You are on page 1of 7

1.

UVOD
U svijetu arhitekture velika je
tradicija eksperimetiranja i testiranja
granica discipline. Tijekom 60ih
godina prolog stoljea, ti
eksperimenti doivjeli su svoju
kulminaciju. Razvojem tehnike i
otvoranjem pitanja jeftinog,
prefabriciranog stanovanja
usporedno su se pojavljivali projekti
kua-strojeva. Kue budunosti tako
su ujedno i socijalno osvjeteni
projekti jeftinog, montanog, a bez
gubitka komodacije, i projekti koji
slave individualnost ovjeka i
njegovog ukusa. Kontrastirajui
projekte Archigrama, Smithsona,
razvoja plastine kue te ideja bliske
budunosti pokazuje se konstanta
kreativnosti meu arhitektima koji ne
trpe konvenkcije kutije vremena, tj.
stila u kojem se nalaze.

Alison & Peter Smithson, House of


the Future, 1956.

modernistike atrijske kue. Tloct je


pravokutan dimenzija 9x15 m. Dok
svaka prostorija ima karakteristian
oblik i dimezije one su ujedno i dio
velikog kontinuiranog prostora.
Kontinuitet se oitava u sveprisutnoj
plastinoj oblozi.

Andrija Mutnjakovi, Domobil,


1964.

1956. Alison i Peter Smithson


dizajnirali su House of the Future
koja je kasnije te godine prikazana u
Daily Mailu Ideal Home Exhibition.
Kua je prikrivena varijacija
1

Predvodnik Kinetike arhitekture


Andrije Mutnjakovia svakako je
Domobil. Sukladno sa svojom
izvanvremenskom idejom efikasnog
ivljenja u potpunosti podreenom
ovjeku, izaao je iz okvira
individualne kue i zaronio u
budunost strojeva.
Kua-stroj identina je svakom
ostalom stroju: pogonska snaga
smjetena je u izoliranom prostoru,
korisni alatni dijelovi formirani su
prema potrebi rada: ovdje su to plohe
za prekrivanje, plohe za
pregraivanje i plohe za hodanje.
Prema Mutnjakoviu formiranje
takve kue-stroja podreeno je
funkciji a funkcija je ovjek. plohe
za prekrivanje su u obliku 14
lepezastih lamele to se oslanjaju s
jedne strane u sreditu objekta, a s
druge strane na jednu od krunih
razdioba poda. Sve lamele mogu se
odgoarajuim mehanizmom kruno
okretati oko sredita i zauzeti bilo
koju od 14 fiksiranih razdioba. Plohe
za pregraivanje nainjene su u
obliku vertikalnih ploha smjetenih u
linijama raster 7 koncentrinih
krunica i 14 dijametara. sve plohe
mogu zauzeti bilo koji visinski
poloaj. Mehanizam za manipuliranje
sastoji se od izvora energije,
smjetenog ispod uporabne povrine.
Utilitarna jezgra sastoji se od dvije
kupaonice, nunika, kuhinje i
komandne kabine. Materijal uvjetuje
concept objekta; materijal to ga je
stvorio ovjek plastika nai e
ovdje svoju punu primjenu i pokazati
sva svoja svojstva. Domobil stvara
dom kao ivi organizam sposoban da
se podredi ovjekovim eljama i
muicama.

Richard Buckminster Fuller,


Wichita House, Wichita, Kansas,
USA; 1947.

