Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Filozofski fakultet
Katedra za povijest umjetnosti
Kolegij: Umjetnost 17. i 18. stoljeća
Nastavnik: dr. sc. Anita Ruso Brečić
Student: Andrea Mihaljević

Crkva svetog Vlaha

Seminarski rad

Osijek, svibanj 2023.

Sadržaj
1. UVOD............................................................................................................................................1
2. SV. VLAHO...................................................................................................................................2
3. FESTA SV. VLAHA......................................................................................................................3
4. BAROKNI URBANISTIČKI ZAHVAT SRED DUBROVNIKA.................................................4
5. MARINO GROPELLI....................................................................................................................5
6. CRKVA SV. VLAHA....................................................................................................................6
7. ZAKLJUČAK..............................................................................................................................10
8. POPIS LITERATURE..................................................................................................................11
9. POPIS SLIKA..............................................................................................................................12
Sažetak i ključne riječi

Cilj je ovoga rada predstaviti crkvu sv. Vlaha u Dubrovniku. Pošto se dogodio potres u
Dubrovniku 1667. godine, srušene su mnogobrojne privatne i javne građevine, a njih je
trebalo i obnoviti. Za vrijeme obnove grada Dubrovnika, podignuta je i nova crkva sv. Vlaha
koju je potres poštedio, ali ju je zahvatio veliki požar te je sagorjela.

Ključne riječi: Dubrovnik, crkva sv. Vlaha, sv. Vlaho, barok

1. UVOD

1
 2. SV. VLAHO

Neki od ranijih dubrovačkih svetaca bili su sv. Stjepan, sv. Lovro, sv. Teodora, sv. Mihajlo,
sv. Martin itd. Kako bi nastanak svoje nadbiskupije datirali što ranije, dubrovački su pisci
uvođenje kulta sv. Vlaha nastojali stupiti u dublju prošlost. Zbog toga postoje neslaganja
dubrovačkih pisaca oko datuma dolaska moći sv. Vlaha u Dubrovnik. Vjerodostojnost se
pridaje kronici najstarijeg dubrovačkog pisca Milecija koja je, pretpostavlja se, nastala na
početku 13. stoljeća, a fragmenti su ostali sačuvani u Analima Nikše Ranjine. 1 Poznata je
legenda iz Anala gdje se događaj stavlja u 971. godinu. Priča kaže da mletačka stota sa 112
lađa pristala u dubrovačku luku, navodno na putu u borbu protiv Grka. Bez ikakve sumnje,
Dubrovčani ih prijateljski prime. Jedne noći dum Stojko, župnik crkve sv. Stjepana, ušeta u
crkvu punu vojnika. Među njima ugleda starca bijele brade koji je u ruci držao štap. Starac mu
objasni da je on mučenik Vlaho, a da su vojnici poslani s neba. Oni su noćima tjerali Mlečane
koji su se približavali zidinama. Sljedeće je noći mletačka flota morala otploviti. Nakon toga
Dubrovčani su prisvojili svetog Vlaha za zaštitnika, a u znak zahvalnosti izgradili su mu
crkvu.2

1
Joško Belamarić, „Životopis i legende – izvori” u Sveti Vlaho u povijesti i sadašnjosti, Pavica Vilać,
Dubrovnik, Knežev dvor, 2012. 14-18

2
Joško Belamarić, „Životopis i legende – izvori” u Sveti Vlaho u povijesti i sadašnjosti, Pavica Vilać,
Dubrovnik, Knežev dvor, 2012. 14-18

2
 3. FESTA SV. VLAHA

Najstariji sačuvani dokument o Festi jest bula iz 1158. godine kojom je papa Hadrijan IV.
Dodijelio palij tadašnjem dubrovačkom nadbiskupu Tribunu. Svakako, slavljenje sv. Vlaha
starije je od prvog sačuvanog dokumenta, pretpostavlja se da je započelo u dvadesetim
godinama 12. stoljeća. Proslava je blagdana započinjala zadnjeg dana siječnja, večernjicom
uoči Svijećnice. Srž je Feste bila misa u crkvi sv. Vlaha te velika procesija koja se odvijala na
sam blagdan. U procesiju su bili pozvani svi plemići. Duhovnici, biskupi, opati mitronosci,
svećenici i redovnici, nosili su relikvijare, a u pratnji svakoga od njih bio je plemić sa
svijećom. Glavnu misu u crkvi sv. Vlaha služio je nadbiskup uz pratnju zborova franjevaca i
dominikanaca. Za blagdan su svi građani bili u gradu, tko nije mogao, slavio je kod kuće.
Spuštanjem barjaka sv. Vlaha i podizanjem državne zastave ispred crkve završava Festa. 3
Danas se Festa slavi uz različite vjerske i svjetovne događaje. Program Feste obuhvaća razne
kulturne događaje, izložbe, predstavljanje knjiga i časopisa, predstave, radionice itd. na temu
sv. Vlaha.

