 1965.g., fiberglas, dim. 105x60x60 cm, inv.br. GMZP 1864 i Oblik prost
a stratekom poloaju koji je omoguavao kontrolu okolnih putova i manjih krakih dolina. Plato gradine je oko
upljanjem sluajnih nalaza pronaenih tijekom dugogodinje eksploatacije graevnog ljunka i pijeska na antr
blju sa stecima koje nastaje tijekom 15. st. uz J stranu puta. Sauvano je 6 steaka, 3 ploe i 3 sljemenjaka n
koji ih okruuje. Ouvana fortifikacija akovekog Starog grada s prigraenim graevinama u svojoj osnovi pre
u 3 gomile. Najvea gomila je promjera oko 23 m i visine oko 3 m. Tumule (gomile) nije mogue tono datirat
janju manjeg srednjovjekovnog naselja na ovalnom uzvienju prekrivenom oranicama. Zatitnim istraivanjima 20
izemna stambena kua graena od irokih hrastovih greda planjki, koje su slagane horizontalno i omazane
povienom poloaju desne obale rijeke Slunjice i lijeve obale Korane, u neposrednoj blizini ruralne cjeline Ra
. Radove je izvelo graevno poduzee Pollak, Albert i Bornstein. Najamna stambena zgrada projektirana je u shemi
vratima i Rimskog scenskog kazalita. Izgraena je 1890. kao Dravna njemaka gimnazija prema projektu arhitekt
Matekome Selu. Ubraja se u rijetko sauvana kvalitetna ostvarenja takve vrste u Karlovakoj upaniji, zb
klesarske radionice Pavla Bilinia iz Splita, a jedan rad Vicka Tagliaferra i Gaetana Voltolinija, takoer i
ktu poznatih osjekih ovlatenih arhitekata i graditelja Axmann Mallin Roi. U tornju je bila smjetena ci
e tlocrtne osnove zidana opekom te pokrivena dvoslivnim krovitem s pokrovom od ravnog glinenog crijepa. U
umjetnosti u cijelosti. Izgraena je prema projektu arhitekta Miroslava Begovia 1968. godine na inicijativu
jednost naglaava kontinuitet uzgoja konja lipicanske pasmine od vremena izgradnje. Velika staja je priz
rometnici u Maranu, nasuprot arboretuma Opeka. To je izduena prizemna stambena kua, graena u cijelosti
da starih i rijetkih knjiga iz 17., 18. i 19. st. Knjige stranih autora iz 17. st. tiskane su vein
na 746 m n/v, a sastojala se od stambenog objekta, sjeverne krune i june etverougaone brani-kule te van
eni od tesanih hrastovih planjki vezanih na nemki vugel. Na proelju, iznad prozora prizemlja i kata s d
u plodnim vrtaama. Stambene kue, uz koje su prizemne dimne kuhinje, vatrenice niu se uz padine breuljka
dokumentirani su ostaci razliitih objekata s brojnim pokretnim nalazima (keramikom, kunim lijepom, kamenim
zgradnju. Izgled katela zabiljeen je na planu naselja iz 1704. godine na kojem se vidi da je katel Andreis
obali, budui je selo Neviane formirano podalje od mora. Zgradu nalazimo na franciskanskom katastru 1830.g.u pos
kua, drvena kua i etiri gospodarske zgrade. Kua je skladnog gabarita i oblikovanja s uravnotee
ena je od prometnice, a prilazni put je izveden na izduenoj parceli koja se naziva dvorno mjesto na kojem je
anskog prigorja smjetena sjeverozapadno od Jastrebarskog na padinama samoborskog gorja.Zbirka je smjetena
danjim tendencijama austrijske suvremene arhitekture koja je objedinila estetiku funkcionalizma, naglas
njem dijelu Zagorja. Smjeten je na vanom stratekom poloaju juno od sutjeske Sutinsko. Lokalitet se sastoji
hivsku ostavtinu fotografkinje Marije Braut (1929.- 2015.), u vlasnitvu njezine keri prof. Ranke Saraevi-
e je djelo Leovieva simbolistikog slikarstva i zanimljiva slika u irem kontekstu simbolizma u hrvats
m orijentiranim sjeverozapadno, dimenzija (24.80 x 15.60 m) s trolisnim svetitem unutar cinktora prostora omeenog
ara Podignuta je 1898 godine u odlikama historicistike, graanske stambene arhitekture.Ulino, juno proelje,
Rije je o samostojeoj jednokatnici, pravokutna tlocrta s plitkim dvorinim rizalitom, dimenzija 18.50 x 13.60 meta
lja Zvonimira karakterizira naglaena rustika zavrno obraena glatkom bukom, koja dijeli proelje prizemlja u p
om polukrunom apsidom, dimenzija 8.50m x 5.60 metara, zidanoj tehnikom uslojenih tesanaca tipinoj za ra
na istaknutom mjestu, iznad upne crkve, povie puta to od Pjevora vodi prema crkvi sv. Ivana. Kneev dvor je
podruja Zagrebake nadbiskupije, a skulpture su uglavnom datirane u XVII. i XVIII. st.\r\nMeu ovim odabrani
je. Prema oblikovnim karakteristikama, gradnja kurije moe se smjestiti u drugu polovinu 18. stoljea. \r\nCijelo
m. Sagraena je oko 1722. g. kao manja jednobrodna graevina pravilne orjentacije sa kvadratinom apsidom na mj
primorje. Ovaj dominantan poloaj s kojega se prua pogled na cijelu uvalu i njeno neposredno zalee, zasigurno
a sa rizalitom na istonom proelju, dimenzija 27.60 x 13.20 metara. Zidana je kamenom lomljencem, te je bukan
e Pliine sv. Pavao kod otoka Mljeta sastoji se od 4 predmeta (dva srebrna talira, jedan tanjur i jedna zdjelica i
a se nalazi u neposrednoj blizini kurije upnog dvora i upne crkve sv. Martina, koji ine sakralnu okosnicu
podupan upanije varadinske, podigavi 1832. godine obiteljsku kuriju Tonimir na svom vinogradarskom
elnom dijelu to ju je definiralo kao izduenu jednobrodnu graevinu s u prostor istaknutom pravokutnom apsidom.
u Dazlina. Rije je o prapovijesnom utvrenom gradinskom naselju pribline povrine 0,6 ha. Naseobinski prostor g
enikim i simbolikim vrijednostima bremenitom prostoru nekadanjeg carskog trga, kua je u vrijeme gradnje,
psidom prekrivenom krilama. Zapadno proelje, s naglaenom sredinjom osi, rezultat je naknadne intervencije kada
ojea dvokatnica s prizemljem i potkrovljem ima aksijalno simetrino oblikovana proelja - istono i zapadno te
ao jednobrodna graevina s polukrunom apsidom i zvonikom rizalitno istaknutim ispred glavnog proelja. Viso
dnoj graevini s neto uom polukrunom apsidom, dimenzija 6.20m x 5m. Uzduni zidovi i zaelni zid gotovo s
okumentaciju, registar i promociju kulturne batine.\r\nOstavtina Veeslava Henneberga iz Sredinjega arhiva sas
tena bedema koji ga okruuju sa svih strana. Sredinji prsten promjera je oko 30-35 m dok je vanjski promjera
tionica i propovjedaonica djela su tirolske radionice Ferdinanda Stuflessera, a klupe, postaje Krinog pu
a bila je vrlo iva i u praksi. Kroz povijest igra se nije znatno mijenjala do poetka 90-tih godina. Tad
brojeva 169 i 175. Topografski se radi o jugozapadnoj padini lesne uzvisine Gradac iznad surduka Klopare. Prona
iz crkve Uzaaa Gospodinova, Pakotane, sastavljen je od posude - tijela, lanaca i poklopca prihvat
ila za obranu naselja. Kula je izgraena kao slobodnostojea katnica, pravokutnog tlocrta, dimenzija 6x5.53x5
rijentacija je sjever-jug, s glavnim proeljem na sjeveru. Juni zid crkve je naslonjen na stambenu graevinu.
ije 1794. godine, kako stoji napisano bosanicom na nadvratniku glavnih ulaznih vrata. Crkva pravilne
aspetog Krista. U vrhovima krakova kria, koji su oblikovani poput trolista, aplicirane su rozete a kri je
n, u sjeverozapadnom dijelu Hrvatskog zagorja. Otkriven je rekognosciranjem terena 2010., provedenim u sklopu
stepenice. Oko bokova mu je omotana bijela tkanina a preko ramena i lea zaogrnut je crvenim platem koji se
nadmetanje prireivano za crkveni katoliki blagdan Duhova s kraja 17. i poetka 18. stoljea. Trka na pr
dno uzvienom platou od 199,3 m n/v, iznad zatienog kulturnog dobra Dvorac Beanec (Z-2228), na stratekom po
olukrunom apsidom, proeljem je usmjerena prema sjeverozapadu. Graena je grubo obraenim klesancima u ne
nja podignuta je ova zgrada, u ijem prizemlju je preseljen pogon iz starijeg poruenog mlina kao i dodano novo pos
a podruje rasprostiranja arheolokih ostataka gospodarsko ladanjskog kompleksa iz rimskog vremena (villa rust
ohoenja Blaene Djevice Marije (Gospe od Zaluga) u Popoviima, vlasnitvo Dubrovake biskupije Dioecesis Ragus
vlja crna misnica koja po vrsti ukrasa na materijalima upuuje na vrijeme nastanka u treoj etvrtini 18. sto
e pokriven inkrustom.\r\nZbirka se sastoji od: \r\n-\t1 amfore tipa P&W class 42, datacija: 1.-2. stoljee\r\n
t je raen u uredu Carskog i Kraljevskog povlatenog juno dravnog lombardsko-mletako i centralno talijansko
a kamenim ploama, crkva zavrava ravnim zidom, bez apside. Duga je 8,80 a iroka 5,50 metara.Crkvica je pravilno orijen
poloena na sjevernoj strani, dok su na jugu kuhinja i katnica sa altanom. Dvorite je poploeno kamenim ploama i
ugraen je dio rimskog nadgrobnog spomenika, u sredinjoj je smjetena skupina sv. Ane s malim Isusom i Ma
elja. Nakon poara 1776. godine koji je unitio oblinji Kotor, Crikvenica se ubrzanije naseljava. Formiraju s
lja je gradnjom stambeno gospodarskih sklopova na nekoliko mjesta spustio zaseok prema jugu. Svojim poloajem n
cistikim oblicima u 19. st. Graevina izduljenog pravokutnog tlocrta sastoji se od podruma i visokog prizemlj
Pejza sa ivotinjama u prvom planu slikar postepeno gradi u nekoliko horizontalnih planova. Topli tonovi sm
m. Utvrda se smjestila na platou uzvienja koje se nalazi iznad prolaza koji vodi od Vranskog jezera u zalee.
gradskom predjelu Belafua. Prikazuje naturalistiki modeliranog raspetog Krista, blago sputene glave lagano
nosrednjovjekovnog porijekla bio trokrilni objekt graen veinom od drveta, no nakon to je izgorio 1755. godin
ene Djevice Marije, visine 99 cm, kraj 17-og st. iz Biskupijskog ordinarijata, Veliki Kaptol u Sisku, prip
1. godine funkcionirali su kao botaniki vrt s naplatom ulaznice, a od 1960-ih, pod vlasnitvom gradske firme Par
m, duine: 20 cm
Trapezoidnog tlocrta poloena je u smjeru sjeverozapad-jugoistok na hrptu brijega od 580 m n/v, nepristupanom sa s
blike ostao je upamen ponajvie kao stvaralac prvotnog lika megapopularnog profesora u animiranom filmu
kinu koje je esto bilo poprite nacionalnih i politikih istupa, Karaman je javno prikazivao i svoje filmove,
ug Donji, vjerojatno u 17. stoljeu. Crkva je pravilne orijentacije, istok-zapad. Graena je klesanim kamenom s dvo
sveane enske tradicijske nonje samoborskog kraja tj. nekadanje samoborske upe. Danas se nosi
asnika kue. Vei dio predmeta je u rekonstruiranoj gospodarskoj graevini - pojati koja je izvorno graena 1901. g
vakim teritorijem, prirodno je i graditeljski konfiguriran dio Dubrovnika visoke vrijednosti i primjerene ouvanosti.
u crpnih stanica Tea kod Rainovaca i Konjua kod Gunje. Crpna stanica na potoku Tea titi nizinski dio ka
rade iz vremena Vojne krajine u Slavoniji s elementima baroka. Jednostavne je izvedbe bez posebnih dekorati
e crkve.Prvotna kua u kojoj je Mato roen 1873. sagraena je u I. pol. 19. st. u skladu s ondanjim nainom gr
njoj Habsburkoj monarhiji. Izgraen je u duhu bekog historicizma prema projektu arhitekta Franza Wilhelma,
pelu sa polukrunom apsidom je 1875. god. dao sagraditi domai sveenik don Ivan Vrdoljak. Glavno proelje ima
se sa zapadne strane upne crkve sv. Franje u Imotskom. Datira s kraja 19. st., a oblikovana je proporcionalno, jednos
sicistikoj graevini pravokutne osnove, natkrivene etveroslivnim krovom sa irokim stubitem i reprezen
umulu (gomili) promjera oko petnaest metara te visine oko jedan metar. Na povrini gomile vidljivi su grobovi ozid
strane stanovitog geometra Bernarda i ini mikrourbanu cjelinu s usporedno izgraenom zgradom puke gostionic
gajzu. Radi se o prapovijesnom tumulu (gomili) promjera oko dvanaest metara te visine oko jedan metar. Preko
a vrila u umetu. Radi se o prapovijesnom tumulu (gomili) promjera oko esnaest metara te visine oko jedan metar.
hitekta Rudolfa Lubynskog. U oblikovanju palae SUZOR-a, Lubynski koristi reducirani historicistiki vokabular ka
m razdoblju, pretpostavlja se da je sakralni objekt na istom mjestu postojao i ranije, ve u 12. stoljeu. Di
azi se na pjeanom platou na dubini od 41 m, dok se rep nalazi na dubini od 55 metara. Prilikom rekognosciran
odna je pravokutna graevina s poligonalnom apsidom koja je s unutranje strane polukrunog tlocrta. Presvoena je kamen
vlja 6 prapovijesnih gomila. Najvea gomila, promjera oko 25 m, smjetena je juno od makadamskog puta. Na p
staci stambenih i radnih objekata te pei za kruh i keramiku, a brojne pokretne nalaze ulomci keramikih posuda,
e za kopno sauvan je obrambeni zid koji se od mora do mora prostire u pravcu istok - zapad oko 180 metara u
i terena moe se zakljuiti da se radi o tzv. dvojnoj gradini: Gradini I i Gradini II. Za sada je arheoloki
eda za potrebe izgradnje plinovoda, pod vodstvom Igora Vukmania, kustosa Muzeja Slavonije, na povienoj zaravni
via toka na dijelu terena na kojem su provedena arheoloka rekognosciranja. Otkriven je prilikom strunog arh
gleda za potrebe izgradnje plinovoda, pod vodstvom Igora Vukmania, kustosa Muzeja Slavonije, na povrini koja slu
ena je opekom. U prizemlju gospodarske zgrade nalazi se bavasto svoeni vinski podrum koji se protee ispod 2/
orijentacijom prema upnoj crkvi. Krajem 18. stoljea definiran je barokni pravokutni trg s prostorno - v
pronaen je arheoloki materijal u vidu fragmenata keramike. Najstariji fragmenti datirani su u rani neolitik
Kao graditelje zvonika onodobna kronika navodi Antona Sablia, Matiju Mukatela, Luku Mladenca i Ludovika Zid
taci prapovijesne gradine - promatranice koja je uruavanjem poprimila izgled gomile promjera 35 m. Ona j
as ima izgled prstenaste kamene gomile vanjskog promjera 16, a unutranjeg 6 m. Sjeverne i istone padine zbog sv
ene. Jednokatna zgrada pravokutnog tlocrta graena je kamenom sa zavrno bukanim proeljima i natkrivena etverostr
zini naselja Smokvica. \r\nBrdo Sutulija se nalazi na nadmorskoj visini od 80,7 m iznad uvale Mirje i polj
u blizini naselja Smokvica. \r\nBrdo Sutulija se nalazi na nadmorskoj visini od 80,7 m iznad uvale Mirje
u se glavni oltar sv. Mihaela arkanela i oltar sv. Josipa. Glavni oltar sv. Mihaela rjei je primjerak baroknog
od prizemlja i prvog kata. Svojim uim proeljem koje sadri dvije prozorske osi prizemlja i prvog kata,
evina svojim proeljem izlazi na mali trg a isto tako svojim izduenim tlocrtom ga flankira sa zapadne strane. Vanjski
sv. Antuna Pustinjaka i Svetog Trojstva kao znaajna djela u opusu kipara Martina Mitermayra. Na njima dol
rkovia 12, a ini zapadni dio stambenoga bloka te je sagraena kao kua u nizu. Kua je kasnije barokizirana
nih arheolokih lokaliteta (dva podvodna lokaliteta Z-16 i Z-76, otoi Riul Z-4010 , te srednjovjekovna C
azi se jugozapadno od naselja Pisarovina, uz cestu koja iz smjera Zagreba vodi prema Pokupskom. Rije je o c
je postavljena na temelje od opeke. Svojim uim proeljem koje sadri jednu prozorsku os prizemlja i dvije
represije. Zahvaljujui nepristupanosti i nenaseljenosti, nepovoljnim maritimnim svojstvima, Goli otok i
h dobara. Dio te zbirke nastao je u 17. i 18. stoljeu. Sastoji se od dva misna ornata iz 18. stoljea i je
dasaka. Izduenog je tlocrta s kraom stranom ulinog proelja usporednom s pristupnom prometnicom od koje je
ra. Izraziti i dobro sauvani stambeni sklopovi jo uvijek neokrnjeni novijim gradnjama kao spomenici pukoga g
je samostojea katnica zidana opekom, natkrivena jednostavnim dvostrenim krovitem. Dananji korpus nastao je prigr
Brijeg. Nalazi upuuju kako se u dijelu lokaliteta nalazila nekropola koja je bila formirana uz rimsku cestu koja
edeni od tesanih hrastovih planjki vezanih na nemki vugel. Kua je postavljena na temelje od opeke. Kro
e njenu sjevernu meu. Graevina ima L-tlocrtnu osnovu, s reprezentativnim ulinim krilom stambene namjene, te
skim borom i makijom. Na vrhu glavice su crkva sv. Martina i zvonik. Smjeteni su na ovalnom platou omeenom suho
temelje od opeke. Svojim uim proeljem koje sadri dvije prozorske osi prizemlja i prvog kata, odijeljeni
a glavnim ulaznim duim proeljem orijentirana prema povijesnoj Jozefinskoj cesti, a zaeljem prema rijeci Mre
izduena prizemnica na temelju od cigle s ukopanim podrumom desno od ulaza, u koji je pristup bio mogu i
kutnom apsidom. Crkva je nepravilne orijentacije, okrenuta svetitem prema jugoistoku. Na glavnom proelju je pra
dnjom kripte 1934.-37., prema projektu arhitekta Joe Plenika, angairanog po preporuci kipara Ivana Metrovi
aselja, prema projektu prof. dr. Demala elia i doc. dr. Mirze Goloa s Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu,
okolska 7, arh. Ivan Zemljak, izvodi ing. J. Dubsky). Nacrte je, prema idejnim skicama Miroslava Krlee, izradi
tar za obradu ita. 1733. godine jedan mlin prodan je Constantinu Gabi. Nakon toga kupuje ih gradski trgovac C
tornom osnovom iz 1889. planski usmjereno irenje lake industrije izvan ueg gradskog prostora prema istoku,
ojarni (Domobranske, Topnike, Vozarske i Konjike). Gradnja je zapoela 1898. na temelju generalne osnove Milana L
avlja jedinstveno arhitektonsko rjeenje koje je desetljeima ostalo prepoznatljivim urbanim obiljejem velik
za, ali prvo probno iskopavanje provedeno je tek 2015. godine kada su pronaeni objekti neolitike sopots
aena krajem 19. stoljea. Graena je od opeke i kamena te je zakljuena etverostrenim krovitem s pokrovom od
ada u skupinu crkava s upisanim apsidama, no apsida joj je tijekom kasnijih transformacija uklonjena. Na mjestu ran
HTRS: 344363, 4996245). U literaturi se brka s istoimenom kapelom obitelji Zuttinis kraj Skrpia. Prostrani b
m figurom i dimenzijom, a do njega vodi uska betonska staza. Sastoji se iz dva dijela: betonskog postamenta i s
proelja, kao i unutranjeg prostora je zadrana. Prizemnica je to L tlocrta koja se sastoji od ulinog i d
e od najveih graevina tradicijskog graditeljstva u istonoj Slavoniji. Podigla ju je mjesna, zemljoradni
o 80-tih godina 20. st. Namjerava se pretvoriti u muzejsko galerijski centar. Povijesna je namjenska zgra
kota 335,8). Na tom mjestu bio je rimski pomoni vojni logor od 1. stoljea poslije Krista. Na satelitskoj sli
ono od umske ceste koja od Bedemgrada vodi prema kamenolomu u Gradcu. Lokalitet predstavlja tipino srednjovjek
eke eljeznice bio je zasluan inenjerski odjel dravne eljeznice iz Budimpete. Gradnja eljeznice inten
nti keramike, ljep i litika, a materijal se okvirno moe datirati u razdoblje prapovijesti i srednjeg vijeka.Veli
e nalazi na vrhu i jugoistonoj padini brijega koji se nalazi istono od eljeznike pruge. Na toj padini su
Marinovi Brdo. Radi se o istaknutom brijegu u jugoistonom dijelu sela Marinovi Brdo, a na sjevernoj strani
e nalazi na blagoj istonoj padini breuljka Jerguzovac, juno od Velike Londice i istono od poljskog puta,
e keramika, litika i opeka koja se moe datirati u iroko vremensko razdoblje: od neolitika/eneolitika, bronano
i Miholjac. Radi se o lokalitetu koji je smjeten na blagom uzvienju zapadno od Naike rijeke, a istono od P
koji je smjeten na blagom povienju pokraj naselja Zoljan jugoistono od Naike rijeke, a zapadno od ume
odine ibenski plemii ine ugovor o gradnji utvrde s lokalnim seljacima. Utvrda Rakitnica trebala je tititi Vodic
zvonika na glavnom sjeverozapadnom proelju i transeptom. Na kraju lae crkve je polukruna apsida s poligonal
se sklop nekadanjeg samostana nalazi nastao je gradnjom niza objekata na potezu zapadnih gradskih bedema. Tlocr
anjih brodova je oteen. Palestro je jedan od najboljih primjera ratnih oklopnjaa sredine 19. stoljea
m terenu na Prekriju na kojem su se od kraja 19. stoljea nalazili veliko imanje s vilom dr. Vladimira baruna
. spominje se naselje Mylouan, a 1410. Mynolafalva. Na karti 1. vojne izmjere iz 1763 87. nalazite je ozna
kovci Gunja, pruge Vrapana Mirkovci i Panonske ulice. Arheoloka istraivanja utvrdila su da je rije prve
la. Zaviajni muzej Stjepana Grubera upanja provodi istraivanja od 2008. 2015. g. Nalaza je srodno belegi
uno poloen uz rijeku Tounjicu. Unutranjost ini prostorija uz iju je istonu stijenu smjeten povien podest gr
nton Semper, zidarski majstor iz Vukovara. Jednostavna jednobrodna graevina s polukrunom apsidom ima rizalitno
evernom dijelu grada, uz glavnu prometnicu i jedna je od najveih graevina u ovom dijelu grada. Po stilskim obi
graevina kvadratnoga tlocrta blago razvedenih obrisa sagraena je u prvoj polovini 20. stoljea kao gradska stambe
pjeanom jezicu uz danas potopljeni prostor Privlakog Gaza, kojeg sa sjeverne strane zatvara otok Vir i o
ta. Crkva je okruena masivnim suhozidom od neobraenog kamena i u tako formirano kruno dvorite pristupa se kr
adnja takvih cjelina zapoinje nakon feudalizacije otoka u 12. stoljeu kada je zacrtana organizacija otokog
masivnim suhozidom od neobraenog kamena koji formira kruno dvorite. Graevina je manja, izduena, pravokutna
arem dviju naseobinskih terasa. Prema ranijim podatcima, prapovijesna arna nekropola nalazila se na podru
rane. Na podruje izmeu dvaju bedema nema visinske razlike. Na sredinjem platou i na podruju uokolo obrambenog z
ica) i gospodarska zgrada. Kua je izduenog pravokutnog tlocrta, a sagraena je 1924. Temelji i nadtemelji izv
danici kombinirane poslovne i stambene namjene. Zgrada je katnica, graena opekom i drvenim konstruktivnim
stambenih i gospodarskih zgrada sa cisternom i terasastim vrtovima. Dograivan je u vie navrata u razdoblju
Na okunici se nalaze zgrade: kua (drvena katnica) i gospodarska zgrada. Tradicijska drvena katnica, izdu
urenim plohama i trijemom na junom, glavnom proelju. Vanjski izgled vile ima karakteristina obiljeja seces
ma Daruvaru. Svojom razvijenom tipologijom izgradnje te dominantnim gabaritima nadilazi uobiajenu izgradnju nasel
obinski plato u boljem stupnju ouvanosti. Ulaz i predulaz u naselje su smjeteni s jugoistone strane. Gradina je
bolje ouvani na jugoistonom dijelu naselja. Zapadni dio lokaliteta je devastiran pri krenju terena.
skladno uravnoteena stambena jednokatnica s uvuenim i povienim ulaznim dijelom zauzima juni dio parcele sa s
kakoj obitelji Nelipi. Na mjestu znanom kao Kapelica nalaze se ostaci srednjovjekovne kule i stambenih grae
voritu, smjetena vea katna zgrada, koja je jo sredinom 20. stoljea obnaala gospodarsku ulogu kao mlin, od
u te predstavlja znaajno svjedoanstvo narodne graditeljske tradicije prve polovice 19. stoljea. \r\nVisokopriz
elja, kao i monumentalnim dimenzijama. Zgrada, koja nosi odlike tradicijske graditeljske prakse brdskih dijelova s
njovjekovna graevina s pravokutnom apsidom koja je sauvana do visine krova dok je brod crkve sauvan samo u t
ada, Kapelica sv. Florijana, 1860. godine i imala je funkciju mjesta za obavljanje katolikog bogosluja i dr
se nalaze ostaci triju graevina, zemljane utvrde, longitudinalne graevine od kamena i krune(ovalne) graev
ara u potkrovlju vrijedan je primjer stambene i javne arhitekture polovine 19. st.
srednjeg vijeka. Smjeten je na krajnjem istonom dijelu Katelanskog zaljeva tik pred ulazom u salonitansku luku p
rozapadu. Iznad proelja je preslica za jedno zvono. Crkvica je presvedena bavastim svodom nad kojim je dvostre
rakcija zelenog imira i nadgrobnih spomenika karakteristina je za prijelaz stoljea pri formiranju gradskih
ke kulture karakteristine po linearnotrakastoj keramici. Arheoloko nalazite Malo Korenovo nalazi se na pad
e kao objekt stare tehnologije i opreme koji i danas djeluje.\r\nSagraena je kao visokotlano derivacijsko po
dmetnog podruja. Najstariji spomen crkve sv. Teodora potjee iz 690. godine, a povijesni izvori spomi
upljana i nastojanjima upnika. Autor ovog kamenog raspela je Grein iz Graca. Na niskom podnoju poiva kame
bez apside, te pravilne orijentacije. Prostor crkve poploen je kamenim ploama i presvoen obukanim bavastim
ntirana je istok zapad, duine je 12 i irine 5,20 m. Rije je o jednobrodnoj crkvi s jednom istaknutom aps
temelje od opeke. Svojim uim proeljem koje sadri dvije prozorske osi prizemlja i prvog kata, odijeljeni
u pokusna arheoloka istraivanja kojima je otkriveno i slavensko paljevinsko groblje iz 7 8. st., a p
agraena je 1872. godine u sklopu dvora kapetana Petra Marinia. Sa Torete puca pogled na silbensku luk
u hrvatskom podmorju. Otkriveno je terenskim uviajem Odjela za arheologiju Sveuilita u Zadru koji je oba
nja, kako bi se od ibe mogli proizvoditi razliiti uporabni proizvodi, poput raznih koara i ostalih predme
oi potpis autora V. Radau 1964, na bonoj strani skulpture. Predmetna skulptura pripada njegovu kiparskom ciklu
nka zgrada ima javnu, odnosno ugostiteljsku namjenu te je poznata po nazivu koji je najdue zadrala - hotel Je
enosti sjeverozapadno od grada Naica. Lokalitet se nalazi na najniim dijelovima sjeverne padine Krndije, odn
ra. Na osnovu do sada prikupljenih informacija ustanovljeno je da je brod prevozio teret koji se sastojao od tov
5. godine pronaeni su i potvreni se ostaci brodoloma. Na povrinskom sloju dna uoen je jedan bronani top
nu nalazita i brojnost sitnoga brodskog materijala nalazite predstavlja vaan izvor za prouavanje opreme
eke rnovnice na predjelu zvanom minjaa. Zmijin kamen je velika prirodno oblikovana stijena koja je dio brda
ka Petria i pokretanjem Prve meunarodne kiparske kolonije. Do 2009. godine u perivoju je postavljeno ezdes
avokutna oblika, dimenzija 22x9 metara, zidanom kamenom, sa dvoslivnom krovnom konstrukcijom pokrivenom glinen
entativna zgrada sredinom 18. stoljea u vrijeme vojne krajine.\r\nGlavno, ulino proelje rastvoreno je doj
a s crkvom sv.Nikole. Ograen visokim ogradnim zidom, kompleks oblika nepravilnog izduenog etverokuta prua se
litski i hrvatski arhitekt Neven egvi. Gradnja je zavrena 1965. Kubini volumen pravokutne osnove sa zasebnim
te, kvasca, ibica, kefa, metli i mljekarskih proizvoda. Tvornicu je u posljednjoj etvrtini 19. stoljea osnov
637), k.o. Zadar. Na zemlji koja je obiteljska ostavtina preminulog akad. kipara Ratka Petria, ukupne
u kapelu je 1779.god. dao sagraditi domai sveenik don Grgo Ujevi. Glavno proelje ima centralno smjeten por
1936. godine za potrebe opskrbljivanja elektrinom energijom hotelske zgrade Hotela Plitvice koja je s njim
Kranjevia i ulice Stjepana i Antuna Radia u Sisku, izgraena je prvotno poetkom 20-og. st. kao visoka pri
vokutne tlocrtne osnove koje oituju elemente kasnobaroknog klasicizma i kasnoga historicizma. Predstavljaju r
a potjee iz kraja 10. st. Ribolov u kojem se koriste razliiti alati podrazumijeva poznavanje tehnika izrade, k
l secco fresco tehnici; dimenzije: 8,40 m irina; 3,30 m visina. Cjelokupni mural raen je u specifinoj krom
upljina mjesto je stradavanja i masovne egzekucije vojnika Nezavisne drave Hrvatske (NDH) te civila hrvatske naci
apiserijom, intarzijama, mozaicima i freskama. U likovnom izriaju stvara u rasponu od postimpresionizma do
astello Rosignoli prema talijaniziranom prezimenu obitelji Slavi, a zemlja na kojoj se katel nalazi i da
veim dijelom od hrastovih planjki, vezanih na nemki vugel, obojenih u bijelo s temeljima od opeke i poditem
kumente vezane za prirodoslovlje Hrvatske. U muzejskim se zbirkama nalazi vie od 2 milijuna primjeraka mine
va kvalitetno graena jednobrodna crkva, pravokutnog tlocrta s kvadratnim (obzirom na naene ulomke rebara) s
apsidom, zabatnim zvonikom na glavnom proelju. Sukladno povijesnim podacima crkva Vozdienija asnog Krsta
aza. Nalazite Verued pokazuje da je povrina koja se nalazi u okviru trase autoceste dio veeg nalazit
batine. Misija Muzeja je dokumentiranje i promoviranje hrvatskih biomedicinskih znanosti i prakse u nacionaln
odine, U tlocrtnog oblika. Graena je u kombiniranoj tehnici kamena i opeke u prizemlju te opekom na prvom k
povrini 6,5 3,9m. Mjesto grobnice odabrao je Tomo Marko pl. Kraljevi i na njemu je dao postaviti sp
izemnici, graenoj od cigle, zabatom okrenutoj prema ulici. Ulino proelje ralanjeno je s dva prozora i prof
avanja i predstavljanja kulturne batine s podruja Grada Crikvenice i iz njegove okolice. Predmeti Muzeja dokume
Marije Bistrice primjer je nekadanjega feudalnog trgovita koje je ouvalo svoja prostorna obiljeja i karakteri
erojatno uom poligonalnom apsidom. Crkva je danas ouvana do visine zida od oko dva metra. Kao spolija u
ne oblikovano je 1938. godine prilikom obnove. Fontana je podzemnim kanalom spojena sa vodovodom koji se prote
ervirani su i istraeni 30-ih godina 20. st. kada su, kako se ini, zadrane originalne strukture, a tek je
sa vojnog zapovjednitva principija, djelomino su istraeni i prezentirani na Trgu J. Klovia u rijekom Staro
Prezidansku dolinu, a sredinjim dijelom prati dravnu granicu izmeu Hrvatske i Slovenije. Ukupna duina ovog
kamenim stepenicama. Crkva je jednobrodna, pravokutnog tlocrta sa polukrunom apsidom, orijentirana u smjeru
lovu selu. Sastoji se od dvije jednokatnice (a/ u zapadnom dijelu i c/ u istonom dijelu) i jedne prizemnice ( b/
a Selnica, na podruju Grada Zlatara. Ostaci utvrde smjeteni su na 692 m n/v , na platou nepristupanom s tr
idane graevine. ine je dva povezana volumena; jednokatnica kvadratnoga tlocrta na koju se s june strane na
ni dijelovi i to bent koji je kvalitetan i u cijelosti ouvan, babe krajnji upornjaci i srednji nosiv
a je 1951. godine, a projektirao ju je poznati zagrebaki arhitekt Stjepan Plani. \r\nTo je slobodnostojea pod
lji. Na ulinom proelju vidljiv je utjecaj gradske arhitekture sa secesijskim i klasicistikim arhitekton
okutnog tlocrta s uim peterostranim svetitem i zvonikom ispred glavnog proelja. Od crkvenog inventara sa
0. i 280. godine, a koriten je do poetka 5. stoljea. \r\nNa predjelu Mlake Lipice protee se dio ostataka b
tu atelijera Hnigsberg i Deutsch. Vlasniki stan zauzima cijeli prvi kat zgrade s glavnim prostorima prema Trgu i s
ala (gitare, mandoline). Uz gradnju glazbala on ima i glazbeno obrazovanje. Do umirovljenja je bio nastavnik puh
ano je na mjestu postojeeg groblja uz crkvu Svetog Duha sredinom 19. stoljea kao gradsko groblje. Dotad, gradsk
vi lipicanci na podruju Hrvatske uzgajali su se 1700. godine u ergeli grofa Jankovia u Terezovcu (dana
masivnim suhozidom od neobraenog kamena koji formira kruno dvorite. Graevina je manja, izduena, pravokutna
kutastog tlocrta. Zidana je priklesanim kamenjem vezanim vapnenim mortom. Iako danas nije vidljiva niti jedna kul
stoljea je sauvana u cjelini. Ta kula, danas nazvana Mirabela ili Peovica prema predjelu Omia Peovu, vr
va sagraena je u drugoj polovici 18. stoljea na mjestu ranije. Radi se o jednostavnoj jednobrodnoj graevini
masivnim suhozidom od neobraenog kamena. Potjee iz 18. st. Crkva je manja, izduena, pravokutna kapela, dvo
o-ladanjsko imanje). Na samoj morskoj obali vide se ostaci dvaju zidova i vea koliina pokretnog materijala
kopanim betonskim podrumom, graena od horizontalno slaganih planjki na uglovima spojenih hrvatskim vezom
derstein do XVII. st. te potom obitelj Barbo. Godine 1570. Messaldo Barbo provodi temeljitu obnovu katela
ijska kua izduenog pravokutnog tlocrta sagraena je 1920. godine, oduvijek je u vlasnitvu obitelji Stupari
ala je na ruevinama srednjovjekovnog katela podignutog na ostatcima bronanodobnih, histarskih i rimskih slo
om ezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljea kao radno postrojenje INA-Naftaplina. Danas je izvan funkci
-tipa (otvoreni i zatvoreni e) te otvoreni i zatvoreni vokal o. Polazni dugi vokal o se zatvorio tako da se iz
vjekovnih naselja na podruju Daruvara ima malo podataka i vezani su za spominjanje srednjovjekovnih u
ngitudinalna, jednobrodna, pravilno orijentirana graevina, zakljuena je uim, izrazito izduenim poligonalnim
i se na zidanje lomljenim kamenom s minimumom ili bez obrade, a kao iri pojam moe obuhvatiti i polaganje kamenih
starijeg postanka.\r\nIzvorna je bila orijentirana u smjeru istok-zapad. Sjeverno od ove nalazila se crkva s
m okolnostima graanske kulture stanovanja s poetka 20. stoljea. Iako u skromnim razmjerima te prilagoena ok
a u gornjem natpis pokojnika s reljefno istaknutim leptirom (dudov svilac) kao bitnim akcentom.
arinske voarice. Kua je prizemnica graena drvom, kamenom i opekom, dijelom je podrumljena, izduenog tl
like crkve sv. Vendelina. Stradalnici su mjetani njemake nacionalnosti, budui je Jarmina u to vrijeme bila ve
tima zagrebakog arhitekta Hermana Bolla izmeu 1899. i 1900. godine. To je neogotika trobrodna graevina u obl
s unutranjou. Na irem podruju Strave evidentiran je veliki broj prapovijesnih kamenih gomila i gradina
45. - 1848. godine. Crkva se na tom mjestu prvi put spominje 1307., zatim 1334. i 1473. godine. Nakon tursk
921. izradili su beki arhitekti specijalizirani za izgradnju bankarskih zgrada, Ernst Gothilf i Alexander Neumann.
ku izmeu dvaju brdskih masiva, naselje je organizirano u tri povijesne graditeljske cjeline koje zajedno tvore
atine. Na groblju su pokopane osobe od najvee vanosti za gospodarski, politiki i kulturni ivot grada te di
tlocrta, orijentirana sjever-jug. Graena je od nepravilnih klesanaca slaganih u redove. Laa je duga 6 i iroka
e polukrunim svetitem, sa zvonikom u proelju s etiri otvora i sloenijom kapom zvonika s baroknom lukovic
za vrijeme metropolita Josifa Rajaia i episkopa Stevana Kragujevia na srednjovjekovnoj prostornoj mikroloka
u etvrtkovac koje je sastavni dio opine Sunja. Graen je poetkom 20-og stoljea kao zidana prizemnica,
razliite kulturno-povijesne vrijednosti, tipologije i funkcije. Od njih je najstariji zavjetni kompleks crkve M
miljevaa) u ovom kraju. Kip je smjeten na kamenom postamentu, a Krist Premiljeva okrunjen trnovom kru
zi se polikromirana grupa Sv.Trojstva, smjetena na jastuastim oblacima.
oltarnih slika i orgulja, nastalih sredinom 18. st., i to glavni oltar sv. Klementa, oltar sv. Tri Kralj
e jedini poznati Papin pozitiv. Mali skladno oblikovani secesijski ormar ugraen je u ogradu kora, komponiran
te je smjeteno na povoljnom poloaju iznad doline Velika Sutinska i potoka arovnica, na nadmorskoj visini od
Klenovnika vode do crkve sv. Wolfganga. Od 15 postaja sa prikazima otajstava Ruarija, danas ih je ouvano
ea i propovjedaonicom, koji potjeu iz 1741. god., a dala ih je nainiti Katarina Drakovi.
Sutinske, uz prilaznu cestu kompleksu dvorca ob.Drakovi. Datiran je uklesanom godinom 1766. a vee se uz donatorske
ikovan s tri polja svirala, ravno zavrenih. Otvore svirala prekrivaju izvanredno fino modelirane zavjese
od imena sv. Lucije. Pogaa je raena bez kvasa, od brana razliitog itka, od mjeavine rai, kukuruza, pe
e kukuruznog brana i cvajerice, krunog brana ili kukuruznog i raenog brana uz dodatak domaeg krunog kvasa.
oju je dospio 1777.g. Kao jedan od 5 sauvanih instrumenata iz 17.st. u sjevernoj Hrvatskoj ima veliku organ
a koji predstavljaju kvalitetan kasnobarokni crkveni namjetaj. Iz poetka 19. st. potjeu oltari sv. K
egovu slabo poznatu opusu. Mehanikog su sistema s 8 registara, zvuka bliskog baroknoj tradiciji. Opseg ma
om pogledu istie kao skladna i zaokruena barokna umjetnika cjelina. Podignuta na povienom terenu i okruena sk
radi se novi tijekom 17.i 18. st. Tri viekatna samostanska krila zajedno sa hodnikom uz sjevernu stranu crkve zat
proizvod. Umijee klepanja ipke prenosilo se s koljena na koljeno, ime se stara tradicija njegovala i s
u jedan manual, a sistem je mehaniki. Na visokom zidanom koru uzdie se orguljni ormar s peterodijelnim
ogradu ralanjenom trima plitkim ukladama, na viestruko profiliranoj osnovici, uzdie se prospekt s dvama bonim
oji je i bio graen. Opseg je manuala E/C - c3. Dispozicija odaje tajersku kolu. Klavijaturne tipke izved
a u naselju ukovec. Prema dostupnim podacima izgraena je 1756. godine i iako rustina i jednostavna, stilski
om alosne Gospe iz 1716. god., koji se kasnije naao u interijeru novopodignute kapele,sastavljene od manje
u. Ono se smjestilo podalje od grada, na izoliranom mjestu uz cestu koja je iz Ludbrega vodila prema Hrastovskom. U
ite je s povienim srednjim tornjem. Trodijelni prospekt podignut je na visoko postolje, raskono je dekoriran
opremljena stilskim namjetajem, uglavnom kvalitetnim kopijama iz 19.st., te tako ini vrlo usklaenu cjelinu, i pr
anog inoxa. Dimenzije spomenika su: visina 3450 cm, irina 4980 cm, dubina 1170 cm. Sama struktura vue porijek
r se bolje sauvao, proelje je dobro ritmizirano s povienim i rizalitno izboenim srednjim tornjem. Snani, viso
ka sastoji se od baze i postamenta koji svojim mekano razvedenim obrisima te zaobljenim volutama svog gornj
arski objekti, dvorine povrine,grupe stabala, zatravljene povrine sve do obronaka Ivanice te vee i manje pa
na je priblino 2 km, a smjetena je na zaravanku brdskog izdanka koji je od masiva Ivanice odvojen dubokim pr
t spominje u kanonikoj vizitaciji iz 1649. Pravilno je orijentirana, jednobrodna, longitudinalna \r\n graevina
-d1. Ormar na visokoj bazi komponiran je s 3 tornja od kojih je srednji povien i rizalitno izbaen. Bon
e pregraivana tijekom 19. st., te je prizidan i toranj. Od ouvanog inventara treba spomenuti oltarnu palu.
toricistiki oblikovana i datirana 1888. godinom, ispisanom na junom proelju jedne od kula. Dvorac je formiran o
912 1914. godine, na mjestu poruene starije, vjerojatno jo gotike graevine. Danas je to izduena, jedn
avana, a svoj sadanji izgled dobila je poetkom 20.st. Od baroknog inventara ostalo je ouvano nekoliko uljan
nt je primjer uspjelog Hefererovog ostvarenja manjeg sastava iz 1921. god. Ormar je komponiran s povienim bonim
rgulje te sakristijski ormar iz 19. st.
ntirana jednobrodna graevina, sa tornjem ispred zapadnog ulaza. Svetite je iroko jednako kao i laa, a sa ju
u obliku duboke nie, otvorena sa tri strane. U trokutu zabata nalazi se nia sa malom skulpturom Bogorodice.
skladnih oblika i proporcija, izgraene prije 1807 godine jer je ubiljeena na gradskom planu iz iste godine.
m proeljem istie na itavom urbanistikom potezu ulice. Ova, po vremenu svoje transformacije, historicistika
kog kompleksa. Jednokatnu uglovnicu izgraenu od dva meusobno okomita krila (L tlocrta) odlikuje sklad i odmj
po svojim proeljima ukraenim tukaturom u oblicima rokokoa, uglovnim erkerom i kamenom portalu istih stilskih
mu svjedoi uklesana 1743. godina na zaglavnom kamenu glavnog ulinog portala zapadnog proelja, te uzidana k
zini Starog grada, na putu prema varadinskom groblju. Na jednostavnom stupu nalazi se skulptura Djevice Marije
ena prema nacrtima varadinskog arhitekta V.Morandinija 1927. g. Nalazi se uz juni rub parcele groblja, a to
jetena na j-i dijelu nekadanjeg majura. Arhivski je dokumentirano sudjelovanje varadinskog graditelja Jacoba Erb
esarevoj ulici. Graani Optujske ulice uzeli su ga 1878.g. i postavili na dananje mjesto u Optujskoj ulici,
Neugebude dao izgraditi Aleksandar grof Erddy. Ova ranoklasicistika palaa formirana je kao samostoje
ma kratku oktavu i opseg od C/E do C3. L. aban pripisao ga je graditelju Rudolfu Rappoldu iz Brucka na Muri
kva stilski se uklapa meu sakralne graevine historicistikog doba, a u skladu s vremenom nastanka su i njena
minira glavnim gradskim trgom. Ovo je romaniko-gotika kamena kua Domus lapidea, koju je, prema ouvanim doku
krila zatvaraju unutarnje dvorite na koje se nadovezuje produeno krilo u istonom pravcu, du Pavlinske ulic
alaa Prassinsky-Sermage. Smjetena je na barokno koncipiranom trgu forum novum. Smjetena je na istonoj st
. Formirana je kao jednokatna graevina, kvadratinog korpusa L - tlocrta. Na nju se nadovezuje izduena dvoka
eve ulice, glavnim proeljem okrenutim zapadu. Ona je dio vrijednog urbanog ansambla koji u neposrednom susjeds
1/02, ur. broj: 565-19-10-18) utvreno da ima svojstvo kulturnog dobra sveukupno 821 arhivski fond i zbirka:\r
i djeluje. U sklopu muzeja nalaze se slijedee zatiene zbirke: Zbirka ostavtine Stjepana Vukovia, Zbirka
okosnica oko koje su podignute zgrade kolegijasamostana, lauretanska kapela i gimnazija. Crkva je visoka, izduen
ica). Najpoznatiji mediarski proizvodi su licitari (srca, bebe, konjii), medenjaci, krunice od tijesta, bomb
rane, osobita je dispozicija u kojoj prevladavaju kovni registri porodice principala i koja odudara od ukusa
ka Klobuara. Visoki srednji polukruni toranj dominira kuitem, ali se ne namee, budui da je otra stepen
j Hrvatskoj. Proelja i originalni raspored prostora potpuno su ouvani. Prizemlje palae je presvoeno, kao
rbanistikih zahvata u tkivu stare gradske jezgre. Unutar njega, svojom se monumentalnou i veliinom
60.g. Iz podnoja na kojem je danas novi natpis, izdie se stup na kojem se nalazi skulptura sv. Ivana Krs
postavljena na Franjevaki trg u Varadinu, na prostoru ispred zapadnog proelja Franjevake crkve, gdje je f
st. grofova Erddy sve do 1925. god. kada dobija muzejsku namjenu. Oko prvotne kamene utvrde iz 12. st
e oplitanje ice krep papirom i izrada cvjetnih glavica razliitih oblika i kolorita, rezanjem i svijanjem papi
du. Tako izraen luster sluio je iskljuivo kao ukras. Slamice odreene veliine trebalo je nanizati na kon
. U Budimpeti Julije Merli polazi i Akademiju likovne umjetnosti i usporedno radi s profesorom Antonom Szirma
metara, koja je uzdignuta od okolnog nizinskog terena za oko 2.5 metra, a s njegove J strane protjee rijeka P
ulice prema Bednji, kako to dokazuje stari nacrt iz 1822. god.
lice. Na ovom rimskom lokalitetu ivot se odvijao od 1. do kraja 4. st. Sastoji se od kupalinog dijela, koj
nobarokni tabernakul i 4. drvena svjenjaka, te dva nadgrobna spomenika uz crkvu, na mjestu nekadanjeg
rancesca Robbe, a preneseni su iz Zagrebake katedrale u ovu crkvu god 1882.
edalom. Opseg je manuala C-c3,a pedala C-a. Poslije orgulja na Trkom Vrhu, to je drugo, u Hrvatskoj sauvano Roe
ecu, uz one u Klenovniku i Varadinu. Povezuje ih slinost barokne kompozicije, tretmana ikonografske teme, u
rizira ih bogatstvo registara osmostopne veliine, to odaje razdoblje romantizma. Na tu se osnovu u viim "
m zidu izveden je rustini oltar direktno na buci u tehnici polikromiranog i pozlaenog tuka, i predstavlja j
odna graevina, sa svetitem niim od broda okrenutim na jugoistok i zvonikom iznad glavnog ulaza. Kapela j
o se vee uz kasnobarokno graditeljstvo. Pravokutnog je tlocrta, sa pravilno orjentiranim, polukrunim svet
phodima i krijesovima. Jura ili zeleni Jura kiti se granjem i zelenilom koje ima oblik stoca. Okieni J
evina potjee iz 1808. godine i izgraena je na temeljima srednjovjekovne crkve. Dananja crkva zato obiluje spol
koji se nalazi na glavnom ulazu u dvorac, iako postoji miljenje da je on ipak sagraen tek u 18. st. Dvorac u izv
st. vlasnici su bili plemika obitelj Patai, a ranije se kao vlasnici spominju pavlini. Kurija je priblin
se ubrajaju meu najuspjelija ostvarenja tvrtke Heferer prije I. svjetskog rata. Odlikuje ih krasan zvuk, dob
, to upuuje na njezinu geostrateku vanost u prolosti. Prema spoznajama iz dosadanjih arheolokih istraivan
crkvenom prostoru. Mehanikog su sistema s 1 manualom i pedalom. Opseg je manuala C-f3, a pedala C-h. Kuite j
emnica, s podrumom, L tlocrta, s vrlo kratkim bonim krilom na istonoj strani dok je sjeverni ugao gra
oga kria, s istaknutom poligonalnom apsidom. Ispred glavnoga proelja izdie se zvonik s neogotikim porta
Tomaa i Ane Mikl, koji su u blizini imali posjede. Godina gradnje uklesana je na zaglavnom kamenu portala.
no kontraforima. Sa sjeverne strane crkve prigraene su sakristija i jedna kapela te masivni zvonik. Na ulazn
rta, a nastaje kao zrelobarokno djelo sredine 18.st. Okruena je cinktorom koji ima dvije krune ugaone kapele
ena zidanom kamenom ogradom sa ulazom sistema troja vrata. Ona je jednobrodna graevina sa svetitem trostran
odovao je vrlo ranom naseljavanju. S obzirom na znaenje i koliinu arheolokih, paleontolokih i antropolo
svjedoe o veoj starosti ove osebujne, danas klasicistike graevine. Dananji je oblik ova pravilno
raevina. Najstariji je dio crkve njezin brod koji potjee iz 13. st., na koji je poetkom 16. st. \r\n p
ena u drugoj polovici 18. st. Vanjtinom crkve dominira zvonik, plitko istaknut na plohi \r\n zapadnoga p
darski objekti, slikovito rasporeeni du prilazne aleje. Dvorac je jednokatna graevina, tlocrtno u obliku slova
. Na podruju naselja pronaen je grob iz 2. st. s obrednim ukopom (uz umrloga konj i kola). Od kola je ouvano
Kneginec, nalazi se bunar iz 1784. godine. Gradila ga je talijanska obitelj Zirzon za vojne potrebe, a po nalo
em starije crkve, koju je prema planovima Armina Lypoldta izveo akoveki graditelj P.Simon. To je velika g
ednobrodna, pravokutnoga tlocrta, sa svetitem na istonoj strani i tornjem dozidanim iza svetita. Prizemlje
sv. Jakoba stoji u dugoj haljini vertikalnih nabora. U desnoj ruci mu je tap, oko pasa uturica, a na le
humak promjera oko 75 m, visine oko 8 m. Datira se u starije eljezno doba, a svojim dimenzijama ide u r
oju breuljka, u neposrednoj blizini kapele, s njezine june strane. etverokutni postament na kojem je sm
za rimskog perioda. Najstarija faza naselja (2. pol. 1. st. i 1. pol. 2. st.) zasad je determinirana samo
enjarski put obiljeen kamenim postajama s plastikom i reljefima. Kapela je kamena, kasnogotika izduena grae
kcent sredita Donje Vinjice. Godine koje su zabiljeene na pojedinim crkvenim graevnim elementima govore o nje
vode pristubne stube. Obzirom na svoj istaknut poloaj, obje su graevine prisutne u svim vizurama prilaza nase
a s apsidom i graena je u tradiciji manjih sakralnih objekata kasnobaroknog-klasicistikog razdoblja. U svetitu
m 1 pol. 18. st. kao manja sakralna graevina jednostavnog izraza. Sastavljena je od male kvadratine lae po
ekom 19. i po. 20. st. Iako je izvana jednostavno oblikovana, barokna se dinaminost oituje u unutran
ma i obrubljeni profilacijama izvedenim u buci. Unutranjost kapele ukrasio je slikar \r\n Julije Merli 19
e visine oko 12-15 m i duine oko 300 m. U podnoju sjeverne strane gradine pronaeno je loite antike ope
t. barokizacijom srednjovjekovne sakralne graevine. Srednji je brod crkve iri i vii od bonih, svetite
a uzdie se iznad okolne ravnice. Datacija nalazita mogua je samo temeljem relativno male koliine pronaen
ga udaljeno oko 2 km. Gradina je ovalnog oblika, dimenzija oko 70 m x 45 m, a okruena je jarkom irine oko
e 1757/1758. zidar Josip Hofer. Graevina ima kvadratinu lau i neto ue kvadratino svetite. Uz junu st
lej svoje obitelji dao obnoviti Ivan Drakovi 1731. Kapela je pravilno orijentirana, centralna graevina trol
io katel, koji je tijekom 17. i 18. st.pretvoren u dvorac. Dananji oblik izduene jednokatnice s prozorima
m svetitem, sakristijom i zvonikom koji seizdie iz zabatnog glavnog proelja. U unutranjosti koja odie jedno
ojih je svaka graevinskim zahvatima ostavila svoj trag. Prvotno nizinski burg izmijenio je Schlippenbach 18
ji Oegovi, o emu svjedoe nadgrobne ploe u njezinoj unutranjosti. To je mala graevina skromnih dime
dinZagreb a s ostalih strana livadama. Izgraen je krajem 18. st. od strane ob.Erddy te ostaje u njihovu vlasnitvu
doline su prirodni prolazi kroz brdovito i neprohodno podruje, a povezuju ire podruje Pake s Kalnikim kra
povijest crkve nije poznata, zna se da je to bila samostanska crkva, ali se ne zna za koji je red bila graena. Samo
s Isusom nalazi se izvan naselja, a sagraena je 1867. Kapela je arhitektonski jednostavno i skladno koncipirana,
oknih pilova s likom Trpeeg Isusa u ovom kraju. Kip je smjeten na kamenom postamentu, na kojem se osim u
e. etverokutni postament na kojem je smjeten pil je od kamena, i na njemu se ispod kipa sv. Florijana
azi svetaca, sv. Florijana, sv. Marka i nepoznate svetice, a na rubovima je postament ukraen C viticama, akantu
brvnare. Vijenica je smjetena na seoskom trgu, najstarijemu dijelu petrijanekog naselja, u neposrednoj blizin
oelje okrenuto je prema trgu te ralanjeno rizalitom koji se protee cijelom visinom graevine. Kua je sm
oru izgorio je u poaru nakon 2. svj. rata. Od baroknog kompleksa ostala je ouvana kapela i jednokatna gospodars
crkva jednobrodna graevina, s kvadratnim svetitem niim od lae. Zidovi i svodovi ukraeni su bukorezom
diti novi dvorac prema projektu njemakog arhitekta Paula Schulze-Naumburga. Dvorac je \r\n jednokatan
og perioda, a poistovjeuje se i sa pons muratus, koji se u listinama spominje 1209.g. Meutim, niti jedn
nica naselila u gradu u srednjem vijeku preuzevi stariju ivanovsku crkvu i uz nju ostatke samostanske kue, da bi i
u i vrt. Gradnja je trajala u vremenu od 1701.-1705. god. Crkva predstavlja jednostavnu i skromnu dvoransku crkv
2.g. Kip je smjeten na visokom i irokom kamenom postamentu, sa stupnjevanim podnojem koje ima izvuene ugaone obrat
lnom (betonskom) postamentu s tri stube. U sreditu postamenta postavljen je meteoroloki stup. Baza stupa ima
om prilikom je izgraen novi kor i zidani zvonik. Definitivan oblik dobija 1808. kada crkvu kanonske vizitaci
. st.).Kapela je pravilno orijentirana, jednobrodna, s polukrunim apsidalnim zavretkom i zvonikom ispre
neuobiajene za ovaj kraj, s kvadratnim brodom na koji se nadovezuje trolisno svetite. Na natpisnoj ploi
enca. Unutar nje je 1967. godine smjetena etnografska zbirka tj. tradicijski kuni inventar i izloeni su
mjestu starije crkve. Glavno proelje je orijentirano prema istoku i nad njim se uzdie zvonik. Na iri br
je sve do bogato opremljenih oltara. U svetitu uz glavni oltar sv. Nikole, rad mariborskog kipara Joefa Strauba
uju obitelji Lackovii, Celjski i Ernut. Meimurje dolazi u posjed obitelji Zrinskih 1546.g., a u njihovo
nji instrument na taj nain omoguivi sviranje na oba. Tako je nastao instrument s 28 svirnih registra. Vrl
iteljem Valentom Morandinijem starijim sklopljen je ugovor o gradnji graevine Pedagoke akademije koja je u prosinc
o jednobrodna graevina s proelnim zvonikom. Drugi veliki graevinski zahvat dogodio se tijekom druge polovice
m registra. Kuite je komponirano sa slobodno stojeim sviralama. Na bokovima svirale su poput cilindrinog tornj
opski tip orgulja, imaju osam registara, a registarski i svirni prijenos su mehaniki. Orgulje su oteene, i
sa svetitem i masivnim tornjem, kojoj je krajem istog stoljea prigraena sjeverna laa i sakristija.Tije
je C-f3, a pedala C-d1. Kuite je komponirano s povienim srednjim tornjem i dvije nie spojnice. S tri para pilast
gnuta je u rang upne crkve 1789.god, nekoliko godina nakon ponovne posvete kojoj je prethodila temeljita obno
roporcionirana zidana upnika kurija vjerojatno je izgraena krajem 19.st. kada je zamijenila stariju drvenu gra
m pozlaenim drvenim reljefima, te kvalitetan glavni oltar. Ouvano je i nekoliko primjerka kvalitetnog crkve
manuala je C-f3, a pedala C-d1. Svi dijelovi orgulja nalaze se u izvornom stanju. Na visokom postolju uzdie se pros
ristiju na istonoj strani poligonalnog svetita, te zvonik ispred glavnog proelja, izgraen oko 1793. Tradicion
pretpostavlja 1882. koja je pronaena zapisana na zranici. Orgulje su srednjeeuropskog tipa s 12 registara
. Na istoj lokaciji postojala je i ranije crkva, od koje se ouvalo osam kamenih konzola, koje su ugraene u novi
evina, sa sakristijom uz junu stranu gotikoga svetita i zvonikom na zapadnom proelju. Poligonalno gotiko
tar sv. Lovre i dva bona sv. Barbare i sv. Sebastijana) koji su rad varadinskog majstora Pia s poe
gulje Nandora Pepperta na podruju Hrvatske su rijetke, te i zbog tog razloga ove orgulje predstavljaju vaan se
opus. Posebno je zanimljivo kuite komponirano s dva ormara i lanim pozitivom u ogradi kora. Oba su dijela kui
, te propovjedaonicu. Oltari Sveta Tri Kralja i Rozarija izraeni su u pseudogotikom stilu, te se na n
3, a pedala C-d1. Orgulje imaju lijep zvuk tipian za Angsterov romantiki stil gradnje. Na izrazito visokom postol
ena dvostrenim kroviem o. 1800g. Karakterizira ga ista forma, miran raspored arhitektonskih elemen
tijekom stoljea vrene brojne pregradnje i dogradnje. Ovo je jednobrodna graevina koja ima poligonalno sveti
murja. Tijelo osobe koja nosi masku obavija se uadima od slame, a na glavu joj se stavlja slamnata konica,
Prema pretpostavci L. abana registre drugog manuala nadograivao je Josip Brandl, nije utvreno kada, dodajui
u njemu, otkrivamo povod njihova nastanka, objanjavamo njihov jezini izraz te izvanjezini sadraj, te ski
ou relativno malog broja batia. Karakteristino za svetomarsku ipku je izrada bez crtanog uzorka/predlo
e starija drvena kapela, a dananja nastaje sredinom 18.st. Ona je izduena pravokutna graevina s trostranim zavr
aivan. Od itavog kompleksa do danas nam se u potpunosti ouvalo samo svetite crkve, koje je pretvoreno
nt. Crkva koju su pavlini izgradili oko 1738., zrelobarokno je ostvarenje s centralnim prostorom broda i s trol
e poznato majstorovo djelo. Opseg manula je C/E - c3, a pedala C/E - f. Zvuk je u duhu barokne tradicije, koja
g.) zasigurno stariji. Danas je ova javna plastika prezentirana jednostavnom, recentnom formom. Figura Sv.Flor
svojom prednjom stranom okrenut je zapadu. Ovo kvalitetno izvedeno kiparsko djelo rad je dosad nepoznatog ali
djelo dr.pol. 18.st. verojatno rad nekog majstora iz Graza. Orgulje su mehanikog sistema s 10 registara, jedni
Bednje i okolnih sela: Viletinci, Vrbovec, Benkovec, elimorje, Podgorje, Prebukovje, Meljan, Trakoan, Purga,
originalnoj kvaliteti. Dananji opseg manuala E - d3 (nekad CE - d3), a pedala E - g (C/E - g). Klasicistiko k
pedala C-d1. Na povienom postolju uzdiu se tri visoka, vitka tornja povezana s dvije nie i ue spojnice. T
e prezentiraju velikaki ivot kroz povijest Trakoana i obitelji Drakovi. Graa je podijeljena u nekoliko zb
d nacionalnog znaaja. Prvotno manja srednjovjekovna utvrda nastala u 14 st. prelazi 1569.god.u ruke feudalne obit
ja. Markiran je s dva visoka soliterna stabla koja su uz pil u funkciji obiljeavanja i akcentiranja ovog pros
pokretni inventar.
uite je komponirano s tri polja svirala od koji je srednje rizalitno izboeno. Ormar zavrava ravnom trabeaci
o desetaka metara udaljen od granice sa Slovenijom. Njega ine dva kamena stupa, kvadratnog presjeka, postavlj
e stambenog dvorita, uz dravnu cestu koja od Varadina vodi na zapad prema Lovreanu. Pil ini nisko podno
nuala C-f3, a pedala C-d1. Ormar je s 5 polja svirala u prospektu. Na njih se nadovezuje posve uska spojnica, a na
dora, te oltar sv. Benedikta. Propovjedaonica je ouvana samo djelomino.
kora ormar je trodijelnog oblika s rizalitno izboenim srednjim tornjem zavrenim polukrunim zabatom raskinuta
li oznaava podruje oko Gomile, koja je gigantski grobni humak starijeg eljeznog doba. Arheoloka zona je povi
lji graditelja orgulja. Kao posebnost ovih orgulja navodi se to to majstor smjeta pedalnu klavijaturu u tobo
glavni oltar nastao u prvoj polovici 18. st., dva bona oltara - sv. Josipa i sv. Sebastijana iz sredine
i lijepih romantinih registara u pianu. Opseg manuala je C-f3, a pedala C-g. Trodijelni prospekt vertikalno je ra
Martina, oltar Spasitelja, oltar sv. Marije, oltar sv. Valentina, propovjedaonica, sakristijski ormar, sli
vani i potpisani graditeljev instrument. Opseg manuala je C-c3, a pedale C-e. Klasicistiko kuite je sa sredi
e grobna ploa Ivana Pethe de Gerse.
line. Oblikovanjem masne gline uz pomo lonarskog kola nastaju uporabni predmeti, poput pehareka, protfana,
g manuala je C/E - c3. Instrument je jo uvijek u izvornom stanju to pozitivu daje posebnu organoloku vrijedn
ditelj Gothard Steininger. Opseg manuala je C/E-c3. Na kubinom okviru, ravno zavrenog ormara smjestila su se
kromirani oltari - glavni oltar sv. Elizabete, oltar sv. Antuna padovanskog, oltar sv. Lovre, oltar sv. Jelene K
koj obitelji Ki. Historicistiki izgled dvorac dobiva 1902. te je danas tipini primjer \r\n reprezentativnog i
nom 16. st. kao drveni. U 17. st. podignut je zidani nizinski burg, na to upuuju renesansni elementi (volumen
anice, dok se sjeverno prostire groblje. Crkva, koja se spominje ve u 14. st., u narednim je stoljeima pot
io adaptiran za sanatorij-specijalnu bolnicu za plune bolesti i TBC. Prema najstarijem natpisu podignu
radi se novi tijekom 17.i 18. st. Tri viekatna samostanska krila zajedno sa hodnikom uz sjevernu stranu crkve zat
elju. Ova pravilno orijentirana ranobarokna kapela, izgraena je poetkom 17. st. kao jednobrodna graevina sa u
evinskim zahvatima tijekom 17. i 18. st. te potkraj 19. dobila je konaan izgled trobrodne graevine sa sakris
om pogledu istie kao skladna i zaokruena barokna umjetnika cjelina. Podignuta na povienom terenu i okruena sk
d nacionalnog znaaja. Prvotno manja srednjovjekovna utvrda nastala u 14 st. prelazi 1569.god.u ruke feudalne obit
i radio Okruni komitet KPH od 1938.-1941.god. o emu svjedoi ploa postavljena izmeu 4. i 5. prozorske osi
okosnica oko koje su podignute zgrade kolegijasamostana, lauretanska kapela i gimnazija. Crkva je visoka, izduen
st. grofova Erddy sve do 1925. god. kada dobija muzejsku namjenu. Oko prvotne kamene utvrde iz 12. st
tike varadinske graanske kue, kako u eksterijeru tako i interijeru. Izgraena je kao i susjedne kue br. 6.
tike graanske kue. Izgraena je neposredno prije 1807. god. na mjestu nekadanjih mesnica i ubiljeena je na
tike graanske kue, izgraene nakon 1808. god. na mjestu nekadanjih gradskih mesnica. Na njenom jednostavnom
ue s trgovinom u prizemlju. U kui koja je od 18. st. uglavnom bila u rukama trgovaca a potjee s kraja 16.
s vrlo malim unutarnjim stambenim dvoritem. Skladan je primjer varadinske gradske kue s nizom trgovina d
po svojim proeljima ukraenim tukaturom u oblicima rokokoa, uglovnim erkerom i kamenom portalu istih stilskih
na dvorina krila zatvara unutarnje dvorite. Zgradu je gradio od 1768.-1770. god., za potrebe sjedita inovni
g graditeljstva renesansnog stilskog izraza druge pol. 17. st. Izgraena je zahvaljujui velikom dobrotvoru isusov
Sjeverna gradska vrata ili Porta civitatis superior, kao jedan od dva mogua ulaza i izlaza iz grada. Iz
otjee iz 16.st. i sastojala se od dvije zasebne graditeljske cjeline. Ouvani kameni nadvratnik s god. 1540. da
stu u 17. st. stajala kua, koju nakon poara 1776. god. obnavlja tadanji vlasnik trgovac Danijel Jaccomini davi
om portalu s pavlinskim grbom. Sluila je za sveana primanja i boravak pavlinskog generala i priora u gradu. Glav
naajkama stila Luja XVI, ubraja se meu najljepe kasnobarokne palae grada Varadina. Izgraena je krajem 18. st.
ko 1762. god. izvan tadanjih gradskih zidina izgradili grofovi Erddy u marijaterezijanskom stilu. Nakon Erddyja v
raevina koja ima jednobrodnu lau i neto ue i nie svetite koje zavrava poligonalno. Od gotike crkve o
te opkoljen bedemima i jarcima. Krajem 17. st. pregraen je u barokni dvorac, a nakon ruenja nasipa i zatr
na baroknim svodom sa spojenim susvodnicama. Brodu koji zavrava sakristijom sa sj. Strane, dodane su bono barokno svo
uju obitelji Lackovii, Celjski i Ernut. Meimurje dolazi u posjed obitelji Zrinskih 1546.g., a u njihovo
ebrastim svodom, vitka kustodija i arhitektonsko-skulpturalni detalji na proelju (ostaci figura na potkrovn
a 1468. godina na konzoli mreastoga svoda i 1467. godina na gotikoj sediliji u svetitu. Na glavnom proel
aivan. Od itavog kompleksa do danas nam se u potpunosti ouvalo samo svetite crkve, koje je pretvoreno
nt. Crkva koju su pavlini izgradili oko 1738., zrelobarokno je ostvarenje s centralnim prostorom broda i s trol
uena niskom drvenom, a danas ogradom od kovanog eljeza te zatiena jednostavnom nadstrenicom, ona akcentira
i do poetka 19. st., kada je bila ponovno posveena, doivjela velike pregradnje. Vei dio lae (svod
azne popravke i dogradnje. Pripada nizu manjih sakralnih graevina ireg ivanekog podruja, smjetenih na udalje
e inile veliki stambeno-gospodarski kompleks ovog dijela Belsko-Ivanekog vlastelinstva, jednog od najveih
mjeten je blizu ceste, usred nekad lijepog parka, danas bez stilskih oznaka. Katel je prvotno imao nagla
27., a ponovno je restaurirana 1883. Pravilno je orijentirana jednobrodna graevina, pravokutnoga tlocrta. Uz
om se mjestu ranije nalazila manja barokna kapela, koja je 1792. god. postala upnom crkvom, da bi poe
e god.1726. Posveena je 1822. god. od biskupa Vrhovca, a 1914. god. je pregraena i obnovljena. Osnovnu ba
ije kurija upnog dvora, koje zajedno formiraju povijesni, kulturni i spomeniki centar cijelog naselja. Dananj
gradnju u 1619. god., iako kasniji datumi govore o daljnjim adaptacijama i dogradnjama tijekom 17. i 18. st. Ia
u cijelog krajolika.Ona je stara srednjovjekovna graevina s prijelaza 14/15.st, koja je u kasnijim stoljeima do
ovri. Zahvaljujui otkriu udotvornog kipa Majke Boje, ona bude nanovo posveena i postaje marijansko prote
oligonalnom svetitu s ouvanim mreitem na svodu i etirima vanjskim kontraforima, na masivnom tornju s vie
alnim svetitem i dvije bone kapele uz lau, ime je tlocrtno formiran oblik kria. Uz svetite je sakristija, a
avilne je orijentacije i ima jednobrodnu lau, svetite koje zavrava poligonalno, zvonik na zapadnom proe
dvije polukrune nie i ulazom, a u zabatnoj zoni je trea nia sa skulpturom sv. Roka. Unutranjost kapele
u dvobrodnu. Pravilno je orijentirana, s polukrunim svetitem i naknadno prigraenim zvonikom. U kapeli je ouva
glavnoga zabatnog proelja, tako da je tlocrtno u obliku kria. Izgradnja crkve vezana je uz grofa M. I. Alt
a je pravilno orijentirana, jednobrodna graevina sa zaobljenim svetitem. Zvonik se nalazi na junoj strani cr
lunim otvorima, a pozadina mu je puna stijena. Prostor poklonca nadsvoen je kupolastim svodom. U pokloncu
e od lae. Zvonik, kroz koji se ulazi u crkvu, dograen je 1756.g., a u potpunosti je graen od kamena. Crkva
je vitki zvonik kroz koji se ulazi u crkvu. Unutranjost crkve ralanjena je pilastrima koji \r\nnose svod
svetite na JZ \r\n strani nalazi se toranj. Crkva je okruena cinktorom s portalom. Inventar je iz 18.
ena je u 17. st. na mjestu starije, a u 19.st. se pregrauje tako da su joj zidovi povieni i izgraeno je novo p
onik iz 17. st. Primjer je zrelobaroknog shvaanja prostora i opreme. Crkveni je svod rijeen nizom od etiri p
nog, skraenog U tlocrta s bono prigraenom neogotikom kulom koja zavrava vitkom, iljatom etverostranom
lacijama na istaknutim pilastrima i polukapitelima sa tuko-ukrasima. Iz razdoblja kasnog baroka potjee es
ja dominira okolnim prostorom. Izgraena je sredinom 18. st. kao jednobrodna graevina s trolisnim svetit
u okosnicu. Sakralni objekt na ovom mjestu spominje se jo 1334.g., ali dananja graevina potjee iz gotikog
e primjer meimurske arhitekture ovog tipa. Na glavnom proelju je trijem s arkadama. Ova kasnobarokno-klasici
klasicistikoj maniri s plitkim pilastrima izmeu prozora. Kao godina njezine izgradnje uzima se 1874.g., k
rokutno svetite i gotiki krini svod. U 19. st. kapela je pregraivana, a sredinom stoljea nadsvoena je laa k
no je orijentirana, jednobrodna izduena graevina s niim i uim, poligonalno zakljuenim svetitem. Uz sjev
ta. Kula, tlocrta u obliku potkove, jedini je ouvani ostatak utvrde. Iako je kula vjerojatno ostatak renesansne
jo je ouvala gabarite srednjovjekovne crkve, sa dogradnjom u 1. pol. 19. st. Pravilno je orijentirana, je
nog dvorca, dviju zasebnih dvokatnih zgrada i prostranog perivoja. Prvi spomen dvorca u pisanim izvorima potj
tiri potpornja, a juni jedan. Uz juno je proelje prizidana sakristija, a uz sjeverno toranj na kojem su
ukovec. Na temeljima stare rezidencije grof J. K. Drakovi 1754/1755. gradi novi dvorac, koji je u 19. st. o
ljeno koncipira groblje kao estetsku cjelinu, objedinjujui elemente hortikulture, prvenstveno zimzelene nasade
rta, s tornjem ispred glavnog ulaza i sakristijom prizidanom na junoj strani. Svetite je \r\n kvadratno,
istaknute bone kapele i sakristijom uz svetite, a iz proelja se elegantno izdie dvokatni toranj. Unu
th de Bajna. Godine 1864. kupuje ga I. N. Erddy, te ga zajedno sa suprugom preureuje u duhu klasicizma i opre
va iz daljine. Jednobrodna je kasnobarokna graevina, izgraena potkraj 18. st., sa svetitem prema sjeve
lae i s tornjem ispred ulaza. Laa je, kao i svetite, nadsvoena jednim svodnim poljem. Kurija upnoga dvor
a prvobitno pravokutni tlocrt dvorca dobiva oblik slova L. Proelje starijega krila sa est prozorskih osi
om kapelicom na kojoj je godina 1946. i natpis U ast trpeem Isusu. Na etverostranom kamenom postam
esjeka, visok 253 cm. Sa svake strane, na visini od 170 cm, nalazi se glava mukarca s brkovima, koja gotovo u pun
ovalo. Nad zdencem se nalazi barokni postament kvadratnog presjeka, na kojem se nalaze medaljoni. Na ovom pos
na kojem se nalazi ploa s natpisom ovjee kud god ide-daleki je tvoj put-ogledaj se ti na mene-ja te pra
rebakih biskupa u 13. st. Stara srednjovjekovna crkva barokizirana je u 17. st. i posveena 1672. god. To je s
sa samostanom. Kvalitetom se istie glavno proelje iza kojeg se izdie vitki i elegantni zvonik. Pokretni crkveni
novom zidanom u vremenu od 1733-1752., dok su sakristija i zvonik podignuti neto kasnije. Pripada skupini barokni
odignuta sred.18. st. kao pravilno orijentirana dvoranska crkva, pravokutne lae i ueg svetita polukrunog zakl
proporcija koje odaju utjecaj renesanse.Tijekom vremena imao je razliite namjene: najprije je u ranom 17. st.
ukruno zavrenim svetitem iste irine kao i brod. Ispred zapadnoga proelja masivni je \r\n etverokutni
ca, a na njezinu junom proelju delomino su ouvana dva mlinska kotaa. U ovom je mlinu za vijeme 2. svj
16. st. akovec je u posjedu obitelji Zrinski. U 17. i 18. st. uz dvorac se razvija grad akovec. Sredite mu
a nekadanji utvreni unutarnji grad (civitas interior), iroke poteze grabita i bedema oko njega (koji su o
Iasae. Po. 12. st. ovdje je sredite velikoga crkvenoga posjeda s crkvom, uz koju je u 14.st. sagraen katel
Srca Isusova, oltar sv. Valentina, krstionica te propovjedaonica.
kog kipara Stjepana Severina, najvea i najraskonija propovjedaonica Ludbreke Podravine. Na govornici se nala
dinske barokne puke crkve, sauvana je interesantna skupina inventara puke varijante barokne umjetnosti
ostanskih stolova tipa fratina od masivne orahovine sa ploama stolova od jednog komada drveta te sa sjeditima
trozzi. Graevina je napravljena od hrastovih planjki i pokrivena slamom, ona je reprezentativni spomenik
talnog postava (trenutno nije otvoren) i povremenih izlobi. \r\nMinistarstvo kulture donijelo je novo rje
oknog zvuka i zanimljivog glazbenog sustava, posebno s obzirom na registar-miksturu. Vrsnoom izvedbe odlikuj
masivan toranj i neto iri prostor lae, zakljuene ravnim zidom. Proeljem dominira zvonik koji je u gornjem dije
vno zakljueno svetite, snaan zvonik koji izlazi iz korpusa crkve ispred glavnog proelja i sakristija juno
e C/E-c3, a pedala C/E-a. Posebno je kvalitetno i skladno oblikovano kuite, ugraeno u korsku ogradu. Trodijelni
prijelazu 18. u 19. stoljee. S istone strane u 20. stoljeu dvorcu su prigraene dvije paralelno postavlje
17. st. Osnovu crkve ini kvadratni brod i neto ue svetite sa stijenjeno zakljuenom apsidom, te zvonik ugr
avokutna laa, neznatno ue svetite, dvije polukrune bone kapele, zvonik sa sakristijom smjeten izmeu june k
mehaniki sistem danas pneumatski. Imaju 2 manuala, pedal i 18 registara. Opseg manuala je C-f3, a pedala C-a. Monum
ruene cinktorom u koji je uklopljen upni dvor, tu je i novija kapela sv. Petra, kapele sv. Katarine i sv. Josi
971.-1973. Sastoji se od dva krilna bronana reljefa na kamenom postolju ispred kojih je, u sredinjem ari
crkve klasicistiki je oblikovano s masivnim zvonikom zasjeenih uglova pokrivenim piramidalnom kapom. U crkvu se ula
a graevina s uim i niim kvadratnim svetitem sa stijenjenom apsidom, zvonikom u ravnini proelja i sakrist
upanijskog suda u Varadinu. Svetite i laa bavasto su svoeni. U istonom dijelu lae nalazi se jednostavno
osi. Na zapadnoj je strani zidano predvorje iza kojega se nastavljaju zvonik, laa i svetite s potpornjima
eg doba. Uz bok glavnog proelja s gotikim ulazom, sagraen je 1729. g. zvonik poduprt jakim potpornjakom
a. Prostor definiraju kvadratini brod, neto ue, oblo, krino svoeno svetite i juna sakristija. Vanjtina j
poduprtim kontraforima, svoenim zvjezdastim svodom., kojemu je na prijelazu iz 18. u 19. st. prigraen pravo
e nakon preureenja stare kapele iz 1726. g., stradale prilikom potresa 1880. g. Rekonstrukcija se izvodila po
uvanom tradicijskom stambenom i gospodarskom arhitekturom. Naselje ima veoma dugu povijest koja se moe prati
nskoj. Crkva koja se spominje u izvorima iz 17. st. temeljito je obnovljena 1770. st. Zvonik pred proeljem domin
83. god. Opseg je manuala C-f3, a pedala C-f. Kuite je plono komponirano s etvrtastim prospektom uzdignutim na
e u konstrukciji ubrzo su prodane u Pregradu. Bile su prve orgulje te veliine u Hrvatskoj. Klasicistiki prospe
19. st., kada je i zavrena. Tlocrt se sastoji od prostora pjevalita, kvadratnog broda i neto ueg kv
ku tvrtku u jugoistonoj Europi, ije je ime navedeno na zabatu bonog proelja. Jednokatna zgrada s potkrovljem s
jima. Izmeu potoka Kosteljine i masiva Kunagore, naselje je bilo vezano uz srednjovjekovni utvreni grad Kostel
abor u naselju Prilin. Izgraena u 19. st. na mjestu starije koja se 1693. g. u crkvenim ispravama spominj
ktna graevina ima tlocrt u obliku zbijenog slova L s nesimetrinim rasporedom prostorija prizemlja i kata.
u Zelenjaku, uz cestu koja spaja Klanjec i Kumrovec. Sastoji se od niskog postolja kvadratnog tlocrta, poploa
a laa i neto ire svetite s ravnim zakljukom, nad kojima je u novije vrijeme izveden drveni strop s kosim
ne dispozicije. Mehanikog je sustava s povlanicama na probod, 6 registara i bez pedala. Ormar s postoljem ug
masivnim zvonikom koji dominira vanjskim izgledom cijele crkve. Iako ima izgled graevine 17. stoljea, pojedi
ovie. Pravokutnog je tlocrta s uim svetitem zakljuenim stijenjenom apsidom, sakristijom smjetenom uz bo
og biskupa Maksimilijana Vrhovca i projektu K. H. Vesteburga . Obuhvaa glavnu kupalinu zgradu s Maksimilija
laa i polukruno svetite jednake irine te sakristija sa sjeverne strane. Pred ulazom u sakristiju je dograen k
kve s poetka 19. st. spominje se ve u 17. st. zidana kapela istog titulara. Tlocrtnu osnovu ine kvadratna
ji oblik dobila je krajem 18. i po. 19. st. Ima dvije barokne kapele s june i sjeverne strane. Uz juni perim
selju Sv. Kri Zaretje. Zbirka koju je 1960. g. osnovala Nada Jamenica nastala je uvanjem obiteljskih predm
ravokutno svetite jednake irine kao i laa te trostranu apsidu. Uz svetite su sa sjeverne i june strane smjet
unim kapelama i proelni zvonik. Pregradnji je bilo nekoliko, a onom iz 18. st. pridodana je pravokutna laa
u 12 registara, jedan manual i pedal. Mehanikog su sustava s povlanicama. Dva trodijelno komponirana prospekt
u vanjtini naglaava poligonalni tornji s limenom kapom. Kapelu sagraenu 1727. g. na mjestu starije obn
elja, mala pravokutna laa sa irom poprenom osi te pravokutno svetite zakljueno trostranom apsidom i pod
vokutnu lau, na koju se vee svetite s trostranim zakljukom. Sjeverno je smjetena sakristija. Glavnim pr
na jednokatnica, izgraena je polovicom 19. st. Spada u kategoriju graanskih kua s pripadajuim gospodarsk
oeljem. U zapadnom dijelu lae smjeteno je pjevalite oslonjeno na dva stupa, a prostor pod njim svoen
ala je C/E-f3. To je zanimljiv instrument tipa orgulja bez pedala. Premda jako zaputene, mogue ih je restaur
d glavnog proelja, pravokutna laa, izdueno svetite s poligonalnim zakljukom, sakristija i poligonalno zaklj
poligonalnim svetitem uz koje se nalazi sakristija. Iz jednostavnog glavnog proelja, ralanjenog visokim polu
igonalnim svetitem, okruena je cinktorom. Sagraena je u 18. st. na mjestu starije kapelice, dok je cinktor iz
h bridova na kojemu lei masivni kapitel, a iznad njega kamena kocka s plitkim niama na sve etiri strane. Sam
upio posjed. Jednokatna graevina L tlocrta ima dva krila - zapadno i juno - u ijem je spoju, prema jugozapadu
andor alski. Jednokatna graevina pravokutnog tlocrta s etverostrenim krovitem bila je sredinji obj
sjeverni zid svetita. Glavno proelje, zakljueno kulisnim zabatom, bogato je ralanjeno, s istaknutim klasicist
eljske tradicije. Unutarnji prostor organiziran je oko sredinje osi hodnika, koji spaja proelja i zaelja.
kteristika, iako se prema strukturi zia moe datirati i ranije. Glavno proelje i zaelje kurije su plono i
onalnim svetitem presvoenim radijalnim svodom, irom laom recentno prekrivenom tabulatom, bonom baroknom k
pripisujemo intervencijama 18. st. Graevina ima pravokutnu lau te ue i nie svetite zakljueno plitkom,
vokutnog je tlocrta sa sredinjim hodnikom du kojega se niu ostale prostorije. Najvea od pet soba na katu je
jena vrtom. Oblikovanje vanjskog zidnog plata odudara od do tada uobiajene sheme razliitog tretiranja zona
dvoranom, pravokutne osnove zakljuena dvostrenim krovitem, s ulazom u sreditu ue, zabatne strane. P
rkva dobila oblik grkog kria to je njezina posebnost te druge velike obnove pod vodstvom Hermana B
ito stubite, uz koje je ugraena kuna kapela u obliku velikog ormara s rokoko ukrasima na vratima.. Pro
glane te pomone zgrade i skladita.\r\nZgradu stare ciglane sagradio je 1889. godine zagrebaki graditelj Ferdo
j izvorni oblik sauvala je do danas. Unutarnje prostorije su organizirane oko sredinjeg predvorja koje spaja
upe Zagorska Sela, a prvi opis je iz 1793. g. Krajem 18. st. prigraeni su nova svoena laa i zvonik. Tloc
m. Prostorno je simetrino koncipiran s predvorjem u sredini koje see do zaelnog perimetralnog zida dok su s ob
e ulazni dio, nii i ui od pravokutne lae na koju se nastavlja poligonalno svetite i pravokutna sakrist
z glavnu cestu prema kojoj je okrenuta zaeljem. Sjeverno od crkve je smjetena zgrada stare kole, a juno
keramiko posue, penjake i njihove ulomke, metalne predmete te predmete od opeke i drva. U Kulturno-povijesno
s kubusom. Njegov donji dio ini monolitni stup, po narodnoj predaji rimskog podrijetla, kojemu je u gornjem
rala, sauvala se njegova probodna mehanika. Kao jedno od posljednjih graditeljevih djela zasluuje da ga
tija, a na zapadnom dijelu cijelom irinom protee se pjevalite. Poligonalno svetite iz 15. st. najstariji je
tarije, drvene kapele. U potresu 1880. g. prilino je stradala te je slijedila obnova, a unato radikalnim promj
g (1939.-1942.), a dovrena tek 1976. kada je podignut zvonik. Proeljem je okrenuta prema istoku. Crkva je centr
te i lau. Kasniji barokni sloj naknadno je uklonjen. Tlocrt crkve ine zvonik kvadratnog presjeka, pravokutna
prostrana barokna graevina zaobljenog svetita sa zvonikom ispred zapadnog proelja i polukrunim pobonim kap
alazi se u Gornjoj Stubici u Zagrebakoj ulici br. 8. Izduenog pravokutnog tlocrta, graena je od horizontalno
U sklopu spomen-parka nalazi se bronana bista Rudolfa Pereina i konzervirani borbeni zrakoplov tipa MiG-21 pos
a stare kapele iji se temelji i danas naziru, u duhu neoromanike arhitekture, jedan je od prvih primjera hist
a polukrune apside s laom naknadno produljenom prema zapadu. Unutarnji prostor kapele podijeljen je na prost
o, skladno oblikovano kuite kvadratine forme, zavrava piramidalno oblikovanim zabatom, a istu liniju s
e spominje 1639. g. kao dvorska kapela burga Gotalovec, u kojoj je vlastelinska obitelj Gothal imala svoju grob
m svetitem nastala je vjerojatno obnovom, starije srednjovjekovne graevine, u 17. st. Slijepim pravokutnim proel
ena je u 19. st. na tradicijski nain stubikog kraja, od masivnih runo tesanih hrastovih planjki horizonta
zvonika uz sjeverno proelje sa sjevernom i junom kapelom. itavu unutranjost crkve prekriva ciklus zidnih os
i pedalom. Opseg je manuala C/E - c3, a pedala C/E - a. Na visokom postolju ugraenom u ogradu kora uzdie se t
u upotrebi jo i danas. U srednjem vijeku, zahvaljujui trgovini mjesto biljei znaajniji razvoj, od kada
osljednju hiu na tlaku. Osnovna tlocrtna dispozicija sauvana je u cijelosti kao i konstruktivni i graev
i peterostranog svetita izgraena je 1899. g. Historicistikih stilskih obiljeja s elementima neogotike i
m, plitkim svetitem i polukrunom, izboenom sakristijom na sjeveru. Brod se sastoji od dva nejednaka traveja
lno svetite koji su meusobno odvojeni polukrunim trijumfalnim lukom. Na zapadu je smjeteno pjevalite, a sj
Orgulje je izradio 1763. god. Kaspar Miterreiter, jedan od najveih tadanjih majstora iz Graza. Kao jedini
ajkavizirani govori nekadanjih doseljenika akavaca od gornjosutlanskog koji se tradicionalno ubraja u z
oritenja elemenata graanske i ruralne tradicijske stambene kue. Originalni izgled proelja i organizacija un
mnica na razini terena. Centralni rizalitni istak zakljuen je trokutastim zabatom i altanom koju nose masivni z
promjene su slijedile jo u tri navrata. Najstariji povijesni sloj je dananji osnovni korpus svetita i l
Izgraena je najvjerojatnije u prvoj pol. 17. st. o emu svjedoi uklesana godina 1622. na iljastom zavretk
ostora nad kojim se uzdie pjevalite, jednotravejnog broda, na ijem sjevernom zidu tlocrtno iskae prav
nici kralja Sigismunda kojom se poklanja Hermanu Celjskom. Prema predaji sagradili su je templari. Strukturu u
osnovu ine pravokutna laa te jednako iroko trostrano zakljueno svetite. Pred zapadnim proeljem je zvon
i pobonim kapelama, dok su zidne plohe raskonim freskama oslikali braa Fantoni iz Genove u 19. st. Iako j
alona Galerije 32 predmeta. Zbirka Galerije sadri radove kipara Antuna Augustinia dobivenih veim dijelom um
o jugoistoni ugao Mihanovieva trga na spoju s Augustinievom ulicom. Njezina dva jednako vrijedna proelj
j najvei znaaj dobiva ulaskom u posjed obitelji Celjskih. Godine 1463. je naputen te propada. Utvrda je bila
kamena i pravilno orijentirana. Svetite je zasvoeno baldahinskim svodom sa zasjeenim susvodnicama, kor ekom
tija s dva nejednaka traveja prigraena je uz istonu stranu. Crkva ima tlocrt izduenog pravokutnika sa str
oj se spominju graditelj i datum izgradnje instrumenta. Iako ne ba u dobrom stanju ovo je najbolje ouvan
novopodignuta zidana kapela. Mnogobrojne pregradnje rezultirale su dananjim tlocrtom u obliku slinom lat
od najstarijih renesansnih utvrda u sjevernoj Hrvatskoj. U povijesnim izvorima prvi put se spominje 1477. g.
se nastavlja ue i nie svetite poligonalnog zakljuka. Sjeverno uz svetite je sakristija, a pred glavnim,
05. g. na mjestu starije crkve. U objektu je sauvan inventar preteno iz doba klasicizma. U povijesnim izvorima
C-d1. Nakon dvije pregradnje sauvano je neto manje od polovice izvornih dijelova instrumenta. Kuite je u
otovo posve izvorne. Opseg manuala je C/E-d3, a pedala C/E-a. U cjelini dobro sauvano trodijelno kuite, jedno
e ine gotovo kvadratna laa s ulaznim dijelom i kvadratnim, neto uim svetitem, iznutra polukruno a izvana
e ulaskom u zgradu Muzeja krapinskih neandertalaca a nastavlja se etnicom kroz umu -park koja vodi do na
u se kao juha, predjelo, glavno ili samostalno malo jelo te kao desert. Ovisno o podruju, postoje razne ve
su izraivali mukarci, i to uglavnom od vrbova drveta, a ukraavale ih ene geometrijskim ornamentima paljen
t. Originalnim rjeenjima u izrazu i izvedbi, istiu tradicijski duh i narodnu motiviku sredine. Te jaslice koje
lavna ulaza dekorativno je naglaeno arhitektonskom plastikom i ritminom izmjenom prozora. Oba ulaza imaju
uhvaa Zbirku eksperimentalne arheologije, Geoloku zbirku, Paleontoloku zbirku, Zbirku skulptura i Zbirku varia.
u razdoblju od 1976. do 1982. g., iji je cilj bio popularizirati nalazite i istovremeno suvremenim kiparima om
retpostavlja se da su najranije djelo J. Brandla u Hrvatskoj. Orgulje su dobre i lijepa zvuka iako bez vee umj
u. Opseg manuala je C-f 3, a pedala C-d1. Nad uim, u korsku ogradu ugraenim, poligonalnim postoljem ralanje
. g. Tlocrtno-prostornu dispoziciju ine ulazni prostor nad kojim se uzdie zvonik, dvotravejni brod i sveti
e kapele koja se spominje u kanonskoj vizitaciji 1639. g. Nepravilnog je tlocrta u obliku pravokutnika koji prel
kapela na ovom mjestu sagraena 1777. g. znatno je stradala u potresu 1880. g. Tlocrtna koncepcija dananje
ara i pletenih predmeta, Zbirke tekstila i tekstilnog rukotvorstva, Zbirke keramike, Zbirke narodnih glazbala i Z
posjedu. Prvi put se spominje 1456. g., a po opisima iz vizitacija moe se zakljuiti da je kapela 1676. g. bila obn
brod i jednako iroko, pravokutno svetite s masivnim zvonikom uz glavno proelje. Zvonik ima visoko smjetene
idane kapele iz 17. st. Tlocrtno-prostorna organizacija crkve sastoji se od masivnog zvonika ispred pro
- 1703. g. na mjestu starije drvene kapele, jednostavne je tlocrtno-prostorne organizacije s pravokutnim brodom i pol
s trostranom apsidom, sagraena je u neogotikom stilu 1905. g. na mjestu starije kapele. U crkvi se uva n
la datira iz 18. stoljea. U 17. stoljeu na tome je mjestu stajala drvena kapela. Kapelu ini brod zaobljen
Magistratsku ulicu otvara se s devet, a na Krambergerovu s deset nejednakih prozorskih osi. Znaajnije je zapadno dv
e ralanjeno sa est prozorskih osi prozorima u ravnini zidnog plata. U prizemnoj se zoni otvori nalaze u o
lanjeno je s tri prozorske osi. Jednostavno profilirani kordonski vijenac dijeli zonu prizemlja od zone prvog kat
elje ralanjeno u jedanaest prozorskih osi s prozorima u ravnini zidnog plata. Srednji je dio zgrade istaknut
aka, a od 19. st. nosi dananje historicistike karakteristike vidljive na proeljima u obliku artikulira
voraca Hrvatskog zagorja. Spominje se u vrijeme kralja Matije Korvina (II. pol. 15. st.), a od 17. st. n
vlasnitvu obitelji Brigljevi, u koju se udala sestra Antuna Mihanovia, pa je, kako je Antun Mihanovi ovdje e
m junim proeljem okrenutim prema perivoju i dolini. Ono je naglaeno centralnim rizalitom koji zavrava trok
uljine zbog ega se u sreditu nije formiralo pravilno pravokutno dvorite. Unutar triju krila uz vanjske per
vca koji je 1820. godine naredio njezinu izgradnju na mjestu prijanje kurije izgorjele u poaru. Graena je od o
avokutna graevina sa podrumom pod cijelim tlocrtom. Prizemni dio organiziran je u dva dijela, za laboratorij
ocrta U oblika s izrazito kraim bonim krilima te prostornom organizacijom kata zasnovanom na nizanju m
eljima, meu ostalima Kegleviima, Pataiima i Rukavinama, a u prvoj pol. 20. st. vlasnici postaju obitelj Iga
vima, a na katu pilastrima. Na glavnom proelju centralno je smjeten barokni kameni portal s grbom obitelji Be
gospodarske prostorije s bavastim i ekim svodovima, a na prvom katu, gdje su gospodske sobe, stropovi su ravni.
se u njega ulazi s dvorine strane kroz aleju kestenova i vrtni portal na njezinom poetku. Tlocrta u oblik
mizirana prozorskim otvorima bez dekoracije, a rubovi su ojaani rustikom. Dvorina su proelja rastvore
16. ili poetkom 17. stoljea kada naputa svoj Lobor - grad. Dananji oblik etverokrilng dvorca s dvorite
. obrambene namjene, dograena su dva krila koja su formirala tlocrtni U oblik u maniri renesansne prostorn
atna graevina, tlocrtnog oblika krnjeg slova U, s jednom ugaonom cilindrinom kulom, a s dvorine strane
mjestu stare upne crkve, na uzvienju u sreditu Desinia. U novu crkvu integrirane su starije graevne strukture iz
teljske djelatnosti na jednom objektu i prilagoavanja prostora zahtjevima vremena. Najstariji, romaniki di
i je dvorac bio tlocrtno u obliku slova U, no danas postoje samo tragovi starog katela i dva jednokatna k
jo u 16. st., na kojem se u 18 st. postojea prizemna pivnica nadograuje katom s udobnim stambenim prostorij
e varijacija je trolista s prigraenim volumenom sakristije izmeu svetita i june bone kapele. Od sredn
u tek g. 1639., no prema konstruktivnim elementima kao i po sauvanom kamenom okviru vanjskih vrata sakristi
smjeten na glavnom proelju. Prizemlje zvonika ima funkciju malog predvorja iz kojeg se ulazi u prostor
levia vlasnici su bilii barun Kolenbach, potom barun Shlaum Linden te obitelj Otenfels-Geschwind. Bar
zvorni gabarit. Sastoji se od volumena sakristije, svetita i lae te zvonika sa sjeverne strane. Svetite j
fy Erddy 1611. g. Neko vrijeme bio je u vlasnitvu obitelji Ratkaj, a posljednji vlasnici su bili Otenfels
tkim bonim kapelama, pravokutno svetite zakljueno stijenjenom apsidom te oratorij i sakristija sjeverno
io do kraja 18. st. od kada mijenja brojne vlasnike. Trokrilni jednokatni dvorac s pravokutnim dvoritem
u starije crkve iz 1691. g., kao jednobrodna graevina s uim poligonalnim svetitem uz koje je s istone strane
1752. prema projektu Josipa Javornika. Pripada tipu etverolisnih crkava koje potjeu od ekih graditelja Dientze
e iz 1669. g. Tlocrt crkve ine pravokutna laa i poligonalno svetite s prigraenom sakristijom. Unutranji
avlja znaajan primjer u nizu baroknih dvoraca Hrvatskog zagorja. Glavno proelje bogato je profilacijama dok
rmage 1786. g., a od 1840. je u vlasnitvu obitelji Hellenbach. Sredinja dvorana nadvisuje ostale simetri
ani. Od 1806. do 1827. g. u vlasnitvu je Maksimilijana Vrhovca. U sredinjem krilu smjetene su prostorije
minje se jo 1639. g. kao manja, zidana, s drvenim tabulatom, a pred ulazom se nalazio drveni trijem i drveni zv
Imanje se prvi put spominje 1788., a 1817. g. Maksimilijan Vrhovec pristupa opsenoj izgradnji i imanje pretvara
krajem 18. st. kao jednokatna trokrilna graevina, koja je naknadno podignutim prizemnim graevinama povezana s nekad
e 1778., a dovren je tek 1829. g. Koncepcija unutranjeg prostora prizemlja i kata je slina, a sastoji se od p
mjestu starije crkve. Tlocrt ine tri lae, od kojih je srednja najvia, poligonalno svetite jednake irine k
oblikovana je u dvorac. Danas postoje samo dva jednokatna krila i tri ugaone kule s tim da je poznata pozici
tubite sa stupovljem. Poligonalno svetite uz koje je sakristija, poduprto je kontraforima, a u unutranjost
dodani toranj i sakristija. Tlocrt se sastoji od vanjskog ulaznog predvorja rastvorenog arkadama do zone parap
ju. Burg je smjeten na istonoj strani platoa, a podigla ga je obitelj Ratkay g. 1502. Zaetak sklopa inila je
su kasnorenesansni portal s grbom donatora, sunani sat, zidne slike i kipovi u niama. Svetite i sakristiju 1738. g.
nog tlocrta, s glavnim pravilno ralanjenim proeljem okrenutim prema jugu. U sredinjoj je osi portal u plitko
u 16. st. U tlocrtu je nepravilnog etverokutnog oblika a ine je obodne zidine, dvije kule i palas. Prvi su jo
entnog samouruavanja zvonika poetkom 2009. g., kapela je dominirala u svim karakteristinim vizurama na Kra
t. Najstariji dio grada nastao je na najvioj toci utvrde, na 270 m n/v. Ispod te jezgre vremenom su bili i
s uim poligonalnim svetitem, barokizirana tijekom prve polovine 18. st. Nakon kompletne rekonstrukcije i opr
e potjeu iz 14. stoljea. Zidovi svetita bili su oslikani, a freske su velikim dijelom ouvane i danas. Djel
a i samostanske, longitudinalne jednobrodne crkve, koja zatvara etvrto krilo. Gradnja samostana dovrena je u
strane dodane arkade, te kratko juno krilo s dvorine strane. Dananji izgled neobaroknih stilskih karakteri
na ulicu ralanjeno je s pet prozorskih osi, a u sredini se nalazi balkon sa eljeznom ogradom. Prizemlje je svoen
g kompleksa koji se smjestio juno od Klanjca, uz cestu to vodi prema Zapreiu. Dvorac je 1603. godine podigao
bovi Antuna Mihanovia, Otona Ivekovia i, kasnije prenesen, grob Krste Ivekovia. Prostorna koncepcija spomen-g
radnja kapele dovrena je oko 1880. g. Tlocrtno ima oblik kvadrata, a sastoji se od ulaznog natkritog trijema i
elji Otenfels. Sklop zatvara itav gradski blok jer je omeen s june strane Uskom ulicom, Starogradskom ulico
elji, pa su u tu svrhu izvrene i manje pregradnje u unutranjosti. Krovna konstrukcija izvedena tehnikom n
eljavan u smjeru malog sredita poznatog po tradicijskoj arhitekturi, ija se ruralna jezgra ouvala unut
se u bronano doba na lokalitetu krapinskog starog grada. Vlastelinska tvrava podno koje e kasnije razviti
o sajminog trga, koji je i danas jezgra naselja s kasnobaroknom upnom kurijom i crkvom Presvetog Trojstva, ra
etvornih istraene povrine otkriven je sloen kompleks s ostacima antikih profanih te ranokranskih i ra
eolokoj zoni koji ima nekoliko faza razvoja. Prva faza su tri bronanodobna tumula (Velika i Mala Crljivic
vijesnu zbirku od 515 predmeta i Arheoloku zbirku od 90 predmeta. Svi predmeti u zbirci su s podruja Imotske krajin
rski objekti nalaze se na velikim parcelama i prilino su udaljeni jedni od drugih to ini ovaj zaseok posebn
e o srednjovjekovnom groblju sa stecima koje se razvija u 15. stoljeu uz antiku komunikaciju Salona-Til
na i dvije prizemnice koje se pruaju okomito na stambenu kuu. Sklop je graen vjerojatno tijekom 18. i 19.
koje nastaje u 15. stoljeu uz staru antiku komunikaciju Salona-Tilurij-Novae-Narona. Sauvano je oko 20 ste
laganja za tradicijsku batinu profesora Joka Petrievia i generacija uenika od 60-ih godina 20. stolj
e crkve poetkom 17. stoljea. Donji dio graen je od steaka, a gornji manjim klesanim kamenom. Crkva je u vrlo dobr
ojata, te danas ruevne stambene prizemnice i manje katnice koje su izgraene nasuprot katnice s pojatom, organ
tu s ostacima antike arhitekture, kasnoantike utvrde, te srednjovjekovnog samostana s crkvom sv. Marije
a rubu kamenite visoravni, smjetena je samostalna visoka kvadratna kula. Tvrava je radi svog smjetaja izrazi
e plato koji se nalazi na vrhu uzvienja. Na istonom dijelu u sklopu bedema vidljiva je jedna jaa kula. Na padi
u sa stecima koje nastaje oko i na prapovijesnim gomilama, meusobno udaljenim stotinjak metara. Do danas je
ja crkva koja je 1779. godine proirena dok je crkva u dananjem obliku nastala 1821. godine. U apsidalni dio crkve
o poetka 20. stoljea.
elju. Graena je vjerojatno na temeljim starije crkve, u prvoj polovici 18. stoljea. U zidove crkve uzidano je e
i oltara te slika Filippa Naldia koja prikazuje svetog Juru i dva svetaka lika. Oko crkve je groblje koje je v
ca, rjee katnica, pravokutnog tlorisa s dvostrenim krovovima koji su etrdesetih godina dvadesetog stolje
U zaseoku Pavlinovi sauvana je izvorna organizacija prostora i upotreba tradicijskih materijala. Prev
om na proelju. Sagraena je u 18. stoljeu. Osobitost crkve su zidovi, djelomino graeni od steaka. Sauvano je
graevina, podignuta u neoromanikom slogu, orijentirana zapad-istok. Graena je od fino obraenih, kamenih ploa
dine bio otvoren za javnost. Ispresijecan je brojnim puteljcima, stazama, stepenicama koji se, potujui kon
vkastu haljinu i zaogrnuta crvenim platem. Na glavi joj je kruna, a u rukama njeni atributi: kota i palmina
nodijelni zvonik na preslicu. Sagraena je 1863. godine na mjestu ranije crkve. Pred crkvom su sauvana dva st
nobrodna graevina, pravokutnog tlocrta sa pravokutnom apsidom, orijentirana istok-zapad. Oko crkve nalazi se grob
prvoj polovici 17. stoljea i prema natpisu nad ulazom posveena 1644. godine. Proelje zavrava trokutnim zaba
tlocrta, sa plitkom kvadratnom apsidom, orijentirana istog-zapad. Na proelju je u 18. stoljeu izgraen kasnob
g je upnik koristio kao svoju kuu. Sklop se sastoji od jedne stambene katnice veih dimenzija te nekoliko prizem
ambene katnice u nizu, pravokutnog tlocrta s dvostrenim krovom. Na glavnom proelju je kamena balatura za
mbaz s jednim mlinom nastala krajem 19. ili poetkom 20. stoljea. Mlinica je u vrlo loem stanju. Postrojenje
arhitektonski elementi pojedinih kua su dobro sauvani iako su pojedini objekti urueni ili oteeni (pukot
m na zapadu. U sjevernom brodu bazilike, neposredno uz zapadni zid, nalazi se manji okrugli krsni zdenac d
stoimenog brda, s jako dobro ouvanim kamenim prstenom bedema graenim u tehnici suhozida. Povrinski nalazi, ug
koje su sluile kao kuine, a na junoj stambene katnice s vratima u prizemlju i pukarnicama na proelju. U
okutnog tlocrta s pravokutnom apsidom, orijentiran istok-zapad. Graena je od grubo obraenih, pravilnih kamenih
znatno udaljene jedne od drugih, prizemnice, rijetko katnice, izduenog tlocrta. Uz staje su bile kuine i s
om apsidom, orijentirana istok-zapad. Proelje zavrava trokutnim zabatom u ijem vrhu je kasnobarokni zvonik na p
sidom, dovrena 1882. godine. U unutranjosti crkve su dva neobarokna drvena oltara, djela radionice Rako iz Imots
odruje neposredno oko nje zauzima oko dva hektara povrine na padini brda. Sa sjeverne i djelom sa zapadne stra
no pjevanje na dah, glavni pjeva u pravilu otpjeva prvi stih sam (inicij), a zatim ga u drugom stihu prati
objekata sagraenih u razdoblju od oko 1887-1910. godine. Zgrade Reije duhana projektirane su s tlocrtom u
na kua je reprezentativnija i najvea, graena od velikog, fino obraenog kamena. U potkrovlju je istakn
o sauvanim interijerom iz istog razdoblja (namjetaj,oslici i dr.).
e veliki ograeni vrt. Sklop nastaje od poetka 18. do poetka 20.stoljea kao sredite posjeda obitelji Francesc
laganim u redove. Jedna je od nekoliko sauvanih kula iz turskog perioda koja je kao i ostale opasivala Vrg
je do 1888. godine. Izgraena je kao slobodnostojea zgrada, kvadratnog tlocrta, orijentirana zapad-istok.
meno stepenite s balaturom". Spoj je fortifikacijske arhitekture sa obiljejima puke arhitekture, koja se og
ug. Iza sklopa Elezovih kua nalaze se ostaci Serdarove kue. Predstavljaju spoj fortifikacijske arhitekture sa
o pet metara a irine oko est metara. Orijentirana je sjever-jug. Sastoji se od prizemlja, dva kata i potkrovlja
storija za smjetaj vojske sa crkvicom svetog Ante te velikom kulom na sjeveru koja je ujedno i najstariji di
ostorija sagraena je za potrebe imotskih fratara vjerojatno tijekom 17. stoljea. Ostaci samostana su u vrlo lo
ok-zapad. Izgraena je poetkom 18. stoljea u baroknom slogu. Na junoj strani crkve dozidana je manja graevina s ma
m apsidom, orijentirana istok-zapad i naknadno dodanom kapelom na sjevernoj strani. Obnovljena je 1722. godine na
kamenom zidane ograde mosta, je kapelica sa likom svetog Mihovila. Na samom poetku mosta, s njegove i
em 19. stoljea, na mjestu ranije crkve. Smjetena je unutar prostranog perivoja ograenog ogradnim zidom na iji
graena od nepravilno tesanog kamena nejednake veliine, sa dvostrenim krovom pokrivenim crijepom. U prizemlju
evina, podignuta u neoromanikom slogu, orijentirana istok-zapad. Kameni zvonik, kvadratinog tlocrta, iroko
m mlinom nastala krajem 19. ili poetkom 20 stoljea. Mlinica je sanirana te je u funkciji.
re na kojoj je podignuta, duine oko 40 metara. Sagraena je na nekoliko razina, a vidljivi ostaci se datiraj
nastala krajem 19. ili poetkom 20. stoljea. Mlinica je sanirana, te je u funkciji.
ubrzani razvitak doivljava tijekom 19. i poetkom 20. stoljea kada se urbanistiki oblikuje. Urbanistiku struktu
grada. Rije je o naselju ratrkanog tipa koje se sastoji od nekoliko zaseoka te od nekoliko samostalnih kua-kula
statua Venere. Svuda uokolo nailazi se na ulomke antike keramike, tegulae. Nalazite daje mogunost za ire r
kom nalazitu s ostacima arhitekture i groblja koji se datiraju od prapovijesti i antike do kasnog srednjeg v
eg trga, glavnim uzdunim proeljem orijentirana prema ulici Zrinskoga. Ucrtana je na planu grada iz 1772., a u leg
a je prema imievoj ulici. Ucrtana je ve na planu grada iz 1772., a u legendi plana iz 1828. navodi se kao Huszare
baroka. Tlocrtna dispozicija prvog kata u ulinom krilu ponavlja podjelu srednjim nosivim zidom na niz ulinih p
lini niz. Jednokatna zgrada s tavanskim i podrumskim prostorom izrazito izduljenog pravokutnog tlocrta orije
com 19 stoljea. Ormar je komponiran s bonim tornjevima i pet polja svirala u prospektu. Kanelirani pilastri s ko
oevi od renesanse do tipine barokne tvrave. Zgrada oruane izvorno je bila ugraena u zemljani bedem nekad
enutim prema ulici. Sagraena je 1875. godine. Autor izvedbenih nacrta vjerojatno je bio koprivniki gra
na njima izvodi (repertoar, nain sviranja i izvedbenih mogunosti glazbala). Negdanja podruja rasprost
cesija, iji su dekorativni elementi primijenjeni na tip eljeznikih stanica 19. stoljea, no izgubljeni su a
e izradio J. V. Kartis iz Koprivnice, a iza njih spomenik historicistikih karakteristika koji je dio nekadan
zakljuenim svetitem uz koje se na sjevernoj strani nalazi sakristija, a na glavnom zapadnom proelju zvonik.
a je na blagoj uzvisini na groblju uz rub naselja. Natkrivena je dvostrenim krovitem s crijepom, dok je zvonik nad
brodnoj graevini pravokutnog tlocrta, u unutranjosti zaobljenih kuteva, s uim zaobljenim svetitem, uz koje
oj opusa su nepoznati. Ormar je komponiran s proirenim gornjim dijelom, tri tornja i dvije spojnice. Tornjevi s
ani i zvonik u sredinjoj osi glavnog zapadnog proelja. Sagraena je 1899. godine na mjestu starije dr
tom. Figuralan oslik unutranjosti vezan je uz rubne dijelove svodnih polja gdje su prikazani aneli, a ostatak
apela je neogotikih i neobaroknih stilskih osobina. Pravokutni brod se otvara trijumfalnim lukom prema ue
eno je prapovijesno naselje s radionicama kremenog oruja i orua. Pokretna graa sastoji se od ulomaka keramike i
na. Pripada znaajnim, u velikoj mjeri u izvornom obliku sauvanim profanim graevinama na podruju grada. To j
ovjekovne crkve na istom mjestu. Najstariji dio kapele je pravokutan brod kojemu je pridrueno trostrano za
g oblikovanja. Pravokutnog je tlocrta sa stubinin rizalitom na dvorinoj strani. Ulaz je kroz veu koja vodi do dvor
, zvonikom iznad proelja i trijemom pred glavnim ulazom. Dva traveja nadsvoena su ekim kapama.
e ekim kupolastim svodovima na irokim pojasnicama koji lee na jakim pilastrima skoenih uglova. Proelja su r
evina pravokutnog tlocrta s uim, poligonalno zakljuenim svetitem uz koje je sjeverno smjetena sakristija, a p
bnovljena je 1924. godine. Orijentirana je u pravcu istok zapad, s glavnim proeljem na istonoj strani. Primjer
ajnijih primjeraka domaeg graditeljstva orgulja. Kuite je komponirano s tri tornja. Pet polja sa sviralama u
vnim, zapadnim, proeljem zvonik sagraena je u sreditu naselja 1878. godine na mjestu starije drvene upne c
te s tri tornja ugraeno je bez postolja u ogradu kora. Osnovnu likovnu vrijednost predstavljaju vjeto re
a arhitektonska kompozicija gotovo nestaje u obilju plastine, dobro sauvane dekoracije. Pet vertikalnih
a breuljku. Graena je od 1853. 1862. godine prema arhitektonskoj osnovi graditelja Franje Kleina u histor
njoj osi glavnog zapadnog proelja zvonik. Svetite je nadsvoeno krinim svodom. Dananja crkva podignuta j
orgulja je Rieger, opus 788. Kuite orgulja se sastoji od tri tornja spojeni s dva pilastra. U prospektu se n
padne strane smjetena jednokatna sakristija, a na glavnom junom proelju zvonik. Svoena je ekim svodom i
oena nizom traveja ekog svoda odijeljenih pojasnicama . Svetite je svoeno polukupolom. Pjevalite poiva na t
M Heferer. Kuite orgulja se sastoji od tri tornja, a srednji toranj je nii u odnosu na dva bona. U prospektu
m kapama odijeljenim pojasnicama. Glavno zapadno proelje vertikalno je ralanjeno pilastrima na tri polja, od ko
ima i pregradnjama 1920. i 1965. Kuite je komponirano s povienim i rizalitno istaknutim srednjim tornjem.
ja. Sjeverno od svetita je sakristija, a u sredinjoj osi glavnog zapadnog proelja zvonik. Svoena je ekim kap
elja arite je prilaznih putova. Pil je postavljen na kvadratno postolje. Ima oblik stuba pri ijem se vrhu nala
je krovite natkriveno biber crijepom, a zvonik limenom lukovicom. Prostor broda svoen je ekim svodovima, a svet
k romantinog stila na naem podruju. Kuite je komponirano s dva visoka bona tornja i niskom i uskom sp
itno sluila za stanovanje, prigraena je s obje strane jednokatnica 1885. godine. Tako je nastao historicis
batom u prospektu je pilastrima ralanjen u tri arkade. U centru zabata aplicirana je dekorativna rozeta. Sviraoni
na istaknutom poloaju na groblju uz rub naselja. Obnovljena je 1893. godine. Nadsvoena je bavastim svodom sa
ena je 1770. godine i obnovljena 1893. godine. Smjetena je na groblju u rubnom dijelu naselja. Prostor broda natkr
stor broda zaobljenih uglova svoen je ekim kapama odijeljenim udvojenim pojasnicama. Svod svetita sastoji se od
je smjeteno na padini breuljka ispod kojeg protjee potok Barna. Otkriven je 1971. godine. Istrauje se
ela sv. Josipa, a sjeverno uz svetite nalazi se sakristija. Zvonik kvadratnog tlocrta zakljuen limenom lukovicom p
everne strane smjetena sakristija, a uz nju 1913.g. prigraen stan za sveenika. Ispred zapadnog proelja dog
erak stolarije ranog 19. stoljea. Skladno u proporcijama, nenametljivo u dekoraciji komponirano je s dva bo
ee. Temeljitu obnovu ezdesetih godina proveo je F. Antoli. Kuite je noviji rad zatvorene kubine forme,
ten i neispravan, iako je po svom instrumentalnom ustroju vrlo zanimljiv i rijedak. I samo kuite ne djel
sakristija i zvonikom na glavnom proelju. Sagraena je 1832. godine Dananji izgled dobiva dogradnjom zvo
e obiteljsko nasljee obitelji Turkovi. Predmeti su rad seoskih majstora ili samoukih proizvoaa, ko
kih karakteristika sagraena je u 19. stoljeu. To je jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta s uim, polukr
ne. Solidno graen instrument. Kuite orgulja se sastoji od tri tornja. Tornjevi su povezani pilastrima. U p
oblik slova U. Boni dijelovi zgrade s nizom meusobno povezanih prostorija spojeni su hodnikom postavljenim uz g
rema Mihanovievoj ulici: Kirurki paviljon, Zgrada Internog odjela i Vila Marija. Najstariji dio je Interni od
ma su smjeteni sudovi i dravno odvjetnitvo. U dvorinom dijelu parcele izgraeni su zatvorski objekti. Glavna
20. st. postaje zgradom Kraljevske upanijske oblasti. Zgrada je oblikovana u stilu kasnog historicizma zadrav
a pukovnijska tamnica (Regiment Profosey). Formirana je u uglovnicu po. 19. st. Zgrada starog zatvora jedna j
u renesanse s karakteristinim elementima akademskog stila 16. st. Najznaajniji kompozicijski element glavnog proe
u 1860. i 1867. godine u historicistikom stilu s elementima klasine arhitekture. Svojim volumenom skladno je uklo
ra glavni prilaz gradu. Primjer je historicistike izgradnje s poetka 20. stoljea kod koje se zamjeuje
h prozora u jedanaest osi. U sredinjoj je osi proelja portal eliptoidnog nadvratnika. Fasada prizemlja obogaena
rijoj karti grada ucrtana je kao zidanica pukovnijskog kirurga. Tijekom 20. st. dolazi do pregradnji, no njen vo
06/11-27/07, ur. broj: 565-08/3-11-3) utvreno da ima svojstvo kulturnog dobra sveukupno 1.277 arhivskih fond
a kompleksa povijesna je prizemnica s dvorinim aneksom, orijentirana prema Ulici Augusta enoe, koju je za
tlocrta s odsjeenim uglovima i konkavnim trijemom na glavnom proelju. Graevina ima arhitektonsko estetske vrijedn
o povezane interpolacijom, odnosno produenjem prizemnice prema katnici. Zgrade imaju povijesno umjetniku vr
nog proelja. Krovite je dvostreno, pokriveno biber crijepom, svetite limom. Prostor lae natkriven je drvenim,
a instrumenta, njegova zvunost koja dobro ispunjava prostor crkve.Tri polja sa sviralama uzdiu se na visokom p
gradnje kapele 1770-tih godina i nose obiljeja kasnog baroka i rokokoa. Osobitu vrijednost imaju dv
Marije, sv. Roka, sv. Kria, tabernakul-oltara Blaene Djevice Marije, propovjedaonice, orgulja, krstioni
Najstariji dio naselja odraava tip zbijenog krajikog naselja koje se razvijalo oko utvrenja u krugu. U novijoj e
j. Veliki kasnobarokni instrument ima etrnaest registara, dva manuala i pedal. Pozitiv je ugraen u ogradu kora
me dobiva konaan izgled u duhu historicizma. Pripada tipu jednobrodnih graevina ueg svetita zakljuenog po
ostor sakristije i svetita nadsvoen je bavastim svodom sa susvodnicama , apsida polukalotom, a nad brodom je no
jetena je na blago povienom travnatom terenu u sreditu naselja. Svoena je ekim kapama, odijeljenim pojasnic
etenim na desnoj strani. Ugraene su u ogradu pjevalita. Rezbareno kuite ralanjeno je na tri vea i manja
injoj osi glavnog proelja. Smjetena je u sreditu naselja, na travnatoj parceli uz groblje. Laa je natkrivena
Jednobrodna je, svoena graevina pravokutnog tlocrta s uim pravokutnim svetitem i zvonikom nad zapadnim pr
Seibleru, podrijetlom Moravcu. Graene su oko 1843. godine i jedino su sauvano graditeljevo djelo. Prospekt je
Zvonik je podignut s june strane proelja. Unutranjost je svoena baroknim krinim svodom s pojasnicama koje
ienom poloaju uz cestu unutar naselja. Laa je natkrivena lanim bavastim svodom, svetita polukupolom. Drveno pje
je, s uim polukruno zakljuenim svetitem i zvonikom nad zapadnim proeljem. Prostor broda svoen je ekim sv
ispred glavnog proelja. Unutranjost je natkrivena lanim bavastim svodom. Pjevalite uz zapadni zid poduprto
nad glavnim proeljem. Presvoena je ekim svodovima odijeljenim pojasnicama. Od inventara se istie bogat ikon
m zapadnom proelju zvonik. Smjetena u sreditu naselja na povienom platou. Crkva je svoena baroknim krini
tolju uzdiu se jednostavno profilirani vijenci, tri polja sa sviralama, od kojih srednje, trbuasto izbaeno i
rospekt je oblikovan u skladu sa suvremenim htijenjima vladajue secesije. Kombinacija plonog ormara i i p
krovitem pokrivena crijepom, zvonik piramidalnom limenom kapom. Na bonim proeljima sauvani su tragovi oslika. Gla
m zapadnim proeljem zvonik. Unutranjost crkve svoena je ekim vodovima s pojasnicama, a apsida polukalotom.
elju. Svoena je ekim svodovima u brodu, apsida polukupolom, ravnog stropa u sakristiji. Pjevalite je podignuto
st je svoena ekim svodovima nad brodom i polukupolom nad apsidom. Zidne plohe eksterijera ralanjene su lezenama te
im aneksima poligonalnog tlocrta uz zapadno proelje s kapelom Sv. Antuna. Nadsvoena je baroknim krinim svodovima
od koje su sauvani samo donji dijelovi zvonika. Unutranjost je svoena travejima ekog svoda odijeljenog p
kog su sustava s 11 registara i s drvenim apstraktima. Tri polja sa sviralama zavravaju snano profiliranom t
kapama odijeljenim pojasnicama, a apsida polukalotom. Pjevalite poiva nad irokim lukom, ograeno ravnom zidanom
edinjoj osi glavnog proelja. Brod je svoen ekim kapama, apsida polukalotom, a sakristija ravnim stropom. P
em. Unutranjost je svoena ekim svodovima odijeljenim pojasnicama. Pjevalite poiva na dva stuba i ograeno j
apadnim proeljem. Laa je svoena krinim svodovima, traveji su odijeljeni pojasnicama oslonjenima na masivne bo
egradnje (sredina 17.st.,1786.) i obnovu 1863. Jednobrodna je graevina s dvije pravokutne kapele, tlocrtno u obl
rov s crijepom, dok je nad zvonikom limena piramidalna kapa. Unutranjost je tipina za kalvinske crkve, skromno
proelju uz koji su s obje strane formirani nii prostorni odsjeci. Sagraena je 1713. godine u oblicima baroka, a
e glavnog broda dvostreno je i pokriveno limom, a bonih brodova jednostreno, nad apsidom viestreno.Glavni bro
apsidom viestreno i pokriveno limom. Crkva je svoena ekim svodovima odijeljenim pojasnicama oslonjenim na pol
