Srednja škola Petra Šegedina

Ante Starčević 52, Korčula

Završni rad iz predmeta:

Organizacija poslovanja poduzeća

Tema:
Turizam Grčke

Predmet: Organizacija poslovanja poduzeća

Mentor: Učenik: Matea Petković, 4.B

Mišela Škarica, prof. Smjer: Hotelijersko turistički tehničar

Korčula, svibanj

Šk. god: 2022./2023.

Sadržaj:

Uvod.......................................................................................................................................................3
1. Grčka..................................................................................................................................................4
1.1 Prirodni resursi za razvoj turizma.................................................................................................5
1.1.1 Otok Zákynthos......................................................................................................................5
1.1.2 Rijeka Acheron.......................................................................................................................6
1.1.3 Planina Olympus....................................................................................................................7
1.2 Društveni resursi razvoja turizma.................................................................................................8
2. Turističke atrakcije grčke....................................................................................................................9
2.1 Svetište Delfi.................................................................................................................................9
2.2 Akropola.....................................................................................................................................11
2.3 Meteora......................................................................................................................................13
2.4 Otok Rodos.................................................................................................................................14
3. Turizam u grčkoj...............................................................................................................................15
3.1 Statistički podatci.......................................................................................................................16
4. Zaključak...........................................................................................................................................20
5. Literatura..........................................................................................................................................21
6. Slike..................................................................................................................................................22
Uvod
Grčka je najjužnija od zemalja Balkanskog poluotoka. Petinu zemlje čine otoci. Ima
više od 2000 otoka, od kojih je oko 170 naseljeno. Neki od najistočnijih egejskih otoka
leže na samo nekoliko kilometara od turske obale. Glavni grad zemlje je Atena, koja se
brzo proširila u drugoj polovici 20. stoljeća, a područje oko glavnog grada, danas je
dom za oko jednu trećinu cjelokupnog stanovništva zemlje. Grčka se na istoku graniči s
Egejskim morem, na jugu sa Sredozemnim morem, a na zapadu s Jonskim morem.
Samo na sjeveru i sjeveroistoku ima kopnene granice. Zemlja antičkih bogova,
demokracije i žive povijesti, Grčka je popularna turistička destinacija koja osvaja

svojim šarmom i ljepotom. Beskrajna plaža s plavim nebom, zlatni pijesak i tirkizno

more, bijela sela posvuda. Mediteranska zemlja okupana suncem ima dovoljno
savršenih mjesta za nezaboravan odmor onih željnih kupanja i opuštanja, ili pak
ljubitelja umjetnosti i povijesti. Rad se sastoji od 4 poglavlja, prvo poglavlje uvodi u
prirodne resurse grčke za razvoj turizma, u drugom poglavlju se govori o
najpopularnijim turističkim atrakcijama grčke, treće poglavlje objašnjava statističke
podatke o turizmu u grčkoj, te četvrto poglavlje donosi zaključak koji sumira najvažnije
dijelove ovog rada.