Slika 1. Sveti Vlaho

Izvor: https://www.dubrovniksungardens.com/hr/dubrovnik/sveti-vlaho-legenda-koja-zivi-
stoljecima (Pristupljeno: 7.5.2023.)

3
Nella Lonza, ‟Festa svetoga Vlaha u sarom Dubrovnikuˮ in Sveti Vlaho u prošlosti i sadašnjosti, edited by
Pavica Vilać (Dubrovnik, Knežev dvor, 2014), 44-79.

3
 4. BAROKNI URBANISTIČKI ZAHVAT SRED DUBROVNIKA
Posljednjih godina 17. stoljeća Dubrovnik se našao u nezgodnome položaju zbog
nepredvidivih okolnosti. Naime, 1667. godine snažan je potres pogodio dubrovačko područje.
Srušen je veći dio Grada koji je, svakako, trebalo obnoviti- Mnogobrojne stambene, javne,
državne i crkvene zgrade izrađene u stilu romanike, gotike i renesanse bile su srušene ili
oštećene. Dubrovačke su zidine i dalje jamčile sigurnost, stoga je vlast bila primorana urediti
ili izgraditi nove građevine unutar njih. Vlaha koja nije nastradala u potresu, ali je izgorjela u
požaru 1706. godine. Prvotna je crkva sagrađena u romaničko-gotičkom stilu na prostoru gdje
se križaju glavne gradske ulice. Vlada je hitno odlučila sagraditi novu crkvu, a nakon rasprave
Vijeća umoljenih promijenjen je i urbanistički okvir. Prema srednjovjekovnom načelu, apsida
je okrenuta k jugu, a pročelje prema trgu na križanju glavnih gradskih osi. Vijeće je umoljenih
odlučilo crkvu sv. Vlaha sagraditi na novim temeljima s pročeljem prema trgu.4

Slika 2. Veduta Dubrovnika

Izvor: Katarina Horvat Levaj, ‟Crkva svetog Vlaha u Dubrovnikuˮ in Sveti Vlaho u prošlostii
sadašnjosti, Pavica Vilać, Dubrovnik, Knežev dvor, 2014, 248-274.

4
Cvito Fisković,. Barokni urbanistički zahvat sred Dubrovnika, Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, Vol. , No. 19-20, 1982. URL: https://hrcak.srce.hr/243230
(7.5.2022.)

4
 5. MARINO GROPELLI

Marino Gropelli talijanski je graditelj i kipar rođen u Veneciji 1664. godine. Prihvatio je
poziv Dubrovačkog sabora za obnovu crkve sv. Vlaha 1706. godine te se iste preselio u
Dalmaciju. Od 1706. Godine do 1715. radi na obnovi dubrovačke crkve sv. Vlaha u
venecijanskim baroknim oblicima s kupolom i raskošnim portalom na pročelju te s bogatim
kiparskim ornamentom.5 Razmatranje nejogva djela otkriva ukus Dubrovčana koji su ga
pozvali za graditelja crkve. Postojala su dva nacrta, a izabran je onaj koji je ostvaren kao
zdanje baroknog doba. Gropelli je kao strani umjetnik pridonio razvoju baroka na jadranskoj
obali. Godine 1715. Oprostio se od Dubrovnika pismenim putem gdje je izdao račun o radu te
zamolio za pohvalnicu. Za devet godina rada u Dubrovniku, Gropelli je dobio novčanu
nagradu i zlatnu medalju.6 Iskustvo stečeno u Dubrovniku pridonijelo je njegovom kiparskom
stvaralaštvu. Tako je sudjelovao u pothvatima povjerenim najvećim mletačkim kiparima.
Marino je umro u Veneciji 1728. godine. 7

5
Gropelli, Marino. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021.
Pristupljeno 7. 5. 2023. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=23492>.
6
Katarina Horvat-Levaj, „Crkva svetog Vlaha u Dubrovniku” u Sveti Vlaho u povijesti i sadašnjosti, Pavica Vilać,
Dubrovnik, Knežev dvor, 2012. 44-46
7
Maria Elena Massimi, “Marino Groppelli” Dizionario Bibliograficodegli Italiani, vol. 59 (2002)
http://www.treccani.it/enciclopedia/groppelli_(Dizionario_Biografico)/ (7.5.2022.)