a na glavnom proelju, u sredinjoj osi zvonik. Crkva je smjetena uz glavnu cestu u sreditu naselja. Brod je
e Otonevo djelo sauvano u Hrvatskoj, predstavljaju znatnu organoloku vrijednost. Na uem postolju i u neorga
pravokutnog tlocrta i ueg pravokutnog svetita sa sakristijom sjeverno uz svetite i zvonikom na zapadnom pro
akoer barokne obnove 1764. kada postaje jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta i ueg poligonalno zaklju
agraena za potrebe krajikih vlasti, u sreditu naselja na prijelazu 17. u 18. st. Danas pripada crkvi i prenamijen
Petera iz godine 1851. Premda su u dosta loem stanju, orgulje su jedno od rijetkih Peterovih djela tog ti
jala drvena kapela ije je postojanje potvreno navodom iz 1731. godine, a izvjesno je da se u Torecu nal
na. Inventar je nastao veinom krajem 18. i poetkom 19. stoljea predstavlja crkvenu opremu sa stilskim oz
e smatra jednom od najstarijih tehnika. Izvodi se pomou pisaljke kojom se na povrinu jaja nanosi vosak. Tako
si glavnog proelja, smjetena je u sreditu naselja i orijentirana je u smjeru istokzapad. Zidana crkva prv
n na glavnom zapadnom proelju. Sagraena je 1896. godine. U ravnini svetita proirena je prigradnjom prav
zapadne strane sakristija. Crkva je sagraena 1887. godine, a smjetena je u sreditu naselja. Prostor brod
u pravcu sjever jug. Nad brodovima se nalazi trodijelni, prema bonim zidovima skoeni strop. Pjevalite
u dogaajima iz druge polovice XVI. stoljea kada je turska vojska u osvajakom pohodu dola i u ove krajeve. U p
eferera. Prospekt orgulja komponiran je s povienim srednjim tornjem i dvije spojnice. S tri arkade u glavnom to
e i dvije horizontalne grede. Prea je do danas vrlo rijetko sauvan dio inventara votaniara i mediara u Hr
proelju zvonikom preslicom. Sagraena je 1888. godine na mjestu starije kapele iz 1849. godine. Natkrivena j
ana u pravcu sjever-jug. Jednobrodna je graevina pravokutnog tlocrta s uim zaobljenim svetitem uz koje je
grada, bunar, tala i tagalj. Zgrade su dio narodnoga graditeljstva karakteristine za okunicu, dvor, koja
redmeti se nalaze na mjestu koritenja. Glavna hia je opremljena krevetima, stolom, stolcima, uporabnim teksti
ja. Na visokom postolju uzdie se neogotiki prospekt. Dva bona polja svirala zavravaju trokutnim zabatom sa ne
podignuta sakristija, dok je na glavnom junom proelju zvonik nadvien piramidalnom limenom kapom. Smjetena
s istone strane, te zvonikom na proelju. Primjer je historicistikog ansambla nastalog istovremenim arhitekton
sigurno sauvano njegovo djelo. Manubriji su poredani visoko nad sviraonikom, u horizantalnom nizu to odaj
o s uzdignutim srednjim dijelom ija se trabeacija segmentno uzdie. Trokutni zabat naglaava piramidalnost ko
im zapadnim proeljem zvonik. Sagraena je na mjestu starije sruene crkve, nakon ponovnog osnutka upe 1799.
. Fasada je komponirana s tri polja svirala piramidalno formiranih. Obuhvaeni s dva polukruna ukrtena luka s d
posade, vjerojatno u drugoj polovici 18. st. nakon to je bila izvrena reorganizacija krajine. Postaja Kalinova
Kristovog, te zvona, nastala su u vremenskom rasponu od 15. do 19. stoljea. Osobitu vrijednost predsta
la, tj. Dva odvojena trodjelna prospekta. U svim poljima otvor na sviralama polukruno je zavren i ukraen ark
tlocrta manjih dimenzija s uim, poligonalno zakljuenim svetitem i zvonikom u sredinjoj osi glavnog sjevernog pro
em s crijepom, a sagraena je u prvoj polovici 18. stoljea. Eksterijer je konano oblikovan 1933. godine, a u kape
e imala ureen vrt, dok se na sjevernoj strani slijepim proeljem uklapa u ulini niz. Podrumljena je zidana kat
e arhitekture na prijelazu iz 19. u 20.st. u velikoj mjeri sauvanog izvornog izgleda prvotnih objekata te j
dne strane prigraena je 1891. godine s bolnicom spojena kapela sv. Florijana te uz nju postavljen pil, nakon to s
meen gospodarskim zgradama. Istie se visoko mansardno krovite s lukarnama te altana u sredinjoj osi glavnog p
ntralno je smjeten pravokutno oblikovan ulaz, iznad njega prozor, a lijevo i desno uz oba polja su nie. Zvoni
avna kula. Ona je pravilnog, etvrtastog oblika, sa zidovima debljine do 1.5 metara. Sagraena je na ivoj stije
svetitem, kontraforima, iljato zakljuenim prozorima te kamenim gotikim portalima. Obnavljana polovicom 19. t
nom kapom koja je 1938. zamijenila baroknu lukovicu. Sredinji dio glavnog proelja rizalitno je istaknut, a zabat ukra
vena je dvostrenim limenim krovom, dok je zvonik nadvien lukovicom. U unutranjosti se nalazi vrijedan inventar me
enog zida. Objekt koji dominira lokalitetom je sredinja brani kulom, etverkutnog oblika, sauvana u visi
em. Temelj je graen od opeke sa hrastovim potcjekom. Na duoj strani kua ima mali ulazni trijem. Na ulicu je otvo
jeten uz potok Pakru. Crkva je dijelom ograena zidom, a dijelom visoko prizemnom zgradom samog manastira. Crkva
ine, tadanji vlasnik Gapar Katelanovi dobiva dozvolu za gradnju vee utvrde castrum. U funkciji je do 15
ligonalno zakljuenim svetitem uz koje se sa sjeverne strane nalazi sakristija, dok je u ravnini s glavnim proelje
izdie zvonik. Specifinost crkve je gradnja kanatnim sustavom i unutranjost oslikana vegetabilnim ornamentom pukog
ljea. Graen je na stijeni, te zidine prate stijenu u smjeru istok zapad. Na pojedinim dijelovima stijena je
doba kasnog historicizma. Od inventara istiu se dva oltara s retablima ranobaroknog tipa s kvalitetnim slikam
n je srednjim nosivim zidom na uline i dvorine prostorije. Prozorska su polja odijeljena kaneliranim polustupovim
est u prizemlju i jednim kolnim ulazom smjetenim s lijeve, sjeverne strane proelja. Zgrada je sagraena kraj
nutarnjeg prostora unutar pravokutne osnove trodjelna te se tlocrtna dispozicija prizemlja ponavlja na prvom katu. U
ojektu domaeg graditelja Josipa Rea. Zgrada ima dvostreno krovite, a ispod viestruko profiliranog zavrnog
polovice 19. stoljea djelomino je adaptirana te je preoblikovano proelje. Prostor prvog kata ponavlja tlocrt
prigraena 1704. godine, a kasnije i sakristija uz nju. Krajem 18. stoljea crkva je proirena te presvoena
djelomino podrumljena. Predstavlja tipini primjer poluurbane arhitekture koja je izvorno karakterizirala izg
starije drvene kapele koja se spominje ve 1369. godine. Iz prve gotike faze sauvani su boni zidovi broda i svet
gotika i barokizirana. Od gotikih arhitektonskih elemenata preostali su dovratnici glavnog proelja te ulaza
brodna graevina pravokutnog tlocrta s apsidom, zvonikom iznad proelja i sakristijom s istone strane sveti
m i poligonalnom apsidom tokom 17.st. imala je strop, dok je krajem stoljea u svetitu zamijenjen svodom. Iznad
selja Podgari. Sastoji se od kule kvadratnog tlocrta i dva niza obrambenog zia. Toponim Garig spominje se pr
8. navedena je kao Comando Haus krievake regimente. Glavno proelje, orijentirano prema trgu, u prizemlju j
a i proelje su preoblikovani. U sredinjoj, kraoj osi prizemlja je smjetena vea, a dvokrako stubite za kat se
planu iz 1867. g. o emu svjedoe historicistiki elementi njenog proelja. Katna zona artikulirana je korintskim s
bedema. Sustavna arheoloka istraivanja nastavljena su 2008. godine. Povijesni izvori spominju utvrdu tek
se samostan poinje graditi 1675. godine na dananjoj lokaciji unutar zidina tvrave. Crkva je pravokutnog tlocrta
uenog je tlocrta s pravokutnim svetitem te sa sakristijom i zvonikom na sjeveroistonoj strani. Svetite je
vina pravokutnog tlocrta s velikom polukrunom apsidom na istonoj i s predvorjem na zapadnoj strani. Sredinja os
dvokraki stubini prostor u obliku slova L. Sagraena je u 18. stoljeu, a dograivana tijekom 19. i 20. s
ontalno slaganih hrastovih planjki spojenih na utor u 7 ljebova. Izmeu je vez na tzv. hrvatske vugle u dva
jem. Graena je od 1771. do 1779. godine na mjestu starije crkve sa svodom u svetitu i tabulatom u brodu od koje
upski dvor izmeu 1841. i 1845. dobiva novo reprezentativno klasicistiko proelje, a 1846. obnovljena je i crkva, k
zakljuenog svetita sa sakristijom i zvonikom pred zapadnim proeljem. Nekad nadsvoen prostor broda danas je
odignuta je oko 1757. Sakristija se nalazi sjeverno uz svetite, a zvonik nad zapadnim proeljem. Neuobiajenom bar
rokne pregradnje kojom dobiva neuobiajenu dvobrodnost izgubljenu posljednjom adaptacijom s kraja devetnaest
zakljuena je podizanjem zvonika 1721.Primjer je longitudinalne dvoranske svoene crkve ueg ravno zakljuenog s
prvi primjer specifinog arhitektonskog oblika - tlocrtno krunog prostora svoenog kupolom na pandantivima, kojem
uz baroknu dogradnju te zavrnu obnovu poetkom dvadesetog stoljea po projektu arhitekta Stjepana Podhorskog i
e strane. Pridruivanjem pravokutnog prostora broda 1872. dobiva tlocrt latinskog kria, a istovremeno je produ
eljem. Unutranjost je svoena krinim svodom nad brodom i kalotom s usjeenim susvodnicama nad apsidom, te strop
obljenog u sredinjem dijelu. Nad glavnim zapadnim proeljem smjeten je zvonik. Prostor broda svoen je trav
rkve uz to je specifina po oslikanoj unutranjosti i bogato dekoriranoj opremi. Zajedno sa upnim stanom i gosp
eljstva. Jednobrodna kapela pravokutnog tlocrta ima polukruno zakljueno svetite jednake irine i pravokutno, zatv
u sjeverne Hrvatske. Sagraena je 1764. kao dvorska kapela, no izgled joj je izmijenjen prigradnjom dva bona to
rta i ueg polukruno zakljuenog svetita, sa sakristijom juno uz svetite i zvonikom nad zapadnim proeljem.
rta svoena bavasto, s uim svetitem zakljuenim poligonalnom apsidom i zvonikom nad zapadnim proeljem. Unutar
mjeri sauvala originalne srednjovjekovne arhitektonske elemente. Jednobrodna je graevina pravokutnog tloc
graevina pravokutnog tlocrta, ueg, iznutra zaobljenog, a s vanjske strane poligonalnog svetita poduprtog s dv
m svetitem i zvonikom nad glavnim proeljem. Unutranjost je svoena ekim svodovima, a apsida kalotom. Sveti
kuje se cjelovitom prostornom organizacijom te dinaminim i plastinim oblikovanjem eksterijera. Podignuta
rkve pravokutnog tlocrta s uim poligonalno zakljuenim svetitem poduprtim kontraforima i oktogonalnim zvonikom
zvonik. Unutranjost je svoena bavastim svodom sa susvodnicama, apsida polukalotom s radijalnim susvodnicama.
ena sakristija, a pred glavnim zapadnim proeljem zvonik. Crkva je na istonoj strani poduprta s dva kontrafora. S
svetitem zakljuenim polukrunom apsidom, sakristijom i zvonikom nad glavnim proeljem. Istie se oslikom kom
apadnog proelja. U crkvi je djelomino sauvan originalni inventar iz druge polovice 18. st. Crkva je graena
ea, jedna je od najveih i najznaajnijih srednjovjekovnih graevina u kontinentalnoj Hrvatskoj. Svoena je, krin
injem gradskom trgu. Ucrtana je na najstarijem planu grada iz 1772., a u legendi plana iz 1828. upisana je kao I
ea. Zvonik je nadograivan u dva navrata, u 18.st. je povien za trei i etvrti kat, dok je prilikom izgra
ma dvije cilindrine kule, a unutarnje izduljeno dvorite na zapadnoj strani zatvara zid s portalom. U jun
m svetitem poduprtim kontraforama. Elementi gotike arhitekture sauvani su u podnoju zvonika gdje je oblikova
ignutim 1822. godine na glavnom zapadnom proelju. Godine 1902. je obogaena zidnim slikama i ikonostasom (C.Med
m planu Bjelovara iz 1772. kao i na svim kasnijim planovima. U legendi plana iz 1828. oznaena je kao Oberlieuten
naglaen je orijentacijom prostorija na sva etiri proelja i atorastim krovitem. Sredinji hodnik prizemlja sp
Na karti iz 1772. godine ucrtana je kua na mjestu krila orijentiranog prema trgu. Ve na planu iz 1828. ucrtana
m planu Bjelovara iz 1772. kao i na svim kasnijim planovima. U legendi plana iz 1828. oznaena je kao Oberlieuten
Ucrtana je ve na najstarijem planu Bjelovara iz 1772. godine, a u legendi plana iz 1828. godine oznaena je kao
o nije ucrtana, dok se na onom iz 1867. pojavljuje u dananjim dimenzijama. Graena je za sjedite gradskog mag
tiki karakter odaje njen volumen kojeg karakterizira sredinji portik sa etiri stupa i trokutnim zabatom. Zid
snogotika faza izgradnje, emu pridonosi visoka kvaliteta kasnogotikih fresaka u crkvenom brodu. Barokizirana j
nog oblika iza svetita govore o moguem postojanju ranije crkve na tom mjestu. Crkva je graevina pravokutno
og. Glavnim proeljem orijentirana je prema Kaievoj ulici. Sagraena je izmeu 1795. i 1828. godine. Naime, u
a. Njegova vertikala u osi trga okosnica je prostora grada. Bone graevine upnog dvora, obje L tlocrta, gra
proelju. Unutranjost je presvoena ekim svodovima. Glavno proelje rastvoreno je polukruno zakljuenim port
jeverne strane naslonjena sakristija. Uz glavno proelje podignut je zvonik pravokutnog tlocrta. Svetite je oslik
d dvorinog niza dok je prvotna tlocrtna dispozicija kata izmijenjena kasnijim pregradnjama i adaptacija
ne kapele spomenute u 16. i 17. stoljeu, a upnom crkvom postaje 1983. godine po osnutku tamonje upe. upna c
etitem. Glavno proelje ralanjeno je pilastrima i ukraeno vazama, a iznad sredinje osi uzdie se zvonik. U unu
i sakristijom. Brod ima ravan strop, dok su svetite i sakristija svoeni ekim svodovima. Meu crkvenim inventa
tita, a iznad proelja je zvonik. Proelje je zanimljivo rijeeno sa zaobljenim timpanonom i bonim zavrecima
enim indrom. Zvonik je prislonjen uz glavno proelje. Laa je svoena sa dva jarma ekoga kupolastog svoda. Na
2. godine. Profilirani kordonski vijenac dijeli zonu prizemlja od zone kata. Prostor prvog kata ponavlja tloc
avni oltar izraen je 1870. godine, a ostalih pet baroknih oltara nastalo je u periodu od 1757. do 1788. go
. Vrijeme izgradnje utvrde veemo za 14. stoljee kada se pretpostavlja da je zapoeta, dok je dovrena u 15. sto
ena je 1833. godine. Zvonik uz lau pokriven je kapom u obliku barokne lukovice s altanom. Glavno proelje je
eristika. Sagraena je izmeu 1760. i 1765. godine pod patronatom grofa Antona Erddya. Crkva je jednobrodna
erizira razigranost formi uz prisustvo elemenata povijesnih stilskih razdoblja i secesije. Istie se dominantnim
enom niom stepeninom poligonalnom kulom s june te polukruno zakljuene kapele sa sjeverne strane broda dobiv
izirana je 1700. godine te je bono uz lau prigraena po jedna kapela pa je tako dobila oblik kria. Nadsvoena
ednjovjekovnim oblicima, a dananji izgled dobiva tijekom kasnobarokne obnove koja je dovrena 1795. g. te
ao je vanjski plat poligonalnog svetita poduprtog kontraforima. Obnova u duhu kasnog baroka izvedena
ova trobrodna graevina s polukrunim svetitem na istonoj i pravokutnom pripratom na zapadnoj strani. Samostans
. 04. 1941. Logor je bio smjeten u prostorije nekadanje kemijske tvornice kraj Koprivnice. Logor Danica bio
nostrum Kemluk u ispravi kralja Bele IV. Poznato je da je u doba osmanlijske opasnosti obnovljen i utvren p
m Marije Terezije iz 1752. godine. Donji grad je upanijsko sredite u 12. stoljeu, a od 1252. privilegirani ban
jeu dovrava se organizacija prostora unutar utvrde to e bitno odrediti njen dananji izgled. Djelomina razgr
e Terezije. Utvrda postaje novo sjedite krajikih pukovnija. Pravilan raster ulica dijeli prostor utvrde na
h nalaza moe se utvrditi njegovo trajanja od 1. do 5. stoljea poslije Krista. Utvren je poloaj bedema, Si
a da se radi o antikom graevinskom kompleksu, vjerojatno villa rustica. Pronaena je velika koliina gra
dvije ikone: ikona Sv. Trojstva i ikona 318 Bogonosnih otaca. Inventar datira iz kraja 18. i 19. stoljea Me
kog tipa, kasnobarokne krstionice i ispovjedaonice. Istie se glavni oltar kao rjei primjer oltara iz vr
dopunjuje dra ovog djela. Sastoji se od 5 redova ikona i zavrnog kria s dvije grupe medaljona ispod
od reetki, ulaznih vrata, dva komada iraka od kovanog eljeza, ikone Krista na tronu, ikone Sv. Save, k
uje etiri prijestolne ikone i lokalni slikar Bratanovi koji izrauje ostatak ikonostasa. Na ikonostasu se
ke, kotlia za posveenu vodu, dvije kamene kropionice, dvokrilnih vratnica i orgulja. Kvalitetom i tip
oristikoj smionosti uvjetovanoj temom iz narodne prie. Djelo posjeduje sve karakteristike Generalieva
ata do 70-ih godina 20. stoljea. Zbirka je od kulturno-povijesnog znaaja za podruje na kojem Galerija dj
baroka, no smjeteni na zidane oltare recentne izrade. Brava s kljuem je zanimljiv je i rjee ouvan ko
barokno-klasicistike stilske karakteristike. Osobito je zanimljiv glavni oltar tipa tabernakul sa ve
svijenjaka, dvanaest plastika, etiri kalea, pokaznice, monika obliku pokaznice, kasnobaroknog kandil
verskog, Martirij sv. Erazma, Krvavi sabor u Krievcima), dva svijenjaka i podnos za ampule. Najveu vrijed
lastike (Sv. Mihaela, Sv. Jakova i dva starozavjetna proroka), visee stropne svjetiljke, viseeg kandila
ta, dvije reetke od kovanog eljeza, drvenog svijenjaka za uskrsnu svijeu, etiri posrebrena svijen
na raspela, raspela sa dva anela luonoe, te veeg broja kasnobarokne plastike (osam komada) koja je pr
astika svetaca, pet svjenjaka, dva jastuka, kalea, zvona, brave s kljuem, dvije knjige, stojeeg ra
u drugoj polovici 17. stoljea u stilu manirizma. Glavni oltar posveen je Sv. Trojstvu, a boni oltar alosnoj
e esnaest registara. Kuite je bogato ukraeno. Prebojano je smeom bojom, a plastina dekoracija i kanelirani
tlocrta s podrumom i dvije stambene etae. Koriteni su tradicionalni materijali kamen i drvo te suvremena imita
rhitektonski povezana u jednu cjelinu tvorei tlocrt u obliku slova T. Konstrukcija hotela je armirano-beto
imira Marohnia i Rika Marasovia. Zamiljen je kao reprezentativni rezidencijalni objekt s rustikalnim kame
mnica L tlocrta, natkrivena jednostrenim krovitem, izvedena kamenom klesancem, a samo manji dio stijena je
om na zaelju i krakteristinim vrlo strmim etveroslivnim krovitem. Glavnim je proeljem orijentirana prema
pravokutnog tlocrta i vrlo strmog dvostrenog krovita. Ulaz u prizemlje je uvuen i nalazi se na desnoj po
stone strane nalazi se sakristija. Karakteriziraju je jednostavni stilsko arhitektonski oblici od kojih je nagla
d drveta. Na njima je boravio ribar koji je signalizirao dolazak tune u zaljev. Pisani izvori spominju ovaj kom
Prikazuje Bogorodicu u fino drapiranoj haljini s maramom na glavi. Bogorodica u naruju dri dijete Isusa do
etite i zvonikom na preslicu na glavnom proelju. Laa je presvoena drvenim tabulatom, a svetite bavastim
temeljima crkve istog titulara datirane glagoljskim natpisom iz 1330. godine. Crkva se nalazi sjeverozapadno od
na na ve postojeu graevinu kojoj je loa bila svojevrsni portikat. U izvornom obliku sauvana je do kraja
u s gotiko-renesansnim stilskim odlikama. U razdoblju baroka primarni gotiki korpus graevine dobio je n
nanu kao Majorija. Rotonda je malih dimenzija, a kupola je zakljuena malim tamburom. Naglaena je klasicist
urja. Smjetena je s june strane jurjevske luke, podno brda Glavica. Najvjerovatnije od 18. stoljea titula
kalotom. Smjetena je u naselju, na povienom poloaju, uz glavnu cestu. Crkva je pravilno orijentirana. Sauvana je u pun
e strane u selima podno Velebita i selima podno Velike Kapele. Povijesni podaci o likom prelu poznati su
item. Primjer je neoklasicistike graevine koja svojom prostornom organizacijom slijedi shemu kolskih graevin
bogato je ukraeno. Mehanikog su sistema s jednim manualom. Kuite je prebojano svijetlo smee, ukla
d. Proizvodnja ovog sira jedan je od simbola regionalnog identiteta Like i Hrvatskog primorja.
b Brinjaka 2007. godine. Broji 145 predmeta izraenih od drva, tekstila, metala i keramike, a proizvodi su n
o uz svetite i zvonikom u desnoj osi glavnog proelja. Smjetena je u naselju, na uzvisini uz cestu. Pravilno je
pravokutnog tlocrta s uim pravokutnim svetitem, sakristijom uz svetite i zabatnim zvonikom iznad glavnog
uz lau), svetitem kvadratnog tlocrta, sakristijom sjeverno uz svetite i zvonikom iznad glavnog proelja. Smje
1-27/07, ur. broj: 565-08/3-11-3) utvreno da ima svojstvo kulturnog dobra sveukupno 208 arhivskih fondova i z
titem i preslicom na proelju. Sredinja portalna zona stupnjevito je uvuena cijelom visinom i zakljuena iljas
m poloaju izgradio kulu krajem 16. ili poetkom 17. stoljea. Graevina je izvorno bila katnica koja je tokom st
se 1574. godine. Daljnji razvoj naselja i njegovo prerastanje u upravno i kulturno sredite Liko krbavske u
Zapoinje u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit. Od Zaviana prolazi kroz Strogi rezervat prirode Hajduk
rostorom deambulatorija u funkciji sakristije, te zvonikom ugraenim u zapadno proelje. Svojim oblikovanjem rij
tijom juno uz svetite i zabatnim zvonikom iznad glavnog proelja. upa u Klancu osnovana je ve 1690.g., a upn
okutnog tlocrta, s uim izduenim polukrunim svetitem, sakristijom sjeverno uz svetite i zvonikom ispred gla
nad glavnog proelja. Ograena je kamenom cinkturom i glavnim proeljem orijentirana prema sjeverozapadu. Smjeten
ostranim svetitem i preslicom za zvona iznad glavnog proelja. Iznad pravokutnog ulaznog otvora glavnog proelja
ad glavnog proelja. Smjetena je na groblju i pravilno je orijentirana. Kapela je izgraena 1863. godine na mje
spomen obiljeja, groblje i ire podruje s potokom Vagancem. Nikola Tesla roen je 10. srpnja 1856. godine u
g tlocrta s uim peterostranim svetitem, zabatnim zvonikom i sakristijom zapadno uz svetite. Crkva je podignuta
avokutnog tlocrta sa zvonikom rizalitno istaknutim ispred glavnog proelja i peterostranom apsidom. S june str
i, majci tadanjeg vladara Josipa II. Trasu je projektirao kapetan barun Filip Vukasovi. Zbog strmih uspo
atog majstora, negdje iz polovice 19. stoljea, dobro su sauvane. Kuite je zatvorene kubine forme, na visokom po
mo pripadnika vladajue drutvene klase. Kvalitetan su i dekorativan rad vjetog dvorskog slikara. Kompozicij
gmentna luna nadvoja. Izgraen je u prvoj polovici 18. stoljea i integralni je dio povijesne Majstorske ceste koja je p
etlo od njemake rijei "meisterstuck" koja znai remek-djelo. Gradnja je zapoela 1820. godine, a zavrila 18
a nad krajolikom. Orijentirana je u pravcu jugoistok-sjeverozapad. Iz zidova crkve u posljednjih stotinjak
ntirana je jugoistok/sjeverozapad. Jednobrodna je pravokutnog tlocrta. Na istonoj strani, u visini svetita na
mladenake dobi, vrstih nabreklih ramena, ruku povijenih u laktu, dri rastvorenu knjigu grevito je prisloniv
tra. Brod je potopljen 1916. godine s dva torpeda iz talijanske podmornice kada je prevozio vojni materijal. Radi se
od je proizveden 1886. godine, bio je vlasnitvo austrijskog Lloyda, a potopljen je 1918. godine s dva torpeda iz t
od kojeg se izraivala brojna kamena plastika i crkveni namjetaj za potrebe antikih naselja Cisse i Navalie. Do
na pravokutnog tlocrta s polukrunom apsidom. Graena je kamenom u 19. stoljeu. Ostaci ranokranske bazilik
uz svetite. Tijekom 15./16. stoljea crkva je podignuta nad sjevernim bonim brodom bazilike iz 5. stoljea, a
rka fotografija. Svi predmeti zbirke upisani su u jedinstvenu inventarnu knjigu muzejskih predmeta.\r\n Hidro
ev, pivanje na pari, pivanje po svajsku, pivanje na kanat) vrlo su znaajna i vrijedna tradicijska bati
molitvu, tijela blago zakrenutog u desno. Lijevo stoji sv. Josip , glave, a djelomice i tijela zakrenuta u lijev
utnog oblika s polukrunom apsidom. Orijentirana je u pravcu sjeveroistok-jugozapad. Datirana je u drugu polovic
kutnog tlocrta s neto uim kvadratnim svetitem i zvonikom ispred glavnog proelja. Svoena je bavastim svod
raevina s peterostranom apsidom i zabatnim zvonikom. Svoena je ekom kapom, a osvijetljena s tri luna prozors
pripada u rijetku skupinu spomenika u kojima je tauroktonija prikazana u reljefu uklesanom u ivoj stijeni (k
zvona iznad glavnog proelja. Proelje je jednostavno rastvoreno pravokutnim ulazom i malim pravokutnim prozoro
og tlocrta s dva dvorina rizalita, glavnim proeljem orijentirana je prema sjeveru. Graena je za potrebe
a te Kulturno - povijesna zbirka. Memorijalna zbirka Stojana Aralice zaokruena je zbirka koja broji 454 predmeta
nog tlocrta sa zabatnim zvonikom i polukrunim uim svetitem uz koje je sakristija. Glavnim proeljem je orijent
Smjetena je na breuljku iznad grada, podno starog grada Fortice. Graena je kamenom 1725. g. Na zidovima i svod
eljem orijentirana je prema sjeveru. Crkva je podignuta 1863. godine u oblicima neoromanike ranog historicizma s dek
jentirana prema sjeveru. Graena u kamenu, bukanih proelja, drvenih stropnih konstrukcija i svoenog podruma. U
agi skupine grebena okruenih grmljem. Tauroktonija se prikazuje u reljefu uklesanom unutar polukrune priro
vina s pravokutnom apsidom, sakristijom uz sjeverni zid apside i zvonikom koji u plitkom reljefu centralno i
atnim zvonikom. Smjetena je u naselju uz glavnu seosku prometnicu. Interijer je bogato ablonski oslikan, te
ornim i prirodnim vrijednostima. U njima se nalaze stambeni i gospodarski objekti sagraeni krajem 19. i poe
a (sjeverni plato naziva se Turski sajam ili Sajmite) ove prapovijesne gradine, bila su zatiena kamenim bede
olte i kruni tedni otvori iznad stupova. Graen je 1935 1936. godine prema projektu ing. Milivoja Frkovia,
je oblikovano s rizalitno istaknutim i povienim srednjim tornjem. Prebojano je smee, a plastina je dekorac
mostanski kompleks izgraen je 1713. godine na ruevinama biveg treoredskog samostana. Tri samostanska krila zat
esto stradavao od napada raznih vojski. Godine 1525. spalili su ga Turci, 1646. je obnovljen nakon mleta
a moe se smatrati ranoromanikim objektom, koji je narednih godina vie puta obnavljan. U 18. stoljeu dograene su b
upova, lukova i ophodom na prvom katu kojem se pristupa vanjskim kamenim stepenicama. Sjeverna strana dvorit
uvana tvrava (sjedite) senjskih uskoka na strateki izvanrednom mjestu. Remek-djelo defanzivne fortifikacije
ambene funkcije kula propada pa je do danas sauvan samo dio zia.
dvoritem, opasan obrambenim zidovima. Sagraen je na prapovijesnom lokalitetu. Prvi put se spominje 1451.g.
kama, prigraena polukruna kula koju danas mjetani zovu "Beina kula".
e na uglovima koje su spojene obrambenim zidom. U sjevernom dijelu grada unutar zidina bila je glavna cil
ore, poligonalnim svetitem, sakristijom, te zvonikom ispred glavnog proelja. Od izvornih struktura sauvani s
ta je za vrijeme osmanske vladavine u Lici tijekom 16. i 17. stoljea od kamena vapnenca. Zajedno s bedem
elja. Glavno proelje veim dijelom prekriva zvonik otvoren ulaznim portalom s gotikim dovratnikom. Iznad ulazno
ena je polovicom 16. stoljea, a visoka preslica i trijem dograeni su u 19. stoljeu. Unutranjost kapele je
avno proelje podijeljeno je na polja lezenama i vijencem, a u poljima su smjeteni prozori iznad kojih su izvedeni
rostorija izmeu ulinog i dvorinog zida. Ispod dijela zgrade je podrum svoen bavastim svodom. Graena je k
om i zakljuena profiliranim vijencem. Kua je pokrivena etveroslivnim krovitem. Dva ulaza vode u kuu i oba i
Unutarnji prostor podijeljen je na ulini i dvorini niz prostorija, a ispod dijela zgrade je podrum sa bavastim
ni drveni ganjec. Unutarnji prostor prizemlja, sredinjim je hodnikom podijeljen na dva niza prostorija uz bo
pore, s poligonalnim svetitem, sakristijom zapadno uz svetite i zvonikom iznad glavnog proelja. Crkva je gr
icistika graevina, izgraena 1802. godine, s kvadratnim svetitem i sakristijom zapadno uz svetite, te zvonik
enom 1780.godine. U 19.stoljeu je preoblikovana. Pravokutnog je tlocrta s poligonalnim svetitem, sakristijom z
e i od tada postupno propada. Tipoloki je vrlo rijedak primjer fortifikacije te se ubraja meu znaajnije objekt
pravokutnog tlocrta s rizalitom na zaelju. Na kamenom podzidu izgraena je drvena kua pravokutnog tlocrta,
pravokutnog tlocrta, s uim kvadratnim svetitem, zvonikom na preslicu i prigraenim zatvorenim predvorjem ispred gl
ocrta s rizalitom na zaelju. Kua je sauvala niz arhainih elemenata: otvoreno ognjite s otvorenim tavanom, drv
adu. Jednobrodna je graevina graena kamenom i opekom i antikim spolijama ugraenim u crkvenoj ogradi podignu
anikim svetitem, preslicom za zvona i zatvorenim predvorjem ispred glavnog proelja. Laa ima ravni strop, dok
og je tlocrta s uim polukrunim svetitem i zvonikom na preslicu. Jednostavno obraena proelja rastvorena su ma
bila jednobrodna sa kvadratnim svetitem. Graena je od pravilno klesanog kamena i antikih spolija porijeklom
nobrodna je graevina, pravokutnog tlocrta s kvadratnim svetitem i zvonikom na preslicu. Laa je imala ravan st
om kulom sa june strane. Bio je znaajan strateki objekt u borbama s Turcima - branio je pristup Senju.
omonim objektima izgraenim uz zidine. Kapela je dvokatna s kriptom, nepravilnog tlocrta i svoena krino r
Gurijel, Dudii, Gager, Stanie, Jakinica, sakralnom lokacijom sv. Martin i etnografskom lokacijom Lokvet. Etno
ik utvrde dobivaju u 15. i 16 st. Unutar zidina formirano je gusto gradsko tkivo s uskim krivudavim uliicama i
donirane od vladara i plemikih obitelji. Sadanji fond ine primjerci teoloke literature od 16. - 19. st.
h dana. Knjige i periodika pisani su na vie od 15 jezika i obrauju gotovo sva podruja ljudske djelatnost
e crkve sv. Frane. Najbrojnije su zastupljeni kalei, a najznaajnije mjesto u riznici ima velika i ras
est polukrunih svoenih otvora. Uzvodna eona strana mosta ralanjena je kljunovima koji artikuliraju rijene
odine 1641. u njoj je odrana svadbena sveanost Katarine Frankopan s Petrom Zrinskim. Nakon to je polovicom
Zbirku kamenih spomenika, Zbirku razglednica i estitki i Graansku zbirku. Arheoloka zbirka sadri keramike i
tina spominje se 1558. g. Godine 1926. sagraen je zvonik i kapela je proirena te nakon oteenja u Drugom
olskim. Sagraen je od kamena s pet segmentno zavrena svoena luna otvora od kojih su tri ira otvora centriran
og i bogatog unutarnjeg oblikovanja. Jednobrodna je, s laom pravokutnog tlocrta s uim poligonalnim svetitem, s
piran, bogato rezbaren i dekoriran oltar iz 1671. g. postavljen je u kapelu koju su na svom posjedu s
rijeg drvenog ljetnikovca marala Marmonta sagradio 1906. godine Franjo pl. Turk prema projektu in. Eisenhuta. I
pred glavnog proelja. U zid svetita ugraen je nadgrobni spomenik od crnog mramora s kamenim grbom obitelji Bu
ktonske koncepcije i bogate dekoracije. Horizontalno je podijeljen na predelu, sredi dio, atiku i a
rema rijeci Dobri. Mlinarova kua prizemnica je na poluukopanom podrumu, pokrivena dvostrenim krovitem s p
odna je graevina pravokutnog tlocrta s uim svetitem pravokutnog tlocrta sa segmentnim zakljukom, sakristijom jun
peterostranim svetitem u irini broda, sakristijom sjeverno uz svetite i zvonikom u sredinjoj osi ispred pro
ad Karlovac, na inicijativu gradskog naelnika dr. I. Banjavia, a po projektu ing. V. Reiznera. Istovremeno s
uju Hrvatskog zagorja i dijela Slavonije, jedino se zadralo u ozaljskom kraju, u selu Trg. Plete se iz elas
sv. irila i Metoda i sv. Ivana Nepomuka, orgulje, propovjedaonica, dvije korske klupe i dvije prednje str
a. Kuite ugraeno u ogradu kora djelo je iste pavlinske radionice koja je izradila i svetiku propovjedaonicu
d glavnog proelja. Rokoko inventar i zidne oltarne slike pavlinskog su porijekla. Velika iluzionistika oltar
o uz svetite i zvonikom iznad glavnog proelja te predvorjem ispred. Sauvan je barokni inventar meu kojim
lekovia, Orekovia, Appela, Grunwalda. Izvanredno odabran poloaj izvan naselja, na uzvisini iznad doline Kupe
nose entabular donje zone te zavretak gornje zone koji prati luni zakljuak ikona. Pilastri su kanel
dinji dio uputen vitki drveni tornji koji zavrava piramidalnom kapom. Svoena je kupolom s usjeenim susv
tolju, s posebno fino oblikovanim dekorativnim zavjesama nad otvorom svirala, koje u bujnim motivima akantusa
tlocrta s uim svetitem centralne dispozicije, sakristijom sjeverozapadno uz svetite i zvonikom ispred glavnog p
tijom sjeverno uz svetite te zvonikom na preslicu. Crkva je sagraena od kamena. Laa je sagraena u 16. st., s
ica za potrebe opsluivanja vojske slunjske i okolnih utvrda. U poetku se grade vodenice za mlinarenje, no usp
Tlocrt je prilagoen konfiguraciji terena i prirodnim obiljejima, pa je obrambeni zid koji okruuje plato brda
zvilo se naselje na suprotnoj obali, oko franjevakog samostana i crkve. U 16. st. burg postaje granina utvrda
titem, sakristijom jugoistono uz svetite, po dvije kapele bono uz lau i zvonikom iznad glavnog proelja. Od i
e i postaje vana predstraa karlovakoj utvrdi, a od 1873. godine upravno i obrazovno sredite. Dograen je 1
duenim uim peterostranim svetitem, sakristijom uz svetite i zvonikom ispred proelja. Svetite, izvorno u f
bogatiji sloj Karlovana graene tijekom 19. st. na glacisu tvrave. Izrazitoj vrijednosti, osim dekorativno
te i zvonikom iznad glavnog proelja. Bogatijeg je vanjskog oblikovanja i jednostavnog unutarnjeg u kojem je sauva
vojena inundaciona otvora. Otvori mosta flankirani su kljunovima trokutnog tlocrta s kapom bez profilacija. Mo
kraja koji organizacijom okunica i inventarom doaravaju nain ivota i privreivanja ruralnog stanovn
nica sauvala je gotovo sve izvorne elemente tradicijske gradnje - hrastove planjke spojene njemakim vezom, d
m poloaju, u neposrednoj blizini ruevina starog grada Tounja. Laa nije svoena, svetite je svoeno polukalo
Struppi, a 1843. prilikom rekonstrukcije iste ceste nadogradio ga je, zajedno s kamenim prilaznim rampama g
zatvorenim hodnikom iznad lunog prolaza. Graevina je trobrodna, s poligonalnim svetitem, izdvojenim zvonikom za
plan tvrave koncipiran u duhu renesansnog shvaanja tzv. idealnog grada, baziran je na esterokrakoj zvijezd
erno uz lau i zvonikom ispred glavnog proelja. Svetite je svoeno polukalotom sa susvodnicama, laa pruskim, sakr
nikom ispred glavnog proelja. Laa je svoena kupolom s usjeenim susvodnicama, svetite krino bavastim svodom
tranim svetitem s nejednakim stranicama. Sauvani su, konzervirani i prezentirani izvorni zidovi, pod i oltar kape
ni proelja, smjetena na groblju u dolini podno starog grada Bosiljeva. Prostor lae ima otvoreno drveno kr
og tipa. Horizontalno su podijeljeni na predelu i retabl, a vertikalno na centralni i krilni dio. Olta
a Padovanskog s oltarnom palom te propovjedaonica. Glavni oltar tektonskog tipa s drvenim retablom koji u
ntralnog tlocrta sladkogorskog tipa, opremljen je inventarom s kraja 18. st. koji upotpunjuje kasnogotiki kip
m pravokutnog tlocrta, trostrano zakljuenim svetitem u irini lae i masivnim zvonikom koji prekriva vei dio pr
rostora s trostrano zakljuenim svetitem u irini lae, preslicom za zvona i natkrivenim predvorjem ispred glavn
pu oltara kasnorenesansne koncepcije. Na stijenama lae i svetita kapele nalazi se friz drvenih oplat
tirani i polikromirani, tektonskog tipa. Horizontalno su podijeljeni na predelu, sredinju zonu, atiku i
te. Nakon to je beki poduzetnik J. Jerusalem 1884. kupio Banjaviev mlin da bi osnovao predionicu i tk
predelu i retabl, a vertikalno na centralni i krilni dio. Oltari su rustificirani oltarni retabli s kar
ata na ulazu u sakristiju, liturgijsko sue, svijenjaci, luster i zvono, nastao je u vremenskom perio
e koncepcije. Retabl je krilni, podijeljen na predelu, srednju zonu i atiku. U centralnom dijelu je oltarna pa
Mihovila. Raspelo je kasnobarokno, drveno, polikromirano. Slike (ulje na platnu) su iz sredine 19. st. Po
m polukrunim svetitem, sakristijom sjeveroistono uz svetite i zvonikom iznad glavnog proelja. Prostor lae
icu i otvorenim predvorjem ispred glavnog proelja. Svetite je svoeno bavastim svodom, strop lae je drveni gred
rije 1364. g. Tijekom 15. st. pavlinski samostan je jedan od najbogatijih u Hrvatskoj. Razoren je od Turaka te napu
im polukrunim svetitem i zvonikom u sredinjoj osi iznad proelja. Tipoloki pripada nizu klasicistikih sakra
oja zbog svoje izvornosti i arhitektonske vrijednosti pripada najvrednijem povijesnom graevnom fondu grada.
je u 18. st., a nakon to ga je 1825. g. kupio grof Laval Nugent obnovljen je i ureen. Od kompleksa je sa
ja prikazuje muki akt u sjedeem poloaju, torza blago povijenog u padu izraenog u bronci. Nadgrobni spomenik po
m i zvonikom ispred proelja. Sauvan je barokni drveni glavni oltar sv. Doroteje s poetka 18. st. Kapela se s
lovakog in. Riesznera. Izrazito dekorativna, koloristiki obraena proelja bunara, gornje i donje vodosprem
h formira manji trg. Graevina je pravokutnog tlocrta, sagraena je kao antiki hram s trijemom na proelju. M
s grobnicama Vraniczany, Turkovi i Hofman te kapelom Svih Svetih formira manji trg. Monumentalna neogot
uzolej je najmonumentalnija grobnica katolikog groblja, sagraena kao graevina kvadratnog tlocrta na iju priz
u Mihajlu Stipiu. Izraen 1808. godine najstarije je spomen obiljeje na katolikom goblju, preneseno sa jednog od
ka jo baroknog karaktera, izrazite ogranoloke i kulturno povijesne vrijednosti.
1903. je s opinom Banija pripojen Karlovcu. Tijekom 19. st. razvijalo se kao krajiko naselje s upravnim
Spomenik formiraju etiri paralelne trake od nehrajueg elika, identinih dimenzija i usmjerenja simboliziraj
kata te stambenih zgrada za rukovodstvo tvornice. Strojevi i alati vrhunskih karakteristika s kraja 19. i poetka
ono orijentirano prema trgu ire, sloeni u pravokutni tlocrt zatvaraju unutarnje dvorite otvoreno arkadnim ho
ane prigraena sakristija i zvonikom u osi proelja. Na prijelazu 19. u 20. st. unutarnji prostor crkve je
uno uz svetite i zvonikom ispred glavnog proelja. Inventar - neostilski glavni i boni oltari, te zidni osli
a, s dogradnjama i obnovama 17. te naroito 18. i 19. st. Kapela je jednobrodna, s laom pravokutnog tlocrta,
vokutnog tlocrta, s izduenim polukruno zavrenim svetitem, sakristijom jugozapadno od svetita i zvonikom izn
auvana u izvornom obliku, kao i prirodni ambijent u kojem se nalazi. Najstarija graevina je kasnobarok
dvorje i na njegovom mjestu dograena ira laa i masivni zvonik. Od graevine pravokutnog tlocrta s uim svetitem
glavnog proelja smjetena je na uzvisini nad rijekom Kupom. Vjerojatno srednjovjekovna kapela sagraena je kao
titem i zvonikom koji rizalitno izlazi iz glavnog proelja. Opremljena je baroknim, neostilskim i secesijskim i
e graevina, s laom pravokutnog tlocrta, uim polukrunim svetitem i zvonikom ispred glavnog proelja. Unutranj
avnog proelja, smjetena je na povienom poloaju, istaknuta u svim vizurama naselja. Glavni drveni oltar s pal
dominira zvonik odmaknut od sredinje osi, ispred glavnog proelja, otvoren zailjenim ulaznim otvorom, pukarnic
ajznaajnijih ostvarenja radionice. Monumentalni prospekt ugraen u ogradu kora konzolno istaknut, komponiran je
. Barokna izgradnja prilagoava se starijoj organizaciji prostora oblikujui barokne ambijente (trg ispred sta
im bavastim svodom sa susvodnicama, u prostorijama prizemlja i kata imaju drveni grednik. Kurija je sagraena od kam
junice svoeno je pruskim svodovima. Zgrada je sagraena od kamena i opeke. Kao trgovaka jednokatnica sara
e jednobrodna, krinog tlocrta, svetite je pravokutnog tlocrta sa odrezanim uglovima. Prostor lae svoen je eki
ma. Nepravilnog je kvadratnog tlocrta s tri zaobljene i jednom kvadratnom kulom. Najstarija polukruna ku
u 18. u 19. st. Uravnoteenim masama kubusa i visokog krovita znaajno pridonosi kvaliteteti prostora, a kao ist
mana zatvara unutarnje dvorite koje povezuje prometnu poslovnu ulicu i etalite s drvoredom oko anca nekadan
ara unutarnje dvorite preko kojeg je veama spojena sa etalitem. Sredinom 19. st. na mjestu drvene graevine j
nizu kua sagraenih na glacisu nekadanje tvrave. Glavnim proeljem orijentirana je prema trgu, a dvoritem pre
m orijentirana prema Zrinskom trgu. S nasuprotnom zgradom na etalitu zatvara unutarnje dvorite, a veama i dvori
rotnom kuom na etalitu zatvara unutarnje dvorite koje povezuje prometnu poslovnu ulicu i etalite s drvoredo
Kua je pravokutnog tlocrta, graena opekom u prizemlju, dok je na katu kanatne konstrukcije. Na mjestu starije gr
em s nasuprotnom kuom na etalitu F. Tumana 8 povezana je s perivojem. Sagraena oko 1830. godine, kua kvalitet
prometnu poslovnu ulicu i etalite s drvoredom oko anca nekadanje tvrave. Graena je u dvije faze: poetkom
cu i etalite s peteroredom kestena oko anca nekadanje tvrave. Na mjestu starije kue sagraena je u prvoj polov
vorno namijenjene pomonim sadrajima i stanovima za poslugu. Kvalitetan je primjer stambeno-poslovne, trgovake
slovnu ulicu i etalite s drvoredom oko anca nekadanje tvrave. Zgradu izrazite urbanistike i arhitektonske vri
uprotnom zgradom zatvara unutarnje dvorite preko kojeg komunicira s poslovnim i prometnim Zrinskim trgom. K
om trgu 5 zatvara unutarnje dvorite koje povezuje trgovako-poslovni trg sa etalitem. Sagraena je osamdeseti
oslovnu ulicu i etalite s peteroredom kestena oko anca nekadanje tvrave. Sagraena oko 1880. godine, bila je
, na mjestu drvene kue sagraena oko 1870. godine u stilu romantinog historicizma. Izrazitoj vrijednosti, o
897. g. na mjestu starije graevine, u konstruktivnim i arhitektonskim oblicima karakteristinim za razdobl
kom trgu povezana je unutarnjim dvoritem. Na mjestu starije kue, u klasicistikom stilu sagraena je sredinom
9. godine za baruna Nikolu Vraniczanya. Godine 1905. vlasnik je barun Dragan Vranyczany Dobrinovi. Jedna je u ni
pravilnog L tlocrta, prema dvoritu otvorena arkadama u prizemlju. Graena je u dvije faze. Stariji juni dio vjero
s dva zaelna plitka krila. Ulaz u veu uokviren je klesanim dovratnikom zakljuenim polukrunim nadvratnikom sa za
i bone kapele, pravokutnim svetitem i zvonikom jugozapadno uz lau. Svoena je bavastim svodom sa susvodnicama,
uten te tijekom 17., 18. i 19. st. obnavljan i dograivan. Izrazito vrijedan inventar 17. i 18. st. dijelom je
cije jedinstveno koncipiranog prostora pravoutnog tlocrta s trostranim svetitem i zvonikom na preslicu. Graena
sivnim zvonikom uz bono proelje i zatvorenim predvorjem. Sagraena je 1693. godine, zvonik na mjestu preslice 174
nikom iznad glavnog proelja i sakristijom sjeverno uz lau. Romanika osnova obnovljena je u 17. st., te nako
as je jednobrodna graevina s trostraninom apsidom, svetitem iza apside, kapelom juno uz lau i zvonikom iznad
akljukom, sakristijom uz svetite i zvonikom uz glavno proelje. Izrazitog je povijesnog znaaja, skladnog baro
njovjekovna jezgra je sedmerokutnog tlocrta okruena bedemima ojaanim krunim polukulama iz 16. st. N
te je cetinske, pa slunjske grane Frankopana. Godine 1527. na saboru u podgrau Cetina, u oblinjem fran
574. godine mjesto je vojne posade i kasnije sjedite Blagajske kumpanije. Godine 1865. je razruen i od tada
t. Jednobrodna je, s laom pravokutnog tlocrta, nepravilno lomljenim apsidalnim zakljukom te zvonikom ispre
ndia iz Buima u Lici te slunjske grane Frankopana. U turskoj vlasti je od 1582. do 1699. godine. Obnovljen je 17
kule, integriranim trokatnim katelom i kapelom sv. Bernardina. Grad je oko 1500. g. dao sagraditi Bernardin Fran
u, sakristijom u samostanskom dijelu i zvonikom bono uz proelje. Sauvan je vrijedan inventar 17. i 18. st. te
aninim svetitem, sakristijom juno uz svetite i zvonikom ispred glavnog proelja. Sauvan je zidni oslik sveti
na je u naselju, na junim padinama umberake gore. Dio inventara sauvan je iz vremena gradnje. Crkva je 175
em, sakristijom juno uz svetite i zvonikom ispred glavnog proelja. Graena je od kamena iz okolice bogate rimski
k Juraj Hormayer. Crkva je jednobrodna, s laom pravokutog tlocrta, svetitem kvadratnog tlocrta s elip
tativni dvor. Nakon zrinsko-frankopanske urote mijenja vlasnike (Petazzi, Perlasi, Bathiany, Thurn i Taxis,
pripadala klokokom plemenu. U njihovom vlasnitvu ostao je do pada Bia 1592. godine, nakon ega je doao
Ladikovia. Od 1504. u rukama je Frankopana Cetinskih, a od 1543. Frankopana Slunjskih. U turskoj je vlasti do
vilnog pravokutnog tlocrta s cilindrinom kulom u jednom uglu, okolnim jarkom te stambenom zgradom unutar zidin
a, Gissinga, Babonia, Frankopana. Godine 1592. osvajaju ga Turci i u njihovim rukama ostaje do 1788. kada
bog poloaja na povijesnoj cesti pod kastrumom naglo se razvija naselje. G. 1460. postaje sjeditem krbavskog bisk
ki - Frankopani gospodare podrujem od Senja do Modrua i Cetingrada, prvi puta spominje se 1401. godine. Tur
ispred glavnog proelja smjetena je u sreditu naselja. Sagraena je 1763. g. i obnavljana 1834. i 1883., a pregraen
u kojih su stambene zgrade, opasan obrambenim zidovima. Sagraen kao feudalni grad obitelji Barilovia, strad
kulom i palasom pravokutnog tlocrta, te meusobno spojenim traktovima. Opasan je zidom s dvije cilindrine i
. u vlasnitvu Babonia. Od 1325. g. u rukama je Frankopana, a od 1415. grofova Celjskih, nakon ega se izmijen
tlocrta sa proelnim i zaelnim rizalitom zajedno s gospodarskim zgradama 1841. godine dao je sagraditi J. Bunyev
Nakon zrinsko-frankopanske urote mijenja vlasnike, od Sauera, Herbersteina, Maltekog reda, Pataia, Haram
zvonikom ispred glavnog proelja. Gotiko svetite svoeno je krino rebrastim svodom, koji je veim dijelom
noj i peterokutnom na zapadnoj strani. Srednjovjekovni grad Babonia, od 14. st. u rukama je Frankopana, od 16. s
ziciji i prozorima svetita. Jednobrodna je, pravokutnog tlocrta s uim pravokutnim svetitem, sakristijom
krunim, sakristijom kvadratnog tlocrta iza svetita, te zvonikom ispred glavnog proelja. Cjelovito ouvan barokni
uno uz svetite, dvije bone poligonalne kapele te zvonikom iznad proelja. Crkva je bogato opremljena baroknim
a. Cjelovitog je i skladnog oblikovanja vanjskog i unutarnjeg prostora s odlikama razdoblja historicizma kraja 1
a stambena zgrada podignuta je 1907. godine prema projektu zagrebakog arhitekta Vjekoslava Bastla za vlastelina i
e. U drugoj polovini 19. stoljea cijelo imanje je u posjedu trapista koji podiu visoku zidanu ogradu sa
zvonikom ispred glavnog proelja i sakristijom sjeverno uz svetite. Crkva je bogato opremljena baroknim inventar
690. g. tip "zlatnog oltara", dar grofa Drakovia, rokoko drvena polikromirana propovjedaonica, sak
an i polikromiran, tektonskog tipa. Horizontalno je podijeljen na predelu, sredinju zonu, atiku i ati
bjekta nalazi se polukruni otvor za umetanje lonaca, s obje strane otvora kamena konzola. Iznad otvora nalazi se
bjekta nalazi se polukruni otvor za umetanje lonaca i kruha. Untranjost pei predstavlja svod od ulomaka opeke.
rizemnica prizidana uz peinu koja joj ini prirodan zaklon prema sjeveru. S niskim ognjitem, otvorenim stropi
ni portal s grbom na zaglavnom kamenu poruen je polovicom pedesetih godina XX. stoljea. Proelje rezidencij
Istre i Carevinskog vijea u Beu. Osniva je lista Naa Sloga. Biskupova rodna kua je kamena, mala, tl
batova, sabijala ili stupala vunena tkanina od koje se izraivali dijelovi nonje ili ponjave. U uporabi do po
prostori, ukljuujui terme i vodosprema. Otkriveni su ostaci podova ukraeni mozaicima i ostaci zidnog oslika
ju se nalazi barokni portal sa zaglavnim kamenom ukraen maskeronom. Proeljem dominira istaknuti balkon
graenim objektima s njezine june strane. Ova se trodijelna stambeno-gospodarska zgrada sastoji od pregraene k
im gotikim mreastim rebrastim svodom i izvana ojaanim kontraforima. Desno od proelja die se zvonik ije priz
ne kapele i plitko istaknutom apsidom. Prema stilskim obiljejima datira se u barokno razdoblje, a inicijali n
edinja via, ira i dublja od bonih. Sjeverna apsida je zazidana, a nad junom je podignut uski zvoni
Zidne slike, djelomino skrivene pod naliem, proteu se apsidom, trijumfalnim lukom te djelomino junim i s
e 1460. Prema natpisu, izgradio ga je majstor Petar iz Ljubljane. Nadsvoeno je mreastim svodom. Brodove je
sa tragovima fresaka u apsidi, uz koju je krajem 10.st. osnovan benediktinski samostan sv. Mihovila nad Limom, te
osti se pod preslikom iz 1864. nalaze kasnogotike zidne slike. Na istonom zidu prikazana je scena Raspea dok se
z polovice 16. st., ispod kojih se nalazi stariji sloj geometrijskog uzorka, najvjerojatnije iz romanikog perioda
krovom od krilja. U unutranjosti su sauvane zidne slike majstora Dominika iz Udina iz polovice 16. st. koje p
m zidu svetita sauvane su zidne slike s kraja 15. st. koje se pripisuju majstoru Ivana iz Kastva. U poljima sv
ivni zidani stupovi i par pilastara. Sredinji dio zaelja bio je ukraen nizom lebdeih slijepih arkada, a izna
e crkve iji su ornamentirani preromaniki ulomci kamenog namjetaja ugraeni kao spolije u proelje, te ulomak ol
ariju, vie puta obnavljanu crkvu, vee i postojanje benediktinskog samostana jugozapadno od crkve. Crkva je
proelju objekta nalazi se polukruni otvor, te dvije kamene konzole. Sluila je za peenje glinenih lonaca i k
4. st. u posjedu feudalnih obitelji Devin, Walsee, Wachstein, Erlacher. Od 1480. dio je Pazinske kneije.
sjeda obitelji Karscheyner. Od 17. st. katel je mijenjao vlasnike sve do poetka 20.st. kada je teko strada
odom s pojasnicama oslonjenim na lezene. Lezene su meusobno povezane lukovima tako da su izmeu njih formirane plitke
1662.To je pravokutna otvorena prizemna graevina, okruena parapetnim zidom koji nosi vitke stupove, pokrivena
nutom pravokutnom apsidom, graena pravilnim kamenim klesancima, presvoena dvotravejnim krinim svodom oslonjeni
iljatim lukom zakljuenog portala, nalazi se rozeta perforirana u kvadratnoj kamenoj ploi. Proelje je zakljuen
jui i kapelu Sv. Stjepana. To je trokatnica, s ulaznim atrijem iz kojeg se stubitem uspinje na prvi
nutarnji. Vanjski monumentalni ulaz u oblicima visoke renesanse, uokviren je bunjatom i zakljuen atikom s ukl
om pred proeljem. Unutranjost je oslikana z. slikama koje se pripisuju Majstoru Antonu iz Kaerge (prije 1
m. Svod je 1470. godine oslikao slikar iz kruga Jakoba Suntera (Leonarda iz Brixena), prema predlocima Biblije
etitem. Uz zapadno proelje u romanici je crkvi dograen zvonik. 1524. godine dograeno je novo pravokutno sve
erokutnog tlocrta. Unutranji zidovi ralanjeni su sa sedam nia, a nadsvoena je kupolom. Sauvana je kamena t
nostavnog pravokutnog tlocrta, graena pravilnim klesancima, presvoena iljastim svodom. U unutranjos
jeg su se nalazile i upna crkva sv. Mihovila i kapela sv. Trojstva. Od katela je danas ostala samo kula na J
jem razdoblju na proelju je nadograena preslica. Krov na dvije vode prekriven je kamenim kriljama. Unutranj
tranjost kapele oslikao je istarski slikar, Majstor Anton iz Padove u razdoblju 1529-1537. o emu svjedoe gla
opicom iz 16.st. pred proeljem. Na bonim zidovima i u apsidi djelomino su sauvane freske iz 12./13. st. nastale p
na kula. Troetana palaa ima otvoreni atrij u prizemlju (danas lapidarij) i dvorite nad bedemom. Palaa je smje
zdoblja. Trokatna palaa ima zatvoreno unutranje dvorite kojim je stambeni dio palae povezan sa srednjovj
m dvoritem i otvorenom terasom prema Podlabinu. Dok ulino proelje nema posebnih stilskih obiljeja, dvorin
bavastim svodom. Izvorno gotika crkva iz 14.st. temeljito je pregraena i proirena 1582. god. u vrijeme pulskog bi
Unutranji zidovi crkve oslikani su freskama majstora Blaa Dubrovanina, pukog slikara iz 16.st. koji je i
enom 1770. Zidovi crkve oslikani su ciklusom zidnih slika etvorice majstora. Majstor Cleriginus III iz Kopra naslika
ov trag ouvan je samo u ostacima zidnih slika na zaelnom zidu crkve. U lijevoj apsidi prikazana je BDM na prije
u. Ispred proelja prigraena je atipina lopica punih bonih zidova, rastvorenih samo pravokutnim prolazima. Unut
om polukrunom apsidom. Zidana je nepravilnim kamenim klesancima, a krov je prekriven kamenim kriljama. U c
m. Boni zidovi ralanjeni su plitkim polukrunim niama. Prema latinskom natpisu na proelju crkvicu je izgradio ma
su doivjeli kasnije preinake, te su u najveoj mjeri zadrali izgled posljednje faze ivota naselja. Z
ti pokrivena kamenim kriljama. Unutranji zidovi ralanjeni su polukrunim niama. Graevina je izvorno romani
elju se nalazi u potpunosti sauvana preslica. Svetini prostor u potpunosti je oslikan zidnim slikama, a prikaza
Na proeljuu se nalazila preslica od koje je sauvana samo baza. U unutranjosti crkve, na zidu iza oltara, sauva
m, iznutra polukrunom, izvana trostranom. Krov je u potpunosti prekriven kamenim kriljama, osim sljemena ko
slica s dva otvora. Na zidovima su sauvane zidne slike dvojice talijanskih majstora iz sredine 14.st. Prvi je u apsi
uju ranijeg sakralnog objekta, u dijelu naselja koji se do 14.st. nalazilo na podruju izvan gradskih zidin
elju zvonik na preslicu, a ispred proelja lopica. Na sjevernom zidu prvog traveja naslikan je alegorijski prikaz
tire na povrini od otprilike 4000 m, a sagraen je na ostacima antike vile rustike. Obuhvaa trobrodnu, troapsi
nja upuuju na to da se radi o nalazu antike fulonike arhitektonskog kompleksa za proizvodnju boje za tkan
sidom s trompama otkriva dva sloja fresaka, iz 13. i 15. st., s glagoljskim grafitima. U apsidi je prikaz niza
a sjeverni i juni dio. Na sjevernom, povienom platou formirala se jezgra srednjovjekovnog grada, danas vidlji
anja i gospodarskih graevina, tlocrtno rasporeenih u obliku slova U. U centralnom dijelu sredinjeg zdanj
st. Uz bogato ukraenu palau barokno-klasicistikih obiljeja oblika nepravilnog slova T, ija su proelja ukra
rnih nacrta P. Nobila. Aktiviran je 01.08.1853. Bio je opremljen Fresnelovim sustavom, bljeskajui cr
na. etvrtasti prozori postavljeni su asimetrino s naglaenim kamenim klupicama. Na oba proelja postavljen j
kljuen je otvorenim krovitem, a zidovi i apsida crkve bogato su oslikani oko 1400. godine. U apsidi je izveden pri
, a baroknu pregradnju doivio je u 17. st. Prostornom koncepcijom i oblikovanjem arhitektonske plastike uklapa
oelju. Crkvica je presvoena drvenim kasetiranim oslikanim tabulatom, a svetite ravnim stropom koji je zamijen
s jednim zvonom na proelju. Zidana je od klesanaca uslojenih u pravilne paseve. Konha apside prekrivena je krilama.
nima. To je jednobrodna romanika graevina izduenog pravokutnog tlocrta s istaknutom polukrunom apsidom. Apsida j
konstrukciji s dva luna prolaza flankirana s tri polustupa na visokim postamentima s kompozitnim kapitelima.
1. st.pr.Kr. u ast tri lana svoje obitelji. Radi se o jednostavnom lunom otvoru s atikom na kojem su bile
ustovo vrijeme, proiren za vrijeme cara Klaudija, dok izgled dananjeg potjee iz vremena Tita Flavija Vespaz
nske trijade - sklopa tri hrama. Predstavlja jedan od najljepih primjera rimskog kultne arhitekture s jakim
m sauvana je scenska zgrada, polukruna orkestra i polukruno oblikovane stepenice gledalita, djelomino us
mala kvadratna prozora s predromanikim i kasnoantikim spolijama u funkciji nadprozornika. Prozor na proelju i
vi fresko oslika iz 15. stoljea: na zaelnom zidu nazire se scena Krunjenja Bogorodice, dok se na junom i sjeve
trobrodne bazilike iz kraja 8. ili poetka 9.st. Od predromanike crkve vidljivi su ostaci svetita zakljuenog
no je proelje ralanjeno s etiri masivna pilastra koji seu do visine potkrovnog vijenca, od kojih su dva
kljuena su iljatim lukom, dok se na junom zidu nalaze jo jedna zazidana vrata s polukrunim lukom. Uglovi su
ama kanalicama, a apsida kriljama ispod koji je sauvan dekorativni vijenac od glinenih tavelica. Na proelju su u
a. U elu zidu izmeu apsida nalazi se mala polukruna nia. Zaelje je ralanjeno luno spojenim lezenama, koje t
a iz druge polovine 15. st. Na svodu su prikazani prizori iz kristolokog ciklusa. Na zaelnom zidu u luneti nalaz
ektu poznatog inenjera i graditelja Pietra de Nobilea gradi se visoki trup svjetionika valjkastog oblika od k
anih oko dva atrija, a koji zajedno tvore jedinstvenu arhitektonsku i funkcionalnu cjelinu. Gradnja skl
i po jednim kvadratnim prozorom sa svake strane te zakljueno zvonikom na preslicu sa jednim lukom za zvono. Zvj
sidom presvoenom iljastim svodom. Ispred crkve je 1704. dozidana lopica. Na vrhu proelja nalazi se zvonik
e namijenjena javnim funkcijama. Izgraena je u treem desetljeu 16. st. u sklopu renesansne transformacije mjes
rovnici pape Aleksandra III. Sve do polovice 16.st. obavljala je funkciju upne crkve. Uz jugozapadni ugao crkve
orosini (1384.-1560.) i obitelji Grimani (nakon 1560.-1848.). Jezgra utvrde nastala je vjerojatno ve u 13-1
klop historicistikih obiljeja sastoji se od glavne stambene zgrade, objekta konjunice, zimskog vrta, a okru
arbana, na mjestu srednjovjekovnog katela unitenog u 14.st. Sjeverno od palae, izmeu nje i crkvenog fon
6. st. Romanike su osobine, osim naina gradnje, polukruni portali i prozori na proelju i na ju. zidu. Jedn
crkveno proelje prislonjen je zvonik i upni dvor iz 19.st. a ispred proelja formiran je trg. Sklop je okr
oslivnim krovom pokrivenim kamenim krilama. Na proelju mali zvonik za preslicu s jednim lukom za zvono. Unutar apsid
cima i prekrivena krovom od kamenih krilja. Jednostavno proelje zakljueno kamenom preslicom s jednim lukom za
a je preureeno proelje i postavljen zvonik na preslicu s dva luka za zvona. U apsida su sauvana tri sloja fres
iz Giorgio Polesini oko 1870. god., uklopivi u nju ostatke tzv. Malog sjevernog hrama. Vaan je spomenik histor
voena je iljastim svodom. U unutranjosti se nalaze zidne slike iz druge pol. 15. stoljea koje se pripisuj
vodu i zidovima svetita ouvane su zidne slike iz 15. st., dvojice majstora. Onaj koji slika u svetitu kolov
e od dvije paralelne trobrodne bazilike sa baptisterijem. Radovima biskupa Eufrazija u 6.st. katedrala je te
tip dvoranske crkve sa pravokutnom apsidom iz 13. st. Uz crkvu je prigraen zvonik. Crkva je doivjela pre
odjelnu podjelu prostora. U skladu sa unutranjou, razmjeteni su otvori na junoj i sjevernoj fasadi. Proelje
/16.st. Predvorje je prema ulici rastvoreno irokim luno zakljuenim otvorom (voltom). Ime Dva sveca i pridj
njom osi zgrade, koja se sastoji od bogato ralanjenog portala i balkona s profiliranim konzolama na prvom
ve radionice, galerije te prostora za ambijentalno izlaganje, u kojemu je Damonja izloio svoje poznate monumental
oela je u razdoblju od 1938.-1942. godine. Rudarsko- industrijski kompleks ine oht s toplom vezom i podzem
krov od krilja s redom kanalica na sljemenu. Uz otvor sprijeda nalaze se dvije kamene konzole za pridravanj
kruan za umetanje lonaca ili kruha u objekt. Otvori se zatvaraju kamenom ploom, privrenom drvenom motkom po
krovita s ognjitem i napom iz vremena gradnje objekta. Uz kuu se nalazi kameni etverokutna graevina sa svodom od
an prostor za ostavu alata i drugo. Unutranjost pei je nadsvoena ulomcima opeke. Slui za peenje lonaca i
raene od kamena vapnenca vezanog vapnenom bukom s primjesama crvenice. Vratnici i doprozornici su kameni, a m
nicom i knjinicom na breuljku Monte Zaro dovrena je 1871. Bila je dugaka 65 m, glavnim proeljem okrenuta prema mo
d broda. Vanjska proelja crkve ralanjena su plitkim lezenama izmeu kojih su vrata gljivastog luka i visoki pro
edrala je vieslojna graevina podignuta krajem 4.st. na mjestu starijih antikih graevina, pregraivana vie
m 6.st. po nalogu ravenskog nadbiskupa Maksimijana. Uz kompleks crkve nalazilo se sjedite biskupovog predstavnika
a. Jezgra uva prostorne ambijente urbanog karaktera sa nekoliko reprezentativnih baroknih zgrada (najvrjed
g naselja s dugim uskim ulicama i kuama u nizu. Glavni gradski trg nastao je u blizini zapadnih gradskih vrata,
punosti, no osnovna urbanistika organizacija zbijenog srednjovjekovnog grada jasno je vidljiva i danas. Sauvan
emima, sauvanima u SZ, zapadnom i JZ potezu, a u ostalom dijelu ine ih gusto zbijeni vanjski zidovi kua. Ur
u te organizacije i tog oblikovanja bile srednjovjekovne i ranosrednjovjekovne kue istarskog seljaka. To su jedn
u grupu koja zatvara zajedniku kortu. Kue su graene kamenom, bogatije imaju razaraene arhitektonske ele
bradive zemlje. Iz srednjovjekovnog kulturnog rukopisa Katuna, tu se posredno zadrao jednoprostorni stambeni ob
izgraena su gradska vrata sv. Flora. Izvan zidina razvio se gradski trg s loom. U zgusnutom gradskom tki
ani samo manji dijelovi. U grad se ulazilo kroz dvoja gradska vrata, od kojih su rekonstruirana ona na ulazu u
ao Marceniga. Naselje formiraju kue u nizovima izmeu koji se pruaju ulice. Kue su graene od lokalnog tamnog k
ma. U jezgru se ulazi kroz juna gradska vrata iz 14. st. probijenih u prizemlju gradske palae iz 13. st. Sredi
a u ranom srednjem vijeku potvruju nekropole u podnoju grada i ispod sjevernog bedema. Pod venecijanskom
od prilazne ceste do glavnog gradskog trga. Od srednjovjekovne urbane strukture sauvan je sredinji trg. upna cr
zemljini posjed na kojem se grade villae rusticae. Sauvanost arhitekture kompleksa u uvali Verige ukaz
tri prstena zidina i kulama. Iznad glavnog gradskog ulaza u JI dijelu izgraen je gotiko-renesansni katel Soard
u prapovijesne gradine, o emu svjedoe brojni arheoloki nalazi i prapovijesna arna nekropola u podnoju bre
.Kr. postaje kolonija. Prapovijesna urbana matrica zadrava se u rimskom razdoblju, a grad s Forumom iri s
kuhinja, tavan. Kue su graene kamenom, prekrivene dvostrenim krovom s kupama kanalicama, a arh. elemen
nom, prekrivene dvostrenim krovom, a arhitektonski elementi (okviri prozora i vrata, konzole krovnog vijenc
su katnice, graene kamenom, krovova prekrivenih kanalicama ili kamenim kriljama. Graevni elementi kua - kr
etverokutna je utvrda s tri ugaone kule te rezidencijalnom palaom. U 16.st. naselje doivljava transforma
selja iznad ceste stariji. Tu su se raniji stoarski objekti uz kuu zamjenjivali razvijenijim poljoprivrednim
a prvi puta spominje 1177. god. kada ga papa Aleksandar III. ustupa porekom biskupu. U istom stoljeu nastaje
patrijarha, a od 1420-1797. pod vlau Venecije. Raspored ulica prilagoen je terasastom terenu. Srednjovjekovn
983., u kojem je zabiljeeno darovanje katela Pazin porekom biskupu. Grad se isprva iri uz utvrdu sa njene
u je samostalna gradska komuna. Srednjovjekovni fortifikacijski sustav pokriven je kasnijom gradnjom ku
eno naselje razvija se u kasnoj antici i srednjem vijeku. Urbana struktura grada je zgusnuta. Unutar urban
ta spominje 1203.g. kada pripada porekom biskupu. Kasnije dolazi u ruke grofova Gorikih i Pazinskih, te nap
Castello oko crkve sv. Jakova. U sreditu grada od 14.st. postojao je katel s jarkom, poruen 1808. U 15
nog tipa, u srednjem vijeku mogue okruenu bedemima. Tragovi gradskih vrata naziru se u sjevernom i junom rubu
oba. U srednjem vijeku grad se razvija unutar zidina uokolo katela koji je prvotno bio drven, a obnovljen u
enskim stanovnitvom. Spominje se prvi put 1178. Od 12.st. u sklopu je Pazinske Kneije. Srednjovjekovno nase
sredinom 1.st.pr.n.e. postaje kolonijom. Rimske ostatke predstavljaju sauvani ortogonalni sustav izgradnje s
, u koju su interpolirane renesansne i barokne palae. upnu crkvu sv. Servula bogatog inventara, jednobrodnu s
te obrambena kula kasnije koritena kao biskupska rezidencija, danas sjedite muzeja. Sauvane su kasnog
up je Mauricije (781.g.).Venecijanska vlast u vie navrata obnavlja zidine. Njihov najstariji dio datira iz
tike su sporadini. Naselje Mutvoran spominje se u mnogim srednjovjekovnim raspravama oko granica (1150. kao Castr
i arheoloki nalazi iz rimskog razdoblja i ranog srednjeg vijeka. Od 12. do 14. st. bio je pod vlau akv
. akvilejskom patrijarhu. Vjerojatno ve tada postoji neka vrsta utvrene graevine u dananjem sreditu
ima istraene su pojedine prostorije od kojih su neke imale mozaike podove. Pristanini ureaji nalazili su s
e je proveo AMI - Pula, te MIC za arheologiju Sveuilita u Zagrebu na cijelom podruju privlake Bule na pristup
identirani ostaci prapovijesnog gradinskog naselja, te je istraena arna nekropola, smjetena izmeu bedema
ku nekropolu, nekadanju crkvu sv. Agneze i baziliku sv. Andrije s ostacima samostana. Samostanski sklop sv.
mostan. Postojanje crkve spominje se u ispravi iz poetka XII. stoljea. Crkva je izgraena na temeljima jednog
prilaznim vodama, uvali Lunga, pliacima Erba, Keso i ivran, i hridi nasuprot rta Satara. Obuhvaa rimska na
is i Pojaga na ulazu u Limski kanal na jugu. 2. Podruje od rta Kri do visine uvale sv. Feliks. 3. zonu od otoka
aka i svjetionika Albane na hridi Porer, 2. zonu prilaznih voda Medulinskom zaljevu od rta Kamenjak do rta Ma
tanitu Rabac, od rta sv. Jurja do rta sv. Andrije. Na tom podruju konstantirani su rimski arheoloki nalazi r
gra, 2. zonu uvale i pristanita Savudrije od rta Savudrije na sjeveru od rta Par na jugu, a obuhvaa prilazne vode
nu izlaze arheoloki nalazi - ulomci opeka, amfora, dijelovi zidova. Na tom su podruju pronaeni i fragmentirani
ag od pliaka i rta Pegalota na sjeveru do rta Mujela juno od Umaga. 2.Podruje od uvale sv. Pelegrina na sjeveru do r
itiko sredite Istre do rimskog osvajanja 177. god. Od njega je sauvan koncentrini bedem unutar kojeg j
beno-gospodarske graevine iz 1.st. i temelji ranokranske crkve iz 4.st., pravokutnog tlocrta i poligonalne ap
ventar iz starije crkve. Dio inventara, kao to je romaniko raspelo iz 13. st. te polikromirani renesansni retab
na oltara. Na zidu, iza glavnog, baroknog mramornog oltara nalazi se signirana slika Baldassare dÀnne Bogoro
polju triptiha prikazana je Bogorodica s Djetetom na povienom prijestolju ispred kojeg stoje sveci, dok su n
raajnih i ivih pokreta, kao i kvalitetne oltarne pale. Meu slikama osobitu kvalitetu pokazuju one pavlin
kog zagorja. Svi oltari, osobito glavni, koji svojom arhitektonikom ispunjava gotiko svetite izvanredan su rezb
e u upnoj kui u Pinu. Nastale u rasponu od 16. do 18. st. prikazuju razne stilske oznake i kvalitetu izv
nosti, a koja je rezultat viegodinje brige za ugroeni crkveni inventar. Dio inventara potjee iz crkava
odjel ine predmeti od razdoblja paleolitika do vremena dolaska Rimljana u Istru, a meu nalazima istie se
onstrukcija obojana plavom bojom bogato je ukraena reljefnom pozlaenom dekoracijom, a neko je nosila trid
genealokim stablom Kristovim s druge strane kvalitetan je graverski rad visoke umjetnike i povijesne vrijed
). Mornariki biblioteni fond prenesen je 1866. godine iz Venecije u Pulu, a od 1975. g, nakon restitucije i
starijih predmeta istie se srebrni relikvijar u obliku latinskog kria izveden sredinom 16. st. u venecijansko
kog pribora. Navedeni predmeti svojim oblikovanjem prikazuju predajnu kulturu Raklja i okolice od 15. do 20.st.
i sastoji se od sitnog kunog inventara izraenog od gline, drva, metala i kamena, te odjevnih predmeta
alitetom izvedbe istiu se tri oltara u apsidalnim prostorima, a izveli su ih Ambrogio i Alvise Tagliapietra prem
misnice, stole, manipuli, velumi i burse raeni su od raznovrsne svile: damasta, atlasa, brokata ili rips
iji komadi potjeu iz ranijih razdoblja. Prvenstveno se to odnosi na mali, srebrni triptih, vjerojatno venec
uvana je kamena kustodija iz 1451. god., uzidana pri dnu lijeve lae. Meu slikama, navrjedniji je primjerak
itektonskom tipu oltarnog nastavka. Sredinje polje predele ukraeno je reljefnom volutnom kartuom s upis
e svojom osobitom veliinom i ouvanou. Na bijeloj podlozi oslikani su biljni motivi zelene i naranas
astavaka. Dva para bogato ukraenih stupova dijele retabl u tri polja. U sredinju je niu smjeten kasnogot
cima s bogatim dekorativnim detaljima. Starijem kasnogotikom stilskom razdoblju pripada drveno raspelo. Na
a Grabara. Dokumentira obrtno-umjetniku vjetinu istarskih kovaa, osobito onih iz minja. Sekundarno sam stala
ne osovine, TIMONA-drvene grede za pomicanje kola. Tijesak za masline sastoji se od dvije drvene KOLONE, dvije
. Slike umjetnika Gaspare della Vecchia, Francesca Zanella te slike nepoznatih baroknih majstora krase njene zidove.
ar baldahinskog tipa nosi kipove sv. Servula i sv. Sebastijana uglednog venecijanskog kipara Giovannia Marchio
domaih i venecijanskih radionica. Najvrjedniji primjerak je srebrna pozlaena pokaznica gotikih oblika s bogat
vrjedniji primjerak, gotika pokaznica iz 1449. otuena je 2007. iz crkve Bogorodice od sv. krunice kada je
i stilski slian reljef sveca, ugraen u proelje upne crkve sv. Servula u Bujama, te uz nekoliko arhitekt
DA, d) ukopane grede baze i e) lijevka za odvod SVIJEE. Uz spomenute dijelove nalazi se i drvena posuda za ul
rtinuzzi poklonila je svoju biblioteku gradu Labinu, a danas je ona dio fundusa Narodnog muzeja Labin. Knjini fond
uzej je javnosti prezentirao arheoloku, etnografsku zbirku, rudarski postav i zbirku suvremene labinske povijes
ne crkve graene 1609.g. Dataciju i graditelje stare crkve otkrivaju tri natpisa ugraena u proelje zvonika.
g majstora Francesca Bonazze. Orgulje na pjevalitu rad su Gaetana Callida s kraja 18. st. Izuzetnu vrijednost pred
la se od dvije paralelne trobrodne bazilike sa baptisterijem. Radovima biskupa Eufrazija u 6.st. katedrala je
oelju. Crkvica je presvoena drvenim kasetiranim oslikanim tabulatom, a svetite ravnim stropom koji je zamijen
anikog sustava s jednim manualom i pedalom. Kuite orgulja vrijedno je ostvarenje zrelog baroka. Jednodijeln
ualom i pedalom. Bogatstvo arhitektonske kompozicije, ornamentalne dekoracije te iznimno kvalitetna figuralna
a dobro su sauvani pramac, most, krma i naoruanje na palubi. Brod je potonuo 1945. kada je naletio na minu.\r\n\r\
parobrodu izgraenom 1920. pod imenom "Albireo", a novo ime je dobio po vlasniku iz Flensburga. U 2. svjetskom ratu k
klase "Sperber". Porinuta je u more 1885. godine u Puli, a potonula je 23.08.1914. nakon to je nagazila na
ubini od 24-27 m. Na povrini su dokumentirana tri eljezna topa duine 2-3m, te dva sidra admiralitetskog tipa
m antikih objekata, od kojih se istiu dvije villae rusticae, te ostaci lukog pristanita. \r\n\r\n
a povrini su dokumentirana tri eljezna topa s postoljima, manje eljezno sidro, razasute staklene perlice kao di
eni su i drugi ostaci antike obale u uvali. Sjeverni dio je istraen i prezentiran u sklopu dananje ob
. U uvali su utvreni ostaci antike vile rustike. Kulturni sloj bogat arheolokim nalazima see sve do rta Sv. Ivan
lnom pojasu rta/poluotoia nalaze se ostaci jednog gata sa sjeverne strane, te oveeg bazena s nasipom s
160 m, smjeteno je na umjetno zaravnatom platou breuljka, okrueno bedemom s monumentalnim zapadnim i neto
. 1. svjetskog rata naletivi na minu. Bio je jedan od namodernijih brodova svog vremena s nizom tehnikih inovac
ci za talijansku ratnu mornaricu. Kasnije ga preuzimaju Nijemci. Po klasi je brod bio eskortni razara s dimen
13. stoljea. Stilska obiljeja ukazuju da je vjerojatno importiran iz sjeverno-talijanskih radionica. Nekad j
edelu, sredinju zonu s tri nie i atiku, horizontalno razdijeljen bogato rezbarenim stupovima s kompozi
oloenoj reljefno izveden je muki lik u antikoj nonji. Iznad njega je u dva reda uklesan natpis na glagolj
zmaknutim sjedalima i naslonima za ruke te s bogato ukraenim vitiastim zakljukom nad lenim naslonom i prip
ovnog crkvenog namjetaja od 6.-12. st. iz crkve sv Pelagija i krstionice, te natpisa, grbova i dijelova ar
a. Tri su ima strane izraene plastino, dok je etvrta nedovrena, vjerojatno radi smjetaja i funkcije u zad
Bogorodiina prijestolja: 1440 ANTONI(U)S DE MURIANO PINXIT HOC O(PUS) otkriva ime umjetnika Antonia Vivarinia i
a kompoziciju renesansnog trodijelnog oltarnog retabla, a sastoji se od tri etvrtaste slike, polukrune lunet
natog autora venetsko-kretske kole. Ona prikazuje Bogorodicu s Djetetom u shemi Glykofilouse, Bogorodice umilne.
emenim koritenjem u kasnoj antici i ranom srednjem vijeku. Peina ima dva vea ovalna prostora meusobno povez
adgrobnog spomenika te vei broj artefakata koji se pripisuju grobnom inventaru. Nalazite je neistraeno, ali t
ike, to upuuje na postojanje veeg kompleksa antike ruralne arhitekture na platou brda. Toponim upuuje na k
doba do antike, o emu svjedoe pronaeni fragmenti keramike. Gradina zahvaa veu povrinu. Na zapadnom je
ja uz zaelni zid, pronaeni su ispod sloja humusa ostaci arhitekture - apside vjerojatno starije crkve il
e kao prva kupolasta grobnica mikenskog tipa (tholos) na ovom podruju. Na zapadnoj strani sauvani su ostaci drom
okutnog tlocrta, opasanog zidom, ulazi se kroz monumentalni, raskono ornamentirani portal na zapadnoj str
mirivala je i potrebe stanovnika susjednih sela (Pirelia, Krajia, Pavletia). Predstavlja jedan od
vne grobove, djelomino uniteni. Prema dosadanjim istraivanjima grobovi se uglavnom mogu datirati u VII. i
no proelje ralanjeno je nizom prozorskih osi, monumentalnim polukrunim kamenim portalom te je zakljueno ati
formatu prikazano je pet likovno odvojenih scena, razdvojenih uskim dekorativnim trakama. U sredinjem polju na zlatno
en je u dugu halju s platem paralelnih shematskih nabora prebaenim preko lijeve ruke u kojoj dri palminu gran
anualnom instrumentu s objeenim pedalom i osamstopnim Principalom u prospektu. Kuite je vrlo jednostavno s je
a, dok je koso prislonjeni pedal rezultat kasnije intervencije. Manual je opsega E/C - c3. Kuite orgulj
omanika graevina temeljito je pregraena i poveana 1700. godine narudbom G.F. Boltrestaina (Walderstein)
i umrli Krist, oslonjen vrsto s obje noge na supedaneju, s plono obraenom perizomom do koljena, glave lagano nag
Dvigradu. Podest propovjedaonice poiva na 6 vitkih glatkih stupova s lisnatim kapitelima. Ograda propovjedaon
stavu s malim Kristom na lijevoj ruci, dok u desnoj dri ezlo. Glava joj je vrlo blago nagnuta prema lijevom rame
e grupa sjedee Bogorodice s usnulim djetetom u krilu, a lijevo i desno od nje stojei kipovi est svetaca.
i u rukama dri otvorenu knjigu. Odjevena je u dugu, visoko potpasanu haljinu i zagrnuta dugim, voluminoznim pl
ij bogato ukraen rezbarenim i pozlaenim florealnim i figuralnim elementima. Retabl oltara sastoji se od niske
stimice su sauvani izvorni tragovi polikromije: pozlate na kosi i ogrtau i crveno-smee boje na haljini.
alom i pedalom. Kuite je sjajan primjerak drvorezbarstva 18. stoljea. Jednodijelni prospekt u visoku post
ne 5m. Bogati arheoloki sloj u potpunosti prekriva cijeli umjetno zaravnati plato i padine breuljka. U srediti
i je tijekom 17. st. pregraena. 1852. godine obnovljena po narudbi Giuseppea Quarantoto. Danas je crkva u ruev
a. U samoj crkvi je pet oltara, dva izvorno renesansna i tri barokna. Od slika treba istaknuti palu Bezgreno zaee
Oltarni retabl podijeljen je u tri zone: predelu, sredinji dio s tri plitke nie za kipove, flankirane jons
a je od lokalnog istarskog vapnenca i djelomino oteena zbog ega nedostaju dio desne noge, ruke i ramena. F
tre u Puli. Ulomak vrata amfore tipa Spatheion s dvije uspravne ruke, izraen je od crvene gline i djelomin
ikroorganizmima. Ulomci najvjerojatnije pripadaju istovjetnoj amfori tipa Dressel 6A. Najvei ulomak pripada gornjem
stoljea, a predstavljaju vrijednu zbirku muranskog stakla i venecijanskog srebra. Posebno treba istakn
nika. Raeni su tehnikom ulja na platnu i predstavljaju jedinstvenu zbirku portreta 18. st. u Istri. Portreti
orgulja srednje veliine. Kuite je karakteristino za radionicu Zupan: nad jednostavnim postoljem izdie s
harlemont koje predstavljaju vaan dokument za iitavanje povijesnog razvoja i preobrazbu otoja. Slike
ktnih svirala, utisnut je uobiajeni majstorov ig G+C. Skladno oblikovano kuite jednostavne je kompozici
ebno 1957. godine u nestrunom zahvatu. Sustav je mehaniki. Kuite je jednostavnog arhitektonskog oblika uk
enim zvjezdasto-rebrastim svodom i sakristijom s june strane. Izvorno romaniki brod crkve pregraen je u 17.st
aevina tlocrta izduenog pravokutnika s prizemljem i dva kata, prislonjenom kvadratinom kulom, kapelom
acije u labinskom zaleu. Arhitektonski sklop je U tlocrta s pravokutnim dvoritem u sredini, rezidencija
vunskog ogranka labinske obitelji Scampicchio, a nakon toga prelazi u vlasnitvo obitelji Polesini. Stambene
ovrena 1930. godine. Koncipirana je kao uglovnica na rubu povijesne jezgre, trokutnog tlocrta. Interijer zg
zasnovana na asimetrinoj tlocrtnoj kompoziciji, minimalistikoj konstrukciji i elementarnim oblicima. Sred
ednjovjekovne graevine, od koje se sauvala kamena plastika iz 1466. godine. Nadvratnik crkve datiran je 1741.
nim klesancima slaganim u pravilne redove. Jednostavno proelje razvedeno je ulaznim otvorom zakljuenim polukrunim
psida i postavljen mramorni oltar. U unutranjosti su djelomino sauvane gotike zidne slike iz druge polovice
i etiri volte. Na krovu se nalaze etiri dimnjaka karakteristinih oblika. Svi prozorski otvori i vrata uokvir
etitem zakljuenim polukrunom apsidom preureena je prije posveenja 1750. Samostan se sastoji od dva klaustra
VI. st pr. Kr. potvreno je postojanje prapovijesnog gradinskog naselja. Naselje Katel prvi se put u povijesn
ni dvor. Ime je dobio po feudalnim gospodarima-obitelji Schomberg. Srednjovjekovni dio sauvan je u jugoisto
u, oslikana s obje strane, prikazuje motive primorskog mjesta iz razliitih vizura, dok Figura Ferdina
muzeju Istre u Puli. Sauvana je u cijelosti, ali napukla uslijed djelovanja apsorbirane soli u uvjetima promjen
atka noica, ukupne visine 66 cm. Vei dio vrata s rukama je odlomljen. Amfora je svjetlonaranaste boje, prekr
razdijeljena je rezbarenim ukrasnim letvicama na pet polja. U sredinjem polju krina oblika, prikazan je titula
a do 1910. god. U obrambenoj grupi su obalne i kopnene utvrde, te pratei objekti: est utvrda tipa stal
rednjeg vijeka. Srednjovjekovna matrica naselja teko je oteena u II. svj. ratu. Unutar povijesne urbane jezg
edinja apsida ira je od ostale dvije i visinom se pribliava visini strehe crkve, dok su druge dvije apside n
0. Mehanikog su sistema s 1 manualom i pedalom. Opseg manuala je C-g3, a pedala E/C-ao+XVIII+XIX. Prospekt se u
ene su 1754. g., a pripisuju se Antoniju i Muranu Barbiniju. Mehanikog su sistema s 13 registara, jednim manu
, ur. broj: 565-19-10-19) utvreno da ima svojstvo kulturnog dobra sveukupno 915 arhivskih fondova i zbirki:\r
Umaga evidentirani su i djelomino istraeni arheoloki ostaci antikih rimskih graevina na kopnu i u moru u pr
ljivi su ostaci naselja koje je koriteno kroz due vremensko razdoblje, od antike do ranog srednjeg vijeka. Na
Djetetom, sv. Mihovilom i svecima (237x162 cm) nekad je stajala na glavnom oltaru, a nakon izvedenih restau
Zorzija Venture. Natpis na slici donosi nam ime autora te otkriva 1598. g. kao vrijeme nastanka. U sreditu ko
u Faani rad je umjetnika Zorzi Venture. Autora i dataciju otkriva nam natpis u donjem desnu kutu slike: ZORZI VINT
onimom i svecima (300x175 cm). Slika je raena tehnikom ulja na platnu, signirana je i datirana 1602. na
krasi slika Bogorodica s Djetetom na prijestolju i svecima, koja nosi sve temeljne odlike svete konverza
kljuenom niom za kip sv. Justa i dvije pravokutne nie za slike sa strane, te razvedene atike. Retabl je
oji se datiraju od 16-20. stoljea, a smjeteni su u crkvi sv. Franje i prostorijama samostana. U prizemlju is
vrijeme uskokog rata (1615. 1617. god) katel je oteen i naputen. Katel se danas sastoji od pravokut
e. Sa sjeverne i istone strane gradina je branjena snanim suhozidnim bedemom, danas mjestimino irokim preko 10 m.
njima pronaeni epigrafski nalazi i pojedini arhitektonski elementi datiraju nastanak crkve u vrijeme franake v
uvanu u temeljima. Vanjski plat zidova proelja i bonih perimetralnih zidova artikuliran je slijepim arkadama
22 cm), donji dio osmerokutnog stupia, kvadratni blok (40x39x25 cm), ulomak vijenca (48,5x42x23 cm), profilirani p
dnobrodna s parom simetrino pridruenih kapela uz trijumfalni luk, a lijevo do svetita pridruena je sakrist
ejskih patrijarha, gorikih grofova, te Habsburga, a potom od 1494. obitelji Walderstein koja je ostala je u po
sne gradine eliptina oblika s obrambenim zidom od velikih kamenih blokova. U IV. st poinje se graditi utvr
u Jadrana u 19. st. pa sve do kraja II. svjetskog rata. Zbirka se sastoji od est cjelina: zbirke uniformi, zb
nim) tonskim osnovama i karakteristinoj boji tona, koja se kod vokalnog izvoenja postie snanim pjevan
eno kompaktnome podruju, premda je ono u svojem sjevernom dijelu nastanjeno slovenskim, a u junom hr
je u pjesmama koje predvode solisti. Jednom ili dvojici vodeih pjevaa pridruuje se skupina od petnaestak i
aka u Istri.Osnovna podjela istrorumunjskih govora dijeli ih na sjeverne i june. Govornici prve skupine ive u
g jezinog stanja, kako u vokalizmu i prozodiji tako i u leksiku. minjski vokalizam obiljeava tendenci
an ureenja novigradskog trga iz 1873. godine, topografsku katru rijeke Mirne iz 1910., uveanja starih razgled
je tradicionalno plovilo u Rovinju. Godinama se gradi bez tonog projekta ili nacrta, dok pravi majstori zna
staci crkve Sv. Petra jednobrodna romanika graevina sa istaknutom polukrunom apsidom, koja je kasnijim
tranzena (spolija). Na mjestu oltarne pregrade postavljene su dvije kamene ploe, dijelovi sarkofaga ukraeni geometrij
istakom i par gospodarskih zgrada. Proelje palae ima istaknutu sredinju osovinu formiranu od superponiranih
ni dio obrambenog sustava grada Pule, te predstavlja vrijedno graditeljsko nasljee europske vojne fortifikacije
otvorenom drvenom krovnom konstrukcijom (uruena), a apsida poluvaljkastim svodom. Kasnijoj graevnoj fazi pripada i
izmima. Tijelo amfore je krukoliko, ravnog upljeg dna, naglaenog konusnog vrata i s visokim uspravnim rukama.
o ih je majstor Patrick Collon iz Belgije. Prospekt ormara flankiran je dvama visokim kaneliranim pilastrima s
(29 predmeta), Zbirka fotografija (36 predmeta), Arheoloka zbirka (1105 predmeta), Numizmatika zbirka (106 predmet
dski izlobeni prostor. Od 1972. godine vrijedna se umjetnika djela otkupljuju ili ih umjetnici daruju Zb
te 8 registara. Arhitektura kuita tipina je za orgulje sjevernog tipa. Prospekt je trodijelan s rizalitno izboe
manuala, pedalom i 22 registra. Kuite je komponirano s dva korpusa slobodno stojeih svirala podignutih nad
dalom i 18 registara. Kuite je vrlo jednostavno s jednodijelnim prospektom na visokom postolju. Proelje uokvi
elja. Prospekt s tri polja prekriva visoka, snano ralanjena trabeacija s istacima. Otvori nad sviralama zavrav
ma sa 16 registara, jednima manualom i pedalom. Kuite je jednodijelnog prospekta s velikim lunim otvorom
ornjem uzdie se na zaklopnicama ralanjenom postolju. Srednje polje zatvoreno je u arkadi vrlo vitkih stupia.
oj polovici 15. stoljea. U koso prirezanom okviru sa stiliziranim vegetabilnim motivima prikazan je lik sveca na
e u drugu polovicu 16. stoljea i stilski pripada umjetnikom razdoblju gotike. Bogorodica je prikazana u smire
luma. Misno ruho, baroknih stilskih karakteristika vjerojatno je importirano iz Venecije u Pore odakle je
buira se kasnogotikom slikaru Lorenzu iz Venecije. Najvjerojatnije je rije o fragmentu nekog izgubljenog
orodica sjedi na oblacima, pognute glave, s rukama sklopljenim u molitvi, okruena sveticama muenicama s pr
adsvoenim motivom koljke smjeteni su kipovi sv. Marije s djetetom, sv. Ivana Evaneliste i sv. Jakova. U pol
ce, nalazi se marama kojom je obrisala suze, dok je o njen desni dlan oslonjena nagnuta Kristova glava. Tij
v. Margaretom i sv. Andrijom. Slika dimenzija 220x120 cm, raena je tehnikom ulja na platnu. U gornjem djelu slike,
ne u barokno kuite. Polje sa sviralama na jednodijelnom prospektu uokviruju dva snana pilastra podrana konzo
uin. Do 1421. posjed je akvilejskih patrijarha, a otada je pod venecijanskom vlau. U posjedu je obitelji Gravisi
ni u zidove crkve svjedoe da je imala nekoliko razvojnih faza. Danas je to mala, jednobrodna crkva s izbaenom
e 1863.-1866. god. u sklopu skladita za ugljen (Kohlen Magazin). Sluila je kao staja za konje i spremite za ko
ojeg su djelomino istraeni suhozidno graeni bedemi, te nekoliko stambenih prostora, najvjerojatnije je napu
g samostana s kraja 14./ po. 15. st. je pregraena, ali je sauvana u osnovnim tlocrtnim i visinskim gabaritima
a, odnosno ulaznog prostora za dovoz robe, ije tipoloke znaajke upuuju na arhitekturu s kraja 19. odnosno po
s internim dvoritem i prednjim tambur dvorom. Zidana je tradicionalnom tehnikom gradnje s vanjskim stjenkama od ve
va 19. st. Potkovasta utvrda/segmentni pulski toranj je smjetena na istoimenom brdu, na 48,0 m/n.v. Graen
m, tipa pulski toranj s internim dvoritem i prednjim tambur dvorom. God.1914. koristi se kao skladite i
nje kompleksa benediktinskog samostana s trobrodnom bazilikom sv. Mihovila i grobnom kapelom sv. Klementa. Radi gr
rda promjera 35 m, tipa pulski toranj s internim dvoritem i prednjim tambur dvorom. Godine 1878. izvedena je t
e odvojena poljska utvrda potkovastog oblika, sa straarnicom, barutanom i etvrtastom redutom usred dvorita s
poeta 1881., a zavrena je 1882. Ugradnjom topova u elinoj kupoli 1886. postaje blindirana stalna utvrda, doda
aditeljstva 19.st. Smjetena je na breuljku na 42 m n/v. God.1852/53. izgraena je manja kruna utvrda promjer
ne iz Bogorodiina ivota, a dvije Bezgreno zaee i Uznesenje, prikazuju teoloka vjerovanja o Bogorodici
Tiberija. Tada se u sklopu vile koristila pe za tegula koja je u funkciji do kraja 1.st. Na istonoj strani
toja di Musil. God. 1885. znatno se dograuje, no ostaje poligonalnog tlocrta. S ugradnjom dva topa u elinoj kupo
m periodu od antike do 15. st. U razdoblju kasne antike na mjestu antike villeae rusticae, od koje je ostala s
ja cca 6x11 m. Krov u potpunosti nedostaje. Boni zidovi i zaelni zid sauvani su u punoj visini, dok je pr
toke Zavrja, bila je utvrena zidinama iji je ostatak vidljiv na junoj strani naselja. Na samom poetku mje
o ili naslijedio veronski slikar Gaetano Grezler. Slijedom okolnosti zbirku slika je u naslijee ostavio grad
kompozicije nalazi se Bogorodica s djetetom uokvirena ljudskim i ivotinjskim likovima. Kompozicijski posta
i vjeto nabrana akcentira iskorak desne noge, a povijena ramena i poloaj nadlaktica pokret tijela. Lice formi
venijencije. Slika dimenzija 200x106 cm raena je tehnikom ulja na platnu. U gornjoj zoni, Bogorodica s rukama s
s kraja 15. ili poetka 16. stoljea. Zbog parcijalne ouvanosti nije mogue sa sigurnou identificirati ikonog
konju u susretu s prosjakom. Likovi su prikazani u stojeem poloaju na pripadajuem pravokutnom postamentu. S
sv. Jurja u Plominu. Na tijelu zvona nalaze se dvije trake, a na vrhu zvona nalazi se esterostrana kruna. Gorn
oljeima hodoastilo, a darivani su joj mnogobrojni zavjetni darovi. Osim oltarne pale, najvrjedniji primjer
g vijeka, tj. od 15. st. do najnovijeg doba. U Registar kulturnih dobara RH upisane su slijedee zbirke Muzeja: Zbirk
, srednjovjekovnoj utvrdi smjetenoj iznad Pazinske jame, krakog ponora rijeke Pazinice. Zatiena muzejska g
1836. izveden je Martello toranj s fiksnim drvenim mostom. God.1852.-1856. gradi se dvoetani segmentni Pulski t
e nastala je na prijelazu iz 17. u 18.st. vjerojatno na poloaju starijeg objekta. Uokolo crkve su grupirani
dvoranskoj crkvi ravnog zaelja s trima upisanim apsidama. Prostor svetita bio je odijeljen kontinuiranom olta
je kod Pazina. Natpis isklesan ispod sveevih nogu otkriva nam ime majstora Frane i 1457. kao godinu nastanka. S
edoei o neraskinutom kontinuitetu nadopunjavanja i obogaivanja crkvene i liturgijske opreme crkve sv. Marije Ma
aola Campse s kraja 15. ili prve polovice 16. stoljea. U sreditu retabla nalazi se visoki reljef Bogorodice
alom s imenom padovanskog graditelja Domenica Malvestija. Mehanikog su sistema s 8 registara, 1 manualom i pedalom.
noga do suvremenog doba. \r\nU Registar kulturnih dobara RH upisane su slijedee zbirke Muzeja: Heraldika zbi
e preslicom nad proeljem i lopicom. Zidana je priklesanim kamenim kvadrima slaganim u redove nejednake debljine. S u
injim dijelom. Po tlocrtnoj dispoziciji i arhitektonskom konceptu jedinstveni je primjer sakralne arhitekture u
e Martello toranj promj. 10,4 m. God.1857-1859. izgraena je vea kruna utv. slina tipu Franz I u
od 13. do 19. st., a pronaeni su uglavnom arheolokim istraivanjima na podruju istarskog poluotoka. Meu grao
h stilskih odlika izveden kao graevina u nizu. U njegovom prizemlju se nalaze dvoja vrata, jedna vjerojatno iz
ika zrakoplovna pokusna postaja Pula, koja 1916. god. postaje Zrakoplovni arsenal. Za talijanske vlasti dio postoje
u Klavaru pripadaju upi sv. Jurja m. Plomin. upna crkva BDM bogato je opremljena inventarom od 15. st. n
raja 19. i poetka 20. st. istiu se radovi austrijskih umjetnika H.Charlemonta, P.Ressa, G.Hofera, C.von Z
otjee iz mjesta Claudinico iz opine Ovaro u Karniji, a koji su ve od 17. st. stalno prisutni u minju u
. Amfora je svijetlooker boje, mjestimino pokrivena debelim nakupinama morskih organizama. Vrat je ljevkast, okom
konstrukciji s dva luna prolaza flankirana s tri polustupa na visokim postamentima s kompozitnim kapitelima.
ustovo vrijeme, proiren za vrijeme cara Klaudija, dok izgled dananjeg potjee iz vremena Tita Flavija Vespaz
vlja jedan od najljepih primjera rimskog kultne arhitekture s jakim utjecajem kasnohelenistike umjetnosti,
m sauvana je scenska zgrada, polukruna orkestra i polukruno oblikovane stepenice gledalita, djelomino us
se o jednostavnom lunom otvoru s atikom na kojem su bile statue spomenutih Sergijevaca. Zapadno
2. oujka na obroncima Poeke gore zasaenim vinogradima, poeki vinogradari slave Grgurevo, obiaj u kojemu uz pje
a gradsko poglavarstvo daje dozvolu za proirenje ve postojeeg groblja. Svoj zavrni oblik groblje dobiva 1906.
Danas se u njoj nalazi Gradska knjinica. Sredinji dio proelja rizalitno je naglaen, kao i zapadni i istoni ug
a predstavlja zanimljivo ostvarenje moderne arhitekture. Prostor iznad prizemlja je dvokatne visine, njegov n
em podijeljena na prizemlje i kat. Istoni dio prizemlja rastvoren je s pet jednostavnih prozorskih otvora, vis
etiri podrumska otvora s isto toliko otvora u prizemlju koje je obraeno trakama stilizirane rustike s rubno
vrata bogato dekorirana geometrijskim motivima. Prizemlje je rastvoreno prozorskim otvorima, s tim da je sredinj
cem podijeljena na prizemlje i kat sa rizalitno naglaenom sredinjom osi. Rizalit je zabatno zakljuen, te n
ja je asimetrino otvoreno izlozima, prozorima i ulaznim vratima. Otvori prizemlja su jednako oblikovani, priblino
ko sredinje i dva ua rizalita na bonim stranama. Graevina ima est podrumskih otvora, te isto toliko p
a est velikih klasicistikih pilastara koji seu od prizemlja do kata. Pilastri su kanelirani i zavravaj
osi rizalita. Prizemlje je rustikalno obraeno. Rizalitni dio je ukraen balkonom s balustrima koji se protee du
etska rata, tom prilikom su uklonjeni lukovi trijema prizemlja i atike. Trijem se sastoji od etiri arhitravno
dala u poaru, pri emu je obnovljena i dograene su joj nove prostorije. Graevina je profiliranim vijencem po
ada, kada je pronaen prvi arheoloki nalaz. Arheolokim istraivanjima 1976. god. dokumentirana su tri zidana rims
i izvrstan su rad, odline zvunosti u lijepom historicistikom kuitu kojeg su izradili domai, zagrebaki
a i Zbirka Kelemen. \r\nEtnografska zbirka obuhvaa proizvode seljakog stanovnitva ili njihove uporabne p
od koe i krzna divljih ivotinja poput zeca, kune, tvora, manje divlje svinje, lisce, te koe domaih
ao izgrebenanu konoplju od seljaka ili od posrednika. Osuena konoplja se stupala na stupama, mikala na gr
uklopljen je u novu crkvu. Graevinske radove je izveo graditelj Ante Slaviek iz Osijeka. Crkva je trobrodna. Sre
va je graena u kombinaciji kamena i opeke, te je rastvorena polukrunim prozorskim otvorima od kojih su neki kasni
ra. Svoj romantiarski izgled duguje grofu Josipu Jankoviu ija grobnica se nalazi uklesana u stijenu i do n
a i anca koji ga okruuje sa zapada, juga i istoka, dok je na sjeveru nekadanje korito rijeke Drave, koja
ma. Inventar ini: kasnobarokni oltar sv. Izidora, boni olatr sv. Ivana Krstitelja, dvije kropnice, nad
rb grofa Jankovia upuuje na jo starije razdoblje. Orgulje imaju 6 registara, manual i pedalu. Prema sudu stru
ventar ine sljedei predmeti: glavni oltar sv. Terezije s oltarnom palom, krstionica, dva drvena posta
50 cm. Oni su klesani i ukraeni reljefima kria i uklesanim natpisima koji su danas teko itljivi. Ovi nadgrobni
naseljenosti u prapovijesti svjedoe nalazi keramike i novca. Ostaci antikog naselja i groblja sustavno se is
jarna. Istraivanjima je utvreno pet razvojnih faza graevine. Prva od poetka 18. st. do 1757.g.Druga od 1757
pokopani idovi-Akenazi, danas je ouvano oko 186 grobnih mjesta, najstariji spomenik datira iz 1870. godine.
od kojih je gotovo 900 izloeno u stalnom postavu, koji prikazuje ivot virovitikog kraja od mlaega kamenog doba
etnosti. Inventar ine sljedei predmeti: glavni oltar sv. Roka, oltar Blaene Djevice Marije, oltar sv. Fr
olomana iz 1234.g. Pol.15.st. podignuta je vlastelinska utvrda. Od tada se na istoj lokaciji smjenjuju razni obli
Rieger. Prema miljenju muzikologa, jedne su od najboljih Riegerovih djela sauvanih u Podravini. Dvodijelno
azi otkriveni su 1992. god., a od 1993. god. nadalje provode se sustavna arheoloka istraivanja. Dokumentirani
c i Poega-Nova Gradika. Oko srednjovjekovne crkve sv. Martina formiralo se novo mjesno groblje na kojem su priliko
akristija pravokutnog tlocrta. Na ulinom proelju graevine ukomponiran je zvonik koji je razdjelnim vijencima
etaciji osjea se prisutnost naivne rustine modelacije. Inventar ine sljedei predmeti: kameni grb iznad
meti: glavni oltar sv. Petra, boni oltar s oltarnom palom, boni oltar sv. Martina, slika sv. Martin
zivaju ga i Crkvina, Crkvite, Grad i Gradovi. Uz ostatke srednjovjekovne benediktinske opatije iz 12. st., sa svj
o 1804.g.) koja je takoer nepokretno kulturno dobro. Prvi zapis o upnom dvoru u Gaju nalazimo u Spomenici rkt.
anog doba. Prva istraivanja provedena su 1980. god., te je dokumentiran dio kasnobronanodobne nekropole koja
arovao prve keramike i litike nalaze, koji pripadaju razdoblju neolitika (sopotska kultura), eneolitika (lasinjs
84. god. otkriveni su tragovi prapovijesnog naselja iz razdoblja neolitika i eneolitika. Posebno se istie ker
ka haltatske nekropole, te ostaci kua s haltatskom i latenskom keramikom na podruju naselja sjeverno od nekrop
roba s bogatom ratnikom opremom. Nalazi su dali ime haltatskoj grupi Martijanec-Kaptol. Novija istraivanja
va prozorska otvora u prizemlju i dva na katu. Prozori su jednostavno oblikovani bez profilacija. Proelje je z
nih stilskih karakteristika barokne umjetnosti s posebnim naglaskom na vrijednost i raritetni primjerak re
strani i jednim centralnim rizalitom na junoj strani. Graevina ima simetrino koncipirano sjeverno i j
n zapadno od naselja Lipik na lokaciji Izidorovac.Prvi objekti ergele na Izidorovcu potjeu iz prve polovine 1
ega govore pronaeni natpisi na kamenim fragmentima. Zapis Ivana Kapistrana iz 1517.g. spominje ljekovite vo
u vidljivo je da je izgraena 1886.g., dakle u vrijeme uspona grada Lipika. Posjeduje stilske odlike klasicizma
Kamene kupke, Blatne kupke, Quella, Rimske kupke i paviljon Izvor. Intenzivnija izgradnja ovog jedinstvenog ljeil
u 20. st. Ova uglovnica, s uglovno postavljenim reprezentativnim glavnim ulazom sa kamenim stubitem, veim
a, zidana opekom na betonskim temeljima. Stropna ploa nad podrumom je armiranobetonska, a ostali su stropov
meuje rjeica Jova, a na zapadu kanal koji iz rjeice Jove tee prema jugu. Uoavaju se dva umjetno nainjena,
gredi. Na sjeveru ga omeuje eljeznika pruga SlatinaOsijek, s istone potok Topoljak ili Dugi potok, a na za
a. Misnice, uglavnom od svile, ponegdje s aplikacijama izraenim od baruna, vunenih ili metalnih niti, t
e jednobrodna, zakljuena poligonalnom apsidom kojoj je na stranjoj strani prigraena sakristija poligonalnog tlocr
i predmeti: glavni oltar s oltarnom palom iz 19. st., boni oltar sv. Katarine s oltarnom palom iz 18. st.
sastojala od veeg broja zgrada te je sluila kao ladanjsko prebivalite vlasnicima Ruica-grada. Vidljivi o
aena je opekom, meukatne konstrukcije su pruski svodovi, plitki segmentni svodovi i drveni grednici. Stubi
Ban Slavonije Stjepan 1256.g. u Pakracu osniva prvu kovnicu novca (slavonski banovci) i Pakrac se prvi put spom
no, pokriveno biber crijepom. Apsida je polukruna, pokrivena bakrenim limom. Toranj se izdie iznad glavnog pro
esijskom stilu. Svojim proporcijama, visinom i rasterom otvora, uspjeno formira ugao Ul. brae Radia i Ul. kral
ke. Stropovi prizemlja i kata su drveni grednici. U sjeveroistonom krilu nalazi se veliki podrum sa svodovima od ope
za potrebe tadanjeg vlastelinstva Jakova Svetia. Izgraena je u centru Pleternice. Graevinu nazivaju jo i P
prozorskih otvora smjetenih u istoj osi s otvorima prizemlja. Ulazna vrata su drvena i dvokrilna i zakljue
ka otvora koji su smjeteni u istoj osi s prozorima sredinjeg dijela proelja. Sredinji dio proelja rastvo
lje rastvoreno je prozorskim otvorima irokih prozorskih klupica te pjeakim ulazom. U sredinjem dijelu
neorenesansa, neoklasicizam) oblikovana je skladno sa sredinjim blago istaknutim rizalitom naglaenim troku
imetrino s naglaenim ugaonim rizalitom. Prizemlje je rastvoreno polukrunim prozorskim otvorima i ulazom, a k
luile za upravnike imanja i profesore. Simetrinost proelja naglaena je sredinjim i bonim rizalitima. G
katnica pravokutnog tlocrta, podignuta je krajem 18. st. i smjetena je na spoju Ulice Pod Gradom i Trga Matka Pei
e u lijevom uglu rastvoreno portalom kolnog ulaza, a u desnom dijelu nalazi se izlog i ulaz trgovake radnje.
ulazima trgovakih radnji. Okviri izloga su profilirani i nad njima su ukrasi romboidnog oblika. Zidovi pr
oj atelje na katu. Boni dijelovi graevine rizalitno su istaknuti. Prizemlje je rastvoreno profiliranim otv
redovnice reda Sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog, iste godine je graevini dograen jo jedan kat i ureen
ntativna graevina s dva dvorina krila. Glavno proelje oblikovano je skladno u duhu neorenesanse. Prizemlje je rastv
Rije je o katnici koja je u prizemlju rastvorena lukovima trijema. U prizemlju se nalaze poslovni prostori.
ke radnje, dok su na katu etiri manja profilirana prozora s naglaenom prozorskom klupicom. Visoko zabatno p
kojoj se nekada nalazila trgovina namjetaja u prizemlju te stambeni prostor na katu. Glavno proelje rastvoren
i izlozi i ulaz u trgovaku radnju, dok je u desnom dijelu proelja smjeten kolni ulaz zatvoren dvokrilnim drven
prozorskim otvorima jednostavne profilacije s ukraenom natprozornom zonom i ulaznim vratima povienim za dvije
m otvorima koji iznad okvira imaju bogato ornamentirane konzole koje pridravaju natprozornu gredu. Kat rastva
kog ravnateljstva prema projektu Honigsberga i Deutscha. Ugaoni dio koji ima gotovo kruni tloct presvoen je
ksa. Povrina zida prizemlja obraena je trakama stilizirane rustike te velikim prozorskim otvorima. Boni riz
a. Glavno, istono proelje ine dvije zasebne cjeline. Lijevi dio proelja ima dva podrumska otvora, dok je sre
e dva podrumska otvora. Parovi prozora oblikovani su identino, zajednika prozorska klupica ira je od p
888. i 1894.Glavno proelje je u prizemlju rastvoreno lukovima trijema, a na katu prozorskim otvorima. Prozori
projektu Hnigsberga i Deutscha, pri emu je podignuta visina kata kako bi se dobio reprezentativni izgled. P
su predmeti izraeni najveim dijelom u staklanama Poeke upanije, prisutnim na ovim prostorima jo od 18. st
predstavlja skladnu cjelinu umjetnosti i obrta. Inventar ine predmeti poput 14 slika s prikazima Kristo
r sv. Mihovila s oltarnom palom (18. st.), boni oltar sv. Ivana Nepomuka s oltarnom palom (18. st.
kamenom breuljku, a prvi put se spominje 1227. Srednjovjekovno naselje ini fortifikacijski sustav koji se
. kao prizemnica sa zabatno zakljuenim proeljem. Portal kolnog ulaza vee ju sa zgradom Magistrata, sagraenom kr
11 registara i bile su raene za Milenijsku izlobu u Budimpeti gdje su nagraene zlatnom medaljom. Kuite j
Manual opsega C-g3 sastoji se od 56 tipaka, a pedal opsega C-f1 od 30 tipki. Kuite ini postolje dekorirano s
ne forme s tri polja svirala u prospektu. etiri plitka pilastra na fasadi, zavravaju listovima zaobljenih ru
aevina s trostranom apsidom, sakristijom uz sjevernu stranu svetita i zvonikom na glavnom proelju. Graena j
uju na prilino velik i otmjen dvorac historicistikih obiljeja smjeten na velikom imanju. Sauvani d
e. Apsida je poduprta s etiri kontrafora. S june strane sauvan je gotiki profilirani dovratnik. Crkvu je na
kroz itavo vrijeme turske vladavine, navodno je bila pretvorena u damiju, a u 18.st. je barokizirana (175
ekoliko faza, 1594. izgraena manastirska crkva sv. Nikole, pa sve do pred II. svjetski rat. U kompleksu je nekoli
olukrunom apsidom. itava crkvena parcela, elipsastog oblika, ograena je starom zidanom baroknom ogradom.Crkva
kamena i opeke, prebukana i obojana. Zidni plat je ralanjen lezenama izmeu kojih se nalaze prozori. Iznad pro
akristijom. Krajem 19.st. uz sjevernu stranu svetita prizidana je kapela, koja je sruena i sazidana je nova ident
aena je u prvoj polovini 18.st.Graena je lomljenim kamenom i kamenim oblutcima, a zvonik opekom i kamenom. Bila je na
evski posjed. Zidan je preteno lomljenim kamenom, dok su noviji dijelovi izgraeni opekom. Graen je u nekol
tupanom brijegu na oko 700m nadmorske visine, u blizini Orahovice.Tlocrtno grad je smjeten u pravcu sjever
svetite. Laa i svetite nadsvoeni su baldahinskim svodom s pojasnicama. Glavno proelje je vertikalno ralanj
na glavnom proelju, pravokutnom apsidom i prigraenom sakristijom uz juni dio svetita, obnovljena je 1983.g.
istono i zapadno od nje, uruenu kapelicu u dnu parka, bivu ledenicu i preostali park. Sredinja i dvije bone z
c grof Ivan Nepomuk Jankovi sa svojom suprugom groficom Terezijom Jankovi. Grofici u ast upna je crkva posv
tijekom 1798. i 1799.g. i na njezinu mjestu je od 1800. do 1804.g. sagraen dananji dvorac prema nacr
a Trgu kralja Zvonimira, u pravcu istok-zapad.Ova kasnobarokna jednokatnica sastavni je dio kompleksa franjeva
atai koji je postao upan Virovitike upanije 1745.g. Godine 1757. Viroviticu je zadesio potres te je upna c
u obitelji ogranka roda Aba koja mu je bila vlasnik u doba Anuvinaca). Od 1434.g. grad je u posjedu Gorjanskih,
. Crkva ima uzduno poligonalno svetite s kontraforima uz koje je prislonjen zvonik, pod kojim je sakristija
se izdie iz arhitektonski ralanjenog proelja. Crkva je locirana u sred sela.Sagraena je oko 1770.g.
nad proelja. Vrata na proelju su pravokutnog oblika, a profilirani potkrovni vijenac tee oko itave crkve. Zi
ena sakristija, podignuta je od kvalitetnih hrastovih planjki na temeljima od opeke. Vezovi uglova greda su
olukrunim svetitem, ima zvonik koji se izdie iz glavnog proelja. Graena je kamenom i opekom. Sagraena na i
okutne kule, koja je okruena zidnim platem i ancem, te ojaana rubnim klesancima. U kuli se jo nazire ostat
om etverostrenog krovita prekrivenog indrom, s niskim ulaznim trijemom dvostrenog krova. Povrh svetita pod
izalitno izboenim zvonikom na ulazu i katnom sakristijom prigraenom uz sjeverozapadnu stranu svetita. Izvede
g., Castrum Kew War 1421.g., Castrum Kewar 1475.g. Vie puta je mijenjao vlasnike poev od Nikole Treutala, Petra eha
a sakristija. Zvonik je ukomponiran u glavno proelje. Proelja su obraena lezenama izmeu kojih su polukruno
nepravilnog esterokuta. U grad se ulazi mostom kroz etverokutnu kulu. Unutar zidina u 18. stoljeu podignuta je
nom apsidom i zvonikom na proelju. Locirana je u sred sela uz prometnicu Banova jaruga Pakrac.Graena je opekom,
enjen zvonikom zidanim od opeke koji ima tri etae. Stara barokna crkva bila je znatno nia. Prilikom obnove 1888
kompleks vinskih podruma i park. Gradnja upne crkve zapoeta je vjerojatno nakon osnutka cistercitske opatij
ocrta s razvijenom pripratom, tako da prostorna koncepcija ukazuje na latinski kri. Apsida je poligonalna. Proelj
ermana Bollea, u duhu eklekticizma, s neoromanikim i neorenesansnim elementima. Simetrinost tlocrta te prostrane
p koji je krajem 19. stoljea,1896.g. obnovljen u duhu eklektikog historicizma prema nacrtima Hermana Bollea. T
lici, ubraja se meu najstarije ouvane povijesne graevine Pakraca i predstavlja jedan od vanih povijesnih simbola
du i"Spahijski podrum".Najstarije graevine kompleksa su dvije jednokatne zgrade dvora, podignute u vrijeme kada j
e. Sastavni je dio urbano-arhitektonske kompozicije naselja iji barokni karakter akcentira i potvruje impozantno s
enom sakristijom uz sjeverni perimetralni zid. Crkva je sagraena na mjestu starije crkve sagraene u predtursko vrij
Crkva je sagraena krajem 13. i poetkom 14. st. na mjestu jedne starije graevine. Izgraena je lomljenim kamen
staje samostanska franjevaka crkva, a iste godine poinje gradnja samostana. Crkva je jednobrodna s poligonal
ri na mjestu jedne starije barokne crkve. Graena je opekom, laa je presvoena . Krovite je dvostreno, prekrive
anim hodnikom sa zvonikom u sredini bila povezana sa samostanom sv. Lovre. U drugoj fazi dograeno joj je juno kri
a vrhu pila je grupa Presvetog Trojstva, grb grada Poege na postolju, te kipovi sv. Roka, sv. Sebastijana, s
jetena izmeu njih kao uglovnica, i upravo je ona spomeniki najvrijednija. Izvorno je ona bila reprezentativna
a projektu Hoenigsberga i Deutscha 1895. Rizaliti su pretvoreni u tri tornja s kupolama. Iako u svojoj osnov
elja i sakristijom uz sjeverno proelje. Svoena je bavastim svodom. Zvonik se die iznad visoke dvojne atike koja j
a u ove krajeve. Zbog svog stratekog poloaja na brdu, u vrijeme osmanlijske vlasti sluila je kao karaula. Sa
e tlocrt u obliku kria. Svetite je gotiko, poligonalno, poduprto kontraforima, a do njega je sakristija. Bono,
samo zidovi. Gotiki svod s rebrima nije sauvan. Zidana je opekom s detaljima od klesanog kamena. Krovit
aglaenim rizalitom na dvorinom proelju, mansardnim krovom, kasnobarkno-kasicistike koncepcije. Dvorac se nalaz
mljenog i pritesanog kamenja. U 15. st. su gradom gospodarili Veliki i Bekefijevci. Turci grad osvajaju 1536.,
e poduprte kontraforima uz koju je nekada stajao franjevaki samostan. Crkva ima i zvonik s pukarnicama, a
obrodna graevina sa polukrunom apsidom i pravokutnom sakristijom na sjevernoj strani. Na glavnom ulaznom
oj je svetite. Pokraj svetita je katna sakristija sa oratorijem. Crkva ima dodatne bone apside na junoj i sjeve
a 1863. je sasvim obnovljena. Rije je o jednobrodnoj graevini apsidalnog zavretka s prigraenom sakri
su se u obliku esterokuta protezale uokolo grada, te ostaci jednih od triju vrata, dok je od utvrde na br