3
1. Grčka
Grčka je zemlja smještena na južnoj granici Balkanskog poluotoka, okružena Jonskim,
Egejskim i Sredozemnim morem. Danas, Grčka je moderna demokratska zemlja sa
živopisnom kulturom, bogatom turističkom ponudom i raznovrsnom gastronomijom.
Grčka povijest ima dugu i bogatu tradiciju koja seže još u antička vremena. Grčka je bila
kolijevka zapadne civilizacije, a njezini su se gradovi-države isticali po svom utjecaju u
politici, umjetnosti i filozofiji. Tijekom svoje povijesti, Grčka je bila pod vlašću mnogih
imperija, uključujući rimsku i bizantsku. Nakon neovisnosti od Osmanlijskog Carstva,
Grčka je postala moderna i demokratska država. Danas je Grčka važna članica Europske
unije, ali se i dalje ponosi svojom bogatom poviješću i kulturom. Grčka se sastoji od
dvaju geološki različitih dijelova. Istočni dio (Egejska Grčka i veći dio Egejskog
arhipelaga) građen je od kristaličnih škriljevaca, koji tvore staro gorje znatne visine
(Olimp 2918 m, Osa 1978 m). Ogranci Rodopskoga gorja, koji sa sjeveroistoka prodiru u
Grčku, okružuju zatvorene plodne zavale (Tesalijska, Solunska, Beocijska i dr.) i prema
moru otvorene nizine (nizina Atene, Argosa i dr.). U depresiji, koja dijeli poluotok
Halkidiku od kopna, nalaze se mnogobrojna jezera (Koronia, Volvi i dr.). Kroz zapadnu
Grčku se usporedno s obalom Jonskoga mora pruža Pindsko gorje (dio Šarsko-pindskoga
planinskoga sustava) koje se prema istoku grana u više ogranaka; najjužniji od njih
prelazi preko otoka Krete i Rodosa (Rod) u Malu Aziju. Građeno je od mezozojskih i
tercijarnih naslaga; u vrhu Smolikas doseže visinu od 2637 m, a na Kreti vrh Psiloritis
(Idi) doseže 2456 m. Sadašnji izgled gorja nastao je tektonskim pokretima, koji još traju
(česti potresi). Duboko urezani zaljevi, Ambrakijski i Maliakoski, dijele srednju Grčku od
sjeverne; srednja je Grčka od Peloponeza gotovo potpuno odvojena Patraskim i
Korintskim zaljevom na zapadu i Eginskim zaljevom na istoku. Razvedena obala duga je
13 676 km. Grčka je jedna od najstarijih država na svijetu s neobičnom i bogatom
poviješću. Naseljena od prapovijesti, bila je plodno tlo za razvoj mnogih kultura od kojih
se ističu: Minojska kultura (oko 3000. pr. Kr.), Mikenska kultura (oko 1900. pr. Kr.) i
naposljetku Helenske kulture koja je prerasla u antičku kulturu (Stara Grčka) koja je
utjecala na razvitak i Europe i Bliskog Istoka. Razlikujemo tri razdoblja stare Grčke:
Arhajsko, Klasično i Helenističko razdoblje. God. 146. pr. Kr. Rimska Republika osvaja
grčke zemlje i započinje tzv. rimsko razdoblje, koje traje do 6. st. kada rimsku vlast
4
 zamjenjuje Bizantsko Carstvo. God. 1460. Grčka postaje dio Osmanskog
Carstva (do 1821.). Nakon Grčkog rata za neovisnost, 1829. god.

1.1 Prirodni resursi za razvoj turizma

Grčka ima obilje prirodnih resursa koji privlače turiste iz cijelog svijeta. Plaže s kristalno
čistim morem, spektakularne planinske pejzaže, rijeke i jezera, kao i bogat biljni i životinjski
svijet, čine ovu zemlju destinacijom za ljubitelje prirode i avanture. Otok Zákynthos je poznat
po svojim prekrasnim pješčanim plažama, porculanskim stijenama i predivnim tirkiznim
vodama. Park nacionalni rijeke Acheron na Epiru je idealan za ljubitelje planinarenja i vožnje
kanua, dok je planina Olympus (planina bogova) popularna destinacija za alpinizam i
penjanje.

1.1.1 Otok Zákynthos

Zákynthos, poznat i pod nazivom Zante, otok je u južnom djelu Jonskog
mora. Očarava svojom raznolikom vegetacijom i povijesnim naslijeđem. Beskrajna polja
maslina i agruma koja se susreću s cvijećem i vinogradima čine skladan niz na otoku. Mlečani
koji su vladali Zákynthosom od 1484. do 1797. nazvali su otok Fioro di Levante (Cvijet
istoka). budući da na otoku ima preko 7 000 vrsti cvijeća. Zákynthos je treći po veličini od
otoka u Jonskom moru, nakon Krfa i Kefalonije. Vjeruje se kako je prvi stanovnik otoka bio
Zákynthos te mu je posvećena drevna akropola. On je bio sin Dardanosa koji je vladao
antičkim kraljevstvom Frigija. Magični Zakintos, ili kako bi ga talijani nazvali zante, postao
je ogromna turistička atrakcija tokom proteklih nekoliko godina. Nije to samo zbog predivne
obale koja privlači ljude na ovaj posebni grčki dragulj. Jednom kada ga doživimo, maknemo
se od dugih, pješčanih plaža i istražimo ga malo bolje, otkrit ćemo nevjerojatnu prirodu i
šarmantna tradicionalna sela.

