BAROK U HRVATSKOJ

VARAŽDIN

Varaždin, poznat kao prijestolnica Hrvatske, se u 17. i 18. stoljeću kulturno uzdigao kao
najznačajniji grad kontinentalne Hrvatske. U gradu se odvijao iznimno bogat društveni život.
Arhitektura je cvjetala zajedno sa umjetnošću i književnošću, a stanovnici su bili skloni i
dobroj zabavi. Barokno je doba ostavilo neizbrisiv trag na povijesnom i kulturnom identitetu
Varaždina pa je takav ostao prepoznatljiv sve do danas. Rijetko je koji grad u Hrvatskoj tako
snažno obilježio jedno razdoblje umjetničke slobode kao što je barok ostavio trag u
Varaždinu.

Gradska vijećnica
Kao i u Europi širenje baroka i u Hrvatskoj je povezano s crkvenim redovima. Sredinom 17.
stoljeća u Varaždin dolaze isusovci te grade veliki samostan u crkvi sv. Marije. Crkva je
podignuta između 1642. i 1646. godine te je jedna od najranijih baroknih građevina u
Hrvatskoj. Jednostavnih je oblika i skromno ukrašena, što je obilježje hrvatske ranobarokne
arhitekture.

Crkva sv. Marije

I danas se u Varaždinu osjeća barokni duh toga grada koji je ostao sačuvan na njegovim
ulicama, na pročeljima kuća, palača i crkava. Varaždin su nekad zvali minijaturnim Bečom
zbog njegove barokne baštine, ali i zbog toga što je u Varaždinu sve dvaput manje nego u
Beču. Varaždinske su palače bile malih dimenzija, ali nipošto i manje raskošne. Kako su
izgledale iznutra, danas nam otkrivaju vrijedni primjerci namještaja što se čuvaju u gradskom
muzeju u Starom gradu. Za šetnje gradom slobodno se može ući u neku od crkava i razgledati
njene znamenitosti. U svima su sačuvani kićeni barokni oltari.