na s prisutnim elementima rocaillea. Dvije ispovjedaonice s datacijom iz 19. st. u rokoko stilu i dvij
h je ostao samo dio, budui da je crkva 1833. prebojana. Crkva je promijenila tri ikonostasa. Prvi je izraen
Ignjatija ot Vidneri. Od ikonostasa postoje samo fragmenti, ouvane ikone smjetene su u improvizirani ikono
usovake gimnazije u Poegi 1699. postavljeni su temelji knjinice koja se tijekom vremena nadopunjavala ugl
Srca Isusovog i Srca Marijina. Godine 1953. isklesana su i dva oltara od bihakog kamena sv. Antuna i
knjinicama na podruju Slavonije, to je vjerojatno rezultat planske nabave i opremanja samostanskih knjinica.
h je ostao samo dio, budui da je crkva 1833. prebojana. Crkva je promijenila tri ikonostasa. Prvi je izraen
sko gradite barovitog tipa, nepravilnog je krunog oblika. Od arheolokih nalaza najbrojnija je srednjovjekovna g
rheoloki nalazi ukazuju na postojanje naselja iz razdoblja srednjeg vijeka te neolitike starevake kulture tj. n
je se na temelju analize keramikog materijala sa nalazita datira u ranu pretklasinu fazu starevake kultur
a prema jugu. Naeni ulomci keramike od eneolitika do zavretka bronanog doba ukazuju na vieslojno prapovijes
di koja se sputa od sjevera prema jugu u duini od oko 100 m i irini od oko 50 m. Nalazi keramike i kamenih a
i manjih prostorija koje se niu od zapada prema istoku i sjeveru. U najveoj prostoriji (veliine 10x9m), otkri
duljine od oko 600 m i irini od oko 100 - 200 m. Istraivanjima 1991. godine otkriveno je dvoslojno naselje i
ka kulture polja sa arama (faza 1) do mlaeg razdoblja (faza IV), u apsolutno kronolokoj skali od pribli
na breuljku izduenom jugozapad sjeveroistok. Arheoloki nalazi ukazuju na postojanje naselja iz prapovijesti
ni na velikoj izduenoj gredi. Pronaeni i ulomci prapovijesne i srednjovjekovne keramike ukazuju na vieslojno
asnog bronanog doba grupi Greani. U grobnim jamama su pronaene posude urne ispod kojih su spaljene kosti, b
aterijala (keramike, kunog ljepa, glinenih utega i kamenih artefakata) pokazala je da se ovdje radi o nalazi
og naselja. Zatitnim arheolokim istraivanjima 2000. g., otkriveni su nalazi nekoliko jamskih objekata iz kojih
nski nalazi te zatitna arheoloka istraivanja 2000. g., pokazali su da se radi o ostacima manjeg srednjovjekovnog
obrojni povrinski ulomci prapovijesne keramike koji pripadaju vremenu od eneolitika do starijeg eljeznog doba
e. ine ga glavni oltar, boni oltari, propovjedaonica, orgulje, plastika raspea Krista, slika sv. Antuna Pust
slika sv. Antuna Pustinjaka, slika sv. Jurja, plastika sv. Florijana, plastika sv. Mihovila Arkanela,
olukruno svetite. Jednostavna proelja otvorena su uskim luno zaobljenim prozorskim otvorima. Glavn
ti. U svetitu crkve smjeten je glavni oltar, viedjelni s oltarnom palom na kojoj je naslikana kompozic
u dva odvojena korpusa izmeu kojih je sviraonik. Nia spojnica povezuje tornjeve na oba prospekta. Svirale, es
Stiliziran je u obliku cvijeta (po pjesmi G. V. Tri tulipana) na postamentu s ploicom na kojoj je lira koja
unim obroncima Psunjskog gorja. Arheolokim istraivanjima od 1997. do 2009. godine, pronaeni su naseobinsk
i sv. Ivana Nepomuka tiroloskog su tipa. Od cjelovitog crkvenog mobilijara posebno se istie slika sv. Stje
u Ivana Pumppa iz Osijeka (1850). Godine 1929. prenesene su iz upne crkve u kapelu. Orgulje su mehanik
godine utvreno je da je rije o veem nalazitu iz razdoblja sopotske kulture s ouvanim kulturnim slojem ispod
e polovice 18. st. Od inventara posebno se istie glavni oltar sv. Marije u svetitu, tektonskog tipa, polikromir
a dijeli s kajkavskim govorima. Pripada posavskom starotokavskom govoru koji zajedno s podravskim gov
rimskom stambenom kompleksu (ladanjska vila) koji se datira u razdoblje od 2. do 4. stoljea. Zidovi su bi
ara posebno se istie barokna oltarna pala Uznesenja Marijina, zatim slika s prikazom Krunjenja Marijinog, te
posjeduje stilske znaajke baroknog klasicizma. Od crkvenog inventara posebno se istiu oltarna pala sv. B
adni plat rastvoren je na zapadnom proelju recentno ugraenim profiliranim portalom. Juno proelje rala
na niim pravokutnim svetitem,odijeljenim od broda crkve iljatim trijumfalnim lukom. Crkva sv. Stjepana goti
ar u apsidi je u drvu sa karakteristinim pozlaenim ukrasima, klasicistikim aplikacijama i olt
e 1917. njihove su svirale rekvirirane za vojne potrebe, a 1946. g. ponovno su sloene od svirala drugih regista
do 2000. godine. Predmetni arhivski fond sadri unikatno arhivsko gradivo koje se odnosi na jednu od najp
ik Salamon Merkadi, vlasnik ciglane i paromlina. Oblikovno kua je raslanjena na blago istaknutu zonu ulaza s
-612-06/11-27/12, ur. broj: 565-08/3-11-4) utvreno da ima svojstvo kulturnog dobra sveukupno 998 arhivskih fo
ka, Zbirka akvarela, Zbirka moderne i suvremene umjetnosti i Donacija akademika Dragutina Tadijanovia (Sp
verne Hrvatske. Skladno je ukomponiran u baroknu arhitekturu crkve izgraene 1723. g. ine ga glavni oltar sv. T
mo franjevaca Fridolina Wagnera i imuna Frimmela izgraene su izmeu 1836.-38. Snane zvunosti u velikom pro
tirana je Vaubanovim sustavom. Graena je izmeu 1715.-1780. Glavna obrambena linija, u shemi fortifikacija,
anje, a glazbalo samica kao pretea dananjih tambura. Svira samiar trza trzalicom preko svih ica pri
poboni oltar (2 kom.), propovjedaonica, ispovjedaonica (2 kom.), krstionica, klecalo (14 kom.) i kropionic
(BrD Ha A1) te se svojim nalazima bronanih priloga u grobovima istie meu istovrsnim nekropolama grupe Greani.
va Ivana Metrovia i Likovnu Zbirku.\r\n Zbirka radova Ivana Metrovia sadri originalne radove, bronane skulp
. Povrinski nalazi ukazuju na vieslojno prapovijesno nalazite koje je trajalo od neolitika (starevaka
no arheoloko nalazite nalazi se na izduenom jeziku koji se protee u pravcu sjeverozapad jugoistok u dulji
esta Zadubravlje. Na ovom podruju teren se sputa u blagim terasama od sjevera prema jugu u savsku ravnicu. Mnog
utranjih promjera 25,53 m duna os, u odnosu na poprenu os koja iznosi 21,71 m. Elipsoidni tlocrt utvrde ri
nogorju, na obroncima Dilj-gore. U vrijeme izgradnje 1880. ovo pitoreskno podruje bilo je ispunjeno n
ni plat rastvoren je na zapadnom proelju recentno ugraenim profiliranim portalom. Juno proelje ralanjen
e zvonikom uz sjeverno proelje. Glavno proelje u prizemlju, rastvoreno je barokno oblikovanim portalom i plastiki n
nakon barokne obnove koja je uslijedila u 18. st., dvorac je sauvao svoj srednjovjekovni renesansni izgled. Tloc
evakog samostana. Trijumfalni luk zapadnog proelja, pred kojim je 1702. godine dodano predvorje, sug
uklopljenim u os glavnog proelja, naglaenog plitkim rizalitom u visini dvoetanog zvonika. Rizalit je u prizemlju
utnim svetitem, odijeljenim od broda crkve iljatim trijumfalnim lukom. Gotika crkva sv. Stjepana graena je u
e uim i niim polukrunim svetitem koje je presvoeno polukalotom. Unutranjost crkve izvorno je oslikana
rkva je izgraena polovicom 19. stoljea. Glavno proelje rastvoreno je u prizemlju arhitravno zakljuenim portal
ina s uim svetitem, trostrano zakljuenim, te katnom sakristijom uz zapadni zid apside. Fasadni plat crkvenog
dine. Crkva je jednobrodna graevina sa poligonalnom apsidom i zvonikom neznatno izvuenim u odnosu na os g
dispozicija, monumentalnost, reprezentativni arkadni trijem sa svodom u obliku ekih kapa, okrenut prema tr
Graena je u 18. stoljeu. Glavno proelje vertikalno je ralanjeno pilastrima. U svakom polju sa strane smjet
elje. Graena je opekom, pokrivena dvostrenim krovom i biber crijepom. Sakristija je pokrivena limom. Laa i sveti
m koritima. Izljevi su uokvireni plitko usjeenom niama, koje su zavrene lomljenim iljatim lukom. S june
a bonim stranama u zoni tornja su po dva okulusa u visini prizemlja i kora. Na proelju i zvoniku su otvori vrata
sakristija kvadratnog tlocrta i kapela s polukrunom apsidom. Svojim graevnim oblicima izdvaja se od slinih gr
la je 1727. g. Crkva je jednobrodna, a na lau se nadovezuje svetite, a uz sjevernu stranu prislonjen je mas
tirana je Vaubanovim sustavom. Graena je izmeu 1715.-1780. Glavna obrambena linija, u shemi fortifikacija,
joj je ivjela i Ivana Brli-Maurani. Proelje je ukraeno arhitektonskom plastikom historicizma. Ot
no je u obliku obrnutog slova "Z". Najstariji dio zdanja, sjeverno i sredinje krilo u obliku slova "L", nastao je
pa. Glavni akcent proelja zaobljeni je ugao zgrade, rizalitno izvuen te reprezentativno ukraen zaobljenim balko
lje je rustine obrade s naglaenim arhitektonskim aplikacijama. Istaknutim kordonskim vijencem zgrada je pod
e tlocrtno jednobrodna graevina s pravokutnim svetitem te rizalitno istaknutim decentnim zvonikom na gla
po sustavu Vaubana, sa snanim bastionima i dubokim anevima, slinu utvrdama u Slavonskom Brodu, Osijeku, Ka
znad zaobljene atike. Glavno proelje artikulirano je pilastrima i niama, dok su bona proelja podijeljena le
psidom je polukalota, dok je laa presvoena bavastim svodom. Apsida je s vanjske strane poligonalna. Prozors
a zvonika ima lukovicu s lanternom. Laa je zasvedena plitkim bavastim svodom, a svetite polukalotom. Na proe
je u proelje, te zakljuen kapom u obliku zvonolike kupole s lanternom. Tri prozorska otvora su ostakljena vitra
u glavno proelje, te zakljuen iljatom kapom. Iznad segmentno zakljuenog portala s klasicistikim vratnicama n
je zakljueno, a s june strane prigraena je katna sakristija. Kapa zvonika ima lukovicu s lanternom. Fasadni pla
odruja. Tipina je visoka prizemnica s prilagodbom strmom zemljitu, prednjim dijelom na visokom kame
u ravnici, na lijevoj obali rijeke Save na mjestu prirodnog prijelaza. Prostor je nastanjivan od prapovijesnih
drichsdorf. Od 1750. poinje se nazivati Nova Gradika. Grad je u ravnici, u podnoju Psunja, uz potok ume
Aamovakom potoku. Na povrini nalazita uoeni su slijedei nalazi: antika i srednjovjekovna keramika, te anti
ogradikom podruju. Zbirka je zatiena kao kulturno dobro 1984. godine.
duhu baroknog klasicizma (XIX st.) s oltarnom palom, te propovjedaonica, sakristijski ormar, krstioni
a, posrebrena je i bogato ukraena. Pronaena je tijekom 1975. g. prilikom vaenja pijeska sa dna rijeke Save
ske regije pripada najstarijim vremenskim razdobljima, a ujedno je i dokaz kontinuirane naseljenosti ovog podruj
e bogato ureena krstionica s ulazom pod bavasto nadsvoenim trijemom pravokutne sakristije na kat. Graena je
Tvrava je sagraena na litici, a u njenom podgrau su pronaeni temelji sakralnog objekta. Graena je od n
ti snani kameni nasip formiran u duini od 160 m, mjestimino u bazi irok do 30, a visok do 6 metara. Unu
jeku. Od utvrde se danas vide samo ostaci neto zida s vratima na sjeveroistonom dijelu dok se na drugim dj
jesnaca Meu gredama uz kraj sela Britane.Teren na kojem je utvrda izgraena je krajnje nepristupaan. U pov
anina Promine i Mosea. Povijesna gradska jezgra dananjeg Drnia svoje obrise dobiva u 18. stoljeu za mleta
ograeno dvorite. Na proelju, u prizemlju, su glavna ulazna vrata s po dva prozora sa svake strane,
ada je graena od kamena, a istona i zapadna fasada su obukane. Sve fasade imaju ujednaen ritam prozora s prof
om pravilnog oblika, posebno na glavnom proelju. Krov je na dvije vode s drvenom konstrukcijom prekriven kupom
m kvadratnom apsidom. Graena je od nepravilnog kamena, a na kutovima se javljaju vei klesanci. Bila je obuk
vije vode pokriveno je kupom kanalicom. Na proelju su pravokutna vrata uokvirena jednostavnim kamenim pragovima
ocrtu je pravokutna bez apside i pravilne je orijentacije. Graena je od kamena i obukana izvana. Ima krov na
ojatnije govori o datumu kada je crkva proirena i popravljena u baroknom duhu. Crkva je produljivana i obnavljana
je se u arhivskim spisima za 1480. godinu te oporuka iz 1481. godine. Sadanji izgled crkve pokazuje najvie stils
roeljem okrenuta jugu. Crkva je jednostavnog pravokutnog tlocrta, bez apside. Na proelju su vrata uokvirena kamen
je graena od kamena i obukana je. Na glavnom proelju su pravokutna vrata s pravokutnim prozorom lijevo
nog tlocrta bez apside. Graena je od nepravilnog priklesanog kamena i nije obukana. Nad laom je na dr
tu je pravokutna, nema apsidu, a zidana je nepravilnim kamenom bez ikakva reda. Ima krov na dvije vode pr
manje apside. Graena je od kamena, a pokrivena je kupom kanalicom na drvenoj krovnoj konstrukciji. Uz sjeverni
na dvije vode pokriveno kupom kanalicom. Na glavnom proelju je pravokutni profilirani portal koji zavrava profilir
ma oblik paetvorinaste prostorije s apsidom, katekumeja, cisterne, narteksa, diakonikona, te niza prostor
so. Imaju 15 registara. Te su orgulje posljednje i najbolje sauvano djelo majstora, jednog od znaajnijih nasljed
ra, 1 manualom i pedalom. Opseg manuala je C-g3, a pedala C-d1. nad povienim postoljem ralanjenim sa 4 zaklo
ovi obrambenog zida vide se na sjevernim fasadama objekata prislonjenih na zid, posebno u donjem dijelu gdje je zid
stupa koji odreuju polje za palu, a preko kapitela nose profilirani arhitrav oltara. Nad arhitravom je iz
opskom koncertnom tipu s mehanikim prijenosom.
tim, osjea se prodor neoklasicistikih shvaanja dominacijom ravnih linija i mirnih, uravnoteenih oblika.
, Slivno. Na drvenom kriu tipa Arbor vitae tijelo je raspetog Krista. Glava mu je nagnuta na desno rame
irena kamenim pragovima a njima sa strana po jedan pravokutni prozor takoer uokviren kamenim pragovima. Iznad v
menom, bez posebnih arhitektonskih detalja s karakteristinim balaturama. Mjestimino se sauvalo originaln
od fortifikacija ostala kula pod nazivom oriev toranj, nekad posjed ibenske obitelji Fondra. Jae naselja
ara, 1 manualom i pedalom, tek djelomino u upotrebi. Opseg je manuala E/C-f3, a pedala E/e-gis+XVIII,XIX. Ko
ci u vrijeme njenih poetaka, krajem 18.st. Orgulje su mehanikog sistema s 14 registara. Opseg je manua
je iz 16. stoljea. Sredite samostanskog kompleksa je klaustar. U sredini je bunarska kruna. Oko klaustra su pro
otikog tapa a na profiliranom nadvratniku uklesana je stilizirana palmeta na poluoblom jastuiu. Sa strana por
jeen pedal. Prema strukturi i rasporedu naenih svirala manual je imao 45 tipaka tj. opseg E/C-c3. Pedal
s se sastoji od sredinjeg glavnog, plemikog stambenog objekta, njemu s june strane prizidan je objekt koji je
mpleksa s ulaznim vratima s morske strane i malim pristanitem za lae. Ladanjska kua graena od kamena sastoji
diti Marko Brati u spomen na oca. Crkva je jednostavan objekt graen od kamena izvana fugiranog. Pravilne je o
zio bastion Svete Katarine. Hotel je izgraen 1882./1883. godine. Tlocrt zgrade je u obliku pravokutnika, a s
od je prekriven krovitem na dvije vode s pokrovom od kupe kanalice, a apsida ima polukalotu s pokrovom od ka
apsidi upne crkve sv.Jurja u Primotenu. Slika je solidno izveden rad, meutim figure u gornjem dijelu kv
Kaprije je ruralnog karaktera. Naselje nema jasnu i pravilnu matricu nego su objekti grupirani i koncent
a od nacionalnog znaenja, poput Jurja Dalmatinca, Nikole Firentinca, Horacia Fortezze, Nikole Vladanova, Blaa
nstvenu cjelinu s odreenim ikonografskim programom. Podijeljen je horizontalno u etiri dijela. U sk
kova. Sastoji se od prizemlja, kata i potkrovlja. Na sjeveroistonom glavnom proelju je kula ispod koje je glavni u
crkvici koja se u temeljima nalazi u neposrednoj blizini zgrade svjetionika). Objekt se sastoji od dva dijela,
esanih kamenih blokova. Sastoji se od prizemlja, kata i potkrovlja, te kule na jugozapadnom proelju, koja u obl
od prizemlja, potkrovlja i, zbog nagiba terena, polupodrumskog prostora te kule koja je stranjom zidom uklo
ti smjeteni s obje strane ulica s glavnim ulazom na ulicu. Objekte preko puta u ulicama mjestimino spajaj
vokutan tlocrt. Graene su nepravilno priklesanim kamenom i fugirane. Drvene dvostrene krovne konstrukcije po
e polovine 15. stoljea (tada se spominje 16 domainstava), a iz ugovora od 1600. godine za gradnju crkve sve
7.g. iz poruenog bribirskog samostana. ibensko raspelo u Petrovievom je opusu monumentalno i umjetnikom obra
no vrijedno i znaajno kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj razini, budui da predstavlja jedno od samo tri
a stilski pripada italo-kretskom krugu i moe se datirati u 16.stoljee.Prema samostanskoj predaji sliku Bogo
jiv umjetniki rad gotikih stilskih obiljeja u kojem se osjea dominacija linije , 2. Bogorodica s Djetetom, 16.
kopnom, tvorei Varo. Slika naselja slijedi oblik asimetrinog stoca otoka kojim se kue lepezasto diu do cr
entima na Zlarinu je postojalo vie naseljenih mjesta: Zlarin, Otrica, Kotor i Borovica. Glavno naseljeno mj
gnjitem slui kao kuhinja, a druga je za stanovanje, zapravo za noenje.Najzanimljiviji graevinski dio svakak
godine. Radilo se o dotad nepoznatoj kulturi, kloja je datirana u srednji neolitik, a po mjestu nalaza dobila
na Presanija, vjerojatno u prvoj polovini 19. stoljea. Do danas su joj uglavnom sauvani vanjski zidovi i zvon
cistikog graditelja Valentina Presanija. Smjetena je na blagoj uzvisini u Petrovom polju u selu Krike. Do danas
eslicu i prizidanom sakristijom. Graena kamenom i pokrivena kamenim ploama. Portal sa simetrinim kvadratnim
o dvije manje nepravo svoene graevine. Stari stan sadri pet prostorija pod jedinstvenim kamenim nasipom.
mena greda. Desno od vrata je mali kvadratni otvor. Unutranjost je zasvoena nepravim svodom uzduno. Unutarnji
drva s bogatom pozlatom.U sreditu oltara je oltarna slika Bogorodica s Djetetom i svecima. Slika nepoznatog
inventara sainjavaju metalni liturgijski predmeti . Datiramo ih u period od 16.st. do poetka 20.st. Meu
mramora i kamena, dok je boni izraen od drveta. Meu slikama koje su ovjeene na zidovima crkve, svo
okutnika, dimenzija 14,2 x 7 m. Drugi, manji, je iznad prostora svetita, kvadratinog oblika, dimenzija 4
isojne strane u dnu duboke vrtae okruene visokim liticama. Unutranjost je prostrana dvorana duga 49 i iro
jea i misno ruho iz 19. stoljea jer je stariji inventar izgorio u poaru u 19. stoljeu.
te. Predmeti se mogu datirati u 18./19. stoljee.
revitoj bukovakoj zaravni zapadno od rijeke Krke, a nalazi se u okvirima Nacionalnoga parka Krka. Prirodna j
alnih predmeta za liturgijsku uporabu. Svi predmeti su iz perioda XVII.-XIX. st., osim drvenog raspela iz XV. s
u od XVIII. do XIX.st. U unutranjosti se istie glavni oltar kasnobaroknih stilskih odlika, te oltarna slika iz
ni i metalni predmeti. Slike su nastale u periodu od XVII. do XX.st. Od itavog inventara istiu se barokni
ependij kvalitetom zaostaje za oltarnim retablom. U sreditu retabla nalazi se oltarna slika Bogorodica
naina koji granii s tehnikom spljeta i raspljeta, a na prostoru Jadrana jo se naziva i teg, \r\niva se p
koriteni kao tamnica u tursko doba. Osim oble kule, koja je do danas najbolje ouvani dio utvrde, u njenom
nskog naselja na Kapitulu, sagraen je vladarski benediktinski samostan sv. Bartolomeja, a na istom poloaju u 1
vetita prema sjeveroistoku. Unutranjost crkve presvoena je bavastim svodom graenim od opeke. Crkva djeluje m
tavom. Pedal ima 17 tipaka i opsega je C-giso s pokraenom velikom oktavom. Orgulje su venecijansko dalmatinsko
44 metra. Radi se o jednom od najbolje sauvanih antikih brodoloma, s kompaktnom koncentracijom tereta amfora, dimen
, vjerojatno iz Istambula. Jasno su u moru, na povrini oko 500 m etvornih i na dubini od 30 do 55 metara, v
ih topova te razliiti drugi primjerci brodskog tereta. Pronaeni su i dijelovi brodske konstrukcije. Brodolom
i grubo klesani, a blie obali se uoavaju zidovi od manjeg kamenja vezani malterom. Vidljivi su i ostaci kera
oma. Na dubini od 25 metara nalazi se nakupina opeka i kupa kanalica. Dio opreme broda jo je pod pijeskom, a tu
m vezivom. Ouvana su dva-tri reda kamena. Radi se najvjerojatnije o ostacima antike arhitekture.
ci brodoloma: dvije vee skupine razbijenih amfora tipa Lambogia 2, kao i dijelovi brodske konstrukcije. Brodolom
alaze se ostaci brodoloma. Leite je devastirano jo 1920. god. Radilo se o velikom leitu amfora grko-italskog ti
alazitu kalcificiranih amfora grko-italskog tipa i o drvenim ostatcima brodske konstrukcije. Brodolom je
e je otkrilo gusto poredane amfore tipa Lamboglia 2 s poklopcima te drvene ostatke brodske konstrukcije. Dio
no istraeno. Radilo se o teretu istonih amfora tipova Dressel 2-4 i rodskih s uicama na rukama. Brodolom
u ga u veljai 1944. godine kod otoka Kaprija potopili britanski torpedni amci. Olupina je dobro sauvana.
. g. Skradinske orgulje najvee su meu povijesnim orguljama u ibenskoj biskupiji, ujedno tree sauvane i s
o, na kopnenom dijelu. Zgrada je razvijenog tlocrta. Ima prizemlje i dva kata. Okruena je velikim per
anskoj kui, od kojih vrijedi izdvojiti: Bogorodica s djetetom autora J. ulinovia. Inventar sadri i kvalite
u tehnici ulja na platnu, te oltarne pale, meu kojima je i Sacra conversazione, autora J. Palme ml. Od skulpt
ravilne orijentacije. Krov starije crkve pokriven je kamenim ploama, laa nasvoena polubavastim svodom, a
epravilne je orijentacije. Starija je jednobrodna, longitudinalna graevina s polukrunom apsidom. Novi
e u uvali Lozica. Crkva je jednobrodna s polukrunom apsidom. Laa je presvoena gotikim svodom, a a
e, pravilne je orijentacije. Dva pilona koji nose lukove irokih raspona dijele unutranji prostor na tri broda
Na proelju se nalaze pravokutna vrata s kamenim dovratnicima i nadvratnikom iznad kojeg je profilirana kamen
obje obale poluotoka. Ima konzolnu etnicu i krunite s strijelnicama i mantinelama. Sluio je za sklonite zbijega p
bislavia, a sastoji se iz dva objekta. Vei na sjevernom dijelu ima gotiki portal i renesansi trijem sa s
se natpis uklesan na osmerokutnoj uokvirenoj kamenoj ploi. Natpis je radiran i teko itljiv. Objekt se moe d
va kata. Na junoj fasadi je glavni ulaz s kamenim stubama pregraen u betonu. Na prvom katu su tri prozora
kriveni su ostaci hipokausta i dio poda s mozaikom. Pronaena je opeka s peatom tvornice Pansiana i stela s
ena, pokrov su kamene ploe, a rubovi krova su poloeni na grubo obraene kamene konzole. U prizemlju je kon
rakteristika. Nastale su na srednjevjekovnoj parcelaciji te u baroku transformirane u veliki sklop. Doivjel
a, a za odvod dima slui bada-najjednostavniji dimnjak koji se sastoji od jedne ploe u pokrovu malo podignute.
i prostor, a uz mlin je tala. Zidovi su kameni, a krov od kamenih ploa.
. Dva mlina rade na principu drvenih kaika.
oama. Uz prostoriju mlina je tala koja je od mlina odjeljena pregradom od prepletenog prua.
inova kaikara. Kaike su eljezne.
ama. Sastoji se od prizemlja i kataNa junoj fasadi u dijelu junije postavljenom su vrata u prizemlju oko koji
u. U moru se vide ostaci groba. Nekad ih je bilo vie. Prema kazivanju mjetana bili su graeni od tegula
e. Tom prigodom je istraena, materijal pokupljen, dokumentiran i pohranjen u drniki Muzej, a na njezinu mjestu
vom na dvije vode pokrivenim kamenim ploama.
d lomljenog kamena razliite veliine i oblika rustine obrade, dok su piloni i kljunovi trouglastog oblika bili
nom stanju. Jedan luk je potpuno nestao, a s uzvodne strane se vide ostaci kamenih pilona trouglastog oblika.
d je nii i izgraen je od masivnih kamenih blokpva, a unutarnji je vii i izgraen je od manjih komada vezanih
na je od velikih kamenih blokova vezanih bukom. Unutarnji zid graen je od manjih komada kamena takoer v
izgled pokazuje da je osnovni dio mosta stariji dok su betonske konstrukcije ogradnih zidova recentne. Graen
a. Glavni objekt je dvokatna kamena zgrada, vie puta dograivana i nadograivana, danas u ruevnom stanju bez
fasadama. Dva juna objekta imaju identina glavna proelja s po dva prozora na katu i vratima i jednim ma
padni dio zgrade dograen je kat, stambeni prostor kojim se koristio mlinar. Krov je na dvije vode, prvo
u dvije razine: prostor s topovskim otvorima u razini mora, sa svodovima velikog raspona, te plato iznad svodo
menom. Na zapadu su ulazna vrata s kamenim pragovima i rasteretnim lukom iz opeke, a na svakom katu je bio po j
ba, od ranog haltata do kraja 1. st. poslije Krista. Na istonom dijelu gradine je nekropola. U istraeni
vile rustike. Rimska vila je prostrani gospodarsko ladanjski objekt izgraen u poecima 1. st. poslije Krist
Od minareta je sauvan samo donji dio (visine 12 metara), bez kamenog balkona erefe i vrha nad njim. Iz
kog namjetaja. Uokolo crkve istraeni su starohrvatski grobovi. Od nalaza u grobovima brojnou se istiu nau
brodni prostor lae je presvoen gotikim svodom. Svetite je naknadno prigraeno, nie je i ire od lae
da. Na proelju su jednostavna vrata s romanikim pragom i zvonikom na preslicu. Na apsidi se nalazi romaniki pr
kamena pilastra sa svake strane u tri plitke visoke oltarne nie s lukovima. Svetite od lae dijeli profil
na i smjetena na uzvisini jugoistono od mjesta na lokalitetu drapanj. Pravokutnog je tlocrta bez apside.
azi bila je jednobrodna graevina s troapsidalnim svetitem. Vanjski zidovi su ralanjeni s plitkim lezenama.
orijentacije. Bila je sauvana kao ruevina kod koje je gotovo u cijelosti bio sauvan sjeverni zid lae i vei d
je portal romanikih karakteristika sa polukrunom profiliranom lunetom iz vie segmenata. Nadvratnik portala je
je. Na junom zidu lae i proelnom zidu nalazi se po jedan portal romanikih karakteristika, sa polukrunom lu
a je jednobrodna graevina s pravokutnom apsidom, pravilne orijentacije. Uz sjeverni zid lae je nakn
a kamenim pragovima a njima sa strana dva pravokutna prozora. Iznad vrata je okulus a na vrhu proelja je zvonik
a je 1937. godine dobila neoromaniko proelje, a nakon ruenja starog zvonika podignut je novi u 20. stoljeu.
nieg krova od lae. Na zapadnom proelju jednostavna su vrata uokvirena kamenim pragovima a iznad njih j
maniki portal s polukrunom lunetom. Iznad portala je jednostavna klesana rozeta a ne vrhu proelja je zvonik na pr
onik je sagraen krajem 18. Stoljea. Crkva je renesansno-baroknih stilskih karakteristika, pravilno je orijentirana
dovreni su 1672. godine prema dataciji uklesanoj na preslici crkve. Na crkvi se nalaze prozori, vrata i presl
poetkom 18. stoljea ibenski arhitekt Ivan Skoko. Crkva je trobrodna graevina, s pravokutnom apsidom, p
narteksa, sjevernih prigradnji (krstioniki sklop), junih prigradnji ( cisterna) i protirona. Junu crkvu formira
everna fasada lae obukana. Laa ima krov na dvije vode pokriven crijepom, a apsida ima krov na dvije vode pokriv
Po jedan portal romanikih karakteristika nalazi se na proelnom i junom zidu lae. Sastoje se od vie segmen
vom je kamena preslica s lunim otvorom. Svodna konstrukcija broda crkve nije sauvana, dok je u apsidi sauvan
ravokutnom nadsvoenom apsidom, orijentacija je u pravcu sjever-jug. Zidana je u kamenu, krovite je drveno s pa
biajeni gotiki nain. Nad trijumfalnim lukom nalazile su se puke slikarije s prikazom Tribunja. Sagraena je
kamena i zavrno s vanjske i unutranje strane obukana. Na glavnom proelju su jednostavna pravokutna vrata s
Ostaci zidova danas su pod zemljim. Graevina je determinirana kao ranokranska crkva.
anja jednobrodna graevina, pravilne orijentacije, s polukrunom apsidom irine raspona crkvenog broda. Vanjske z
koje sa tri strane zatvaraju dvorite. etvrtu stranu dvorita zatvara crkva. U prizemlju manastirskih zgrada
ja u XVIII st. U XV st. je iznad svetita stare crkve podignut monumentalan zvonik. Svetite stare crkve je p
ima poligonalnu apsidu presvoenu kalotom. Proelje ima renesansni portal. Plafon crkve je drveni, kasetirani s osl
edini kojeg se kroz vrata iz 19. stoljea ulazi u dvorite. U dvoritu je recentni objekt. Lijevi zid ini
lju ima dvoja vrata od kojih je jedan pravokutni gotiki portal koji u nadvratniku ima Kristov monogram, a na
nom krovitu, pokrivenom kupom kanalicom nalaze se veliki luminari (na svakoj strani krovita po jedan) od kojih je
faza gradnje ostala su dva gotika prozora na junoj fasadi. Palaa ima prizemlje i dva kata. Graena je
mjana. Na crkvi i zvoniku u 18. st. radi I. Skoko. U 19. st. na sjevernoj fasadi je dodana kapela Sv. Kria ,
nadograuju. U 16. st. dograuju se sjevernom bedemu vea i manja poligonalna kula. Srednjovjekovne je
veroistok-jugozapad.. Nalazi se na groblju. Nepravilnog je tlocrta, pravokutne lae, apsida se s vanske
1646-47. Stalno je pojaavana i dograivana,vidljivo i po natpisu iz1649. Radovi se intenziviraju dolaskom
vrava se zove Il Barone, jer je graena pod nadzorom barona Degenfelda u slubi Venecije. Graena je u t
n gradskih zidina sredinom 15. st. (pod vlau Venecije) kao gradska cisterna. Iznad ulaza na plato bunara nalazi
a na juni zid katedrale. Ima tlocrt u obliku slova U sa sredinjim dvoritem. Visine je prizemlje, dva kat
amena. Krovite je drveno, pokriveno kupom kanalicom. Na krovitu su dva luminara, a ispod krovita kameni o
jeveru, s krovitem na dvije vode, pokrivena kupom kanalicom. Sjeverna fasada je obukana s jednostavnim otvorima
u kao svoju palau gradila plemika obitelj Teodoevi. Tada je kua bila jedinstvena cjelina gotik
rovlje. Zidana je kamenom. Krovite je drveno, trovodno. Na junom dijelu fasade je veliki renesansni por
no, pokriveno kupom kanalicom. Proelje je na junoj strani, a ostali zidovi utopljeni su u susjedne objekte. P
zvoja. Prvi podaci govori o njegovoj gradnji iz 1382 godine, kada je nastao kao sustav dvostrukih zidina k
56. god. od arhitekta H. Bilinia. Vijenica tlocrtno ima oblik izduenog pravokutnika, te definira kated
o nii. U renesansi su objekti preinaeni i proireni i u to vrijeme namijenjeni kao tzv. Pretura. Graen
e se od kvadratne do viekutne kule na istok a zapadno od kvadratne kule do glavnog trga na sjever. Juno krilo
e bogato ureena krstionica s ulazom pod bavasto nadsvoenim trijemom pravokutne sakristije na kat. Graena je
nice. Pravilne je orijentacije. Istoni dio crkve s apsidom je stariji, gotiki i ima gotike svodove. Zapadni
adnje. Apsida i laa su presvoene polukrunim svodom. U lai svod stoji na polupilastrima s arkadama. Laa je p
se die nad sakristijom u prizemlju. Crkva je pravilno orijentirana. Jednobrodna je graevina s kvadratnom
rema sjeveru. Longitudinalna je jednobrodna graevina na dvije etae s kvadratnom apsidom takoer na dvij
na s kvadratnom apsidom. Uz apsidu je dograena pravokutna sakristija. Laa, apsida i sakristija su presvoene
sklopu nekadanjeg samostana sv. Dominika. Stradala je prilikom eksplozije barutane na tvravi sv. Mihovila.
obrodna je graevina s kvadratnom apsidom, pravilno je orijentirana. Laa i apsida su presvoene gotikim pr
egradnjama i renesansnih i baroknih stilskih obiljeja. Pravilne je orijentacije, jednobrodna, s polukrunom
orijentirana, preko kora je povezana sa samostanom. Jednobrodna je graevina s dograenom sakristijom. Sveti
ureen je prezbiterij i dograena kapela sv. Kria. U 17. stoljeu crkva je preureena u duhu baroka, po
are crkve ostali su temelji, zidovi i barokna preslica na proelju, rad Ivana Skoka (sredina 18. st.). Crkva je bar
m i zbog uzdizanja sklopa je neto vii od ostalih objekata. Kameni slog mu je raznolik zbog estih pregradnji
tor, ali s kompliciranom unutarnjom razdiobom, nejednakom katnou i neujednaenim vanjskim izgledom. Kua Tambaa sa
d 14. do 15. stoljea. Palaa Koul je izvorno bila dvokatna jer je trei, neto nii kat s manjim otvorim
ta kua zatvara prostor etiri bunara. Graena je na perimetru srednjovjekovnog gradskog obrambenog zida. Na
najveim dijelom prebukani. Otvori su bez profilacije, nastali vjerojatno u 19 stoljeu. U prizemlju
p kua nastao je jo u romaniko doba s pregradnjama u gotici, renesansi, baroku i kasnijim razdobljima. Na samom
aknutim pilastrima, na sredini su vrata lunog zavretka sa strehom. Iznad vrata je rozeta. Na istonom i zapadnom o
dinja imaju istaknute pilastre sa secesijskim ukrasom dok je zid ralanjem irokim fugama koje imitiraju kame
uklopljena u blok kua. Nastala je povezivanjem dviju manjih kua koje su stvorile sadanju tlocrtnu osnovu. Gr
ostao je samo srednji dio s trompama bez kupole. Na taj glavni prostor sa zapadne i istone strane u 18. stolj
4. soljeu vjerojatno u doba Nelipia, kasnije je pregraivana i nadograivana za vrijeme vladavine Turaka. Zidovi
ovima. Ovaj objekt ima dvostreno krovitu s pokrovom od kupe kanalice. Sa zapadne strane nalazi se dogradnja ve
og prizemnog pravokutnog tlocrta pokrivenog trovodnim krovitem i sjevernog jednokatnog kvadratnog tlocrta pokri
u obliku slova L. Od glavnog proelja objekta koje gleda prema jugu i ima prizemlje i kat, ire se prizemni prostor
tlocrta s etiri pravokutna istaka, od kojih je onaj zapadni glavni ulaz. Osvijetljenje unutranjosti postign
jestu srednjovjekovne crkvice sv. Petra. Na glavnom portalu glatkih kamenih okvira dvije su stilizirane konzole s uk
povienjem na sredini u kojem su dva otvora kroz koje protjee voda. Iznad je kamena ploa s urezanim natpisom
rodna graevina presvoena bavastim svodom i pokrivena kamenim ploama. S istone strane joj je dograen
dvije vode. Na proelju je portal s ravnim dovratnicima i trokutnim zabatom s profilacijom nad kojim je natpis o grad
na je s ravnim stropom i etvrtastom apsidom. Ima dvoslivno krovite. Brod je obukan, a apsida nije. Zvonik je sagrae
laza prema Kninu i Drniu. Kljuica je utvrda paetvorinastog tlocrta s podgraem djelomino sauvanim na
okutnik, dobro ouvanih zidova ojaanih jakim kontraforima. Prizemni dio sadri strijelnice i nadsvoeni ulaz,
olukrunom apsidom. Sagraena je u 12. st. unutar ostataka ranokranske crkve iz 6. st., a obnavljana je u vr
d ima otvorenu drvenu konstrukciju, a apsida gotiki svod. Na glavnom proelju su pravokutna vrata kamenih okvira ukra
enim ploama. Vanjski zidovi su ravni, graeni od priklesanog uslojenog kamena. Na glavnom proelju je portal
je u kamenu, vidljivi zidani slog s obiljejima srednjovjekovne gradnje. Krovite je drveno, pokrov kupa kanalic
zapadno. Graena je od kamena, a na glavnom proelju je vidljiva srednjovjekovna kamena struktura. Glavno
sidi je ostao sauvan prelomljeni gotiki svod koji se oslanja na jednostavne poluimposte. Graena je od kame
nikom lunetom i dovratnicima s motivom gotikog tapa. Na katu je sauvan pravokutni gotiki prozor s impostima
koja je nasvoena ulinim prolazima. Najvei objekt, koji jedini ima tri proelja i zatvara zapadni dio bloka
ima su vidljivi jednostavni razdjelni vijenci meu katovima i konstruktivne zatege. Ispod krovita ide kamen
rena ima jednu etau vie, kao i juno proelje koje je pregraeno. U prizemlju glavnog proelja je barokni po
no preinaena, danas ima samo neke izvorne elemente. Graena je od kamena u srednjovjekovnom kamenom slogu. Na
i gotiki portal s grbom obitelji Divni u luneti na istonom proelju. Zidana je u kamenu, a proel
zne kvalitete i strukture to ukazuje na pregradnje i slojevitost. Krovite je drveno, etverovodno, pok
kutna apsida. Na zapadnom proelju je romaniki portal potkovastog luka, a nad njim u osi je okulus. Vrh pr
cije. Na proelju su pravokutna vrata s romanikim nadvratnikom s uvuenom plohom na kojoj je reljefni kri. Vrh pr
ta prema ulinoj strani. Nad visokim prizemljem diu se tri kata i potkrovlje. Prizemlje glavnog proelja r
nog zidom koji odvaja zatvorski prostor od prostora namijenjenog sudstvu. Zgrada suda ima podrum, polukat i dva
ade. Visine je P+1, tlocrt je nepravilni etverokut sa zaobljenim uglovima. Graena je od kamena. Krovite je e
zanih. Samostan je sklop zgrada koje idu od gotike do 19. stoljea, a crkva je renesansno-baroknih karakteristika
e s kamenim pragovima, dok juno proelje sadri stilska obiljeja od kasne gotike do renesanse. Na junoj fasad
du, obukano. Visine je P+2 kata, zidana u kamenu. U prizemlju glavnog proelja je gotiki portal iz 15. stolje
naruena. Na zapadnom proelju u visini drugog kata sauvan je zazidani gotiki prozor s pragom na konzolama
od kamena. Visine su P+1 i P+2. Imaju drveno krovite na jednu vodu, pokrov je kupa kanalica. Glavna proelja su
lopljeni u blok i naslanjaju se jedan na drugoga. U istonom objektu se rodio poznati botaniar i lijenik Rober
kameni profilirani oluk na kamenim konzolama. Glavno proelje je okrenuto prema istoku. Svi otvori na katovim
az s potkovastim lukom i dovratnicima ukraenim gotikim tapom. Na vrhu je zvonik na preslicu. Na junom pro
ana je u kamenu, visine je 4 kata. Datira iz 15., 16., te 17/18. stoljea kada je formirana kao barokna graevina i
nom proelju nalazi se nasvoeni ulini prolaz sa stubitem. Kua je graena od kamena, bukana od razine
a broda. Crkva sv. Frane u Betini trobrodne je prostorne koncepcije s kvadratnom apsidom. Graena je od kame
6. stoljea utemeljila i utvrdila naselje Pirovac. Ima prizemlje i dva kata. Krovite je na etiri vode pokri
bukana. Drvena krovna konstrukcija na dvije vode pokrivena je kupom kanalicom. Crkva ima pravilnu orijentaciju.
strane na objekt je pridodan dvokatni objekt s krovitem na dvije vode. Na jugoistonoj fasadi su tri lumina
kupom kanalicom nosi drvena krovna konstrukcija. Crkva ima pravilnu orijentaciju. Na glavnom proelju je portal s pr
pravilnim kamenim kvadrima slaganim u redove, a noviji dio crkve, koji je nastao produivanjem broda crkve 1876.
aditi, najvjerojatnije sredinom 17. stoljea, ibenski plemi imun Draevi u ast svetog Franje Paulskog. Crkv
je pregraena u baroku poetkom 18. stoljea, a popravljena u 19 st. Crkva je jednobrodna i ima pravilnu or
m prostorom i polukrunom apsidom. Nepravilne je orijentacije s apsidom prema sjeverozapadu. Na jugoistonoj str
e, dodana apsida, a noviji su boni aneksi od kojih je jedan sakristija. Ima elemenate baroknog stila. Tr
otkrovlje. Ulaz u kulu je sa zapadne strane kroz prizemlje. Na nadvratniku portala nalaze se tri grba u jako lo
neznatno uom od lae. Pravilne je orijentacije s glavnim ulazom na zapadnoj strani. Na toj je strani na proelj
oj strani koje se tumai kao jednostavniji tip westwerka. Umjesto june bone apside izgraen je mali uvueni p
zbaeni zvonik s preslicom u dva nivoa. Na prvom nivou preslice su dva zvona, a u drugom viem jedan prostor, ali
ije pripadale samostanu, ali prema nekim miiljenjima ostaci pripadaju nekadanjem vladarskom kompleksu.
o emu svjedoi tehnika gradnje i skulpturalno-epigrafiki ostaci. Rije je o jednobrodnoj longitudi
ednja apsida je vea i isturenija u odnosu na bone. Na zapadnoj strani je narteks, zapravo trodijelni westwe
m rasporedom po pet prozorskih otvora s kamenim pragovima na svakom katu. Glavni ulaz je kroz neostilski kameni
ijepom i salonitom. Glavni ulaz u kuu je na junom proelju u prizemlju kroz jednostavna pravokutna vrata s kameni
sti obukana s vanjske strane (postoje tragovi bojanja). Najinteresantniji dio graevine je glavno proel
adu. Graena je fino klesanim kamenom. Krovite je otvorene drvene konstrukcije, prekriveno kupom kanalicom. U s
malim otklonom svetita prema jugoistoku. Laa u unutranjosti ima svod prelomljenog luka, a apsida jednostav
rkva je graena od kamena. Na proelju crkve su jednostavna pravokutna vrata s kamenim pragovima i profiliranim kame
ni od gotovo 2 kilometra, mjestimino su visoki i do 20 metara. Nalazi se na 345 metara nadmorske visine. Knin
m. Trup mosta graen je od nepravilnog kamena u tehnici suhozida, a luk mosta priklesanim kamenom vezanim mortom.
ena je od kamena i u cijelosti obukana. Krov na dvije vode pokriven kupom kanalicom imaju brod i apsida. Na kraj
m, orijentirana prema jugoistoku. Na glavnom proelju su pravokutna vrata s jednostavnim kamenim pragovima iznad
lja sklonilo se na otoi (ispoetka spojen s kopnom drvenim mostom) sigurniji za obranu koji se uskoro ut
a, nalazi se tvrava. Nalazita materijalne kulture svjedoe da je Knin bio naseljen od prethistorijskog doba. Kn
gradske formacije do mora. Urbanistika koncepcija razvoja grada razvijala se kroz stoljea. Najznaajnije ob
amena koji je bio povezan s ilovaom. Pokriveni su bili s nepravilnim kamenim ploama. Od priloga istiu se
h prostorija od kojih neke imaju mozaiki pod. U jednoj od prostorija s mozaikim podom, u rubnu traku mozaika u
om naselju Colentum. Od sitnih nalaza spominje se novac Nerona i Vespazijana, rimske opeke s igovima i dr. I
edema iz doba Ilira (Liburni) i rimskoga vremena (1. st. po. K.), na prostoru od oko 75000 etvornih metara, o
amatovci u skradinskom zaleu. Sedamdesetih godina 20. st. na lokalitetu su otkriveni tragovi neolitikog na
a keramika, te ulomak rimske staklene i keramike posude.
ji je u prolosti spajao otoi s kopnom.
ra od 2. st. prije Krista do 7. st. poslije Krista.
metara i visoka 12 metara. Nalazi potvruju da se u pilji kontinuirano ivjelo od prapovijesti do 7.
noju brda. Naselje je utvreno dvostrukim bedemima. U neposrednoj blizini, 400 m jugozapadno od naselja, na lokac
m nalazita je Biskupija. Na ovom nalazitu, najvjerojatnije je naen arhitektonski ulomak ukraen s ureza
redmeta, knjiga i oruja.
5. do kraja 19 st. Naroito se istie ikona sv. Trojstva u obliku Prijestolja milosti sa samog poetka 15.st. koja
ra, olte i oko otoka Unije. U zbirci su zastupljene amfore, tanjuri, zdjele, vrevi, vaze, razliite posude, k
iga. U arhivu se meu ostalim nalazi Liber archivalis Provintiae, knjige sv. Misa, knjige ekonomije, originalne
h dana. Kompletan fundus Muzeja sa zbirkama grupiranim unutar Arheolokog, Etnolokog, Kulturno - povijesnog odjela
sluio za izradu slika. Crtei imaju stilska obiljeja kasne gotike prve polovine XV. St. Unutar ovog kodeksa na
nou istiu se Portret Fausta Vrania iz 1605.g., portreti Ivana i Petra Pesara iz 18. st., bakrotisak Antun
vornih dijelova (zidine s kulama i vratima, supstrukcije carskog stana, Peristil, dijelovi ulica, mauzo
e prije Krista. Dio tereta i drveni ostaci brodske konstrukcije nalaze se pod pijeskom.
raznoliki sitni materijal, svici bakrenog lima, namotaji bakrene ice, praporci, prozorska stakla, boce i
isa. Na povrini su vidljiva eljezna sidra i topovi, te raznoliki sitni materijal kao keramiko posue, komadi m
tereta, brodske opreme, te dijelovi drvene konstrukcije broda i dalje se nalaze pod pijeskom. Amfore pripad
17G", serijskog broja 44-6630. Bio je u sastavu 340 Bmb Squadron-a, stacioniranog u Italiji odakle je polijetao na
greke u navigaciji. Kao parobrod izgraen je 1883. godine u SAD . Olupina je duine 72 m.
i na morskom dnu nalaze se razbacani ostaci keramikog posua. Lokacija je bila cjelovito istraena. Posue pri
ijenih amfora, a u pijesku se naziru i cijele. Lokacija nikad nije bila cjelovito istraivana. Amfore pripadaj
, sjeveroistono od Visa. Uoeni su i kameni rvnjevi izvedeni u najmanje dva oblika. Dio tereta i drveni
n je 1918. u Veneciji. Bio je dugaak 35 metara, a irok 5 metara. Imao je 407 BRT-a nosivosti. Poetkom rata mo
u razbacani ostaci razbijenih amfora, a u pijesku se naziru i cijele. Lokacija nije bila istraivana. Amfore pri
, a graena je od velikih, tesanih kamenih blokova koji flankiraju antiku obalu. Takoer, ispod mulja, n
u irinu. Pronaene su amfore tipa Lamboglia 2. Manji dio tereta antikog broda nalazi se jo pod pijeskom,
ovio je u slubi austrougarske mornarice. Bio je dugaak 69 metara i imao 1111 BRT-a. Olupina u podmorju lei n
i brodskog tereta i opreme, te drveni ostaci brodske konstrukcije.
inom naziru se i cijele amfore. Lokalitet je istraivan i dio arheolokog materijala je izvaen, ali lokacija nij
o je 3673 BRT nosivosti. Proizveden je u Osaki, Japan 1920. i prvotno je nosio ime "Eastern Temple". Potonuo je
naziru i cijele. Lokacija nikad nije bila cjelovito istraivana. Amfore pripadaju tipovima hispanskih amfora
razbijenih amfora i drugog keramikog posua. Lokacija nikad nije bila cjelovito istraivana. Tipologija am
i eljezna topa. Dio opreme broda je jo pod pijeskom, a tu su i drveni ostaci brodske konstrukcije. Brodolom
bacani ostaci ulomaka amfora. U pijesku se naziru i cijele amfore. Nalazite je istraivano i veina arheoloko
hotine. Radilo se o teretu amfora neodreenog tipa i veem broju dolia. Na rubu stijene nalazi se jedno eljezno s
Rije je o teretu keramikog posua junoitalskog tipa, mortaria i hispanskih amfora tipa Dressel 2-4, Richbor
, novija istraivanja pokazuju da je najvjerojatnije sagraen u brodogradilitu u Rijeci. Brod je zakovane eline k
mjenu koncepcije instrumenta. Godine 1993. orgulje je obnovila radionica Heferer iz Zagreba. Manual opsega
reba. Orgulje su preraene i reducirane. Mogua je restauracija. Manual opsega C/E-c3 imao je 14 registara (197
igi Gennari (Rovigo, Italija). Godine 2003. ih je restaurirala radionica Heferer iz Zagreba. Manual opsega C/E
lkon na masivnim kamenim konzolama. Zabat nad njim flankiran je geometrijski stiliziranom volutom. Na ulazu u dvo
atnica sagraena 1903. g. s reljefnim neoklasicistikim cementnim ukrasima, a sjeverni je dio izgraen 1924. g.
nom bunara. Izraeno je u dvije razine s kasnobaroknim bucalom ukraenim reljefima s kranskom simbolikom (Kris
sancima, a dominira na drugom katu balkon du proelja. Na zapadnoj strani je duga balatura s profiliranom p
od korpusa, a zavrava ravnom terasom za zvona sa ugaonim piramidama. Na zapadnom proelju je okrugli sat sa ri
alkon sa profiliranom kamenom ploom na konzolama. Pristupa se vanjskim stubitem sa kamenom ogradom od balustara
vratiju je oval s godinom gradnje kojeg nose aneli. Iznad luminara sred proelja je gipsana glava ovjeka u
nose dvije dvostruko profilirane konzole s ogradom od jednostavnih kamenih stupia. Balon se preko lunog most
na u prvoj pol. 17. st. od obitelji Tironi. Mala jednobrodna graevina s etvrtastom apsidom graena je lomljenim
nih ploa sa vanjskim stubitima i gospodarskih prizemnica sa unutranjim dvoritima. Na zapadnoj strani je manja g
15. do 20. st., a broji 169 predmeta. Najznaajnije umjetnine su Oplakivanje slika iz 17. st. djelo italo-krets
Navjetenje sa sv. Rokom, sv. Staom , sv. Dujmom i sv. Antunom Padovanskimrad domae radionice 17. st., zatim
ja Kristova, djelo domaeg renesansnog majstora s po. 16. st. Od metalnih predmeta istie se oltarni srebreni
ve Gospe od sedam alosti na Marjanu. U polukrunoj luneti u visokom reljefu horizontalno su rasporeene etiri
Ivana Evanelista, te potpisano renesansno djelo Andrije Aleija, sv. Jeronim u spilji i Oplakivanje, datirano 1
maniki nadvratnik iz 12/13. st. Meu slikama to je ulje na platnu sv. Magdalena rad nepoznatog majstora s kraja
ao i arhitrav, zabat i ostaci stupia. Du arhitrava oltarne ograde uklesan je natpis. Svi dijelovi kamenog na
u priloenom popisu od rednog broja 1. do 208. Meu umjetninama upske crkve izdvajaju se oltari: naroito
ual opsega C/E-c3 ima 13 registara (od ega su dva razdijeljena), pedal o. C/E-H ima 2 registra, dakle ukupno
opsega C-f3 ima 13 registara (dva razdijeljena), pedal o. C-gis0 je ovjeen. Od godine 2006. su u uporabi.
omijenio zranicu i manual te poveao opseg. Godine 1961. su se dogodile intervencije na orguljama vjeroj
7. godine ih je pregradio Brano Erhati iz Splita. Godine 2002. orgulje je popravljao Robert Pona (eka). Man
al opsega C f3 koji ima 17 registara (od ega su etiri razdijeljena), pedal o. C fis0 ima 2 registra
agreba. Manual opsega C/E-f3 ima 22 registra (od ega etiri razdijeljena), pedal o. C-cis1 ima 3 registra,
psega C/E-c3 (prividno C-c3) imao je 13 registara (od ega dva razdijeljena), pedal o.C/E-gis0 (prividno C-d
. st. do danas. Benediktinke su toj vjetini poduavale i hvarske djevojke, svoje tienice i polaznice. Takv
graen na jedan luk sa oblim kontraforima, a nakon to je 1897. sruen nevremenom odmah je obnovljen to evoci
iroke pristupne rampe s kamenim rubnjacima vode do kamenica za pojenje stoke i sustava obzidanih bazena. Ova
svetitem oblikovana je u klasicistikim neopaladijanskim oblicima. Kasnobarokni kameni zvonik s piramidom obuhv
raja 18. st. dograena je uz niz suhozidnih prizemnica sa zgradom stare kuhinje. Na prvi kat vodi vanjsko kameno st
Re dÌtalia te ga potopio kod Visa. Re d` Italia je oklopna fregata naruena u SAD (New Yorku), izraena u br
ur. broj: 565-19-10-17) utvreno da ima svojstvo kulturnog dobra sveukupno 616 arhivskih fondova i zbirki:\r
tine-Pons Tiluri) uvjetovao je kontinuitet ivota od ilirske gradine, rimskog logora do kasnoantikog ka
ara umjetnosti i erudite, akademika Krune Prijatelja koji je u njoj ivio cijeli svoj ivot. Iako izgraen
m, iz 15/16. st. Vrijedan je i polikromirani mramorni oltar kasnobaroknih karakteristika, iz 1867. g.Od metal
ra Bortola Bossija, oko 1700. godine. Zatim ikona Bogorodica s djetetom iz 17. st. sa srebrenim platom 17./1
morna oltara izdvaja se trei izraen od drva Oltar Anela Straanina sa oltarnom palom Sebastiana de Vite Gos
600, te sliku Bogorodica s Djetetom i sv. Alojzijem Gonzaga ulje na staklu iz 18. st. Dio zbirke ini nam
ade ipke u samostanu seu u drugu polovicu 19. st. kroz rad enske puke kole koja je djelovala do 1866. godi
tudinalnu komunikaciju od stare upne crkve sv. Petra na jugu do nove na rubu polja. Kue ruralnog tipa s k
i iznad kojeg su kue. Sredinje okupljalite je na proirenju izmeu kua, uz zajedniki tijesak za groe i m
ole. Stanovnitvu su pripadale i stoarske staje na Mosoru, svako domainstvo imalo je gustirnu, u zaseoku
u istonom traveju je uz podanak zidova niska klupica. U zidanom postamentu oltara ugraen je ranokranski stup
na tadanjoj gradskoj periferiji. Nekada je imala vrt, a danas je, okruena novogradnjama, izgubila izvorne am
astog tlocrtnog oblika ima istaknutu brani-kulu i u unutranjosti ostatke manjih graevina. U podnoju kule s
nom unitena. Inventar Vinogradarske zbirke je temeljito i iscrpno predstavljao dugu tradiciju uzgoja vino
Najzastupljenije su kamene rukotvorine: sjekire, noevi, strelice, privjesci i dr. Izdvajaju se primjerci od k
reba. Manual opsega C g3 ima 19 registara (od ega su tri razdijeljena), pedal o.C - gis0 (izvorno C/E-gis
aeno. Manual opsega C/E-g3 imao je 16 registara (tri razdijeljena?), pedal o.C/E-gis0 imao je tri registra d
m dijelu slike prikazana je Bogorodica sa Isusom djetetom u slavi, koju okruuje grupa anela, a uz nj
e, na kojoj je uklesan lik sv. Ivana uzidan je u luk to je naslonjen na desnu stranu crkvice sv. Jere na
st a atribuirana je slikaru Benedetu Diani (1460-1525). Prikazana je Bogorodica meu svecima koja pod pla
nad zapadnim portalom Katedrale sv. Dujma. Tu je postavljen 1242-3 godine i u njemu su sahranjeni posmrtni ostaci
ordiranim konopom u negativu. Stilski odgovara razdoblju romanike.
Benedetti sredinom 16. st. Autor ove slike je Francesco da Santa Croce (1516 1584 ) sin slikara Girolama. Na
m stavu kontraposta i pridravaju velike svijenjake u obliku roga obilja. Plastino istaknute kovre i lepravo nabrana
eeva palaa sa loom i gradskim satom te su neki natpisi i insignije mletake vlasti ugraeni u dananji potporn
uci mu je knjiga, a atribut u lijevoj nedostaje zbog oteenja. Proporcije lika su nezgrapne i ukazuju na ser
olina na zapadnoj strani zaseoka pa zajedno ine jedinstveni prostor stanovanja i rada. Stambene kue su katnic
novanja krajem 20-ih godina 20.st. kada na splitskom predjelu Meje nastaje niz reprezentativnih obiteljskih v
e oko 80-90m x 50 m je sa svih strana okruen suhozidnim bedemima od kojih su danas ostali visoki i iroki
reljef se datira u 16. stoljee a smjeten je u oltar iz 17. st. Viosoki reljef prikazuje Bogorodicu na tronu koj
o poloeno je u dijagonalnoj kompoziciji. Uz Krista su sv. Ivan i Marija , dok se u pozadini nazire veg
pravokutnika, okvir uzdignut u odnosu na povrinu slike, izraen iz jednog komada drveta. Sama slika prikazuje
etiri polja crvene i plave boje s likom lava sv. Marka izraenim u utoj svilu po sredini. Lav je pri
oltar pripada oltarna pala Palme Mlaega Silazak duha svetog. Oltar se sastoji od antependija, retabla
Oltar je sastavljen od antependija, retabla s pilastrima, dvaju stupova s kapitelima i profiliranog zabat
re 2 manuala opsega C f 3 imaju 9 registara, pedal o. C d1 ima 3 registra, dakle ukupno 12 registara. Prije
u crkve Duica u istonom dijelu Dioklecijanove palae, koja je bombardirana pa su umjetnine preseljene u N
Magdalenom. Slika ima rezbareni drveni okvir s neorokoko motivima. Pripisuje se Bernardinu i Giovanni dAsolo,
e Taurello, a po. 19. st. prenesen je u crkvu na Sustjepanu. Ranije je pripisan Antoniju Vivariniju i
ledni splitski zlatar Petar Zakoevi. Kale je pozlaen, i izraen u tehnici iskucavanja i graviranja te
na emajlom. Dva anela pridravaju srebrenu kustodiju u obliku renesansnog tabernakula. Ovo vrsno djelo ren
pasila Sinj i njegove branitelje. Od tada, u gotovo neprekinutom kontinuitetu odrava do danas prema strogo kodi
eja. Glavno istono proelje ima ulazni trijem na dva stupa, a uz juno proelje je ostakljena veranda. Iako skrom
be u Rimu. Ispod scene je krilati grb s poljem ukraenim kosim gredama. Reljef pripada nizu malih kunih oltar
u tehnici tempere na drvu sa pozlatom. Gore je dopojasni lik mrtvog Krista sa sv. Ivanom Krstiteljem i sv. P
u sklopljenih ruku gleda Dijete koje lei na njenom krilu sa eljugarom na bedru. Pripisana je ibenskom slikar
ama. Prikaz Raspea u tradiciji je kasne gotike i datiran je oko 1430. Slika je pripisana je slikarima Iva
Uz donji rub je potpis Bukovac, Paris, 1886. Slika pripada Bukovevoj ranoj parikoj fazi kada nastaju njegova
na), pedal o. C/E-gis0 ima 2 registra, dakle ukupno 17 registara. Prijenos je mehaniki. Godine 2006. je pok
og lugom na uarenom kominu. Sprema se i na prostorima koje su Poljiani dobili kao zasluge za protuturske bor
Svilaje). Tehnika zamatanja nadjeva te kuhanja u soku, poznata je jo iz rimskih vremena. No, punjenje ki
oveznicu s vremenom prvih kontakata grke civilizacije i stanovnika Braa. Janjetina ili kozletina se
ra. Ophodna je procesija koja u noi sa Velikog etvrtka na Veliki petak povezuje Jelsu, Pitve, Vrisnik
novjekovne crkve. Nalazi se u predjelu Dobri koji je ime dobio po izvoru pitke ( dobre) vode u u neposrednoj b
od koje se sauvao sjeverni zid. U juni zid ugraen je dio kolonade trijema Decumanusa Dioklecijanove palae. Nepos
e. Od sklopa, teko oteenog u Drugom svjetskom ratu, sauvani su arheoloki ostaci predromanike crkve iz
e, uz antiku ulicu Decumanus. Izgraena je 1735. prema projektu mletakog vojnog arhitekta Francesca Melchiorija
n pogled na Split. U 13. st. dao ju je podii Splianin Rako i njegova ena Elizabeta, a darovali su je op
m istraivanjima. Crkva se u dokumentima prvi put spominje 1275. s oznakom mjesta de puncta Marignani. Jednob
nikom u zaelju obnovljena je 1928. godine u neoklasicistikim oblicima na mjestu starije graevine. Dananja crkva
19. st. te joj je dodan zvonik uz proelje. Kameno proelje je jednostavno komponirano sa profiliranim portalom i
a pilja na otoku Bievu pored Visa. U zlatnom rezu prikazana je mala brodica na vesla u spilji. Magina s
Krista zasigurno je neko bila dio kompozicije.Prikazan je dopojasni lik Krista proboden kopljem. Slika je
tine Brajin u Komii na Visu.Slika prikazuje Bogorodicu kako sjedi na tronu s visoko razvedenim naslonom. Bogo
a se da se u poetku sir proizvodio iskljuivo od punomasnog ovjeg mlijeka. Meutim danas se proizvodi s
ncima katova i istaknutim ugaonim kamenjem. Na vrhu iza ograde je stilizirani zabat s volutama i vegetabilnim mot
sa paetvorinastom apsidom glavnim je proeljem okrenuta prema jugu. Graena je velikim kamenim kvaderima u pravil
skog kneza Vetorea Dolfina iz 1453. godine. Svetac je odjeven u bogato vezeno ruho akona, u sputenoj li
e crte krune. Sam tekst pisan je na papiru, bosanicom, na 115 stranica na hrvatskoj ikavici. Dimenzije statuta su
su kone , a na prvoj stranici je prikaz sv. Jure koji ubija zmaja (zatitnik Poljike kneevine). Pisan je na
vijesnu. Zatiena muzejska graa obuhvaa Zbirku antike koja uva materijal sa lokaliteta Tilurium rimsk
zbenoj strukturi-kretanju melodijski linija glasova, harmonijskoj konstrukciji i sadraju tekstova. Na oblikova
ovanskog. Putovi unutar zaseoka poploani su kamenim oblucima, kogulama. Stambene kue povezane su sa gospodar
Veli Varo, Dobri, Manu i Luac koji se ruenjem baroknih zidina pripajaju jezgri. Izmeu dva svjetska rata, Sp
a je likovna ostavtina prvog makarskog akademskog slikara Antuna Gojaka (1907.- 1986.) koja broji 132 slike i 20
obogaen je otkupima, donacijama i ostavtinama, meu kojima se istie ona dr. Ive Tartaglie. Danas fundus Galer
u koloniju Pharos, a polje podijelili meu sobom u 75 jednakih parcela - chora, vel. 181x 905 m. Struktura pol
ctus Laurentius Paganus" (sv. Lovre Seoski), a od koje se, kao antependij dananjeg oltara, sauvao predromaniki
Stobrea. Izgraena je na mjestu antike graevine i ranosrednjovjekovne crkve iz 10. st., o emu svjedoe antik
kojem su, prema legendi, otpoinuli Spliani kada su u 7. st. prenosili kosti sv. Dujma iz Solina u Split. Glavn
Od stare crkve sauvao se zvonik kasnorenesansnoga sloga, podignut 1846. prema nacrtima Vicka Andria. Jednostavno
jost je podijeljena u tri traveja presvoena krinim svodom, a nad sredinjim je travejem podignut ranoromani
graena na mjestu kapele sv. Josipa koja se spominje u dokumentima iz 17. st. Glavno proelje zavrava neorene
arokne slike s bonog oltara sv. Katarine koji je dopunjen prema izrezu novog kamenog oltara s kraja 18. str
Oltar se sastoji od oslikane predele koja nosi dva polustupa s kompozitnim kapitelima, na stupovima poiva u
adu pukog baroka.
3 x 175 x 23 cm). Raena je u tehnici ulja na drvu. Oltarna pala rad je Mateja Otonija, slikara iz druge pol. 17.
k. Drveni oltar sa kaneliranim stupovima s dorskim kapitelima zavrava zabatom sa lunim izrezom (127 x 11
oe kupiti na Hvaru. Paprenjaci, za koje je u arhivu hvarske obitelji Bui sauvan rukom pisan recept iz 18. s
tnografskoj, Kulturno-povijesnoj, Numizmatikoj, Prirodoslovnoj zbirci, Zbirci razglednica, Zbirci plakata, Z
isejskih Grka,a pod rimskom vlau uskoro postaje glavni grad rimske provincije Dalmacije-Colonia Martia Iu
tim jagodicama i povijenim nosom. Istiu se bademaste oi s nisko povijenim obrvama. Monik je rad splits
enja. Na medaljonima su galantne scene zarunika i portreti djevojaka i mladia. Vrijedan produkt gotikog zlata
mletako-padovanskih minijaturista. Pisan je gotikim pismom na pergameni sa 10 ilustriranih iluminacija ukraenih
spominje 1074. god. U 13. st. srednjovjekovni grad pod liticom opasan je zidinama i utvren kulom Peovicom
d. Godine 1875., uoi pohoda cara Franje Josipa vrlikom kraju, oko izvora je izgraen kameni zid koji uokviru
ne ograen je visokim zidom sa sredinjim lunim ulazom, a istono ima pokos sa kordonskim vijencem. Uz nek
itelji dok je drugi dio nastao prikupljanjem arheolokih nalaza po solinskoj okolici kao i spaavanjem isti
eku mehaniku, a iamo okvir je drven. Klavijatura je opsega 6 oktava. Donje tipke imaju oblogu od kosti,
ma beku mehaniku koja radi pomou otpinjaa. Konstrukcija inog okvira je drvena, opseg klavijature je
om. Na prednjoj strani Krist u mandorli na tronu s uzdignutom desnicom blagoslivlja, a u uglovima su simboli etiri
x 242 mm). Pisan je poluuncijalom s dodacima beneventane, mlaeg rimskog kurziva, karoline i gotice. Knjiga sad
everne Italije, datirana 15/16. st. Na krinji su tri prikaza, u niskom reljefu, prikazi lova i povorke velika
e krajine i Gornjeg makarskog primorja te graanskom sloju priobalja-obiteljima pomoraca, iseljenika i rib
raviranim i cizeliranim viticama i geometrijskim motivima, a u romboidnim poljima minijaturni likovi dominika
prijevoju izmeu Mosora i Kozjaka. Tvore je tri utvrde od kojih svaka moe funkcionirati samostalno te pre
radicijski instrument diple, mijeh, tipa gajdi ili specifian nain pjevanja u malim skupinama potresanjem g
maju jedan kvadratni otvor sa sviralama. Opseg manuala C-g3, registri su: Principali p.8., Otava p.4., Quintad
utvreno je za Zbirku suvremene umjetnosti, Numizmatiku zbirku, Zbirku kamenih ulomaka i Zbirku razglednica. Z
Dekoviev opus moemo pratiti od najranijih djela nastalih u vrijeme venecijanskog kolovanja, mladenak
su datirani u 19. i prvu polovinu 20. stoljea. Kua Dobrovi ima posebnu ambijentalnu vrijednost jer su
e nastale u razdoblju 16. - 19. st., notnih zapisa iz istoga razdoblja, herbarija biologa Nisitea nastalo
rinastog oblika s polukrunom apsidom, a boni zidovi ralanjeni su po jednim pilastrom. Krajem 19. stoljea don
nte i manju na istoku, povezane makadamskim putom. Stambeno-gospodarski sklopovi niu se u redovima pratei
stoljea i barlog-spremite za vodu. Selom su se Vrisniani koristili tijekom dugotrajnih poljskih radov
izovima koje slijede slojnice terena te se amfiteatralno sputaju prema dnu kotline. Glavno seosko okupljalite bi
mila Vecchietija, izraen niz nadgrobnih spomenika i oltara za crkve diljem srednje Dalmacije. Podign
0. stoljea na podruju nekadanje Polike republike. Osobitost zbirke je nonja posljednjig poljikog kneza Iva
omin, a posebna vrijednost su oslikane krinje. Prikupljeno je nekoliko kompleta muke i enske polj
rno-umjetnika i sportska drutva. Uz zgradu Sumpornoga kupalita bila je najreprezentativnija secesijska grae
eta. Izgraena je na jugozapadnom uglu nekadanjih lazareta 1890-1892 prema projektu nadmjernika Rupia, a izvo
jektanti su splitski graevinski poduzetnici, braa Eduard i Dane agar. Bila je okruena raskonim vrtom,
evne faze: antika datirana u 1-2 stoljee s ostatcima graevine krunog tlocrta, starokranska faza datira
z 2.st. prije Krista do 4.st. poslije Krista. Utvrena je kompleksna priobalna konstrukcija izraena od s
ko 150 000 arheolokih predmeta (iz prapovijesti, iz doba grke kolonizacije Jadrana, rimskog, starokranskog pe
danju koje ima izuzetnu kulturnu i povijesno-graditeljsku vanost. Muzej je osnovao ing. Kamilo Toni pl.
a krajnjem zapadnom izdanku brda Kosma. Na vrhu i zapadnoj padini brda sauvana je prapovijesna gradina ij
prvotnom organizacijskom obliku - nema crkvu, groblje, sredinji javni prostor. Objekti javne namjene su
vanjskim stubitem, terasastim podzidima i vrtom, graena je prema zamisli Ivana Metrovia kao obiteljska v
om Varou, na sjeveroistonoj padini Marjana. Na tom se mjestu crkva prvi put spominje 1145. godine. Prvotno je bila
otpoinuli na putu kojim su prenosili kosti sv. Dujma iz Solina u Split. Polovicom 18. st., podignuta je mala
irokom polukrunom apsidom, proirena je prvi put u 11., zatim i u 15. st., a poruena je 1906. godine. P
noj kamenim zidom s ulaznim portalom. Pred glavnim proeljem, simetrino ralanjenim, s blago isturenim bo
ena. Jednobrodna je kamena graevina s pravokutnom apsidom. Glavno proelje ima portal jednostavne profilacije uz k
om prema sjeveru ima gotike stilske elemente. Iznad dvorinog portala gotikog sloga uzidana je romanika lun
en u vrijeme utvrivanja grada u Kandijskom ratu. Po svretku rata, od 1666. do 1682., crkva i samostan pon
tom. Izvorno gotika graevina, obnovljena je u doba baroka. U osi glavnog proelja je barokni portal i paetvorinast
rkvu sv. Roka, obiteljski sklopovi dvorovi ine zatvorene cjeline sa stambenim kuama te prizemnim vatren
om obronku je Mala Banda. Sredite naselja je trg sa stranje strane crkve okruen javnim graevinama prema kojim
d drva, metalni predmeti, tekstil, knjige i kamen. Najstariji predmeti (oltar, laica i tamjanica) koji potj
nja. Osnivanje veteranske kolonije Aequum neposredno je povezano uz uguenje pobune namjesnika Dalmacije Skriboni
nije istraeno, evidentirani su nalazi iz prapovijesnog i srednjovjekovnog razdoblja. Unutar pilje sluaj
stu dananjeg junog samostanskog krila, prvo je podignuta kapela Bezgrjenog Zaea, a dananja crkva izgr
is imao znaajnu strateku funkciju. Prikupila je nekoliko primjeraka vrijednog starog oruja za koje se
i dio/niu unutar koje je umetnuta oltarna pala) i predelu (koja je u ovom sluaju jednostavne plone
ja . Zatita je napravljena nakon to je kulturno dobro popisano od strane djelatnika knjinice a popis
blizini i nije u funkciji. Tako inventar predmeta datira od prve polovine 18. stoljea do prve polovine 20. st
nalnog oblika s polukrunom apsidom, u unutranjosti je nadsvoena kupolom. Sagraena je 1804. g. u stilu ba
rtalom. U unutranjosti crkve nalazi se pet baroknih mramornih oltara te grob biskupa Blakovia ukraen mramornom
lazi se na putu izmeu Hvara i Stari Grada. Istie se romanikim portalom s lunetom zakljuenom srpastim lukom. In
ia sagradio je kuu za boravak pobonih ena koje su pripadale pustinjakoj zajednici. iroki suhozid titi
mbena dvokatnica ima tragova gotikog oblikovanja. U blizini je samostan Duti koji je pripadao pobonim ena
kva pravokutnog tlocrta bez istaknute apside zidana je masivnim kamenim kvaderima i pokrivena dvostrenim
na je u 19. stoljeu s profiliranim elementima arhitektonske kamene plastike klasicistikih odlika. Proelje zavrava
nije poljiki sveenici glagoljai. Jednobrodna graevina s polukrunom apsidom presvoena je bavastim svodo
uz bone zidove ubraja se u predromanike crkvice obukane unutranjosti. Ograena je krunim cinktorom u suhozidu
na preslicu sred fino klesanog proelja, priljubljenom kulom gradskog sata i dvostrukim nizom stepenica k
ma. Jednobrodna kamena graevina sa etvrtastom apsidom junim stranom prati glavnu ulicu, dok je na glavnom proe
. napustili samostan u Prolocu u imotskom kraju i nastanili se u Omiu. Uz zgradu samostana 1770 g. podignuta je c
o dananje proelje s portalom, rozetom i zvonikom na preslicu iz 1749.g. U sjeverozapadnom uglu groblja je c
nalne grupe srednjovjekovnih spomenika koji su definirani kao junodalmatinski kupolni tip predromanike arhite
Ludrum koja je osnovana na II. salonitanskom koncilu 533. godine. Otkriveni su i konzervirani su ostaci je
nskom crkvom romanika je graevina iz XII.-XIII. stoljea. Crkva je jednobrodna graevina s etverokutnom ap
u 19. st. spojeno u gornjem dijelu zidom nad kojim je preslica s tri otvora za zvona. Graena je lomljenim kameno
a vrhu proelja je zvonik na preslicu. Jednobrodna crkvica s etvrtastom apsidom presvoena je slomljenim svodom.
olukrunom apsidom. U nizu pomonih prostorija na sjeveru je krstionica sa krinim zdencem i kamenim ciborijem. U
bazilike s transeptom i upisanom apsidom. Ranokranska krstionica, sauvana do krova sa krsnim zdencem, postala
u. Presvoena je prelomljenim svodom i pokazuje skromne gotike odlike u unutranjosti. Na zidanom oltaru nalazi
je u sredinjem dijelu naselja zvanom Selo. Jednobrodna graevina s polukrunom apsidom zidana je pravilnim k
odom s pojasnicama i slijepim niama na bonim zidovima. Vrata sa slomljenim lukom ukraena su akantusom. Iznad
irena polovicom 18. st. i produena 1856. godine kad dobiva novo kameno proelje s klasicistikim profilacija
odna graevina s polukrunom apsidom zidana je priklesanim kamenom i pokrivena dvostrenim krovom s kamenom plo
psidom ubraja se u najmanje sakralne graevine na Brau. Graena je priklesanim kamenom i pokrivena kamenom ploom. U un
odlikama. U unutranjosti se istiu drveni oltari izraajna kolorita.\r\nCrkva Gospe od Karmela prva je upna
arokna graevina najznaajnija je zavjetna crkva u Dalmaciji, s oltarom Gospe Sinjske iz druge polovice 18.st. Z
e graevina s apsidom prema istoku. Presvoena je bavastim svodom koji lei na uzdunom profiliranom vijencu.
vina s apsidom, te sakristijom dodanoj na junoj strani. Uz sjeverno proelje su kamene stube za prilaz koru
na kamenim klesancima sa etvrtastom apsidom. Unutranjost je podijeljena na tri broda sa klesanim kamenim pil
evine. Dananja crkva je pravilno orijentirana jednobrodna graevina s ravnim stropom i dvostrenim krovitem s
Gospi od Ruzarija. Jednobrodna crkva ima prelomljeni svod i apsidu kvadratinog tlocrta. Crkva je graena manji
enog dijela Dalmacije za kandijskog rata. Dananja izduena samostanska jednokatnica zapoeta je za uprave i p
pim lukovima i presvoena bavastim svodom. Na uim srednjim travejem podignuta je kupola.
vima i pokrivena dvostrenim krovom. Na proelju su vrata s profiliranim nadvratnikom i rozeta, a nad zabatom trodijel
apsidom graena je priklesanim kamenom i obukana. Pokrivena je dvostrenim krovom s pokrovom od kamenih ploa. Na
ne crkve iz 6. st. te koristi njen juni zid ralanjen lezenama koji je sauvan do krova. Jednobrodna crkvica
aca koji su za potrebe odravanja imanja podigli gostinjac. Sklop se satoji od nekoliko kua i male crk
Ulazna vrata su s rustinim dovratnicima i nadvratnikom, na kojem je bosanicom uklesana godina 1704. Iznad ulaz
), a obnovljena u 14. st. Pravilno je orijentirana graevina s polukrunom apsidom, presvedena je iljatim svodo
. Do crkve se dolazi ograenim stepenitem u ije su zidove ugraene spolije starije crkve koja je bila sagraena
eljima iz kojih se vidi da je bila jednobrodna s tri traveja s plitko istaknutom apsidom na zaelju koja je iznutr
m, a glavnim proeljem nad kojim je zvonik u obliku preslice okrenuta je prema zapadu. U unutranjosti se nala
otiko proelje bilo srueno, a crkva proirena neorenesansnom laom. Pri tom je podignut i zvonik odijeljen od
dljivi u podrumu i temeljima samostanske zgrade. Uz istoni rub samostanske zgrade izgraen je zvonik, a juno
one kapele i etverokutnom apsidom na kojoj su vidljivi tragovi gotike crkvice. Uz zapadno proelje ima
rodna povezivanjem prigraenih kapela. Istie se visokom dvokatnom preslicom na glavnom, zapadnom proelju. N
m svodom. Graena je na je na ruevinama kasnoantike graevine od koje se sauvao dio zida (opus spicatum). t
og tlocrta s polukrunom apsidom. Uzduni zidovi crkve su iznutra ralanjen sa po tri slijepe arkade. Crkva je r
dnobrodna je graevina s izduenom pravokutnom apsidom i bonom kapelom na sjevernoj strani. Zidana je l
evina s pravokutnom apsidom. Portal na glavnom proelju je rustine profilacije, a nad njim je rozeta sa tri ljudska
odom. Graena je masivnim etvrtastim kamenom u pravilnim redovima i pokrivena dvostrenim krovom s pokrovom od ravnog
no od grada Hvara. Crkva je usmjerena u pravcu istok-zapad. Izvorno pustinjaka crkva obdarena je od obitelji
ostan ima tri krila koja s crkvom ine zatvorenu cjelinu unutar koje je klaustar. Zapadno krilo uz crkvu ima d
da s prelomljenim svodom. Uz novu crkvu koja je jednobrodna graevina, nalazi se zvonik visine oko 20 m. itava
ure. U crkvu je uzidan jedan starokranski ulomak, a na zemljitu oko crkve naeno je i antiknih ostataka.
z Nereia pol. 15. st. borave u Zmajevoj pilji te u blizini grade Pustinju Silvio za stan pobonih ena
Ignacije Macanovi i Jakov Cincidela. Na istoku je zvjezdoliki bastion ispunjen zemljom, a na j-z je zgrada
oj kui Tommaseo. Kamena dvokatnica s visokim potkrovljem i kulom na istoku izvorno je kasnorenesansni katel
na zapadu, te dvokatnicu na sjevernoj strani sa ostacima ugaone straarnice na konzolama u zaelju. Sa stra
kasnobarokna tukatura Bogorodice s mrtvim Kristom u ovalu sa kerubinima i anelom.
66. godinu. Kula nepravilnog tlocrta graena je lomljenim kamenom u mortu. Unutranjost kule ima bavasti svod
u je prostrano dvorite. Ispred kue je vrt. Istie se kompozicijom sjevernog proelja sa sedam balkona na drug
ure u Hvaru. Na zapadnom proelju sauvani tragovi romanike kue kasnog 13. i poetka 14. stoljea. Na istom pr
kue spojene u L-tlocrt, velikog ograenog dvorita i perivoja koji se prua juno od kue. Posebnost ov
ki sklop u ijoj je sredinjoj osi kula sa golubinjakom, ribnjak s mrijestilitem obrubljen arkadama te
menih blokova. Vrh brijega i kulu okruuje gradinski bedem koji je u vrijeme gradnje kule bilo presjeen po duini te
estu rimske ville rustice. Dvorite Bevilaqua Machiedo je djelom sauvalo originalno poploenje, a kamena trpeza
jsko stubite kojim se pristupa katu, a na nadvratniku je natpis na latinskom jeziku. Kua je zidana priklesan
i zapad Hvara. Stambene katnice su graene od priklesanog kamena obilno povezanog vapnenim mortom sa cr
etverokatnica kvadrarinog tlorisa, zakrovljena etverostrenim krovitem sa pokrovom od kamenih ploa. Na
etverostrenim krovom. U prizemlju kule je bila cisterna presvoena bavastim svodom. Sa zapadne strane dogr
enika glagoljaa. Sauvani su dijelovi glavne zgrade i dio trijema.
raen prozor s grbom u luneti. Kua je adaptirana za lokalni muzej, a danas je koristi uprava Festivala dalmatinsk
Draoevia. U Sutivanu su krajem 16. st. sagradili kulu na alu, a uspomena na fortifikaciju u luci sa
ke obitelji iz ilea, izraen od bijelog brakog kamena. Graevina pokazuje bizantski arhitektonski koncept c
rambenih razloga nema otvora u prizemlju. Na zapadnom proelju je ulaz na prvom katu i nad njim prozor sa konzo
utnog je tlocrta, zakljuena dvovodnim krovom. Piano nobile je zbog zbijenosti u ulicama podignut na drugi kat.
mlju zapadnog proelja. Kua se istie terasom u visini drugog kata to je jedinstveni primjer u stambenoj
m proeljem otvorena je prema glavnoj ulici predjela. Nadograena treim katom u 19. stoljeu. Kvadratinog tlo
a. Karakterizira ga cijeli niz gotiko-renesansnih elemenata arhitektonske plastike i dvorite na jugu.
je zakljuena jednovodnim krovom. Nii katovi su barokizirani dok je na najviem katu sauvana gotika monofora
nika. Gradnju kue je potakao biskup T. Tomasini u drugoj polovini 15. stoljea kako bi imao kuu pod zatitom g
nije grad cetinskih knezova Nelipia. Godine 1513. pada pod Otomansku vlast, sve do 1686. godine kada je
dom ima odlike kasne renesanse 17. stoljea. Na dvorinim vratima uklesani su pjesnikovi stihovi na hrvatskom je
ni su megalitski blokovi ilirske gradine zvani kiklopske zidine. Sklop Radojkovi sastoji se od dvije jednokatnice
anice. Pravokutnog je tlocrta usmjerenog u pravcu istok-zapad. Danas je u njoj astronomski opservatorij.
kovni grad, a danas predio Groda. Sastoje se iz junog poteza na kojem su dvoja gradska vrata te istonog i zapad
u Mandraa podignuta je ploa koja komemorira njegovo ureenje krajem 18. stoljea.
e niz velikih kamenih kolona za privez brodova. Fabrika je sagraena u okviru velikog projekta formiranja Hvara ka
graena je u istom mahu s Fabrikom i Arsenalom. Istie se s tri polukruna baluarda i bastionom kojim je proi
arsenala koji se spominje od kraja 13. stoljea. Poetkom 17. stoljea ureeno je kazalite na katu, a u 18. stolj
ih otvora i zakljukom ukraenim gugliama. Pripisana je Tripunu Bokaniu, iako su evidantni utjecaji arhitekt
oke kule sa dvojnim prozorima, a niz kua je preoblikovan u 18. st. Du istonog proelja istie se kamena ba
Marije Marii 17, koja s june strane obrubljuje stambeni blok i postavljena je uz june gradske zidine, a na sje
ue na visini prvog kata po jedna je zazidana luneta sa zapadne i sjeverne strane. Nad njima tee profilirani vi
m dijelom s jednom prostorijom, je konoba ija dva zida ini iva stijena. Zidovi su od priklesanog kamena vezan
nog tlocrta, graena je od klesanog kamena ujednaene veliine, slaganog u pravilnim redovima. Dvostrena drv
azu su konzolne kamene stube koje vode sve do drugog kata, koji zavrava terasom umjesto izvornim krovom. Na zidu
roeljem. Sagraena krajem 15. stoljea od istih majstora kao i oblinja palaa Hektorovi. U 16. stoljeu podignuta
pajanjem dviju srednjovjekovnih kua i ulice meu njima to je itljivo iz tragova na zaelnom junom zidu.
. Smjetena je na Pjaci uz katedralu. Perivoj sa sredinjom etnicom ureen je tijekom 18. stoljea. Kua
dini s kojom je bila povezana vratima u gradskim zidinama. Potpuno rekonstruirana 1870. godine, kada je do
a je bila ruina, a zajedno sa svodom iznad ulice obnovljena je sedamdesetih godina XX. stoljea. U prizemlju
die se na gradski zid, a ispod kue prolazi gradska ulica. Sva etiri proelja kue su otvorena i ralan
ila ga je obitelj Garguri-Kasandri. Sastoji se od velike jednokatnice s dvoritem i nizom pomonih pro
ena veih dimenzija, ujednaene veliine slaganog u horizontalne redove, dvostreno drveno krovite pokriveno
beno-gospodarske dvokatnice sa potkrovljem koje su izgraene jedna uz drugu u XIX. stoljeu, zabatima okrenu
skim kolima smjetenim pod svodovima mlinice. Graena je od betona, sa dvoslivnom krovom konstrukcijom pokriv
u Andreasu Hoferu. Jednokatna kula krunog tlocrta s nekoliko manjih pomonih graevina smjetena je na sjevernom
trenog krova pokrivenog utorenim crijepom. Uz mlinicu je katnica sa talom u prizemlju, na katu je bio mlinarev s
ntativne katnice koja je duljom stranom poloena uz ulicu te ima balkon na sjevernom proelju okrenutom
primjer reprezentativne ladanjske arhitekture s gospodarskom i obrambenom funkcijom te ima sve karakteristike n
porirala ranogotiku kuu iz 14. stoljea. U prizemlju se prua gradska ulica. Nikada nije dovrena. Njenu gra
kamene ukrase u obliku posude. Na junom je zidu kapela iz 1878. godine. Postojee su grobnice iz 19. i 20. st
vatskom jeziku na samom ulazu. U ogradnom zidu je ugraeno nekoliko gotikih i renesansnih ulomaka. Na grobl
verno proelje otvoreno prema ulici. U blizini je gradski bunar iz 1475. godine. Istie se izvandrednom kamenom
elje otvoreno prema glavnoj ulici predjela. Tlocrt kue je pravokutan, zakljuena je trovodnim krovom. Sjeverno
om rubu niza kua na sredinjem dijelu Burga. Istie se asimetrinom kompozicijom proelja. Proelni otvori su u
vima zgrade. Imala je 4 mlinska kola te stupu i badanj koji nisu u potpunosti sauvani. Unutranje i vanjsko ml
je u obliku slova U s unutranjim dvoritem i tragovima zazidanog krunita na proelju te topovskim otvorim
su otvorena. Zbog nagiba terena kua je dijelom jednokatnica, a dijelom dvokatnica. Pravokutnog je tlocrta,
ostatak nekadanjeg obrambenog dvorita na kojem je luni ulaz s bunjatom i bogatim baroknim grbom plemike obite
u govori i spomen ploa na junom proelju. kola je katnica tradicionalnog oblikovanja graena kamenom, s glavnim
le u kutovima, sagraena je u kasnom srednjem vijeku. U sjeveroistonom dijelu Gradine nalaze se ostaci crkve ne
tu je kua koja se smatra rodnom kuom Matija Ivania, voe pukog ustanka na Hvaru u 16. stoljeu. Graena j
rana. Sauvao se natpis s proelja kule s grbom mletakog upravitelja Minia. Tvrava se sastojala od kvadratne
no proelje je bogato dekorirano klesarskim ukrasima - profiliranim kamenim vijencima, neostilskim balkonom te bogat
katnice su jednostavne gotike monofore profiliranih lukova te djelomino sauvane pukarnice. Rijedak primje
t. u popisu brake galije. Sklop ine dvije jednokatnice L oblika koje formiraju zatvoreno dvorite sa glavnim p
tlocrta s cisternom u prizemlju i ulazom na prvom katu, ve krajem 17. ili poetkom 18. st. poviena je
na kula sa renesansnim lunim otvorima. Trokrilni sklop kua je preoblikovan u 18. i 19. st., a donedavno j
okrivena utorenim crijepom, a na kat se penje preko vanjskog stubita. U sklopu je i mlinica, danas uruenog krov
proelje otvoreno prema glavnoj ulici predjela. Tlocrt kue je pravokutan, zakljuena je trovodnim krovom. Zapadn
oka. Njihovi zidovi prema ulici iskoriteni su kao ogradni zidovi dvorita u ijoj je unutranjosti ureen p
u ima uska vrata za ulaz u stambeni dio kue na katu i velika gospodarska vrata za pristup vinskom podrumu.
tlocrta, zakljuena etverovodnim krovom. Glavno, zapadno proelje simetrino je ralanjeno, a proelni otv
o jedno proelje dok su ostala zatvorena u bloku. Proelje je asimetrino ralanjeno sa stambenim vratima u priz
jadranski akvatorij.\r\nPromatranica je izgraena na uzvisini poluotoka Sv. Pelegrina, juno od uvale Vira, a sjeve
mostojea graevina pravokutnog tlocrta s istaknutom sredinjom osi glavnog, junog, proelja i betonskim ukrasim
rovom. Istie se rijetko sauvanim sularom na glavnom proelju. Povezana je s pukom ustankom 1510. godine i pr
m u podmorju su ruevine veeg kasnoantikog sklopa s ostacima bijelog mozaika. Crkva sv. Nikole kasnobarokn
a u kojima su gospodarske prizemnice, a u jednom od njih je tijesak za groe. Kue su dvokatnice s konobama
te je ouvana stupa to je rijetkost na podruju Dalmacije gdje ih je nekad bilo od sedamnaestak. Voda
nastala u drugoj polovici 15. st. Vidljivo je nekoliko faza gradnje od kraja 15. do poetka 18. st. Utvrda ima
U nekim je elementima romaniko-gotika, primjerice u izostanku ukrasa na najstarijim otvorima. Njena posebn
s troja vrata presvedena lukom u prizemlju, centralno postavljenim balkonom na prvom katu do kojeg se pristupa p
. Graen je od pravokutnog kamena ujednaene veliine. Ogradni zidovi mosta teku po cijeloj duini, a izmeu donjeg
ica koji slijedi topografske karakteristike brda i viekatne kule sa nizom pukarnica na sjeveru. Na ovom je lok
m potkrovljem u kojem je organizirana kuhinja. U renesansi je dobila nove ukraene otvore te kameni umivaonik u u
je juno proelje otvoreno. Pravokutnog je tlocrta, zakljuena dvovodnim krovom. Sline bifore povezuju se s radi
ulici, dok su ostala proelja zatvorena u bloku. Tlocrt kue je u obliku izduenog pravokutnika, zakljuena je dvovo
uno proelje otvoreno, dok su ostala proelja zatvorena u bloku. Zakljuena je dvovodnim krovom. Uz stilske detalje
vana je u neogotikom stilu s horizontalnom ralambom proelja kamenim prizemljem iz masivnog bunjata s nizo
oreno prema glavnoj ulici predjela. Tlocrt kue je pravokutan, zakljuena je dvovodnim krovom. Zapadno proelje s
vljene dvostrenim krovovima sa pokrovom od lomljenih kamenih ploa koje su izvorno bile bijeljene vapnom. K
avokutnog presjeka koji se prua itavom duinom mosta. Ograda mosta je kamena s kosim veim poklopnim ploama. Ko
apadne strane velika etvrtasta vrata renesansne profilacije s glatkim umetkom nad nadvratnikom te profila
s lukom koji je ranije vjerojatno imao profilirani prag. Izvorna je streha bila iznad luka prozora, a kasnije j
om u prizemlju. Portal je sastavljen iz dva dupla pilastra s bazom i polukapitelima koji nose plitko profilirani
e govori natpis na kamenoj ploi iz 1625. god. ugraenoj nad vratima u prizemlju. Ploa je uokvirena renesans
inskim zgradama koje su prema povijesnim izvorima bile smjetene pored crkve sv. Duha. Na istonoj f
ni portal na proelju okrenutom trgu gradnja se moe datirati u 17.-18. st.
manji je etvrtasti otvor. Zie ovog proelja su kameni kvaderi poloeni u redove. Istono proelje nema
na slaganog u pravilnim redovima. Krov je dvostrean s luminarom i pokrovom od kupe kanalice. Graena je u XI
ici. Istono proelje gleda u dvorite. Kua ima zidani dimnjak. U potkrovlju je dvostreni luminar. Dvorite j
dijela. Sjeverni dio s istone strane u prizemlju ima vrata na koljeno. Po sredini zapadne fasade koja g
enom poploano dvorite ograeno kamenim zidom u koje se ulazilo izravno s mora sa sjeverne strane i bono, zapadni
vrata na koljeno karakteristina za vike trgovine od 16. do 18. stoljea. Na prvom katu izmeu prozora je p
je ploa s grbom na kojemu je u sredini romboidnog tita palma okruena s etiri slova VP ZI. Prema nainu grad
inovi Dojmi. Duim, glavnim proeljem je okrenuta prema gradskoj ulici sjeverno od nje. U sredini osno s
onjena na susjednu kuu, dok je istonim proeljem okrenuta crkvi sv. Ciprijana. Izvorno katnica kasnije je nadog
renutom trgu ima duanska vrata u prizemlju, a njeno bono proelje u dvoritu ima lou sa sa est stupova i se
im dvoritem, a s june ima ograeni vrt. U prizemlju je gospodarski, a na katu, koji je s dvoritem poveza
rb nalazi na kui na tri mjesta. Na sjevernoj strani kue, prema moru, je dvorite ograeno visokim kamenim
g tlocrta zakljuena je etverovodnim atorastim krovom. U samom moru je ispust za otpatke klaonice. Rijetka predi
ma, a u prizemlju su tri iroka i preinaena vrata. Naglaena je sredinja os kue u kojoj se na krovu nalazi d
em i dva duana s otvorom na koljeno, a na katu simetrinog proelja je barokni kameni balkon na konzolama s
m biljnim motivima, a u tjemenu luka je uklesana godina 1768. Ulazna vrata su flankirana duanskim vratima
e bavio i kamenoklesarskom djelatnou. Izgraena je na strmom terenu te joj je ulaz na kat s ceste, a ulaz u kono
solarima koje su izgraene u 18., 19. i 20. stoljeu u nizu. Uz njih su dozidane dvije gospodarske kuice, a pre
ora, a od prvog ga kata dijeli kameni razdijelni vijenac. Otvori prvog kata u osima ponavljaju one iz prize
elje je osno simetrino s centralnom osi naglaenom lunim zavretkom. Prizemlje od prvog kata dijeli razdi
tikom koja je ukraena medaljonima s reljefima i girlandama. Kua ima dvostreni krov pokriven kupom kana
oblika i zidanu ogradu sa kamenim poklopnicama. S nizvodne strane mosta, nad lukom koje je obraen bugnato kle
baroknog stila, to se posebno oituje u bogato ukraenim balkonima sa kamenom ogradom od stupia krukolikog ob
apadna fasada gleda na rijeku. Nije sauvana u izvornom stanju ve je pregraivana, a uz nju je dograena
ednjovjekovni grobovi. Poloaj nije arheoloki istraen. U grobovima su pronaeni razliiti prilozi: keramike
n visokim zidom. Na junom proelju istiu se vanjska stubita i balkonade ograene tranzenama od opeke. U unut
ma ili uz crkve. U sreditu groblja je crkva sv. Nikole, izvorno apsida augustinske crkve. Staro hvarsko groblj
kazuje mladog franjevca odjevenog u habit, postavljenog u kontrapostnom stavu na kamenom postolju, na kojem je s
vorima 1443. god. pod nazivom Starigrad. Ulaz brane trokutasti bastioni zidani masivnim kamenim blokovima s anati
i gotiki otvori prizemlja. U zaelju kue do gradskih zidina pruao se ograeni perivoj. U 19. stoljeu otvo
ena je drugim katom. S uline strane kroz monumentalni portal u dvorinom zidu prilazi se dvoritu. Odatle dvokr
namjene. Graena je kao izduena prizemnica s visokim krovitem na etiri vode. Sjeverna i juna dua stra
ivii. U dananjem obliku nastale su u 19. i poetkom 20. stoljea, graene u tradiciji seoskog graditeljs
vom sistemu. Prednji dio utvrde, okrenut moru ima polukruni tlocrt. U dvokatnoj zgradi utvrde je Arheoloki mu
avokutnog je tlocrta. Na nadvratniku vrata uklesana je godina 1573., vjerojatno godina izgradnje. Kuu odlikuju stils
ar te je imao platnena krila. Danas se koristi za stanovanje.
m. Sagraena je na prirodnoj stijeni koja nije pristupana sa svih strana. Utvrda je izduenog nepravilnog oblik
dom od stupia. U reljefnim vijencima i kamenim pragovima prisutni su neostilski utjecaji. Nad ulaznim vratima st
ljuju brojni potoci. Na potocima je vei broj mlinica i stupa, danas uruenih, kojima su se koristili stanovnic
st.), a jedinstven je primjer zajednike seoske mlinice kojom su se sluili i koju su zajedniki odravali mj
Vele Bande u Komii. Graen je iz klesanaca, pravilnog je kvadratinog tlocrta, a sastoji se iz prostranog prizem
odlikama jednostavnog, provincijalnog klasicistikog sloga koji se prepoznaje na sredinjem kamenom portalu
. Dvije stambene kue s kraja 19. st. su meusobno povezane, a u unutranjosti uz crkvu je cisterna sa kame
agraen krajem 19. st. Na otoku su pronaeni nalazi iz razdoblja neolita i bronanog doba na poloajima
eto vei od jednokatnice pokrivene etverovodnim krovom kojem je u vrhu sljemena podignuta kula. Graena je
m Jadranu. Kamena prizemnica kvadratinog tlocrta zakrovljena je etverostrenim krovom, a u sreditu je izg
rako-hvarski kanal. Jednostavna paetvorinasta zgrada graena je kamenom u pravilnim redovima i pokrivena
a oko rta i uvale Stonica utvreno je vie leita amfora i nalaz olovnog sidra to ukazuje na bogata hidroarh
ma i obukana proelja sa ugaonim pilastrima i u podnoju buku koja imitira kamene klesance. Na istoku su ka
elom nad ranokranskom bazilikom. Izduena je jednobrodna graevina s etvrtastim svetitem i polukrunom u
Suspas. Starijem gotikom svetitu iz 1362. godine, graenom od lomljenog kamena sa iljastim svodom u unutra
padnom proelju nalazi se ulaz sastavljen od monolitnih kamenih pragova, a u zabatu luna preslica. Crkva je grae
u poaru 1980. g. Na zapadnom proelju su ulazna vrata s glatkim kamenim okvirom i nad njima manji kvadratni pro
anog baroka. U osi glavnog proelja smjetena su ulazna vrata u kamenom okviru, flankirana kvadratinim prozor
evine 15. st. na to upuuje i tehnika zidanja. U 18. st. je barokizirana, to se najvie odraava na preoblik
i istaknutom etverokatnom kulom u zaelju. U podnoju kule je skarpa, a po itavom korpusu su otvori za topove
itavoga sklopa ostatak je antikog zida, a u susjednoj zapadnoj zgradi rimski je zid sauvan u prizeml
zadrao izvorni izgled s tri luminara na junom proelju, sredinji luminar ukraen je trokutastim kamenim
u ga poljiki glagoljai pod vodstvom Jurja Stojdraia. Jednobrodna crkva sizduenom pravokutnom apsidom iz 18
nim nainom zidanja i sljubnicama iz rimskog vremena. Sauvano je obraeno kamenje i ulomci rimskih opeka
o nainu gradnje, oblikovanju i kasnobaroknim stilskim odlikama kue se mogu datirati u 18. stoljee. U proelj
a svoenim prizemljem nad kojim se dizao djelomino sauvani prvi kat dok krov nije sauvan. Ulaz manjih dimenz
kva se prvi put spominje 1626. god., a sruena je u velikom potresu 1667. god. Poetkom 18. stoljea na tem
ve ima vrata uokvirena pragovima s motivom "tapa", nad njima okulus, a vrh zabata je zvonik na preslicu s tri loe
polukrunom apsidom. Graena je u neoromanikom slogu od pravilnih klesanaca. Krov je dvostrean s pokrovom od k
e se naslanjaju na est irih lezena spojenih lukovima. S vanjske strane zidove crkve podupiru iroki kontrafo
ade hvarske biskupije. Dvobrodna crkva obnovljena je koncem 16.st. sa zvonikom graenim od graditelja Bokania. S
psidom ima vie graevnih faza od VII. do XI. stoljea. U unutranjosti je presvoena bavastim svodom i ralanjen
viju crkvu. Crkva je jednobrodna sa pravokutnom apsidom, graena pravilno klesanim kamenom i pokrivena dvostre
kvu je sredinom 18. stoljea biskup Bonaiuti sagradio ljetnikovac koji je kasnije postao upni dvor. U crkvi se
nim zavretkom flankiran je prozorima u obliku rozete sa proupljenim etverolistom. U osi je vea rozeta s dva
dom i glatkom bukanom vanjtinom, pokrivena je krovom s kamenim ploama. Unutranjost je ralanjena na tri t
dnim pojasnim lukom, a etvrtasta apsida u uglovima ima sauvane trompe. Na proelju nad ulazom je visei luk.
anjosti ima predromanike stilske odlike. Na proelju je zvonik na preslicu sa zvonom iz 14. st. U drugoj pol. 19.
avnu otoku cestu. Jednobrodna je graevina s pravokutnom apsidom, pravilno orijentirana. Proelja su od
rmu latinskog kria s kupolom u sreditu. Uzdunu os ine trijem, brod i svetite, a poprenu sjeveroistona i
s kompleksom zemljita. Graena je kao jednobrodna graevina orijentirana istok-zapad, s prelomljenim svodom i
m apsidom pokrivena je dvostrenim kamenim krovom. Pred ulazom je natkriveni trijem s bavastim svodom to je tra
okranske i srednjovjekovne, to ukazuje na kontinuitet kultnog mjesta od kasnoantikog vremena. Jednobrodna j
dnakog oblikovanja. Kapele su zidane kamenom, sa manjim bonim prozorima, svoene bavastim svodom. Sredinom
psidom graena je lomljenim kamenom sa obilnom upotrebom buke i pokrivena dvostrenim krovom od kamenih ploa. Vrh g
svodom. Iznad proelja je zvonik na preslicu.
ofiliranim vratima i dva etvrtasta prozora sa strane. Na sredini je rozeta sa stupiima i izmjeninim zupcima te n
o-gotikom slogu. Uokolo crkve je groblje ograeno kamenim zidom. Crkva je jednobrodna s polukrunom apsidom, pr
bogomolja. Uz isti hospicij je povezan i nastanak sela, a crkva je postala seoska crkva. Izvrstan oltar s palom koj
jetena je uz antiki put koji spaja Hvar i Stari Grad. Pokretnine crkve nisu sauvane. Kroz stoljea je sluila blag
sv. Josipu, kasnije je preposveena Bogorodici u izrazu zatitnice mornara. Zadubina je obitelji Bogli. Zanimljiva
sklopa. Napoleonska uprava rui zvonik, gradi topovske poloaje prema jugu, a sklop utvruje zidom s pukarn
a se na njegovom mjestu trebalo smjestiti gradsko groblje. Poslije zadarskog, najvei dominikanski samostan mleta
etvrtastim kamenom u pravilnim nizovima. Nisu sauvani tragova otvora, kao ni proelni zid. Nisu vidljivi ni trag
ozora sa srpastim lukom na junom proelju. Zakljuena je zvonikom na preslicu. Pored svoje vrijednosti kao sakralna
va sv. Duha. Renesansna crkva sagraena je vjerojatno krajem 15. ili poetkom 16. stoljea. Crkva sv. Ivana Kr
ostana zavren u 16., a stambeni dijelovi u 17. stoljeu. Crkva je proirivana prema sjeveru u prvoj polovini 16
ena je na samom rubu grada, prekoputa glavnog proelja dominikanske crkve sv. Marka. Tijekom stoljea bila je mat
jica. Pravilno orijentirana jednobrodna crkva s polukrunom apsidom zidana je lomljenim kamenom i pokrivena dvost
junu posveenu sv. Stjepanu dijeli unutranji zid. Pravilno su orijentirane i jednobrodne, a juna ima polukr
brodna romanika graevina s apsidom na istonoj strani sagraena krajem XII. ili poetkom XIII. st. Prvi pu
Krunog je tlocrta s plitkom pravokutnom apsidom na istoku, a graena je kamenom. Na vrhu krovita s izbaen
ananji oblik crkve datira iz 18.st. Glavnim proeljem orjentirana je prema jugu. Jednobrodna je, s polukrunom
elomino barokizirana u 18.st. Jednobrodna je graevina s etverokutnom apsidom, glavnim proeljem okrenuta
komikim zaljevom. U 16. i 17. st. crkva je dograena i barokizirana, a cijeli je sklop utvren bastionom. U
rotiv gusarske opasnosti. Trobrodna crkva oblikovana je kao tri zdruene graevine s tri dvostrena krova. Glavno
lukruna apsida s trijumfalnim lukom srpastog oblika, a ostali dijelovi bi se mogli otkriti arheolokim is
og perioda. Jednobrodna je graevina s polukrunom apsidom, pravilno orijentirana. Graena je od kamena vezan
a je graevina bez apside, pravilno orijentirana. Graena je od kamena s dvostrenim krovom od kamenih ploa. Pr
poruen poetkom 19. st., kada se na ovom prostoru poinje formirati groblje. Obrisi samostana vide se i danas
raena i proirena. U crkvi je kapela sv. Ante s kamenim oltarom i kamenom propovjedaonicom s kraja 17.st., te u
tilski pripada romaniko-gotikim graevinama, obnovljena je u XVII. stoljeu pri emu je doivjela manje preinake.
avljene ugaone kule. Velika kula na jugoistoku sa irokom skarpom u prizemlju, a zavrava nizom dvostrukih kon
ljenim svodom sa pojasnicom na pilastrima s lisnatim kapitelima. Bono su trilobi na menzolama u obliku enskih i
nom apsidom na bonim zidovima ima prizidana po tri pilastra. Pronaena su dva ranokranska ulomka s kriem.
enih dvokatnica sa crkvom obnovljen je u 18. i 19. st. i sauvan sa cjelovitim graanskim interijerom, bogatim
om i pomonim prostorijama. Na bonim zidovima s prozori s gljivastim lukom. Zidana je priklesanim kamenom u obi
na je bavastim svodom sa jednim parom pilastara koji nose pojasni luk. Na buci u unutranjosti crkve urezani su srednj
metrijskog mozaika sjevernog broda. Jednostavno trobrodno proelje s konca 19. st. ima ugraene dijelove skulp
na dijelom obrambenim zidom u prizemlju je sauvala baroknu tlocrtnu dispoziciju predvorja, kapele i lateralnih
a. Mala trobrodna crkva sa pridodanom etvrtastom apsidom doivjela je od 7. st. vie preinaka. Predromaniki zid
Jednobrodna graevina sa izduenom paetvorinastom apsidom graena je finim klesancima na vanjtini i u u
Usred junog proelja je balkon s kamenom balustradom i suncem u reljefu, a vanjsko stubite vodi dio prvog kat
Saloni i Splitu. Na zapadnoj strani otoia je ruevna gotika crkvica sa etvrtastom apsidom. Prizemlje je pr
ma, a na zapadnom je rekonstruirana bifora po ostacima stare. Mreite bifore oblikovano je isprepletenim lukovim
obrodna graevina sa etvrtastom apsidom ima proelje sa iljatim zabatom ukraenim volutama, rad brakih klesar
prelomljenim svodom graena je u 15. st. Na proelju se istie bogato profilirani portal, rozeta i zvonik na pres
a nad proeljem je kamena preslica s dvostrukim otvorom za zvona. Na nadvratniku je natpis koji spominje narui
utranjim morem. Uz manju kamenu prizemnicu s etverostrenim krovom je jednokatna kula svjetionika s poligon
na je krupnim klesancima sa pet prozorskih osi. Sred zapadnog proelja je kameni balkon na konzolama. U unutranjos
m obrambenim elementima. Kamene dvokatnice s potkrovljima pokrivene kamenom ploom na reprezentativnoj strani
osamostaljenja upe od Donjeg Humca oko 1590. godine i vie puta je obnavljana. Oko 1800. crkva je barokizirana i
blim vijencem od ravnog zia. Na sjevernoj strani je ulaz na katu sa ostacima mehanizma za sputanje vrata,
ranzenama. Predromanikom adaptacijom crkva je skraena, te su pridodani slijepi lukovi za poduporu svoda. U 1
. Tvravu ine dvije kule povezane izduenim dvoritem. Istona kula je vea i bolje sauvana, izvana je ne
oj sauvanosti spada meu najznaajnije srednjovjekovne tvrave. Nepravilnog je pravokutnog tlocrta sa sredi
avice. Graena je prema projektu arhitekta Lavoslava Horvata od 1934. do 1936. i odraz je funkcionalistikog pris
atima, a na zaglavnom kamenu urezani su inicijali i godina gradnje: ASEN 1817 (Antonio Stefano eredi Nazor 181
zu Splitu ova je toka oduvijek imala veliko strateko unaenje u kontroli plovidbenog puta. Utvrenje se sastoji
uminara koji se poklapaju sa osima prozora prvog kata. Na bonim dijelovima simetrino su postavljena dva
om presvoena je slomljenim gotikim svodom, a na junoj strani dograena je etvrtasta kapela. Renesansno kamen
ata do Hvara i Visa. Jednobrodna crkva s polukrunom apsidom po proporcijama i oblikovanju pokazuje odlike zrele
e pravilnim klesancima. Na glavnom portalu u plitkom reljefu su motivi rombova, rozeta i srca Isusovog, iznad p
manjeg unutranjeg dvorita. Vrata u prizemlju su postavljena uz rubove proelja, lijeva imaju kameni okvir
om apsidom graena je nepravilnim kamenom i pokrivena krovom od kamenih ploa. Vanjski zidovi ralanjeni su plit
dananji izgled poetkom 14. stoljea gradnjom zapadne jednobrodne graevine uz proelje postojee romanike
m od kamenih ploa. Na proelju su vrata s jednostavnim kamenim okvirom i dvostrukim nadvojem s gotikom lunetom. Na
ancima sa polukruno izdignutim srednjim brodom sa profiliranim vijencem. Trobrodna graevina sa prostranim paetvorinas
st. Dananji izgled trobrodne graevine dobiva proirenjem bonih brodova krajem 19. st. Graena je finim kameni
vostrenim krovom od kamenih ploa. Graena je pravilnim etvrtastim kamenom u redovima sa jednostavnom rozetom na proelj
m nad kojom se dizala graevina mauzoleja. Predromanika crkva je jednobrodna graevina sa plitkom paetvorinastom
dromanika crkvica postaje njeno svetite ograeno visokom baroknom kovanom reetkom. Na oltaru je kameni reljefn
e istie se vitkim kamenim proeljem sa zabatom ukraenim profiliranim volutama. Istono od crkve je kasnorenesa
stom apsidom pokrivena je krovom od kamenih ploa. Presvoena je bavastim svodom sa pojasnicama, a boni zidovi
ven kamenom ploom. Kasnorenesansna crkvica odaje skromne elemente arhitektonske plastike, a po nainu gradnje u
trehe je profilirani vijenac. Tu je djelovao Zdrastveni luki ured gdje se obavljao pregled putnika pri iskr
Sfinga od crnog granita postavljena je pred hramom 1928. godine. Pred proeljem je stajao trijem na est stupo
eposrednoj blizini baroknog bastiona Priuli. Izvorno je unutranjost bila raskono oslikana i ukraena tuka
uhu historicizma s oblikovnim detaljima secesijskog sloga. Za javnost je otvorena 1922. godine. Autori projekta
mira Mesagaline. Tip je graevine s upisanim transeptom iznad kojega je kupolica koju nose etiri monolitn
aena je od pravilnih klesanaca, u tlocrtu ima oblik kria sa zvonikom na kriitu s vanjske jugozapadne strane.
m). Zidovi debeli oko 60 cm graeni su manjim pravilno klesanim kamenjem, a u podanku velikim lomljenim blok
m, sauvana samo u temeljima. Poploana je mozaikom, koji je nakon iskopavanja ponovno pokriven. Arhitektonski ukra
nog kamena, a krovite ima pokrov od kamenih ploa. Sredinji kruni prostor presvoen je kupolom i okruen s
je u romanikoj tradiciji s glatkim obukanim zidovima i presvoena bavastim svodom s rustinim vijencem u podanku
nobrodna crkva s paetvorinastom apsidom smjetena je sred groblja s pravilnim rasterom grobova pokrivenim
vnim istonim zidom i zvonikom prizidanim na jugoistoku graena je u pravilnim redovima kamena. Sred proelja je prof
olovice 15. st. Tradicija ovaj lokalitet tj. eremitau na junoj padini Marjana povezuje sa sv. Jerolimom, pusti
uitetom gradnje jo od antikih vremena. Crkva sv. Ante iz 15. st., jednobrodna je kasnogotika graevina s pravoku
gotiki izgled, ali je temeljito obnovljena u neogotikom slogu nakon to su 1825. poruene Komunalna i Kn
ovih persekucija. Od starog samostana sauvan je klaustar s poetka 14. st. dok su crkva i samostan temeljito pre
ednjeg vijeka sv. Dujmu, solinskom mueniku i zatitniku Splita. Oktogonalna graevina okruena je s vanjske
Jednobrodna je kamena graevina s pravokutnom apsidom, trodijelnom preslicom vrh proelja i vanjskim stubama ko
njske stube na zapadu. Na istonom proelju je sauvana jedna pukarnica. Tipoloki kua pripada utvrenim stamb
prozorima, a nad njima je ploa s natpisom na irilici koja spominje obnovu crkve 1839. g. i jednostavna kruna ro
ena je iljastim svodom, a u 18. stoljeu je dograeno novo, vee svetite. Na glavnom je proelju jednostavn
o nje uredio umu sred koje je kameni stol s klupama, ribnjak, etnica i podzidi graeni suhozidom. U toj je
tke vode Pokrivenice koje je tu nekada izviralo i nakon kratka toka utjecalo u more. Na lokalitetu se vjeroja
ambenim zidom uz kojeg je dijelom sauvana kamena etnica na svodovima. Na istoku je etvrtasta jednokatnica is
ednobrodna graevina s transeptom te irokom polukrunom apsidom. Na klasicizirajuem proelju istie se por
ama. Na istoku je naglaena pravokutna apsida i plitka apsidalna nia. Vrh proelja je zvonik na preslicu
a koje se oituju u klesarskim zahvatima domaih majstora. Stambena katnica ima balaturu uz juno proelje i z
su plitkim lezenama, s plitkom pravokutnom apsidom. Na zapadnom proelju je iznad portala etverolisna rozeta, a
ena ispod sela u doba gotike i sluila je kao upna crkva. U 18. st dobiva preslicu s tri otvora i uk
e, utemeljitelja Etnografskog muzeja i prvog ravnatelja Galerije umjetnina. Projekt vile izradio je eki ar
mletakog arhitekta Domenica Rossija:u prizemlju ima tzv. otvore na koljeno, dok se na katovima s pravilnim ras
m obitelji pjesnika Kavanjina, od 1709. poznat je i kao katelet Capogrosso-Kavanjin. Poetkom 20.stoljea pr
ine sklop kvadratinog tlocrta, a kue su organizirane oko zajednikog dvorita u koje se pristupa kroz tri svo
gistrale, uz put za Bratu. Kue su graene na kosom terenu, s orijentacijom S-J, a dograivane su rastom
u, i gospodarskih objekata sjeverno i istono od njega. Stambeno-gospodarski sklop Kriak Bekavci-Ivandii ist
sela je kula iz 17. st. Glavno sastajalite mjetana je "trada", trg u sredini sela pored crkve. Kue su graene na
jea. Dijeli se na ortogonalno organizirano zapadno predgrae i prostor unutar zidina na sjeveru, nepravilno
a na uzvienju iznad glavnog trga je upna crkva. U 15. st. formira se prostor oko crkve sv. Ivana sa zgr
pominje u Statutu iz 1331. god. Najstariji dio naselja nastao je na junoj strani zaljeva u 15. st. na predjelu
18. st. sa stilskim odlikama jednostavne barokne gradnje. Sastoji se iz nekoliko kua s dvoritima, a iznim
naselja datiraju iz 15. st. Pretpostavlja se da je Komiki poluotoi na Veloj Bandi najstariji dio nasel
puta rueno u sukobima s Mleanima, tako da nema svjetovnih graevina starijih od kraja 17. st. Gradske zid
esana 1738. godina, kameni turanj za vino i to za masline. Kue su katnice graene od kamena grube obrade. U
. Glavna cesta je asfaltirana dok su sporedni putovi makadamski. Crkva i groblje su od sela udaljeni oko 70
nsnih kula-katela koji su titili luku, a od kojih su danas sauvane Aquilla, Prodi, uveti, Grego, Marinov
drugoj pol. 19. st. i bio je sredite kulturnog i politikog ivota u doba Narodnog preporoda u Dalmaciji
azdoblju, a u srednjem vijeku je sjedite upana. Turci osvajaju tvravu 1536. kada Sinj gubi strateki zna
heolokim istraivanjima dokazano je postojanje antikog grada u okviru gradskih bedema, koji su veim dijelom po
iziranih naselja na naoj obali. Kao rimski Epetium bio je vana luka, o emu svjedoi i tabula Peutigeria
eristike renesanse i baroka, a neke imaju odlike pukog graditeljstva otoka Hvara.
o je znaajno kasnoantiko i ranokransko sredite. U ranom srednjm vijeku stagnira, ano nastavlja se razvi
nizirano duboke uvale zaklonjene od bure. Pred turskom opasnou stanovnici s kopna naseljavaju stariji
7. g. pr. Kr.. na zapadu zaljeva. U 14. st. na istoku uvale razvija se Kut u kojem tijekom 16.st. hvarski
e duga 27 m., iroka u glavnoj osi 11 m, a njena najvea visina iznosi 17,50 m. Glavna prostorija se
alaze i vrlo fini tanjuri, dobro peeni, ruiasto-crvene glazure sa igom u obliku rozete koja odrava helenist
gomile se pokazalo da su bez ukopa (kenotafi) jer su unutar njih naeni prazni grobovi etvrtastog oblika,
tiranih u 1. st. U okolno zie terase uzidani su kameni blokovi sruene Villae rustice od koje su se sauval
zid, a zapadno su vidljive prostorije sa luno zasvedenim vratima i prozorima te unutranje dvorite ograeno z
o obodu sauvane cisterne, a u unutranjosti ostaci nekadanjeg trijema sa kamenim stupovima. Brojni ulomc
Majdan i rijeke. Na lokalitetu se nalaze ostaci srednjovjekovne crkve sagraene na ostacima ranokranske ceme
poznat je od starina, a upisan je i u katastar iz 19. st., te se prema postojanju okolnih spomenika opravdano
tike. Tehnika zidanja ukazuje na dvije faze gradnje, klasinu iz ranog rimskog perioda sa pravilno tesanim
od kojih se drugi javlja u dvije varijante. Veina amfora je Lamboglia forma 4 (Beneit Republicaine I) te d
du, preko litice na jugu, na istoku bedem zatvara plato breuljka do sauvanih vrata (Vratca) dok se na sjeveru
dbeni put. Na pliini su otkriveni ostaci antikog brodoloma s teretom amfora tipa Dressel 2-4 iz 2. st. po
Vrh gradine tvore litice na kojima se vidljivi tragovi zaravnavanja, ali ne i ostataka arhitekture. Dobro s
alazile su se terme s poetka 1. st. Na poluotoku Prirovo nalazio se rimski teatar, vjerojatno graen na teme
m oruju mogu datirati u XIV.-XV. stoljee.
ke kolonizacije preko rimskih nalaza do dananjih dana.
teozu sv. Dominika, okruenog prikazima svetaca i svetica u ekstazi. Slike su okrueme prikazima kopara sa sv
potrijebljeno na dananjem novom groblju. Deset ploa je ukraeno reljefima maeva i titova, te ruama i po
ukraen uklesanim ukrasom-viticom, a u gornjem dijelu nalazi se polumjesec izmeu dvije stilizirane rue s po osa
uom sa sedam latica (1,56x0,72x0x17m), a druga s uklesanim titom i maem. tit visi na vrpci savinutoj u pe
aena reljefom dvaju konjanika, a izmeu njih je ena odjevena u dugu haljinu s uzdignutim rukama i rairenim pr
nom vrpcom, a ispod sljemena tee cik-cak ukras. Na sljemenu su uklesani krievi s podnojem u obliku trokuta.
povijesni, politiki i privredni znaaj