5
 Slika 1. Otok Zákynthos

(Izvor https://www.mondotravel.hr/zakintos-otok-zakintos-i-klasicna-grcka.html)

1.1.2 Rijeka Acheron

U prijevodu sa starogrčkog jezika, Acheron zvuči kao rijeka tuge, a za ljubitelje grčke
mitologije Acheron je posebno mjesto. Uostalom upravo je ona bila granica između
kraljevstva živih i mrtvih, a upravo je kroz nju tmurni Charon slao duše mrtvih ljudi u
zagrobni život Hada. Veliki Dante vjerovao je da je Acheron prvi krug pakla. Duljina rijeke je
samo 58 km, ali istodobno se njezin tok ima vremena promijeniti 3 puta. U gornjem toku
Acheron probija se stjenovitim brdom. Tada se ispostavilo da su njezine vode zasićene
tmurnom i vrlo uskom klisurom, a tek nakon što je stigla do ravnice, rijeka mirno odvodi
svoje vode do obale jonskog mora. Rijeka nudi sve uvjete za rafting,puštanje sa kanuom te
jahanje konja kroz korito ledene rijeke.

6
 Slika 2. Rijeka Acheron

( Izvor: https://mapio.net/wiki/Q191087-hr/)

1.1.3 Planina Olympus

Sveta planina Olympus. S tim riječima u mašti se pojavljuju veličanstveni antički spomenici,
hramovi, neustrašivi junaci starogrčkih mitova i besmrtni bogovi. Prema mitovima, održavali
su život običnih smrtnika pod promatranjem iz strmih vrhova, predstavljali ih ili kažnjavali,
ponekad su dijelili tajne svemira s grčkim mudracima, s vremena na vrijeme otimali ljepotice,
ostvarivali podvale u razmacima uređivanja svojih života, ukratko, vodili najobičniji božanski
život. Svi su čuli za čuvene mitove drevne Grčke, koji nisu bili samo fikcija, nego su priču o
staroj Grčkoj ispričali u bajkovitom obliku, odražavajući karakter cijele nacije. Planinski
lanac, nazvan Olympus, uključuje četiri vrha. Najviši od njih - vrh Pantheona (Mitikas), koji
je visok na 2918 metara iznad zemlje. Samo šest metara manje od visine vrha Scola. Treći vrh

7
je Stephanie (2905 metara), što se naziva prijestolje Zeusa, a četvrti je vrh Scala (2866
metara) Do početka 20. stoljeća ljudi su se bojali penjati se na planine, smatrali su ih
nepristupačnim i zabranjenim. Ali 1913. godine prvi se čovjek popeo na najvišu točku planine
Olimp - bio je to grčki Krist Kakalas. Godine 1938. teritorij na planini od gotovo 4 tisuće
hektara proglašen je nacionalnim parkom prirode, a 1981. UNESCO ga je proglasio
rezervatom biosfere. Danas drevna legenda i mit mogu postati stvarnost za sve. Usponi se
organiziraju na Olympus, i to ne planinarski, već turistički, u kojem mogu sudjelovati ljudi
koji nemaju sportsku obuku i planinarsku opremu.

