MUZEJSKA TEORIJA I PRAKSA

1. Među izrazitim manirističkim zbirkamatreba spomenuti onu u dvorcu AMBRAS ,

koju je sakupio NADVOJVODA FERDINAND II. TIROLSKI.

2. Dva razvojna pravca muzeja 19. st.

Muzej aleksandrijskog tipa i specijalizirani muzeji ovisno o predmetima koje
čuvaju

3. 5 umjetničkih muzeja u Hr.

4. Organiziranje prostora muzeja.

Organizacija muzejske ustanove mora zadovoljiti temeljne muzeološke parametre:
zaštitu, istraživanje i komunikaciju
Da bi ih zadovoljila, svaka muzejska ustanova mora raspolagati s muzejskim
fondom (muzejskom građom), muzejskim stručnjacima te s prostorom s
odgovarajućom opremom
Organizacija muzejske ustanove se očituje u tri oblika:
1. u organizaciji muzejske građe po zbirkama
2. u rasporedu stručnog osoblja po organizacijskim jedinicama
3. u organiziranju prostora muzeja – tako da se radni i komunikacijski procesi
mogu nesmetano odvijati

5. Matičnost muzeja.
Matičnost: osigurava vertikalnu povezanost ustanova višeg i nižeg statusa kroz
definiranu hijerarhičnost, organiziranu suradnju među njima; jedinstvenu politiku
prikupljanja i distribucije muzejske građe

6. Prepoznati
Muzej Guggenhaim, New Yrok, Frank Lloyd Wright, 1959.

7. U čemu je distinkcija muzeja koji u svoj nazivu nosi ime galerija i drugih
galerija koje nisu muzej? Primjer.
Galerija nema vlastitu muzejsku građu, već samo prostor za izlaganje u kojem
obavlja muzejsku djelatnost orezentiranjem baštine. Primjer: Galerija likovnih
umjetnosti u Osijeku (muzej) i Galerija Wldinger (galerija)

8. Kada se po prvi put jedna zbirka naziva muzejom? O kojem muzeju je riječ i
gdje se nalazio?
Muzej kodeksa i umjetničkih gema, Zbirka Lorenza Veličanstvenog, kraj 15. st,
firenza

9. Što je muzej?
Muzej je stalna muzeološka institucija koja čuva zbirke predmeta kao dokumenata
i generira znanje o njima

10. Što su kabineti čudesa i kako se jš nazivaju?

Kabineti čudesa (Raritätenkammern, Wunderkammern)
 Fenomen tipičan za manirizam: bizarni ukus, prožimanje stvarnosti i simbolike
Egzotični i neobični predmeti, „nakaze” ili „čudovišta”, nenormalni fetusi, portreti
patuljaka, invalida i ljudi s tjelesnim manama, neobične životinje, instrumenti,
igre, kostimi, magijska oruđa i druge čarobne i ljekovite stvari
11. Teritorijalna kategorizacija muzeja.
1. nacionalni muzeji
2. regionalni muzeji
3. gradski muzeji
4. zavičajni muzeji

12. Što je kustos?

 osnovna su muzeološka profesija
 bave se muzejskim predmetima i nose cjelokupni muzeološki rad u ustanovi
 u njihovu se poslu združuju funkcije zaštite, istraživanja i komunikacije muzejskih
predmeta
 imaju visoko obrazovanje u temeljnoj znanstvenoj disciplini koja se bavi
predmetima u zbirci i odgovarajuće muzeološko obrazovanje

13. Muzeji na muzejskom otoku u Berlinu.

1. Altes Museum
2. Neues Museum
3. Narodna galerija
4. Kaiser Friedrich Museum
5. Pergamon Museum

14. Kasnosrednjovjekovna plemićka zbirka spominje u kronici braće Limbourg?

Zbirka vojvode od Berryja, brata kralja Karla V.

15. Curiosa artificialia i ccuriosa naturalia

curiosa artificialia (sabiranje umjetnički definiranog kulturno povijesnog materijala)
curiosa naturalia (sabiranje prirodnoslovno-znanstvenog materijala)
1. Objasni pobjmove in situ i ex situ. Kako se s obzirom na te pojmove čuvaju predmeti
nepokretne kulturne baštine, a kako pokretne
 In situ – na mjestu nastanka, na izvornom mjestu, ex situ – van mjesta nastanka, na
promijenjenom mjestu od izvornog
 Predmeti nepokretne kulturne baštine čuvaju se in situ, a pokretne (muzejski predmeti
i zbirke) ex situ.