svakodnevni ivot stanovnika Makarskog primorja, izloena je kuina sa otvorenim ognjitem. Izloeni su bro
ice s djetetom, datira se u 13. st.

antikim predmetima koji se datiraju od 4. st p. n. e. do 4. st. n. e.
mbinacijom drvenog i staklenog okvira. U oltaru je skulptura Bogorodice s djetetom. U crkvi su i svijenjaci , t
nalazi i kasno renesansni drveni strop.
ine korska drvena sjedala iz 16. st. atribuirana autorima ioiu i Spiji. U crkvi se uvaju i nekoliko
i Bogorodice i svetaca.
i mjedenim predmetima. Umjetnine su visoke kvalitete i vrijednosti.
. godine, kasnobaroknog oltara iz XVIII.-XIX. stoljea te nekoliko predmeta XIX. stoljea.
a spada meu najvrednije crkvene zbirke srednje Dalmacije.

prikazuje sv. Jerolima sa svecima.
Najvredniji dio zbirke ini rijetko ouvano barokno pokustvo.
Gospe od Ruzarija s kraja XVIII. stoljea, ostali predmeti iz XIX. stoljea.
u umjetnina u Dalmaciji.
upne crkve. Od oltara u novoj upskoj crkvi treba izdvojiti mramorni glavni oltar sv. Jurja sa prikazom sv. Kv
Fabjanom i sv. Sebastijanom , ulje na platnu iz XVII st., osim umjetnike vrijednosti ova slika je i vrijedan
h renesansnih pala ouvanih u naim crkvama. Velika dimenzijama, sa karakteristinim polukrunim zavretkom
novrsnih umjetnikih dijela ovaj inventar spada meu najvrednije crkvene inventare u Dalmaciji.
kupila dr. Katarina Cari. Tijekom tih godina poblie je upoznala kulturu i obiaje mnogih domorodakih afri
cene Kristova groba na atici, i figurama sv. Fabijana, sv. Roka . Oltar je djelo Urbana de Surgea, bavars
ri zajedno broje 204 predmeta.
jelovima iznose 243 x 44 cm, 163 x 58 cm, 22 x 44 cm, 50 x 50 cm , i 14 x 62 cm. U centralnom prikazu je sv
ovi oltara, namjetaj, kipovi uglavnom iz razdoblja baroka. U kui se uva i dio liturgijskog posua kao i
ntara ine gotike skulpture, Sv. Antuna Opata, Sv. Nikole, Sv. Lucije, Sv. Petra, Sv. Katarine, Gospe s djetetom
ma raenim u emajlu. Ostali predmeti pripadaju baroknom i neobaroknom slogu.
og. Ostali predmeti su baroknog sloga i uobiajne vrijednosti.
ma, od slika, kovinskih i drvenih predmeta, zbirke crkvenih ruha. Izdvaja se oltar sv. Nikole i drvena propo
ednom rukom dodiruju prsa, a drugom dre luk, na leima imaju tobolce za strelice. Ove dvije figurice ine par
m venecijanskog porijekla meu kojima se istie slika "Bogorodice sa svecima" iz 16. stoljea u maniri Belli
stali su slobodnostojei. Prema natpisima na spomenicima datiraju se u prvu polovinu 1. st. n. e.
evakoj crkvi. Slika predstavlja vrijedno djelo 17. st.
stora 16. st. i vrlo je visoke kvalitete.

om koji prikazuje kolo ena, a predvodi ih mukarac. Rubovi steka ukraeni su tordiranom vrpcom. Na bonoj st
edmeta serijske proizvodnje XIX. stoljea koji su raeni u neoslogovima.

ka zastava u dvije boje. Lanena zastava s oslikanim likom sv. Jurja.
a se u 15. st.
iz XVII. stoljea.
a datiraju se u XV. stoljee.
XVI. stoljea, i procesionalnog kria iz XVI. stoljea koji pripada renesansnobaroknom slogu.
u vrlo rijetke slike iz Toskane u Dalmaciji.
inicijalima (kalei, pokaznica, relikvijari, ophodno raspelo, kanonska ploa i arhiv).
i XVI. stoljea, te Kristova slika iz oko 1600. godine talijanskih majstora. Ostale su umjetnine baroknog sl
alicional, Corneta, Flauto 8, Principal sopran, Flauto 15 (3), Voce umana, Viola, pomona papuica Tiratuti
. C-d1 ima 1 registar, dakle ukupno 8 registara. Prijenos je mehaniki. Od 2004. godine orgulje su u upora
icholaus me fecit. Ubraja se u najstarija zvona na otoku Brau.
ristalima koji podsjea na francuske svijenjake XVII. stoljea.

nog pozlaenog okvira za sliku iz XVII. stoljea, srebrnog pozlaenog kalea s natpisom iz 1715. go
jea, metalnih predmeta i umjetnina od XVII.-XX. stoljea, misnog ruha od XVII.-XIX. stoljea, te ruk
oka Braa, Benediktinskoj opatiji u Povljima, Povijest pustinjakih samostana i drugih samostana na Brau i
ra se u prvu polovicu 19. st., a veina je iz kraja 19. i poetka 20. st. Oruje i konjska oprema datira se u r
javali u svakodnevnom ivotu i radu sela. Predmeti se datiraju u prvu polovicu 20. st. U zbirci se uva prib
i ulomaka, etnografska zbirka, gotike i barokne umjetnine te tkanine iz 17. i 18. stoljea. Samostan posjedu
baroknih drvenih skulptura, kovinskih predmeta (srebrno posue XVII. i XVIII. stoljea), reljefni ukraen
rvanj iz rimskog doba.
etom iz XIV.-XV. stoljea. Oltarna pala Gospe od Karmena (venecijanski barok XVII. stoljea), oltarna pala
u Kateleta. Ta Metrovieva zamisao za preinaku male kapele nije ostvarena. Dva kamena kapitela su u privatnom
ici dri svitak. Likovi su izraeni na zlatnoj podlozi, a u dnu slike su grka slova.
setak inkunabula u njoj se nalazi preko stotinu cinquecentina i nekoliko tisua knjiga iz 17.-20. st. Bibliote
oriju. Danas se nalazi u Pomorskom muzeju u Splitu.

ezbarstva u Dalmaciji, a datira se u drugu polovinu 14. st.
en je gotovo naturalistiki. Raspelo je visoke umjetnike vrijednosti a datira se u drugu pol. 14. st.
likovi evanelista Luke i Mateja. Ovo je rijetko i izuzetno djelo gotiko renesansnog slikarstva na zidu.
teristikama pripada splitskoj slikarskoj radionici 13. st .

srebro i knjige.
letakom majstoru malih bronzi Tizianu Aspettiju s kraja 16. st. Kucalo je u obliku lire sa likom Nade na koljci
kvira. Slike prikazuju teme iz ikonografskog ciklusa Euharistije. Datiraju u XVII. stoljee.
ksponata ove vrste.
ko 1920. godine.
e. Posebno je znaajan romaniki drveni reljef koji datira od XIII.-XIV. stoljea.

m muzeju, ali ne u postavu ve spakirane u depoima.
uhvaa period grke kolonizacije, rimske vladavine , srednjovjekovnih nalaza i recentne numizmatike.
iz XVIII.-XIX. stoljea.
ipara Antonia Porija. U istom baroknom slogu tu je i deset kipova apostola koje je izradio Francesco Ciaba
dnih predmeta iz XIX. stoljea.
veliko raspelo na glavnom oltaru, iz druge polovice XVI. stoljea, renesansnog sloga, i ono baroknog koje je izrad
kovinski predmeti, kalei, monici i svijenjaci pripadaju renesansnom i baroknom slogu od XVI.-XVIII. stolje
visei svijenjak iz XVIII.-XIX. stoljea.

kla iz XVIII. stoljea.
vijenjaka iz XVII.-XVIII. stoljea.
zapisom imena Pape Grgura XV.
i Isusa, praena Papom i sv. Nikolom. Slika je vrijedan primjer venecijanskog slikarstva 16. st.
a sv. Stjepanom, sv. Lovrom i sv. Rokom. Slika je djelo Pietra de Costera i datira se u 17 st.
edna djelomino. Ukraene su titovima, maevima, reljefnim kriem, polumjesecom i ruama.