Slika 3. Planina Olympus

( Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Olimp)

1.2 Društveni resursi razvoja turizma

Vrlo privlačni turistički resursi su sačuvani ostaci prošlih civilizacija, spomenici, pojedini
objekti urbanističke cjeline i umjetnička djela u kiparstvu i slikarstvu zbog visoke razine
umjetničke vrijednosti, povijesnog značenja, estetike i drugih vrijednosti. Takvi resursi sami
po sebi teško mogu privući turiste, međutim, služe kao dopunski motiv privlačenja turista.
Iako turisti prije odabiru atraktivna mjesta gdje se mogu odmoriti i rekreirati, u današnje
vrijeme obrazovna razina turista je sve veća pa biraju mjesta za putovanje gdje mogu
zadovoljiti i svoje kulturne potrebe. Ambijentalnim resursima nazivaju se prostorne cjeline
koje su nastale djelovanjem čovjeka, a za turiste su posebno privlačne svojim izgledom,
tehnikom izvedbe i funkcijom. To su resursi koji svojim svojstvima rijetko mogu samostalno

8
privlačiti turiste, međutim često imaju velik turistički posjet pa tako njihov utjecaj na druge
atrakcije može biti jako velik. Ambijentalnost je važna karika u turizmu jer naselja s takvim
resursima imaju dulje sezonsko poslovanje.Na većinu turista veliki utjecaj ima bogatstvo
kulturno- povijesnih resursa, njihov estetski stupanj i njihova znamenitost, posebno kod
odabira destinacije i planiranja turističkog putovanja.Grčke narodne igre, pjesme, običaji,
narodno graditeljstvo, narodne nošnje, rukotvorine, kulinarske vještine, mentalitet i druge
socijalne osobine naroda opisuju život jednog naroda. Takve atrakcije imaju turističku
vrijednost jer predstavljaju neke narodne umjetnosti koje ne postoje ili su izumrle u većini
industrijskih zemalja. Turistima su predstavljene putem različitih manifestacija na različitim
mjestima i situacijama, kao i organizacijom manifestacija različitog karaktera. Etnosocijalni
resursi daju specifična obilježja nekoj etničkoj skupini i li naciji, te kreiraju vlastiti kulturni i
identitet. Povijesni i kulturni spomenici grčkog naroda te arhitektonska, likovna, glazbena i
kazališna djela spadaju u grupu umjetničkih resursa. Takve vrijednosti obično možemo naći u
muzejima ili drugim kulturnim ustanovama. Stupanj atraktivnosti turističkog mjesta svakako
podižu različite kulturne i druge manifestacije. Osim što obogaćuju sadržaj boravka potiču i
veću potrošnju turista. Prema vrsti dijele se na kulturne, sportske, zabavne, vjerske,
znanstvene i gospodarske. Manifestacije nisu osnovane radi turizma, ali zato turizam utječe na
njihov postanak, kvalitetu, razvoj, vrijeme održavanja. Također, one nemaju jednak stupanj
privlačnosti, koji je određen vrstom i značenjem priredbe, mjestom i vremenom održavanja.

2. Turističke atrakcije grčke

Grci, kao stanovnici zemlje koja se prostirala južnim dijelom Balkanskog poluotoka, u
antičko doba ruhom legendi i bogate mitologije, oblikovali su okolinu i društvo u kojem su
živjeli. Vrlo važan dio okoline bila su i grčka svetišta ili proročišta. U najpoznatija grčka
svetišta ubrajaju se Delfi, Dodona, Epidaur i Olimpija. Svetišta nisu imala samo religioznu
ulogu, već i vrlo važnu svjetovnu ulogu. U njima su se organizirala sportska nadmetanja,
poput Olimpijskih igara u Olimpiji i Pitijskih igara u Delfima, i književno – kazališna
nadmetanja. U svetištima su se izglađivali sporovi i napetosti, a nastojao se steći i politički
utjecaj. Mnogi gradovi natjecali su se u prinošenju darova, kao izrazu poštovanja određenog

9
božanstva, te su tako stvarali bogate riznice svetišta. Svetišta su pored sakralnih objekata,
imala i mnogo objekata u kojima su boravili hodočasnici, sportaši i umjetnici. Takvi objekti
su bili najčešće gimnazij, stadion, kazalište, leonidaion (hotel), buleuterion (vijećnica) itd.
Najpoznatiji sakralni objekti u grčkim svetištima su tholos (kružni hram) u Delfima i
Olimpiji, Asklepijev hram u Epidauru, Apolonov hram u Delfima, Zeusov hram u Dodoni,
Herin hram u Olimpiji i Zeusov hram u Olimpiji. U sklopu današnjih grčkih svetišta nalaze se
muzeji u čijim dvoranama su izloženi pronađeni originalni i rekontruirani predmeti i
umjetnine koje očaravaju posjetitelje.