5
 6. CRKVA SV. VLAHA

Postojale su dvije verzije gradnje crkve. Prva je verzija podrazumijevala gradnju crkve na
starim temeljima, uz orijentaciju ulaznog pročelja na istok. Druga je verzija podrazumijevala
novu gradnju od temelja, s ulaznim pročeljem na sjeveru prema Placi, tako je trebalo srušiti
staru ložu te izgraditi novu. Odlučeno je za gradnju na novim temeljima. 8 Gropelli je za crkvu
sv. Vlaha izradio tradicionalni venecijanski plan s brodom u obliku grčkoga križa upisanoga u
kvadrat s pet kupola i svetištem.9

Slika 3. Tlocrt crkve sv. Vlaha

Izvor: Katarina Horvat Levaj, ‟Crkva svetog Vlaha u Dubrovnikuˮ in Sveti Vlaho u prošlostii
sadašnjosti, Pavica Vilać, Dubrovnik, Knežev dvor, 2014, 248-274.
Crkva je sagrađena na visokom postolju, podijeljena je na brod kvadratnog oblika s upisanim
grčkim križem te na manje svetište koje je flankirano dvjema kapelama. Krakovi križa i
svetište imaju bačvasti svod, a kutovi broda i križište kupole. Između svodova i kupola postoji
visinska razlika: ugaone su kupole najniže, a iznad svodova krakova podignuta je središnja
kupola na pandantivima i tamburom. 10 Zidovi ugaonih polja razdijeljeni su niskim toskanskim
pilastrima iz kojih se izdižu lukovi. Svetište i krakovi grčkog križa podijeljeni su

8
Katarina Horvat Levaj, ‟Crkva svetog Vlaha u Dubrovnikuˮ in Sveti Vlaho u prošlosti i sadašnjosti, Pavica Vilać,
(Dubrovnik, Knežev dvor, 2014), 248-274.
9
Katarina Horvat-Levaj, „Crkva svetog Vlaha u Dubrovniku” u Sveti Vlaho u povijesti i sadašnjosti, Pavica Vilać,
Dubrovnik, Knežev dvor, 2012. 44-46
10
Katarina Horvat Levaj, ‟Crkva svetog Vlaha u Dubrovnikuˮ in Sveti Vlaho u prošlosti i sadašnjosti, Pavica Vilać,
(Dubrovnik, Knežev dvor, 2014), 248-274.

6
kompozitnim polustupovima na visokim postoljima. Na polustupove se nadovezuju kamene
pojasnice koje razdijeljuju svod svetišta te ističu trijumfalni luk i križište. Naglasak na
krakove križa i kupolu prati sustav osvjetljenja od ugaonih polja sa slijepim kupolama, bez
prozora, odnosno s pravokutnim prozorima na pročelju, preko krakova križa koji su
osvjetljeni kroz polukružne termalne prozore. Polukružni prozori pružaju osvjetljenje svetištu
s bočnih strana, a pravokutni prozori apside danas su prekriveni pjevalištem. U crkvu se ulazi
kroz jedan glavni i dva bočna ulaza koji su postavljeni u osima krakova te obrubljeni
vijencima. U unutrašnjosti su usklađeni bočni kameni retabl-oltari koji su smješteni u
ugaonim poljima uz svetište s jonskim stupovima i prekinutim trokutastim zabatom.
Gropelliju se pripisuje mramorni oltar u svetištu, u kojemu je izložen kip sv. Vlaha iz 15.
stoljeća.11
Slika 4. Presjek crkve

Izvor: Katarina Horvat Levaj, ‟Crkva svetog Vlaha u Dubrovnikuˮ in Sveti Vlaho u prošlostii
sadašnjosti, Pavica Vilać, Dubrovnik, Knežev dvor, 2014, 248-274.

Ulazno je pročelje raščlanjeno u skladu s unutrašnjosti crkve. Donja je zona podijeljena

korintskim stupovima na tri dijela. U širini središnjeg polja, iznad gređa, uzdiže se gornja
11
Katarina Horvat Levaj, ‟Crkva svetog Vlaha u Dubrovnikuˮ in Sveti Vlaho u prošlosti i sadašnjosti, Pavica Vilać,
(Dubrovnik, Knežev dvor, 2014), 248-274.