m, dok je ploa u dvoritu crkve ukraena reljefnim titom. Dva steka-sanduka bez ukrasa nalaze se na ulazu
kani strop raen u renesansnom slogu kao i drveni oltari i propovjedaonice. Posebnu vrijednost ine koma
rolamu da Santacroce.
skih radionica, posebno Venecije. Istie se gotiko raspelo, te konati oslikani jastuk iz XVII.-XVIII. stolj
ogorodice s Djetetom izmeu sv. Ivana i sv. Petra.
kule Celio-Cega te od nje do palae Luci. Zidine imaju krunita, dijelom natkrivena krovom. Na zidu is
g tlocrta. Zapadno proelje prizemlja rastvoreno je ulaznim duanskim vratima na koljeno. Prvi kat zapadnog pro
om krajem 18. stoljea. Sastojao se od tri stambene kue i gospodarskih zgrada (konobe, skladita, konjunica i
kim kapitelima na njenom sjevernom i zapadnom kraju te kamene konzole na junom i istonom. Izmeu stupova je k
si. Glavno proelje objekta je orijentirano prema jugu. Zid dvorita izgraen je 1791. godine, a danas je dvori
krenuto je na jug. Profilirani vijenci odjeljuju katove s gotikim prozorima na svakom katu. Na sjevernom je pro
a mjestu ranokranske graevine u sklopu muke benediktinske opatije. Jednobrodna je izduena graevina s pr
ma, a na prijelazu skarpe i tambura je polukruni kordonski vijenac. Na vrhu gornjeg dijela je niz polukrunih me
raen je 1808. godine kao spomenik zahvalnosti Francuskoj. Graen je kamenim klesancima. Na kvadratnoj osnovi p
Renesansna graevina je djelo Nikole Firentinca, a sjevernim proeljem okrenuta je trgu dok je polukruna ap
kamenih klesanaca i natkrita troslivnim krovom pokrivenim kupom kanalicom. Na zapadnom i junom zidu je u
kamenim okvirom, jastunim arhitravom i vijencem. Sa strana portala su dva pravokutna prozora skoenih stran
ala sklopu enskog benediktinskog samostana. etvrtastog je presjeka, graen od kamenih klesanaca, a na sjeve
tom apsidom od pravilno klesanog kamena. Glavno proelje gleda na istok. Na glavnom obukanom proelju nalazi
uirana je 1890. godine prema projektu J. Slade i A. Bezia uz izradu faksimila kamene plastike. Glavni portal sa
vena je kamenim ploama. Zapadno proelje je ralanjeno plitkim lezenama te je dijelom pokriveno dvokatnim most
nog tipa s tri polukrune apside. Graena je pravilnim klesancima. Vanjski je plat ritmiziran lezenama i
u kulu Vituri. Dananja crkva je iz 15.st., a pod njenim plonikom utvrena je ranosrednjovjekovna crkvica
aetvorinastom apsidom je u 14.st. produena prema zapadu. Na proelju se istie portal s lunetom. Na reljef
pravokutnom apsidom, a nadsvoena je prelomljenim svodom. Lijevo od crkve je hospicij koji je u prizemlju graen
onalnom kulom prema moru na mjestu Kule od veriga i manjim ugaonim kulama. Oko utvrde nalazio se ophod s potpornim
e 1500.g. prenesena udotvorna slika Gospe od milosti iz crkve na Dridu kod Marine s anuvinskom zavjetnom krun
taci crkve sv. Petra koja je sagraena na posjedu trogirskih benediktinki. Crkva sv. Petra je longitudinalna, j
tijekom 19.st. u povijesnim slogovima. Gradnja je zapoeta 1871. godine prema projektu arhitekta Josipa Slad
rtifikacijski karakter. Sagraen je na morskoj obali, a sastoji se od dvokatne reprezentativne r
ettija. Tlocrtna osnova crkve je latinski kri, orijentirana je u smjeru sjever-jug, a na zavretku glavnog
m proelju je barokni portal s lunetom ukraenom poprsjem sv. Petra, rad Nikole Firentinca. Unutranjost j
ada. Kula je izgraena u moru, a s kopnom je bila povezana mostom. Sastoji se od prizemlja i tri kata. Na dru
ovao Rado Antonio Michieli-Vituri, osniva Agrarne akademije u Katel Lukiu. Park je sauvan u origina
oru dananjeg Katel Lukia. Objekt je izgraen na morskoj hridi, a predstavlja tip utvrene rezidencijalne kue.
a. U prizemlju je na sjevernom proelju otvorena prozorima i sredinjim vratima s ukrasnim eljeznim reetkama. Na
o oblikovanog kamena, s dvoslivnim krovom pokrivenim kupom kanalicom. Dograena je u barokno doba. Pred ulazom sa zap
st. pregradnjom romanikog sklopa, s izrazitim kasnogotikim obiljejima. Ima L-tlocrt, uski prolaz na ju
m svodom i sredinji okrugli prozor na proelju. U prvoj polovici 18. st. proirena je sjevernom i junom lao
elje crkve ukraeno je rozetom, preslicom na luk i renesansnom kropionicom ugraenom desno od glavnog ulaza u crkv
om graena je u romanikom slogu, orijentirana je u smjeru istok-zapad. Crkva sv. Mihovila na Laanima bila je
oelju na kojem su ugraene dvije kasnogotike trifore izraene u maniri trogirskih majstora Gojkovia, Gr
a zapadu. Objekt je tipian primjer kasnobarokne puke arhitekture, a istoni zid objekta temeljen je na srue
e posveene sv. Mihovilu Arhanelu. Crkva je orijentirana u smjeru istok-zapad te je graena u romanikom
na istok-zapad. Sagradio ju je na mjestu starije crkvice 1708.g. Petar Nutizio. Graena je pravilno klesanim kam
odine. Palaa je pregraena jo nekoliko puta, a danas ima izgled dvokatnice s visokim potkrovljem, graen
a, s plitkim balkonima na proelju ukraenim kamenim balustradama. Nastala je na romanikom sklopu kua, znatno
su bili stanovi za oboljele od gube. Graena je od pravilno obraenog i uslojenog kamena, s ravnim stropom i k
m Citadelom u jedinstvenu obrambenu cjelinu. Kula je podignuta na kvadratnom tlocrtu, od pravilno obraenog kamen
nog pravokutnika u smjeru sjever-jug, sastoji se od prizemlja, kata i potkrovlja, a na istonoj strani se na
la u tlocrtu ima pravokutni oblik te se sastoji od podzia koje se naslanja na stijenu, prizemlja i kata. Zapa
j graevini pravokutne tlocrtne osnove, a sagraena je nad temeljima kasnoantikog objekta. Crkva je orijentir
nom apsidom, a orijentirana je u smjeru istok-zapad. Zapadno proelje markiraju vrata s jednostavno izvedenim kam
esto rozete uzidan segment ogradice sa stupiima. Ima kasnobarokni zvonik zakoenog podanka i jednostavnu lou zvonar
ta s pokrovom od kamenih ploa. Apsida je zasvoena polukalotom na trompama. Crkva je romanika graevina 13. st. k
erojatnije u 13. st. Nalazi se na mjesnom groblju, a pregraena je 1406.g. Na proelju crkve je umjesto rozete ot
na graevina sa skoenjem u prizemlju od gornjih katova je odijeljena polukrunim vijencem. Prvotno je podign
ena i poviena. S june strane crkve je mala kapela jednostrenog krova. Na apsidalnom dijelu ostaci su za
ila u ijem su rubnom prstenu rasporeeni steci. Oblikovani su u formi masivnih kamenih ploa-sanduka.
3.st.pr.Kr. kad su grki doseljenici iz Isse utemeljili trgovaka naselja na kopnu. Krajem 3. stoljea i poetk
3.st.pr.Kr. kad su grki doseljenici iz Isse utemeljili trgovaka naselja na kopnu. Krajem 3. stoljea i poetk
omanika crkva sv. Petra u Muu Gornjem nastala je adaptacijom jednobrodne kasnoantike graevine. Na lokali
h predmeta zanimljivi su srebrni oltarni i visei svijenjaci, a na oltaru Sv. Kria je kasnobraokno obojano drve
pis povelje kneza Mutimira iz 1568. godine.
lavu joj prekriva bijeli rubac. Aureole oba lika su obrubljene nizom utisnutih krunica i ukraene reljefnim sa
nje Svetog Kria" na starom izrezbarenom i polikromiranom oltaru. Skulpture Sv. Bla i Sv. Lucija su djelo akadem
ih novia i sl. Zbirka sadri ukupno 13 grupa predmeta, veinom prstena, prsnog nakita, erdana, pribad
rijednosti su srednjovjekovno drveno slikano raspelo iz 14. stoljea izvorno iz Gospe od Konacvina, te triptih "M
atovtine Srca Isusova, rad akademskog slikara Jakova Pavia.
i visine 115,5 centimetara. Sastoje se od pet vrata u obliku pravokutne plohe razdijeljene okomitim i vodoravn
rskih gotikih umjetnina u Dalmaciji. Istie se drveno polikromirano raspelo na glavnom oltaru crkve, drvena kor
jetnih ploica i dvije oltarne pale iz 20. stoljea.
rci sakralne umjetnosti katedrale Sv. Lovre. Inventaru pripadaju i orgulje 1. kategorije, djelo Antonia d
ura izrezbarena raspela iz 15. i 18. st., te reljefna kamena glava Krista iz 16. stoljea.
aajan je i oslikani koni antependij iz 18.st., te tri misnice.
e ranoromanika prozorska tranzena ugraena u sjeverni zid crkvice. Inventar sadri i konati antependij sa
rmat ima polukruni zavretak u vrhu, a kompozicija je podijeljena na tri horizontalna polja. U vrhu je prika
ima obiljeje gotikog stila 15. st.
ra. Noge su odijeljene i privrene s dva avla. Na aureoli se primjeuju utisnute zvjezdice. S desne strane
oltarna pala s prikazom sv. Antuna i sv. Pavla Pustinjaka, djelo Jacopa Palme Ml. Uz navedena djela, invent
i, dva anela vazonoe i trokutni zabat uzidan na proelju grobljanske crkvice. Izloeni su u crkvi Sv. Ivan
eola Bogorodice je ukraena tokastim ubodima i oslikanim draguljima.
ojasa. U pozadini su prikazane kronje stabala. Slika ukazuje na ukrtavanje tradicija bizantskog slik
tima svog muenitva. Registar boja i modelacija likova upuuje na majstora iz kruga Blaa Jurjeva Tro
elikih klinova. Na unutranjoj strani nalaze se zasuni.

erojatnije djelo kasnobaroknog venecijanskog majstora.
st. Uvezen je u drvene daice pokrivene crvenim barunom i ukraene baroknim okovom s medaljonom sv. Ivana Evan
zdane su prugama - stiliziranim prikazom draperije, dok su aureole izvedene tokastim ukrasima.
a je u radionici Regionalnog zavoda za zatitu spomenika u Splitu 1975. godine.
1.st.pr.Kr., a meu slikama ikone iz 13.,14. i 15. stoljea. Inventar obuhvaa i borjne liturgijske i uporabn
ulski" iz 18.st., sliku "Sv. Ivan Trogirski" iz 18.st., te ophodno bronano raspelo i nekoliko pari drv
do ramena. Na zatiljku je kosa kratka i plitko oeljana. Izraen je u visokom reljefu a pripada Lizipovoj koli.
a preko desne ruke. Madona sjedi pod reljefnim gotikim lukom i djelo je domae radionice.
vrpca gotikog ukrasa. Djetetu nedostaju glava i ruke, a Madoni desna ruka i nos. Skulptura je restaurirana u r
avi Djevice uklonjeni su prilikom instalacije barokne krune. Ruke oba lika nadodane su kasnije.
nijature. Na jednoj je prikaz lanova bratovtine u kleeem stavu sa zastavom sv. Marka.
bog svoje kompozicije i skale boja. U prednjem dijelu prikazan je lik sv. Tome Akvinskog sa sv. Dominikom, u sr
u se vie modelacijom nego koloritom. U pozadini je prikazan krajolik. Djelo je slikara Bartolomea
a je od pozlaenog srebra u prvoj polovini 14.st. Uz rub baze izvedeno je tordirano ue, a povie njega niz perforir
stupiima. U srednjoj se nalazi Madona s Djetetom na koljenima. U est ostalih arkada postavljeni su sveci u p
30 x 215 cm. Poliptih sadri sedam polja. U sredinjem i najveem polju prikazan je u visokom reljefu lik sv
je sv. Mihovil. Pod Kristom je naslikan kri tamnosmee boje, a na vrhu nataknuta tablica s natpisom INRI. Poz
u s Adamovom lubanjom smjetene su ispod drveta kria. Na okruglim zavrecima krakova simboli su evan
rvenim i zelenim prugama, ima gotike trokutaste nabore i sa strane zavrava svinutim okrajkom. Skulpturi n
koj vrijednosti spadaju meu vrijednija i rijetka djela tog razdoblja u Dalmaciji.
tamnosmee boje. Draperija je ute boje.
likovi sv. Andrije (u sreditu) i etiri sveca. Prema stilskoj analizi fizionomije i draperije likova ova
anje plastinih vrijednosti kao i prikaz prostora u nii ukazuje na renesansno stilsko razdoblje.
ri biskupski tap a u drugoj atribut muenitva: spravu s avlima. Fond slike je tamnosmee boje a dom
tne boje draperije.
Dominiraju crvene i ute boje draperije.
ma personificiranim u kilovima minijaturnih ljudskih figura. Autor je nepoznat.

prikazan je koveg s moima sv. Spiridona, a sa strane su kandelabri.
a je Bogorodica sa svecima na oblacima, a u gornjem dijelu slike izvedeni su Bog Otac i Krist s gol
ometrijski i stilizirani florealni ukrasi. Poklopac je konveksan. Na unutranjoj strani oslikan je prizor g
cijom pri podanku i vrhu.
ena je na kosom terenu i djelomino je ukopana u teren. Glavnim proeljem je orijentirana na jug. Prostor u prizeml
m na putu od zaseoka do groblja. Na tom se mjestu pokojnik okretao tri puta naoposun u pravcu kretanja sunca,
kupine amfora i ostaci drvene konstrukcije nepoznate namjene u duini od oko 50m. Svi nalazi vidljivi su u p
ajaju se rijetko sauvani reprezetnativni primjerci izvornih drvenih polikromiranih i pozlaenih oltara J. Constan
ena dvostrenim krovom s pokrovom od crijepa. Produena je u 19. st. i poviena za etriri reda kamena. Tada se
ena je na jugoistonoj strani povijesne jezgre Trogira, u blizini mosta za iovo. Ova iroka dvokatnica ima dva
Izradio ih je 1856. Giovanni Battista de Lorenzi u Vicenzi. Manual je opsega E/C-a3. Registri: Principale bassi,
aroknih crkava Zagore 1863.g. Ima jednostavno proelje sa sredinjim ulazom flankiranim etvrtastim prozorima i tro
empresa povezan s cestom na sjeveru. itav je posjed omeen kamenim zidom, a juni je ulaz u park naglaen
kog Senata 1507. godine naselje Koriolanovih teaka utvreno je zidom s ugaonim kulama, nasipom i jarkom sa
ma ojaanim u podnoju skarpom s oblim kordonskim vijencem. Jugoistona kula s bedemom nije sauvana. Seget ima
ati i sagraditi kuu za sklonite teaka. Braa su prema toj odluci sagradili kulu krune tlocrtne osnove i mos
uca. Na kopnu suelice kuli podigao je utvreno naselje za svoje teake, oblika izduene paetvorine s prav
kazuje Bogorodicu s Djetetom u pratnji dvaju leteih anela. Bogorodica je u sjedeem stavu prikazana do kolj
a u naruju dri malog Isusa, a lijevo od nje klei lik sv. Ante s knjigom i granom ljiljana u ruci. Gospa l
adi obrane posjeda. Na hridima u moru sagraena je etvrtasta kula sa skarpom i ravnim parapetnim zidom izna
erno od katela podignuto je utvreno selo s kulama na uglovima. Na istonoj strani sela bila su Mala vra
sredinjim likom sv. Lovre muenika. Flankiran je s dva anela u kleeem stavu s votanicama u rukama. O
ncem 15. st. Vezena je zlatnom icom, srebrom i svilom na lanenoj podlozi, aplikacije su izvedene biserim
vuene koom. Kodeks je ukraen inicijalima u crvenoj, plavoj i ljubiastoj boji, s kruiima ucrtanim crvenom i ljubia
, a pohranjen je u Kaptolskom arhivu u Trogiru. Kodeks je ukraen inicijalima u crvenoj, utoj i plavoj boji, s kruiima
podruje sela uz kulu utvreno obrambenim zidom s ulazom na sjeveru. Sjeverno od kule formirao se seoski t
olu za gradnju ljetnikovca Viturijevi su preuzeli obavezu gradnje utvrenog naselja za zatitu teaka
ska polja. Godine 1392. podigao je obrambenu kulu, a u njenom se neposrednom okruju razvila povijesna jezgra Kate
dratnog tlocrta u moru na poloaju Gomilica, juno od srednjevjekovnog sela Kozice u kojem su imale posjed. Sa
e utvrde markirano je obrambenom kulom po sredini pa ovaj dio katela ima izraen obrambeni karakter. Juni d
tambenim krilom na junoj strani i dvoritem na sjevernoj. Opasan je obrambenim zidom koji je neko zavr
Natpis spominje i naruitelje gradnje brau Jerolima i Nikolu Vituri. Crkva je pravokutnog tlocrta, orijen
uje Gornjih Krtina obiluje kamenim gomilama koje su pune ulomaka antikog keramikog materijala (amfore, tegul
auvana suhozidna arhitektura. Vidljivi su tragovi vie kua i prostora za uzgoj stoke. Na lokalitetu se nal
brog stratekog poloaja, mogunosti nadzora okolnog kopna i akvatorija Katelanskog zaljeva i oltanskog ka
pad. Na zapadnoj strani uzvisine nalazi se manja gradina od koje je sauvana prstenasta osipina prethistorijsk
ena u 17.st. Izveo ga je u temperi na drvu u zlatnom okviru, dim. 45,5 x 199 x 6 cm Benedeto Coda krajem
Tedesco. Raspeti Krist postavljen frontalno, na kri je pribijen s tri avla. Glava mu je sputena na desno rame,
90.g. Baza je jednostavne profilacije, ukraena centralno postavljenim medaljonom s krilima i vrpcom. Nad bazom s
en prikaz Kristova raspea s Marijom lijevo i Ivanom desno od kria, te po jednim anelom iznad Kristovih ru
nobrodna graevina pravokutnog tlocrta s apsidom gotovo kvadratne osnove, presvoena zrcalnim svodom i natkri
kua s unutranjim dvoritem od kojeg su sauvana dva prelomljena luka i tit s radiranim grbom i natpisom PRVDENCI
itudinalnog tlocrta s pravokutnom apsidom. Orijentirana je u smjeru istok-zapad, a smjetena je zapadno od po
d, a graena je pravilno klesanim blokovima. Smjetena je na sjevernom rubu Katelanskog polja. Gradnja je zapoe
ruju. Crkva je jednobrodna graevina longitudinalne osnove s polukrunom apsidom na zaelju. Prema izvorima, cr
plemenitaa Didia. Crkva je jednobrodna graevina longitudinalnog tlocrta s polukrunom apsidom na zaelju. Orij
pina kamena. Gradina je vizualno kontaktirala sa ostalim prethistorijskim naseljima u okolini poput gradina
u na poloaju Gomilica, juno od srednjevjekovnog sela Kozice u kojem su imale posjed. Sastojala se od obrambe
ravilno je orijentirana, a smjetena je u podruju Kozica. Izgradile su je duvne splitskog samostana sv. Benedikta
rizemnica koja je koludricama sluila kao konoba. Izmeu 1726. i 1753. godine izgraena je jednokatna barokn
, a graena je pravilno obraenim kamenim klesancima. Portal na junom proelju ima okvir jednostavne profilacij
ug, a smjetena je sjeverozapadno od povijesne jezgre mjesta. Graena je u fazama od 1871. do 1939. kada je bila
oru, a danas je ouvana kao dvokatnica sa potkrovljem, kvadratinog je tlocrta i dominantnog baroknog sloga. N
a je juno od etnice perivoja uz samu obalu mora. Graena je od kamena i opeke, a ima podrum, povieno prize
stoljea. Konte Cambi Berto godine 1911. nasipava teren i gradi ljetnikovac. Godine 1950. graevinu dobiva na kori
kutnog tlocrta s poligonalnom apsidom. Na zapadnoj strani uz prezbiterij je podignut zvonik koji se pri vrhu otvar
e istonu stranu sredinjeg trga naselja koji se zove Brce. Izdueni trg je okruen dvokatnicama s kraja 18.
seoskih prostora, okupljalita mjetana, koje zatvaraju stambeno-gospodarski objekti. Stambene kue, prizemn
a kri je pribijen s tri avla. Glava mu je sputena na desno rame, oi poluzatvorene, usta otvorena. Uz
an Trogirski. Pod noge sv. Mihovila pao je proboden Sotona, prikazan u liku dlakavog mukarca s rog
esta Treviso. Slika je uspravnog pravokutnog formata. U sreditu kompozicije, na polumjesecu, stoji lik Djevi
. U privatnom je vlasnitvu od 1899. godine. Na temelju vodenog iga u obliku stupa s malim kriem koji se oko 14
okatnica dograena je u 19. st., a nad ulazom istonog proelja sauvan je nepoznati gotiki grb. U prizemlju
m mjestu nad trogirskim Malom poljem i mlinovima na poloaju znaajnom za nadzor trogirskog komunalnog teritorija. Sa
na drvu slikar Benedikt. Slika je pravokutnog uspravnog formata. Bogorodica je u stojeem poloaju, u naruju
ad je mletake kasnobarokne radionice. Slika je kvadratnog formata, kompozicije podijeljene u dva dijela po h
koj zlatarskoj radionici krajem 14. ili poetkom 15. st. Tijelo kria izraeno je od drva obloenog srebrn
e antikog naselja Sicvli kojeg spominje Plinije Stariji. Zidovi antikih insula graeni su u tehnici suhozida i
e stojei lik mladog Davida koji je lijevom rukom oslonjen na sablju, a desnom pridrava odsjeenu Goli
a klasicistike parkovne arhitekture, povrine oko 84 x 164 m. Glavni ulaz je na jugozapadu uz zgrade nekadan
.st. Kompozicija je podijeljena vertikalno po sredini na dvije zrcalne kartue u kojima su Bogorodice. Na pla
Vituri. Na groblju na Stupima ukopavalo se stanovnitvo Katel Lukia preko 120 godina. Tako izmeu ostal
nuta u desno i pognuta. Lice je uokvireno valovitom kosom razdijeljenom u brojne tanke pramenove, fino is
visokom postamentu renesansne profilacije. Odjevena je u dugu koulju podvezanu pod grudima i na bokovima, te o
liranog okvira, pravokutnog uspravnog formata izvedena je kompozicija koja iz niskog reljefa u gornjem dijelu dr
t. etiri dijela koja su sauvana povezana su arkama u koje su umetnute igle s filigranskim glavicama. Svaki o
a rezbarenom tronu ukraenom krilatim lavljim glavama. S obje ruke podrava golo Dijete koje desnicom blagosliv
a, desno Sv. Ante, a lijevo sv. Pavao. Sv. Ante je prikazan u plavoj halji i crvenom platu na kome je izvezen
po uzoru na martirologij samostana bazilijanaca i to smeim i crvenim crnilom. Tekst je pisan u jednom stupcu o
ena zaetaka povijesne znanosti u Hrvatskoj u literaturi se javlja miljenje kako se radi o ostacima crkve i
t, potvrenu antiku komunikaciju (cardo centurijacije) koja je povezivala prapovijesna, antika i sre
ra Dujma Vukovia, slike Navjetenje iz 17. st., u ulju na drvu, dim. 71 x 84,3 cm, nepoznatog majstora,
em, rukom i lijevkom izraen je od srebra i djelomino pozlaen. Ukraen je ljuskama eera, a u dnu vit
Madona kako sjedi na crvenom jastuku, odjevene u crvenoljubiastu haljinu i plat sivosrebrne boje. Na desnom
m nitima, biserjem i arenim svilenim nitima. Tri etverolisna medaljona uokvirena su vinovom lozicom. U bo
Sadri pet polja odvojenih tordiranim stupiima. U sredinjem i najveem polju prikazan je u visokom relje
a kasnogotikog tabernakula Svetog Sakramenta, s lijeve strane glavnog oltara katedrale Sv. Lovre u Trogiru.
a platnu, a izvorno su bile dio vratnica orgulja trogirske katedrale. Oba su lika u uspravnom stavu. B
en je od srebra i pozlaen. Stoji na trostranom podanku kojeg podravaju tri noice u obliku stilizirana li
razliitih vrsta drva, kosti i roga. Ima oblik tordijelnog oltaria s pominim krilima i podnojem ukra
ustavljen u letu, s bakljom u desnoj i titom s grbom obitelji Cipiko u lijevoj ruci. Zaustavljen pokret suge
ja kroz crkvenu godinu, na 94 lista pergamene ispisana s obje strane krajem 13. ili poetkom 14. stoljea. Kor
na drvu djelo je slikara Quirizia da Murano. Bogorodica sklopljenih ruku adorira nago Dijete koje dri poloeno
vorezbara Ivana Budislavia iz 1440.g. Od orahova su drveta, rasporeena u dva reda sjedala (tip kora na e
predstavlja vrijedan primjer renesansne drvene skulpture. Mrtvo tijelo Krista izraeno je u dijelovima, s p
ojega lokalna crkva tuje kao sv. Bonaventuru, iako neodreenih atributa, u dugoj tunici i koti, starakog,
ompozicije klei puanka i moli se bl. Ivanu Trogirskom koji se do pasa kroz oblake ukazuje u lijevoj g
eru istok-zapad. Na zapadnom proelju nalaze se ulazna vrata sa baroknim nadvratnikom. Sa obje strane ulaznih vr
dnjovjekovne crkvice sv. Stjepana. Na uglovnici Puta Mulina i Rimskog puta oko 1 m iznad razine dananjih komu
1189. godine. Izvori 18.st. crkvu nazivaju Madona di Stomoria. Crkva je srednjevjekovna jednobrodna grae
s vratnicama. Opseg manuala je E/C-d3, opseg pedala je E/C-c. Registri su: Principal 8., Flauta 4., Super
ja, umjetnike stilove te svakodnevicu grada od srednjeg vijeka do danas.\r\nZatiena muzejska graa Muzeja gra
kao apoteka "K Spasitelju" Gapara Jaguia. Projekt adaptacije u duhu art deco arhitekture s nekim romantiarskim
slav Ruika. Dvojna zgrada neobinog je tlocrta, izduljenog L oblika, koji je posljedica naknadnih dogradn
adu. Ministarstvo kulture je donijelo novo rjeenju o upisu u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske za Arheolo
ma kasne secesije i art deco stilizacije prema projektu arhitekta A.Freudenreicha i uz nadzor F.Funtaka. Tloc
rvi puta naseljenom ve oko 6000.g.pr.Kr. Najintenzivnije razdoblje ivota na njemu bilo je izmeu cca 3300. i
decoa s maurskim elementima. Ima U tlocrt, razvedeni oblik i simetrinu kompoziciju. Obje glavne fasade s
ljeno u tri aleje (poginulih hrvatskih branitelja, umrlih hrvatskih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata i civil
eliksa Kirchbauma do sredine 20. st., a u katnom stanovi.Monumentalna zgrada masivnog zia ima tlocrt u obliku s
kovaru. Neobine je arhitektonske ljepote oblikovana u duhu kasnog historicizma.Jednokatnica longitudinalnog tlocrta
Wlko, Wlkow, Walk i Vukovo.Do kraja 14 st. Vukovo je trgovite, a od 1526. g. pod turskom je vlau. U 18.st.
likomuenika Prokopija ima okvir u pozlaenom duborezu. U prvom planu je dominantan lik mladolikog sveca k
h postrojbi u vrijeme velikosrpske agresije na Vukovar i Hrvatsku. Sastoji se od Spomen doma Ovara i Spom
iki predmet tankih stijenki, potpuno upalj iznutra, a spojena od nekoliko dijelova. Potplata je iz jednog
s nalazi Etnoloki odjel. Jedini je sauvani primjerak gradnje ovog tipa u skromnom historicistikom stilu. S
aviajni muzej Stjepana Grubera upanja proveo je arheoloka istraivanja tijekom 2000.g. Otkriveni su jamski objek
u se utrljavala crna boja dobivena od pougljene orahove kore. arai tikvica iz sela Gradita poznati su s konc
zvunosti i u upotrebi. Orgulje su mehanikog sistema s dvanaest registara, s manualom i pedalom. Opseg je manua
o nacrtima Frana Funtaka kao ladanjska, vinogradska kua za potrebe obitelji Streim. Jednokatna je graevina s dec
ea. Zbirka ima 327 predmeta. Veina predmeta namijenjena je proizvodnji i uvanju hrane. Tu su i pred
je C-f3, a pedala C-d1. Na visokom postolju uzdie se tektonska kompozicija prospekta. Tri para visokih pilasta
okvirima medaljona. etiri ripide s pozlaenim okvirima prikazuju scene sv. Jovan, Krtenje, sv. Stefan i sv.
nje grede. Arheoloko istraivanje izvrio je Zaviajni muzej Stjepana Grubera upanja. Otkrivena je velika koli
primjerci tradicijskoga graditeljstva s dvije stambene zgrade (koljeba i koljeba za slugu s pojatom) i pe
te se uzdie na centralnom dijelu pjevalita s naprijed smjetenim sviraonikom. Prospekt je peterodijelan s tr
tkom 19. st. i neto kasnije u ekoj i Austriji.Izrada rekle, najpoznatijeg proizvoda, ima deset osnovnih pro
e od 10m. Arheoloka istraivanje vrena su u vie navrata. Prapovijesno naselje postojalo je kroz neolitik
nim obiljejima, sauvanih izvornih oblika.Pravokutnog je tlocrta i sastoji se od etiri etae. Sva su proelja
klektinom duhu. Jednokatnica, izduljenog T tlocrta, sastoji se od ulinog i dvorinog dijela. Ulino proel
ala C,F-a. Jednodijelno kubino kuite starih klasicistikih orgulja danas ima neogotiki paravan. Nad dekorativno
h istraivanja. Nalazi s podruja Iloka ukazuju na postojanje velikog nalazita naseobinskog karaktera, praeno
m zidovima u duini preko 800m, a u zapadnom dijelu gradi etverokrilni dvorac. Od 1526-1688. g. Ilok je u s
9 ikona.Na etiri ripide su medaljoni s prikazima anela adoranata. Arhijerejski tron s ikonom sv. Vasili
via. Ikone je oslikao Bogdan uki s pomonikom Hristopulom Grekosom 1854/5. Dva irjaka ispred ikonostas
a. Kuite je trodijelno sa srednjim povienim i rizalitno izboenim tornjem. Nad bonim poljima, na vrhu vijen
mitrije Baevi. Njegov je rad i ikona Hrist na poleini naslona Arhijerejskog trona. etiri ripide u okruglim
va krila, zauzima poloaj na graevinskoj liniji obaju ulica kojima pripada. Jedna je od rijetkih ouvanih obj
u. Nema parapetnih ikona. Na carskim dverima su prikazi evanelista, a Blagovjesti u gornjem polukrunom z
2. pol. 18. st. Horizontalni kordonski vijenci dijele ga u pet zona, a vertikalna podjela je izvedena p
ostalim pomonim prostorijama u vlasnitvu obitelji. Manji predmeti i alati smjeteni su na okunici i u
ra 117 x 125m, uzdignuto je ak 10 - 15m nad okolnim terenom. Arheolokim istraivanjima 1966. i 1980.g potvr
rta s poligonalnom apsidom i sakristijom uz sjeverno proelje. Proelja su simetrina. Glavno proelje ralanjeno
tativno zidani kolni ulaz, zauzimaju cijelu irinu parcele. Kua ima pet prozora na ulinom proelju, i
ene seko tehnikom na zidnoj podlozi, a bogata plastina dekoracija tuko tehnikom. Dekorativnu rezbarij
likao ikonopisac Grigorije Jezdimirovi. Ikone Bogorodica s malim Hristom i Hrist raene su tehnikom u
meukatu te stambenu na katu. Arhitektura je praktina, odmjerenih detalja povijesne arhitekture i u stilu moderne.
grada je "L" tlocrta s otvorenom arkadurom u prizemlju. Zona prizemlja je obraena fugama u buci te rastvorena
tnu osnovu s dva istaka na istonoj strani. Glavno proelje je otvoreno pravilnim ritmom prozorskih otvora s profil
okatnica je pravokutne tlocrtne osnove. Fasada je podijeljena irokim pilastrima na etiri polja unutar kojih su smj
om 19. st. Zgrada je nepravilnog pravokutnog tlocrta, sa simetrinim ulinim proeljem, glatke fasadne obrade
storicizma.Prizemnica je tlocrtne osnove u obliku izduenog pravokutnika. Glavno proelje ima blagi r
zmeu 1780. i 1798. kada dobiva karakteristike graniarskog baroka. Tornji na krovu podignut je oko 1827.Ima javnu
cistiko-historicistikog je oblikovanja. Prilaz kipu omoguen je s tri kamene stepenice na kojima poiva visoki
a.Samostojea je katnica tlocrta u obliku pravokutnika. Proelja su jasnog oblikovanja s glatkim plohama, ravnim
a dolazi do promjene izgleda fasade koja dobiva obiljeja secesije. Definira ugao Zvonimirove ulice i Trga te
vanje tog prostora od prapovijesti do danas. Do sada je u Vinkovcima izvreno nekoliko stotina arheolokih istra
o upisu u Registar kulturnih dobara RH za Zbirku zastava i grbova, znaajnu za kulturnu povijest Vinkovaca. Z
: Glavni oltar sv. Ivana Nepomuka s palom, 5 Bonih oltara (Srca Isusovog i Marijinog s palom, sv. Polio
tvrenog Cibalae. U srednjem vijeku grad se sveo na naselje-trgovite Sveti Ilija. Povijest modernih Vinkov
jetniko djelo Franza Vogta iz Peuha.Opseg manuala je C-f3, a pedala C-d1.Graene su oko 1850. Imaju klasicist
od buta).U prolosti se po svinji proizvodio jedan kulen, a njegova je potronja bila vezana uz izrazito
pletenice unaprijed izraene od izrezane kose. Sloenim tehnikama preplitanja velikog broja pramen
bale izmeu 1963. i 1968. prema projektu zagrebake tvrtke Plan, projektanta Sergeja Kolobova i uz arhitektonsku
dnokatnice je L. Simetrino ulino proelje zatvoreno je u prizemlju drvenim izlogom s ulazom u zgradu trapez
vine, na katu prostorije za stanovanje, u dvorinom dijelu terasa i park.Tlocrt zgrade je L. Na ulinom proelju
mjernika i tadanjeg gradonaelnika F.Streima.Graditelji su bili F.Hampel, A.Tokos i M.Puches. Dogradnja dvorane
ngitudinalna je jednobrodna graevina sa segmentnom apsidom uz koju se nadovezuje kvadratna sakristija.Glavno pro
om uz glavno proelje. Zvonik iz 1808. g. ukraavaju lezene, pilastri, polukruni prozori, ovulus i oslikane nie.
, ambara, lugarske kue i konjunice. Glavna zgrada je historicistika prizemnica L tlocrta s naglaenim ul
a s poligonalnom apsidom ispod koje je suterenski presvoeni prostor s izvorom. Djelomino je ukopana u padinu bri
e zabatnom stranom bila okrenuta ulici, a njezina se uska izduena parcela (omjer 1 : 9) s dvoritem i
okruglog tlocrta sa stoastim krovom u kojoj je smjeten pogonski mehanizam. atra i kua sazidani su opekom,
Raskona neobarokna proelja u doba kasnog historicizma (1895.-1907.) izveo je beki arhitekt V.Siedek. Glavno
a 1332.(1337.). Prvobitno se sastojala od lae i nieg i ueg svetita. U gotici je produljivana prema zapadu dva
o jednobrodna graevina s polukrunim svetitem i oratorijem uz zapadnu stranu svetita te zvonikom u proelju. L
vonik. Glavno proelje raslanjeno je u tri vertikalne zone od kojih sredinju ini istaknuti zvonik koji u prizeml
roelja. Glavno proelje jednostavno je obraeno, raslanjeno u prizemlju polukruno zavrenim glavnim ulazom u crkvu
uhu poznog baroka.Istie se bogato obraenim proeljem i snanom arhitekturom unutranjeg prostora.Izvedena je ope
ni zid apside prigraena je sakristija i kapela. Uz glavno zapadno proelje je zvonik koji prekriva kapa u ob
U prizemnoj zoni zvonik ima luno otvoren trijem.Kapa zvonika je u obliku piramide. Proelja su podjeljena lezenama u
anjeno dvojnim pilastrima. Sa strana je po jedna polukruna nia s kipovima svetaca. Proelje je horizontalno po
jugoistono od dvorca Odescalchi, a uz njega je morala biti izgraena i damija te esma koja je sluila za
tima arhitekte H. Bollea. Potujui jo u srednjem vijeku zadanu tlocrtno-prostornu tipologiju crkve, i u meuvrem
strani.Monumentalna je trokrilna dvokatna graevina historicistikih stilskih karakteristika.U dvorite, a i
elje kule tada je probijeno s dva izduena polukruno zakljuena prozora, a etvrtasti tlocrt okrunjivala je kup
onalnim svetitem koje dre potpornjaci. U razdoblju gotike imala je duge i uske prozore i veliki juni porta
e rastvorene velikim gotikim prozorima.Umjesto njih, zidni plat crkve danas rastvaraju polukruni prozor
uz nju i zvonikom koji se uzdie iznad glavnog proelja. Glavno proelje crkve pilastrima je razdijeljeno u tri polja.
z glavno proelje. Proelja su vertikalno podjeljena pilastrima u polja izmeu kojih su prozori.Vitki zvonik prekri
vno proelje. Zvonik je u prizemnoj zoni otvoren trijemom sa lukovima, a natkriven jednostavno obraenom kasno barok
ena je u 15. st.U razdoblju gotike imala je u svetitu 4 prozora. Prozori u lai nalazili su se s june strane
ni okrugli romaniki toranj u koji se ulazi iz crkve. Produenjem u gotici postala je dvoranska crkva. U razdob
tlocrta, s trijemovima na tri strane u prizemlju i galerijom na prvom katu. Na galeriju se s istone strane nado
dio zvonika rastvoren je u trijem koji je zasveden baldahinskim svodom. Zvonik prekriva kasnobarokna lukovica s
nom sakristijom na sjevernom te ugraenim zvonikom na glavnom proelju.Zvonik je zakljuen kasnobaroknom lukovico
ertikalno podijeljeno s 4 pilastra. U bonim poljima su nie. Visoka je atika s volutama i okulusom u pravokutn
postojeem naselju. Danas su to ostaci jednobrodne crkve s polukrunim svetitem. Djelomino su sauvani zid
ni zid svetita i zvonikom u glavnom proelju. Spada u red reprezentativnijih kasnobarokno-klasicistikih spomen
slika Maria Auxilliaris. Barokna je jednobrodna crkva s poligonalnim svetitem, poduprtim uglovnim kontrafor
uz glavno proelje. Zvonik u prizemlju ima luno otvoren trijem iznad kojeg je slijepi prozor kvadratno oblikovan. Pro
nikom u glavnom proelju. Zvonik zavrava izduenom lukovicom.Glavno proelje rastvoreno portalom i okulusom f
tirana. Tada dobiva potpornjake u unutranjosti, a iza 1420. uz junu stranu svetita prigrauje joj se zvonik k
.st. (1507.) u vlasnitvu je brae Gerebe, a Turci ga osvajaju 1526.g. Nakon odlaska Turaka grad ostaje u ruevinama
om te s dvorine strane prigraenom novom sakristijom.Graena je opekom u vapnenom mortu, svod je kupolasti, krov
no proelje. Glavno proelje podjeljeno je pilastrima u tri polja, od kojih sredinji ini zvonik naglaen rubnim pi
nokatna graevina pravokutnog tlocrta graena je opekom, pokrivena visokim etverostrenim krovom i biber crijepom
tadanje vojne granice kao stan bojnika. Skladnih je proporcija sa simetrino i slikovito oblikovanim gla
a lukovica. Glavno proelje raslanjeno je vertikalno dvojnim pilastrima u tri polja izmeu kojih su u prizemnoj zon
oetka 15. st.. Do 18. st. crkva nosi naziv sv. Ilija, a nakon toga sv. Ilija i Vinko. Nakon 1777. g.
aen je snano istaknutim sredinjim rizalitom sa svoenim trijemom u prizemlju i monumentalnim timpanonom ukraen
s elementima gotike i romanike ima tlocrt grkog kria nad ijim sjecitem je kupola. Nad ulaznim krakom je
aglaenim ulaznim portikom bio je okruen velikim perivojem s crnogorinim egzotama. Na prijelazu stoljea v
nim trijemovima. U prizemlju je bio javni prostor, a na katu stambeni. Ima osam lunih otvora, kolni ulaz u dv
19. zgradu je otkupila " Zadruga Radniki dom " i iste je godine dom bio otvoren. U njemu su bile smjetene st
portal, iji timpanom dopire do prozorske klupice katnog prozora. U timpanonu su godina nastanka zgrade (1818
mjer je otmjene eklektike arhitekture L tlocrta, s bogatom neorenesansnom fasadnom plastikom (dominantne su
.-1733., a dvokatni samostan klaustralnog tipa 1723.-1736. Novi vitki zvonik je u osi proelja izgradio M.Wei
arh. V.Siedeka 1907.-1909. To je neobarokna jednobrodna graevina osvijetljena velikim prozorima, nadsvoena bet
m dijelu blago je rizalitno istaknuto, obraeno jednostrukim i udvojenim pilastrima, vijencima i atikom valovite li
e i zvonikom uz glavno proelje. Glavni portal smjeten je u uvuenom polju blago istaknutog rizalita, omeenog dvojn
e adaptiran. Sve prostorije imaju ravan strop. Zgrada je graena opekom i drvetom. Po obodu prvog kata istie
a zgrada, pravokutnog tlocrta, situirana je na raskriju ulice Veliki Kraj i ulice B.J.Jelaia. Izgraena
ne Slavonije i Srijema.Prostor Dudika ureen je kao Memorijalni park i otvoren za javnost 26.06.1980. Idejn
ovitom terenu uz bogdanovaki rit. Zemljite ima mikrotoponime Crkveno Dambovo i Dambovo. Na prostoru Crkvenog
dina I u neolitiku i eneolitiku, moda i eljeznom dobu je naselje. Gradina II - nalazi srednjeg vijeka i gr
no je na brjeuljaku uz bogdanovaki rit. Prilikom obrade zemljita na povrini su nalaeni ulomci neolitike i e
Berak. Teren sjeverno od ceste naziva se Svetinje, a juno Nakievo brdo. Prilikom obrade tla na "Nakievo
ka istraivanja izvrio je Karlo Nuber. Otkriveno je oko 60 grobova s kosturima poloenima u smjeru istok
vi naselja te neolitiki, eneolitiki i srednjovjekovni materijal. Nalazi potvruju postojanje naselja na "Gra
ditem promjera 20 m, 4 m relativne visine nad vodom, okruenog s dva duboka opkopa. Trei vanjski opkop uni
oliina ulomaka keramike, itave posude, kameni i kotani alat te razni predmeti od bronce. Keramika pripada duem vr
opola sa arama te su s tog lokaliteta nesustavno skupljeni arheoloki nalazi koji potvruju postojanje nekropole
kriveni ulomci neolitike keramike sopotske kulture i vuedolska keramika: kupe na nozi, zdjele i terine
04.g. Gradski muzej Vinkovci. Otkrivene su jame i poluzemunice. Uz jame i zemunice bilo je pravokutnih jama za
m terenu. Gradski muzej Vinkovci proveo je arheoloka istraivanja tijekom 2004.g. Otkriveno je eljeznodobno ra
ve. Na nalazitu je smjetena crkva sv. Luke iz 14.st. u koju je ugraen rimski graevinski materijal. Arheolokim
visine oko 4. m. Arheoloko iskopavanje proveo je S. Dimitrijevi 1957.g. Najstariji nalazi pripadaju neolit
oj stratigrafiji s kontinuitetom naseljavanja od neolitika do srednjeg vijeka. Prisutni su nalazi sopotske
atine. Arheoloka istraivanja izvrena su 1978.g. Otkriveni su latenski nalazi naseobinskog karaktera i gro
zemlje u kojima su naeni ulomci prapovijesne keramike iz starijeg i mlaeg eljeznog doba. Osim tih nalaz
e su karakteristine rimske opeke i crijep te tipina rimska gruba provincijalna keramika to potvruje postojan
lazi rimske opeke i crijepa, kameni rvnjevi te ulomaci finije i grublje rimske provincijalne keramike te nov
atom "I H" to govori da je ovdje poetkom 4.st. vjerojatno bio smjeten dio legije VI. Herculia. Osim graevins
ine 3m i dimenzija cca113 x 98m. Nastala je tijekom neolitika - spotska kultura. Znaajni nalazi doveli su d
vije grobne komore zidane opekom i obukane, a uz njih puno graevinskog materijala, ostataka tukature, fresaka,
vinski grobovi s nalazima oruja (maevi, koplja, dijelove tita) orua, nakita, importiranog rimskog bronan
koji potvruju postojanje prapovijesnog naselja i nekropole tijekom, eneolitika, bronanog doba i eljeznog do
jesna nekropola sastoji se od 101 arnog i 7 kosturnih grobova, a pripada daljskoj kulturi, kasnog bronano
mnosive gline u obliku patke. Vjerojatno je rije o predmetu identinom Vuedolskoj golubici. Pri izgradnji Vod
njima je prikupljena vea koliina arheolokih nalaza. Na poziciji Petri skela I naen je rimski i grki n
anje sondiranje provedeno je 1978.g. Pronaeni su nalazi ulomaka keramike, mikrolitskih kamenih predmeta, noi
snog arheolokog materijala iz razdoblja mlaeg eljeznog doba latena. Toponim Crne njive upuuje na postoj
atci prapovijesnog naselja u dva odvojena kulturna sloja. Arheoloka istraivanja provedena su 1976. godine. Sta
nog suppedaneuma i zidanog stipesa tipa sarkofag te retabla razvedenog tektonskog tipa s oblim stupovima. Ol
front. Zbirka zatiena kao kulturno dobro 1984. godine, pod ovim nazivom vie ne postoji, ve se nalazi u sklop
rvu, polikromirani i mramorizirani s pozlatom. Slika sv. Franje je velikih dimenzija s drvenim, profiliranim
Nastao je u II pol. 18. st. Jednostavno profiliran kordonski vijenac naglaava horizontalnu podjelu ikonos
Stuflesser. Inventar ine: oltarska pala Silazak sv. Duha i kipovi anela s glavnog oltara, oltarska pa
2 ripide, knjige Evanelja, 22 stare crkvene knjige. Umjetnika vrijednost inventara, nastalog tijekom
lia i vitica, a ikone stilski pripadaju baroknom klasicizmu. etiri ripide, smjetene u svetitu imaju med
na pozlaenom rezbarijom u obliku vinove loze. Kvalitetan je rad prijelaznog perioda srpskog ikonopisa ka k
m na Rimsku kulturu kolonije Cibalae. Zbirka je nastala od pojedinanih priloga graana, sluajnih nalaza i pred
rne operacije za osloboenje Vinkovaca. Zbirka u ovom obliku vie ne postoji, predmeti se nalaze u Zbirci oru
e, kolovrate, predmete seoskog kuanstva, nonje, ponjavke, koni predmeti i sitni inventar svakodnevne upotreb
nte provincijalnog slikarstva prelaznog perioda.Pevnice i klupe su rad iz 19. st. Polijelej izveden u rezb
Marije Pomonice razvedenog je tlocrta i tektonskog tipa. Vrijedan je barokni retabl, djelo nepoznate, naj
ju je knjige s razliitih podruja znanosti, umjetnosti, djelatnosti, tiskane u razdoblju od 16. do 20.
upom najvrijednijih komada novca. Svi primjerci novca su s vukovarskog podruja. Rimski novac potjee iz perioda od
bno dokumentacija s vukovarskog Kongresa socijalistike radnike partije Jugoslavije. Zbirka, formirana 19
skomidiji oltara radi Ambrozije Jankovi 1760. Bogata je zbirka knjiga (23 kom), tampanih u Moskvi iz 16
ijenog i kasnog srednjeg vijeka. Najvei dio predmeta potjee s arheolokih rekognosciranja, sondiranja ili su
rijalne priloge. Zbirka broji oko 1000 predmeta, a zatiena je kao kulturno dobro 1984. godine.
nom" i dvjema manjim krunim kulama na uglovima. Ravne kortine zavravaju na vrhu ophoda zupcima. Uz zid katela
g rukotvorstva. Osnovni motiv je gotiki etverolist. ipkom se oblikovalo oglavlje tradicijske nonje grad
og raporta. On je izraz koji je ostao u stilu i fakturi starinskog ukrasa koji se razvio iz raspela.Teg kao
ueg jadranskog kulturnog areala i znak je dostojanstva. Pokrivaca se odnosi na pako oglavlje, pravokutna mara
renja i dozrijevanja sira. Proizvodi se samo od mlijeka pakih ovaca. Zbog klimatskih uvjeta i trava izloeni
a nosila i vezao konopom,tako da se prilikom noenja po strmim i uskim stazama ne pomie.Pokojnika su nosila
odrujima Hrvatske (u Dalmaciji, Primorju i Istri) u prolosti i danas. Tragovi ove glazbene pojave postoje i
Najstarija jezgra nastala je oko Katela krajem 15. stoljea, te crkvica sv.Ante koja je bila sjedite kapelanije
voljnog poloaja na putu od primorskih prema prekovelebitskim krajevima i plovnosti rijeke do mora, naselje se p
i je uvjetovan cestom Kroz selo, uz koju su nanizane guste aglomeracije dvorova. ine ga dvorovi meusobno odje
a je danas via 2-3 m nego u eljezno doba. U to doba otok je povezan sa kopnom, preko nasipa iji se ostaci
ruena je crkvica i selo. Mjesto je u uskoj vezi sa Benediktinskom Rogovskom opatijom koja je ovdje imala luk
vala samo kula na sjevernom kutu, Fortifikacije se obnavljaju kroz 16. i 17. stoljee. Poetkom 18. st. ob
mana i mjesta Turanj. Na otoku se ve krajem 15. st. nalazi gospodarsko-ladanjski sklop kua (ljetnikovac) u vla
omljenca, s glavom u obliku iljka, a oko njega se nalaze ulomci tegula, suspenzura, amfora i pitosa. Zapadn
ke rustine vile na poloaju Kumenat, kao njezino povremeno pristanite. Ostaci pristanita nalaze se na sjevero
bacanog kamenja. Dubina mora du lukobrana kree se od 1,5 do 4 metra. Sustavnim arheolokim istraivanjima u kul
posebno prozorska stakla, boce i ae od murano stakla. Iako je brodolom djelomino istraen pod pijeskom
oji se protee prema otoiu Sv. Justina, a sa zapadne strane se nalazila operativna luka . Nalazite se prost
menih blokova. Vrh mola udaljen je 120 metara od obale. Uz obalu mol je irok 35 metara, a na vrhu 6 metara. Oko
enih blokova. Po tlocrtu je vidljivo da se radi o ostacima lukog ureenja. Oko zidova se nalaze pokretni nalazi,
linija kree okomito od obale, a zatim polukruno zakree prema jugu. Sjeverozapadno od pristanita sauvani
nitu u obliku irokog i relativno kratkog jezika, uz obalu irine 110 m, a duine 90 m, graenom od nepritesano
ozapadnu stranu otoka bilo je logino privezite i odmorite za antike brodove. O ivotu ove luke u antiko v
tinoj vili, iji su ostaci sauvani nedaleko obale. Instalacija se sastoji od istone konstrukcije koja
ma vile interesantna je piscina bavastog svoda. Pristanite u obliku slova L nalazi se na dubini od 1 do 7
mena lomljenca, a bio je ojaan drvenom konstrukcijom. Uz nasip se nalazi bogati kulturan sloj u kojem prevlad
pa na dubini od 2 do 4 metra , posebnu vanost predstavlja neistraeni kulturni sloj s velikom koncentracijom
Potonuo je 1918. godine, pogoen s dva torpeda talijanskih torpednih amaca. Tom je prilikom poginulo 89 lanova
e 1992. g, istraivanja su pokazala da je sagraena unutar ranokranske crkve - jednostavne pravokutne graevin
sa sjeverne i jugozapadne strane. Sastoji se od peristila sa zdencem, posebnog zbog veliine i naina gradnje, k
sauvano u temeljima zidova, priblino kvadratnog tlocrta sa etiri izduena pravokutna krila i dvoritem u sredi
ju vina i maslinova ulja), memorije, mauzoleja i bazilike Sv. Ivana. Na prostoru Gospodske gomile dijelom
g tlocrta s krstionicom i memorijom na junoj strani. Juna crkva zavrava polukrunom istaknutom apsidom, a sj
je omanji prostor povrine 30 m2, smjetena po sredini otoka na njegovom najuem dijelu, izmeu naselja Luke
idom. Crkva je duga oko 15m, a iroka oko 6 m, dok visina ouvanih zidova varira od 0,50 m do 0,80 m. Uokolo crkve
otkrila drvene ostatke antikog trgovakog broda, duine 20-ak i irine 5 do 6 m. Glavni teret broda inile
edite municipalnog ranga. Na sjeverozapadnoj i jugoistonoj strani mjestimice su sauvani bedemi. Na samom pl
4 km. Na njegovom zaravnatom vrhu su dvije gradine: Venac, naseljena kroz eljezno i rimsko doba s ostacima b
dionice, izvorno je bio postavljen u katedralu sv. Stoije. Oltar je komponiran trodijelno od stipesa, nadgraa
primjerak venecijanskog drvorezbarstva 17.st. Retabl je arhitektonski koncipiran, kaneliranim stupovima i pil
ovijesnoj vrijednosti izloaka predstavlja jedan je od znaajnih inventara sakralnih umjetnina i pr
m je trodijelan, razdijeljen je s etiri stupa, koji poivaju na postamentima ukraenim aneoskim glavica
62cm isklesana je kartua, a u njenom ovalnom polju reljefno su isklesana tri ribe. Kartua je u vrhu ukraena ens
tva imaju i iznimnu umjetniku i kulturno povijesnu vrijednost. Pored relikvijara, istiu se: predmeti li
ma (Asela) u Ninu. Rad je nepoznate srednjoeuropske radionice s prijelaza 14/15.st. Elegantni i vitki lik Gospe u
adu na Pagu. Kip Bogorodice s Djetetom, dimenzija 160 x 69 x 63cm, datira se u kraj 14.st., a rad je vjetog
lukruno zavren i ukraen glavicom anela, na uglovima su dva anela, a u sreditu zabata poprsje Boga
i crkve sv. Marije u Starom Pagu. Retabl tvore dva kanelirana stupa koji nose trokutasti zabat. Prostor za sliku
nastale od 13.-19.st. Uprkos brojnim vjekovnim nedaama benediktinke su od 13.st. do danas uspjele sauvati umjetnin
ih djelom nepoznata graditelja iz 18.st. Orgulje mehanikog sustava, mnogim preinakama i popravcima velikim
m, ipke, liturgijski tekstil s aplikacijama od pake ipke, uporabne predmete s aplikacijama od pake ipke te poje
u Pakotanima. Prikazana je Bogorodica koja pridrava malog Isusa koji joj stoji na koljenima. Dijete u rukama
ospodinova u Pakotanima, arhitektonski je koncipiran i s etiri stupa podijeljen u tri polja. U sredinjem
Duje u Kraju. Kompozicija zauzima lijevu stranu plohe, dok je desna prazna i bez ukrasa. Svetac, star i iscr
estolju odjevena u haljinu i plat gotikih nabora sjedi Bogorodica. Desnom rukom pridrava malog Krista koji
u Kraju na otoku Pamanu. Povrinom slike, na tamnoj podlozi na kojoj se naziru obrisi brdovitog pejzaa, dominir
skog slikara s kraja 17.st. Na tamnozelenoj pozadini prikazan je sv. Sebastijan obnaena tijela i ruku sveza
za izraena u ranobaroknoj formi je iz 17.st., dok je aa iz 16. ili 17.st. to potvruje punca veneci
upne crkve Uznesenja Blaene Djevice Marije u Draevcu zadarskom. kropionica ima oblik polulopte, po gornjem rubu
okom arhitektonskom prijestolju s Djetetom u naruju koje lei na jastuku. Bogorodica u lijevoj ruci dri ja
femije u Sutomiici na otoku Ugljanu. Dimenzije slike lunog zavretka iznose 262 x 116 cm, a naslikana je u
datira u 1714.g. kada je podignut novi mramorni oltar. Dimenzije slike lunog zavretka iznose 242 x 112cm, a i
iji u vrijeme baroka. Oltar je izraen od kamena i raznobojnog mramora i uzdignut na jednu stepenicu uk
m oltaru franjevake crkve sv. Jerolima u Ugljanu. Kada je pri obnovi crkve oltar rastavljen slika je skin
mostanu sv. Jeronima u Ugljanu. Izvorno je bila smjetena u samostanskoj crkvi na drvenom oltaru na sjeve
enzije slike lunog zavretka iznose 179 x 101cm, a naslikana je tehnikom ulja na platnu. U vrhu slike, na oblak
nesenja Blaene Djevice Marije u Salima. Lik Bogorodice vidljiv je do bokova, a pretpostavlja se da je bila pr
ije u Salima na Dugom Otoku. Pretpostavlja se da je izvorno bila dio poliptiha kojem je pripadala i slika B
ve sv. Mihovila u Zaglavu na Dugom Otoku. Mramorni oltar je datiran u 1768.g., kada je najvjerojatnije nabavljena i
e uva u samostanu sv. Mihovila. Slikom dominira lik sv. Ante u franjevakom habitu, sa crvenom aureolom oko glave
u Sv. Filipu i Jakovu, a izvorno se nalazilo u crkvi sv. Roka u Rogovu. Krist je prikazan ekspresivno, mrtav, g
em ukraenim kartuom. Nad menzom je svetohranite ukraeno volutama i glavicama anela. etiri stupa nose dvost
me u Tkonu. Na slici je prikazana Bogorodica kako sjedi na raskonom gotikom prijestolju s rukama prekrienim n
sv. Kuzme i Damjana na okovcu. Sredinji dio Raspela je proiren dok krakovi imaju trolisne zavretke. Na crvenoj
ezoidne osnove i stepeniasto profiliranog podnoja, svetohranite je ralanjeno sa etiri stupa s korintskim
TZ Silba, a sada je izloen u cafe baru Turist. Nadvratnik je razlomljen u dva dijela dimenzija: 122x21,5x2
noj crkvi Roenja Blaene Djevice Marije, upnoj kui, te crkvama sv. Ivana Krstitelja, Gospe od sedam alosti, sv.
a na platnu. Slika se izvorno nalazila u crkvi sv. Ivana Krstitelja, a sada se nalazi u upnom uredu. Slika je
podijeljena u dva dijela: u gornjoj zoni naslikana je Bogorodica s Djetetom na oblacima koju krune aneli, a
podijeljena u dva dijela: u gornjem je dijelu prikazana scena Navjetenja, a u donjem su dijelu likovi sv. Jer
liteta venecijanskg kasnomaniristikog slikarstva s elementima novog baroknog stila. Potjee iz crkve Gospe o
e nalazila u crkvi sv. Marka, a sada se uva u upnom uredu. U gornjem dijelu slike prikazano je Polaganje u gr
tena u upnoj crkvi. Na slici je prikazan raspeti Krist, s lijeve strane su sv. Frane i Bogorodica, a s des
u.. U plitkom reljefu unutar plitke nie koja zavrava renesansnom koljkom prikazan je leei lik pokojnika u s
e strane od stijega, u dvije grupe po est, poredani su kleei likovi bratima odjeveni u bijele haljine s k
aditi nadgrobnu plou zadarskom nadbiskupu Lovri Venieru. Ploa se izvorno nalazila u zadarskoj katedrali odakle je
enom jastuku pred oltarom primajui priest. Pridrava ga sv. Mavro. Pred njima okrenut leima klei djeak s
80. godine. Dimenzije kalea su: visina 26cm i promjer baze 16cm. esterolisno podnoje kalea ukraeno je
ru 1385-1427. g. Na sredinjem polju (83,5 x 58cm) naslikano je poprsje Bogorodice koja u rukama dri malo
desnoj ruci dri malog Isusa, a lijevom pokazuje prema njemu. Mali Isus u lijevoj ruci dri rotulus, a pogled j
dice sa Djetetom. Nakon njegovog prijenosa u crkvu sv. Stjepana izraen je pokrov i za ostale slike. Lik sv.
kazanje u hramu, pronalazak tijela i ulazak kralja Ludovika u Zadar a na bonima brod u oluji i kraljica Eliza
neliranog prstena, a posudica u obliku laice u sreditu ima prekicu s ukrasnom viticom koja dijeli poklopce ukrae
a inventaru dominikanskog samostana. Stojei lik sveca naslikan je frontalno, glave lagano zakrenute prem
m stavu, neprirodnih proporcija. Stilizirana perizoma sputa mu se do koljena. Na lijevom kraju horiz
jih naziru se aneoske glavice. Pod njima je na lijevoj strani sv. Petar Alkantarski, u franjevakoj odjei,
nim nizom od tri vea polja na kojima su svetaki likovi unutar arhitektonskog okvira. Na gornjem je pol
27/03, ur. broj: 565-08/3-11-3) utvreno da ima svojstvo kulturnog dobra sveukupno 547 arhivskih fondova i zbi
i Lazarovo uskrsnue (130 x 170cm), pripisane su venecijanskom slikaru G. Lazzariniju (1655.-1730.) i dat
ridravali gotiku krinju i sa iroko rairenim krilima. Njihova statina, troma i zbijena tijela obavija dra
egovi sinovi Baldassare i Francesco. Stipes oltara podignut je na est stepenica a predoltarnik ukraen geom
esa je svetohranite ralanjeno stupiima i nadvieno kupolom. Gornji dio svetohranita oblikovan je poput ni
1749.g. U crkvi je slikano Raspelo iz 13.st. i kropionica ukraena puttima (oko 1450.g.). Orgulje su rad
darovi kraljice E. Kotromani. Tu su i slike P. Veneziana, M. Ivanova de Canali, B. Jurjeva, I. Pet
ralanjen sa etiri stupa na postoljima i prozorima, sa trokutnim zabatom ukraenim kipovima.U sreditu zabata o
kojih je umetnuta ploa s natpisom, nose arhitrav na koji se oslanjaju pilastri ukraeni girlandama uokvirujui
u draperiju i zakrenute glave prikazane u poluprofilu. Pod njim je unutar kartue od bijelog mramora etvrtasto pol
je uzdignuta u poluprofilu. Vanjski okvir ukraen je s donje strane draperijom privezanom u vor i omeenom dvjem
as odjeli muzeja: Etnolokog i Prirodoslovnog odjela, Muzeja grada Zadra i Galerije umjetnina. \r\nZatiena gra
arijem drvenom oltaru. U gornjem dijelu uzdignute desne ruke i izbaene lijeve noge sjedi na oblacima sv
me radionice graditelja orgulja poznatog hrvatskog graditelja orgulja Petra Nakia (1694.-1770.). Po k
Na tamnoj pozadini naslikano je poprsje Ivana Dominika Stratika blago nasmijeena lica. Odjeven je u biskups
nu i oslonjena na desno rame. Pozlaenu aureola ukraena je reljefnim kriem. Oko kukova omotana perizoma po
kom pridrava tap, a desnom lista knjigu. Na tlu je kardinalski eir, a malo povie njega u udubini
na u dugu redovniku haljinu i s rukama prekrienim na prsima. Tanki plat prebaen preko glave uokviruje
elovi su nekadanjeg poliptiha sa glavnog oltara crkve sv. Frane. Bliski stilu tzv. internacionalne goti
nim porubima. Krist joj sjedi u na desnoj ruci. Odjeven je u svjetlocrvenu haljinu. Pozadina je crvena, a aure
m u naruju. Lijevo i desno od njih klee dva anela u molitvi. U pozadini aneli nose trsatsku kuicu. U d
ne trnovom krunom. Lijevo i desno od kria lebde aneoske glavice i aneli. U donjem dijelu slike lijevo Bo
vernom brodu zadarske crkve sv. ime naslikao Vincenzo Poiret. Prikazana je svetica kako u poluprofil
tom koju je oko 1350.g. izradio P. Veneziano. Reljefno istaknuti likovi Bogorodice i Krista imaju otvore za gl
om. Na sredinjem je prikaz Bogorodice sa Djetetom na prijestolju. Lijevo i desno su likovi sv. Petra Muenik
1 sadri akte (13.-17.st.) samostana sv. Marije. Najbrojniji su notarski akti svjetovnih stranaka pisani na per
minira uspravljeni lik Sv. Ivana Krstitelja s uzdignutom desnom rukom i sa tapom u lijevoj ruci oko kojeg
no klesanog brakog kamena s klesarski ornamentiranim proeljem. Autor je potpuno individualno stilizirao tip uo
crkve s polukrunom apsidom duge 15 a iroke 7.30 m. s uruenim proeljem i glavnim portalom, dok su bone str
pored sklopa rezultat vie graevnih faza od 17. do 20. st. Najstariju jezgru sklopa ini zgrada zvana kula uz
ine s polukrunom apsidom. Graena je u kamenu. Zbog izraene duine naosa nasuprot plitkoj apsidi evidentno je
vodom u lai i svetitu. O gradnji i majstorima svjedoi natpis na bonoj fasadi nad bonim vratima postavljen
e se razvija u grad s javnim graevinama. Naputen je u kasnoj antici te ponovno naseljen u kasnome srednjem v
m prislonjena na ranokranski mauzolej. Temeljito je obnovljena nakon 1687., a 1898. sruena je romanika apsida i s
crkve Sv. Ivana Krstitelja, posveene 1852. g. Podignuti su na prostoru prapovijesnog liburnskog naselja, a o
ovakog kraja. Sauvala je osnovne obrise naselja prilagoenog konfiguraciji terena na kojem je nastala, krun
674. g. posveuje manju baroknu crkvu obnovljenu nakon turskog razaranja, dok izvori spominju jo stariju cr
0 x 4,.50 m. Graena je od neuslojenog priklesanog kamena, a vjerojatno je bila obukana. Crkva se okvirno datira u
merokut upisan u kvadrat, s dva nasuprotna dorska portika. Nad sredinjim kvadratom podignuta je osmerokutna kup
m stilu omiljenom projektantima za austrijske uprave u Dalmaciji s kraja 19.st. Na pravokutnu lau priljublje
na jaku pojasnicu koja se preko profiliranih imposta oslanja na dva bono postavljena pilastra. Svod je djelomino u
nom apsidom. Graena je od pravilno uslojenog priklesanog kamena. Apsida je natkrivena polukalotom s pokrovom od
tataka jednobrodne graevine s polukrunom apsidom iz ranokranskog vremena. Dananji oblik crkve i sakristije
kria. Krakovi kria presvoeni su polukalotama na trompama i prekriveni kamenim ploama i podupiru visoki ta
aik je nainjen u crno - bijeloj tehnici i predstavlja kvalitetan umjetniki rad. Ukraen je motivima krunih i
tavna kasnosrednjovjekovna graevina oteena u borbama sa Turcima 1646. g. obnavljana je u baroknom slogu 16
tena puka kola. Iza visokog kamenog zida je malo dvorite sa sjevera i istoka zatvoreno katnicom, a s
imska kula koja je imala etvrtast oblik i nazvana Castrum Novum (Novigrad). Od 1409. kada su u posjed Novigrad
ve. Primjer je jednobrodne graevine s transeptom. Na svetite se nastavlja neto ua poligonalna sakristij
no vanjsko proelje je rastvoreno s dvanaest prozorskih osi neogotikih stilskih odlika. Crkva ima osnovu u
oka. Jednobrodni romaniki prostor produen je u 17. st. sa istone svetine strane, te je tako crkva dobil
pravokutna graevina s pravokutnom apsidom, koja predstavlja uobiajen tip propovjednike crkve. Apsida je pre
odine postojala su uz novonastali grad Pag samo dva magazina , a godine 1632 podignut je i trei.Godine 1845, A
i su u visini od jednog metra na istonom bonom zidu pa do tri metra visine na jednom dijelu apside i desnog
elomino sagraen u jednom dahu, veoma reprezentativno i monumentalno od kvalitetnog klesanog kamena. Podi
ortalom u osi kojeg je kruni prozor. Na vrhu proelja je zvonik preslica. Bone strane crkve rastvorene su sa po d
ikog u Zadru 1212. god. Povijesni podaci govore o osnutku 1392.god., a sredinom XVI.st. sklop je preureen u renesansn
nim krovitem i pokrovom od kupe kanalice. Apsida je natkrita polukalotom s pokrovom od kamenih ploa. Crkva je s
trane pregraena je s do 4 m visine sauvanim bedemom u obliku srpa, graenim od vie uzduno spojenih zi
tara, izgraenim u megalitskom stilu. Lice bedema se najbolje vidi na istonoj strani gradine. Bedem je dijelom
dnobrodna s prigraenom sakristijom u irini broda, te tako ima tlocrtni oblik izduenog deformiranog prav
vod. Po dva pilastra dijele prostor crkve na tri traveja.Graena je uslojenim priklesanim kamenom. Zidovi su sa
svetite crkve presvoeni su otrim prelomljenim svodovima. Na svetite je naknadno dozidana sakristija, kao i zvoni
m na sjeveroistonom uglu. Vjerojatno je podignut od strane Benediktinske opatije na Rogovu u 11. stoljeu. Sv
tim Filipu i Jakovu. Ruenjem sela Rogova u zaleu prenesen je titular sv.Mihovil u mjesto. Crkva je temeljito
,5 m i irine oko 4,5 m. Crkva je graena od neuslojenog priklesanog kamena poloenog u vapneni mort. Sjeverni zid
dom na istoku od srednjega je vijeka vie puta popravljana i dograivana. Glavni portal s polukrunom lunetom i
demi su branili tri strane naselja, dok je etvrta (juna) strana bez bedema zbog prirodne strmine, koja je onem
-Toranj, Torete, Turris. Kvadratnog je tlocrta, dimenzija 4,60 x 4,60 i visine 10,50. m. Na vrhu kule je te
poto su Biograd razruili Mleani. Prva graevna faza je iz vremena romanike. Nakon to je samostan stradao
enih du jadranskih pomorskih ruta u vrijeme cara Justinijana. Perimetralni zid utvrde tee od vrha niz pr
graen u kamenu, etvrtasta oblika sa masivnim kontraforima. Veli tor predstavlja obrambenu graevinu trad
a kroz 15. i 16. stoljee za vrijeme Mletake uprave Dalmacijom, a sluile su kao refugiji za stanovnitv
visine od oko 2, 50 m. Orijentirana je sjeveroistok- jugozapad. Crkva je jednobrodna sa polukrunom apsidom
g majstora lonara pratimo jedinstveni nain izrade keramike. Povijesni dokumenti spominju Ike lonare jo u
o klesanog nepravilnog lokalnog kamena poloenog u vapneni mort. Kula ima prizemlje i dva kata, kvadratnog je t
prigraenom sakristijom dimenzija 5,10 x 6,30 m. Natkrivena je dvostrenim drvenim krovitem pokrivenim kupom k
Obnovljena je 1910. godine a zatim je ponovno temeljito obnovljena 2000. godine. Crkva je jednobrodna, sa sakris
sa polukrunom apsidom koja je orijentirana prema jugu, te sa dvije bona kvadratne nie istaknute u vanjski di
polovicom 18.st. kada postaje posjed generalnog providura Querinija koji uz nju podie ladanjski sklop. Pravokut
65 cm. Crkva je kasnoromanika graevina iz prvih desetljea 14. st., sruena je u vrijeme ratova s Turcima.
ali Zadarskog kanala, u predjelu Kolovara. Kruna graevina natkriva zdenac sa ivom vodom na kojem su se jo u srednjem
ada tipu tradicijskog naina pjevanja za koji se moe tvrditi da je najstariji sloj arhainih, tradicijskih pj
g portala na zapadnom bonom proelju, a koji svjedoi o gradnji crkve 1194. g. u vrijeme ugarsko-hrvatskog kral
oenom zailjenim bavastim svodom. Vezan uz proelje, sa sjeverne strane, stoji zvonik sauvan izvorno do dvije tre
preslicom na proelju.Uglove junog zida podupiru kosi kontrafori, a obli plat apside ralanjuju tri plitke lezene.
turno ureenog vrta. Crkva je jednostavna jednobrodna graevina s pravokutnom apsidom samostanskog tipa s
nutom polukrunom apsidom na istonoj strani. Zidana je od fino klesanih kamenih blokova. Na proelju se u sred
vina sagraenih u vremenu od kasne antike do XIX. st. Sredinja graevina je trobrodna romanika bazilika Sv.Sto
elj Grisogono gradi kao zadubinu crkvu posveenu Sv. Ivanu Krstitelju. Ona je tlocrtno nepravilna paetvorina s
Karla Susana.Kompleks ima formu slova L i sastoji se od glavne zgrade - internata i uilita s dvokatnim pro
ni pored svetita i stambenim krilima na zaelju. Sagraena je nakon 1760.god. po projektu A.Piovesana u oblicima
vom je iz IX.st.Sv. Andrija je jednostavna pravokutna graevina s polukrunom apsidom i polukalotasti
kvadratna sakristija. Na zapadnom proelju osim jednostavnog portala ugraen je kameni reljef s prikazom mleta
ostruko dvorite. Oko 1826. godine je naputen i u ruevnom stanju.
p zamiljen je u istim baroknim oblicima kao inaica venecijanske ladanjske kue. Sama zgrada postavljena je u
vei dio iz 19.st.U tlocrtu je kvadrat,sa stranicom od oko 25m.ine ga tri jednokatne graevine koje sa
gradnjom.Time je crkva oblikovno, samo u manjim dimenzijama postala kopija upne crkve Sv. Marije. Nad glavni
dicija da je najstarija faza ove crkve mogla nastati u predromanikom vremenu. Bila je poruena 1465.,kada je o
h kvalitetnih klesanaca, u vrijeme graditeljskog zamaha stvaranja novog grada nakon 1443.god. Najvjerojatn
etvrtaste apside od kojih su bone, kao i sakristija, presvoene gotikim krinorebrastim svodovima. Lukovi u
ikim stupovima i lukovima. Proelje romaniko-gotikih obiljeja, sazdano je od klesanaca i razdjeljeno vijencima u
nom apsidom. Apsida je niska te izmaknuta od osi crkve i presvoena polukalotom. Po tri pilona prislonjena uza zi
o reprezentativna palaa pake plemike obitelji Mirkovi. Tlocrtno ima oblik slova L, i do drugog kata je graen
na je bavastim, malo zailjenim svodom.U unutranjosti su boni zidovi ralanjeni sa po etiri nie, od kojih je
elju sauvana su izvorna romanika ulazna vrata s lunetom i srpastim lukom. Na katovima razdjeljenim profiliranim v
I.st. prije nego to je obrambeni kanal katela bio iskoriten za cisterne. Godine 1752. brigom providura G
raevina s pravokutnim svetitem. Glavno proelje je najreprezentativnije s glavnim portalom pregraenim u
etkom XII.st. uz nju dograeni zvonik i kapitularna dvorana. Zvonik je rekonstruiran u XV.st. a crkva je pregraivana
obrodne redovnike graevine, posveene 1280.god.. Trodjelno svetite presvoeno je na sredinjem dijelu keri
arhitekture u Dalmaciji. Ova dominikanska crkva bila je poetkom XIX.st. pregraena i pretvorena u kasarnu.U
m. Ralambu ulinog proelja ine tri vertikalne osi otvora. U prizemnoj zoni po sredini palae stoje gotiko-
edniji dijelovi graevine. Zgrada ima unutranje dvorite u koje se dolazi kroz vrijedan kasnogotiki portal
sternom i bunarskom krunom zatvoreno s etiri dvokatna krila. Uz sjeverno i zapadno krilo s dvorine strane pri
m portalom flankiranim kompozitnim stubovima. Na nadvratniku je natpis iz 1764.god. a povie njega dvije konzole s lavl
kim proeljem sagraenim 1851.god. Zgrada je skladna dvokatnica ralanjena sa sedam prozorskih osi i s
Kria. Poetkom XIX. st. pregraena je u kolu. Danas je prostor preureen u banku s vidljivim ostacima od
idna apsida s ugaonim trompama i polukalotom. Na svodu cisterne podignuta je gornja crkva, paetvorinaste osnov
a. Longitudinalnog je oblika s pseudobazilikalnom trobrodnom podjelom unutranjeg prostora koju tvore dvije k
menzija sauvanih zidova do visine cca. jednog metra. Vanjsko lice nema ralambe dok je u unutranjem pravoku
zervirani u visini cca- 1,50 m. Crkva je krunog oblika s pet polukrunih apsida istaknutih u prostoru i e
e, kapela Sv. Roka s poetka XVI.st., nedovrena crkva Sv. ime iz 1600.god., ostaci romanike palae Cedulin i k
i istoni kranski obred. Drugo ureenje 1866.god. rezultiralo je izgradnjom kapele i arkada. Kapela j
ad Zadrom.Podignuta je 1562.god. u oblicima zrele renesanse, navodno po nacrtu mletakog arhitekta Giangirolama
. Iz temelja je pregraena 1565. god. po nacrtu Giangirolama Sanmichelija, u stilu zrele renesanse.Dva reprezent
tjepan. U prostoru dananje barokizirane crkve stoji gotovo cijela struktura starokranske trobrodne ba
ne benediktinske opatije. Unutranjost crkve je podjeljena kolonadama u tri broda a zidne plohe krase ostaci f
4.god. koji se zavrava iznad loggia oktogonalnim tamburom koji nosi piramidu. Naos je jednobrodni sa stropom u
rvoj polovici XVIII.st. preureuje se u baroknom stilu. Proelje je zidano pravilnim klesancima bunjasto obraeni
estu starije i ima oblik prostranog dvorita, zatvorenog s visokim zidovima i kulama. U tvravu se se ulazilo kr
u svetitu i zvonik. Zvonik iz XVIII.st. tipian je za dalmatinski kasni barok. U crkvi se nalaze dva oltara
na je jednokatnica koja se nadovezuje na crkvu usmjerenu na maleni trg.Graena je kad i crkva u XV.st. po zasluzi
i prekrivenom kamenim ploama. Jednobrodan etvrtast prostor crkve presvoen je prelomljenim bavastim svodom. Proel
avokutnog tlocrta podjeljenog u tri traveja, s polukrunom apsidom koja zavrava polukalotom. Traveji su pres
astog tlocrta kasnobarokne tipizacije s jednostavnom loom na drugom katu i esterostranom piramidom na vrhu. Crk
i kamena preslica klasicistikog sloga u vrhu zabata. Fasade rastvaraju jednostavni kasnobarokni otvori tipa mez
a je oko 10 metara.S june strane se preko rustinog stepenita dolazi do ulaza iji je zavretak izveden segmentnim
dnobrodna, s etvrtastom apsidom, naknadno proireno zbog sakristije. Crkva je velikim dijelom stradala u D
kria. Krakovi kria presvoeni su polukalotama na trompama i prekriveni kamenim ploama i podupiru visoki ta
tataka jednobrodne graevine s polukrunom apsidom iz ranokranskog vremena. Dananji oblik crkve i sakristije
ban Butko Kurjakovi. Crkva je u povijesti doivjela vie ruenja i dogradnji. Izvorna crkva iz 1393. je je
osi na dva kata, i trima ulaznim vratima u prizemlju. Prvi kat kue uva izvoran raspored prostorija u koje
crkve romanikog stila. Crkva ima oblik paetvorinaste jednobrodne graevine. Na tu se osnovu nadovezuje pl
m i polukrunom apsidom. U sredinjoj osi proelje se niu jednostavan portal, kvadratni prozori i nad zabatom zv
sauvanih bedema. Glavna kula je podjeljena u prizemlje i tri kata, dok je od dvije zavrne polukrune kule ute
a jugozapadni zid crkve. Apsida je presvoena polukalotom, a naos je prekriven otvorenim krovitem.Unutranjost je
ipada i ograeni kvadratni prostor koji ide do same morske obale. Kula je krunog tlocrta, visoka oko 10 m., zi
osta irok pravokutni prostor s pravokutnom apsidom presvoenom neobinim iljastim svodom. Na proelju su po s
ugraenih kamenih blokova znaajnih sa paleografskog gledita. Dvije grede koje slue kao dovratnici imaju staro
romaniki sloj, rekonstrukcijom polukrune apside i pripadajueg joj luka.. Naos ima trotravejnu podjelu, presvoen g
tom. Na proelju se nalazi portal lunog zavretka. Graena je od priklesanaca uslojenih u mort i ima dvoslivno krov
prvom katu je kamena ploa i grb s imenom posjednika Bartolazzia iz 1627. god. Do tog vremena kula se nalazila u
elje je prislonjen zvonik-kula kvadratne osnove.U prizemlju zvonika su vrata polukruno zavrena koja ine prolaz
nom" i dvjema manjim krunim kulama na uglovima. Ravne kortine zavravaju na vrhu ophoda zupcima. Uz zid katela
. crkva je dograena i preureena. Tada je s istone strane dobila lau znatno iru od stare, koja sada posta
e u baroknom slogu. Proelje ima profilirani portal i rozetu a vrh zabata krasi kameni barokni kip Sv. Stoije, dok su
Djevici Mariji i samostan uz nju bili su sagraeni u gotikom slogu 1429.god. Od 1730. god. samostan se temel
h je srednji najvei. Lukovi se oslanjaju na etiri kamena pilona koji na uzvodnoj strani zavravaju kljunovima trok
luka koji se oslanjaju na rijene pilone. Razina mosta je horizontalna i slui za kolni promet. Svojom konstrukc
ikog u Zadru 1212. god. Povijesni podaci govore o osnutku 1392.god., a sredinom XVI.st. sklop je preureen u renesansn
no vanjsko proelje je rastvoreno s dvanaest prozorskih osi neogotikih stilskih odlika. Crkva ima osnovu u
vodom u lai i svetitu. O gradnji i majstorima svjedoi natpis na bonoj fasadi nad bonim vratima postavljen
i dvjema ugaonim lezenama, izmeu kojih su po tri slijepa visea luka.U osi proelja smjetena su glavna vrata.
zahvaa irinu crkve, a na proelju ima uska vrata s romanikom lunetom. Ugaone lezene slijepim arkadama ralanju
etvrtastom apsidom istaknutom na istonoj strani. Skromnog je arhitektonskog ukrasa s jednostavnim baroknim eleme
rta sa snanom okruglom kulom u sjeveroistonom uglu. Perimetralni zidovi visoki su prosjeno 10 m. Kula nepra
crkvica s polukrunom apsidom, koja je dananj tlocrt u obliku slova L stekla naknadnim prigradnjama. Predroma
nim svetitem presvoenim prelomljenim otrim gotikim svodom. Proeljem dominiraju jednostavna vrata, uski romani
poto su Biograd razruili Mleani. Prva graevna faza je iz vremena romanike. Nakon to je samostan stradao
elomino sagraen u jednom dahu, veoma reprezentativno i monumentalno od kvalitetnog klesanog kamena. Podi
a je presvoena polukalotom. Prostor broda je presvoen bavastim svodom ojaanim dvjema pojasnicama koje se naslanj
tone strane ima istaknutu polukrunu apsidu presvoenu polukalotom. Na proelju je jednostavan pravokutni portal
danas vidljivo pet konhi. Kroz XV.st. je prigradnjom pravokutnog broda na zapadnoj strani polikonhalan dio p
oje podravaju kupolasti svod u sreditu.Ularni krak presvoen je polukupolom, a natkriven je dvostrenim krovi
jelom prostorija u prizemlju za boravak a na katu za spavanje. Prostor pred ulazom u kuu flankiraju dva kamena
upolom nad kojim je unjasti krov s pokrovom od kamenih ploa, kao i na apsidici presvoenoj polukalotom. U XVII
dva polupilastra. S vanjske strane su zidovi obraeni na tipino romaniki nain s lezenama i viseim arkadi
adra. Tlocrt tvrave je nepravilna trapezastog oblika pratei oblik vrha brda. Na junoj strani priblino ravni
agraena i nova crkva Sv. Pavla posveena 1596. god. Crkva je jednobrodna s etvrtastom apsidom. Do crkve s
dnjom izmeu 1770./80.god. Posjed je ograen visokim zidom na kojem se naziru pukrnice. Zgrada ima tlocrt u o
Crkvicu Sv. Mikule podigao je Hilarije Guerini 1583.god. kao obiteljsku kapelu, sa skladnim baroknim oltarom.
a predromanika crkvica centralnog tipa iz IX.st. Crkva ima tlocrt pravilnog kvadrata i pokrivena je kupolom na t
tem i velikim vrtom. S june strane na prvom katu nalazi se profilirani portal s grbom obitelji Vrgada smjetenim
Sauvana je u temeljnoj zoni do 42 centimetra visine. Po stilskim karakteristikama kamenog namjetaja pripada sloj
utanja templarskog reda prela u ruke ivanovaca. U 15. stoljeu utvrda je u rukama Venecije, a 1537. zauzimaju
tar Kreimir IV. Po ostacima zidova sauvanim do 1 metar visine vidljivo je da se radi o trobrodnoj bazilici, di
graevina s tri istaknute polukrune apside na istonoj strani. Danas nije vidljiva, jer su preko njenih ost
oj i dubokoj uvali Novigradskog mora. Naselje se razvija uzdu zaljeva, meutim, povijesna jezgra naselja je zn
g svrstava meu rijetke planirane gradove jadranskog otoja. Bio je opasan zidinama i kulama koje su tijekom 19.st. sko
istom poluotoiu navode se Male i Velike Bibinje.Nakon preseljenja stanovnitva iz Stomorinsela na brdu Petrina
graenih visokim dvorinim zidovima na kojima su karakteristine ulazne kapije. Na pojedinim kuama i zidovim
76 i irine 25 metara. Orijentirano je u smjeru jugozapada, graeno od veih kamenih blokova i ispunj
rin-Split, 1969.g., arhiv Samostana poinje dokumentima od 1730.g., a sadri: Knjige sv. Misa, Knjige
graevine, ukljuujui apsidu i kor smjereno je 36 ikona. Veina ih je barokizirana i predstavlja varija
ansnog oblikovanja, tradicijske tkanine-badene, enske koulje ukraene ipkom, esnki haljetci i tkani ogrt
mramorni oltari iz 18.st., tukature na stropu (radionica brae Somazzi), slika Bogorodice sa Djetetom i svec
radionica iz razdoblja od 15. do 19. stoljea.
edmete od drva, prua, koe, metala te stare fotografije. Posebnu vrijednost predstavljaju predmeti izvorne
urom Inc. 1-28. Inv. brojevi su razliiti prema broju upisa u inv. knjigu po prispjeu u fond. Inkunabule su
iturgijsko ruho od tekstila iz talijanskih i francuskih radionica. krinju sv. imuna od 1377.-1380. g. p
e, raspodjele zemljita darovnice itd. Znaajne vremena nastanka, provenijencije, linosti koje su ih izdale i uni
ci ove periodike su vrlo rijetki te je njihova vrijednost velika. Jedan dio periodike je laminiran.
nja, sreivanja, prouavanja i izlaganja predmeta i zbirki muzejske grae od po. 12. st. Prema rjeenju br. 24/7
meti u Zbirci pokretnih spomenika datiraju se od prapovijesti do danas i usko su su vezani za povijest naeg pom
no postavljenim rukama prekrienim u laktovima pridrava na grudima drak maa iji vrh see do stopala. N
, matrikule zadarskih bratovtina iz 15.-18.st. iluminirani kodeksi iz 15. i 16. stoljea.
lavnom import sa Levanta. Dio ikona prenjet je iz poruene kapele sv. Spiridona koja je bila dograena u
ntuna uflaja na mjestu nekadanje oruane i gradskog spremita. U uflajevoj kui imalo je svoje prvo sjedite "G
Mesia prvi puta se spominje 1751. Sredinom 19.st. dograen je kat na ulinom krilu, vea i klasicistiko stubi
stvaralatvo od antike do danas. Osnovana je 1937. g. pod nazivom Gipsoteka, a cilj joj je bio prezentiranje
rezentaciju i promociju naive. Hrvatska naiva, uz Henrija Rousseaua i francuske klasike prve generacije, slovi
elike znanstveno-tehnike muzeje u svijetu. Godine 1954. donesena je odluka o njegovu osnivanju, a 1959. je Muzeju
rku Svenjak, Zbirku ulenti, Zbirku ebalj, Zbirka Uzorinac, Spomen-zbirku Bela Csikos Sesia i Ostavtinu Kosta
pjelom primjerku produkcije domae tvrtke na prijelazu iz 19. st. u 20.st. Monumentalno neostilsko kuite komp
projektu arhitekta Zlatka Neumanna. Volumetrijski, sastoji se od dva, na uglu meusobno izmaknuta krila. U prizemlju s
e graena s galerijom i bono smjetenim stubitem ,se po tri stana na svakoj etai.Stanovi su glavnim prostorij
m. Stereometrijski komponirana, sastoji se od dva osnovna volumena. Dvokatni trakt s uionicama u obliku je isje
storu Peenice. Tvornika zgrada iz 1923. adaptira se 1926 -28. za potrebe tvornice svijea "Iskra" (projekt
ema glavnom projektu arhitekta Slavka Jelineka.Zgrada je galerijskog tipa s izrazito izduenim pravokutnim tlocr
ekoslaom Murecom. Zgrada je projektirana u duhu Neoplasticizma, prema najviim pedagokim, sociolokim i higij
nji dio grae ine djela iz prve polovice 20. stoljea ija je prisutnost kljuna za razumijevanje moderne i suvremen
berta, dvoranskog je tipa orijentirana u smjeru sjever-jug, poligonalne apside, sa zvonikom u osi glavnog pro
jaka datiraju iz prve pol. 18. stoljea. Prostor ispred glavnog proelja pavlinske crkve i samostana dao je o
tkriven 1972. godine povodom 30. godinjice Nazorovog odlaska u partizane, u Parku Tukanac, na zelenoj povrini
re i nemone osobe zaklade Lavoslava Schwarza. Spomenik je prvotno bio postavljen uz Radniko uilite Moa
renut prema sjeveru, tada ivljem i veem dijelu grada. Klasicistiki koncipiran spomenik prikazuje bana Jel
ce, te ureeni perivoj i vrt. Sredinom 19.st., bila je to ladanjska kua baruna Ambroza Vranyczany-a, iz ko
ea Guarnerija del Gesu iz Cremone. Izraena je 1735., a Zlatko Balokovi ju je 1968. oporuno darovao HAZU-u.
aivao niz godina prema projektima arhitekata J.Grahora, K.Waidmanna, M.Pilara i J.Holjca do poara 1926. Avang
eina i novijeg dvokatnog sj. dijela prigraenog 1895. prema projektu Martina Pilara. Neorenesansna proelja stari
enu izmeu dva svjetska rata. Kuite je takoer dobro ouvano. Smirena, plona arh. kompozicija s tri velika pr
a. Pozitiv je na alost vie puta pregraivan. Drvene svirale su izvorne, mehanika je dobro ouvana. Dobro je
z pedala na tlaenje nogom. Danas instrument ima 27 registara, 2 manuala i pedal, a sistem je pneumatski.
nerijetko za motiv uzimala pitoreskna i ujedno simbolikom ispunjena oitovanja prirode, poput oluja, tmu
kara te pandan uvenom portretu istog autora, slici "Djevojica" iz 1907.g. koja se nalazi u fundusu Moderne
si Jurjevska 27, a danas na pohrani u Muzeju grada Zagreba. Setovi aa, set desertnih tanjuria, servis za vino
h jedinica. Tu je ukupno bilo i 73 djela likovne umjetnosti, veinom slika i manji broj skulptura. Akademik
eg proviruje modra haljina ovalnog vratnog izreza sa zlatom vezenom bordurom. Uz rub lica Bogorodice naziru se t
e na est pravokutnih polja korijenskog furnira oraha. Polja su uokvirena tipinim intarziranim bordurama
m ramenu i ruku sklopljenih u visini prsiju. Glavu anela uokviruju karakteristini svrdlasti uvojci, a izme
i od 21 dekorativnog bakropisa Compartimenti diversi tratti da marmi e bronzi degli antichi romani. Qua
ma dominiraju obiteljske kue, ali je ostvario i vrijedna djela u stambeno-poslovnim zgradama, te projektim
arhivsko-dokumentaciijske grae u vlasnitvu nasljednika Ivana Metrovia koji se vode kao POHRANA,
1916. iznimno je djelo Bele Csikosa Sessije(1864.-1931.), jednog od utemeljitelja i graditelja hrvatske Mo
postavljen na eonoj stijeni velike dvorane bazena Zimskog plivalita. Reljef sainjavaju samostalne kv
nata iz vremena historicizma. Umjetniki inventar razliite provenijencije i vremena nastanka struno je obra
ntalno slaganih, piljenih drvenih greda, spajanih na "nemki vugel". Ispod junog dijela je podrum s natkriven
jelom ukopan, zidan od kamena, dvoprostoran, u gospodarskoj funkciji. Gornji dio kue je graen od horizonta
o kue od kamena u funkciji je podruma, manjim dijelom ukopan, podijeljen na dvije prostorije, sa zasebnim ulaz
arski dio, zidan je od cigle, dijelom izveden u betonu, bukan. U zapadnom dijelu sauvani su dijelovi postrojen
lokacijama u Gradu Zagrebu, nije sustavno prikupljana i samo za manji broj predmeta postoje pisani dokumenti
ompleks opasan je zidanom ogradom. Odlikuje se izrazitom kulturno-povijesnom i arhitektonskom kvalitetom te kao
edik i Baranyai". Vila Benedik, kao prototip slobodnog cotage-stanovanja s kvalitetnim prostornim rjee
e i monogram SF /Slavko Ferenak/. Mlin je manji dvoprostorni objekt, graen od drvenih greda spojenih na nje
trenim krovitem pokrivenim biber crijepom, graen je od kamena, izvana bukan. U prvoj, ulaznoj prostoriji
manji jednoprostorni objekt graen od drvenih greda spojenih na nemke vugle", s dvostrenim krovitem, pok
m, vonjakom i vinogradom, smjetena uz Bukovaku cestu, izgraena je krajem 18. i poetkom 19. stoljea po elji
meljito je pregradio objekt po projektu arh. Benedika & Baranyaia. Vila Mari sauvan je primjer graanske
arhitektonskom kompozicijom, kao rezultat uvjetovanosti lokacije, i oblikovanjem prema modernistikim nazorima s tenjom
nirao je arhitekt Marijan Haberle. U rujnu 1956. godine ovdje prvi puta odrana sajamska priredba. Odmah po rea
grafiju, mogue datirati u 7.-6.st. prije Krista, u vrijeme vladavine posljednjih egipatskih vladara. Sarko
ava Vinkovia. Posebnost arhitektonskog oblikovanja oituje se u visinskoj gradaciji osnovnog graevnog volu
2, ur. broj: 565-19-10-20) utvreno da ima svojstvo kulturnog dobra sveukupno 1.208 arhivskih fondova i zbirki
1-27/13, ur.broj: 565-08-/3-11-2) utvreno da ima svojstvo kulturnog dobra sveukupno 2.119 arhivskih fondova i
. Kua je veliine cca 10 x 6 m, pravokutnog tlocrta, bez podruma, postavljena zabatnim proeljem okomito na ue
evina ulice Pataii u ugovcu. Stariji dio kue graen je 1906. god. od grae velike zadrune kue obitelji
podarstva obitelji Kui. Izgraena 80-ih godina 19. stoljea. Kua je postavljena na niski, zidani i bukani
9. god. Ganjk ima dvoja ulazna vrata.Na istonoj strani kue, nalazi se novija nia i manja prigradnja, "terasi
e upisana na slemenu. Kua je na niskiom kamenom temelju, slagana od runo piljenih hrastovih planjki, bijeljenih
spojenih na tzv. nemki vugel. Na duljem dvorinom proelju je istureni, otvoreni trijem, natkriven dvost
e. Na istonoj strani je dijelom ukopani podrum s natkrivenim vanjskim ulazom. Gornji dio kue graen je od horizont
na. Na njega je prizidan ulazni dio (hodnik, ganjk s dvije prostorije bono). Zidani dio kue je iz 1927. (kuh
snika "star i 300 godina". Donji dio mlina zidan je kamenom, gornji dio je od cigle, izvana bukan. Zbog visi
ax Boi 1893. godine. Graena je od horizontalno slaganih drvenih planjki spojenih na tzv. nemki vugel. Krovit
postavljena je 1918. godine, a preseljena je iz Botinca. Postavljena je na ugaono kamenje i cigle, sagraena od h
zmeca. Kua je graena od horizontalno slaganih piljenih platica spajanih na nain veza vuglii, te drvenih gr
e graen je 1906.od grae velike zadrune kue obitelji Patai.1923.god. kua je postala vieprostorna,
ne kue obitelji ugi. Dograena je 1936. godine. U kui je sauvano neto tradicijskog mobilijara. Ouvan je
hambarom (spremitem s podrumom) i svinjcem. Kua i komora, obje izvorno u stambenoj funkciji, pravokutnog su tlocrta, gr
ta, s ulaznim trijemom na duem, dvorinom proelju. Graena je od horizontalno slaganih, drvenih planjki, spajanih
iz 1901. godine. Pravokutnog je tlocrta, s isturenim, ostakljenim ganjkom na duem proelju. Graena je od horizontaln
na niskom podnoju s jakim zaokretom tijela. Krstitelj kaiprstom desne ruke pokazuje u janje,a u lije
Kliska, a radove je izvelo graevno poduzee I. Grgi i drug. Zgrada SPCO je tipoloka varijacija modela trg
elo graevno poduzee Braa Kaui i Gyiketa. Kua Job je tipoloka varijacija modela trgovako-stambene zgr
raevno poduzee J. Dubsk i drug. Kua Ebenspanger je tipoloka varijacija modela trgovako-stambene zgrade s p
lo graevno poduzee S. Cernjak i J. Neumann. Dvorina zgrada Ilica 13-1, prvotno zamiljena kao trgovaka ku
eutsch, a armiranobetonsku skeletnu konstrukciju projektira in. J. Albert. Radove je izvelo graevno poduzetnit
etverogodinja kola. Prema podacima iz 1937.god. graena je od opeke, ima jednu uionicu i uiteljski stan, te
agraen je u dananjem obliku u drugoj polovini 19. stoljea. Dvorac je smjeten u prostranom parku s gospodars
ti fotografi: T.Dabac, Georgij Skrygin, Branko Lu i dr.Fotoklub je smjeten na 3.katu u Ilici 29 od 1939. godin
nyaija (Benedik i Baranyai). Vila Paskievi-ikara, kao inventivna autorska varijacija prototipa slobodnog cota
amunu industriju Herman Pollak i sinovi, prema nacrtima ing. ure Ehrlicha. Uklapanjem u postojeu strukturu,
ju, planirane su s visokim standardom "zagrebakog tlocrta". Oblikovno rjeenje, s naglaeno asimetrinom kompozicijom
u Krapinskoj ulici. Godine 1950. objekt prelazi u vlasnitvo tvornice telefonskih ureaja "Nikola Tesla", te se
udolfa Lubynskog za graevnog poduzetnika Emila-Milana Eisnera. Kue Eisner prototip su za normiranje donjogradskog
atni objekt planinarskog doma, jednostavne tlocrtne dispozicije, funkcionalno koncipiran, skladno je uklopljen u a
ominje 1746. kao drvena, manjih dimenzija, a 1847. zaslugom baruna Kulmera sagraena je nova zidana crkva.
ostojala ve 1746. godine. Kapela orijentirana u smjeru I-Z, jednobrodna je graevina, s poligonalno zakljuenim sv
Monumentalnom arhitektonskom kompozicijom, primjenom modernih funkcionalnih i konstruktivnih naela, te osebujni
edee cjeline:1. Stara njemaka grafika, 2. Stara nizozemska grafika, 3. Stara francuska grafika, 4. Stara
agrebu. Arhitekt Kazimir Ostrogovi svojim projektima i realizacijama daje svoj doprinos. Variranjem pojedi
ne urbanistie i arhitektonske realizacje srednjokolskog centra graditeljske i geodetske struke i akog dom
graena 1961.-1962. godine u Zagrebu.Detaljni plan i projekt arhitekta Slavka Lwyja koncipiran je prema t
avne namjene iz prvih poslijeratnih godina u gradu Zagrebu namijenjen rekreaciji djece uz edukaciju. Urbani
e namjene u Zagrebu. Cjelovit arhitektonski ansambl meusobno povezanih zgrada projektirao je arhitekt Mar
starije graevine, poruene u potresu 1880. g. Juno od crkve, izvan zidova cinktora, sagraen je novi upni dvor s
n je kao sredite velikog imanja koje se u 19. i po.20. st. sastojalo od vinograda, vonjaka, panjaka i oranic
u Bukovca, prema projektu arhitekata Hnigsberga i Deutscha. Kao jedno od kvalitetnih arhitektonskih ostvarenja kraja
koji se u izvorima spominju od 16. stoljea. U jezgri je sauvano kasnorenesanso krilo s djelom ouvanim oslik
reti i slike domaih i stranih slikara, bakreno posue i ukrasni predmeti. Drugi dio Zbirke sastoji se od
dispozicija koji proizlaze iz postave klijeti s obje strane komunikacije ne remete dominaciju vinograda i okoln
u 13. stoljeu. Konfiguracija terena omoguila je razvoj vinogradarstva koje se nadopunjuje s reljefno - pejsani
d datira iz 13. st., a od 14. st. je u posjedu Zagrebakog kaptola, razvija se kao poljoprivredni kraj s vo
elju daje vizualna povezanost naselja sa upnom crkvom Brezovice. Izvorna tradicijska graevna struktura ouv
minje od 13.stoljea. Zbog svog pomalo izoliranog smjetaja, kroz povijest se razvijala kao izrazito skromno
m u osi glavnog proelja, te sakristijom s june strane. Sjeverno od zvonika dograena je grobna kapela obitelji
ka industrijske i trgovinske tvrtke Bosch AG. Autor osnove je arhitekt Slavko Lwy, a zadatak mu je povjeren na te
cjelinu, od ulaznog trijema do prostranog hala povezanog s intimnim prostorima na katu galerijom, dok je vanj
astla, Ota Goldscheidera i Sreka Florschtza, karakteristian su primjer stanogradnje u zatvorenom nainu izgra
ovieve i i Petrinjske ulice. Uglovnom pozicijom i uvuenim graevinskim pravcem od regulacijske linije ulice, na
monija konstruktivnog i funkcionalnog rjeenja, sklad funkcije i oblika, postignut je promiljenom primjenom ar
kovih kolskih zgrada osnovanih na naelima suvremene pedagogije, sociologije i higijene, te oblikovanih arhitekto
ojektu Marijana Haberlea. Locirana na uglu Kordunske i Primorske ulice, iza Kovaieve crkve Sv.Blaa, skladno inter
krila uokviruju kolsko igralite te dvije izdvojene visokoprizemnice za stanovanje ravnatelja, podigla je
enih zgrada meusobno povezanih sistemom galerija prema projektu Ive Vitia. U funkcionalnom i oblikovnom smislu s
anifestne interpretacije kapitalnih modernistikih prostornih koncepata Adolfa Loosa i Le Corbusiera, kapitalno je
ice Kraljevine Jugoslavije. Naselje je urbanistika kompozicija triju stambenih zgrada koje zatvaraju zajedniko
ovai & Markovi) rekonstrukcijom graevnog sklopa, nastalog oko 1860. Kua Winkler unikatna je ranomodernistik
ta Rudolfa Lubynskog. Ove su kue prototip ugraene najamne viekatnice, repetitivnog i korisniki prilagodljivog t
rva etapa realizacije kompleksa od tri zgrade na prostoru novog trga juno od kolodvora. Izgraena je u duhu suv
ja s posebno kvalitetnim prostornim rjeenjem intimnog graanskog ivljenja, te s profinjenim oblikovnim govor
ardta. Novi prostorni koncept paviljonski strukturiranog sjemeninog kompleksa, objektivizacija socijalnog aspekt
uvremenog graevnog materijala - armiranog betona, oznaila je prekid s tradicionalnim graevnim formama i stvara
arhitektonskih naela, kako u funkcionalnom tako i u estetskom smislu. Zgrada po svojoj tlocrtnoj dispoziciji, kons
ne Cote. Osnovnom vokacijom skulptor karakteristinog reduktivizma forme i realistine portretne plastike, Co
do. Po preglednosti tlocrtnog rjeenja i istoi volumetrijske kompozicije, jednostavnoga graevnog korpusa te slob
udinalni tlocrt graevine s ulaznim trijemom i otvorenim zvonikom izrazito modernistikog oblikovanja. Tradicio
a u Savskoj 25. Sklop graevina izveden je u drvenoj skeletnoj konstrukciji, s reetkastim krovnim nosaima, te zatv
kta Viktora Kovaia sa slobodnom koncepcijom prostornog rjeenja prema naelima Domestic Revival arhitekture
s uvuenim prizemljem i krovnom terasom. Prostorno rjeenje ove zgrade unikatna je interpretacija teme slobodnog pla
ve zgrade karakteriziraju naglaena preglednost, elegancija i funkcionalnost graanskog stambenog tlocrta, racionalnos
katnica s uvuenim prizemljem i krovnom terasom. Prostorno rjeenje ove zgrade jedinstveni je primjer funkcionalis
dnje dvorite je neistraeni lokalitet sjevernih kaptolskih vrata sruenih u 19.st. U kuriji je u 18.st.
tubitem i danas zazidanim dvorinim trijemom i peterosobnim stanom na katu. U unutranjosti su sauvani baro
veuilinoj knjinici kulturno su dobro. Dobroni je bio predvodnik novonacionalnog smjera u hrvatskoj glazbi te z
Veszel. Duan u zgradi spominje se u drugoj etvrtini 19. stoljea. Na istonom je proelju drveni hodnik
Na istonom proelju je drveni hodnik ganjak, nekada iznad potoka koji je tekao kroz Tkalievu do 189
elji Plemenita i Gorenc. Na istonom proelju je drveni "ganjak" nekada iznad potoka koji je tekao uz kuu
sagraena je, najvjerojatnije, u prvoj polovini 19. stoljea kada je pripadala profesoru Petru Klemeniu. Vrata
menu kasnobaroknog portala. Ulino proelje preoblikovano je u jednostavnim oblicima kasnog bidermajera. Na po
oj nadograen je naknadno. U prizemlju su dijelom sauvana izvorna duanska vrata i prozori te kameni pjeaki
ana unutranjost i kasnobarokna proelja s duanima u prizemlju.U duanskom prostoru prema Tkalievoj bila je
alo je izvorno kasnobarokno oblikovanje. Kameni portalni okvir ima stijeeni luk, a sauvane su drvene barokne v
ati vlasnik ove kue je Mathe Jager ("Hisa purgarszka", 1788.) Smjetena na uskoj parceli, dimenzijama i oblikova
9.st. pripadala je stolarima, obitelji Rinner i Scholz. Uz bono proelje drveni je hodnik tzv. ganjak. Dvorino
e tkalcima iz obitelji Kranjec. Krovite je poluskoeno s lastavicom prema Tkalievoj. Drveni dvorini hodnik
ni okviri oko prozora izvedeni su u drugoj pol.19.st. kada je ugraena i prozorska stolarija s griljama. Sauvan je
i uvanju. Maurovi je jedan od najsnanijih predstavnika visoke oblikovne razine vizualne kulture meur
rka sadri slike, skulpture, namjetaj i predmete primijenjene umjetnosti, arhivsko gradivo, ploe, tekstil, upo
ojekt je izraen u Gradskom graevnom uredu, autor osnove i projektant je arhitekt Ivan Zemljak uz suradnju arh
g graevnog programa rjeavanja poratne stambene krize 1920-ih godina u Zagrebu. U planiranju se kombinira tip
ontinuitetu uerje je zadralo funkciju sjedita upe s pripadajuim selima. Uz tradicijsku izgradnju, drve
odine. Arhitektura kua dimnezioniranih i lociranih tako da na parceli ostane mjesta za hortikulturno ureene vr
re upe te je 1822. godine prema podacima Mappae Diocesis Zagrabiensis objedinjavala sedam sela. Organizac
e naselje u ijem je sreditu i danas prepoznatljiva stara matrica i povijesna organizacija prostora te jo
emelji se na sredinjoj, pravokutnoj zelenoj osi uokvirenoj drvoredom divljeg kestena. Skupinu visokih najamnih
no u gradsko tkivo i danas je njegov sastavni dio. U sredinjem je dijelu upna crkva sv. Barbare iz 1703.go
latorne osnove grada Zagreba iz 1865.do kraja 20-ih g. 20. st. Slijed je od osam trgova Donjeg grada: Trg
raevne radove izvelo je 1928-31. gra.poduzee Union d.d., po izvedbenom projektu konstrukcije arh. N.Molna
cionalistikim formalnim govorom, isprva s osloncem na protoindustijsku arhitektoniku klasicistike stilizaci
ji pripadala su posjedima zagrebakog Kaptola. Na katastarskoj karti iz 1862. vidljivo je da na ovom podruju domi
u s posebnim servisnim kolosjecima za transport. Pristanina zgrada izgraena 1929. godine. Oblikovanjem arhitekton
anovi za eljezniare Dravnih eljeznica u Zagrebu, planirani su u 15 blokova, sa dva trga. Tipski projekti priz
Hermannu Bolleu. Spomeniku graditeljsku i prostornu strukturu kompleksa ine velike i male arkade, crkva Krist
969. g. U kui je smjeten Centar za likovni odgoj Grada Zagreba koji se brine o kui i zbirci. Kua je graena
nski akt, povinutih nogu i nagnute glave u lijevo. istou plastine forme postie mekim masama koje prati ne
la Najvie djela u Zbirci je onih Anke Krizmani, i to 341 djelo, 160 djela je Vere Nikoli, kao i 145 djel
ovita sa stambenim potkrovljem, te podrumom koji, zbog pada terena, na junom proelju poprima visinu etae. Zgr
je po jedan stan s glavnim prostorijama u ulinom dijelu, a kuhinjom i sporednim stubitem u manjem, dvorinom
der, izgraena je 1956-58. prema projektu arh. Drage Iblera. Sadrajna struktura strogo je diferencirana s trgovakim lo
okne arhitekture 18. stoljea, tako i cjelokupne barokne arhitekture sjeverozapadne Hrvatske. Osebujni iluzionis
male 15 registara i jedan manual. Godine 1830. zamijenile su ih orgulje vjetog graditelja Petera Rumpel
restaurirao. Njegova zbirka ukljuuje automate od sloma Napoleonova carstva do pada Habsburke monarhije, p
mbijenta izmeu dva svjetska rata, nekad smjetena u kui Franck, arhitekta Viktora Kovaia. Zbirka sadri slike,
ne komade namjetaja sa slobodnostojeim komadima heterogene provenijencije, a pod utjecajem bekog arhitekta L
ki ukus, mogunosti i univezalizam berlinske dobrostojee intelektualne i umjetnike elite kojoj su pripadali T
je danas jedan od rijetkih autentinih ivotnih i radnih prostora slikara 20.st. Na prvom katu nalazio se
nstrumente, ablone i kalupe za izradu instrumenata, namjetaj radionice, uramljene fotografije s posvetama
grafije, Nenad Gattin, posvetio se fotogarafiranju spomenike batine, kako pokretne tako i nepokretne, opremivi
bi Muzej grada Zagreba, Opatika 20. Sastavnim dijelom donacije su i Frangeove skulpture, uglavnom sadre, u poh
e cesti. Edmund Kolmar 1889. dograuje ljetnikovac i gradi staju prema projektu Lea Hnigsberga. Objekt je ad
ua modernog oblikovanja i koncepta prilagoena je tlocrtnom rasporedu postojeih zidova nekadanjeg ljetnikov
reni volumen, ralanjena u horizontalnom smjeru, s jakim kosinama krova izbaenih streha, to naglaava njenu pov
Wiesner, na tadanjem Josipovcu, prvoj etvrti vila u Zagrebu. Ljetnikovac u Zagrebu, Nazorova 55, ouvan je do d
a reda sv. Magdalene. Nacrte potpisuju graditelji Grahor i Klein, a istraivanjima je projekt atribuiran Hermannu
na tadanjem Josipovcu 15. Ljetnikovac skromnih dimenzija, asimetrinog tlocrta koncipiran je u izrazito romanti
zgraenoj etvrti vila u Zagrebu. Sve bitne karakteristike ljetnikovca sauvane su do danas, ukljuujui horti
nna. Ljetnikovac i prizemni gospodarski objekt, zabatom okrenuti prema cesti, smjeteni su sjeverozapadnom dijelu
a. Tadanje imanje sastojalo se od vinograda i vonjaka, a uz ljetnikovac su izgraeni i gospodarski objekti
onik i samostan, pregraen i nadograen u 17. st. Godine 1721. 22. crkvena laa produena je za jedan jaram,
dano podnoje bilo dio stare upne kurije. Cijeli je kompleks od 1962. opasan novim zidom, a djelomino je sa
krilo kue orijentirano prema Mlinarskoj ulici. Kua se sastoji od dva, meusobno povezana visokoprizemna
uvano, djelomino obnovljeno recentnim ureenjem muzejskog postava memorijalne zbirke Miroslav Krlea. Vila Rei
kao obiteljska rezidencija s pomonom prizemnicom za garau i stan vozaa uz ulini ogradni zid, na prvobitno dv
ektu F. Cote i Z. Pogaja. Zgrada se odlikuje racionalistikim prostornim rjeenjem, harmoninom kompozicijom glavnog
ojektu Ivana Zemljaka. Arhitektura programatske socijalne pretenzije, graena za radniku gradsku etvrt, usklaena
spoak 82, sauvana u autohtonom materijalu i izvornom arhitektonskom obliku, jedan je od malobrojnih katnih ob
emljaka i Zvonimira Kavuria. Tramvajska ekaonica na Gupevoj Zvijezdi najvrjedniji je i jedini sauvani primj
arhitekta Zlatka Neumanna. Kua Rosinger, Vlaka 69 kapitalno je ostvarenje meuratne moderne hrvatske arhitekture, u
kovi na svome majuru, neposredno uz Vrhovev orfanotrofij. Zgrada je pravokutnog tlocrta s centralno smjet
a sa stubinom jezgrom u sreditu. Proelje je artikulirano neorenesansnim oblikovnim govorom visokog historicizma,
kuje se kvalitetnim prostornim rjeenjem, harmoninom ralambom glavnog proelja s bogatom fasadnom plastikom, te
en je 1868. uz staru kuu na uglu Ilice i Bregovite, ime je zatvoren prostor izmeu dviju zgrada. Dvorinu, dvoka
dustriju, prema projektu Viktora Kovaia. Racionalnim i preglednim prostornim rjeenjem, visokim oblikovnim dosego
o je dr. Josip Frank kao punomonik dr. Ante Starevia. Iznad sredinjeg rizalita izdie se kupola pokrivena kril
Ivan Kulischek. Zgrada se ubraja meu naa najranija ostvarenja u duhu arhitekture Nove objektivnosti, odlikuje
Paulu Silberschein i Maksa Gutmanna, prema projektu arhitekata Stjepana Gomboa i Mladena Kauzlaria. Kua Fris
kasnije Hrvatsku banku, prema projektu Dioniza Sunka. Do II. kata bile su prostorije banke, a na III. i IV. katu p
a Kavuria. Racionalistikim prostornim rjeenjem i arhitekturom kapitalno je ostvarenje hrvatske funkcionalistik
projektu arhitekta Viktora Kovaia (Atelier Ehrlich i Kovai). Kua Lustig u Zagrebu, Kumiieva 10, kapitalno je
ner i Waronig. Usprkos tenji za maksimalnim iskoritenjem prostora, stanovi kvalitetom zadovoljavaju standar
ki graditelj Ivan Either. Dogradnju prizemnih dvorinih krila jednokatne kue u Ilici 24 potpisuje arhite
tektonsko-graevinskog poduzea Hnigsberg & Deutsch. Kua Kallina jedno od ranijih i najvanijih ostvaren
idanica 1807.g. Graena je kao slobodnostojei objekt, a 1892. sa sjeverne strane je dograena stambena katnica
Albrecht, postavi vlasnikom kue, dao ju je 1870. rekonstruirati za potrebe tiskare prema projektu Jan
tene na zajednikoj parceli. Zapadni dio pravokutnog tlocrta, jednokatan je, dok je istona kua dvokatni
tarija jednokatnica sagraena iza 1770. Dvorine gospodarske zgrade sruene su 1982. i na njihovu mjestu, prema
e, najvjerojatnije drvena kua spominje krajem 17.st. 1744. bila je veim dijelom zidana. Izmeu 1744. i 17
oluskoenim krovom, sagraena je krajem 18.st. Uklesana godina 1782. bila je do nedavno vidljiva na kamenom, viestr
nekadanjeg samostana klarisa. Ovu kuu, sa stilskim oznakama bidermajera, G.Szabo pripisuje Bartolu Felbinge
damu Danijel Rauchu , grofovima Sermage, grofovima Nicki, plemiima ob Zdenaj i grofovima Jelai. U cijelosti j
m bedemu uz srednjovjekovnu dvokatnu pravokutnu gradsku kulu, prema projektu zagrebakog graditelja Aleksandra Brd
s nadsvoenim prostorima i barokna p roelja ralanjenim lezenama. Portal je uklonjen izmeu dva sv.rata.
ajem i volumenom odredila je gabarite poetnog toka ulice Nova Ves. To je zatvorena prizemnica L- tlocrtnog
bok dala je produljiti veu i prigraditi dvorino krilo. Ivan Metrovi 1921-23. dao je adaptirati kuu i nadog
pisu iz 1809. godine kao vlasnik spominje se advokat D. Petrus Thomich. Juno dvorite, dvokatno krilo za invest
e u ulinom dijelu, pokriven visokim dvostrenim krovitem, dok su dvorina krila jednostrenih krovova izrazit
ua je izduenog pravokutnog tlocrta, smjetena na dugakoj uskoj parceli, na padini sa zapadne strane Matoeve u
ostana u kojem je 1607. otvorena isusovaka gimnazija. Nova gimnazijska zgrada, graena iza poara 1645. viekratno je p
a i pedalom. Po dispoziciju su orgulje pogodne za izvoenje svih glazbenih stilova, a po istoi arhitekt
nim ulinim trijemom, kasnorenesansni portal i erker na kamenim konzolama. U 18 st. Proelje je ralanjeno pila
adsvoenim podrumom i kolnicom te zavojitim stubitem. Proelje preoblikovano najvjerojatnije oko 1820., detaljira
ijem se vlasnivu nalazi i danas. Sauvano je kasnobarokno proelje iz 80-tih godina 18.st ralanjeno p
m 19.st. izgraena je historicistika dvokatnica. Obje kue tlocrtno"L" oblika imaju zajedniki ulaz i stubite. J
te tvrtke. Teko su stradale u potresu 1880. te ih je ureivao i pregraivao graditelj Steinmayer iz Oettingena. Tr
itelja Leonharda Pfeifenbergera. Cjelovito je sauvana prostorna struktura kue sa svjetlikom, trokrakim stubitem
d Ivekovi. Izvorna graevna supstanca i oprema zgrade u velikoj je mjeri ouvana. Gospodarski prostor razizemlj
je cinktorom s naglaenim ulaznim portalom. Prema zapisima vizitatora, kapela sv. Mihaela sagraena je 1610
je kao barokna trobrodna graevina s klasicistikim zvonikom i sakristijom uz sj.brod. Dananji izgled dobila je n
r kue i parkovnog ansambla bio je sam investitor ing. Albin Leustek, glavni umar zagrebake gradske umarije. Dr
bjekta, jednostavnog tlocrta, obogaenog drvenim elementima, koji mu daju prozranost i lakou, te ostvaruju
m maisonete jedinicama,s pristupom preko dvaju stubinih jezgri, prostornog rjeenja razvijenog prema prototipskom G
si, s duanima u prizemlju i dvorinim aneksom, prigraeno je 1921-22. god. prema projektu Stjepana Uria. Pr
je 1884.(M.Antolec). Prvotna zamisao bila je izgradnja Hrvatskog doma s velikom dvoranom za sportske i um
atnim krilom, izgraena je 1958-63. prema projektu Alfreda Albinija. Ova je graevina, reprezentativne obrazovne nam
a zapadne strane dogradnju glazbenog salona izvodi poduzee Pollak i Bornstein 1929., a jednokatna prigradnja
a je graena po uzoru na romantiarske ljetnikovce s kraja 19. st. koji su podizani na sjevernoj zagrebakoj perif
stiki protofunkcionalistiki prostorni koncept i bezornamentalni oblikovni govor inspiriran je engleskim Domestic
ovnu parcelaciju Gradeca. Prvi kat nadograen je 1894., kada su u duhu kasnog historicizma preoblikovana proelj
, a ukrasi od cizelirane i pozlaene bronce. Skladnih je proporcija, zatvorene obrisne linije i jednostavne s
kta Charlesa Boullea (1642.-1732.) Gornja ploa stola bogato je razvedena i ukraena ornamentiranim obrubom od
i knjinice je etverokutna pe svijetlomodre boje. Gornji dio zakljuen je ukraenim krunitem. Penjac
a jadransko podruje do sredine 19. st. Rustina je u obradi i vjerojatno je rad nekog domaeg majstora. Bogato
arene samo prednje plohe. krinja nije imala nogare. Prednja je ploha bogato rezbarena motivima stiliziranih e
e blago je konveksna, segmentno lomljenih bridova i s nogama u obliku voluta. Valovita prednja strana proizlazi i
a se moe izvui i slui kao ploha za pisanje. Komoda u osnovi slui za dranje stavri, ali se po potrebi moe pre
nzija 189 x 75 x 53 cm, visine naslona 49 cm na etiri kabriol noge, razvedene obrisne linije, ima bone str
slikara Josipa Raia. Njegovi crtei i djeaki blok za skiciranje koji sadri skice pejzaa i osoba iz nje
ajnim oima,kosa je poeljana u frizuru koja u gornjem dijelu visoko podignutog ela nalikuje na Puderf
mantino slikarstvo i poinje realistino prikazivati likove. Na slici je prikazan Ante Jelii, ugledn
m muzeju, Demetrova 1, znaajno je djelo u opusu V. Bukovca. Slika tematski pripada ciklusu portreta, karakteris
kim zabatnim proeljem. Kurija nainom gradnje i smjetajem na parceli tipoloki pripada najstarijem sloju iz
ana je prostorna struktura kurije s nadsvoenim podrumom u kojeg se ulazi zasebnim ulazom s dvorine strane i nads
ndara Stjepana Kletua. Kurija je uvuena od linije ulice u dubinu parcele po emu je njezin smjetaj s predvrtom
ne za brau Mller kao urbano-arhitektonski ansambl. 1925. realizirana je ulina trgovako-stambena etveroka
etnikog obrta, osobnih predmeta i namjetaja koji su pripadali pojednim lanovima obitelji. Osnova Zbirke tak
enih onih kapaka, nagnuto u stranu. Komoda sekreter svojim stilsko oblikovnim karakteristikama pripada
du izloaka za Milenijsku izlobu u Budimpeti 1896. godine. Atelijeri su uvueni od ulice, po tri na svakoj eta
lptura i 48 grafika.Od svog osnivanja 1907.g., Akademija je sauvala brojna djela radova studenata od kojih s
ugotrajnog boravka u inozemstvu, Argentini i Sjedinjenim Amerikim Dravama. Sadri i vie vrijednih slikar
a. Djelo Jurja Dobrovia u kontinuitetu je konstruktivne oblikovne misli u hrvatskoj umjetnosti, a njegova pro
ponirana je od tri izduena kvadra, koji se nastavljaju jedan na drugi, zapadnog, dvokatnog krila s uionicam
apadno krilo sa centralno ulazom orijentirano je u smeru istok-zapad. Okomito na njega glavno je jednokatno kril
nza, ali je do 1931. izgraeno samo dvokatno krilo Doma. Crkva je graena od 1942. -1944. godine prema projekt
, nekoliko stotina orig. fotografija, kataloga izloaba od 1932. do danas, strunih knjiga, foto-opreme, kore
niciranje raznovrsnih tema iz povijesti i suvremenosti Zagreba. Kronoloko-tematski sadraji grupirani su u 45
Oskara Hermana i Slavka Kopaa te zbirka darovanih umjetnina, a na pohrani u Galeriji su i tri zbirke - d
o je 1985.g. Vlaho Bukovac za novu kazalinu zgradu u Zagrebu. Zastor je nastao na inicijativu prvog inten
aktova koji su, uz figuralne kompozicije i portrete, karakteristini za Bukovevu zagrebaku fazu. U prvo
nskih likova. Medovi na slici prikazuje senzualnu tamnokosu enu koja u dokolici sjedi na terasi i spontano
kolovanja u Muenchenu, gdje zajedno s Beciem, Kraljeviem i Hermanom istoom likovnog izraza i visoko
nvaliditetom, s naglaskom na osobe oteena vida. \r\nZatiena muzejska graa Tiflolokog muzeja obuhvaa:
t 1987. g. Grau Muzeja ini 3.750 umjetnina raznolikih tehnika i materijala, te razliitih kultura i civilizacija.
sku obiteljsku vilu za Rudolfa i Miru Vrbani. Nakon smrti Viktora Kovaia slijedi 1928. godine do
rete najuglednijih osoba iz tadanjeg javnog ivota. U vlasnitvu obitelji Desnica je i est ikona. Sv.Jura
. Registar je izraen po mjerama izvornih svirala, odlikuje se neobino lijepi, vedrim zvukom. Opseg manuala je
menata, povelja i oruja. Zbirka je vezana (i obiteljskim vezama) uz slavne obitelji hrvatske povijesti: Ku
rebakog zlatara Krupia, koja dri klju grada i cehovsku krinju s grbom. U oblikovanju Kerdi koristi s
ignuo je Hrvatski sokolarski savez 1925. godine povodom obiljeavanja tisuugodinjice hrvatskog kraljevstva, prem
na etalitu izmeu Botanikog vrta i sveuiline knjinice, na junom dijelu dananjeg Marulievog trga. Podignu
a Jubilarne gospodarske izlobe u Zagrebu 1891. g., na godinjicu otkrivanja prvog odljeva ovog spomenika u M
okovom perivoju za izgradnju vile. Od predloenih skica izabrana je enska figura, akt nazvan Elegija eznue, k
dnjih kola na tadanjem Wilsonovom, danas Rooseveltovom trgu. Spomenik je realistiki koncipiran, monolitnog
e, nalazi se na groblju u estinama. Rad je kipara Ivana Rendia, sveano otkriven 1903. godine. Prema elji n
ji stoji iznad poginulog zmaja isklesanog od dva komada kamena crvene rapske bree. Ovaj neuobiajen i rij
ure - portreta djeaka Dragutina Resa, naruio je njegov otac, poznati zagrebaki tvorniar Antun Res. Brona
851. godine. Skulptura obiljeena snanim dramatskim nabojem, donijela je Fernkornu veliku popularnost. Zagreb
ivanja hrvatske drave. Spomenik je dovren 1934. godine, ali zbog dugotrajnih polemika oko mjesta i naina post
rodnog zemaljskog kazalita u Zagrebu. Spomenik je sveano otkriven 1895. godine na Strossmayerovom trgu. Godi
ajuu prezentaciju vozila, strojeva, ureaja, arhivskog gradiva i drugih povijesno obiljeenih artefakat
ma Mievcu. Ima jednu uionicu i uiteljski stan, te kolski vrt s bunarom. Zidana visokoprizemnica u formi je
ent Milosrdnih sestara svetog Vinka Paulskog koje ga koriste do 1948. Vila je pregraena 1873., te 1896. godi
en 1873. godine, a 1874. u zgradu je uselila redovnika zajednica. Mlin je opskrbljivao branom Kuu maticu i os
redmeti: slike, skulpture, namjetaj, predmeti primijenjenog obrta, nekoliko tekstilnih predmeta, zavjetni darovi
ni zrelo uoblienih radova intimistikog karaktera koji posjeduju osobitu kvalitetu i dra. Rije je prven
adenaki je rad kipara, realistiki oblikovan uz prisutnu izvjesnu tvrdou kiparske modelacije. Motiv kopaa
a niskom kamenom kvadru i ograen kovano-eljeznom ogradom. Na stupu raspela urezan je kale, a ispod njega god
men ine troetani poloeni kvadar i drugi, na sredinjem dijelu u njega usjeen, sa stubinom jezgrom i ulazo
du i kolski vrt s bunarom. Prizemne prostorije sluile su kao uiteljski stan dok je na katu formirana uioni
uje i prezentira hrvatska nacionalna, kulturno-povijesna batina od ranog srednjeg vijeka do danas. Ministarstvo ku
pa i bogata zvuka. S tri para pilastara na visokim bazama fasada je vertikalno ralanjena na tri polja sa svi
ku proizvodnju preuzima uro akovi iz Slavonskog Broda.Ttramvajska motorna kola (TMK, tip 101, garanog br
cjelovitost, funkcionalnost, jedinstvenost, izvornost, starost i vanost za proizvodni proces nekadanje
. Petlevski je dobio Meunarodnu nagradu za slikarstvo i doivio punu afirmaciju osobnog slikarskog koncep
grebu. 35 ikona iz ostavtine pok. Zlatka Latkovia razliitog su podrijetla, uglavnom je rije o uvoznom
gospodara. U seljakoj buni 1572-73. bio je uporite feudalnog gospodara Franje Tahija. Krajem 17. st. se
u ravnini glavnog proelja, iznad zabata. U zapisima vizitatora javlja se 1757. godine. Crkva sv. Ivana Nepomuka u
kom, dvostreno krovite je drveno, pokriveno crijepom. Na junom zabatnom proelju je 1952. slikar Boo Jui ob
s vatrogasnim nadzornim i dojavnim tornjiem nadozidan je 1858. Vrata u prizemlju junog proelja rastvorena su
Pukarnice na zapadnom i sjevernom proelju potjeu iz 16.st. Bavasti svod u kolnici i tri duana s izlozima
ala pripisana je majstorima iz obitelji Petra Parlera. Crkva je regotizirana 1876-82. prema nacrtima Friedricha vo
stim svodom sa susvodnicama sagraena je 1620-32. na mjestu dominikanske crkve iz 15. st. Glavno proelje pregraeno
e 1653. zapadno krilo. Istono krilo gradio je zagrebaki graditelj Antun Maczeto. Drugi kat podignut je 1717-19.
e nakon grofova Zrinskih bila u vlasnitvu grofa Ivana Drakovia, a u 18. stoljeu Matije Bornemisse, podupana
m 18.st., najkasnije do 1806. godine za investitora postolara Josipa Mayera. Kua je znaajan, kronoloki vrlo kasn
bila je drvena, osim sjevernog zida koji je zidan opekom. Obukane lezene na proeljima maskiraju spoj planj
tem za grofa Sigismunda Vojkovia-Vojkfy-a iji se grb nalazi na zabatu proelja palae. U zgradi je od 1947.
ulici. Pripadala je obiteljima akovi i Baboaj.