2.1 Svetište Delfi

Delfi se kao naselje javljaju već u rano brončano doba, usporedno s naseljima kao što su
Tirint, Mikena, Orhomenos (Beocija) i druga. Delfi su vrlo rano postali mjesto kulta. Bilo je
to u kasnomikenskom razdoblju, koje je pripadalo božanstvima Geji i Posejdonu. Grci su
Delfe smatrali ne samo središtem Helade nego i svijeta. Kao svetište i središte Apolonovog
kulta u antici, prihvaća se od 8. st. prije Krista. To je proročište pronijelo slavu Delfa po
čitavom antičkom avijetu. S njim se nije moglo mjeriti ni jedno drugo proročište, pa ni ono
Zeusovo u Dodoni u Epiru, niti ono u Didimi u Maloj Aziji. Delfi su tako postali
najznačajnije i najpoznatije religijsko središte antičke Grčke, imajući veliku ulogu u njezinom
vjerskom i političkom životu.13 Ovdje su se odobravala i zabranjivala kroz božja usta, kroz
proročanstva i odgovore, sva djela grčkoga naroda, od osnivanja kolonija do ratova između
gradova-država. Početkom 6. st. prije Krista u Delfima su se održavala natjecanja u sportskim
i umjetničkim disciplinama, nazvana Delfijske ih Pitijske igre. U Delfe je iz Antele kod
Termopila bilo preneseno sjedište Amiktionijskog saveza, koji je činilo dvanaest susjednih
grčkih plemena i polisa, zbog održavanja svetog mira u vrijeme Pitijskih igara i zaštite i
staranja o Apolonovu svetištu.

Delfi su bili svetište i proročište antičke Grčke, a u 8. st. prije Krista posebice je postalo
glasovito Apolonovo svetište u kojemu je djelovala proročica Pitija. (Pitija nije bilo osobno
ime određene osobe, već titula svećenice putem koje je Apolon objavljivao ljudima volju
vrhovnog boga Zeusa.) Antički tekstovi Pitiju najčešće opisuju kao stariju ženu koja, sjedeći
na tronošcu iznad pukotine u stijeni, udiše pare koje izlaze iz tla i u transu izgovara
nepovezane riječi i misli. Svećenici su te riječi i misli bilježili i pretvarali u „proročanstva”. S
obzirom na opće vjerovanje da su ta proročanstva božanskog podrijetla ona su imala znatan
utjecaj, poglavito ako su to bili odgovori na upite vladara. Delphi (Delfí), leži na obroncima

10
planine Parnassus, visoko iznad Korintskog zaljeva, jedan je od najpoznatijih povijesnih
znamenitosti u Grčkoj, poznat po cijelom drevnom grčkom svijetu i šire kao svetište Apollo i
svetište svoga Oraclea. Danas je UNESCO-ve Svjetske kulturne baštine, Delphi redovima s
Akropolom u Ateni, Olympiji i otoku Delos kao jednu od najznačajnijih turističkih atrakcija
klasičnog razdoblja antičke Grčke. Njegovo bogatstvo ostataka kombinira se sa svojim
veličanstvenim planinskim postavom i njegovom važnošću u grčkoj mitologiji kako bi Delphi
jedna od najviših točaka posjeta Grčkoj.

Slika 4. Svetište Delfi

( Izvor: https://www.aquatravel.rs/prorociste-u-delfima/)