1928. R. Buckminster Fuller


patentirao je Dymaxion House,
heksagonalnu metalnu kuu viseu
sa centralnog jarbola. 1936.
dizajnirao je prefabricinu Dymaxion
Bathroom za Phelps Dodge
Corporation. Iako projekti nisu uli u
proizvodnju, 40ih su se proizveli
mnogi primjeri Fullerove Dymaxion
Deployment Unit, koja se
preoblikovala u argrikulturalno
skladite.
2

Fuller je, ini se, vizualizirao Wichita


House, manje kao kuu, vie kao
vozilo koje velikom brzinom putuje
kroz zrak. Veliki rotirajuu krovni
ventilator kontrolira izmjenu zraka u
interijeru. Sve mehanike instalacije
koncentrirane su u centralnoj jezgri.
Tlocrt je organiziran radilanim
pominim pregradama koje odjeljuju
dnevni boravak, dvije spavae sobe,
kuhinju i ulazni prostor. elini pod,
oji moe prenijeti teinu od 120 ljudi,
visi sa centralnog jarbola vlanim
zategama i tlanim prestenovima
poput kotaa bicikla. Unutarnja
obloga je sjajni Duralumin u
kombinaciji s pleksiglasom.
Jednostavnoj montai pridonosi
injenica da itava struktura moe
biti podignuta sa snagom estero
ljudi u jednom danu.
Jedan od prototipa kue, u potpunosti
obnovljen, nalazi se u Muzeju Henryja
Forda u Deabornu, Michigan.

2. POKRETNE KUE

Ettore Fagiuoli, Villa Girasole,


Marcelise, Italy; 1935.

Renomirani primjer rotirajue kue


svakako je Villa Girasole. Arhitekt
Ettore Fagiuoli, pobrinuo se da
kua nije samo ingeniozna, nego i
elegantna.
Girasole znai suncokret, to se
sukladno tome da kua okree svoje
lice prema suncu. Vlasnik i izumitelj
snjenog Sistema rotacije, Angelo
Invernizzi, bio je nautuki inenjer.
Vila je podijeljena na dva dijela. Donji
dio je troetani tambur ugraen u
padinu. Betonska struktura obloena
je tukom i dekoriranta u Novocento
stilu. Njegova glavna uloga je
statika potpora suncokretu, koji
mijeajui metafore, stoji na njemu
poput torte. Kvadratna platforma dri
dvoetanu kuu L oblika, a cijela
konstrukcija sloena je oko 15
postolja na kotaima koji se okreu
oko tri krune rampe. Dva postolja na
vanjskoj rampi podrana su
elektrinim motorima koje okreu
itavu kuu oko svoje osi unutar 9
sati. na vrhu rotirajue kue nalazi se
lantern koja podjea na svjetionik.
Gornji rotirajui dio obloen je
aluminijskim panelima koji tvore
nekompromitirajuu distinkciju od
klasine obrade donjeg dijela.
Villa Girasole vie je ininjerksa
igraka nego pjesma u betonu, ali

svakako ukazuje na njihovu


kolaboraciju.

3. PLASTIC HOUSE

Monsanto House of the


Future, 19571967, by Marvin
Goody & Richard Hamilton,
Disneyland, Anaheim, California,
USA.

Projekt za Monsanto House poeo


je 1953. kada je Monsato Chemical
Company, tada najvei proizvoa
plastike u SAD-u, ponudio financirati
istraivanje uporabu plastike kao
graevnog materijala. Istraivanje,
pod vodstvom Richarda W. Hamiltona
iz MIT-a, je trajalo sve do izvedbenog
projekta arhitekta Marvina Goodyja
1957. Betonska jezgra od 16
kvadratnih stopa sadri kuhinju
kupaonicu i gospodarstvo, a ispod se
nalazi dizalica topline. Spomenuta
jezgra oko sebe kozolno grana tlocrt
od 1,280 kvadratnih stopa, ime se
kua moe razviti preko bilokoje
povrine; ravne ili padine. Prostor
ispod konzola moe koristiti kao
patio, pakrikalie ili igralite za djecu.
Krila kue su tadanji najblii pristup
prefabriciranim prostorijama. Veliki
plastini jastuci koji obavijaju krila,
pribline debljine 3 ina, dimenzija su
8x16 ft. Interijer i galanterija
zamiljeni su modelirani od plastike
koji se lako odravaju. Fleksibilnost
prostora daje korisniku izbor
koritenja otvorenog plana 16X16 ft
ili se prostor moe odijeliti
montanim pregradama.
Kua je, u skladu sa samom idejom
uporabe plastike kao jeftinog i
odrivog materijala, namijenjena za
masovnu proizvodnju. Monsanto i MIT
sloili su se oko jednog: Dizajn kue
je eksperimentalan. Prva plastina
kua je ponajprije ideja. Njezina
4

glavna uloga je pronai odgovore na


pitanja o stanovanju u plastinoj kui
te demonstrirati ulogu plastike kao
standardnog graevnog materijala.