en je otvoreni atrij za izlaganje njegovih skulptura, a iza njega jednokatni kiparski ateljer. Adaptaciju je vod
orana na katu proirena je iza 1846. prema projektu Aleksandra Brdaria kada je kupuje drutvo "Narodni dom".
stoni dio muzejskog sklopa inkorporirana je kaptolska kula "Popov Turen" i "itnica" adaptirana za tzv. "Normalnu
a projektu zagrebakog graditelja Aleksandra Brdaria. Na balkonskoj kovanoj ogradi inicijali su vlasnika kue i n
Waidmanna za investitora podbana Jovana ivkovia reprezentativni je primjer monumentalne gradske vile neorenesansn
snorenesansni portal s grbom Nikole Strezoja na kojem je 1627. godina.
Franju Gaparia. Radove je izvodio graditelj Janko Jambriak. Cjelovito je sauvana prostorna struktura kurije s
unoj i zapadnoj strani prizemni su gospodarski objekti. Kurija je podignuta krajem 17. stoljea u vrijeme kanoni
stoljea. Sauvana je barokna prostorna struktura kurije s arkadnim hodnicima i oslikanim proeljima iz prve et
oe da je kuriju koja je kasnije u nekoliko navrata mijenjana, gradio kanonik Emerik Nyllas (1693.-1712.). Kano
arije i sv.Stjepana, gradio je 1263.-87. biskup Timotej, laa sa zvonicima tijekom 14. st., a svod poetkom 15.
kraja 17. st., djelomino sauvanoj u strukturi podruma i prizemlja. Barokna proelja ralanjena pilastrima i n
nji Abantniju, a od 1673. kanoniku Aleksandru Mikuliu, kasnijem zagrebakom biskupu. Proelja su preoblikovana
uvana je izvorna prostorna struktura kurije s dvokrakim stubitem i prostranim peterosobnom kanonikim stanom organ
rednjovjekovne kurije. Jednokatna kasnogotika kurija koju je sagradio kanonik Juraj Hereinci u 16 st. zidana je op
ca, prvotno gospodarske namjene. Jezgra kurije sagraena je 1710. (investitor: kanonik Tomo Kovaevi) o emu
7. i 1620., nakon poara 1645. te nakon potresa 1880. (1885-1902) kada je regotizirana prema projektima H. Bolla im
nad dvorinim ulazom svjedoi da je donji dio kurije sagradio kanonik Ivan Leskovari krajem 17.st., a spomen
edekovia, rektora Hrvatskog kolegija u Beu. U jezgri su sauvani prostori kurije iz 17. st. Prije obnove proelja
1731. Cjelovito je sauvana kasnobidermajerska vanjtina kurije jednako kao i prostorna struktura unutranjosti,
ao Mihovil Faleschini. Cjelovito je sauvana prostorna struktura kurije s centralno smjetenim hodnikom, dvok
1. U jezgri kurije sauvani su ostaci zidanog objekta iz 17.st. Cjelovito je sauvana barokna prostorna struktura k
ajem 15.st. u vrijeme kanonika Petra de Mysolia. Kasnorenesansno juno krilo kurije pregradio je i obnovio l
nesansna, datirana spomen ploom uzidanom na proelju ju. krila koja spominje investitora gradnje: kanonika Iva
4. prema projektu Viktora Kovaia. Uz crkvu je sedmorokatni zvonik zidan opekom s loggiom na vrhu obloenom zeleno gl
yr i Vogel, unutranju dekoraciju i tukature Schmidt i Ruderich, a slikarske kompozicije na stropu Goltz i Kot
umjetnine na Milenijskoj izlobi u Budimpeti 1898-96. kojeg su projektirali Floris Korb i Kalman Giergl. el
anosti i umjetnosti s galerijom i arheoloki odjel Zemaljskog narodnog muzeja. Neorenesansna proelja u goloj opeci s
a. Projektirana je tako da sa susjednom Eskomptom bankom u Ilici 3 (Fellner i Helmer 1898) ini oblikovnu cjelinu. Sastoj
stitim projektima Hugo Ehrlich. Salu gremija, sudnicu, dvoranu za sjednice burzovnog vijea, malu krunu dvoranu i b
evog trga, sagraena je 1911-13. prema projektu arh. Rudolfa Lubynskog. Monumentalni korpus peterokrilne zgrade
Hofera, a u izvedbi zagrebakog graditelja ure Carneluttija istie se arhitektonskom kvalitetom u tkivu donjeg grad
rdnice u Zagreb zaduene prema ustrojstvu reda za uzgoj mladei i njegu bolesnika. Jednokatno samostansko krilo
u Hermanna Bolla na uglovnoj parceli ograenoj kovanom ogradom. U sjevernom dijelu parcele je poluugraeni dvokatn
inovia, magnata i mecenu, najreprezentativnija je historika palaa u Zagrebu. Radove je izveo zagrebaki arhitekt Fer
at nadograen je 1837., a trei 1880. prema projektu Hermanna Bolla, kada su proelja preoblikovana u neorenesans
projektu Bartola Felbingera. Drugi kat nadograen je 1878. prema projektu Janka Jambriaka. Proelja su preoblikovan
i. Od 1813. u zgradi je kavana sa svratitem koja od 1827. nosi dananji naziv Lovaki rog-Jgerhorn - najsta
Andriju Majcena. Glavno proelje organizirano u devet osi ralanjeno je lezenama ukraenim rozeticama i plitkim pru
o Bartol Felbinger, koji je vjerojatno i projektant. Ulino krilo u irini 5 prozorskih osi prigraeno je starije
elje komponirano u klasicistikoj tradiciji organizirano je u deset osi i rastvoreno pravokutnim prozorima sa sto
ana baruna Jovana ivkovia. Prizemlje je preoblikovano 1927. prema projektu Lava Kalde. Prvotno je bilo rastvoreno
okutnim duanskim otvorima i slijepom arkadurom rekonstruirano je iza 1960. Dvorini objekti prigraeni u 19.
g i Deutsch). Prvotna proelja s bogatom secesijskom ornamentikom preoblikovana su i modernizirana 1927-28. prema skici
zelenilom. Izuzetan je primjer secesijske arhitekture, s dobro rasporeenim tlocrtnim rjeenjem i maksimalnom in
a za investitore Antuna Oria i Reginu Divkovi. U potkrovlju kue br. 21 je arhitektov stan, zatien od 1945. k
oregulaciju s predvrtovima du Mauranievog trga, planiranu izvorno i prema Gundulievoj. Kua Frank smatrana
glaenom rizalitnom zonom glavnog neorenesansnog proelja sagraena je 1892. godine prema projektu Kune Waidmanna
e bogato je detaljirano terakota neorenesansnim elementima i ukrasima iz tvornice Viktora Brausewetera u Wagramu. Dru
nska crkva je uvuena od linije ulice i lei simetrino izmeu dvije dvokatne samostanske zgrade. Zabatno, troetano
leina na mjestu sruene katolike crkve Sv. Margarete. Unutranjost je ureena 1884., a crkvena vanjtina preobli
o proelje s dva portala, stubinim i kolnim, ralanjeno je plitkim rizalitima na rubovima.
pokriven indrom, u liniji je glavnog proelja iznad zabata. Drveni glavni oltar je iz 18. st. dok ostali inventar
z Leipziga za tri kolska zavoda (Kraljevska realna gimnazija, Kraljevska donjogradska velika gimnazija i Via trg
olodvorska zgrada s dva poviena bona i sredinjim paviljonom graena je u neorenesansnom stilu. Alegorijske skulpt
zlobena paviljona. Neorenesansno glavno proelje, komponirano u devet osi, ralanjuje sredinji rizalit s balk
utava. Reprezentativno oblikovano proelje s naglaenim rizalitom, portalom, kupolom i s alegorijskom grupom izna
kolu i Muzej za umjetnost i obrt. Krilo prema Klaievoj prigraeno je 1903-04. prema projektu Hnigsberga i Deutscha
lnicu, a koristila se za vojarnu, tvornicu duhana, povremeni izlobeni prostor, te od 1882. za Sveuilite. Dvostru
a, prema projektu tvrtke Grahor i Klein, najvea je magnatska palaa podignuta u Zagrebu druge polovine 19.st. D
u ralanjeni su plitkim rizalitima naglaenim atikom iznad konzolnog zavrnog vijenca. Prozori s profiliranim nadst
bila kavana "Zagreb", adaptirana 1895. i zatvorena 1954. godine. Palaa Oegovi, kao prva neorenesansna trokatnica,
zany-Dobrinovia 1878-79. godine, prema projektu zagrebakog graditelja Ferdinanda Kondrata. Neorenesansno glavno pro
ekture, karakteristine za 19. stoljee. Na trgu se jo nalaze: Vodoskok "Gljiva" (1893, H.Boll), dva bazen
e ralanjeno gustim nizom prozorskih otvora. Povieni ugaoni dio zgrade zavrava istaknutim konzolama. Zona prizeml
om "Kukovieva kua" sagraena 1872.-74. najznaajniji je projekt zagrebakog graditelja Ivana Plochbergera
umjetnom breuljku u osi glavne aleje, na mjestu gdje se ravaju putevi i oko kojeg su okupljene glavne partije vr
ude grobna kapela nadbiskupa Jurja Haulika, na breuljku na kojem je ranije bio Narodni hram (Volkstempel). Projekt
chchta na malom breuljku u JI dijelu parka. Perivoj s ruinjakom pred ljetnikovcem je devastiran. Oteeni kip
da Philipa. Glavno proelje rastvoreno je trijemom s dva uglovna zidana pilona i dva drvena stupa u sredini koji nose g
ekada bio lugarev stan, a na katu mala komorica i salon biskupa Jurja Haulika s hrastovom lamperijom na zidovima i
mira. Na lijevano-eljeznoj ploi na postamentu ispisani su stihovi na latinskom koji govore o namjeni parka i motiv
je jedini sauvani maksimirski paviljon. Proelja su rastvorena lunim otvorima i prvotno s etiri, a danas dva v
ovac, najvjerojatnije 1839-40. godine prema nacrtima Franza Schchta. Veliki trokrilni prizemni gospodarski obje
Kleinu. Parapetni detalji, konzole s anelima, neorenesansni panoi i reljefi te enske i djeje alegorijske t
zgrada, u sredinjem dijelu zidana jednokatnica u kojoj je bio stan pelara. Na zidani dio nastavljaju se dva duga
kada i Haulikov ljetnikovac. Toan datum gradnje nije poznat, a 1835. godine je ve postojala. U unutranjosti
uvao je orijentaciju i smjetaj kurije okomito na graevini pravac ulice, s orijentacijom zabatnog proelja
Galjuf. Od 1822. zgrada slui za Vojnu bolnicu, kasnije kasarnu, a danas za atelijere "Zagreb filma". Na junom pro
nja crkve pripisana je zagrebakom graditelju Johannu Eytheru. Godine 1884. u crkvu su preneeni mramorni oltari iz
tenog u dubini parcele. Projekt pregradnje za biskupa Aleksandra Alagovia izradio je Bartol Felbinger 1824. godine
om starije jednokatnice koja je regulacijom i nasipanjem Vlake ulice postala prizemnicom. Na zaglavnom kamenu po
930. prema projektu Huge Ehrlicha na mjestu nekadanjeg biskupskog vrta. Kompleks se sastoji od tri stambena trakta o
munda za biskupa Maksimilijana Vrhovca. Zgrada je kvalitetan, dobro ouvan i za Zagreb reprezentativan primjer kasnobaro
enika biskupskog majura. U dvoritu su nekad bile staje za konje i volove. Glavno proelje organizirano u 16 osi det
ma projektu arhitekta Antona Stiedla novanim sredstvima iz zaklade biskupa Maksimilijana Vrhovca, trokatn
marske jubilarne izlobe 1891., po zatvaranju izlobe premjeten je na Josipovac, na zahtjev Hermana Ehrlicha. Osm
i sagraena nova vila koja u dimenzijama i osnovnim oblicima oponaa staru. Kompleks kurije na Tukancu 100
rske zgrade smjetene juno od ljetnikovca sruene su, a veliki biskupski posjed s vinogradima je rasparceliran i
inju se obitelji Vojkovi, Ratkay, Rauch, Sermage, da bi ga 1825. g. kupio Petar Junkovi. Kurija u svom
ojektu graditelja Janka Jambriaka, za investitora Edmunda pl. Kovaia. Ispred glavnog proelja, okrenutog prema z
ra. Zgrada T tlocrta nesimetrinih krila smjetena je u prostranom vrtu na uglu Jordanovca i Lainske ceste. Ia
drvene kue nasta ja krajem 18. stoljea. Godine 1910. nad dijelom kue izgraen je kat s drvenom galerijom i
Terezija. Nakon potresa 1880. sagraena je nova jednobrodna crkva s polukrunim svetitem posveena slavenski
cha i Viktora Kovaia prigraena dvorina krila za investitora prof. Plavia. Cjelovito je sauvana barokna prosto
rddy i Keglevi. Iza 1777. sagraena je palaa grofa Petra Nepomuka Sermagea. 1846.-72. ovdje je ivio hrv. pr
kovog trga, proirena je godine 1803. na susjednu palau koja je do tada pripadala grofu Adamu Oriu, a
vo gradsko kazalite grofa Antuna Amadea poznato kao Amadeov teatar nalazilo se u palai 1807-34. godine. Od 1849.
en klasicistiki portik, koji se pripisuje Bartolu Felbingeru. Tada je izgraena i ulina stambena jednokatnica
jee. Cjelovito je sauvana barokna prostorna struktura palae s dvokrakim stubitem unutar naknadno proire
st. kada je palaa dobila dananji oblik. Na portalu u Freudenreichovoj uklesana je godina 1786. Palaa je od
u dananjem obliku 1875. u vrijeme kada je vlasnikom bio Mirko Daubai. Jednostavna neorenesansna proelja detaljir
g konvikta. Usprkos mnogobrojnim pregradnjama do danas je sauvao osnovnu tlocrtnu koncepciju, karakteristinu
imala oblik slova "L", duom stranom oslonjena na gradski zid. Juno krilo dograeno je naknadno. Ulini dio kue
ptirana 1881-83. prema projektima Kune Waidmana za Klotildu Buratti, kerku Ambroza Vraniczany-a, vlasnika palae
na Vranicanijevoj poljani. Sjeverni dio zgrade s krilom prema etalitu sagradio je Bartol Felbinger za prof.
nskog stola i podbana. Palaa je temeljito obnovljena i rekonstruirana 1941-43. prema projektu Brune Bauera za
grebaki graditelj Mihovil Strohmayer. Podrum i dijelovi prizemlja uz ulicu svoeni su irokim bavastim s
e te kasnobarokno proelje ralanjeno lezenama i dvorini portal. Ulina krila prigraena su 1914.-1916. za djevoj
" oblika, sa vanjskim stubitem u dvorinom krilu. Ovo je krilo naknadno bilo produeno i proireno. Tijekom
98. spominje se kao zidana, a od 1862. nije mijenjala tlocrtne gabarite. Od 1826. god. kada su vlasnici kue bi
akom graditelju Bartolu Felbingeru. Godine 1933. kua je pregraena prema projektu Freudenreicha i Deutscha. Tlo
gradio prema sjeveru. Pretpostavlja se da je gradnju izveo zidarski majstor Ivan Either. Obzirom na svoj i
krovitem, jednostavnog pravokutnog tlocrta, smjetena je neposredno uz Radievu ulicu, dok se prema istoku kaskadno
08-09., graditelj Ivan Either), kada je Zemaljska vlada kupila palau baruna Kulmera. Palaa je u 17.st. pripada
okni dio palae sagradio je polovinom 18.st. podban i veliki upan zagrebake i krievake upanije Ivan Rauch. Dv
uo advokat Tadija Feri. Drugi kat u neorenesansnim oblicima nadograen je iza 1867. kada je kuu kupila zemaljska
ekorirano je detaljima proizvedenim u tvornici Brauseweter u Wagramu projektirao je Franjo Klein.Unutranjost je vi
oblika, smjetena je na uglu ulice i trga, dok se prema zapadu i sjeveru protezalo dvorite sa gospodarskim zgrad
jelovito je sauvan prostor kata pregraen oko 1776. kada je vlasnikom kue bio visoki asnik Nikola Fridrik Grlei.
u zap. dijelu parcele, s dvoritem koje je prema Visokoj zatvoreno visokom zidanom ogradom. Ulazni dio s trijemom dog
2., a dananji oblik dobila je 1862. pregradnjom i dogradnjom za tadanjeg vlasnika Eugena Sablia. Od 1870. vlasnik k
m je zapoinjao s june strane kontinuirani niz kua na zapadnom gradskom bedemu za tadanjeg vlasnika Mat
e park s vrtnom kuicom uz palau i podie 1865. kuu u Mesnikoj 23 sagraenu prema projektu Janka Jambriaka. Pa
ue bili su obrtnici bravar Matija Krmeli i kasnije postolar Ivan Jeli. Kua u Mesnikoj 16 jedna je od najveih i
padala je Antunu Bedekoviu, biljeniku sudbenog stola, a kasnije obiteljima eh, Baboaj i u 19. st. Kouti. Sa
nadsvoenim podrumom i prizemljem te esterosobnim stanom sa sobama organiziranim oko dvorinog hodnika. Pro
U jezgri je sauvana struktura barokne jednokatnice koja je u 18.st. pripadala Ludoviku Bedekoviu, Matiji Markovi
jim dijelom, prigraen je 1882. prema projektu Josipa Vajde. Sauvana je prostorna struktura kue sa zavojit
akom, najznaajnijem piscu sjev. Hrvatske toga doba. Sauvana je prostorna struktura barokne kurije s nadsvoe
aj), a izvoa je graevno poduzee Braa Carnelutti. Unato neprimjerenim recentnim intervencijama, vrijedno
oja je zadrala barokno oblikovanje s kamenim prozorima i bukanim lezenama.
a projektu zagrebakog graditelja Janka Jambriaka. Kua je i kasnijih godina doivljavala izmjene i pregr
nokatna kula, pravokutnog tlocrta, zidana je lomljenim kamenom i opekom. Oko 1720. pretvorena je u gospodars
najznaajnijih obitelji hrvatske povijesti i kulture obitelji Maurani. Kua je dograena 1857., te pregrae
Manja jednokatna kua za poslugu, juno od vile (Jurjevska 31) izgraena je prema projektu arh. Benedika i Baran
d su Rudolfa Valdeca, a Oton Ivekovi autor je oslika kupole nad sredinjom dvoranom. Zgrada, podignuta kao izlo
o poslovno-stambena palaa Srpske banke D.D. Autor projekta je Aladar Baranyai (Atelier Benedik i Baranyai). Svojom vi
arhitekt Rudolf Lubynski, sa suradnicima B.Petroviem i S.Buarom. Zgrada Shell prva je jednonamjenska uredska
etrovia i tehnikoj razradi H.Bilinia i L.Horvata. Zgrada je 1942-43. prenamjenjena i pregraena u damiju (Z.
arodnih novina (u zgradi 1880-92.), 1886. nad ist. dvorinim krilom nadograen je kat. K.Waidmann 1889. na dvo
pa Vrhovca 1813. produio je postojeu jednokatnicu prema zapadu te, ukomponiravi u nju kapelu, oblikovao
u zgradu za djeako sjemenite (orfanotrofij), koja je otvorena 1827. godine. Orfanotrofijem su upravljal
-57. prema projektu Mihaela Strohmayera. Pregradnjom 1930. prema projektu Aloisa Bastla sagraeno je novo svetit
Bolla. Bio je grijan i sluio je kao oranerija, tj. zimski vrt za uzgajanje i prezimljavanje junog raslinst
a interijera i opreme Bernardo Bernardi. Ova reprezentativna gradnja obrazovne namjene, cjelovitog i pregledno
nka Jurkovi i Tatjana Zdvorak, a konstrukcije Eugen Erlich. Graevni sklop trokatnog korpusa sa koljkom kon
pleksa novog Zagrebakog zbora na Savskoj cesti. Autori projekta su arhitekti Bernard Lafaille i Robert Camelot.
34. postavljena je nova spregnuta elino-armiranobetonska konstrukcija prema projektu in. Milivoja Frkovia. Sp
ekta Aleksandra Dragomanovia. Ova graevina ubraja se meu kapitalna ostvarenja hrvatske funkcionalistike arhitekture.
jvei spomenik zagrebake arhitekture 19. stoljea. Kao dio cjelovitog ureenja zagrebakog groblja na Mirogoju
umarku, zapadno od glavnog ulaza u groblje. Svojim poloajem izvan prostora arkada, graena proienim neorenesansnim
m. Niz godina bio je u vlasnitvu obitelji Heinzel. Ljetnikovac je ouvan do danas u izvornim gabaritima, obliku
e urezana je na metalnoj zastavici na tornju, a inicijali vlasnika i ime ljetnikovca Veseljak nalaze se na
emlju lei drveni kat i stambeno potkrovlje, graeni u tradiciji seoske drvene arhitekture. Ova graevina po svojem
crta s dvostrenim krovitem, graena od kamena i opeke, pripada sloju najstarijih kolskih zgrada zagrebake okolice
adijalna u pravilnom krunom formatu, polovinu krunog plana zauzima stambeni prostor. Stambeni prostor obrublje
darskim objektima podigla je 1920. obitelj Puntijar. Iza kue su zidani gospodarski objekti staja i podrum izgraeni
ljem okrenut prema potoku. Krovite je dvostreno, pokriveno biber crijepom. Graen je od tesanih hrastovih planj
ih hrastovih planjki spojenih na nemke vugle s vidljivim poberuhima, a temelji su zidani od opeke. S june s
ta, pokrivenog crijepom s june strane ima ulazni trijem tzv. "politan", oslonjen na tordirane drvene stupie. Ju
va prostorna dispozicija, kao i materijal i nain gradnje svjedoanstvo su ruralne tradicije i narodnog stv
se nalaze na dnu okunice gospodarski objekti, a paralelno s njom nova kua. "Hia" je graena u hrastovini,
posjeda Erddyjevih u Trnju. Jedna je od prvih postbaroknih drvenih crkava nastala izvan Plemenite opine Turopo
9. rekonstruirana i obnovljena prema nacrtima Hektora pl.Echkel-a. Oslik svoda svetita izraen je 1930. Jed
su brojne antike spolije. Crkva je dvoranska, barokna graevina sa zaobljenom apsidom svetita, sakristijom sa sje
jugozapada bilo omeeno potokom Vrapakom, a s istoka Vrapanskom cestom. Na parceli se uz zidanu jednokatnicu
na je na zaravni, okruena cinktorom obrambenog tipa, s naglaenim portalom. Istono od crkve, na brijegu, smjeten
mpleksa tekla je postepeno od 16.st. do 1939. Crkva sv. Ksavera s okolnim perivojem s alejom graena je 1748-5
zgradnje nije poznata, kao ni graditelj. Obitelj Andrijevi posjedovala je veliko imanje na Jelenovcu, s vin
sjedu obitelji Daubach. Andrija Jakin kupuje posjed 1870.. Dananji poloaj na parceli koso u odnosu na ulic
ua-lovaki paviljon jedini je izvedeni objekt u sklopu projekta rezidencijalnog ansambla vile s tenis igralite
od tada dograivan nekoliko puta. Vlasnik zemljita od 1833., a najvjerojatnije i investitor objekta bio j
ila i centralno smjetenim trokatnim tornjem u kojem se nalazi stubite, a koristio se za vjebu. Kat nad garao
zin zapadni rub. Ulina kua graena je u prvoj pol. 18.st. kao drvena prizemnica, kasnije zamjenjena zidanicom.
mira i Pipa Arko prema projektu arhitekta Alfreda Albinija. Koncem 1970.-ih izvedena je adaptacija za rezidencij
a struktura kasnobarokne kue s nadsvoenim prostorima prizemlja i peterosobnim stanom na katu. Izgled proelja
18.st. Na dvorinom portalu, na kojem su jo sauvane izvorne barokne daane vratnice, uklesani su inicijali invest
odupan zagrebake upanije, postoji podatak o zidanoj kui, s dvoritem prema ulici. Dvokatno sjeverno krilo prigraen
odie kuu, o kojoj nema preciznih podataka. Zidana kua spominje se 1806., a nain gradnje upuuje na drugu pol.18
otar kraljevine" Ivan Zakmardi sred.17.st. Bartol Felbinger 1821. dograuje za Emerika Domina, j., zap. i
h oznaka. Autorstvo se pripisuje graditelju Kappneru. Po tadanjem vlasniku Martinu Pallainu, objekt je b
u, uskoro potom bila dograena i obnovljena te dananja proelja potjeu iz 80.-tih godina 19. stoljea.
760. i 1776. Graditelj Johann Either 1797. produio je zgradu do irilometodske. Oko 1837. za grofovsku obi
ktura kue i bidermajersko proelje s drvenim portalnim okvirom.
ce . U zapadnom dijelu parcele je dvorite s nekadanjim gospodarskim ,danas stambenim, objektom (Mesnika 38),
u Matoevoj 1728. Godine izgradnje nisu poznate. Ulina krila i sjeverno dvorino krilo sklopa, "U" tlocrtnog oblik
mljita izmeu Mesnike 42 i Matoeve ulice. Podigao ju je grof Aleksandar Drakovi, koji je u tom razdoblju bio vl
rostorna struktura i bidermajerska proelja.
Emerika Erddya iz 1727. Pri rekonstrukciji zgrade Ehrlich je u ulinom dijelu uredio za sebe stan i atelijer, d
rnom stanju ouvana do danas. To je jednostavno oblikovana jednokatnica, tlocrtnog oblika slova -L-, sa
nokatnica, u tlocrtu oblika slova -L-. Na zaglavnom kamenu ulaznog portala uklesani su inicijali vlasnika
6. kua je doivjela niz pregradnji i nadogradnji tako da je danas tlocrtnog oblika slova -U- sa unutarnjim
mansardnim krovom s potkrovnim stanom, sagraena je u 18. st. Bila je u vlasnitvu stolara Josipa Hugopauera i kasnij
vca Nauma Demetra. U sjeverni dio inkorporiran je dio starije kue iz 18. st. Kua Demeter-Corvin, arhitektonske je v
e i sagradio oko 1820., prodaje advokatu Josipu Jurju Meduniu. Kua iz ovog vremena sauvala se do danas. Ar
s centralno smjetenim, malim, unutarnjim dvoritem. Simetrino komponirano ulino proelje s pet prozorsk
ktu Stjepana Uria. Vrt prema Tukancu ureen je polukrunim terasama i stubitima. Palaa, Visoka 8, s cjelovito ouva
a Visokoj i gospodarskom prizemnicom uz ulicu, 1858. adaptiranom u stambenu kuu. U 19.st. vlasnik je bio Ivan pl.Kuk
vi Sakcinski podie ulinu dvokatnicu prema projektu arh. Janka Holjca, spojenom sa starijom kuom hodnikom u vi
ednostavno oblikovana - obraena u glatkoj buci, s konkavno istaknutim zavrnim vijencem. Zabatom je okrenuta
a 1752. godine. Prije toga je kua dva puta stradala u poaru 1706. i 1731. godine. Kua je tijekom godina vie pu
raom u zajednikom dvoritu, izgraen je 1930-31. godine prema projektu arhitekta Drage Iblera. Sklop dviju ugra
Prizemlje kue adaptirano je 1936. za kavanu, prema projektu ovl. graditelja D. vaba.
a, danas je ostala izolirana prema jugu dok se sa sj. i ist. strane jo uvijek tipoloki vee na preostalu izg
Mira Poduje ro.Aleksander. itka, jednostavna arhitektura, oplemenjena dizajniranim detaljima, suvremena kons
tkom 19.st. Podigli su je Francuzi, na tadanjoj granici Napoleonovih Ilirskih provincija s Habsburkom Monarhijo
ekih arhitekata F. Grubera i C. Vlcknera. Zatita se odnosi osim na glavnu zgradu graenu u neoromanikom st
eru. Prije 1830. bila je izgraena i masivna, istona zgrada za skladitenje robe, vatrogasna spremita i radn
ladimir Baranyai 1924. rekonstruirao je kuu potpuno izmijenivi prvobitni izgled proelja, ali istovremeno i re
h sauvanih kua iz 1.pol.19.st. na Tukancu. Dogradnje kue i tornja sa zatvorenom drvenom verandom 1904-05 izvedene
olcu. Tona godina dovrenja crkve "1750" upisana je u kartuu na zidu kora. Svetite tzv. "rimskog tipa" s kupolom
Narudbama dobivenim putem pozivnih natjeaja, osim visoke zgrade i trgovakog pasaa, u kratkom je vremenu (19
tariji ouvani sloj izgradnje s kraja 19. i po.20.st. su zgrade radionice za opremu lokomotiva, tokarnice, kov
ol. Sjeverni dio grada s prvim ulaznim, kasnogotikim vratima i bastionska platforma podignuti su poetkom 16.st..
68. godine, prema projektu Franje Kleina, za Jeanete Pongratz, suprugu industrijalca Quide Pongratza. Vila Pongratz
an 1888. godinom koja je upisana na "grut". Graen je na kamenom je temelju od hrastovih platica koje se spaja
ne. Skulptura prikazuje snaan muki akt, koji sjedi na stijeni u borbi sa zmijom, kojoj iz usta izlazi mlaz vode
demije znanosti i umjetnosti 1926. godine. Sjedea figura biskupa Strossmayera izvedena u bronci, postavljena je na
dubokog razmiljanja. Kompozicija je mirna i zatvorena, te nadnaravnom veliinom snano doprinosi monumenta
oj veliini postavljena je na mramorni postament. Ruer Bokovi prikazan je sjedei, poduprt o globus, u razmilja
ma i beke secesije, na apsolutnoj razini europskog simbolizma. Funkcionalni oblik zdenca srastao je s klupkom fi
ebu, ispred zgrade Umjetnikog paviljona. Skulptura prikazuje stojei lik slikara s paletom u ruci koji je nagnuo gl
n je lik majke koja na lijevom koljenu dri dijete to ga doji. Monumentalna stilizacija figure seljakinje i
ma, steenim tijekom stvaranja i razvitka grada. U prostorima sredinje zone grada to su njegova najstarija urbana
ruje ume Dotrina autentino podruje povijesnog dogaaja - Dolina grobova s cjelovitim ureenjem partera i
vada na biskupskom posjedu u park francuskog tipa namijenjen graanima. Otvorenje je bilo 1794. godine. Ureenje
ivo zatieni kompleks Susedgrada i njegovo podbreje. Sastavni dio predmetnog kulturnog dobra je i lokalit
o Ptuja i nalazi se na podruju "res publicae Audantoniausium". Kako je na spomenutom zemljitu iza kue br 28
ka veza i ipke, izuzetno vrijednih stoga to zorno pokazuju nain njihove izrade, odnosno, naine ukraavanja odjee.
ologije, sadri najvanija raritetna domaa i strana izdanja. Dokumentacija sadri folklornu grau
ca i etona. Zbirka obuhvaa grki (autonomni novci grko-rimskih gradova) i keltski novac, rimski republikanski,
uje tek od 1945. godine. Odjelna zbirka uva vie od 4 000 predmeta i kamenih spomenika raznih vremenskih razdoblj
dam tisuljea, tj. od mlaeg kamenog doba pa sve do mlaeg eljeznoga doba. Istiu se bogata keramika zbirka
Od grkih spomenika domaeg podrijetla od osobite je vanosti niz natpisa javnog karaktera koji svjedoe o o
ebu, kao i arhivske grae kazalita drugih hrvatskih gradova, osobnih arhiva pojedinih kazalinih djelatnik
i, posjeduje knjini fond znanstvenog karaktera i to od XV. st. do danas. Sadri i vrlo vrijednu zbirku ink
ni dio knjine grae kao i fond rukopisa smjeten je u okviru posebnih zbirki kao i neknjini fond u okviru z
e opreme po pojedinim nastavnim predmetima. Muzej je osnovan 1901. i prikazuje razvoj kolstva u Hrvatsko
atva nakon rata. Naivno su stilizirani stabla i jeleni, rasporeeni u dekorativnom rasporedu-jedan je
prvih institucija takve vrste u Europi.\r\nMuzej raspolae fundusom od oko 100.000 predmeta lijepih i primije
vrijedne zbirke atlasa i zemljovida, te naroito vrijedne Valvasorove knjinice, koja sadrajem obuhvaa podru
. \r\nMinistarstvo kulture donijelo je novo rjeenje o utvrivanju svojstva kulturnog dobra za Staru zbirku
atskoj kroz protekla dva stoljea. Od 1934. godine smjetena je u povijesnoj palai Vranyczany. Danas Moderna ga
popisa. Zbirka Roi valorizirana je kao izuzetno vrijedna zbirka, i u europskim razmjerima. Osobito znaajna
era. Osobito znaajna je cjelina slika i skulptura hrvatskih autora prve polovice 20.st. koja je gotovo u cije
ura i natpisom Vivat pandur, danas je dio fundusa Hrvatskog povijesnog muzeja.
e Hrvatskog povijesnog muzeja u Zagrebu.
brta, a svi su predmeti neko pripadali najcjenjenijim graanima Hrvatske krajem 19.st (obitelj Maurani, Ku
opekom s kraja 19. stoljea je prizemnica pravokutnog tlocrta graena hrastovim planjkama meusobno spojenim na pre
krajem 16. st., meutim, dananja je kurija u cjelini graena u prvoj pol. 19. st. Rije je o jednokatnoj z
o gorje, umberak, dolinu Sutle i Krko polje. Na lokalitetu su pronaeni ostaci naseobinskih objekata s ouvan
atnu dragocjenost predstavlja sauvan potpis polikromatora (Marco Kimpiler). Oltar Treega Isusa u bonoj kap
no glavno krilo vee se, s dvorine strane, gospodarsko krilo, a povezuje ih zidani natkriti trijem. Ispod dijel
imjer umjetniki i povijesno vrijednog instrumenta na podruju sjeverne Hrvatske. Trodijelno raskono ku
kutnim svetitem, sakristijom uz svetite i zvonikom uz glavno proelje. Unutranjost je svoena krino bavastim
enom obliku. Pripadajui inventar je rad seoskih majstora i dio je tradicijske kulture te s kuom predstavlj
raena 1870. g., s pravokutnom laom i svetitem jednake irine, izvana poduprta kontraforima. Na glavnom proe
o osnivaa najpoznatije hrvatske tvrtke za gradnju orgulja. Ujedno to su najvee orgulje, jednog domaeg gra
nim brodom s pridruenim plitkim bonim kapelama, konkavnim suenjem prema svetitu te prostorom pjevalita.
c na ibu. U svakoj zgradi je tematska izloba koja doarava ivot i rad teaka kraja 19. i poetka 20. st. karakteri
a. Likovne vrijednosti lijepog stilskog kuita oituju se u malenom prospektu podijeljenom u tri ravno za
istijom i zvonikom tipa jaha iznad glavnog proelja. Unutarnji prostor natkriven je drvenim oslikanim tabulato
jom i zvonikom na zapadnom proelju. Dvije pravokutne kapele, od kojih je sjeverna polukruno zakljuena, nalaze
formiran je plitki trijem sa zvonikom. Prostor je natkriven drvenim koritastim stropom. Oltar pukog baroknog i
n retabl bez svoje izvorne zidane menze. U sreditu baroknoga retabla oltarna je slika Krunidbe Bogorodice
o zaobljenim svetitem, sakristijom i drvenim zvonikom nad glavnim proeljem. Ima oslikan drveni tabulat i drveno
ku Sv. Juraj ubija zmaja omeuju kipovi apostola Andije i Bartolomeja, a na atici je slika Bogorod
rkva je jednobrodna graevina s niim i uim svetitem zakljuenim trostranom apsidom. Sjeverno je sakristija
krovitem, a proelja su oblikovana dekorativnim detaljima kasne secesije. Zgrada je podignuta 1913. g., a svoj
ana je tijekom vremena, no unato tome u cijelosti je sauvano pravokutno gotiko svetite svoeno krino-rebras
stupom iz vanjskog trijema, antora. Na zapadnoj strani prigraena je komora zidana opekom sa zasebnim ulazom, spe
poligonalno zakljuenim svetitem i predvorjem, nad kojim je zvonik. Prostor broda svoen je lanim drvenim ba
poligonalno zakljuenog svetita poduprtog kontraforama do elemenata poput gotikog junog bonog portala.
m i uim izduenim svetitem sa stijenjenom apsidom. Vanjtinom crkve dominira peterokatni zvonik s piramidal
a s duom stranom prema ulici, pokrivena dvostrenim kroviteme s lomljenim zabatima. Ima karakteristian raspore
m strminama dok je na jedinoj pristupanoj strani opasan s tri reda zemljanih bedema. Ukupna povrina naseobi
dinjoj osi glavnog, zabatno oblikovanog, plonog proelja postavljen je plitko istaknuti zvonik zavren dvostruk
neospornih likovnih vrijednosti komponirano je s prospektom na povienom postolju. Dva vitka bona tornja zatv
snom umjetnikom djelu krasnog zvuka i osobito lijepog kuita, jednom od najvrjednijih pozitiva nae b
podignuta je krajem 17. st. Crkva je poveana 1733., a od 1775. u sklopu samostana djeluje kola. Ukinut je 1789. g
le, graene od kamenih ploa, debljine zida oko 1,50 m. Uglovi su ojaani velikim tesanim blokovima. Prva kul
kljuenim svetitem, sakristijom uz sjeverni zid te dvokatnim zvonikom i zatvorenim narteksom na zapadnom proel
e na menzi stoji skulpturalna grupa Sv. Mihovila Arhanela kako gazi lik Sotone na tlu. Sredinje mjesto reta
U skromnim kuanstvima nekad je bio glavno jelo koje su i rudari nosili u okna za objed. Ime je dobila po tradici
rskim elementima kao to je stubite, zakljuuje se da je graen poetkom 19. st. Rije je o jednokatnici pr
e jednokatna klasicistika graevina s dvostrenim krovitem podignuta u prvoj polovici 19. stoljea. Unutra
gnuta oko 1860. Dekoracija glavnog proelja oituje ranu romantinu fazu historicizma. Unutranje prostorije org
a. Oko 1870. glavno proelje prvog kata preoblikovano je u neorenesansnim oblicima, a nakon 1910. izvedena je se
a junoj strani Trga. To je ugraena pravokutna jednokatnica s dvostrenim krovitem podignuta 1906. na mjestu
oj graevini tlocrtne L forme kojoj je u 20. stoljeu dograeno katno krilo ime je definiran tlocrt U forme. Pro
oje slike i skulpture, te fotografije svoje kerke Vesne Price. Zbirku ine 252 predmeta, od kojih je manji b
e SZ Hrvatske, istiui se neobinim rjeenjem arhitektonske kompozicije s obilato umnoenim stupovima u m
im poligonalno zavrenim svetitem. Proelje je jednostavno zabatno, s prizemnim predvorjem. Uz sjeveroistoni dio u
na i presvoena u 19. stoljeu. Jednobrodna je pravokutna graevina s uim pravokutnim svetitem uz iji je juni zid
. st. u tipinoj tlocrtnoj i oblikovnoj tradiciji kurija tog vremena s glavnom stambenom prostorijom palaom u
akim graditeljem, njegovo podrijetlo i kolovanje L. aban je pronaao u Grazu u radionici majstora K. Miterei
nike ulice i glavnog trga. To je jednokatna graevina sagraena u kasnobaroknim stilskim oblicima u drugoj
an katel Kerestinec, burg je naputen te razruen 1616. godine. Kompleks starog grada ine dva dijela - gornj
, a dijelovi arhitekture uklopljeni su u strmo zemljite na etiri podne razine. Jednobrodna je crkva pravoku
uim poligonalnim svetitem te zvonikom i trijemom na zapadnom, glavnom, proelju. Laa ima ravan tabulat, a sv
nim zidom, smjetena je kapela Sv. Benedikta. Na ovoj lokaciji bila je drvena kapelica sagraena 1650. godine koju
nica pravokutne osnove s etverostrenim krovitem. Prostor prvog kata dugakim je hodnikom podijeljen u dva
e spominje u vizitacijama iz 17. stoljea. Ima etverolisnu lau i pravokutno svetite sa stijenjenom apsido
proelju. Portal je uokviren kamenim polukrunim dovratnikom sa zaglavnim kamenom na kojem je uklesana 1728.
tilskim oblicima. Prostorna organizacija prizemlja zasniva se na nizu prostorija s prednje i stranje strane. U s
nog tlocrta. Prizemlje kue graeno je kamenom lomljencem, dok je kat zidan opekom s pojaanjem drvenih greda.
gnuta na prijelazu 19. u 20. st. Pravokutne je tlocrtne osnove te pokrivena dvostrenim krovitem. U prizemlj
pravokutnog tlocrta s uim polukruno zakljuenim svoenim svetitem i sakristijom. U sredini glavnog proel
nom proelju. Tlocrtna dispozicija s grupiranjem prostorija oko sredinjeg hodnika ima kasnobarokni karakter
em. Prvotna jednokatna barokna kurija iz 18. stoljea stradala je u potresu 1880. nakon ega je u obnovi produ
blicima na mjestu starijeg objekta. To je longitudinalna jednobrodna graevina s polukrunim svetitem i e
jednake brodu i zvonikom nad glavnim proeljem. Izmeu prostora broda svoenog ekom kapom i svetita nadsvo
rade, park te prilazna aleja s jablanovima. Graena je od 1905. do 1907. u historicistiko - secesijskim oblici
nih klesanaca, koji ukazuju na mogue srednjovjekovno porijeklo. Pripada tipu jednobrodnih graevina pra
o je longitudinalna jednobrodna graevina s uom i niom trostranom apsidom te etverokutnim zvonikom ispred
nikom u sredinjoj osi glavnog proelja. Prvotna zidana kapela iz 1669. godine obnovljena je 1726. kada dobiva dan
mogao biti Simon Otonischer iz Maribora. Orgulje su prvotno bile pozitiv s 8 registara, bez pedala, kasnije su u
oblicima. To je jednokatnica pravokutne tlocrtne osnove pokrivena etverostrenim krovitem. Eksterijer kurij
naajnije srednjovjekovne sakralne graevine sjeverozapadne Hrvatske. Jednobrodna je graevina pravokutnog tl
em zakljuenim stijenjenom apsidom, sakristijom i zvonikom na glavnom proelju. U cijelosti je svoena. Barokni o
snove te pokrivena dvostrenim krovitem sa skoenim drvenim zabatima. Prizemni kameni dio kue djelomino
rtne osnove sa irokim drvenim trijemom na istonoj zabatnoj strani. Prostornu organizaciju kata ine tri povezan
vije etae donje podrumske i gornje stambene, a tlocrtno je u obliku slova L. Podrumski prostor je nadsvoen. P
ga je 1822. zelinska obrtnika obitelj Trgovac. Pretpostavlja se da je djelo lokalnog kipara ili radionice.
m sreditem formiranim na dominantnoj poziciji uz crkvu sv. Ivana Krstitelja. Dva su osnovna elementa ouvano
rve etvrtine 19.stoljea. Pravokutnog je tlocrta i simetrino koncipirana, s dvokrakim stubitem u sredinjoj osi i b
zdueno svetite trostranog zakljuka te kvadratna sakristija uz sjevernu stranu. Iznad glavnog proelja je
na je, s uim zaobljenim svetitem, sakristijom i zvonikom pred glavnim proeljem. Crkva je svoena ekim kapa
red je jednostavan i funkcionalan s popreno poloenim ulaznim hodnikom koji dijeli zgradu na dva dijela, a s
a nacrtima Hermana Bollea u historicistikim oblicima kada je dobila dananji izgled. Jednobrodna je graevin
a mjestu starije graevine. To je jednobrodna drvena crkva s niim i uim svetitem zakljuenim trostranom apsidom
ektonskoga tipa tijekom vremena je proivio preinake od repolikromiranja do zamjene antependija neostil
enuto 1428., a organizirano je uz glavnu cestu na koju su prikljueni seoski slijepi putovi. Sauvana je izvorna t
anoj graevini pravokutnoga tlocrta s uim, poligonalnim svetitem, jednokatnom sakristijom uz juni zid te zv
enje ume zbog formiranja obradivog zemljita. Nakon stradanja u poplavi 1914., nova betonska vrata sagraena
nacrtima kraljevskog inenjera Koste Tomca. Prostor lae podijeljen je na etiri traveja krinih svodova. Vanjt
ta s rizalitnim istakom u sredinjem dijelu zaelja u kojemu je smjeteno stubite. Posebnost graevine se oituj
brodna longitudinalna graevina s plitkom apsidom te pravokutnim zvonikom ispred glavnog proelja. Uz juni
stranim svetitem. Sredinji dio glavnog proelja rizalitno je istaknut, dok se pravokutni zvonik nastavlja na sj
4. te e egzistirati sve do 19. stoljea kada e postati podrunom kapelom i s vremenom ruevinom. Na njezi
urjevskim obiajima su ophodi po selima. Skupine mladia i djevojaka uoi ili na samo Jurjevo obilaze seoske do
znim ulicama. Primjer je srednjovjekovnog trgovita formiranog spontanim razvojem koje se od 14. stoljea
ema nacrtima Hermanna Bolla. Jednobrodna prostrana graevina zakljuena poligonalnim svetitem uz pjeval
ranog du prometne komunikacije s dva povijesna arita: drvenom kapelom sv. Barbare iz 1642. godine te dvorce
im oblicima na mjestu starije graevine. Ima lau krunog oblika kojoj je sa istone strane prikljueno pravok
vunosti, a prema sudu L. abana, predstavljaju vrlo uspjelo djelo najkvalitetnijeg domaeg orguljara 19. st
ekog dvorca i posjeda. Konstruirana je od betona te obloena crnim granitom, uz primjenu arhitektonskih elemena
ana samo jugozapadna cilindrina kula i upna crkva sv. Vida, najistaknutiji dio povijesne cjeline. Toranj crk
Jednokatnica pravokutnog tlocrta s podrumom ima svoene prostorije prizemlja rasporeene uz sredinji hodn
as u funkciji), staja, svinjac te dvije pomone zgrade. Prema oblikovanju, dataciji, koritenom materijalu te nam
ana na kapitelima dovratnika glavnog portala. Bila je to mala kapela s drvenim tornjiem nad vratim kada je kr
tne osnove razvijen je barokni prostorni koncept sa sredinjim salonom kojeg flankiraju dva manja bona dok su u
darskom zgradom i pilom baroknih obiljeja formira vrijednu cjelinu povijesne, arhitektonske i ambijentalne vrijedn
izduljenim, poligonalno zakljuenim gotikim svetitem poduprtim kontraforama, sakristijom i bonom kapelom
reklop. Natkrivena je dvostrenim krovitem s crijepom. Unutarnja organizacija je tipina trodijelna. Na ulazu je je
otesane ugle i izvana okreena. Natkrivena je dvostrenim krovom skoenog zabata prekrivenim crijepom. Unutarnja orga
poluprofilu, s poprsjem ravno rezanih grudi koje je poloeno na ovalnu bazu. Pitanje atribucije i datacije o
na probod. Izvanredno lijepo stilsko kuite posjeduje jo originalnu boju. To je pravi Gesamtkunstwerk k
breuljku iznad naselja Bistra. Crkvu je 1631. godine dao sagraditi barun Ivan Mascon kao jednobrodnu l
U zranici je sauvan originalni zapis s imenom graditelja. Dva pedalna registra dodao je 1887. godine Seb
ojektu graditelja Pfeifenbergera. Pravokutnog je broda s uom trostranom apsidom, bonim kapelama te zvonikom
e svetite s krino-rebrastim svodom i boni juni portal. Poveana je i barokizirana 1695. g. kada su dograen
nutra polukruno zakljuenim svetitem, sakristijom i zvonikom na glavnom proelju. Unutarnji prostor broda i sv
pripadala je obitelji Pozvek. Rije je o jednokatnici pravokutne osnove zakljuenoj etverostrenim krovitem
akavaca u 16. st. uz donji tok rijeke Sutle do utoka u Savu. Danas je rasprostranjen na podruja opina:
pravokutnog broda s uim svetitem i poligonalnom apsidom, junom bonom kapelom krunog tlocrta te kapelom prav
es Franciscus Genechek iz 1733. g. Pozitiv je rijedak primjerak iz prve polovice 18. st. te jedno od malobr
okomito na ulicu i krae zabatno krilo. Tlocrt i oblikovanje proelja asimetrino su koncipirani. U lijev
azu 15. u 16. st. u kasnogotiko/renesansnim oblicima, kasnije preoblikovana. Jednobrodna je graevina, veih dimenzi
m i zvonikom u sredinjoj osi glavnog proelja. Prostor broda nadsvoen je ekim kapama, a svetite bavastim sv
rlo karakteristinih u boji, odlino svladava crkveni prostor. U orgulje je ugraen posebni, mali ormari, va
e 1865. godine, a bono postavljeno krilo krajem stoljea. Poznata je kao kua gradonaelnika ure Kunde
runo zakljuenog svetita sa sakristijom i zvonikom na glavnom proelju. U cijelosti je svoena. Iz starije crkve
om utvrdom branjenom vodenim opkopima, (izgraenom 1553.g. te kasnije vie puta rekonstruiranom) uz koju se poput
adicijske obue na nove generacije. Opanak, rukotvorina, sastavni je dio narodnih nonji te je stoga va
arom. U kui je u velikoj mjeri sauvan tradicijski inventar povezan s nainom privreivanja i stanovanja ivanigrad
jskoga materijala. U svakoj od njih ouvan je vei broj pripadajuih predmeta vezanih na gospodarenje i
im oblicima historijskih stilova. Ima pravokutnu lau rastvorenu irokim segmentnim lukom prema pravokutnom uem
starine bez premca u Ivanikom kraju, te kao jedna od rijetkih ouvanih drvenih katnica s hrvatskim uglom
maju 10 registara, 1 manual i pedale. Usko, vitko kuite, na povienom postolju, stremi u visinu iljatim zabato
ri ugaone poligonalne kule dok je na etvrtom uglu manji pravokutni aneks koji odgovara loggi. Volumen dvorca je zgu
nom proelju. Svoena je ekim kapama, a apsida polukupolom. Uz zapadni zid nalazi se zidano pjevalite, dok je pod p
uom zaobljenom apsidom, pravokutnom sakristijom te zvonikom na glavnom proelju. Eksterijer je oblikovan u duh
sjedalo za putnika. Sjedala su tapecirana i obloena koom. Iznad sjedala za putnike je crni koni krov p
upilo poetkom 20. stoljea uz pomo financijskih sredstava svetojanskih iseljenika.
a, a metalni su rad seoskih kovaa. Na ovakvim kolima najee su prevaani trupci, kamen, bave i slini gl
nat je ve u srednjem vijeku kao sakralni prostor na kojem su se do 17. stoljea nalazila ak tri sakralna objek
gonalno zakljuenim svetitem i zvonikom na glavnom proelju. Nad brodom je strop, a svetite je svoeno. Inv
vokutnog tlocrta s poligonalno zakljuenim svetitem, sakristijom i zvonikom bono uz glavno proelje. U cije
dalnog prozranog tijela sastavljenog od eljeznih dijelova i postavljenog na kamene baze. Prema vrhu se postep
aena je u jednostavnim oblicima klasicistike arhitekture. Svoena je ekim kapama odijeljenim pojasnicama, a
ene s poetka 19. stoljea. Zgrada je slobodnostojea dvokatnica pravokutnog tlocrta. Simetrina prostorna
dnobrodna je, s izduljenim poligonalno zakljuenim svetitem, sakristijom i zvonikom na glavnom proelju. D
e. Trgovite Jastrebarsko nastalo je u prvoj polovici 13.st., vjerojatno neto prije dobivanja privilegija slob
peterokutnom apsidom te ulaznim predvorjem u prizemlju zvonika naslonjenog na sredinju os glavnog proelja. Sagr
e jednobrodna graevina s ravnim drvenim stropom, pridruenom niskom polukrunom apsidom svoenom polukupolo
graen zvonik, 1847.g. je obnovljena. Rije je o centralnoj graevini s kvadratnom laom i tri polukrune apsi
onik uz glavno proelje. Crkva je jednobrodna graevina pravokutnog svetita iza kojeg je u produetku smjetena s
ubraja se meu vrlo uspjela ostvarenja tvrtke Heferer. Kao vrsno umjetniko djelo domaeg graditelja zasluuje p
a je, s dvije kapele na sjevernoj i jednom na junoj strani, te polukrunim, izvana poligonalno zakljuenim
je mogao bi se pripisati Ivanu Franji Janeeku iz Celja. Pozitiv je vaan dio lijepog sakralnog prostora. To je
koncepcijom s bogato arhitektonski ralanjenom unutranjou kojom dominira centralni prostor broda nadvien
om apsidom, sakristijom uz svetite i masivnim poligonalnim zvonikom ispred glavnog proelja. Vremenski i gra
8 svijenjaka, 1 relikvijara i 3 kanonske ploe. Grupa od 20 ulja na platnu predstavlja vrijedan izvor za
. Franjo Risner,1751. g.), oltara Trpeeg Isusa (1760-ih), propovjedaonice, krstionice, Bojega groba (o
atskoj, jedno od najveih djela iz doba bidermajera. Kuite je s tri tornja, bonih viih i srednjim niim, te d
ripadajueg gospodarstva. U kui je 1898. g. roen kardinal Alojzije Stepinac. U dijelu kue je etnog
i se o jednoj od najljepih organolokih cjelina 18. st. u Hrvatskoj. Ormar je komponiran s trodijelnim p
avnog proelja te pravokutnom sakristijom. Svoena je bavasto sa susvodnicama, a apsida polukupolom. Uz oslik
se krianju formirao trg u vidu dva ljevkasta proirenja. Trgovi su predprostor ulaza u upnu crkvu sv. Troj
ma projektu S. Podhorskog, dominantnu u cjelokupnom izgledu crkve. Rije je o centralnoj graevini krinog tloc
etvrtastim dvoritem. Uz due katno proelje kue protee se drveni trijem s izrezbarenom ogradom i oslikom u buc
zakljuenim svetitem, sakristijom, bonom kapelom i zvonikom poligonalnog presjeka na glavnom proelju. Tri
prema projektu arhitekta S. Podhorskog. Kurija biskupskog dvora je jednokatnica asimetrinog tlocrta s dvo
na Padovanskog i sv. Roka (Josip Stallmayer, 1761. g. ), propovjedaonica, kip Bogorodice s Djetetom, kip Usk
vrde podignute u 16. st. za obranu od Turaka, markiraju najvanije spomenike graevine (srednjovjekovna up
ima djelo je anonimnoga majstora kojeg se po mnogim karakteristikama moe pripisati kutinsko-azmanskom krugu. P
im zaobljenim svetitem, sakristijom i zvonikom na zapadnom proelju. Unutranjost je svoena ekim kapama. Invent
u. Pretpostavlja se da su rad zagrebakog graditelja Antuna Weinera, a po stilu gradnje orgulje pripadaju ta
stoljea i u prvoj polovici 20. stoljea kada prelazi u posjed redovnica djelomino je izgubila izvorni izgled.
ea visoka prizemnica pravokutnoga tlocrta koja tipoloki pripada stambenoj graanskoj arhitekturi s elementima
ena graevina tlocrtno u obliku slova L pokrivena dvostrenim krovitem. Glavno proelje prati zavojitu liniju
ne grede i stijene su spajane na nemki vugel, a trijem sa etiri stupa izveden je u historicistikom duhu tr
vanom poloaju nasuprot Starom gradu, te je zajedno s njim osiguravala prilaz Samoboru sa zapadne strane. Sta
radskom trgu. Sagraen je na mjestu starog samostana koji je zajedno s veim dijelom gotike crkve izgorio u poa
4. do 1704. g. gotiku crkvu proiruje i pretvara u monumentalnu baroknu crkvu. Nastaje jednobrodna graevina s
pstrat. Prva poznata vea obnova odvija se 1757. g. kada je drveni zvonik zamijenjen veim zidanim s baroknom
u radovi na proirenju i pregradnjama koji e potrajati do sredine 18. st. Crkva je jednobrodna, pravokutnog
tvrtaste osnove s uim svetitem zakljuenim stijenjenom apsidom sa sakristijom uz sjeverni zid te zvonikom jun
. st., a dograivana i obnavljana u 16. i 17. st. Tip je jednobrodne crkve s uim, poligonalno zavrenim svetitem
Celja od 1671-75. g. u oblicima manirizma. Jednobrodna crkva sa irokom svijetlom laom i po tri bone kapele
akristija i pravokutno zapadno predvorje iznad kojeg se izdie zvonik s piramidalnom kapom. Zidana je u vie faz
amenom ogradom cinktora s dva ulazna portala. Jednobrodna je graevina s uim svetitem, zakljuenim stijenje
m svetitem te sakristijom i zvonikom s piramidalnom kapom sjeverno uz svetite. Svoena je bavastim svodom sa susvo
titem sa stjenjenom apsidom, a svoena je ekim svodovima. Sjeverno od svetita je sakristija, a na njihovom
pele kao jednobrodna graevina s tri bone kapele uz sjeverni zid, uim pravokutnim svetitem, sakristijom uz sv
godine. Rije je o dvoranskom tipu crkve s laom gotovo kvadratne osnove svoenom ekim svodom na koju se nado
ne. Rije je o tipu crkve koja pripada sladkogorskoj skupini s potisnutim bonim zidovima lae, sa svoenim t
nom objektu iju izgradnju zapoinje ban Matija Gereb u razdoblju od 1483. do 1489. g. Obitelj Erddy, koja u
apsidalno zakljuenim neto uim svetitem. Prostor je ritmiziran masivnim polustupovima koji zajedno sa susvodn
tiri ugaone kule, okruenu vodenim rukavcima. Dvorac je krajem 18. st., prelaskom u vlasnitvo obitelji Pala
tna graevina L tlocrta s kulom na unutranjem spoju krila. Gradi ga u drugoj polovini 18. st. Franjo pl. Tiszt
tvrda u kojoj je 1612. odrano prvo turopoljsko spravie zbor turopoljskog plemstva, a polovicom 18. st.
gradnja crkve, pod vodstvom biskupa Jurja Branjuga, zapoela je 1736., a dovrena je 1739 godine. Rije je o
raena je u dvije faze, tonije 1683. g. kada je zabiljeeno zidanje svoda nove crkve i gradnja predvorja,
agraena je 1806. g. Rije je o jednokatnoj kuriji pravokutne osnove graenoj od hrastovih planjki koju zakljuuje v
itno neobukane. Unato obnovi i barokizaciji na prijelazu iz 17. u 18. st., srednjovjekovni sloj sauvan je
dvoranu s mitolokim fresco oslikom na svodu. Prostorna organizacija, jednaka u obje etae, definirana je ni
sredinjoj osi glavnog proelja. Jednobrodna je graevina, ueg svetita zakljuenog zaobljenom apsidom. Svoe
. st. te prigradnjom bone kapele i ulaznog trijema u 19. st. Jednobrodna je, ueg svetita zakljuenog poligonal
ela s dvorcem i kapelom Sv. Josipa. Dvorac je jednokatna graevina izduljene pravokutne osnove zakljuena dvost
toji se od pravokutnog broda, svetita i bonih kapela, ime tlocrtno dobiva oblik kria. Prostor broda svoen
tnog tlocrta. Znaajna je s obzirom na arhitektonsku slojevitost i ubraja se meu najvee srednjovjekovne
rema projektu B. Felbingera. U Drugom svj. ratu dvorac je teko stradao pa je u razdoblju od 1962. do 1970. obn
thya u 16. st. nakon kojeg se izmjenjuju brojni vlasnici, a 1909. g. darovan je Drubi sestara milosrdnica u
kterizira zgusnuta struktura i organska adicija volumena razliitih oblika i dimenzija uokolo nevelikog pr
nim junim krilom ija je sredinja zona istaknuta altanom s tri luna otvora u prizemlju i eljeznom konstruk
a sredinom 17. stoljea, a 1819. godine dijelom poruena, nakon ega je formirana postojea kapela. Manjih je dim
u srednjem vijeku. Ubraja se meu rijetke primjere srednjovjekovnih sakralnih graevina na podruju sjeverne
strenim krovitem pokrivenim biber crijepom. U unutranjosti su dvije sobe, hodnik i kuhinja u kojoj je ouvana
m iduih stoljea konaan oblik dobiva 1912. godine prigradnjom pristaeka ispred junog ulaza. To je jednobro
o jednokatna kurija, poetkom 19. stoljea proiren je dogradnjom dvaju bonih krila da bi u drugoj polovin
tvrtini 18. st. Rije je o trokrilnom jednokatnom dvorcu tlocrtnog U oblika sa etiri ugaone cilindrine kule.
zi iz polukrunih bonih kapela smjetenih s obje strane broda zakljuenog polukrunim svetitem, uz koje j
2. g., naruio je biskup M. Vrhovec. Rije je o jednokatnoj graevini izduljena pravokutna tlocrta sa sredinj
nosrednjovjekovnog porijekla bio trokrilni objekt graen veinom od drveta, no nakon to je izgorio 1755. godin
jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta sa zaobljenim svetitem, sakristijom i zvonikom uz juno bono proelj
koj. Dvorac izduljenog, pravokutnog tlocrta sagraen u 17. stoljeu prvotno je bio u posjedu jezuita, a za
zeta je nakon poara koji je uzrokovao velika oteenja crkve 1862. godine. Jednobrodna je graevina velikih di
. Kasnije ga dre knezovi Celjski, Frankopani, Erddy i Kulmeri. Strukturalno i stilski je slojevita aglomeracija
n jarkom, a graen je kamenom. Sastojao se od sredinjeg stambenog dijela s unutarnjim dvoritem i vanjskog
5. st. Godine 1663. gradi se dananji poligonalni zvonik, a po. 18. st. probija se juni zid lae i dograuje
okutnog broda, no s obzirom na njihov smjetaj u blizini bonih zidova ne pripada tipu trobrodnih graevina, ve
gospodarskim objektima i bogatom vegetacijom. To je jednokatna barokna graevina pravokutnog tlocrta, orijen
rijemom u prizemnoj zoni zapadnog proelja i manjom dogradnjom iz 19. stoljea. Prostorije su svoene, a na kat
mfalnim lukom nepravilnog, trapezoidnog oblika kojim je odvojeno ue svetite unutarnjih blago skoenih bonih
glavarstvo). Graena je poetkom 19. stoljea kao stambena kua te je preoblikovana osamdesetih godina istog stolj
dine 1908., za ljekarnika Mirka Kleia. U prizemlju je ljekarna K zlatnom anelu, a na katovima su stanovi. Kont
19. st. o emu svjedoe proeljni elementi klasicistike provenijencije, dok je stranje perivojno krilo dogr
dski trg o emu svjedoi sloj gradnje iz 18. stoljea u prizemlju s bavastim svodovima sa iljatim i polukrunim
primjer barokne semiruralne arhitekture u povijesnoj jezgri. Unutranji prostor podijeljen je na etiri pro
eu reprezentativnu jednokatnicu dao je sagraditi samoborski sudac Stjepan Dri krajem 19. stoljea. Proelja
anoga historicizma. Skoeni ugao s glavnim ulazom u prizemlje naglaen je bonim pilastrima te kovano-eljeznom b
m. Sagraena je u prvoj polovici 19. stoljea. Kui se pristupa kroz sredinje pozicioniranu veu uz koju je
0. stoljea dograeno joj je stranje prizemno krilo. Katni volumen pravokutnog tlocrta s altanom na prednjoj ju
Sagraena je na prijelazu 18/19. stoljee. Sredinje pozicioniranom veom, svoenom bavastim svodom, pristupa s
ove ulice i glavnog trga. To je jednokatna graevina pravokutnog tlocrta pokrivena dvostrenim skoenim krovitem.
d 1826.-30. g. prema nacrtima Bartola Felbingera. Kua je integrirala arhitektonsku strukturu starije kue to j
loena je u smjeru pruanja parcele, junim zabatnim proeljem orijentirana na Livadievu ulicu. Graena
. Urbana povijest Samobora poinje 1240.g. kada dobiva status slobodnog kraljevskog grada. Urbana matrica organikog
ena uz sjeverni zid svetita, a zvonik ispred sredinjeg dijela proelja. Graevina je znaajan primjer barokne d
naselje. Kurija je jedna od tipinih gradnji poetka 19. stoljea kakve se susreu u sisakom kraju. Osnovne kon
alih je dimenzija, podignuta na pravokutnoj osnovi na koju se nadovezuje polukruno apsidalno svetite. Prostor la
nutka upe u Osekovu u 17.st. pristupa se izgradnji nove crkve koja konaan oblik dobiva 1751. g. Jednobrodna graevin
nobaroknih stilskih karakteristika. Nad zapadnim proeljem uzdie se zvonik, a juno uz svetite je sakristija.
arhitektonski najzanimljivije sakralne graevine Moslavine. Izvorno je bila romanika centralna graevina kru
teno je groblje. Gradnja crkve zapoeta je u prvoj polovici 18. st. Na njenom mjestu je stajala srednjovjek
m i biber crijepom. Sagraena je kao grobljanska kapela na izvisini iznad naselja u drugoj polovici 17. st. te obnovl
rijeke Kupe. Natkrivena strmim dvostrenim krovitem prekrivenim crijepom. Drveni tornji s piramidalnom limenom
osi glavnog proelja koja spada meu najvee upne crkve s podruja Banovine. Vanjtina crkve artikulirana je
m s piramidalnom kapom iznad glavnog proelja, sagraena je 1831. g. Graena je opekom i zakljuena dvoslivnim kro
unom apsidom. Crkva je graena u nekoliko faza od 1755. -1862. g. Pripada tipu dvoranske longitudalne crkve s d
evina velikih dimenzija graena u gotikom stilu. Do danas je ostao sauvan samo dio monumentalnog gotikog port
ji opinskog spremita za ito. To je tipina graevina skladinog karaktera, zidana slobodnostojea katnica
e se sastoji od centralnog uzvienja okruenog irokim opkopom i snanim bedemom. Na lokalitetu su naeni
ljeu, ali se moe pretpostaviti da je ire podruje naseljeno ve u pretpovijesno vrijeme. Nakon prestanka t
u Sisak Jasenovac. Krapje je izrazito linijsko, cestovno, izdueno naselje, blago savijene forme, koja sl
e s krunom brani kulom. Zidine su graene od lomljenog kamena. Kastrum se spominje 1489. godine ve
a iz poara je bio spaen oltar sa slikom sv. Katarine. Na spomen bitke s Turcima barun Stjepan Patai pod
e proelje. Natkrivena dvostrenim krovitem koje je pokriveno biber crijepom. Dio kue graen je 1893. Na proelji
mike, a proizvodi su narodnog rukotvorstva ili starih obrta. Svi su vezani za narodni ivot i nain privreiva
s pravilnim izduenim okunicama kontinuirano nanizanim samo s jedne strane ceste. U naselju je ouvano e
ljednjih u nizu sakralnih graevina Banske vojne krajine graena u tradiciji kasnoklasicistikih crkava. Cr
d1. U prospektu su tri tornja i dvije uske spojnice sa sviralama. Polja tornjeva polukruno su zakljuena i
e tlocrtno paetvorinasta, ima visoko etverostreno krovite. U prizemlju je svoena kuhinja, a ostale p
j zoni sela koje je formirano u 18. st. Kua je smjetena u sredini parcele, paralelno sa cestom, a gospodarske
ouvana je tradicijska organizacija izduenih parcela i vrijedni primjeri tradicijske arhitekture. Ouvano je pe
m krovitem. Otvori na proeljima i stolarija izvornih su dimenzija i oblikovanja. Detalji proelja bogato su
eta tradicijske kulture, a zbirka zvona broji 206 predmeta. Etnografski predmeti proizvod su narodnoga rukot
etitu), klupe u lai, kropionica (2 kom.), sakristijskog ormara, lavaboa (u sakristiji), kalea ( 2 kom.) i
zv. Schaufasade izvanredne umjetnike kvalitete, ne samo ralanjena nego i plastino razvedena tlocrta. Laa ima el
ulja: Joannes Franciscus Genechek Burger und Orgelmacher in Zilly 1777. Instrument je s 10 (11?) registara,
Gradska munjara sastojala se od nekoliko odvojenih prostora ije je povezivanje rezultiralo nepravilnim tlocr
postavljenim uz veu kraj ulaza u podrum. U prizemlju je konstrukcija pruske kape kombinirana s pruskim sv
trgovina u prizemlju, skladita i veliki stanovi na katovima. Budui da je zgrada ucrtana kod prve izmjer
m prema ulici. Konstrukcija podruma plitki pruski svod, prizemlja kombinacija drvenog grednika, bavastog svoda i
a nastanka i upotrijebljene konstrukcije moe se podijeliti na: sjeverni i juni dio sredinjega dijela zgrad
no prema dvoritu nastavlja stubitem na sjevernoj strani kue. Konstrukcija podruma je pruska kapa, u prizemlj
og tipa, s hodnikom na dvorinoj strani. Konstrukcija podruma je eki svod, a prizemlja te prvog i drugog
n i izrazito pravilan. Zgrada ima etiri etae. Sve etae ponavljaju osnovni raspored prostorija, premda se
alne stambene kue. Drvena konstrukcija postavljena je na zidanom podrumu.Izvorno je bila obraena glatkom bu
no oblikovanje s neorenesansnim detaljima. Tlocrt je jednostavan, sa spojenim sobama okrenutim prema uli
g naselja Segestika, kao i rimskog naselja Siscija, izgraenog na lijevoj obali Kupe. Ostaci gradskih sklopova s
/09, ur. broj: 565-08/3-11-3 ) utvreno da ima svojstvo kulturnog dobra sveukupno 884 arhivskih fondova i zbi
Restauracija izvrena nakon potresa 1911., dala joj je dananji izgled u duhu secesije. Glavno proelje prema trg
adove u svim likovnim i grafikim tehnikama, posebno u akvarelu, ulju na staklu i na platnu. Strieglovi ra
ma na dvorinom i ulinom proelju. Tlocrt je jednostavan. U prizemlju je s desne strane vea. Konstrukcija
nio tijekom povijesno - urbanog razvitka grada. Dananja povijesna jezgra nastala je unutar konture koju je zada
raniji instrument P. Pumppa iz 1855. godine. Opseg je manuala C-f3 ,a pedala C-d1. Vrlo kvalitetno djelo Bran
vano tijekom 18. st. nakon prestanka turske opasnosti. Muilovica je manje izdueno, cestovno naselje izuze
e od Turaka. Na poziv zagrebakog Kaptola gradili su ga talijanski graditelji Petar od Milana, Dominik de Bresci
kata prevladava otvoreni drveni grednik. Velike zrane sobe povezane su direktno, ali i indirektno preko ho
ngelo Chico. 1839. u zgradi se odrava kazalina predstava Juran i Sofija I. K. Sakcinskog, a kasnije je
dvostreno s poluskoenjima poculicama, prekriveno crijepom. Na sredini junog proelja nalazi se drveni tr
ana prema ulici, pokrivena je dvostrenim krovitem s pokrovom od crijepa. Hrastove planjke meusobno su spaja
ma ulici. Pokrivena je dvostrenim krovitem sa poluskoenim zabatima i pokrovom od biber crijepa. Iznad prozora
trenim krovitem sa poluskoenim zabatima i pokrovom od biber crijepa. Iznad prozora prizemlja i kata na zabat
vena je dvostrenim krovitem sa poluskoenim zabatima i pokrovom od biber crijepa. Hrastove planjke spajan
polovac. Sagraena je u prvoj polovici 19.st., u tradiciji baroknog klasicizma. Nad glavnim zapadnim proeljem je zv
a, na sjevernoj obali rijeke Save. Bilo je to arite oko kojeg se razvilo naselje Topolovac. Kompleks obuhva
m i stjenjenom apsidom s okulusom u gornjem dijelu, orijentirana je u smjeru istok-zapad. Barokno svetite j
raena 1921.g. na plitkim temeljima od opeke izduenog pravokutnog oblika. Graena je od tesane hrastove planjke
ca Sunje. Graevina je tlocrtno u obliku slova L, orijentirana svojim proeljem prema cesti. Graena je ope
kutnog tlocrta, pokrivena trostrenim krovitem s biber crijepom s jednom plohom prema ulici. Temelji su izr
u sreditu naselja Sunja. Iznad proelja uzdie se zabatni zvonik. Crkva je graena opekom, obukana glatkom buko
d 1000.g.pr.Kr. moe se pratiti kontinuitet ivljenja oko toplikih termalnih izvora. Ad Fines/Quadrata(?) rims
samostane u Hrvatskoj. Prema povijesnim dokumentima, pavlinski samostan u cijelosti je izgraen 1328.g, stradao
a upora Moslavakog pavlinskom samostanu BDM na Moslavakoj gori. Kasnije se nalazi u vlasnitvu Tome Bakaa
opsega i obrastao umom. Vidljiv je zid dugaak oko 7 m te visok oko 5 m. Sauvani zidni fragment u Koutgradu je od
guralno i ornamentalno, te propovjedaonica koja svojom figuralnom plastikom pripadaju najistaknutijim spomenic
etena sakristija, a pred glavnim proeljem nalazi se kvadratian zvonik nadvien piramidalnom limenom kapom
avokutnog tlocrta nadsvoen ekim svodovima oslikanim 1904.g. Poligonalni zvonik u ravnini je glavnog proelj
nim svetitem. Na glavnom proelju uzdie se zvonik u gornjem dijelu poligonalnog tlocrta s limenom izduenom
oji na svakom uglu ima jednu kulu, a u sredini eonog zida etvrtasti toranj. Sagraen je od kamena crvene boje
a je ostala sauvana. Prema izvorima se uz njezin juni dio nekada nalazio samostan. Tlocrt graevine je jednosta
a, jedna trapezasta kula, uvuena pravokutna kula te tri ulaza. Na platou unutar bedema stajale su pomone gr
e tlocrtno bila paetvorinasta s poligonalnim svetitem te pokrivena strmim krovitem iz kojeg se izdizao zvo
Zidana je opekom, a prizemlje je nadsvoeno pruskim svodovima s pojasnicama. Novija zgrada je repreze
upne crkve bio je austrijski car Franjo, koji je crkvi darovao i orgulje. Klasicistika jednobrodna graevina. Im
oeljem otvara prema gradskom parku. Zgrada se sastoji od dva krila koja ine oblik slova L. Proelja zgrade pok
i razvoja grada povezan je obnavljanjem i jaanjem obrambenog sustava vojne granice u prvoj polovici 18. st.
lokalitetu. O vremenu izgradnje svjedoi ploa s natpisom iznad ulaza. Graevina je pravokutnog tlocrta s neto
graevina. Crkva je teko stradala 1991.g., a do danas je uglavnom sagraena po uzoru na prijanju crkvu. G
evina pravokutnog tlocrta s neto uim svetitem eliptoidnog apsidalnog zakljuka i zvonikom iznad sredinjeg dj
nije 1820. g., a ta godina stoji i na ulaznim vratima. Crkva je krajikog tipa, ali je po obliku i konstrukciji
ada kamena i cigle, a katni dio izgraen od hrastovih planjki spajanim na neotesane uglove. Pokrivena je dvostren
Djed u ulici Davorina Trstenjaka. Kua se nalazi unutar povijesne jezgre naselja Hrvatska Kostajnica. Graena j
ena je na glavnoj komunikaciji kroz sredite povijesne jezgre Hrv. Kostajnice. Kua je graena kamenom i opekom
ijesnom prijelazu rijeke Une. Crkva svojim proeljem zajedno s raskrem cesta i mostom oblikuje sredite stare K
e 1720.g. veim dijelom od kamene grae sruenog prvotnog franjevakog kompleksa. Jednobrodna graevina pra
o podina brda Djed. Prostor koji obuhvaa ostatke upne crkve sv. Nikole i upnog dvora s kultiviranim okoli
a se spominje 1420. g. Na jugu je okrugli bastion dok je na zapadu peterokutna, a na sjeveru najstarija
etnicu Sisak Jasenovac, izmeu naselja Krapje i Jasenovca. Sjeverno od naselja su ume i poplavno podruje
nu. U sredinjem djelu spomen podruja je monumentalna skulptura Kameni cvijet, to je metafora neunitivosti i simbo
i 165 predmeta koji su uglavnom od tekstila, drva i keramike. Etnografski predmeti su proizvod narodnih ruk
arenja pomou alata prizvedenih u kunoj radinosti od dostupnih, prirodnih materijala iz neposredne okoline.
kanonske ploe (49x41 cm), 4 svijenjaka te kalea. Nastali su krajem 18. st. i poetkom 19. st. i nose obil
. Sagraena je 1903. g., iznutra oslikana 1913. g. Nad glavnim proeljem uzdie se zvonik nadvien limenom piramidal
tambene i gospodarske graevine koje su jedinstven primjer postojanja seoske cjeline u urbanom okruenju.Ob
at je jo od kraja 19. st., a provedena su geofizika mjerenja koja su ukazala na postojanje vrstih struktu
ja. Najstariji srednji dio dvorca sagraen je u baroknom stilu u 18. st. U to vrijeme dvorac je bio dio kompleksa
ada Pukog otvorenog uilita, smjetena je u nizu kua na rubnom dijelu stare gradske jezgre. Zgrada je duljim p
remenu nastanka objekta, a neogotika krstionica dobro se uklapa u ovaj barokni prostor. Monumentalna koncepcij
bnovljene su 1989.g., daju izuzetnu umjetniku razinu. Stolarija je obojena jednolino sivo, aneli su polik
ima Moslavake gore. Sredinji dio prapovijesnog naselja nalazi se na platou obraslom umom, s ije sjeverozapadne
akljuenim plitkom segmentnom apsidom, pokrivena dvostrenim krovitem. Smjetena je uz glavnu cestu. Sagraena je
avokutnika, s uom i niom pravokutnom apsidom te tornjiem iznad glavnog proelja. Postavljena je na kamene
oj hii. Zbirka je nastala uvanjem obiteljskih predmeta, otkupima i darovnicama. Predmeti su izvorni, trad
m stambenim i gospodarskim zgradama. Zgrade su izvedene hrastovim planjkama natkrivene dvostrenim krovitima.
m apsidom i s pravokutnom sakristijom uz sjeverno bono proelje. Zvonik pomaknute osi na sjever, s baroknom luko
razito strmim krovitem prekrivenim crijepom nad ijim se ulaznim dijelom izdie tornji zvonika. Prvi se pu
i Thausija, u stilu baroknog klasicionizma kao jednobrodna graevina dvoranskog tipa s dvodijelnim svetitem z
Thausija, u stilu baroknog klasicionizma kao jednobrodna graevina dvoranskog tipa s dvodijelnim svetitem za
rijentirana svojim uim zabatnim proeljem prema ulici. Prizemlje i kat graeni su hrastovim planjkama koje
doblju. Lokalitet je reambuliran tijekom 1996.g. Sredinje je uzvienje gradita jako uniteno. Bedem okruu
krini tlocrt. Sagraena je u blizini sredita naselja u razdoblju od 1913-23.g. U sredinjoj osi glavnog proel
e bi biti djelo majstora Josipa Topleka koji je napravio i orgulje u Osekovu. Kuite instrumenta smjete
ika Terihaja. Vanjtinom kapele dominira jednostavnost oblikovanja i glatka zidna ploha te karakteristian drveni
tradicijski nain poetkom 20.st. Kua je pokrivena dvostrenim krovitem s poluskoenim zabatima i pokrovom od bi
eliste. Graevina je sagraena 1906.g. kao zgrada Dionike tedione Novske, a od 30-ih god. do kraja II. svj.
Novske. Sagraena je 80-ih god. 19. st., a investitor je bio g. Drapczynski, ljekarnik u Novskoj. Tipoloki i pros
historicizma dao sagraditi Adalbert Knopp, austrijski trgovac i ugostitelj. Hotelska zgrada je historicisti
rta s polukruno zakljuenim svetitem i pravokutnom sakristijom, a nad glavnim proeljem nalazi se zvonik. Unutra
ustava s 9 registara, 1 manualom i pedalom. Jako je zaputen. Prospekt jednostavne kubine forme uzdie se na postolju.
ovici i Kupi. Katel je sagraen 1551. godine od Zagrebakog kaptola, kao straarnica graena od kamena kru
rkva je bila jednobrodna s izduenim redovnikim svetitem poligonalnog zavretka. Unutranjost je bila opremljen
bila drvena. Oblikovne karakteristike upuuju na sredinu 19. stoljea kao vrijeme izgradnje. Radi se o je
u se datirati u kasni haltat. Naseljavanje na tom lokalitetu ima kontinuitet ivljenja u starije eljezno dob
e sredine. Uz nonje i predmete pokustva u zbirci se istiu raznovrsni alati. Predmeti datiraju s kraja 19.
ma ulici. Izvorno je imala pravokutnu osnovu koja je naruena prigradnjom s dvorine strane. Moe se pretpostavit
reprezentativnim proeljem orijentirana prema trgu imajui vanu ulogu u njegovu formiranju. Pravokutnog tloc
lna dvokatnica tlocrtne U osnove. Prostorna organizacija svih etaa zasniva se na nizanju prostorija uz van
oj graevini dograeno prizemno krilo s istone strane kroz koje se danas pristupa prostorijama kole. Uzd
rinjice, nedaleko od sredinjeg gradskog trga. Od 1911. g. kada je putena u pogon s tri dizelska motora, do 194
no proelje ralanjeno je kordonskim vijencem na zonu prizemlja i zonu prvog kata. Zavrni vijenac vies
e u formiranju istonog oboda sredinjeg gradskog trga. Pravilnog je pravokutnog tlocrta prekrivena etverosliv
kada je na samom uu rijeke Petrinjice u Kupu izgraena turska drvena utvrda pod imenom Yeni Hisar. Tvrav
u gradnje svjedoi godina 1798, uklesana na zaglavnom kamenu glavnog portala. Crkva je jednobrodna, pravokutne o
prekrivenoj dvostrenim krovitem s pokrovom od biber crijepa. Juno zabatno proelje podijeljeno je pli
vana 1864.g. preustojena je u Vinogradarsko-voarsku kolu. Jedna je od najstarijih kola u Hrvatskoj. Zgrada j
taknutim sredinjim dijelom na obje strane i dvama bonim krilima. Uz ovu glavnu graevinu prislonjena j
17. do 19. st. koji nose obiljeja ranog i zrelog baroka te bidermajera. Osobito je zanimljiv oltar koji
anog svetinog dijela, s manjim zvonikom nad zapadnim proeljem i pravokutnom niom sakristijom. Graena je dr
evina pravokutnog tlocrta, s uim pravokutnim zaobljenim svetitem, pravokutnom sakristijom sjeverno uz svetite
avokutnog je tlocrta od tesane hrastove grae uvrene drvenim klinovima. Konstrukcijska greda duga je 18
straivanja vrlo je bogat i raznolik. Svjedoanstva o arheolokim ostacima potjeu iz druge polovice 19. stolje
783/84. Orgulje su graene posve u baroknoj tradiciji, samo je Fagot-registar u Pedalu, u ono doba novotarija
. Kua katnica trijem izduenog je tlocrtnog oblika, graena planjkama i natkrivena dvostrenim, skoenim kro
ca poznat je po starom gradu Moslavini koji se spominje ve 1294.g. Naselje i utvreni grad bili su vrlo z
935. godine. Graena je od kamena i pripada tipu graevina centralnog, heksagonalnog tlocrta s dodatkom pravoku
s u vlasnitvu Stjepana Pikije. Pravokutnog je tlocrta, od tesane hrastove grae uvrene drvenim klinovima,
edalom. Proelje prospekta ralanjuju uski pilastri ukraeni ukladama i zavreni malim dekorativnim fijalama. T
ena je 1863.g. u oblicima historicizma (gotika) u sreditu naselja i ograena eljeznom ogradom na postolju
g stanovnitva na podruje dvorskog kraja. Pretpostavlja se da je ova poludrvena graevina podignuta poetkom
v. Teodora jednobrodna je, pravocrtnog tlocrta sa zaobljenom apsidom i tornjem iznad proelja. Sagraena je 17
graevina, pravokutnog tlocrta s uim i zaobljenim svetitem i zvonikom iznad proelja koje ima dvije nie sa skulp
enim zakljukom apside. Zvonik je ukraen pilastrima i profiliranim vijencima, a uzdie se iz glavnog proelja
ne kapele i poligonalnom apsidom sa sakristijom uz juni zid. Vrlo tradicionalna kompozicija prostora barokno osvij
lastin rep), a poiva na kamenom podnoju. Jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta imala je poligonalno sve
zgrade graen je u prvoj polovini, a juni u drugoj pol.19.st. U zoni prizenmlja u poljima rizalita, nal
alanjeno je pilastrima u polja. U centralnom polju profilirani je rub s uvueno postavljenim vratima, a u ost
rada je graena od opeke i kamena, dok je katni dio dvorinog krila drvene konstrukcije. Krovite je dvos
m crijepom, prizemlja svoenog ekim, a podruma bavastim svodom. Pravokutnog je tlocrta s kratkim dvorinim krilo
filiranim kordonskim vijencem na zonu prizemlja i zonu prvog kata. Zavrni vijenac je viestruko, stepenast
e profiliranim kordonskim vijencem na zonu prizemlja i zonu prvog kata. Zavrni vijenac viestruko je ste
dijeljeno je profiliranim kordonskim vijencem na zonu prizemlja i zonu prvog kata. Zavrni vijenac viestr
Turkulinovoj ulici. Ulino proelje podijeljeno je profiliranim kordonskim vijencem u zonu prizemlja i zonu prvog
e je podijeljeno profiliranim kordonskim vijencem u zonu prizemlja i zonu prvog kata. Proelje je ralanjeno s
podijeljeno profiliranim kordonskim vijencem u zonu prizemlja i zonu prvog kata. Proelje je ralanjeno s devet
e graena opekom, obukana glatkom bukom, krovite je dvostreno s poluskoenim zabatima, pokriveno biber cr
profiliranim kordonskim vijencem u zonu prizemlja i zonu prvog kata. Proelje je ralanjeno sa sedam prozors
filiranim kordonskim vijencem u zonu prizemlja i zonu prvog kata. Proelje ralanjeno je s sedam prozorskih
stono proelje ralanjeno je s pet prozorskih osi. Zgrada je sagraena od opeke, dvostreno krovite s poluskoen
proelje ralanjeno je u vertikalnom smjeru. Zgrada je sagraena od opeke, dvostreno krovite pokriveno biber crij
a na vanjskoj ravnini zida. U sredini zone prizemlja nalazi se ulazna vea s kamenim dovratnikom s polukru
Ulino proelje ima naglaeni centralni dio, rizalit flankiran lezenama. Pet prozorskih osi ralanjuje proel
eljena su jednostavno profiliranim kordonskim vijencem u zonu prizemlja i zonu prvog kata. Glavni vijenac je u o
ima naglaenu horizntalnu ralanjenost preko potkrovnog i razdjelnih vijenaca dok je rizalit razveden u
odna graevina pod utjecajem zidane barokne arhitekture sa suenim peterostranim svetitem i pjevalitem i
ma. Rije je o jednobrodnoj crkvi pravokutne osnove s neto uim, ravno zakljuenim svetitem. Utvrena su
ve ranogotike templarske crkve. Templari grade crkvu pravilnog tlocrta. Nakon osloboenja od Turaka zapoin
kurije upnog dvora. Prema navodima spomenice upe kurija je sagraena 1865.godine. To je jednokatna gra
istoj lokaciji. Prostor je podijeljen u dvije jedinice. Prostor lae, prekriven je drvenim stropom, ni
u. Laa prekrivena ravnim grednikom osvijetljena je s po dva bona prozora. Vanjski zidni plat crkve plono je o
esetljeu 19.stoljea, a lokalitet je stariji. Crkva je jednostavnog barokno klasicistikog dvoranskog tipa.
te koja vodi kroz naselje Pecki, pored stare kole od koje su ostali samo dijelovi temelja. Graena je kombinaci
ca i s obje ruke podrava Djeaka koji stoji uz njen desni bok. Djeak desnom podignutom rukom blagoslivl
u Hrvatskoj. Orgulje su kvalitetan rad zanimljivog sastava pojedinih registara. Instrument je mehanikog si
ntirane prema ulici, specifian je arhitektonski element ovoga prostora - vanjsko stubite s nadstrenicom u lo
abatom. Na proelju kue je vanjsko centralno stubite, te kamena terasa na voltama koje su razliitih dimenzija,
jekt dokumentira praksu tradicionalne obrade maslina na ovom podruju koja se nije bitno promijenila od anti
potrebljava sve do pol. 19. st., a znanje o njenoj izradi u Lici i Gorskom kotaru uspjelo se sauvati do dana
U gornjoj polovici reljefa prikazano je Krunjenje Blaene Djevice Marije frontalno postavljena Bogorodi
kalnim linijama i sastaju se u iskucanom spljotenom nodusu, osmerokutna presjeka, ukraena plitko graviran
om i zailjenim svodom, a jedna je od rijetkih na otoku graena od pravilnih klesanaca vrsne obrade. Tipoloki je
u. Ozbiljniji razvoj naselja poinje krajem 17. st. gradnjom komorskih upravnih zgrada, a ve tijekom prve polo
odine. Zvonik je sastavni dio glavnog proelja, profiliranim vijencima podijeljen u tri etae, a u prizemlju je smjete
rale prospekta su novije iz 1938.g. Prospekt orgulja vrlo je razveden. Tri tornja sa sviralama, dva nia, trokutna t
a lokaciji starije kapele.Dananji je izgled dobila 1842.g. Trobrodna je crkva bazilikalnog osvjetljenja sa zvoni
enoj koti terena dominira crkva preteno baroknih stilskih odlika. Nepravilnog je krinog tlocrta, poradi dograenih
eslicu. Posebnost je to spada meu najstarije zidane crkve u Gorskom Kotru iz 17. st., te to na sjevernom zidu im
kog su sistema s 2 manuala i pedalom. Opseg manuala je C-f3, a pedala C-d1. Kuite je oblikovano s tri torn
d sela Podudni. Pravokutna je tlocrta, s ulaznim proeljem obostrano flankiranim okruglim ugaonim kulama. Ima
njima nekropole Grobie, zabiljeen je nain pokopavanja u ispruenom poloaju pokojnika, koji je obiljeje japo
ri, na poviem platou, uz mjesno groblje.Graena je poetkom 19.st. (1800- 1808) na mjestu drvene kapele.Iako se nav
uga u Opatiji i Puli. Primjer je natprosjeno kvalitetne ladanjske arhitekture kasnohistoricistiko-secesijskog
0 do 70 milja. Kula na Svetom Petru osiguravala je plovidbu i sidrenje u kanalu koji odvaja otoke Sveti Petar i
godine. Datira se u 2. stoljee prema tipu naenih amfora (Forlimpopoli).
ac. Vremenski period u kojem je prostor koriten rastee se od prapovijesti preko antike do srednjovjekovnog dob
jestu ove stajala je manja grobljanska crkva istog titulara koja upnom postaje 1790. godine. Gradnja nove crkve z
sjevernjakog porijekla. Izveden je u drvu, koje je rezbareno, polikromirano te pozlaeno. Predoltarnik
apeli crkve sv. Lucije u Jurandvoru. Izvedeni su u drvu, koje je rezbareno i polikromirano te pozlaeno. V
ni funkcionalnu cjelinu s mehanikim sustavom skretnica na ulazima/izlazima kolodvora, kao i grafikim signalima
rapskog plemia Petra Cara, zapoeta je 1446. godine, a crkva sv. Bernardina posveena je 1466. g. Samostanski s
avilno orijentirana, gotika jednobrodna crkva s istaknutom polukrunom apsidom iz 15.st., a nedugo nakon
e manje ruevne crkve istog titulara koja je u potpunosti poruena radi gradnje nove. Gradnja crkve impozantnih r
a je 1886. g. u duhu neoklasicizma na ovom podruju sa baroknim oltarom.Obnova je datirana natpisom na pr
dvorska crkva tada vladajue obitelji Walsee i tipoloki je srodna sa slinim objektima u Labinu i istarsk
i oslikana freskama u 16. st. od izvornog oblika sauvao se pravokutni brod. Vremenom su preko freski uparani
laih mukaraca u susjedna i vlastito selo. Sumjetani ih tada daruju jajima i suhim mesom. Naziv upuuje na zvo
idana klesancima. Apsida je presvoena iljastim svodom. Na zaelnom zidu apside nalazi se mali prozor s polukru
zavrena je temeljita obnova crkve, a posveena je 1850. godine, o emu svjedoi natpis na proelju. Cr
a. Crkva je jednobrodna s dubokom polukrunom apsidom ija visina see do visine broda. Na proelju je p
e atike koje se stupnjevano, s volutama na uglovima, suavaju prema vrhu. Na krila retabla veu se polukru
ema s 1 manualom i akustiki dobro proporcionirane u crkvenom prostoru. Kuite je komponirano od dva bona
pravilno orijentirana samostanska crkva zakljuena je pravokutnim svetitem, presvoenim krino-rebrastim svodo
jerci na latinskom jeziku tiskani u Veneciji premda ima primjeraka na drugim jezicima i vie vrsta pisama,
anina, lei mali goli Krist. Nad njim stoji Marija obnaenih grudi, glave u profilu okrenute u desno, desn
trom. Opseg klavijature u manualu je C-g3, a u pedalu C-c1. iz arhivske se grae doznaje da su ih ureivali i pre
akom na kojem je upravo posluena veera sjedi u sredini Krist okruen apostolima. Uz Krista s desna sjedi en
bali otoka Krka. U sklopu samostana sauvana je srednjovjekovna frankopanska kapela. Dananja jednobrodna crkva s
elograf i glazbeni pedagog iji je znaaj za hrvatsku glazbenu kulturu taj da je kao grau za stvaranje novih djel
presjeka s utorom na stranjoj strani, glatke povrine s profiliranim zaobljenim prstenom na dnu i pri vr
pe uz ognjite. Uz ovu zgradu nalaze se gospodarski objekti: mouni od suhozida pokriveni biljnom graom, te guvno, po
jeg crkvenog objekta 1875-1883.g. u kasnobaroknim oblicima. Oko crkve izgraen je 1903.g. zid s klupicom
kamenim portalima primarnim i sekundarnim i niu s oltarom. Kuite predstavlja zatvorenu cjelinu s izvana vidl
ntacija spominje obrambenu kulu i drveni katel iz istog razdoblja.Dananji dvorac rezultat je sveobuhvatne obnove 180
ne. kolovao se u Bribiru, Gospiu, Rijeci i Zagrebu, a studirao u Peti na medicinskom fakultetu gdje je
upnog prostora to je tipian objekt goranskog predajnog nasljea iz 18/19. stoljea ili ranije, te reprezentira a
vatski knjievnik i politiar, roen 1850., a preminuo u Zagrebu 1904. g. Kua takoer posjeduje odlike tradicijske p
d prigradnje s njene sjeverne strane, na koju se nadovezuje apsidno oblikovana prostorija za ognjite takozvana
m kamenim stepenitem i nadstrenicom, u lokalnom nazivu "skodac". Graevina je orijentirana paralelno prema cest
jestu neto ranije Turci su poruili Frankopanski katel sa crkvom sv. Marije.Uz prvotni manastir izgraena je brani k
polukrunom apsidom nastaje na ostacima rimske vile, kao dio samostanskog kompleksa. Opat Dobrovit oko 1100 g. g
rovita pokrivenog kanalicama, s apsidalnim ognjitem na zaelju. Okviri i dovratnici su od grubo klesanog kamena. Un
cisternom. Zidana je uslojenim priklesanim lomljencima. Prva je faza gradine iz vremena uvravanja liburns
polovine XII. stoljea, osnovana Zadarska nadbiskupija. Trolisnog je tlocrta, graena je uim i dugulja
m svetitem,velikom preslicom i trijemom na glavnom proelju.Njezin je vanjski plat bez ikakvih ukrasnih elemena
g arhitekta Alajosa Hauszmanna za tadanjeg guvernera Lajosa Bathanya. Alajos Hauszmann je bio jedan od vodeih ma
vannija Ciote, a dovrena je 1885. godine. Fellner i Helmer su bili beki arhitektonski biro osnovan 1872. go
drugovi iz Antwerpea. Godine 1774. kao dio ovog industrijskog kompleksa gradi se i upravna zgrada po projek
io angairan na gradnji transkog lazareta. Smjeten je uz samu obalu mora zapadno od grada koji je u tom perio
orza, istonom stranom Supilove ulice, junom stranom ulice rtava faizma te Starevievom i ulicom Pavla Ritera
e 1885. godine po projektu poznatog bekog arhitektonskog biroa Fellner i Helmer za naruioca Cassa comunale d
znati podaci povezuju se sa 1315. godinom kada je samostan dao osnovati Hugo II Devinski. Forma samostana de
15. godine. Od samih poetaka bila je vaan element u urbanoj strukturi srednjovjekovnog grada. Sve do 1760.
ustinskog samostana i crkve sv. Jeronima koji su svojim U tlocrtom formirali prostrani gradski trg. Ova zgrada 18
storicistikog sloga, razvedenih gabarita sa karakteristinim tornjiem-vidikovcem. Vila je izvorno imala
ikog je tipa, jednobrodna, s polukrunom apsidom, zvonikom na preslicu i naknadno prigraenom lopicom. Krov
kog narodnog preporoda u Istri. Crkva je romanika jednobrodna graevina s polukrunom opisanom apsidom. Na unut
vi romaniki i gotiki elementi (bavasti svod i portal). Od 15. do 18. st. katel se iri i nadograuje, n
ija. Nepravilnog je trokutastog tlocrta sa dvoritem iznutra, sa tri isturene kule. Prema naselju je okrenut
en je 1651. g. a podigao ga je knez Petar Zrinski na mjestu starijeg katela obitelji Zrinski. Masivna je kamena s
e 1894/5.g., to je omoguilo razvitak Crikvenice kao ljeilinog, kupalinog i turistikog mjesta. N
elj Koloman Rimanoczy ml.arhitekt iz Velikog Varadina i arhitekt Schlosser. Prilikom gradnje primijenili su
nicima i prozorskim otvorima, prvobitno s poluskoenim krovom, te nadsvoenog podruma. S uline strane katnica, dok ju
baptisterijem, opremljenim specifinim tipom esterostranog krsnog zdenca. Crkva, opoena mozaicima, nastala
kom trgu otvara irokim lukom, dok je na katu dvorana gradskog vijea. Nad proeljem, u centralnoj osi, die
stoljea. Na zidovima i zailjenom bavastom svodu svetita tragovi su fresaka iz 15. stoljea. Nad portalom ra
nja renesansne arhitekture u Veneciji, Dalmaciji i Istri. Proelje uokviruju ugaoni stupii te krune kipovi. Na
1481. do 1484. godine, pod vodstvom mletakog arhitekta Giovannia da Bergamo. Tlocrt u obliku slova U tvore dv
rkvu sa zailjenim svodom podigao je, 1414. godine Damjan de Romeis iz Ferrare. Crkva i oblinja kua zatim
u bunjato tehnici, koji se uzdiu s dva bona zida, s unutranje strane kojih je kamena klupa. Na prednjoj s
menim konzolama. Od istog obrambenog sistema ouvana su troja gradska vrata, dok je od kula ova jedina ouvana, t
zaelni zid, jedini ouvani romaniki element, a pri vrhu je ukraena slijepim viseim lukovima. Crkveni bro
u. Rad je lokalne kameno-klesarske radionice Marangoni, a za naruitelja, biskupa Antonia Marcella-Petrisa. U
pele bonih brodova i pravokutno svetite. Crkva je u vie navrata obnavljana, no uvijek ponavljajui oblik koji
i Osoru. U crkvi su nadgrobne ploe utemeljitelja crkve, creskih patricija Petrisa i Bokine s naknad
a, u unutranjosti je vodosprema.Dananji oblici formirani su u razdoblju kasnog srednjeg vijeka. Meu kulama
do polovice svoje originalne visine. Sa sjeverne i istone strane kule pruaju se kraci gradskih zidina.Na van
ed proelja katedrale dograena je dvoetana crkva Sv. Kvirina, tipoloki jednistvena na tlu Hrvatske.Trob
elja Punat na otoku Krku. Sastoji se iz redovnike crkve, samostanske zgrade i klaustra, srednjovjekovne fortifikacije
olista s kupolom i trompama. Predstavlja rijedak primjerak arhitekture tog vremena na podruju sjevernog Jad
otoku Krku, a i ire, vrlo rasprostranjenom tipu malih jednobrodnih crkvi s polukrunom opisanom apsidom.
e sredinom XVI. stoljea u mjeovitom, okanjelom gotikom i renesansnom stilu. Jednobrodna crkva ima pravokutno
. st. se dograuje "kula" na junom uglu s gotikim portalom monoforama u viim etaama i renesansnom biforom na
lavne apside i osobine nekoliko kapitela upuuju na postanak u 2. pol. 5.st. Vie je puta temeljito obnavljan
tonski i dekorativni elementi smjetaju ga u red najkvalitetnijih spomenika na naoj obali. Izvorno je bio pokr
iz kruga Jurja Dalmatinca. U unutranjosti palae sauvano je malo dvorite etverokutnog tlocrta okrueno
kim i ranorenesansnim oblicima. Pravokutni, izdueni brod i etvrtasto svetite presvoeni su gotikim prelomlj
romanikim oblicima. Oblik i irina apside omoguile su izgradnju ophoda oko oltara deambulatorija, jedin
toljea, a naputen u 16. st. Nalazi se na arheolokom nalazitu iz rimskog i ranokranskog doba. Crkva je trob
ove,poluskoenog krova.Orjentiran je glavnim proeljem prema ulici sa dominantnim kamenim portalom .Graen je 184
g indrom.S uline je strane prizemnica, a sa dvorine, zbog konfiguracije terena, jednokatnica s originalnim drv
m prema ulici. Sastoji se od centralne prostorije koja ima otvoreno krovite i ognjite, dok dvije sobe imaj
o emu svjedoi ulazni kameni portal sa zaglavnim kamenom i navedenim inicijalima graditelja Jure Oania.Od
rizalitno istaknut dimnjak. Nepokretni inventar sastoji se od ureaja za mrvljenje maslina, te od ureaja za ti
, nain gradnje i tlocrt prisvaja arhitektonske principe ranijeg razdoblja. Izgraena na kamenom temelju, prete
za mrvljenje i tijetenje maslina. Graa objekta preteno je kamena a inventara drvena, s djelomino naknadni
pogon s tri drvena kola, ureaj za udaranje, mljevenje, te ureaj za noenje batova i smjetaj sukna. Sav pokretan
danas uruenog, krovita s dijelom ouvanom kanalicom. Na zidu tornice iznad malog prozorskog otvora s kamenim okvi
tijetenje smrvljene mase. Inventar toa ine kameni pladanj s okomito postavljenim kamenim kolom, fiksiranim o
a, istih koji su podigli i druge samostane na otoku Cresu, u Porozini i Osoru, na "Bijaru". Samostan posjeduj
dnoj crkvi prigraeni su pravokutno svetite na zaelju i trijem ispred proelja. Laa dananje crkve izgra
ekt je kompleksna graevina nastala organskim spajanjem nekoliko manjih stambenih kua najvjerojatnije u XVII.
ore ugarske. Djelomino su sauvani elementi srednjovjekovne arhitekture: konak, turan oko kojeg je zidinama
st. dobiva etverokutni prezbiterij, koji je u 15. st. presvoen mreastim kasnogotikim svodom. U 18.st. prizida
m, trei je kat otvoren biforama na sve etiri strane. Iznad kata je kamena ograda i osmerokutna piramida
dom samostana i jednobrodnom crkvom kao najstarijim dijelom kompleksa, barokiziranom s gotiki nadsvoenim
im I nepokretnim inventarom. Osim po svojoj primarnoj namjeni, znaajan je i za drutvenu povijest Punta kao mjes
tljavanja pomorskih komunikacija prema rijekoj luci. Svjetionik je tipska prizemnica s pravilno obraenim ka
dan prostrani brod i pravokutno svetite. U 16. je stoljeu prigraena juna trodjelna kapela nadsvoena krino-r
dine, u sjeveroistonom dijelu povijesne cjeline grada Krka. Ima tri lae od kojih sredinja zavrava polukru
u nalazi se natpis o izgradnji crkve 1506.g. Samostan 1555.g. preuzima augustinski red, a 1723.g. isusovaki. S
tradicija utvrenog dvora s valjkastim ugaonim kulama. U tom je duhu fasadni plat unutarnjeg dvorita raskonij
ompleksa crkva sv. Nikole, danas u funkciji kraljevike upne crkve. Crkva i toranj su barokizirani, s o
okunice ozidane suhozidom, unutar koje se nalaze i gospodarski objekti, danas ouvani tek u temeljima.Ovakva or
nova ulja koja se nije bitno promijenila od vremena rimske antike. Mehanizam toa smjeten je u objektu na
enog stropa, sa spremitem za masline ispod krova. Nepokretni inventar ini mehanizam za mrvljenje maslina, te
arom grada. Ova crkva graena je sredstvima iz darovnice grofice Ursule von Thanhausen prema projektu Giacoma B
e prvotno jednobrodne graevine. Zvonik i proelje izvedeni su prilikom posljednjeg produljenja crkve 1824
tacima rimskih termi u V. i VI. stoljeu gradi se ranokranski kultni prostor koji se kasnije transformira u r
ke svjedoe nalazi nekropole iz 1. i 2. st. (rimska Volcera), naselje na prometnici od Trsata do Senja. Urba
ije, kada kmetovi, uglavnom s podruja Praputnjaka, marnim radom zapoinju pretvarati strme nadmorske krevine
ovnim naprava za lov tuna u Bakarcu imala jedno od najjaih materijalnih uporita. Iste tunere najdulje su
ti svih naselja kneije Vinodolske u to doba. Selo se formiralo u neposrednoj blizini gradine Grianske. P
g izmeu sela Kuti i Brod Moravice. Kapelica Sv. Andrije zavjetna je kapelica povodom stone kuge, poligonaln
od Lujzinske ceste prema kupskoj dolini i od Lukovdola prema Brodu na Kupi. Sastoji se od niza kua preteno zidan
svod, krovom prekrivenim kanalicom. Zaselak se nalazi na slobodnom prostoru obradivog zemljita te predstavlja org
e prostire irim podrujem oko naselja ukljuujui ruevnu kapelu Sv. Jurja i poklonac uz cestu Kras-Dobrinj. Z
ni nadsvoeni objekt podrumskog tipa (kjevder) te kameni zid, ostatak projekta regulacije Kupe iz 19. stoljea iz v
olini u blizini potoka Riina ili Vela reka i jedinog od etiri preostala mlina i stupe ovoga kraja. N
a. Zona reprezentira organizaciju preteno stoarskog kulturnog prostora, tako koritenog i oblikovanog od 15. s
e oblike predajnog graditeljstva, dok dio naselja Vrh sela prezentira razvijene oblike predajnog graditeljst
na obradivog zemljita i pasita govori u prilog obrambenom tipu ruralnog naselja ekonomski vezanog uz st
uglavnom su jedno ili dvoprostorne, s dvostrenim krovom prekrivenim kanalicama i kamenim stubitem s terasom n
ajui razvojni niz ruralnog graditeljstva ovog kulturnog kruga. Najstariji objekti broje i do nekoliko stolje
blika, te malih prozorskih otvora i kamenih portala s obraenim drvenim portalima. Tipinost organizacije prosto
zbijeno naselje stoarsko-poljoprivrednog tipa to se oituje u sklopu okunica sa stambenim i gospodarski
tambene i gospodarske namjene, preteno od kamena, sa dvostrenim krovom pokrivenim crijepom. Neposredn
ela pred 40-ak godina inio je meusobno povezan skup kamenih katnica s vanjskim stubitem, terasom na svod
obrasci zatienog krajolika vezuju se uz antiko i srednjovjekovno razdoblje, a naselja se u dananjem obliku
i lokalitet dobrinjskog kulturnog kruga (Dobrinj je zasnovan prije 11. st.). Selo Kras rastresenog je tipa
blago zbijeno naselje stoarsko-poljoprivrednog tipa to se oituje u sklopu okunica sa stambenim i gos
Nestankom ove djelatnosti Mala Uka postaje posrednika toka izmeu Istre i kraja uz Rjeinu, poznatog po ovom o
5.stoljea. Crkva sv. Martina sagraena je izmeu 1450. i 1490. godine, ali je kasnije vie puta pregraivana
su blago zbijeno naselje stoarsko-poljoprivrednog tipa to se oituje u sklopu okunica sa stambenim i gos
kojeg karakteriziraju uske strme komunikacije i tradicijska primorska izgradnja te novijeg naselja uz obalu
ni pravac Taratica-Senia.Povijesna jezgra razvija se od srednjega vijeka, kada knezovi krki podiu katel, u
ent gospodarske kulture otoka Krka, posebno Omilja u 19. st. i ranije. Lokalitet je pred etrdesetak godina s
a prema prostornoj situaciji, i imenu, ono upuuje na najranija naselja osnovana po dolasku Hrvata na
ica, te prezentira organizaciju ruralnog prostora otoka Krka u 15/16. st.. Sastoji se od vie kuita s kamenim
na otok, emu u prilog govori predaja o arhitektonskim nalazima u neposrednoj blizini naselja, utvrdi Gradec. Pret
mo masivne gospodarske objekte (tipski starije) neprimjereno adaptirane, a tek poneki u zaputenom pa i ru
ko lokalno tradicijsko graditeljstvo sa kuitima, okunicama i organizacijom prostora, ime se dokazuje z
najranijih ilirskih vremena, obzirom da je krajnja toka arhipelaga, na vanjskom plovnom putu od Istre prema Dalmac
jima upuuju na prvobitnu lokaciju naselja. Objekti su manjeg paetvorinastog tlocrta s terasom na svod
tenih gospodarskih objekata) zasnovanih na otvorenoj poljoprivrednoj povrini bogato parceliranoj suhozidnim m
mena doseljenja Hrvata na Krk. U prilog datiranju naselja u tako rano doba govore objekti male tlocrtne povr
m i obradu zemlje i vinogradarstvo. Od jezgre sela - Ravnice, ire se putevi prema jugu - Rijeci, sjeveru
Druga se jezgra razvija kao zbijeno ribarsko naselje uz uvalu Ravenska, manjih kamenih graevina. U 17.
omalj, s rijekama Ljenicom i Kupicom te zaselkom Mala Lenica u neposrednoj blizini. Selo Velika Lenica hrptnog
ih stambeno-gospodarskih sklopova. Glavne osobine pukoga graditeljstva su kamena gradnja, vanjska stubi
Ljutii, Sv. Ivan, Strilii, Sabljii, i Sv. Anton. Naselja su otvorenog tipa, unutar okunica su jedno-
ijena karolinska cesta uz koju su se tijekom 18. i 19. st. formirale okunice i koja je utjecala da se ran
Dugi Redi. Zona Doline kraka je ponikva ouvanih tradicijskih gospodarskih obrazaca ije porijeklo see u
ijenog tipa, organizirano u kotlini sa kontinuirano poredanim kuama i kuitima uz cestu. Kue su veino
ednjovjekovno selo. Dananje se naselje oko Stare place, kao centra postupno poelo razvijati u 16. i 17. st. u
ku Krku, tovie i ireg paleomediteranskog kulturnog podruja. Graevinske odlike prvenstveno stoarskih al
nim suhozidima, a potom protegnuta uz naknadno trasiranu cestu koja ih je prividno razdijelila na gornju i
no rodovskog nazivlja koji upuuje na slavensku/hrvatsku upsku organizaciju ali i Dobrinjtinu kao izvorit
sti i gradinskog naselje na uzvisini. U antici se u podnoju formira antiki grad, da bi se u srednjem vijeku oko
Stjepana. Dobrinj je jedan od etiri srednjovjekovna krka katela, utvreno sredite agrarnoga podruja s petn
astoji od nekoliko zbijenih jezgri kamenih tradicijskih graevina s nadsvoenim prolazima, otvoreno je prema
rana. Temelj urbane osnove stvara se u rimskom razdoblju iz kojeg potjeu ostaci zida i termi s mozaicima nad ko
ijeme. Srednjovjekovno se naselje razvilo na istonoj strani uvale, opasano zidom. Najstarijem razdoblju pr
ra cresko - loinjskog otoja. Ouvan je istoni potez bedema i ostaci sjevernih gradskih vrata. Urbana cjelin
ivota pokazuju i arheoloki ostaci nekropole u oblinjoj uvali Miinci. Kastav je u srednjem vijeku sredite g
e antike (Caput Insulae), a u ranom se srednjem vijeku razvija utvreno naselje (castrum) sa krunom komunika
ektima u suhozidu smjetenim unutar i na rubovima naselja. Postojea tradicionalna arhitektura odlikuje se ele
riranih na odreenoj udaljenosti od mora, kao i reprezentativnu arhitekturu s kraja 19. i poetka 20.st. u
njeg rijekog Starog grada. Na elemente antikog grada kao to je bio cardo, decumanus, forum, gradske zid
ljei pripojenjem Pazinskoj grofoviji 1342., a prema Urbaru iz 1498. ima status katela s tvravom, na g
pismenosti i samostalna komuna (Statut iz 1500.) Naselje se razvilo na padini podno gotike, kasnije barokizirane
m s koje se vidi cijeli Kvarnerski zaljev. Ima obrambeni znaaj zbijenoga utvrenog naselja s bedemom i kvadratinom
anka njegove funkcije transformiran u stambene kue. Stara jezgra grada zbijena je oko glavnog trga na kojem se nala
ki pojas od rnikovice do Lipovice. Jezgra ovog ribarskog naselja formirala se na zgusnut i nepravilan n
prostoru podruja Kodtora pripadaju, Ladvii, upera, Draga. Naseljenost kontinuira od pretpovijesti, u antici se
suprot Vrbnikom polju. Na rubu polja ruevine su utvrde Gradec koja se prema legendi smatra matinim gradom o
azilike s baptisterijem i nalazima na nalazitu Skopalj. Iznad naselja je utvrena srednjovjekovna Baka, razor
mski municipij s visoko razvijenom urbanom kulturom, koje se ve u 6. st. spominje kao biskupsko sjedite. Konti
ra vrlo rano. Nastanjen od prapovijesti, razvija se u rimsko doba o emu svjedoi urbani raster, te ostaci javnih
da u pijesku. Amfore su tijekom istraivana redom izvaene. Prema tipu preteno su definirane kao Dressel I
tavlja teret manjeg plovnog objekta koji je potonuo uz nepristupanu obalu. Brod je vozio teret vina ili ulja vjeroj
se radi o kasnoantikoj grobnici koja stoji u svezi sa cemeterijalnom bazilikom Sv. Nikola Mire.
kopna do sredine uvale razasuti su fragmenti amfora s najveom gustoom nalaza na najveoj dubini, vjerojatno
og porijekla:zona prilaznih voda osorskom zaljevu, od rta sjeverno od ustrinske luke do rta Osor te s istone stra
oz, Omialjski zaljev, uvalu Sepen i Beli Kamik., zona od uvale avlena do Spene, zona od uvale Lonarica do rta D
avcu uvale Veli al. Lei na dubini od 18 metara. Naene su samo tegule te se tako moe zakljuiti da se radi o bro
alazite zauzima je otprilike 150 m2. ovdje se radi o brodolomu broda s teretom amfora. Amfore su tipoloki raz
Zapadno od foruma istraen je ranokranski kompleks Mirine, te ustanovljena predromanika sakralna arhitektura. Na pu
no se radi o brodolomu. Nalazite nije istraivano, samo je povrinski pregledano. Pretpostavlja se da se ras
rozapadu do rta Kalifront na jugozapadu otoka. Na tom podruju koje obuhvaa uvalu Lopar, Supetarsku Dragu i K
rastreseno od 18 do 28 metara dubine. Istraivano je sedamdesetih godina. Na dubini od 22 metra u kamenu, u ru