7
razina s ugaonim toskanskim pilastrima i zabatom. Srž pročelja čini portal okružen korintskim
polustupovima, gredama i prekinutaim zabatom. Bočna su polja odvojena pravokutnim
prozorima. Poseban je znak pročelja termalni prozor na gornjoj etaži sa središnjim pilastrom.
Kamene balustrade koje obrubljuju stepenice i terase daju pročelju posebnu profinjenost i
vizualno nadilaze razliku u širini između gornjeg i donjeg dijela.12

Slika 5. Pročelje crkve

Izvor: https://katedraladubrovnik.hr/zborna-crkva-sv-vlaha/ (7.5.2022.)

Grandioznost crkve proizlazi iz činjenice da ju je projektirao arhitekt koji je ujedno bio i
kipar. Glavno pročelje bogato je ukrašeno dekorativnom i figurativnom plastikom. Bočna
polja ispod prozora ukrašavaju uklade s kartušama, geometrijskim ornamentom i akantusom.
Iznad prozora, u razini kapitela, postavljene su prekrižene palmine grane, simbol
mučeništva sv. Vlaha Vrhunac plastičnosti pročelja je samostalna figurativna skulptura na
samom vrhu pročelja. Zaglavni kamen lučnog nadvoja ukrašen je glavom kerubina. Na
zabatu su tri anđela – dva koja sjede i jedan koji stoji na postolju. Iznad središnjeg zabata
postavljen je kip sv. Vlaha s mitrom, biskupskim štapom i modelom grada Dubrovnika. Na
rubovima balustrada nalaze se personifikacije Nade i Vjere. 13

Na bočnim stranama fasade postavljene su groteskne glave vodolija koje su karakteristične

upravo za Gropellija. Osim prostorne organizacije, crkva sv. Vlaha interesantna je i svojom

12
Katarina Horvat Levaj, ‟Crkva svetog Vlaha u Dubrovnikuˮ in Sveti Vlaho u prošlosti i sadašnjosti, Pavica Vilać,
(Dubrovnik, Knežev dvor, 2014), 248-274.
13
Katarina Horvat Levaj, ‟Crkva svetog Vlaha u Dubrovnikuˮ in Sveti Vlaho u prošlosti i sadašnjosti, Pavica Vilać,
(Dubrovnik, Knežev dvor, 2014), 248-274.

8
plastičnom dekoracijom. Crkvom sv. Vlaha u dubrovačku sredinu uvedena i venecijanska
varijanta baroka.14

Iz najranijih arhitektonskih djela Venecije, proizišao je i sama arhitektonski tip s upisanim

grčkim križem i kupolama. Takvo se rješenje ostvaruje u arhitekturi Bizanta i to u 11. stoljeću
u crkvi sv. Marka – zaštitnika Venecije – te je primjenjivano na niz manjih crkava, u
pojednostavljenom obliku kao što je npr. crkva San Giacomo di Rialto. Nakon gotike i velikih
crkava longitudinalnog tlocrta, u 15. stoljeću takav tip crkve uvodi predvodnik rane renesanse
u Veneciji Mauro Codussi. Povratak crkvama u obliku grčkog križa dio je interesa za
bizantsku kulturu koja je za Veneciju imala povezanosti. Upisani grčki križ specifičan je za
venecijansku sakralnu arhitekturu kao što je npr. Sansovinijeva crkva San Geminiano. Dakle,
crkva sv. Vlaha ponavlja renesansna rješenja crkava, ali je u skladu s vremenom nastanka
središnji prozor dobio barokni naglasak oblikovanjem izduženog svetišta.15

Slika 6. Detalj pročelja

Izvor: https://www.rezerviraj.hr/crkve/42279-crkva-svetog-vlaha-dubrovnik.html (7.5.2022.)

14
Katarina Horvat Levaj, ‟Crkva svetog Vlaha u Dubrovnikuˮ in Sveti Vlaho u prošlosti i sadašnjosti, Pavica Vilać,
(Dubrovnik, Knežev dvor, 2014), 248-274.
15
Katarina Horvat Levaj, ‟Crkva svetog Vlaha u Dubrovnikuˮ in Sveti Vlaho u prošlosti i sadašnjosti, Pavica Vilać,
(Dubrovnik, Knežev dvor, 2014), 248-274.

9
10