Juraj Neidhardt, Sintetika kua,


1966., IP 164, 4. lanak

Pitanje jeftinog stanovanja, a koje ne


bi izgubilo na komodietu, bilo je
aktualno i u Jugoslaviji. Odgovor je
ponudio Juraj Neidhardt sa svojom
Sintetikom kuom, povrine cca
55 m2 sa 3 leaja, koja bi
odgovarala potrebama prosjene
obitelji. Sa jednim tipom kojenastog
elementa od poliestera veliine
2,40/2,40 m, izraenog prema
modularnom sistemu, mogla bi se
sastaviti kua tako da se u sredini ovi
elementi spoje sponama, a sljubnice
zaliju poliesterskom smolom. Na taj
nain cijela ljudka postaje jedna
organska cjelina kao plat kornjae.
Neidhardt govori kako Kua bez
temelja, bez vijenca, sa sanitarnom
baterijom, sa lako prenosnim
elementima, 100 % montane i brze
gradnje, trebala donekle rijeiti toliko
akutan stambeni problem
individualnih kua u nas.

predmeta. Kua sadri modificirajuu


jedinicu za kuhanje i topli dio na
napuhavanje za spavanje. Ovaj
projekt prati Archigramsku
nomadsku arhitekturu istraujui
iluzije budunosti koje vode ka
prototipu.

David Greene (ARCHIGRAM),


Living Pod project, 1966.

S Living Pod projektom, David


Greene je modificirao svoj Spray
Plastic Housing projekt iz 1962. kako
bi izradio slobodno kretajuu kuu
inspiriranu NASA-inim lunarnim
modelima za slijetanje na Mjesec.
Njegov stroj stoji na 4
samonivelirajue noge. Dva
transparentna otvora sa izlaznim
rampama zapeaena su motorima.
Dvije kapsule za pranje popraene
elektrostatikim odlaganjem, ulazom
zraka i cijele automatske opreme za
ienje. Dva rotirajua silosa slue
za WC ili spremanje odjevnih

4. KUA SKULPTURA

Bruce Goff, Bavinger House,


Norman, Oklahoma, USA, 1950.55.
6

prostora ne pripada niti jednome,


osim moda nekoj buduoj koncepciji
prostora nad volumenom.

Bruce Gof bio je dobar samouki


arhitekt koji je prezreo svaku ideju
stilistikog kontinuiteta ili razvoja.
Stoga nema nita konvencionalno u
vezi njegovog projekta Bavinger
House. Prostor skupljen oko
spiralnog kamenog zida, elegantno
se kree od relativne otvorenosti i
relativne zatvorenosti. Uz kameni,
postoji i stakleni zid no raslinje i dalje
nespretano ulazi u prostor kue to
ini maglovitu gradaciju vani prema
unutra. Tlocrtni plan je veliki
ribnjak. Krov nije poduprt zidom ve
vlanim zategama privrenim za
centralni elini stup. Ne postoje
konvencionalni prozori dnevna
svjetlost emitirana je kroz staklene
vrpce izmeu krova i zida. Uz
centralni stup smjetena je kuhinja, a
spavaonice su visee iznad prostora
dnevnih boravaka. Takav organian i
otvoreni plan stvara kvazi-naturalan
okoli bez konvencija i hijerarhija
prostorija. Spirala je strogo
logaritnina, daje geometrijsku
ravnoteu organinom ribnjaku.
Bavinger House je ujedno povratak
prirodi i na neki nain futuristika.
Svojom inovacijom skulpturiranja
7

You might also like