je ulomaka i cijelih amfora, meusobno udaljene 15 metara. Ukupna je povrina nalazita 150 m2 . amfore su t
ogorodica sjedi na niskom prijestolju okrunjena drvenom gotikom krunom u sveanoj frontalnosti. Na njenom des
o Zanibelli Capuren. Oblik kao i obrada vegetabilnih i figurativnih prikaza pokazuje barokne karakteristike.
sadri i velik broj arhivalija (rukopisa i kopija) nastalih u razdoblju od 14. st. do 20. st.
enice te zbirka fluminensia. Najstariji katalog knjiga potjee iz 18. st.
poetka njenog postojanja (u 17. st.) pa do 1947. g. Osim knjiga isusovakog kolegija, koji je najstariji
poetkom 20.st. Komoda i sekreter strogih su linija, ukraeni intarzijama figurativnih i florealnih mo
slonjaa te nekoliko komoda koje su ukraene intarzijama i metalnim stiliziranim rukama. Naslonjai imaju tapec
nou izrade te bogatstvom ukrasa osobito se istiu kalei. Meu njima tri su ukraena emajlnim aplikacijama.
a.U crkvi uz raskono opremljene barokne oltare treba istai poliptih Bogorodice s Djetetom, XIV stoljee
bojom te ukraeni kupovnim svilenim nitima raznih boja. Na oba ua kraja tkanine niti osnove sloene su u rese.
ranje Gladia iz 1640. g., te pale Sv. Antuna Opata i Sv. Filipa Neria djelo slovenskog majstora Valentina Me
e poboni oltar sv. Barbare s oltarnom palom takoer ranobarokni rad u drvu. Drveni polikromni oltar Anela
ja, sprjeavanju domobranske mobilizacije i politikim stavovima. Guc, kapaciteta osam osoba, izgraen je u Kor
ih predmeta odjevnog inventara otoka Raba, nastalih koncem 18. i u 19. st. Zbirka obuhvaa: tri suknje na ple
rednjovjekovnih zvona i onih kasnijih koji se ve pribliavaju kvadratu. Povrinu zvona krasi est vodoravni
orskih kua. Vjerojatno potjee iz Venecije.
m, a preostala dva su pisana latinicom (karolinom) i latinskim jezikom. Natpis je nadgrobni kamen obiteljske g
Perande i Francesca Fontebassa, orgulje Gaetana Calilda, te liturgijsko posue mahom djelo venecijanskim zlata
u Veneciji, ukraeni palama Francesca Hayeza, Francesca Potenze, Liberale Cossa i Latanzia Querene. Valja i
o je podijeljen u dva dijela, sa po tri nie svaki. U sredinjim niama prikazani su sv. Ivan Krstitelj ka
nom palom BDM s Djetetom i donatorima, XVII st., predela glavnog oltara s prikazom Posljednje veere, XVI
iskup, i Dinko Vitezi, odvjetnik i narodni zastupnik.

obradu eljeza u Gorskom kotaru jo od 1638.g., po P. Zrinskom, ije imanje 1670.g. preuzima Austrijska dravna
oantike provenijencije, sa nekropola i antikih brodoloma.
a Michelazzia, te renesansni mramorni reljef Bogorodice s Djetetom. U prezbiteriju slika Palme Mlaeg Pranj
razdoblju kasne renesanse i ranog baroka. U njima se zapaa prijelaz od kranjskih zlatnih oltara k mlet
lazita kod rta Pernat. Radi se uglavnom o kunoj keramici iz razdoblja izmeu 14. i 16. stoljea: loncima za kuh
kog arheolokog nalazita Pernat II. Radi se o 75 cijelih i 43 ulomka amfora. Tipoloki su datirane u 2. stolje
aja za mrvljenje ploda pjata kamenog koji se sastoji od jednog centralnog i nekoliko postranih kamena,
uzoru na Paola Veneziana, XIV st., te relikvijar glava sv. Urule, iskucano srebro XV. st
m graviranim podnojem die se nodus oblika spljotene kugle s izboenim mjehurima. Sredinji dio, stakleni
jedak primjerak sprave za obradu groa u Vinodolu. Sastoji se od svih glavnih dijelova koji su u stari
tinu vinodolskih majstora klesara. Na proelju kamenog dijela torkula nalazi se rustino obraena glava, u funkci
dvije vodoravne zone, po pet u svakoj. Sredinja polja su vea i prikazuju dolje sv. Bernardina, gore Bogor
komada posua, 2 komada pribora uz ognjite i jedan muziki instrument predstavlja presjek materijalnog inventara
na lijevoj ruci nosi malog Isusa, a u ispruenoj desnici se nalazio danas izgubljen atribut, mogue ljiljan
e. U srednjoj nii nalazi se lik sjedee Bogorodice s Djetetom i reljef sv. Veronike. U bonim niama s
itih grobnih priloga: balzamarija, lucerni, fine keramike, kutijica, staklenih posuda, nakita, manjih predmet
gornjeg polja je Assunta s Djetetom u naruju, a donjeg Krunjenje. Bono se simetrino niu po tri anela,
a, Paolo Veneziano. Sazdan je od esnaest oslikanih zlatnih polja porazmjetenih u tri po irini gotovo ide
a pala rad Paola Kolerija za kneza Ivana Frankopana iz 1477. g., dvije gotike drvene skulpture Sjedee Bogor
gom horizontalnom i vertikalnom razdiobom. Horizontalno je podijeljen na predelu s naznaenom godinom 16
ari, propovjedaonica te korske klupe. Zanimljivo po stilskoj obradi, po broju predmeta i dobroj ouvanosti
onice, visokorazvijenog ukusa i znalake vjetine. Iako nije sauvana u svom prvobitnom obliku, tj. u obliku mo
om Loinju, Palau Fritzy u Malom Loinju i Arheoloku zbirku Osor u Osoru.\r\nU Registar kulturnih dobara RH
aljetka tj. dolamice, prsluka tj. vardakola, koulje, kape tj. berite, para cipela tj. postola, tipa na ui
smee koe tipa na uii, ukraene bijelim uskim porubkom uz otvor cipele i crvenim suknom uz petu, a veu s
povi Bogorodice i svetaca XVII st., te oltarni kipovi djelo radionice Somazzi iz 1807. g.
drveni oltar Sv. Marije XVII. st, te liturgijsko posue, veinom djelo venecijanskih zlatarskih radi
ajstora i est slika veliine 34 x 28 cm s prikazima iz ivota sv. Ivana Krstitelja autora Jacobello del Fiore.
g slova X, na spojnom mjestu je medaljon u obliku lavlje glave. Biljni ukras izraen je u tehnici dubokog
, 86 cm, 17/18. st. pripadaju crkvi sv. Jakova u Opatiji. Skulptura sv. Jakova dio je inventara stare
uknja je izraena iz vunene tkanine domae tkana je na nain XIX. stoljea. Rijedak ouvani primjerak na otoku C
anja te facola. Odijelo predstavlja jedini neposredni podatak o mukoj nonji XIX. i XX. stoljea za otok C
er ovog odjevnog predmeta na podruju otoka Cresa.
vnog inventara otoka Cresa. Prema kroju (irok do koljena spada u sjeverojadranski otoni skup, te odnos boja (plava
asponu od XV. do XIX. stoljea. Istiu se gotika pokaznica, XV. st., procesijski kri XV. st., te brahijari
utar pravokutnog okvira vodoravno podijeljene po tri u svakom redu. U donjem redu su stojei likovi sv. Mar
a je predela sa etiri oslikana polja. Centralni dio etiri pozlaena polustupa dijele u tri luna otvora
m sloju krke kulturne batine, zbirke kotiga, haljina od janjee koe s runom, rijetkih nalaza, zbirke su
adoliko izduljeno lice, izraajne tamne oi zagledane ravno u promatraa. Pod bjeliastim velom preko kojeg je preb
m. Prikazuju likove jedanaest apostola, a datiraju se u 12. stoljee.
5 mm, a inicijali su crvene boje, veliine 10 mm. Neka evanelja su potpisana pod koralne neume. Notacija je izvre
orodice od Presvetog Ruarija sa sv. Dominikom, sv. Katarinom Sijenskom, sv. Vinkom Ferrerskim i sv. Alojzijem
jeni reljef sv. Kristofora, Pieta, te veoma vrijedne i ouvane korske klupe XV. st. U riznici su
el I te ih moemo datirati unutar 200 godina, od 1. stoljea prije Krista do 1. stoljea
em u zgradi dotadanjeg Muzeja narodne revolucije. \r\nRjeenjem od 5.9.1968. godine zatiene su slijedee zbirke
dijske slame te dva kanapea takoer od orahovine sa sjeditem od indijske slame. Svi su izraeni od rezbare
dijelu zavrava poligonalnom apsidom i prekrivena dvostrenim krovom koji je nad prostorom svetita malo nii. S
rofiliran portal luno zakljuenog otvora, ukraen rustikom. Iznad otvora je ploa s natpisom "Studio et lab
i. Glave nagnute prema Djetetu, desnom rukom ga obujmljuje, lijevom mu tapa koljeno lijeve noice. Odjevena je u
sive mramorne grede sjedi Bogorodica ruku sklopljenih na molitvu, glave zakrenute u lijevo, sputena pogleda.
polovice 20. stoljea. Najistaknutije umjetnine ovog inventara su: kameni reljef arhanela (12. st.), drve
Osim uobiajenog repertoara venecijanskih oltara, zlatarskih predmeta, slika, kipova i pokustva samostan p
slojeva: kasno republikanskih, kasnoantiko-ranobizantskih zidina, djelimino zidanih od spolija, preostat
ea. U ovoj su pregradnji lateralni zidovi povieni i opremljeni dvojnim, luno zakljuenim prozorskim otvorima.
cama kanjona smjetene su peine Oporovina ili Poduporica, na jednoj strani, i Vrtake pei, na suprotnoj stra
a Pelginja i Pukonjina te tumula Belijina. Obje su gradine naseobinskog tipa povezane u gradinski sustav. U sr
die se iljasti gotiki svod. U unutranjosti su ouvani tragovi crvenog oslika, mogue posvetnih krieva, te tragovi
m aneksom i terasom s vodospremom iz 19. stoljea. Istoni je zid u cijelosti smjeten na perimetru srednjovjeko
e uva u sakristiji upne crkve Pohoenja Blaene Djevice Marije u Lubenicama. Kip pripada tipu sjedeih
graene oko 1893. godine. To je solidno djelo domae tvrtke, danas u dosta zaputenom stanju. Opseg manuala je
vijesnu gradinu Babin grob te prostor Maji-Podmaji. Potonji prostor obuhvaa vrhove posjeivane u ritualnim opho
Naselje je protenog tipa, stambeni objekti niu se uz glavnu uzdunu komunikaciju koja se u sreditu mjesta
a krovite je prekriveno biber crijepom. Sadanje stanje rezultat je dogradnje, produenja i poveanja visine manje
dnih zgrada. Ouvana je centralna apsida s luno zakljuenim tjemenim prozorskim otvorom, te dijelovi zaelnog
stoljea. Graevina je kvadratinog tlocrta, s dvoja iroka vrata i kvadratinim utorima za noenje drvenih gred
predloku iz 4. st. p. Krista. Mladoliki slobodno stojei lik hrvaa koji isti struga, izveden je u lijeva
njegova samoglasnikog sustava jest nejednak broj samoglasnika u naglaenom i nenaglaenom slogu. Fonetsk
aona bastiona, sauvani do visine od nekoliko metara. Na duim stranicama istaknuti su pomoni, sredinji p
ma. Prozorski su otvori istaknuti neobaroknim i neogotikim oblikovanjem. U vrijeme nastanka, u zgradi se nalazil
rodogradnje u Malom Loinju. Dvokatna graevina jasnih obiljeja klasicistikog bidermajera, te snanog nerazveden
mfore, ulomci druge keramike i tegula koji su okamenjeni. Nalazite se protee u duinu od gotovo stotinu metara.
ijansko-dalmatinskog tipa na podruju cijele Jadranske obale od Rijeke do Dubrovnika. Orgulje su mehanikog sis
na terasa koja poiva na volti, sa vanjskim kamenim stubitem. Otvori na objektu uokvireni su kamenim ertama. Ob
ja uz samo more, u vie navrata pustoen do naih dana, sauvao se tek manji broj izvorne opreme. Vrijedi izdvoji
auvani su mjestimino i do 5 metara visine, zidani neobraenim kamenom s puno vapnenog morta. Zaeljni je
EVP u Matuljima. Cjelinu pokretne EVP ini etveroosovinski vagon posebno izraen u tu svrhu 1974. godine u marib
a, kroz antiko i kasnoantiko razdoblje. Nalazite je smjeteno na hrptu otoka iznad Merga. Prapovijesna gradi
ska graevina sa poligonalnim svetitem i masivnim zvonikom na glavnom proelju te manjom sakristijom uz svetite
je bogat peinskim i jamskim objektima od kojih su najznaajniji Podosojna i Druka pe te polupeina Zijavica
znatog majstora. Izvedena je u tehnici tempere na drvu, a prikazuje dopojasni lik Bogorodice koja na desnoj
vrenih gradova, a sluila je povremenom, ladanjskom stanovanju plemike osorske obitelji Draa, te kao zbijeg
evaki kompleks kojemu je pripadao graen od 1505. do 1513. g. Dvokatni objekt s mlinskim postrojenjem
ascijepljen, izrazito loe preslikan i umetnut u oltar iz 18/19. st. Na sredinjem platnu slika je stojee
ost, odnosno jedan od posljednjih ouvanih brodova toga tipa (drveni jedrenjak, loinjski loger), s visokim
Spica koji je pripadao talijanskoj mornarici kao laka krstarica jo u 1. svjetskom ratu, a dodatno je preureen
nom kulom nazvanom Kvadrac , okruglom kulom i stambenim objektom. Kompleks je bio opasan vanjskim zidinama
zaposlenim na oblinjim tunerama. Temeljitu obnovu pretrpjela je 1937. i 2004. g. Crkva je jednobrodna,
m ouvani do linije krovita. Graena je preteno etvrtastim uslojenim tesancima dok je na uglovima pojaana ma
ceste za iie. Za ovu crkvu izvori kau da je podignuta od predaka stanovitog popa Jakova Frankocinia. Zadnj
tika moneta. Prostrani arhitektonski sklop orijentiran je prema sjeveru u kojem pravcu treba nastaviti istraiv
krivenog kanalicom ima polukruno opisanu apsidu. Na istonom bonom zidu, blizu svetita, mali je slikoviti goti
ih, pravilno uslojenih tesanaca. Nad proeljem crkve izdie se izvorni zvonik na preslicu pod kojim je krini ot
a koji govori o gradnji Fulfinskog vodovoda. Zbirka se sastoji od brojnih primjeraka predromanike, tzv.
kasnoantika cisterna i ostatci crkve sv. Ivana Zlatoustog. Ostaci ranosrednjovjekovne arhitekture uoeni su
oj uvali. Evidentno se radi o kontinuitetu pogodnog maritimnog toposa koji je u svim povijesnim epohama spajao
nim ziem na Placu, glavni omialjski trg. Lae trobrodne bazilike ralanjene su zidanim stupcima a zaklju
edstavlja zajedno sa svoji susjednim vilama primjer izvorne koncepcije opatijskog urbanizma vrtnog grada s
ekog graditeljskog ateliera Fellmer i Helmer. U jakom sredinjem rizalitu, pod kupolom, izvedena je repreze
avljanje tradicionalne stoarske ekonomije. Tvore ga stambeni objekt, pripadajui gospodarski objekt - tala,
mijenilo naselje Orlec. Kapela je ruevna, a ouvani su zidovi i polukruna apsida pokrivena krilom. Ouvan
sidom. Graena je uslojenim tesancima, dok je trijumfalni luk apside graen od prebukanih, grublje obraeni
ni, u tlocrtu gornja pravokutna od donje krune zone razdijeljena troprutom trakom. Donju zonu krasi osam st
asno 8. ili poetak 9. stoljea. Ouvani su dijelovi i sjeverne i june apside te veina zidova. Debljina z
nje: bronano doba u suhozidnoj tehnici, helenistiko doba, rimsko te mletako doba. Osorski gradski bedemi
ezanja konopaca za brodove. U uvali, na dubini od 3 5 metara, na udaljenosti ok 10 metara od obale, ispod
arita crkvene reforme na istonoj obali Jadrana. Osnivanje opatije pripisuje se osorskom biskupu sv. Gaudenciju,
dnje unutar urbanistike cjeline Osora.
koambijentalnu zaseonu cjelinu rastepenog tipa te je primjer kvalitetno srasle tradicijske arhitekture s
oka Cresa koji definira ivot prapovijesnog ovjeka u dugom vremenskom presjeku. Arheoloka su istraivanja
ncima, a na proelju, u osi, uzdie se rizalitno istaknut zvonik na preslicu za dva zvona. Pred ulazom je lopica s
oj obali Jadrana koji su graeni planski u vrijeme izgradnje pruge prema morskim lukama od strane Centralne
d osi broda, mogua je njena pripadnost starijoj graevini. Kapela je pregraena u gotikom razdoblju. U brod
m u sredinu 2. stoljea. Nalazite je vie puta devastirano tako da je od njega ostao samo dio tovara broda i dio
emu svjedoe 3 impresivna kamena portala na kojima su uz dataciju i Kristov monogram i inicijali gradit
avnu prometnicu. Izgraena je 1855.g.na mjestu starije kapele iz 17.st. Jednostavnost oblikovanja bonih proelj
XV. stoljea (1497. g.). Proelje je provieno renesansnim okulusom. Koncem XVI. ili poetkom XVII. stolje
uenih paralelno postavljenih nogu, ruku ukrtenih na trbuhu, tijela posve obrasla kosom. Tek se naziru, od
pruge prema morskim lukama od strane Centralne pomorske vlasti. Svjetionik, smjeten na rtu Prestenice,
4. Zvonik je izgraen 1758. Jednobrodna je graevina s izbaenom poligonalnom apsidom, jednokatnom sakristijom
ocesional, XV. st., poliptih oltara Navjetenja Marijina, i pala Stigmatizacija sv. Franje Girolama da San
djelomino obraena. Mirnoa izraaja, dostojanstvenost geste, visoki stupanj vjetine modelacije ukazuje da
ene u vis, glava je klonula prema desnom ramenu, noge su prikucane jednim avlom. Obgrlivi kri rukama spu
ladolike svetice, lijevo sprijeda Sv. Katarina, desno Sv. Marija Magdalena. U pozadini se prostire niski st
ne lei usnulo Dijete. Marija ljupka mladolika lica sjedi uz njega, odjevena je u jarko crvenu haljinu i mod
g s obje ruke podrava na lijevom ramenu, zakoraivi lijevom nogom, osvre se u desno prema mladiu k
VII st. Plitki pilastri s jonskim polukapitelima podravaju trokutasti zabat profiliranih bridova. Povr
lje smjetena gotika kapela sv. Antuna Opata na ijem je oltaru reljefno istaknut grb creske plemike obitelji An
gostinjac) benediktinaca iz samostana sv. Petra u Dragi (spomen 1280 g.). Sadanji je oblik stekla u pregr
eto prije, sredinom XI. st. Rije je o trobrodnoj bazilici sa tri polukrune apside. Prva znaajnija pregradnj
dnostavnim drvenim stipesom oblika poloena kvadra izdie se retabl s lunom niom u sredini koja nadvisuje b
nom sivobijelom pozadinom stoji mladoliki svetac u blagom raskoraku tijela povijenog u obliku slova S, glave
, srednje veliine, mehanikog sistema s manualnom i pedalom. Opseg manuala je C-c3, a pedala C-eo. Kuite je
osam svezaka inkunabula.
struko ira od bonih) uokviruju plohe oslikane motivom Raspea te svetakih likova. S lijeva na desno izranj
po projektu arhitekta Giacoma Zammattia kojeg je kasnije zamijenio Francesco Mattiassi. Pravokutnog je tlocrta, slo
adio je1893./94. godine maarski arhitekt Lajos Burgstaller za Kraljevski pomorski gubernij dok su projekt za
cija postojee kue Struppi prema projektu rijekog arhitekta Giacoma Zammattia. Podignuta je kao sjedite dil
ulottija iz 1892. do 1895. godine. Ovaj arhitekt adaptirao je ladanjsku vilu baruna Mihovila Androche iz p
ca rtava faizma te je poruen i stari feudalni katel. Na mjestu nekadanjeg katela 1905./06. godine sa
nghebena te je dovren 1934. godine. Crkva ima pravokutni tlocrtni oblik te na njenom bonom proelju domin
ij u razdoblju od 1909. do 1913. godine prema projektu Istvana Bacsaka, Venceslaoa Celligoia, Janositza Josefa
02, ur. broj: 565-19-10-21) utvreno da ima svojstvo kulturnog dobra sveukupno 930 arhivskih fondova i zbirki
prema groblja (zelenilo meu grobnicama) predstavlja vaan spomenik pejzane arhitekture. Na groblju je mnogo kval
Ustanovljen je gradinski recinkt sa ulaznim traktom. Na itavoj povrini platoa uoljiva je prapovijesna eljez
otopljen 5. studenog 1944. u rijekoj luci. Podignut je 1948/1949. iz mora i rekonstruiran u brodogradilitu "
kata Theodora Traxlera i Eugenia Celligoia. Zgrada je slobodnostojea viekatnica, pravokutna tlocrta, monumental
dijeljen u dvije cjeline s dva zasebna ulaza ima izvorno projektirana i izvedena, a do danas sauvana dizala. Pod
ne te poruena 1944., na krianju Ciottine i ulice Pomerio. Mala sinagoga longitudinalna je graevina, jednobrod
dijelu sjeiva, uz drak, graviran je natpis arabicom i ispod njega godina "1309" po Hidri (= oko 1891. godina po k
minje 2 svibnja 1437. te 14. oujka 1453. Ulaz u crkvu je kroz zvonik, na bonim zidovima je pet polukruno zak
alnih umjetnosti u Hrvatskoj. MMSU danas obuhvaa vie od 5.000 umjetnina koje pokrivaju razdoblje od kraja 1
agraena je krajem XIX st. Rustino je obraeno prizemlje sa gornjim fasadama u bojanoj opeci te oslikanom p
vrhu brdovita predgraa, okruena primorskim raslinjem, a danas je sastavni dio gustog urbanog rastera druge polovi
br. 1675, brusilica Cincinati, inv. br. 5717, glodalica EF2, CERNR 170, inv. br. 4007, kompresor, inv
a je bila prometna iseljenika luka te je izgradnja ovog hotela, koju potie Ministarstvo unutranjih p
69. Od toga doba do danas ove lokomotive, pogotovo nakon ukidanja parne vue, ine temelj i glavninu vunih sredst
vozila, etveroosovinska, oznake 80789250105, slubeni vagon, dvoosovinski Uk- prije serije Gbs, oznake 90
ra prema stanici Suak-Peine odnosno prema Matuljima s dva pomona bloka koja se nalaze na svakom od ulaza/izl
ini funkcionalnu cjelinu s mehanikim sustavom skretnica na ulazima/izlazima kolodvora, kao i grafikim signalima
u i dopunjavana u kasnijim razdobljima, Zbirku spuvi, Zbirku arnjaka, Zbirku kolutievaca, Zbirku morskih me
graena je prema projektu Emilia Ambrosinija 1910:/1913. godine u duhu secesije. U raskonom interijeru sa tukatu
io. Ova zgrada je sredinja unutar niza od triju kua. Sastoji se od sjevernog i junog krila izmeu kojih se
a Emilio Ambrosini. Ova zgrada smjetena je u ondanjem etalitu Corsia Deak, dananjoj Kreimirovoj ul
naajnijih graevina iz perioda talijanske moderne u Rijeci te je graena od 1939. do 1942. godine po projektu
ma obiteljskoj tradiciji donesena u Blato na Koruli iz Trevisa 1880. g. Prikazuje Sv. Josipa i Bogorodi
drugoj polovini XIX. stoljea tu se formira nova ulica, sa reprezentativnim zgradama, dananji Dolac. Jedna
a konstrukcija iz armiranog betona, projektirano kada i uveni pariki Theatre de Champs-Elysees, Augusta Per
enjera Dravnih ugarskih eljeznica. Skladite je podignuto 1909. godine u armiranom betonu, to je prva ta
1882. godine prema projektu kipara Ivana Rendia koji je na rijekim grobljima ostavio nekoliko vrijednih rad
oliko vrijednih radova. Ovaj rad nagovjetava novu fazu autora, koja e kombinirati nacionalne i folklorne mo
o je najvei secesijski mauzolej u Hrvatskoj. Naruitelj gradnje, Robert Whitehead je znaajna osoba u svjetskoj po
otovo neodvojivi od nje, priguenim bonim svjetlom obasjana inkarnata, izranjaju krupni stojei dvotreinski liko
85. god.), sagradio kapelu sv. Mihovila i pomone zgrade, a potom je proireno na regulatornoj osnovi Ve
k.ul. 2159/3, 2120, dio 2122, dio 2119, dio 2118, dio 2116/1 sve k.o. Plase), dio k.. 4339/1 k.o. Zamet (zk.u
iljenog luka graen je od pravilnih klesanaca. Zailjeni trijumfalni luk takoer je graen od pravilnih klesanaca
nosti naputenom u 18. stoljeu. Iz romanike su faze ouvani dijelovi zidova i apside. itav je ostao gotiki sv
ed proeljem. Boni zidovi lopice (klonice) probijeni su s dva mala pravokutna prozora. Na podu je ouvano izvorno
spada u malobrojnu grupu ouvanih drvenih romanikih raspela u naoj zemlji. Raspelo donosi prikaz ivueg
rku. Zie crkve graeno je manjim uslojenim tesancima u romanikom slogu. Na proelju je sauvan zvonik na preslic
eden skoro visoki reljef, dimenzija 88x35x14 cm, izdubljene poleine, vjerojatno je ulomak poliptiha i
a skupini naselja akropolskog tipa. Fortifikacijski sustav na gradini izgraen je od vie ovalnih i izdueni
opisanu polukrunu apsidu. Poboni zidovi uzdiu se u visini od 2-3 metra, proelni u punoj visini, a sauvan
ionice s poetka 20. st., radove kojih sreemo du obalnog pojasa Sjevernog Jadrana i zalea. Sastoji se od dva
brambeni zid koji se protee u smjeru istok zapad. U zapadnom dijelu zida sauvana je trokutasta istaka. Vei
ena je 1672.g. Na proeljima su sauvani votivni krievi u krugu (pet krieva) u freskotehnici. Unutranjost je bil
senije obnove. Pravokutnog tlocrta, bez apside, s jednostavnim trijemom pred proeljem. Na proelju je pravokutni p
obrod je bio u vlasnitvu drutva Ungaro-Croata, nosivosti 204 BRT-a, duine 45, a irine 6 metara. Potonuo j
dananjeg Bueva obuhvaalo je eljeznodobnoo naselje visinskog tipa na otvorenome s nekropolom pod tumulima. G
brodni objekt sa opisanom esterokutnom apsidom, drvenim krovitem i zvonikom na preslicu nad proeljem. Pr
om na proelju. Podignuta je tijekom 19. stoljea. Sa zapadne strane naknadno je dograena sakristija. U unutranjost
m vatrenim igom na dva mjesta. Orgulje su uuvane i autentine, mehanikog sistema s 13 registara i zaniml
konzolno istaknutim krunitem na profiliranim kamenim konzolama meu kojima su izljevnice (maikuli). Strije
, odnosno kao jedan od posljednjih ouvanih brodova toga tipa (drveni jedrenjak, istarska bracera), s izni
cijske porodice Colombis. Presvoena je zailjenim svodom s pojasnicom, specifinom varijantom gotikih za
nog kamenog okvira, mali je pravokutni otvor i zvonik na preslicu. Nadsvoena je zailjenim bavastim svodom. T
lovi proelnog i zaelnog zida vii su od samog krovita, inei za ovo podruje karakteristine vetrenice. U r
a, izgraena je u razdoblju od 1929-1932.g. Uz njeno sjeverno i juno proelje oformljena su dva krila (istake) koj
adnja pravokutnoga tlocrta nema posebne, vanjske ili unutarnje ralambe svetita. Poetkom XX. st. crkva je p
oraivi desnom nogom, tijelo povija u obliku slova S. Kretnja desne podignute ruke ispruena dlana, spoje
osavljevia. Naeni su obrambeni prstenasti zidovi sa sjeverne strane nalazita, kao i tragovi stambene arhitek
ce. Tonih podataka o vremenu izgradnje nema ali prema sauvanim fresco slikarijama mogua je datacija u
jedenostavno opremljena. Glavni oltar sa upisanom godinom 1877. je drveni, polikromirani, neorenesansnih ukrasn
zvorne polikromije), vrijedan je primjer drvorezbarstva 15. stoljea na sjevernom Jadranu.
kciju. Tlocrta u obliku nepravilnog trokuta, iji se SZ vrh nalazi na vrhu brda. Perimetar sklopa gotovo je
st. Zabiljeen je vrijedan arhitektonski sklop s ostacima kastrona, bedema s potpornjacima, vratima, svjetov
ovijesno nalazite, vieslojni lokalitet s paleontolokim i arheolokim slojevima koji biljee razdoblja paleolit
dica s djetetom (83x34x12 cm), lijevi boni reljef donosi sv. Kristofora (78x27x10 cm), u haljinu i p
om registru Bratovtine sv. Antuna, prigraena 1584. godine. U podu lopice nalaze se nadgrobne ploe. Kapela je na
datiran je u 11. stoljee to potvruje supstrukcija dananje apside, te tehnika zidanja i osnovni oblik zvonika.
od klesanaca slaganih u pravilne redove. Na apsidi je uski centralni izdueni otvor. Na bonim su zidovima naknadno ot
. Prema usmenoj predaji, te sadanjim spoznajama, spominje se ve u 17. stoljeu, kada je mogue postavljen na inic
s profiliranim kamenim ertama na proelju flankiran je dvama pravokutnim prozorima. Proelje je zakljueno tro
en je 1878.godine zbog gradnje opinske zgrade i kole.Od prvotnog katela opasanog dvostrukim zidinama sa dugi
barstva 17. stoljea.
tu naselja.Masivni zvonik (prvotna zrinska brani kula iz 16.st.) smjeten je uz jugoistono proelje. Na glavno
u znaku blagoslova, dok u lijevoj ruci nedostaje pastoral . Donji dio kipa karakteriziran je odjekom mekog st
mjeteni u crkvi sv. Izidora . Pozadina kipova nije obraena, ve su koncipirani kao reljefni dijelovi oltarne
kanih oltarnih triptiha iz XV.-XVI. stoljea. Inventar obuhvaa i vrijedne primjere polikromirane drvene
tra. Izvorna ouvanost iako vie puta restaurirane, te visoka fonika vrijednost svrstavaju ih u red najo
ske jezgre. Palaa Moise pripada reprezentativnom tipu renesansne kue. Novi tip patricijske kue istie se veim
stena fortifikacije dovrene poetkom 17. stoljea. Na zaglavnom kamenu luka nalazi se grb obitelji Bragadin.
tofora te jedan od svetaca Kuzme i Damjana. Premda je slikareva signatura problematina, autor je Alvise Vivar
noj visini tijela zaokrenut u lijevo, zadubljen ita knjigu koju podrava s obje ruke. Ispijena lica, sko
detalji proelja svedeni su na isklesanu uputenu koljku nad portalom, te pet apliciranih kamenih reljefnih gr
doba. Smatra se da je tu bila villa rustica. Na lokalitetu Polacine su dokumentirani ostaci podnog mozaika i d
uka i zvonikom na preslicu, smjetena izvan gradskih zidina, na Trgu sv. Franje. Graena je od nepravilnog kamena s
alni zidovi dok je krov uruen, a apsida je ouvana u cijelosti.Na proelju je luno zakljueni portal klesanog kame
okom obrascu kao i ostale romanike crkve otoka, a razlikuje se po tome to je izduljena i to ima izrazito duboku
arije Velike. Proelje je ralanjeno portalom u obliku zailjenog luka kojeg flankiraju dva prozorska otvora
ne grae junog proelja, pravilna kompozicija i otro klesana dekoracija svjedoe o intervenciji iz 16.
tono datirati u 1505. godinu. Monumentalne proporcije i relativna zatvorenost prema vanjskom prostoru smje
njevakih svetaca, te crkvenih nauenjaka. Meu drvorezbarenim umjetninama istiu se rezbarene kasnogotike
voto grada koji je poteen od kuge u razdoblju od 1625. do 1659. godine. Na pali je uprizorena Bogorodi
a izgraen je vjerojatno u 15. stoljeu, u vrijeme kada grad Cres preuzima ulogu gospodarskog i upravnog sre
polovici 15. stoljea. Istie se gradnjom od pravilnih klesanaca, te klesarski vrsno obraenim portalom k
amiarskoj radionici, nastaloj u vie faza u razdoblju 1. i 2. stoljea. Istraivanjima koja se provode od
a Crikvenice. Zbirku ine 217 predmeta koji se uvaju u Muzeju Grada Crikvenice. Uglavnom je ine keramiki pre
vici 20. stoljea gradio ih je Vaclav Holub, majstor iz Poege. Orgulje imaju 12 registara. Opseg je manuala C-f
u. Nagnuvi glavu u desno, desnom rukom podrava Dijete, a lijevom dotie dojku. Mladolika izduljena lica, pogled
benih zidina, kula i svodovi u prizemlju centralnog objekta, dok su ostali objekti u potpunosti preureeni u 19.
tem.Asimetrinog je tlocrta, poligonalne izbaene apside i zvonika uz jugoistono proelje. Uz sjeverno proelje i dio
dvokrakim stepenitem. Svo zie zavrno je obraeno u buci u imitaciji kamenih klesanaca. Ulaz u kriptu ispod
na poetku abarskog groblja i dominira krajolikom. Oblikovno je koncipirana u dva dijela: kripta i sarkofag s ba
obraenih klesanaca. Metalni dio ograde ima motiv istokrakog kria u krugu, a ulazna kovana vrata uz osnovni dek
bez ukrasnih detalja. Smjetena je uz cestu abar- Zamost. Izgraena je 1914.g. Jednostavnost vanjske obrade n
osti pokojnika. Prema prianju mjetana naeni su ovdje kosturi i zidovi iz srednjeg vijeka. Tijekom 1976.
dno simetrina graevina s portikom ispred glavnog proelja te svojim izgledom uvaava bitne karakteristike neoklas
ovako utobrdske grupe. U novim istraivanjima utvreno je postojanje bronanodobnog kulturnog sloja s ulomc
ac, koplje i okovi. eljezna kaciga kod Kelta zauzima posebno mjesto u obrambenoj ratnikoj opremi Pril
mbreksi i buka. Pokretni arheoloki nalazi su ulomci grube i fine keramike terra sigillata, komadi stakla i v
na latinskom samostan monasterij, najvjerojatnije je Beli Manastir po njemu dobio svoje ime. Ostaci sa
e za vjernike, pojednostavljen i oblikovno skroman stolarski rad klasicistikog stilskog izraza iz druge
lje koje se formiralo krajem ranog i poetkom srednjeg bronanog doba preslojilo je starije badensko naselje. Tok
ije bili su smjeteni uredi SP-a i dva stana. Funkcije stanovanja i poslova odijeljene su i zasebnim ulazima.
pravokutnog tlocrta smjetene su u nizu, uzdunim proeljima paralelno uz ulicu i nekadanju eljezniku pru
. i stanovnitvo radnike kolonije. Ta je slobodnostojea jednokatna graevina pravokutne tlocrtne osnove
ikona) visokog tipa, veinu oslikao Jovan Isajlovi stariji 1778.g. Arhijerejski tron smjeten je uz ju
Venecija. Na nekropoli na Bajeru istraeno je 66. grobova na redove iz vremena prijelaza I. na II. avar
nji Osijek) preko rimskog mosta na Dravi do Bilja, gdje se dalje nastavlja prema Kopaevu i spaja s glavnom
utranjost je podijeljena na 8 pregrada, okana, a na mjestu devetog okna je stepenite koje vodi na tavan, s
smjeru istok-zapad i prati tijek ulice, a okomito na njega nadovezuje se dvorino krilo, koje je dograeno
ecs, srednjeg bronanog doba.
je antike keramike govore i o postojanju jednog manjeg antikog kompleksa. Prema povrinskim nalazima moe
anjin Vrh. Mjetani ovo zemljite oznaavaju nazivom Grac ili Turski Brijeg, a 1964. god. jo su bili uolj
ijom slike dominira sv. Ana koja sjedi na prijestolju i na krilima ima otvorenu knjigu kao simbol poduavanja.
dom, zvonikom uz glavno proelje i polukrunim pevnicama uz bona proelja. Rizalitno istaknut zvonik u prizemlju je r
jeg eljeznog doba i tijekom srednjeg vijeka. Naknadno je otkrivena keramika pe ovalnog oblika u kojoj su nae
amike upuuju na to da je prvo naselje na ovom lokalitetu osnovano u neolitiku, a postojanje keramike s obiljeji
ukazuju na to da se ovdje u rimsko doba nalazilo vee naselje, a nalazi novca koje se datiraju od Augusta d
repoznatljivi su ulomci vuedolske kulture koja pripada eneolitiku i panonske inkrustrirane keramike koji se datira
rdske kulture te srednjovjekovno groblje i graevinski kompleks za koji se pretpostavlja da je rije o crk
va horizonta popaljenih podova kua ukazuju na dulje trajanje i postojanje neolitikog naselja koje se moe pr
tranim parkom uz objekt, ima odlike bogate trgovake kue izgraene potkraj 18. stoljea. Stilskim karakteristikama
o izuzetno zanimljivom vieslojnom nalazitu koje bi moglo pruiti jo podataka o slijedu kultura tijekom en
a. Veina nalaza pripada veoj avaroslavenskoj nekropoli na redove s konjanikim ukopima.
Kandila, Crkvene knjige te Ikonostas na kome je 38 ikona, oslikan u duhu baroknog akademizma i rocailla kraj
la Sv. Mihovila naslikana 1890.g., rad beke kole. Oltar obogauju i rokoko svijenjaci (4 komada ) izra
leposjeda feudalne obitelji Prandau. Iz oskudnih povijesnih izvora moe se zakljuiti da Donji Miholjac egzist
og majstora, posebno s obzirom na krasno oblikovano kuite iz razdoblja kasnog bidermajera. Orgulje idu u red
e, a prikupljena je velika koliina rimskog novca koji se moe datirati od kraja Republike do 4. stoljea. Uz t
Feriancima gradio peujski majstor Franc Focht. Orgulje su posve zaputene i izvan funkcije. Prema tradiciji bile
a pedala C-h. Graene su oko 1890. godine, a njihov izuzetno kvalitetan zvuk potpuno ispunja prostor crkve. P
srednjovjekovno naselje i nekropola, a konfiguracija terena ne iskljuuje mogunost postojanja prapovijesnog
aen jedan konjaniki grob iz ranog srednjeg vijeka i pripada vremenu seobe naroda. Prisutnost i rairenost u
pape Ivana Pavla II. Karakteristike stila kasno barokne arhitekture vidljive su u oblikovanju muzejske zgra
jske pukovnije u Osijeku (okevieve pukovnije) 1897. g. Autor spomenika je Robert Frange Mihanovi (1872.-1940
u zgradu povjerena je arhitektu Josipu Vancau, a izgradnju je vodio Ivan Domes. Palaa gradske vijenice ujedno
tara. Zgrada kotarske oblasti graena je u stilu klasicizma, kao slobodnostojea jednokatnica. Njezino sim
azvedenou arhitektonskih elemenata, to je posebno naglaeno razliitim visinama i nagibima krovita te istac
kontinuitet ulinog niza sauvan je visokim, zidanim kolnim ulazom s lunim istakom i kovanom kapijom. Visoko
dvokatnica, graena u stilu secesije i art-dcoa. Zgrada je jedna od rijetkih akovakih zgrada kasne secesije,
a istraivanja. Srednjovjekovno akovo sastojalo se od utvrde (castrum) unutar koje se nalazila katedrala i bis
grad. Bila je to utvrda pravokutnog tlocrta, s kvadratnim ugaonim kulama, okruena opkopom, a unutar zidina n
nte na podruju Slavonije. Pretpostavlja se da su to najstarije Fabingove orgulje, sagraene 1850.g. Kuite
uju. Prostrano kuite neogotikog stila prua se u irini cijelog pjevalita, ispred same rozete zapadnog ulaz
3 manuala i pedalom. Na visokom postolju i prema naprijed istaknuto uzdie se peterodijelno kuite s tri to
kipara 19. i 20. stoljea.: M. Steina, T. Krizmana, O. Ivekovia, I. Metrovia i drugih, zatim slike, crte
postojeu tronu i zaputenu kuu. Samostanska zgrada, zajedno s novom samostanskom zgradom i crkvom sv. Kria
na izgradnji objekta izvode se u nekoliko etapa, prva sedamdesetih godina 19. st. - gradi se istoni trakt s vin
8., a dvorac je dograivan i adaptiran sve do 20. stoljea. Zgrada je bez obzira na brojne adaptacije sauvala
peukom graditelju Franzu Fochtu, negdje oko 1860. Opseg je manuala C-f3, a pedala C-a. Orgulje su kvalitetno djel
a prikazom centralnog lika Sv.Jakova koji stoji na oblacima, kolorit slike zagasiti, Boni oltar s oltarnom palom
anoj misi, pleu kolo pred crkvom i zatim obilaze selom poevi od sveenikove kue. Posjeuju kue prema dogov
a, komponirano je s dva visoka tornja koji zatvaraju nisku spojnicu oblikovanu poput malog, trodijelnog prospekt
vijesne keramike koja po svojim ukrasima pripada krugu transdanubijske inkrustirane keramike ranog i sredn
runom apsidom i rizalitno istaknutim zvonikom uz glavno proelje. Uz juni zid prigraena je recentna sakristij
a na podruju Slavonije. Orgulje u Jagodnjaku gotovo su identine onima u epinu iz 1900. godine. Opseg manuala j
og doba na prostoru Baranje prisutna je panonska inkrustirana keramika koja na ovaj prostor prodire iz june transdan
anja kompleksa vile rustice i nekropole uz nju. U neposrednoj blizini otkriveni su tragovi rimske ceste. Ti na
ospekt s ak pet polja svirala ugraen je u korsku ogradu. Raskoni bidermajerski festoni zamjenjuju uobiajene
gaki kontinuitet naseljavanja. Naeni su ulomci grube badenske keramike i kvalitetne kostolake keramike. Znatan
kone Bogorodice i Hrist. Na prestonim ikonama su prikazani svetitelji: Sv. Nikola, Bogorodica, Hrist i Sv.J
raivanja, zbog povrinskih nalaza mikrolita i atipine keramike, pretpostavljeno je da prapovijesno naselj
Vinogradi. Malo povien teren sa sjeverne i istone strane omeuje Kozaraki kanal koji je najvjerojatnije u pro
dje su pronaeni ostaci antike keramike, terra sigillata, i graevinski materijala. Kulturni sloj poinje oko 1
jem vijeku najvjerojatnije bilo povezano sa susjednim naseljem na Crnoj bari. Arheoloki nalazi s lokaliteta
u kojem su se vidjeli ostaci srednjovjekovnih temelja, to dokazuje da je gradite imalo zidove od vrstog ma
neto uom polukrunom apsidom. Brod je presvoen drvenim bavastim svodom a svetite zidanom polukupolom podij
ebi i primjerene prostoru crkve. Kuite ugraeno u ogradu kora poiva na plitkoj bazi ralanjenoj s tri ukla
oj keramici tankog presjeka, peenoj redukcijskim postupkom, crno poliranoj s plitko urezanim tankim linijama. Ne
ki nalazi srednjovjekovne keramike na oranicama sjeveroistonog dijela terena. Artefakti s nalazita Ciglana uk
ulomci prapovijesne keramike, ivotinjske kosti i komadi kunog lijepa. Keramika pripada neolitiku, mod
nije, prema nekim vijestima u Bizovcu. Pozitiv je smjeten na koru, bono okrenut prema lai. Plono modelirani
t. zajedniki podiu Franz i Oto Grger, upravitelji umskog dijela veleposjeda obitelji Pejaevi. Izvorno gra
meta i skupine predmeta.
orgulje velik su instrument sa 15 registara, dva manuala i pedalom, mehanikog sustava. Premda su tijekom vremena
znai da se naselje razvilo u vano obrtniko i trgovako mjesto. Nukleus srednjovjekovnog naselja razvio se
sobitu dra i ivotnost, a predstavljaju tematske cjeline.\r\nU sklopu Muzeja nalaze se slijedee zatiene zbir
ono smjeten kolni ulaz, duboko dvorite, graanskobarokno oblikovanje i dekoracija proelja. Barokna stilisti
nim krovitem, te elementima dekoracije prezentira arhitekturu historicizma, dok u oblikovanju volumena arhitekture
rada je prizemnica, visokog krovita, L tlocrtne dispozicije te ima atrij s otvorenim arkadama duinom dvori
nica, U tlocrta. Sreditem kue prolazi hodnik do dvorinih vrata, dok se sa strana kue niu sobe. Vrijednost kue l
a Karla Hintergera iz Bea. Dvokatna slobodnostojea zgrada izgraena je u mirnoj ulici u neposrednoj blizini
Zgrada izvanredno komunicira sa svojom okolinom, arhitektonski i urbanistiki. Uvaavanjem ambijenta u ko
kovano je neobaroknim izrazom. Reprezentativnost same zgrade oituje se i u oblikovanju unutranjeg prostora koji
ena je eljeznika postaja (Gutmannova stanica). Jednokatna samostojea (danas stambeno-poslovna) zgrada izgr
nepravilnu tlocrtnu dispoziciju uvjetovanu prostorom isturenog stepenita iznad kojeg je balkon prvog kata. Pro
katnica visokoga prizemlja. Nepravilnoga je U tlocrta. Ralanjena je sa etiri prozorske osi unutar kojih su smjet
je 1937. g. prema projektu arhitekte Vladimira Potonjaka, a radove su izveli ing. V. Aksmanovi (V. Axmann) iz
zgrade jasno otkriva njegovu utilitarnu javnu namjenu. Princip neoklasicistikog i monumentalnog oblikova
a nepravilne tlocrtne dispozicije. Slobodna organizacija tlocrta ostvaruje intimni romantini karakter vile
isao Julije Lffler. Gradnju je izvelo graevinsko poduzee Piry i Pelzer. Datum izgradnje kue je izmeu 1923. i
m projektu arhitekata Bele Auera i Zvonimira Vrkljana. Okruena je zelenilom. Ima oblik skraenog slova H s tro
dzorom uvaenog osjekog projektanta i graditelja W. C. Hofbauera. Kua ima bogato razigrano neobarokno pro
Ante Slavieka, iz 1908. god. Svi su naslovljeni na istu vlasnicu, Olgu Luci. Preinake koje u Lfflerov p
. Ima tlocrt u obliku pravokutnika orijentiranog po duini sjever jug. Dio zgrade je katnica, a dio je prizemn
oritu, u kome je drveno stubite za kat i tavan. Kasnobarokna zgrada s ulinim proeljem raslanjenim jednolinim ritmo
uera. Ve 1906. isti investitori naruuju drugi projekt kod projektanta Ante Slavieka, po ijem je rjeenju kua
i izradio je Viktor Axmann 1906. godine. Proelja su komponirana po principima secesije. Asimetrini tlocrt, izv
ma projektu arhitekta Viktora Axmanna. Jedinstvena po svom oblikovnom izriaju, kua oprezno slijedi eklektiki govo
dozvola dana 25. svibnja 1932. godine. Gradnju su izvodili graevno poduzee Dlouhy i Fulla, a nadzor je vr
zbog svog poloaja na glavnom osjekom trgu i smjetaju izmeu graevina koje imaju vanu povijesno umjetniku vr
v Normann Ehrenfelski vlastelin iz Valpova po nacrtima arhitekta Josipa pl. Vancaa, a graditelj je bio Franz Wy
orima duana i izloga s ulaznom veom na istonom proelju. Izvorni nacrti nisu pronaeni tako da nam i projekt
je izgraena 1910. godine u duhu secesije po projektima, arhitekta Dioniz Sunka. Zgrada ima visoko prizemlje
epravilanog tlocrtnog oblika slova U. Zidana je punom ciglom, proelja su bukana i bojana. Po stilskom odreenj
tri sauvanih na trgu koje se razlikuju morfologijom. Svojim oblikom i dimenzijama predstavlja raritet i daje n
n morao je voditi rauna o dvije gradske cjeline u koje njegova arhitektura ulazi. Vrijedan je primjer osjeke a
ska banka. Zgrada je adaptirana za potrebe Jugoslavenske banke, a danas je u njoj smjetena FINA. Zgrada banke i
godine, a uporabnu dozvolu je dobila 29. sjenja 1942. godine. Reminiscencija ranijih stilova je prisutna u d
ednokatnica simetrine tlocrtne dispozicije. Prva zgrada u Osijeku izgraena kao suvremeno boravite za uenike Obr
ane nalazi se vrt odijeljen ianom ogradom na niskom parapetu. Zgrada je nepravilne tlocrtne dispozicije. Ulaz u
lj Alois Flembach kao i veinu zgrada u upanijskoj ulici. Prizemlje je otvoreno duanskim izlozima i portalima
raom. Po svojoj urbanistikoj dispoziciji i secesijskom stilskom odreenju zgrada se ubraja meu reprezentativnije zg
ano mjesto iz razloga praenja, njegovog opusa u Osijeku. Raspored prozora na proelju, dekoracija, rizalitno i
nzitne prometnice u 19. stoljeu. Projekt je naruio osjeki trgovac Ivan Nossan kod uvaenog osjekog arhitekte An
trgovca ivaih i ostalih strojeva. Zgrada ima tlocrt u obliku nepravilnog slova U s duim junim krakom. U
i grad ukazuju na postojanje lokaliteta na kojem postoje prapovijesna, srednjovjekovna i novovjekovna faza
ma i metaforama. Naziv potjee od turske rijei bekar, koja u hrvatskoj uporabi (bear) oznaava mladog neen
-27/06, ur. broj: 565-08/3-11-5) utvreno da ima svojstvo kulturnog dobra sveukupno 1.530 arhivskih fondova i
em umjetnike batine: slika, crtea, grafika, skulptura i medalja, u rasponu od baroka do recentnog stvaralat
tarske pale radovi su bekih slikara iz 18.st. Inventar ine Glavni oltar sv. Mihaela, dva manja oltara sv.
ra. Glavni oltar sv. Jakova, 1727.g., kasni barok s elementima rocaillea i klasicizma.Boni oltari, (s
Frane Krinia i Ivana Lozice, i slikarstvo u klasi Marina Tartaglie. Skulptura Ljudi izraena je u bronci
ursa prostirala se na podruju dananjeg Donjeg grada, srednjovjekovni Osijek formirao se na posve novoj lokac
zejskih ustanova u Hrvatskoj. Ministarstvo kulture je donijelo rjeenja o utvrivanju svojstva kulturnog dob
Linza i Osijeka. Veliko neogotiko kuite prua se u cijeloj irini pjevalita na visokom, bogato dekorirano
eostao je samo vrlo lijepo kuite. Od orgulja iz 1890. graditelja Lorenza Fabinga neto svirala, sve os
g manuala je C-f3, a pedala C-d1. Svirale principala 8 i 4, rekvirirane su u Prvom svjetskom ratu, a nove je p
nekada kultna svatovska pjesma s obiljem prigodnih i nadahnutih stihova.
eno je na sjevernoj strani zemljita uz potok. Osim graevnog materijala pronaeni su ulomci grube i fine ri
Petra je iz 18. st., a oltarna pala je rad Franza Pfalta iz 1859.g. Boni oltari Sv. Nikole i Sv. J
da njegova dua strana granii s ulicom. Dug je 5,85 m, irok 4,38 m. Visine zidnih stijena 3, 50 m. Svo
om spojnicom. etiri polja sa sviralama polukruno su zavrena i uokvirena bogato ralanjenom dekoracijom veg
aki slikar Alexander Maxsimilian Seitz, koji je po pozivu biskupa J.J.Strossmayera oslikao akovaku ka
danog opekom, za skladitenje bavi sa vinom( pinceluk). Zgrada je graena od naboja na zidanom temelju, sa dv
ini tla, to upuuje na postojanje veeg naselja bronanog doba.
tas iako nije u cijelosti sauvan predstavlja znaajno djelo baroknog ikonopisa. Danas sauvane ikone, ukupno
e zabatnog tipa s tri prozora na proelju te uzdunim otvorenim trijemom s lunim nadvojima na trijemu, izg
Andrija ili Lorenz Fabing iz Osijeka. Kao godina izgradnje navodi se 1860. Orgulje su posve zaputene, premda b
tnosti i klasicizma. Glavni oltar posjeduje palu s prikazom Bezgrenog zaea koja je kvalitetan primjer baro
st., i od tada pa do turske okupacije, kao njegovi vlasnici spominju se brojni velikai: Suljagii, Morovii, br
barun Josip Ignac Hilleprand od Prandaua, kod vrsnog apatinskog graditelja Caspara Fischera 1804. g.. Orgulje
tom. Arheoloki nalazi s lokaliteta Selefeldek ukazuju na postojanje prapovijesnog naselja bronanog i star
unica, ognjita, pepela, kunog lijepa, kamenih artefakata i ulomaka keramike. Povoljan poloaj omoguio
oljea. Osnovu zbirke ine alati i pomagala za izradu tkanina u seoskom domainstvu. U zbirci su: stupa, sn
oji od otvorenog trijema koji dre dva stupa od opeke ispod kojeg se nalazi bunar i prostorije za preanje g
narukvice, prstenje, naunice, ogrlice, perlice, novci, fibule, kotani eljevi, pojasne kope, preice, razni me
prodoline (surduka) koji vodi od katolike crkve prema polju i vinogradima, po emu je i dobio ime. Vinski
stranjim krajem na okomitu lesnu padinu, u koji je ukopan podrumski otvor u obliku slijepog tunela. Veina ovih po
arakteristika narodnog graditeljstva a posebno po vrlo bogatom i raznolikom ukrasu proelja te se svrstava meu n
drana je u graevinskom materijalu (tesana slavonska hrastovina), konstruktivnim elementima koji su prilagoeni nj
linenim crijepom. Cijelom duinom kue se prua trijem koji nose okrugli stupovi. Trijem je do pola zazidan. Unut
erak objekta narodnog gospodarstva kakvi su ve gotovo iezli na podruju Slavonije.
u sa stijenama od horizontalnih planki. Stambeni objekt kao i ambar po svojim graevnim karakteristikama, materi
ni otvori te ouvanim starim rasporedom prostorija znaajan je primjer kontinuiteta tradicijskog narodnog gr
nima kanatnom tehnikom s ispunom od pletera i opeke, omazane blatom i okreene. Krov je pokriven trskom, a zabati
stilskim karakteristikama. God. 2002. crkvi su prigraene sakristije s jedne i druge strane svetita sakristij
asicistika graevina tlocrtno u obliku kljua s recentnom prigradnjom na dvorinoj strani. Iako, adaptacijam
apsidom i dvokatnim zvonikom iznad glavnog proelja, volumenom i oblikovanjem dominira prostorom malog trga.
atrijarha srpsko pravoslavne crkve i dio je nekadanjeg daljskog patrijarijskog vlastelinstva. Dvor je rep
avnom proelju. Po svojoj tipologiji i konstruktivnom sklopu crkva odaje pripadnost razdoblju gotike koju neost
nokatna graevina pravokutnog tlocrta s altanom na dvorinom proelju. Iznad simetrino ralanjenih proelj
uim poligonalnim svetitem, zvonikom ukomponiranim u glavno proelje i recentnom katnom sakristijom sa zapadne
na Padovanskog jednobrodna je graevina s poligonalnim svetitem s potpornjacima i bonim kapelama prigraenim
kom ukomponiranim u glavno proelje. Korpus zvonika ima reljefno naglaene bridove sa plitkim lezenima i zaklju
svetitem i dva masivna zvonika iznad glavnog proelja, izvedena u duhu kasnog baroka kontinentalne Hrvatske. Vidlj
ostorija i visokom krovitu odlikuje se stilskim karakteristikama skromnog i suzdranog baroka svojstvenog
o dekorirani portal koji se ubraja u vrsnu baroknu plastiku Hrvatske. Pretpostavlja se da je kao katnica izgraena 1
a je poprimila historicistike karakteristike i promjenu gabarita - nadograen je kat, a zapadno krilo je
o glavno krilo ugraeno je u gusti ulini niz glavne tvravske ulice, a dvorino je prislonjeno uz istonu gr
u Tvre u Osijeku. Dimenzije graevine, obrada i tretman proelja, izrazitih su baroknih stilskih karakteris
na jednokatnica, ali je taj izgled poprimila postepeno. Pretpostavlja se da je njezino zapadno krilo izgra
no proelje rastvoreno je s pet prozorskih osi. U sredinjoj osi u prizemlju nalazi se ulaz lunog zaklju
sjever - jug, s prigraenom sakristijom uz istono proelje. Iznad ulaza izdiu se zvonik na dva kata koji pokriv
malim drvenim zvonikom koji ini dio proelja. Zidana je opekom, pokrivena dvostrenim krovitem i biber crijepom.
ljivi su sastavni elementi graevine iji prostor je dvonamjenski organiziran za stanovanje i obrt. Kua im
nog pravokutnika. Glavno proelje je simetrino koncipirano s naglaenim centralnim dvokatnim rizalitom.
strogo je simetrino koncipirana. Specifinou oblika i ukrasa te detalja tvori rijedak primjer romantiarsk
inih kua nastalih tijekom 19. stoljea i nosi odlike romantiarskog historicizma. Nije podignuta samo ka
rivena dvostrenim krovitem i biber crijepom. Laa i apsida imaju ravan strop crkva je nastala 1823.g. Vrijednost
e bone lae presvoene su krino-rebrastim svodom. Graevina ima neogotike stilske karakteristike a dom
kristijom prigraenom uz sjeverno proelje. Izgraena je 1754. g., a renovirana 1897. g. Pripada grupi sakralnih g
jom uz istonu stranu svetita te rizalitno istaknutim zvonikom na glavnom proelju. Pripada u vrednija ost
apsidom i zvonikom rizalitno istaknutim uz glavno proelje, otvorenim u prizemlju trijemom sa lunim otvorima, z
bio dvokrilna graevine L tlocrtnog oblika, no naknadnim skraenjem bonog krila, poprimio je pravokutni tl
no krilo barokno-klasicistike graevine dvorca koje formira junu stranicu trokuta utvrenog grada i neogotika dvo
nutim zvonikom izgraena je 1727. g. i nosi barokna stilska obiljeja. Sjeverno od upne crkve 1737. godine izgra
au na prijelazu iz 18. u 19. st. za potrebe poreznika koji su ubirali porez pri ulazu u Valpovo. Odlikuje se
m. Ima barokno klasicistike stilske oznake, karakteristine za pozno baroknu sakralnu arhitekturu ove regije. La
o istaknutim zvonikom. Brod crkve je presvoen drvenim bavastim svodom, a svetite polukupolom izvedenom od drv
.Iako graena za stambenu namjenu zgrada toj svrsi nikada nije sluila ve je bila koritena kao uprava tvrtke. Pala
om i vitkim zvonikom ispred glavnog proelja, graena je opekom, dvostreni krov pokriven je biber crijepom dok j
kruuje opkop, a pristupa joj se mostom koji je, preko grabita, poloen u osi glavnog junog proelja. P
idalnim zakljukom i zvonikom nad glavnim proeljem. Graena je u baroknom slogu pod patronatom princa Eugena Sav
onikom rizalitno istaknutim ispred glavnog zapadnog proelja. Uglovi zvonika naglaeni su pilastrima. Zvonik zavr
ni karakter i svojim poloajem dominira naseljem. Izgraena je 1789. godine na povienom slobodnom prostoru u sred
vitkim zvonikom uz glavno proelje. Brod crkve presvoen je svodom u obliku eke kape podijeljen pojasnicama na
a u sklopu vlastelinskog kompleksa dvorca Esterhazy. Ima tlocrt u obliku pravokutnika sa laom koja zavrav
duhu baroknog klasicizma. Na jednostavno oblikovanom glavnom proelju istiu se troluni portik i ostaklj
dnobrodna graevina s polukrunom apsidom i zvonikom iznad glavnog proelja. Unutranjost crkve je zasvedena bava
nom kulom na sjeverozapadnom kraju, a novi dvorac jednokatna, djelomino dvokatna historicistika graevina, slikovi
lju. Zvonik pokriven baroknom lukovicom u prizemlju flankiraju kontrafori. Prema pisanim izvorima, crkva je det
nog proelja. Crkva je izgraena 1764.god. u duhu kasnobarokne arhitekture. Laa je presvoena bavastim svodom
hvatima. Radikalna obnova izvedena je 1899.g. u neogotikom stilu arhitekta Vancaa. U tlocrtnoj dispoziciji crkv
ou ispred crkve nalazi se kameno raspelo sv. Marije iz 18. stoljea. Crkva je jednobrodna graevina pravokutno
igraenom sakristijom uz sjevernu stranu svetita. Rizalitno istaknut zvonik rastvoren je u gornjoj etai luno
Graena je opekom, s krovom na dvije vode pokrivenim biber crijepom. Jednobrodna je graevina s pravokutnim sve
aevina baroknih stilskih karakteristika graena je u etapama. Gotovo cijeli frontalni dio dvora do trga, sagra
formiraju njegovo zapadno proelje. Sagraene su na poticaj carice Marije Terezije koja je 1773. g. izdala povelju
a projektu D. Sunka.
elje diu se dva zvonika, a nad kriitem kupola. Najmonumentalniju historicistiku graevinu u Slavoniji zapoeo je
atoliku baroknu crkvu centralnog tipa sa zvonikom na mjestu nekadanjeg minareta.God. 1726. g. postaje a
ama nazubljenih krunita. Ouvana je troetana kruna kula s terasom u zavrnom gornjem dijelu krunita. Vanjski
ranjosti i proelja. Iznad glavnog proelja uzdie se zvonik pokriven piramidalnom kapom.
evina s poligonalnim svetitem, katnom sakristijom prizidanom uz sjeveroistonu stranu svetita i zvonikom rizal
konstrukciji jedinstven je primjer ranosrednjovjekovnog utvrenog grada u movari Waserburga. Prvi put se spomi
o 1794.godine. Zvonik je u prizemlju rastvoren luno otvorenim trijemom. Graevina je izgraena od opeke i obuka
nik s centralnim dvokatnim rizalitnim dijelom. Tlocrtna koncepcija i obrada fasadnog plata sa skromnom arhitekton
vna doivjela je u 19.st. brojne preinake koje je zadrala do dananjih dana. Zapadni dio crkve izgraen je najvj
encijama u uem centru sela. S istone i zapadne strane je kor. Dodana sakristija je s lijeve strane portala crkve.
783. g. na uzvienju na poetku naselja. Odlikuju je skromne barokne stilske karakteristike.
u. Laa je pravokutnog izduenog tlocrta sa zaobljenim svetitem i prigraenim sakristijama, pravokutnog oblika
a, a glavni brod je izgraen u 18.st. Na ulazu iz zvonika - kule u lau crkve nalazi se portal gotskih oblika
n naselja na uzvienju nedaleko glavne ceste. Glavno joj je proelje rastvoreno portalom iji segmentno luni
istaknutim na glavnom proelju. U osnovi je srednjovjekovna, a dograivana je i pregraivana u 19. stoljeu
ektonskim uresima. Uslijed nagiba terena dvorac je jednokatan prema glavnom junom proelju i naselju a dvoka
pejzano ambijentalne cjeline koja se sastojala od velikog dvorca, oranerije, ureenog vrta, perivoja i
kna prizemnica. Tlocrtna dispozicija je u obliku nepravilnog slova U. Dekorativne prozorske eljezne reetke
roka. Tlocrtna dispozicija zgrade je u obliku slova "L" glavnim duim proeljem orijentirana Krstovoj ulici, g
emljem. Glavni ulaz nalazi se na sredinjem ugaonom dijelu, a veliki kolni ulaz na zapadnom proelju u Ulici A.
aevina s poligonalnim svetitem ima uz glavno proelje prigraen zvonik, u prizemlju otvoren u trijem. Kapa zvonika
s uklesan u granitne stupove zdenca. Zdenac je bio postavljen u gradski park - Gradski vrt, gdje je zauzimao
nih kapela te jednako iroko poligonalno zakljueno svetite s kontraforama. Lau presvouje segmentno-bavasti
a vrijedan primjer stambene graanske arhitekture 18. stoljea u osjekoj Tvri. U unutranjosti, u sredinjo
a na haranje kuge u Slavoniji i Osijeku. Kompozicija ovog baroknog spomenika izvedena je kamenom pjeenjak
ma simetrino rasporeenim rizalitima) to je rezultat naknadnih intervencija tokom 18.st. kada se slobodnostoj
crkvu. Proelje crkve okrenuto je prema zapadu. Na crkvi je vidljivo da je popravljana i dograivana vie put
elju. upna crkva sv. Martina izgraena je 1795. g. u duhu baroknog klasicizma, a u 19. st. je pretrpjela znatn
dom. Zvonik crkve ukomponiran je u glavno proelje te zakljuen iljatom kapom. U potkrovnoj zoni, korpus zvo
rava. Crkva je jednobrodna graevina s polukrunom apsidom i dvokatnim zvonikom iznad glavnog zapadnog proel
raena je od 1810-1813. g. u duhu skromnog kasnobaroknog klasicizma. Viestruko napadana i razarana od strane JN
upiru kontrafori. Na bonom junom proelju prigraen je barokni portik i sakristija uz juni zid apside, a u 1
ovljena u drugoj pol 19. st. u historicistikom duhu. Rizalitno istaknut zvonik uz proelje recentna je dogra
akristijom prigraenom uz sjeverno proelje odlikuje se baroknim stilskim karakteristikama. Na glavnom proelju
u glavno proelje. Sa sjeverne i june strane svetita, prigraene su recentne sakristije. Jednoetani zvonik zak
uz glavno proelje te ima kasno barokne stilske odlike. Zvonik je u prizemlju rastvoren luno otvrenim trijemom.
stikih stilskih karakterisitka. To je jednobrodna graevina sa zaobljenim, i neto uim od broda, svetitem, te
id svetita i dvoetanim zvonikom, rizalitno isturenim, rastvorenim u prizemlju s tri polukruna ulaza. Plohe
no je sauvana ulazna kula kvadratinog tlocrta s bonim kontraforima i u visini od est katova i na nekim mjest
je poprimila dananji izgled. To je jednobrodna longitudinalna graevina s uim i niim kvadratnim svetit
nih kapela te jednako iroko poligonalno zakljueno svetite s kontraforama. Lau presvouje segmentno-bavasti
atvara etvrtasto dvorite. Crkveni brod presvoen je bavastim svodom. Nad svetitem podignut je mali drveni tornj
raenom uz juno proelje i zvonikom ukomponiranim u glavno proelje. Laa crkve presvoena je nizom ekih kapa,
nim zvonikom uz glavno proelje. Fasadno platno vertikalno je raslanjeno lezenama u polja izmeu kojih su ukompo
zgraena 1796. g. God. 1860. s promjenom namjene, kada postaje grobnicom obitelji Prandau-Normann, kapela se obn
ritetne memorijalne graevine su elipsoidni tlocrt, mansardni krov s kupolom i bogata obrada interijera. Mauzolej
Proelje je obraeno u duhu novog klasicizma. Ulaz je koncipiran kao fronta grkog hrama. Historicistika fasada s p
dvokatna zgrada longitudinalne tlocrtne dispozicije u obliku izduenog pravokutnika skoenih uglova izgraena
odnosu na ugaonu lokaciju i tlocrtnu razigranu dispoziciju atraktivnog poloaja i stilske prepoznatljivos
projektirao 1893. godine arhitekt Engelsrath, a tehniki nadzor gradnje povjeren je graditelju Juliu Herrmannu.
zveo graditelj W. C. Hofbauer 1906. g. Tlocrt je prilagoen poloaju kue s dobrim rasporedom unutranjih komunik
gradom od kovanog eljeza na zidanom parapetu odlikuje se raslanjenim proeljem s izvijenim zabatom i atikom. Gradnj
uge Spitzera. Predvrt je ograen pletenom eljeznom ogradom, koja se nalazi na niskom paraperu, izmeu skulpt
aditelja W. C. Hofbauera 1904. godine. Ispred kue je predvrt irine 5. m. Proelje je rustino naglaeno u p
stva. Kua je izgraena 1904. godine po projektima osijekog graditelja Ante Slavieka. Proelje ima jo uvij
Chavrakovoj ulici (danas Europske avenije 24). Kua je izgraena po projektima bekog arhitekta Ernest von Got
d proelja je predvrt irok 5. m. Predvrt je ograen eljeznom ukrasnom ogradom na niskom parapetu. Ulin
rtne dispozicije s bonim dvorinim krilima i centralno postavljenim ulazom. Rafiniranost i elegancija volumena
torija koje u prizemlju prema ulici otvaraju veliku dvoranu. Zgrada svojom monumentalnou i oblikovanjem je odli
lac S. H. Gutmann, paralelno s gradnjom svoje pilane. To su tipske zidanice s prizemljem i ureenim potkrovnim
Osijeka. To je trokrilna, prizemna graevina, s izrazito monumentalnim sredinjim katnim rizalitom. Dvorac je g
samostana. Samostanska zgrada i crkva rano je Axmannovo djelo. Nova se samostanska zgrada gradila u dva navrata:
a arna nekropola i inhumacija s pokopom izravno u zemlju. Prilozi u grobovima bile su posude (are) tipa Dalj i v
eta od kojih valja izdvojiti: ulomke bronanog lima od vjedra tipa Kurd, ulomke lima od ljema, narukvice, ukrasne
ogradi, a na samom vrhu skoro do polovine padine nalaze se na povrini ulomci prapovijesne keramike (neolitik)
kom bronanog doba, a prisutnost kostiju nagovjetava postojanje nekropole. Na nalazitu su provedena manja z
sti, ali najrazvijenije naselje, i arheoloki najznaajnije razdoblje, pripada antici. Dolaskom Rimljana u D
ee u kasno bronano doba - poetak mlae Kulture polja sa arama faza IV, i traje kroz starije eljezno doba
enju juno od zgrada ciglane dolo je do sluajnog otkrivanja arheolokih nalaza. Godine 1979. uniten je skelet
Kolovar. S obzirom na to da je rije o povrinskim nalazima i ogranienom broju ulomaka nije bilo mogue ut
upuuje na postojanje rimskog naselja ili vile u bliem zaleu limesa uz Dunav. eliinu i njegovo znaenje teko
tekture, otkriveno je i nekoliko rimskih i ranosrednjovjekovnih grobova Na istonom dijelu nalazita naena su tr
znovrsnih i vrijednih nalaza, meu kojima i nekoliko rtvenika razliitih tipova, nekoliko antropomorfnih i zoomor
adii ljudskih kosti, i nekoliko ulomaka rimskih fresaka. Prema podacima mjetani su ovdje nailazili na rimske gro
Muzeja Slavonije Osijek tijekom 1976. god. otkrila su na istonoj padini terase dio starog kanalizacijskog sustava
aajan povrinski nalaz je keramiki idol glinena figurica ene s naznakama nonje bronanog doba. Arheoloki
rio je mnogobrojne komade rimskih opeka na dijelu terase stare Drave, pa pretpostavlja da je kod Suvatov
skog cara Hadrijana 133.g dobila status kolonije - Colonia Aelia Mursa. Graena na vanom stratekom poloaju cest
a je i lizten i panonska inkrustirana keramika, to upuuje na to da se naselje na lokalitetu Breki gaj formi
i finu keramiku, a karakteristian nain ukraavanja fine keramike su nepravilno izvedeni urezani ili igosani
kom razdoblju tj. 8. st., vjerojatno II. avarskom kaganatu. Ovaj nalaz govori u prilog odreenom kontinui
puno ulomaka tipine rimske keramike i nadgrobni spomenik s reljefom lavova na svakoj strani i ovnovom glavnom u nj
se nalazili kosturi pokojnika. Naalost, tom prilikom, grobovi nisu iskopani pod nadzorom arheologa pa nedos
elje sopotske kulture, badenska utvrda s nalazom kalupa za lijevanje bronce, vuedolska utvrda s dva gr
ta koje upuuju na dosta gustu, zbijenu, naseljenost tog lokaliteta u prapovijesti. Keramika jednim dijelom pr
z drugih popratnih nalaza. Izraen je u obliku vee i manje stilizirane ivotinjske glave na jednom vratu koji
, pale-ulje na platnu), tri kanonske table (okvir od mjedi), krstionice (polikromirano drvo, mramorno po
ma, Marinovci i Bogaljevci). Artefakti pripadaju razliitim razdobljima povijesti i pretpovijesti, od en
sa starozavjetnim scenama,ikona sv. Trojstva,ikona Posljednje veere,raspelo,ikona Bogorodice,ikona sv. Jova
a, kojoj prvi spomen see u 15. stoljee. U 16. stoljeu za vrijeme turske prisutnosti u Slavoniji institucija
torima ve od 5000 godina prije Krista. Nastala je donacijama, rekognosciranjem i zatitnim arheolokim iskopavanji
ogatiju i najpoznatiju ensku nonju raenu zlatnom icom. Osim spomenutog, vrijedan dio zbirke ine i prekriv
i vijek i tursko razdoblje vladanja ovim krajevima zastupljeno je tek sporadino, da bi se broj sauvanih p
ki novac koji je bio u opticaju izmeu 1. st. p. n. e. i 5. st. n. e.(od Oktavijana do Honorija), te skupni nalaz
bne upotrebe boraca.Zbirka je zatiena 1979. godine.
ne umjetnosti, veim dijelom potjeu iz Strossmayerove ostavtine ili su pokloni ordinarijatu.
h dostojanstvenika - biskupa bosansko - srijemskih iz 17. stoljea.
a pobona oltara (jednostavan i skladan klasicistiki rad u bojanom drvu), propovjedaonice (jednostavna
platnu koje je zalijepljeno na drvenu podlogu. Zbog nestrunih intervencija i naknadnih nanosa uljane boje ne
pala-okvir jednostavne profilacije kao i klasicistiki tretman slikanja s izvjesnim prizvukom romantinog up
nabula pa sve do dananjih dana. Sadraj knjiga je sakralni, profani i znanstveni.
aterijal potjee sa iskapanja neolitskog lokaliteta Gaj i Podgora i s rekognosciranja arheolokih nalazita
2. plastika sv. Roka\r\n3. plastika sv. Sebastijana\r\n4. plastika sv. Ivana Nepomuka\r\n5. kropionica
a-jednostavni, viestruko profilirani okvir, kompozicija klasicizam s elementima naivnog i nevjetog u c
m natpisom D.M. / .Felix vivus/ T? M?. Prema motivima i natpisu spomenik se okvirno moe datirati u razdoblje k
h polja. Vremenski se moe smjestiti u vrijeme zavrnog stupnja Br C do Ha A2 tj od zavretka 14. pr.n.e. do 1000
, antika i cjelina seobe naroda i ranog srednjeg vijeka.\r\nArheoloka zbirka Muzeja Slavonije zatiena je k
a Franje Sedlakovia.\r\nVrijedna graa, od koje izdvajamo Zaviajnu zbirku Essekiana koja obuhvaa sve osjeke
vonsku regiju. U Zbirci se posebno istiu vrijedne nonje iz okakih sela Slavonije. \r\n
je zatiena kao kulturno dobro 1982. godine.
h dana. Zbirka je zatiena kao kulturno dobro 1982. godine.
na bonim stranama. rtvenik je posveen bogu Jupiteru to se vidi iz natpisa, a takoer je vidljivo da je
a i sveuilina knjinica Osijek. Njezin fond ima kulturne, povijesne i obrazovne znaajke.
stavlja vane izvore za prouavanje gospodarskog, politikog i kulturnog ivota Slavonije i Baranje. Arhivsk
ale sa scenom preobraenja Kristovog i sakristijskog ormara (barokna forma). Inventar je ujednaenih st
anog doba, antike vie komada rimskog novca razliite kvalitete i ouvanosti te 11 srebrnih novia iz sredn
realizma tehnikom ulja na platnu), dvanaest klupa za vjernike iz stare akovake katedrale (18.st., od hra
oltarna pala Raspea (ulje na platnu u duhu nazarenskog slikarstva s kraja 19.st), slika Madone s Isusom
djelatnosti "Ante Evetovi Miroljub". Muzejska graa organizirana je u petnaest zbirki koje nam prezentiraju
idalnog dijela. Pravilno je orijentirana. Zapadno-zabatno proelje rastvoreno je u sredinjoj osi portalom i
ut spominje 1427. godine. Starija crkva je bila jednobrodna, graena s naznakama gotike morfologije, s kar
ana jednobrodna graevina s pravokutnom apsidom. Uz juni zid crkve prizidane su dvije pravokutne prostorije u
svojim neravninama pojavljuje i u ponutrici graevine. Crkva je zidana kamenim kvadrima, dok je krovite dvostr
an tlocrt. Zapadno proelje u sredinjoj osi ima portal pravokutnog okvira. U nadvratniku je uklesan natpis o o
a sagraen do konca 15. stoljea u gotiko-renesansnom stilu. Osim sakralne imao je vanu osmatrako-obrambenu u
elica pravokutnog je tlocrta s prednjim zatvorenim trijemom, zavrava trokutastim zabatom i ukraenom jednostrukom
om mjestu izvora, doimlje se gotovo poput skulpture. Kapela je zidana kamenim klesancima fine obrade, pravokutno
a. Na spoju s jugozapadnim krilom je velika jednobrodna crkva sa zvonikom. Samostan je graen od 1582. do 158
nazivlje imenom "panjola", a pretpostavlja se da joj je to iz doba austrijske uprave, jer je Vijee umoljeni
od doba prapovijesti i antike, kontrolira glavna komunikacija istonog dijela Konavala sa zaleem, te pristup
en ogradnim zidom, koji je prema morskoj obali nizak i sa eljeznom ogradom. Ljetnikovac je kamena katnica, i
a. Danas je od ostataka ljetnikovca dijeli Jadranska turstika cesta. Dokumenti kapelu datiraju 1299. unutar
areta u Polaama na otoku Mljetu (ruevni ostatci zgrade starog lazareta), Istone bazilike u Polaama na otoku M
. stoljee s kontinuitetom trajanja do 5. 6. stoljea kada se na ovom prostoru gradi bazilika s polukrunom a
em. Prvotna crkva prema dokumentima podignuta 1115. g. kao posjed benediktinaca, niu se graditeljske preobrazbe
ne ladanjske arhitekture sa svojim malim ugaonim kulama i jedan je od rijetkih primjeraka utvrenog ladanjsko
m okrenuta sjeveru. Glavno proelje zavrava preslicom, a rastvoreno je vratima i manjim pravokutnim prozo
- Kaboga. Unutar kompleksa s ogradnim zidom, na ladanjsku se kuu, smjetenu u frontalnom dijelu cjeline, nad
tranom, a bila je sredite povijesnog naselja koje je po imenu titulara crkve dobilo ime. Jednobrodna graevina
Miha Bunia, najstariji na obalama Omble, izgraen je u gotiko renesansnom stilu, jedan je od rijetkih na k
opellia. na relativno maloj vrtnoj parceli niu se jedan do drugoga: nimfej, jednokatni ljetnikovac te izduen
prizemnim krilom smjetena je u sredite etvrtaste vrtne parcele ograene visokim zidom. Ljetnikovac je u gotik
alne zidove, s bogatom kamenom opremom i dekorativnom plastikom, renesansnih morfolokih odlika uokoljena opre
og tlocrta, s jednom velikom i jednom manjom terasom, nucleus je ladanjske cjeline, slijedei tipologiju L
g tlocrta proeljem je usmjerena jugozapadu, a juno uz kuu smjetena je kapelica. Stubite izmeu ladanjske
kter naselja. Ljetnikovac Toma Skoibuhe kao dio prostornog nucleusa naselja, uz ljetnikovac njegova sina Vi
manu, na samoj obali mora, izgraen je u renesansnom stilskom slogu. Gradnja je trajala od 1518. do 1521. g., rad
ada, posebice njegove aristokracije u 19. st., opjevane po slavnom dramatiaru Ivu Vojnoviu. Prvi spomen pr
s grobljem, koju je prema legendi poetkom 12. st. podigao plemi Oton Visconti. Graditeljski utemeljena u sr
o veeg cemeterijalnog kompleksa, nastalog u sklopu djelovanja naronitanske biskupije. Crkva pripada tip
locrta s pravokutnim svetitem koje je u unutranjosti polukruno. Unutranjost je nadsvoena bavastim svodom i dv
koji zauzima posebno mjesto u korpusu predromanikih crkava na dubrovakom podruju.Crkva je jednobrodna graev
danom kamenom postamentu. Kamena graevina pravilne orijentacije, jednobrodna, sa pravokutnom apsidom.Ovu crkvu je
og tlocrta preostali su perimetralni zidovi do visine oko 3 m, dok je nekadanje svetite, kvadratinog tlocrta, pr
ini ga monumentalna ladanjska kua, vrt - perivoj, parter, sustav etnica i pergola, etiri sredinja vrtna lika
eten je unutar vrtne parcele kvadratinog oblika ograene visokim zidovima. Na proelje jednokatne kue izduenog
a dvokatnica s potkrovljem. Glavno proelje usmjereno istoku, ralanjuju brojni otvori, s majstorski isklesanom a
a pravilne orijentacije presvoena je krinim svodom. Crkva je obukana, sjeverno i juno proelje je neralan
ena je od kamenih klesanaca slaganih u pravilne nizove. Rastvorena je na zapadnom proelju irokim vratima, iznad
rijeme posjeta austrijskog cara, a sauvan je tek dio junog obrambenog zida i osam kula: Kula junih kopnenih
, te orsanom. Jednokatni ljetnikovac, pravokutnog tlocrta, izduen je u smjeru istok-zapad. Glavno juno pro
biranog poloaja, dalje od mora uokoljeno umom, povrine i prostranstva veeg od uobiajenog, podignut krajem 16.
ima kasnoantikog graevinskog sklopa, manja je jednobrodna graevina pravokutnog tlocrta s apsidom izvana pravo
a graevina sa irokom potkoviastom apsidom, uz koju je sa sjeverozapadne strane nadograena jednostavna prosto
bavastim svodom s kupolom nad svetitem. Povezana je sa susjednom kuom bratovtine sv. Mihovila, kamenim mosto
vokutnika koje su s kopnene strane graene 1336-47., a s morske 1358., kad su podignuta i Luka vrata. Po regula
orule, na poluotoiu prema Peljekom kanalu. Istie se skladom vanjskog, plastiki bujnog izgleda i unutranj
amfiteatralnog je oblika, a nije nastalo kao planirano naselje, ve je tip naselja pod utvrdom - kao podgrae, prate
nom palacinom Lazarevi i crkvom sv. Trojstva iz 1752. Uz more je niz kapetanskih kua nastalih tijekom 19.
selje s etiri paralelne ulice okomito postavljene prema morskoj obali, te sredinjom i ugaonom kulom. Godine 15
diteljskim razvojem u 15. i 16. st., unutar utvrenih zidina i fortifikacijskog sklopa. Do danas je zadrao s
i, nalaze se ostatci antikoga gospodarskog sklopa (ville rustice) smjetenog uz sam rub plodnoga polja kojeg sa
laze se fragmenti keramike i ostaci graevinskog materijala (tegule). Vie sidara (olovne preke i jedno eljez
m i gospodarskim dijelom. Zidovi su graeni tehnikom pravilno uslojenih klesanaca to upuuje na ranu rimsku g
taci dviju zgrada spojene trijemom, graene tehnikom opus reticulatum. Kompleks prati glavnu komunikaciju k
zicija je zaklonjena od bure i mogla je sluiti kao sigurno sidrite. Najstariji primjerci su olovne preke
odskog tereta jedni su od rijetkih koji su istraivani. Prema nalazima dobivenim u arheolokim i arhivskim
azi mozaika s prikazom dupina, brojni ulomci keramikog posua i krovnog crijepa, olovni utezi, svjetiljke, pr
dnica, mozaika, cisterne, dijelova preraivakog postrojenja, grobova, te brojni pokretni nalazi upuuju na
oljea. Veina zidova prekrivena je suhozidnom gradnjom, a danas je najbolje vidljiv objekt pravokutnog tl
n je suhozidnim meama, a svi nalazi pronaeni su krenjem i obradom zemljita. Nalazi poput dekoriranog mr
ivanja otkrila su iznimno bogate kulturne slojeve, poevi od gornjeg paleolitika (epigravetijen), od 180
koji za rimske prevlasti prerasta u jedan od najznaajnijih rimskih gradova na istonoj obali Jadrana, a koji dobi
posua grko maloazijskog podrijetla (tzv. istona kuhinjska keramika). Naen je cijeli asortiman oblika
koja se nalazila u crkvi sv. Jakova Pipunara na Pelinama u Dubrovniku.
v samostana Male brae i franjevake provincije sv. Jeronima. Posjeduje 216 inkunabula, preko 3.000 rukopisa,
Otajstava, etiri proroka, etiri evanelista i dva crkvena oca. Sve su slike uokvirene u drvene pozl
gorodica s Djetetom i donatorom. Na lijevoj tabli naslikani su sv. Kuzma i sv. Ivan Evanelist, a na de
eviem, rad Francesca Bissola, iz 1516. godine.
cm. Uobiajene ikonografije odjeven u pozlaenu draperiju ukraenu plavim i crnim cvjetovima.
og. Sv. Antun Padovanski u habitu klei i sklopljene ruke prua prema Djetetu, a sv. Antun Opat sjedi i obraa s
brovnika u rukama i blagoslivlja. U donjem dijelu slike su dva grba: vei Dubrovake republike i manji
a, naslikane su uljem na platnu, dimenzije 127x95 cm, rad su nepoznatog slikara 18. st.. Osim njih u zbirci je
atenu, kale kasnorenesansnog oblika s inicijalima S.D.H. i kovinske kope cipela ukraene reljefnim listi
st. Glavninu inventara ine: oltari, oltarne pale, crkveno ruho, namjetaj, srebrena ex vota, kamena plastika i
rtija (iz kraja 15. ili prve pol. 16. stoljea. Madona i Dijete postavljani su frontalno, mirnog stava, s osmjehom
78x164, kri 294x186, koje se nalazilo u kapeli Sv. Kria crkve Gospe od Milosra na Badiji. Na tamnozelenom kri
:\r\nOltar sv. Lucije, nepoznati majstori, 17. stoljee, sa oltarnom palom sv. Lucija i sv. Lovro, nep
d se vodi u klasinom katalogu s listiima.