2. pet mjera zaštite

1. sabiranje predmeta i donošenje u muzej
2. preventivne mjere
3. kurativne mjere
4. mjere inventarizacije i dokumentacije
5. briga za sigurnost u muzejima

3. Kako se očituje i provodi zaštita značenja muzejskih predmeta

 Značenje ili muzealnost je ugrađeno u jedinstvu materijala, oblika i značenja
predmeta. Očituje se u dokumentaciji. Ako se predmet izgubi ili nestane, pomoću
dokumentacije ga možemo i dalje nositi u svijesti i vizualizirati u drugom mediju.

4. Što je izložba?
 Izložba je rezultat procesa selekcije i manipulacije informacijama, gdje posjetitelj
prihvaća interpretacije koje stvara muzej. Nastaje između ideje i tvari pri čemu tvar
čini prostor, primarni muzejski i sekundarni muzeografski materijal, a ideju cilj,
strategija, stil i tehnika izložbe. Izložba je glavni oblik komunikacije muzeja.
 Izložba je oblik muzejskog komuniciranja izlaganjem i interpretacijom muzejskih
predmeta.

5. Što P. van Mensch podrazumijeva pod teminima idealistička i materijalistička

zaštita?
 Materijalistička zaštita je ina koja se očituje u zaštiti materijala predmeta i njegovih
svojstava, a idealistička se manifestira u čuvanju ideja pohranjenih u materijalnom
svijetu putem drugih medija – što daje važnost dokumentaciji.

6.Navedi vrste izložbi prema tipologiji izlaganja.

 Muzealna ekspozicija ili stalni pistav
 Muzejska izložba
 Izložba ili pokretna izložba
 Velika tematska izložba

7.Objasni što karakterizira primarni i muzeološki kontekst. Objasni ulogu zaštite u

odnosu temeljnih muzeoloških funkcija i konteksta prema P. van menschu.
Primarni kontekst karakterizira proizvodnja, eksplotacija i održavanje, a muzeološki zaštita,
istraživanje i komunikacija. Zaštita se veže uz održavanje i time predmet prelazi u novi
kontekst. Zaštita je spona i odnos između primarnog i muzeološkog konteksta, odnosno način
prelaženja iz jednog u drugi kontekst.
8. Objasni logiku sabiranja i čuvanja premeta u eko muzejima
Eko muzeji imaju obrnutu logiku sabiranja u odnosu na ostale muzeje. U njima se ne sabiru
predmeti, već se s njima živi, ali na specifičan način, tako da se premeti i čuvaju i
upotrebljavaju.

9. Objasni zašto zaštita koju pruža muzealna realnost uzrokuje i određenu promjenu
značenja premeta.
 Predmeti u muzejima više ne obavljaju funkciju koju su obavljali u stvarnosti i stoga,
odvojeni od te funkcije, u svom novom prostoru gube dio funkcionalnog identiteta koji
su imali u prošlosti, odnosno pokušavaju ga interpretirati i komunicirati na neki od
mogućih načina. Izdvajanjem iz realnosti, ti se predmeti umrtvljuju i postaju samo
prikazom dijela svijeta u kojem su prije bili.

10. Aktivno i pasivno sabiranje

 Aktivno sabiranje ima plan i program i rezultat je terenskog rada, a pasivno se očituje
u darovima i ostavštinama.

11. Eksterno i interno sabiranje

 Eksterno znači direktnu transformaciju iz primarnog i arheološkog konteksta u
muzeološki kontekst, bez posrednika. Kod internog sabiranja posrednici su trgovci ili
privatni kolekcionari koji su već proveli prijenos u muzeološki kontekst i gdje postoji
opasnost da se na tom putu izgubio dio muzealnosti predmea, npr. u nedostatku
dokumentacije primarnog ili arheološkog konteksta.

12. 5 etičkih zahtjeva etike tretmana u konzervatorsko-restauratorkim radovima

1. profesionalna kompetencija osoblja koje provodi zaštitu
2. tretman mora bit povratan
3. tretman ne smije izmijeniti karakter predmeta
4. dokumentiranje (izvornog stanja i pormjena)
5. respektiranje cjelovitosti predmeta i isti stupanj pažnje prema svim predmetima

13. Što sve podrazumijeva preventivna zaštita

 Uvjeti u kojima se nalaze predmeti, Odnos temperature i vlage, najbolja temp od 18 do
22 stupnja, vlaga 50-60%

14. Prvi korak zaštite predmeta

 Izdvajanje u muzejski zbirni fond