unabule (77) i libreta opera (89).
redmete svakodnevne upotrebe (lepeze, satovi, vaze) te slike, kipove i grafike. Izdvajala su se djela mitol
ekovnih. Svi su katalogizirani. Sadri i 249 inkunabula te 30 000 naslova knjiga.
ntom, s plaviastim brdima naslikan je sv. Nikola, sa mitrom i pastoralom. U prednjem planu je vedro s tri djev
staknutom ranom na nozi na koju ukazuje desnicom. Slian je kipovima Kuzme i Damjana i sv. Roka iz katedral
og oltara crkve Svih Svetih a sad je smjeten s june strane oltara. Sastavljen je od predele podijeljene na tr
izdie iz kamene gromade. Na kriu je naslikano raspeto Kristovo tijelo. Muskulatura je stilizirana, inkarnat
tnom apsidom i zatvorenim trijemom pred zapadnim proeljem. U svetitu je uzidan kasnobarokni kameni reljef s pri
e koja je na povienom platou. Glavni ulaz na posjed je u junom ogradnom zidu. Kua je prizemnica manjih dimenzija
e, uljem na platnu, dimenzije 215x308 cm, 196x307 cm, smjetene su na bonim oltarima crkve sv. Dominika u Dubrov
avnina liturgijskih predmeta nastala je u 18. i 19 st. Predmeti pohranjeni u idovskoj opini u Dubrovniku, sa
tekstila (30 predmeta) kao i predmete iz povijesti ivota idovskog naroda na dubrovakom podruju. Glavnina li
x44.5 cm, sa okvirom 145x77 cm, smjetena u prezbiteriju katedrale Uznesenja Marijina u Dubrovniku
ovake Katedrale Uznesenja Marijina
2-06/11-27/02, ur. broj: 565-08/3-11-3) utvreno da ima svojstvo kulturnog dobra sveukupno 443 arhivska fonda
a, popreno je smjetena ladanjska kua koja vrt dijeli u dva dijela. Vrt je prema Grukom zaljevu ograen nisk
ravokutne forme, uz koju se s obje strane prislanjaju okomito postavljena prizemna krila zakljuena terasama. Na s
oga tipa, s poliptihom Bogorodice sa svecima, djelom Pietra di Giovannija izraenim oko 1523., polikromi
acije. U crkvi Gospe od Milosra u Dubrovniku, na glavnome oltaru izraenu 1914. od mramora sive i ruiaste
u crkve Gospe od unja na Lopudu
, smjetena na sjevernom bonom oltaru crkve sv. Igancija u Dubrovniku

s dvostrenim krovom i kupom kanalicom. Simetrino organizirano glavno, juno proelje rastvoreno je portalom,
pravilne orijentacije sa zabatnim proeljem usmjerenim prema ulici, a unutranjost presvoene bavastim svodom.
nom palom Gospa od Karmena, nepoznati autora, 17. stoljee, ovalnog oblika dimenzije 138x116 cm, pod kojom je p
sv. Spasa. U sreditu kompozicije naslikano je Raspelo sa Kristovim tijelom lagano izvijenim prema lijevoj stran
a drvu, sredinje polje dimenzije 145x59 cm i luneta dimenzije 195x84 cm, izvorno iz crkve sv. Vida u Koritima
om povijesnom trajanju od 10. st. do sadanjeg vremena, zadrala svoje tradicionalne i prepoznatljive odlik
padala bisti ili skupini figura, te vjerojatno predstavlja satira.
7. st. Gradske zidine sastoje se od glavnoga gradskog zida, 16 kula, 3 utvrde, 6 bastiona, 2 ugaona utvr
varijanta tipologije della passione prikazana je dopojasnim likom Madone koja dri dijete koje se privija uz maji
ad Marina Groppellia iz 1710 godine, orgulje iz 1906. smjetene u drveno, bogato ornamentirano barokno ku
avnom iz 18. st. radovi ruske, grke i srpske slikarske kole, kao i italokretskih majstora. Slike su portreti,
Nacrt za sadanju riznicu katedrale napravio je 1717. godine venecijanski arhitekt Marin Gropelli. Pozlaenu drve
kih jedinica i 194 kataloke jedinice zavjetnog nakita, a sainjavaju ga predmeti iz povijesti ivota dominikanskog re
u Dubrovniku. Izraen je u obliku bronanog kipa borca u stojeem stavu, zaogrnutog atorskim krilom, oslo
drvena, rezbarena skulptura prikazuje uspravan lik sv. Vlaha frontalnog stava s desnom rukom podignutom u znak b
ustar, te sjeverno i zapadno samostansko krilo. Osnovan je u 15. st., kao opservantski samostan, dograivan je ti
mpleks s elementima tradicionalne ladanjske izgradnje, obuhvaa ograenu vrtnu parcelu veih dimenzija, kuu s tera
m s tri strane, etvrtu zapadnu granicu ini crkva, s pripadajuim vrtnim arealom. Crkva Sv. Kria, najznaajnija grad
d betonskih stupia. bukana jednokatnica, saete T tlocrtne forme, reprezentativnim je proeljem usmjerena Ulici dr
ice ulja Radeljevi. Jednokatna ladanjska kua izduenog pravokutnog tlocrta, smjetena je u irem dijelu parc
nim zidom unutar kojeg su u prostranom dvoritu smjeteni ladanjska katnica, gospodarske zgrade, paviljon i kap
iran je u skladu s reljefnim datostima terena: prednji i terasasto ureeni stranji vrtni prostor, s ladan
eljem, usmjerena je prema obali. Zapadno, u liniji proelja ladanjske kue, poloena je nevelika kapela, proel
duene parcele smjetena je ladanjska kua L tlocrta, pred ijim junim proeljem se pruila duga kamena popl
r - jug, a glavnim, zapadnim proeljem orijentirane prema cesti i obali. Pred proeljem su manji vrtovi, od ul
a cisternom te nizom gospodarskih zgrada. Ljetnikovac Kota prigradski je ladanjsko-gospodarski sklop, dati
adanjska kua je katnica, pravokutne tlocrtne osnove i trodijelne razdiobe unutranjeg prostora. Proelja su
erne prigradnje, smjeten je u sredini sjevernog dijela pravokutno formiranog kompleksa. Juni dio kompleksa zaprema
storom. Nastala vjerojatno temeljitom pregradnjom starijeg zdanja, ladanjska kua moe se datirati u 18. st. Obl
ne koom, sa raspelom od bakra i bronce privrenim na zadnjoj korici, koja ukljuuje ukupno 29 listova ili 58
isine prozorskih nia, odnosno do visine do 338 cm. Ormari su izraeni od aria, bora, jelovine i trenje. Na
astoji se od tri grede: dvije uzdune i jedne poprene. Uzdune grede su izrezbarene vitiastim motivima k
za baldahin 277 cm. Nosiljka i tapovi su raeni od drva polikromiranog i pozlaenog. Stoljetno slue z
: 240x180x40 cm., s oltarnom palom sv. Marija s malim Isusom i svecima, rad nepoznatog autora iz 18.st., 1
tilovrijenci, 19. st., oltar sv. Kria ili sv. Sakramenta, 17. st., oltar Gospe od Porata, 17. st., olt
ulje na platnu, 205x154 cm, smjetena u kapeli sv. Katarine, crkve sv. Marije u Pakljenoj na otoku ipan
aninia (1617-1664). Oltarna pala raena je tehnikom ulja na platnu dimenzija 340x177 cm. Kompozicijska shema oltarn
nu, dimenzije 220x160 cm (sa okvirom), smjetena na bonom junom oltaru crkve sv. Marije u Pakljnoj na otoku
vena, polikromirana, pozlaena i kanelirana stupa sa korintskim kapitelima koji nose prekinuti trokutni zabat
vrijeme poveavan pa je i kuite mijenjalo oblik, odnosno poveavano je po dubini. Orgulje su velike
su automatske orgulje, s dva manuala i pedalom, s ukupno 16 zvueih registara, koje su bile u raskonom pol
e je ugraeno 12 kositrenih svirala iz starijih orgulja koje potjeu iz 17. ili 18. st. Orgulje u crkvi s
ika polumjeseca, a protee se u smjeru sjever jug. Na sjevernoj strani otoka je luica i orsan, a na junoj
gu: TIZIANVS / . F. RR. Sauvano je pet slika formata okomito poloenih pravokutnika. Na sredinjoj slici
avnom oltaru crkve sv. Marije na Danama. Unutar rezbarena i pozlaena drvenog okvira pet je oslikanih tabla, s
oliptiha u crkvi 112 cm x 92,5 cm ,dijelovi poliptiha u upnom muzeju: Raspee 53 cm x34,5 cm, sv. Nikola, iz
va tabla 127 cm x 36 cm, desna tabla 124,5 cm x 36 cm. Unutar rezbarena i pozlaena drvenog okvira pet je osl
a, tempera na dasci, 140 cm x 204 cm se sastoji od pet oslikanih tabla rasporeenih u dva reda. U sredini
iti, svileni i pamuni konac, dimenzije 96x198,5 cm, ranije se nalazio u dubrovakoj katedrali. Na svilenom sat
eziana, naslikano u estoj deceniji 14. st., temperom i pozlatom na drvu, dimenzije: kri 510x400, bone table
eziana, naslikano u estoj decenija 14. st., temperom i pozlatom na drvu, dimenzije: kri 510x400, bone table 2
ovom selu na otoku ipanu. Svetac je predstavljen dopojasno, desno mu je rame obnaeno, preko lijevog ram
arakteristikama, razradi volumena, modelaciji povrine ukazuje na mogui spoj sjevernjakih, uvjetno kasnogo
m. Slika se nalazi u crkvi sv. Nikole u Dubravci u Konavlima. Izvorno je bila smjetena na glavnom oltaru cr
mice pozlaenim okovom, iskucanim, graviranim, cizeliranim i punciranim, sa igovima: DA i ZC, izraenim u Vene
a i tad smjetena u orievoj kapeli u katedrali. Slika je naslikana u eklektinom nainu sliaknja Ubert
mjetena u depou Dubrovake biskupije ranije se nalazila na glavnom oltaru crkve sv. Jakova na Pelinama. Na slici
Slika je pripadala dubrovakoj katedrali kao donacija arhiakona oria iz 1686.g., a potjee iz zbirke Ras
Stojei lik svetice naslikan je na tamnoj pozadini. Desnom rukom pridrava plat istovremeno drei i knjigu tam
anskog slikara Natalina da Murana, naslikana u 16. st., slikana temperom na drvu, dimenzija 307 x 213 cm. Na slici
slikara Antonia De Bellisa (signirana dole, lijevo ABD), naslikana oko 1600. godine, tehnikom ulja na platnu, di
zija: 356 x 183 cm smjetena je u sreditu drvene stropne povrine crkve Gospe od Karmena. Na slici punoj bar
0.6.1649.g. Venecija). Dvije slike su smjetene na junom zidu (Pokolj nevine djeice i Samson tue Filistejc
ohranu uglja, za potrebe Austro-ugarske ratne mornarice, u izvornom obliku imao je est laa, a probijanjem ce
edom za pergolu, vodi do glavnog proelja kue. U jugoistonom uglu prostranog vrta nalazi se paviljon (pavij
g urbanizma.
etnicom sa stuporedom, poploenom terasom i vrtom na predjelu Gornjeg Konala, junom stranom i ogradnim zidom granii
ezbarenoga, pozlaenoga i polikromiranog okvira napuenog renesansnim ornamentima. Na sredinjoj tabli nas
likovno umjetnike grae moderne i suvremene umjetnosti. Muzejska graa Umjetnike galerije Dubrovnik i to Z
oploanog platoa pred vilom. Jednokatnica tlocrtne forme nepravilnog T oblika ima reprezentativno proe
edan velum humerale i dvije mitre, uglavnom raenih u Italiji u 17., 18. i 19. stoljeu, te u Francuskoj u 19.
nevne uporabe koji su se u samostanu, koji se spominje ve u 13. stoljeu uz predromaniku crkvu Preobraenj
Vruici. Slikom dominira lik Bogorodice, njenog mladenakog lica, koja sjedei desnom rukom pridrava Dje
ravokutnog tlocrta s pravokutnim svetitem koje je uzdignuto od glavnog broda s tri stepenice. Zapadno proel
a u pravilnim kamenim kvadrima. Glavno proelje rastvoreno je vratima jednostavnog kamenog okvira povie kojih je
okutnog tlocrta bez apside, a nad zapadnim proeljem se uzdie zvonik na preslicu. Prema nainu gradnje je kasno
e iz pravca Neuma dolazi u Imoticu) je etverouglasti kameni stub sa proirenjem na njegovom donjem dijelu i fino
ostacima naoruanog trgovakog broda iz 17/18. st. Na povrini je vidljivo 6 eljeznih topova, gomila inkrustri
je 165 cm x 179 cm. Poliptih je komponiran od esnaest oslikanih tabla, simetrino sloenih u dva reda, uokvi
oslikanih tabla, simetrino sloenih u dva reda, uokvirenih rezbarenim i pozlaenim okvirom. U donjem redu je se
ceste koja s Jadranske magistrale vodi prema zaseoku Kompleks je izgraen tijekom 16/17. stoljee. Sastoji se
h vrtnih prostora, sa etnicom, stupovljem i ladanjskom kuom, vrijedno je svjedoanstvo razgranate ladanjske
oji se od 338 listova. Pisan je latinskim jezikom. Stranice brevijara su uzduno razdijeljene crtom koja dije
meta), Umjetniku zbirku (150 predmeta), Pomorsku zbirku (24 predmeta) , Zbirku djejih igraaka (16 predmeta) i
odacima zasvjedoena 1689.g., premda se po literarnoj batini u tom gradu bati od 16. st. Izvodi se na hrvatskom j
edinja strana klupa sa 9 sjedita) dimenzije 300x20000 cm, smjetene u crkvi Gospe od Milosra na Badiji
om planu kompozicije prikazana su dva lika: Bogorodice sa desne strane i i lik anela Gabrijela sa lijeve
uli. U gornjem dijelu vrste i stroge kompozicije je Bog Otac koji se natkrilio nad kriem sa mrtvim Kristom.
1 (sa okvirom), smjetena na glavnom oltaru katedrale u Koruli. Na pali su, u simetrinoj kompoziciji, p
a slika Gospe od Otoka (Gospa Badijska), bizantska ikona 16. stoljea, naslikana temperom na drvu, prekrivena srebr
sv. Antuna, drveni polikromirani i pozlaeni oltarni retabl, 17. st, Oltar Imakulate, kameni oltarni
nalaze se ostaci antikog brodoloma, no nije iskljueno da ih ima i vie. Na povrini je utvreno nekoliko
ompozicije frontalno je prikazan, na tronu, sjedei lik Bogorodice s Djetetom u naruju. Bono od nje naslikan
ljetu ranije se vjerojatno nalazila na oltaru Navjetenja gdje je zamijenjena oltarnom palom iste ikonografi
avastim svodom, te prekrivena dvostrenim krovitem. Na proelju ima trodijelnu preslicu, te prigraeni prostrani
olomea Literinia, iz 1720.g.. Naslikana je uljem na platnu, dimenzije 248 x 150 cm. Na slici punoj barokne dra
raevina sa vratima smjetenim na zapadnoj strani, uzdignutim od razine okolnog terena, ruenjem je izgubila izv
dovanskim, rad nepoznatog majstora, dimenzija 110x90 cm., signiran u donjem dijelu, u sredini AD 1778. Unut
, pravokutnog oblika. Zavjetna crkva Gospe od Loreta je iz 1681. g., a u dananjem obliku iz 1705. g. kada
g ugoaja. Mala sakralna graevina postavljena je na visoku bazu do koje se iz pravca sjevera uzlazi betonskim stu
enzije lokaliteta iznose oko 20 x 20 m. Stotinjak amfora tipa Lamboglia 2 je vrsto sraslo i poprimilo obli
tiru se na prostoru 10 x 10m, s tim da je najvea koncentracija na dubini 10 11 m. Na povrini su primjetn
m. Rije je o ostatcima antikog brodoloma. U pijesku pod stijenom nalaze se amfore tipa Lamboglia 2, a pede
m gdje je najvea koncentracija ulomaka amfora sraslih s kamenitom povrinom. Dalje se nastavlja zid koji ide do
atinske otoke krajem 15. stoljea. Poklad (pokladna lutka) predstavlja zarobljenog katalanskog gusara, kojega s
Pustinjak. Polunagi, stari svetac snanog tijela ovla omotanog purpurnim platom. klei u sjenovitom krajol
ovog tijela vidljiva je meka, realistina modelacija i dobro zapaeni i izvedeni anatomski detalji. Na njegovo
1 cm, s oltarnom palom Smrt sv. Josipa, nepoznati autor, 17. stoljee, ulje na platnu, i na mjestu predele po
o (1480./1485.-1556.) i Francesco (oko 1516. 1584.) da Santa Croce, raeni temperom na dasci. Sauvano je uk
dimenzije 725x425 cm, s oslikanim tablama retabla i kipom sv. Nikole u sredinjoj nii donje zone. Drve
na Lopudu i figurativno najsloeniji oltar u Dalmaciji. Koncipiran je poput krilnog oltara kojemu se uska i pro
brda i du june strane plodnog polja smjetenog po sredini otoka Lopuda. Definiran je kamenim zidom, a sastoji se
okatnice izduenog pravokutnog tlocrta u sredini, te prizemne mlinice istono. Uz zaelje su dograene manje gosp
d linije obalnog niza, formiran je pred hotelom vrt-javni park. Hotel je ostvaren u L tlocrtnoj formi, a kod re
elova (stilski namjetaj, dijelovi rastavljanih oltara, kameni ulomci) ili ima vie primjeraka iste umjetnine (amfor
uena pravokutna vrtna parcela. Stambeno gospodarski kompleks Buconi Taljeran datiran je u kraj 15. s
eks se sastoji od ladanjske kue izduenog pravokutnog oblika i prateih gospodarskih prostora, postavljenih u niz
autia), rad nepoznatog autora iz Toskane ili Umbrije, po. 17. st., ulje na platnu, 312x221 cm, sa konim antep
ozlaeno, s Raspelom u sredini, dimenzije: 174x174 cm. Drveni retabl je u obliku edikule. rezbaren, polikrom
natog renesansnog graditelja iz 16. stoljea, instrument koji je u 17. stoljeu povean samo u opsegu. Raritet su
zije 180 cm x 215 cm. Triptih se sastoji od triju oslikanih tabla jednake visine. Srednja tabla, na kojoj je n
terasom i suterenom pravokutne je tlocrtne osnove. Osnovna koncepcija zasniva se na uskoj povezanosti unutranjos
ustanovljena u 16. stoljeu. Izgraena je u 17/18. stoljeu na mjestu starije crkve koja se u 15. stoljeu spo
og prekriva. U sredini proelja su velika vrata sa cementnim naznaenim dovratnicima, a desno i lijevo od
da u Mandaljeni je kasnogotiki rad visoke kvalitete meu najranije sauvanim na dubrovakom prostoru.
oje se realistinou prikaza vezuje uz likovni izraz Juraja Petrovia, junohrvatskog rezbara iz sredine 15.
okutnom tlocrtno istaknutom apsidom, te prilagoenom kapelom na sjeveru i zvonikom uz sjeveroistoni dio
svetite posveeno bogu Mitri, jedno od najljepih sauvanih na podruju Dalmacije. Na svodu pilje isklesan j
adanjske kue, pravokutnog tlocrta, orsana, vidikovca pavijuna, te pomonih, gospodarskih zgrada. Kapelica je sru
20. stoljea. Jedanokatna ladanjska kua pravokutnog tlocrta izduenog u smjeru istok - zapad, proeljem je or
407 m nmv. Na ovom arheoloki bogatom lokalitetu utvren je kontinuitet ivota od razdoblja srednjeg neolitika (Dan
d 14. st. pripadalo je prostoru Trstenice, upravne jedinice Dubrovake Republike, gdje se u srednjem vijeku formi
oka Mljeta, a na dubini 29 34 m. To su ostaci antikog brodoloma na kojem se nalazilo preko sto amfora tip
0 m. Prema teretu amfora rodskog prototipa (camulodunum 184) i tzv. istone kuhinjske keramike brodolom se datira
rmo se sputa od 3 do 33 m dubine, a ini dvije terase na kojima se zadrao materijal. Na dubini od 4 m nala
prosjecima meu stijenama nalaze se inkrustrirani keramiki ulomci bizantskih amfora, dvaju pitosa i drugih posu
bazi, ukupne visine 184 cm, teine 308 kg, izraena od pentelikog mramora. Nedostaje joj glava i obje ru
kasnije je format povean na 102x79 cm). Kompozicija je naslikana u interijeru gdje Bogorodica u desnom uglu
m. Na potamnjeloj pozadini s prikazom pejzaa naslikan je sv. Ivan Krstitelj kao isposnik , zaogrnut ivotin
. Lik sv. Marije naslikan je do pojasa, glave u profilu, nagnute u desno. Iz nabora haljine i plata izvir
penasto je organizirana s terasama koje se sputaju prema jugu. Ladanjska kua, jednokatnica s visokim potkrovlj
4.-1886. Odlikuju su izuzetno lijepim zvukom i najkvalitetniji su instrument druge pol. 19. st. u Dalmaciji.
jedan manual opsega C-g3, pedal C-fis0 i ukupno 23 registra.
oapsidalne crkve. Kao znaajnije naselje, Olje se spominje ve u 10. stoljeu u djelu bizantskog cara Konstantin
postojala po dokumentima i prije potresa 1667, obnovljena u 17. st., dananji izgled s kraja 19. st. Jednobr
kva je pravokutnog tlocrta s polukrunom apsidom, orijentirana istok zapad, sa zvonikom na preslicu u sti
ma, djelomino istraenog i pokrivenog zatitnom mreom. Gornji dijelovi nalazita su opljakani 70-ih godina
ijih stjecita pomorskih putova na Jadranu. Istraivanja su obavljena u irem akvatoriju Polaa. Na gotovo c
80x190 cm.
dvostreni krov s pokrovom od kupe kanalice, a nad proeljem se uzdie jednoluna preslica za jedno zvono. Zap
amenim kvadrima, zabatno proelje nosi zvonik s preslicom Crkva je srednjovjekovne provenijencije, obnovljena
a funkcija naglaena je s etiri ugaone pukarnice. Znaajan je kao rezidencija konavoskog potkneza. Izgraen
sv. Kria na otoiu Daksi kad im je Napoleonova vojska silom zatvorila to starije sjedite. itava fig
aru crkve Franjevakog samostana u Pridvorju. Do 1806. nalazilo se u franjevakom samostanu na Daksi. Raspelo
na koja se brinula o sigurnosti i obrani sela, pa tako je i sama crkva osim sakralne imala i profanu funkciju.
veeru apostola s Kristom. Osim apostola tu se nalaze i likovi (djeca, sluavke kod stola) koji ne pripadaj
nobrodna i bez apside. Na jednostavnom proelju nalazi se pravokutni portal iznad kojeg je natpis o gradnji crkve
ntalno razdijeljena s dvije grupe u dva plana. Donju zonu ini grupa sv. Katarina, sv. Rok i sv. vra Kuzma i Damja
10 cm x 265 cm, boni je oltar na sjevernome zidu crkve. U obliku je edikule. Sastoji se od niske predele koj
om sakristijom kvadratinog tlocrta. Orijentirana je u pravcu istok-zapad. Unutranjost broda natkriva zrcalni s
e Sv. Vlaha u Slanom
lukom crkve smjeteno je raspelo u sredini je Krist na kriu, a sa strane skulpture Sv. Marije i Sv. Ivana.
a Kip uobiajene ikonografije u raskonoj odjei na polumjesecu . Ranobarokni kip naglaenog pokreta i volu
de. Nad zabatnim proeljem je preslica za jedno zvono. Crkva je kasnosrednjovjekovnog porijekla s graevinskim i
nema apsidu.Presvoena je bavastim svodom, te je pokrivena dvostrenim krovom. Crkva je kasnosrednjovjekovnog
kaskada, a nalazite je na dnu najvee. Lokalitet je istraivan i dio arheolokog materijala je izvaen. Utvr
tnom apsidom. Juno proelje rastvoreno je s portalom i dva iljasto svedena prozora, juno apsidalno proelje s
e mala jednobrodna graevina, pravokutnog tlocrta, s polukrunom apsidom izvana i plitkom pravokutnom niom
ale (neposredno uz kabel). Dno je pjeskovito i blago pada prema dubini. Na dubini od 20 m, po povrini su razbacani
naselja, zatim antikog i kasnoantikog Stamnuma ili Stagnuma koji se odrao i u ranom srednjem vijeku, kada se
ora 15. st. Stojei lik sveca, u biskupskom ornatu s tonzurom i pastoralom te knjigom s tri jabuke vjerojat
pet na kriu, a na poligonalnim zavrecima svakoga kraka su simboli evanelista. Raspelo je jedno od najvrsnijih
nugodine. Na zlatnoj pozadini naslikan je zlatni kri s raspetim Kristom, ispruenog i klonulog tijela i glavo
ike, prikazana su tri muka lika u polufiguri. U sreditu je lik nagog Krista, sa perizomom oko bokova, p
crkve Velike Gospe u Pakljenoj na otoku ipanu, raen tehnikom tinta na pergamentu. Tekst je podijeljen na et
. unitila orsan i terasu, prua se uz samu gradnju. Ljetnikovac je nastao u 17. st. Znan je i kao kua Gavra
cm x 132 cm. Tri su table smjetene unutar drvenoga, rezbarenoga, pozlaenoga i polikromiranog okvira. Jednak
onte Gargano. Zbog izuzetnog poloaja, otok se naseljava jo od razdoblja neolitika (impresso kultura). Povijesni pr
m. zbor rimskih kardinala podjeljuje oprost crkvi Sv. Trojice na ipanu Tekst je ispisan u 16 horizontalnih redova j
ntu, dimenzija 26.5x19.5 cm. Zapis se sastoji od jednog lista. Tekst zauzima samo njegovu gornju polovicu. Pov
skog tipa, sa poliptihom Uznesenja Marijina, rad Kristofora Antunovia iz 1557., dimenzije 600x300 cm.
ezbara puke naobrazbe, drvo, polikromirano, visine od 2,5 do 22,5 cm . Od figurica 27 je ljudskih likova, a os
kan lik sv. Lovra, dok se na lijevoj tek nazire da je tu bio naslikan lik sveca. Na luneti je naslika
zije 234 x 37,5 x 24,7 cm. Nastala u periodu 1526 1528 godine, smjetena je u crkvi sv. Stjepana u Luci i
u etvrtom desetljeu 16. stoljea, temperom na drvu, dimenzije 104x72. Smjetena je na bonom, junom ol
om i pozlatom na drvu, u drvenom je polikromiranom i pozlaenom ukrasnom okviru iz istog vremena, dimenzije
na u etvrtom desetljeu 16. stoljea, temperom na drvu, dimenzije 104x72. Smjetena je na bonom, junom
re na povrini od cca 1800 m2, a koje se prema tehnici gradnje i pokretnim nalazima, moe datirati u kasnoa
ni s koje se prua pogled na cijelo naselje i morsku puinu. Do zavjetne crkve na breuljku vodi monumentalno
drva, rezbaren, plikromiran, pozlaen, dimenzije 750x400 cm sa oltarnom palom sv. Mihajlo, iz 17. st., na
oltar sv. Kria smjeteni uz glavni oltar) iz 17. st., glavni oltar iz 1761. godine i dva bona oltara (
oltaru crkve Gospe od snijega u Trstenom.
rodoloma. Stotinjak amfora tipa Lamboglia 2 vrsto je meusobno sraslo i poprimilo oblik okolne stijen
orova. Rije je o rastresitom nalazitu ostataka antikog brodoloma gdje pojedini nalazi zapoinju na dubini
oji se prema nalazima kasnoantikih sjevernoafrikih cilindrinih amfora, te amfora tipa Spatheion i Keay XXX
dinim Dressel 2-3, nalaze se razasuti po pjeanom dnu. Nalazite se prema amforama datira u 1. st. pr. Kr. Nije
rkog otoka Kosa, pa se nalazite datira u 1. 2. st. posl. Kr. Veina nalaza je kalcificirana i vrsto sras
jezni top i nedefinirana nakupina eljeza, kamena i keramike. U dokumentaciji je datiran u 15. st., no to t
an manual opsega C-f3, pedal opsega C-d1 i 17 izvornih registara
prouava i izlae arheoloku batinu antike Narone i naronitanskog podruja. \r\nArheoloka zbirka sastoji se od
jama na tom prostoru vanim za razumijevanje hrvatske povijesti. Vidonjski govor pripada novotokavskim ijekavskim
rednjovjekovne je provenijencije, s baroknim i kasnijim intervencijama. Jednobrodna graevina s trijemom, izd
enovitom terenu to se sputa prama obali plitkog zaljeva. Jednokatna ladanjska kua smjetena je u junom dijelu k
ka kua pravokutnog tlocrta proeljem je orijentirana prema istoku - morskoj obali, a pod pravim se kutom na sjev
aja 19. i poetka 20. st. Crkva je pravokutnog tlocrta s polukrunom apsidom, bukanih proelja s kamenim ok
na poluotoku Peljecu. To je bio jedan od najbrih brodova svoga vremena. Potopili su ga britanski torpedni a
oena bavastim svodom, dok je nad brodom ravni strop. Zapadno, glavno proelje zabatnog tipa u sredinjoj os
213x108 cm. Na oltarnoj pali je u sreditu, na prijestolju, prikazan sjedei lik Bogorodice koja na krilu dr
gradnje ceste, a na ijim ostacima je sagraena i srednjovjekovna crkva Gospe od Polja. Arheolokim istra
orulu, gdje se istiu plesovi s maevima, povezani s usmenom knjievnou i obredima, koji umnogome nadilaze
ravilnoj orijentaciji. Glavno proelje zavreno je zvonikom na preslicu. Crkva je gotiko-renesansne provenijen
koj cjelini daje izgled utvrde. Kula na sjeveroistonom uglu predstavlja zanimljiv primjer fortifikacijske g
kom ulje na platnu, dimenzije s ukrasnim okvirom 178x148,5 cm (polje s prikazom Bogorodice s Djetetom 62,5x
npr. sedam drvenih postamenata) ili se neko dobro sastoji od nekoliko dijelova (npr. kanonske table, kropionica
ih antikih brodoloma s teretom amfora na istonoj obali Jadrana. U povrinskom sloju dokumentirano je veliki b
a Gebrder Rieger iz Jagerndorfa u leziji (danas Krnov u ekoj) 1911. godine. Orgulje su srednjoeuropski lit
nokatna krila, jednu crkva, dok je od obalne ceste odijeljen zidom klaustra, koji je uokviren krino-bavasto p
sv. Josip i sv. Ivan Krstitelj, nepoznati slikar, 18. st., raenoj uljem na platnu, dimenzije 257x198,5 cm, u k
nzije 540x360 cm, sa oltarnom palom sv. Nikola, rad Carmella Reggia iz 1804. godine, raenoj uljem na platnu
Jednokatnica je s potkrovljem, pravokutnog tlocrta izduenog u smjeru sjever - jug s prigradnjom s istone stra
a groblju sv. Roka u slikovitom grobljansko - hortikulturnom i panoramskom dijelu cavtatske povijesne jezgre. Gr
d otoia Supetar, sjeverozapadno od ulaza u cavtatsku luku. Na pjeanom dnu, na povrini od oko 10 x 20 m, nalaz
eni od pravilnih klesanaca vezanih mortom. U istraivanjima su pronaeni ostaci podnica, poploanja, mramorni
ozlaena drvenoga okvira pet je oslikanih tabla simetrino sloenih u dva reda, peterokutna atika i dvije predele.
ozlaena drvenoga okvira pet je oslikanih tabla simetrino sloenih u dva reda, peterokutna atika i dvije predele.
a dobro zatienu i pristupanu uvalu. U njegovoj skladnoj arhitekturi lako je nazrijeti stoljetnu prirodnu, duh
g . a sluio je stanovanju i sklanjanju posjednika, s ograenim je dvoritem, gospodarskim niskogradnjama
g tvore etiri jednokatna krila sa prostranom kulom - zvonikom. Krila su rastvorena pravokutnim prozorima , a u
samostana. Graena je od pravilnih kamenih klesanaca slaganih u redove, a proelja su joj obloena dotrajalom bi
jemenjaka). Manji broj je ukraen, uglavnom motivima lozice s trolistom, krievima, a istie se prikaz ljuds
ternom i gospodarske zgrade. Longitudinalna jednobrodna, bavasto presvoena, manja graevina, jednostavn
oje steci iz 14. 16.st.). Pravilne orijentacije, presvoena bavastim svodom, na glavnom proelju je prizid
d glavne i sporednih zgrada , te terasastog vrtnog prostora sa razvijenim sustavom oploenih etnica i stubita.
5 tonova i 8 registara. Izgraene su u 17 st. (moda i krajem 16. st.), a pregraene su i poveane na prijelazu
venim kupom kanalicom. Izvorno je graena za ladanjsku namjenu. Nekadanji ljetnikovac Puci pokazuje gotiko
ostora rijeena je u najuoj povezanosti s otvorenim prostorom i komponiranjem sadraja simetrino na uzdunu os obje
eraka stilskog namjetaja, 1 sat, 2 slike i 5 grafika. Inventar ukljuuje umjetnine nastale od 17. do 20. stolj
rad klasicistikog slikara Carmela Reggia, naslikana poetkom 19. st., tehnikom ulja na platnu, dimenzije 280x1
padnom dijelu parcele, s terasasto pruenim vrtnim povrinama, dugom etnicom s kolonama pred glavnim, junim
r jug. Kompleks je stepenasto organiziran u est razina - terasa, meusobno povezanih sredinjim stubitem. Unu
i kapelica smjetene uz sjeverni ogradni zid, vidikovac i gustijerna, te izrazito vrijedan, terasasto kompon
a je u dva dijela: na donjem su apostoli s Marijom u sredini koji promatraju scenu Uzaaa predoenu na gornje
liku je krilnoga oltara koji zatvaraju vratnice oblikovane poput poliptiha s pet oslikanih tabla iznad kojih je
cellia (1489/90. 1576.) i radionice izraeni neposredno prije 1552. godine, naslikani uljem na platnu, d
bli rad majstora Pordenone (Giovanni Antonio de Lodesanis) vrijedno je djelo iz poetka 16. stoljea. Jedins
taca, pogleda uperenih u bijelu golubicu (Duha svetoga) iznad njih s ije obje strane u oblacima lebde
jala je ve 1255. g. Uz crkvu postojao i romitorij za dumne, a temeljito je obnovljena, iznova podignuta na ostacima s
esna vrijednost djela oituje se u umijeu majstora Jurja Petrovia, koji je radei u doba punog uspona hum
si Gundulieva poljana 4, 20 000 Dubrovnik, i u prostorima dubrovakih zidina (topovi), Inventar sainjava ga: 20
ten popreno te je dijeli na dva dijela prednji manji i vei stranji vrt. Ljetnikovac je jednokatnica orijent
tolju s Djetetom u naruju naslikan je u sreditu, a bono su dopojasni likovi sv. Andrije (lijevo) i sv. Jos
slikana je Bogorodica na prijestolju s Djetetom u naruju koje dri groe i klasje, znakove euharistije, a kr
na Male Brae. Predela je jedini sauvani dio oltara iz crkve Franjevakoga samostana u Roatu. Na etiri table,
ere drugih sakralnih graevina koje su nastale na sjecitima linija antike limitacije polja, preslojavajui ti
e, pravilne orijentacije ubrajaju se u skupinu korulanske sakralne gradnje srednjovjekovne provenijencije, locira
pol. 15. st.. Sklop se sastoji od jednobrodne crkve, zvonika, klaustra, samostanskih krila i orsana. Crkvi je u
e ostaci starokranske crkve s polukrunom apsidom iz 5. stoljea. Pretpostavlja se da je titular crkve bio sv.
nalaze se ostaci starokranske crkve s apsidom vanjske trapezoidne osnove, iznutra polukruno upisane. Crkva se d
ze se ostaci starokranske crkve s polukrunom apsidom iz 5. stoljea, a na krajnjem istonom rtu otoka, kamenolom
enzija, pravokutnog je izduenog tlocrta s polukrunom apsidom uz koju se sa sjeverne strane naslanja zvonik, a juno
roeljem ima dograen prostrani trijem. Proelje joj je rastvoreno portalom, dvama pravokutnim prozorima, te rozetom,
osrednjovjekovno groblje. Dananja crkva iz 18. stoljea je jednobrodna graevina s pravokutnom apsidom, orije
om srednjem vijeku, kasnije je nekoliko puta pregraivana, a njen sadanji izgled i zvonik uz nju potjeu iz 17./
kve, jednobrodne graevine s jednostrukom preslicom, apsidom, te pojasnicama i pilastrima u unutranjosti. Po
avokutni prostor podijeljen je u tri dijela s plitkim pilonima i pojasnicama uz gotiki svod. Izvana je naro
zgraena 1687. godine, oporunom voljom sveenika Jurja Miroevia. Vrijedni inventar je drveni retabl i antepe
nim krovom sa visokom jednostrukom preslicom, u osnovi pravokutnog tlocrta, pravilne orijentacije s nizom uskih
m apsidom i zvonikom na preslicu uzdignutim nad zapadnim proeljem, te vjerojatno potjee iz 17. stoljea. Unutr
oljea. Kao matica srednjovjekovne upe Baina, spominje se prvi put u 14. stoljeu. Dananji oblik crkva
te dvjema prozorima bez okvira. Na dovratniku su urezana slova "AB" i kale s hostijom u kojoj je kri. Postolj
je rastvoreno uskim vratima neprofiliranog okvira i manjim pravokutnim prozorom u osi vrata, a nad zabatom pro
na graevina, bez apside. Unutranjost crkve presvoena je bavastim svodom i opremljena zidanom menzom prekriveno
or plokate pred upnom crkvom. Sagraena je 1442. godine sredstvima lastovskog sveenika Marina Vitia Vlah
jeno o emu svjedoe ostaci gomila. Nepravilnog je etverokutnog tlocrta s plitkom apsidom izvana pravokutnom,
ena je prelomljenim svodom uvrenim kamenim pojasnicama. Na glavicama etvrtastih stupaca uklesano je ime g
okutnog tlocrta s polukrunom apsidom. Na proelju su vrata jednostavnog, neprofiliranog okvira s luneto
a bavastim svodom. U sredinjoj osi proelja su vrata stepenasto profiliranog okvira nad kojim je vijenac i ma
apsidom proeljem je usmjerena prema sjeverozapadu. Graena je kamenim kvadrima i presvoena polukrunim svodom. Na
okrenutom prema istoku. Unutranjost crkve ralanjena je slijepim arkadama na bonim zidovima. Na nadvratniku je
ma polukrunu apsidu s izduenim, uskim prozorom. Dogradnjom iroke lae, koja je prema arhivskim dokumentima z
roelja su graena pravilnim, vrsto sljubljenim kamenim kvadrima, a unutranjost presvoena prelomljenim s
ena je u 15. st., a u 18. st. nadograena je u etvrtastu kulu kojoj je na junom zidu bio sagraen visei ob
e dimenzija, pravokutnog tlocrta, bez apside, irokog otvora vrata s etvrtastim prozorom povie i preslicom
m zidovima lae su po etiri pilastra, romanikih vijenaca, koji nose pojasnice svoda dijelei ga u tri trave
brade iznad kojih je esterolisni otvor, a proelje zakljuuje preslica. Unutranjost je natkrita ravnim s
anim okvirom nad kojim je vijenac i polukruna luneta. U osi vrata je prozor u obliku etverolista dekorira
everni zid apside. Proelje barokne graevine s poetka 17. st. rastvoreno je portalom i dvama prozorima pravok
samostanska krila, smjetena zapadno uz crkvu, zatvaraju kvadratini klaustar. Crkva je sagraena u baroknom stil
mjesnom groblju. Proelje joj je rastvoreno portalom baroknih stilskih karakteristika, etirima ovalnim prozor
14. ili 15. stoljeu na ostatcima antikog graevnog sklopa kao jednobrodna graevina s polukrunom apsido
unutranjosti natkrivene bavastim svodom. Krov je dvostreni, pokriven kupom kanalicom. Ima polukrunu apsidu
koje je sauvan samo prag vrata. Na proelju su vrata sa dva bona prozora, a iznad vrata u kvadratnoj nii je
raevina izduenog pravokutnog tlocrta s polukrunom uom apsidom na istonoj strani. Nad tjemenom zabata pro
ma vrata jednostavnih kamenih okvira i dva prostrana prozora, u vrhu preslicu i otraga kameni akroterij u oblik
morskoj obali. Bogato kasnobarokno proelje je ralanjeno razdjelnim vijencima i ugaonim pilastrima, rastvoreno po
m dozidan trijem. Vanjski plat crkve je bukan, a zabatno proelje zavrava jednostrukom preslicom sa zvonom
etitem orijentirana je u pravcu istok - zapad. Proelje joj je rastvoreno jednostavnim portalom, te sa dva ovalna
ograen je zidom. Pravokutni klaustar, izduen u smjeru istok-zapad, sa sjevera zatvara pravilno orijentirana crkva
evinskog sklopa. Crkva je bila bogato opremljena starokranska bazilika iz 6. st., izduenog pravokutnog tlo
to se prvenstveno oituje u svodu otro prelomljenog luka. Crkva je jednostavna jednobrodna graevi
ostrenog krovita s jednostrukom kamenom preslicom na zabatnom proelju. Izgraena je 1589. godine.
va, izgraena u klasicistikom slogu, dovrena 1848. g. U unutranjosti se osobito istiu postaje krinoga put
nom apsidom, ija je irina s vanjske strane jednaka irini broda. Konstrukcija bavastog svoda na lukovima i
s je ograen velikim ogradnim zidom sa ulaznim portalom kojemu se pristupa preko mosta, koji premouje potok,
pozicionirana masivna bastiona. Ta tri obrambena dijela tvrave povezana su kaponirom, zatienom stazom du sje
. Tlocrtno se kompleks ralanjuje u pet identino organiziranih odjeljenja, a svako se dalje pravilno ralanjuje u
, istaknuta u silueti Grada. Izgraena izmeu 1549. i 1553. godine , trokatnica, sa stilskim karakteristikama ka
jedoenog, ladanjskog sklopa, graenog od 1494. 1502. za vlastelina Ivana Guetia. Kompleks spaja gospodars
emlju je renesansni trijem s arkadama na prvom katu trifora i prozori izrazitih gotikih morfolokih odlika, dok s
rtifikacijskog karaktera do reprezentativne palae. U 13. st. spominje se utvrda castellum, transformirajui
u 15 velikih bunara-spremnika uklesanih u kamenu u prizemlju, dubine oko 9 m, oblika napunjene vree, pr
e najvei stambeni objekt i na njen konani oblik, utjecale su ranije graene, zateene kue koje je palaa s
m, jedan od simbola grada drave. Gradili su ga graditelji Grubaevi, Utienovi i Radoni, a Luka urgovi
ena odluka o gradnji prvog dijela Arsenala, konani oblik je iz 1574. g., a u 19. st. je veim dijelom sruen.
eljena u dva simetrina dijela. Konano oblikovanje s klesanim okvirima skladno rasporeenih otvora ima s
katu ima po dva prozora s konzolama i kamenim prstenovima. Na zapadnom proelju su ulazna vrata s profiliranim n
mima duine oko 50 metara na svakoj strani i niskim bastionskim utvrenjima u uglovima. Uz unutranje lice ist
e od nepravilnih klesanaca, a uz njen istoni zid je dograena manja prizemnica. U zidove kule ugraene su bro
ea, a koju ini gospodarski dio u prizemlju i stambeni na katu. U zidove kue ugraene su brojne antike
etka 19. stoljea, a koju ini gospodarski dio u prizemlju i stambeni na katu. U zidove kue ugraene su b
a i vrtovima. Kua je kamena katnica pravokutnog tlocrta s osno organiziranim otvorima, sredinjim portalom i ve
1915.- 1916. i predstavlja rijedak i vrijedan primjer ratnog memorijalnog spomenika iz razdoblja I. svjetskog
zija, izduenog pravokutnog tlocrta, pred glavnim proeljem ima atrij, vanjskim stubitem povezan s prostranom
itekture koji uz naglaenu, obrambenu ima i gospodarskoladanjsku funkciju. Jedan je od najstarijih ka
balni potez izgradnje, stambeni niz, koji sukladno ladanjskoj matrici izgradnje ima pripadajui vrtni prostor. N
jstariji je od 19 katela koji su bili sagraeni u Blatu, krajem 15. stoljea i poetkom 16.st. u vrijeme tur
gih lastovskih kua, proelje, koje je naknadno zaklonjeno visokom terasom, je jednokatno, dok je zaelje zbog konfi
h, neprofiliranih okvira i dva prozora identine obrade. Na katu su, u tri vertikalne osi, postavljeni prozori
gnutom zemljitu uz istono proelje. Na dvostrenom krovitu istonog krila stri slikovit dimnjak nekad ukra
enih kamenih kvadara. Otvoreno etverostreno krovite s pokrovom od kupe kanalice oslonjeno je na osam zidanih stu
rdama pruale su se prevlakom poluotoka Rata, u duini od oko 270 m, od uvale Tiha na sjeveru do june uva
ovitem na etiri vode. Unutranjost je optoena kamenim klupicama. Znalaki oblikovana loa predstavljala je i pr
om namjenom, s kraja 14.st., ograena djelomino sauvanim visokim zidom, koja se izdvaja od ostalih blatskih ka
bali, nasuprot mjestu Kula Norinska. Kula je viekatna graevina krune osnove, podijeljena vijencima, s ni
od utvrde, dobilo je ime prema Gradini - drugom nazivu za utvrdu i poloaj. Osim obrambene uloge, utvrda j
vrtnom arhitekturom s kraja 18. st., izvorno je pripadao plemikoj obitelji pani. Prostorno rjeenje odaje is
vi je dokument i spomen je iz 1468. g. Proteu se uzdu cijele prevlake poluotoka Molunta, u duljini od oko
u vrijeme Republike postojala je carinarnica u sklopu koje i vei ograeni higijenskosanitarni kompleks kojeg je
entinskog gonfalonijera Pietra di Tommaso Soderinija, koji je tu boravio tijekom 1512. godine. Ljetnikovac je jedno
spozicije, sa stubitima uz perimetralne zidove, slobodnog istonog proelja, vrsne arhitektonske obrade i de
hitektonske plastike, nose sva obiljeja renesanse prve polovice 16. stoljea. Premda je izgraena u nizu,
ma sa kriptom crkve. Postoje takoer jo dva zazidana prolaza iz kue u crkvu. Zgrada je sluila kao stan rek
darskim prostorima, orsanom i prednjim dvoritem smjetena je u istonom dijelu sklopa, dok se prema zapadu prua p
od graninih utvrda koja je branila prilaze gradu i uz koju se formiralo spomenuto graniarsko naselje. Obzirom
je zabiljeeno u brojnim arhivskim dokumentima od prve polovice 16. st. Katel su sruile dubrovake vla
je sa istaknutim sredinjim dijelom. Izgraena na mjestu kompleksa iz 16/17 st., zgrada pripada starom kompleksu Tri
nika nastalog u 19. stoljeu, za vrijeme austrijske uprave, u irokom opsegu od arkovice na istoku, prek
to se oituje i u njenu poloaju i oblikovanju. Izvorno gotiko-renesansne koncepcije, s mnogobrojnim kasnijim in
ev dvor bila je jedno od glavnih zdanja stonske uprave. Prizemlje ima dva prozora i dvoja vrata, graenih po
tinom terasom (lastovski sular), nalazi se u neposrednoj blizini crkve sv. Vicenca. Unutranjost kue opremljena
se prvi put spominje 1363. Nastala je unificiranjem vie srednjevjekovnih estica odnosno romaniko-gotiki
m. Izradio ga je 1418. godine. Bonino di Jacopo iz Milana uz pomo domaeg majstora Antuna Dubrovanina. Stup
1440. g. Ugovor o gradnji sklopljen je sa magistrom Onofriom della Cava i vice magistrom Pietrom di Martino d
monumentalni ulaz izgraen na liniji srednjovjekovnog zida Arsenala. Ovaj veliki barokni portal osvaja i dio p
Ladanjski kompleks izgraen je u 16.st., tipolokih i morfolokih odlika prijelaznog gotiko-renesansnog stil
cima Glavat i Suac slui za sigurnost plovidbe u Lastovskom kanalu, a vidljiv je do Palagrue. Zgrada svj
nosti od brojnih grebena i pliina. U sredinjem dijelu otoka izgraena je jednokatna kamena zgrada, pravokutno
ki i Mljetski kanal. Zgrada svjetionika je izduena kamena jednokatnica pokrivena dvoslivnim krovom. Graen
tionik, sagraen krajem 19. stoljea, jednostavna je oblika sa skoenim podnojem, te je izdvojen od svjeti
zgrada svjetionika pravokutnog je tlocrta sa etveroslivnim krovom, te ima istaknutu kulu s lanternom sred jun
onte Gargano. O dugotrajnoj naseljenosti otoka i vanoj ulozi koju je imao na tom putu, svjedoe bogati arheoloki
nog dubrovakog komunalnog pothvata - dubrovakog vodovoda, autora napuljskog graditelja Onofrija de la Cave
niara, Frana Gundulia, palau je 1546. god. zapoeo graditi Jerolim Catani iz Ankone udruen s klesarom Dujmo
morem, izuzetnu operativnost i vanu obrambenu ulogu. Ostaci manje utvrde iz 15. stoljea vidljivi su i danas.
moe se datirati u razdoblje 15 - 16. stoljea, a predstavljala je fortifikaciju stambeno gospodarskog sklopa
Pisani je dokumenti navode 1272. godine i to u kodifikaciji Statuta, a polazna je toka regulacije ovog predjela
i bez istaknute apside. Barokna s klasicistikim elementima. Crkvu sv. Josipa izgradila je bratovtina drvodje
a s kvadratinom apsidom, bavasto svoena s portalom u osi i preslicom. Graena stilom zrele renesanse, s vrlo na
enim klesancima graena jednobrodna graevina s kupolom i polukrunom apsidom, pravilne orijentacije, prvi put
pravilne orijentacije, s pravokutnom apsidom, presvoena je krino-rebrastim svodom podijeljenim pojasnicama u tr
sne jezgre s pristupnim monumentalnim stubitem Pietra Passalacque iz 1738. godine ini spojnicu dvaju prostornih ras
donjeg i gornjeg klaustra okruenih samostanskim zdanjima. Franjevci se u Dubrovniku spominju od 1235., a u 1
kupolom na kriitu. Projektirao ju je urbinski arhitekt A. Bufalini u maniri rimskog baroka, a gradili su
. godine, na mjestu starije iz 14. stoljea koja je 1706. godine izgorjela u poaru. Graditelj je venecijansk
om, pravilne orijentacije, presvoena je bavastim svodom, a sa sjeverne strane presvoenim prostorom spojena je s
runom apsidom, orijentirana sjever-jug, unutranjosti podijeljene u tri traveja s krino-rebrastim svodom
ela je u 13., zavrena tijekom 16.st. tvorei skladnu cjelinu u kojoj se proimaju gotiki i renesansni oblici, s
najstarije fortifikacije Katio (Castellum). Utemeljen je u 12., a preureen u 15. st. Gotiko-renesansna crkva djelo
e ulicom Od Pustijerne i Od mira sa sjeverne i june strane. Iako se na ovom prostoru pretpostavljao enski bene
ominje 1345. godine a bila je sreditem bratovtine tovjernara. Oko 1500. g. crkvica je promijenila titular
granine ulice. Prvotnog naziva sv. Bartolomija, sa dvjema crkvama posveenim sv. Bartolomiju i sv. Marku, koji
e, s pojasnicama definiran etverodijelni prostor koji je presvoen bavastim i krinobavastim svodom. Najs
podignuta 1628-1636 g. na temeljima prastare crkve sv.Ivana, otvarajui na taj nain novo stilsko poglavlje
. godine po odluci premjetanja ranije crkve koja se nalazila na lokalitetu dananjeg bastiona Sv.Margarite.
gre Dubrovnika, neposredno uz gradski zid. Na najvioj terasi arheolokog lokaliteta, vezano uz sami gradski zid,
enet 949.g. spominje je u svom djelu "De administrando imperio", pa je vana kao jedna od najstarijih poz
Velikog, sauvane kripte i pleterne ornamentike ( 9/11 st.), jezgre slojevitog graditeljskog razvoja kom
nu krajobraznu i kulturno-povijesnu vrijednost. Crkva, smjetena na sjevernoj strani kompleksa, jednobrodna grae
tnog tlocrta, kamena katnica, s kapelicom Gospe od zdravlja, trolisno zavrenog proelnog zabata. Datira se u kas
urate. Prvi put se spominje u dokumentima 1281. Sredinji dio crkve sagraen je u 9. st., u razdoblju predrom
s prigraenom sakristijom uz boni zid.
mjerena prema sjeveru. Zie crkve je u dobrom stanju iako je due vremena bez krovita. Proelje je rastvoreno v
mbene kule i crkava, razliitog vremena postanka i sloga gradnje, no objedinjenih u skladnu cjelinu. Najstariji
obliku izduenog pravokutnika sa polukrunom apsidom koja je iste irine kao i brod crkve. Crkva je presvoe
obom paralelni. U sjevernom zidu je prozor, a iznad vrata prozori. Na zabatu zapadne fasade je malen zvonik s
e baroka. Najvea joj je vrijednost oltar s predelom u reljefnim prizorima iz ivota Bogorodice. Te kas
utranjosti. Na zapadno proelje naslanja se potrijemak, ije je krovite neto nie od krovita crkve. Pod potri
oelje, sa sjeverne strane prizidan monumentalni zvonik. Unutranjost joj je presvoena bavastim svodom. Crk
a je na padi
ralnog sklopa
na je kamen
ugaone obrat
lezenama te
mirane plitke
m oslonjeni
m. Bila je na
fora, dimen
Tambaa sa
m ploom. U un
h ploa. Na
vom od ravnog
nih ploa. Vrh g
netom. Na
paetvorinas
ozetom na proelj
potpornim
ulazom sa zap
Crkvenog
odom. Proel
ma s tenjom
su tlocrta, gr
rhitekture.
enesansnim
Ovu crkvu je
zidom granii
m svodom. Na

Registar Kulturnih Dobara

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Registar Kulturnih Dobara

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Oznaka do Naziv Vrsta kult Pravni stat Klasifikacij UNESCO zasAdresa smjMjesto smj Opcina gra Zupanija

Z-503 Kneev dvonepokretnozatieno profana grane ipanska L DUBROVNIDubrovako

Samatovce se smatraju regionalnim sreditem opsidijanske produkcije.Arheoloki nalazi iz Samatovaca skup

crkve. U crkvi se nalaze oltari i propovjedaonica.

povijesni, politiki i privredni znaaj

ice s djetetom, datira se u 13. st.

a spada meu najvrednije crkvene zbirke srednje Dalmacije.

stora 16. st. i vrlo je visoke kvalitete.

edmeta serijske proizvodnje XIX. stoljea koji su raeni u neoslogovima.

ristalima koji podsjea na francuske svijenjake XVII. stoljea.

oriju. Danas se nalazi u Pomorskom muzeju u Splitu.

teristikama pripada splitskoj slikarskoj radionici 13. st .

e. Posebno je znaajan romaniki drveni reljef koji datira od XIII.-XIV. stoljea.

visei svijenjak iz XVIII.-XIX. stoljea.

edna djelomino. Ukraene su titovima, maevima, reljefnim kriem, polumjesecom i ruama.

elikih klinova. Na unutranjoj strani nalaze se zasuni.

ma personificiranim u kilovima minijaturnih ljudskih figura. Autor je nepoznat.

ulici. Pripadala je obiteljima akovi i Baboaj.

rastreseno od 18 do 28 metara dubine. Istraivano je sedamdesetih godina. Na dubini od 22 metra u kamenu, u ru

iskup, i Dinko Vitezi, odvjetnik i narodni zastupnik.

d se vodi u klasinom katalogu s listiima.

, smjetena na sjevernom bonom oltaru crkve sv. Igancija u Dubrovniku

You might also like