2.2 Akropola

Jedan od najpoznatijih simbola stare Grčke i antičke kulture koja je obilježila ogroman dio
svjetske povijesti svakako je atenska Akropola, najimpozantnija građevina grčke prijestolnice
nad kojom tisućljećima bdije s uzvisine. Čini ju kompleks građevina smještenih na stijeni, na
150 metara nadmorske visine, cijela je građevina visoka i do 70 metara i prostire se na
površini od 30 četvornih kilometara. Najstariji dijelovi stari su najmanje 4000 godina, a
većina je sagrađena prije 2500 godina. Legenda kaže da je nastala nakon svađe boga
Posejdona i božice Atene u kojoj je Atena pobijedila i zasadila maslinu u golu klisuru stijene
11
koja je odolijevala vremenu i napadima. To je mitologija, a evo koje stvarne činjenice možda
niste znali o ovom mjestu koje je 1987. upisano na UNESCO-ov popis svjetske baštine i jedan
je od najvažnijih povijesnih i kulturnih spomenika u Europi. Posjet Ateni ne dolazi u obzir
bez obilaska Akropole Uspon na vrh akropole nije lagan ali milijuni turista posjećuju
Akropolu svake godine.

Slika 5. Akropola

( Izvor: https://putnikofer.hr/mjesta/atenska-akropola-zanimljivosti/)

Gotovo jednako kao cijela Akropola, diljem svijeta je poznat Partenon, izgrađen 438. godine
kao hram božici Ateni. Sagrađen je u vrijeme najveće moći Atenskog carstva i simbolizira
atensku demokraciju, ali i cijelu antičku Grčku. Kroz povijest je mijenjao namjenu, kršćani su
taj antički hram pretvorili u crkvu posvećenu Djevici Mariji, a kad su Turci zauzeli grad

1460-ih Otomansko carstvo je Partenon pretvorilo u džamiju. Najznačajnija zgrada Akropole

jest Partenon, ali cijeli kompleks ima još povijesno važnih znamenitosti. Neke od njih su

12
Erehtejon, Propileje i hram Atene Nike, kao i Dionizovo kazalište i odeon Heroda Atikusa
koje danas nisu u dobrom stanju. Hram Atene Nike izgrađen je 420. godine prije Krista i prvi
je u Akropoli imao značajke ionskog stila. S njega su uklonjeni frizovi, reljefni prikazi ratova
i tema iz mitologije koji se danas mogu vidjeti u Muzeju Akropole.

Slika 6. Partenon

( Izvor: https://www.historyhit.com/locations/the-parthenon/)

2.3 Meteora

Neke od najljepših svjetskih znamenitosti nekada ostanu nezamijećene jer se nalaze na

udaljenim i teško dostupnim mjestima. Ipak, njihova svojevrsna izolacija od stvarnog svijeta
daje im još jednu notu mistike i nadrealizma, posebice kada se radi o religijskim i spiritualnim
građevinama. Jedna od takvih građevina je i Meteora, skrivena u samom srcu Grčke.
Ljepote grčkih otoka su svima već dobro poznate, a ono što također mnogi znaju jest da ova
zemlja obiluje nestvarnim hramovima čija povijest seže daleko u prošlost. Upravo je Meteora,

13
kompleks od šest pravoslavnih samostana, jedno od takvih čuda. Ime je dobila po grčkoj riječi
„meteora“, što u prijevodu znači da lebdi u zraku, a to je vidljivo i u samom izgledu
samostana smještenih na vrhu litice. Osnovani su prije nekoliko stotina godina Izgled Meteore
je zaista fascinantan te odaje dojam kao da dotiče nebo. Jedini način kako posjetiti ovo sveto
mjesto gdje i danas žive misionari jest penjanje po starim stepenicama. Sve do vrha na 600
metara nadmorske visine! Stube su uklesane u kamen, a prijelaz preko osam metara dugog
visećeg mosta vodi do poznatog samostana Svetog Stefana. Prvi monasi na ovom području
pojavili su se u 11. stoljeću, ali manastire na ovako nedostupnim lokacijama počeli su graditi
tek 1453. godine zbog zabrinutosti oko osmanlijskih osvajanja regije. Manastiri se nalaze na
sjeverozapadnom dijelu Tesalske ravnice, kraj grada Kalambake u kojem živi svega 12 tisuća
stanovnika. Manastiri Meteora danas su pod zaštitom UNESCO-a, a Republika Grčka ih je
1995. godine proglasila „Svetim mjestom”. Odlučni u svojoj namjeri, monasi su godinama
nosili građevinski materijal na vrhove stijena, koristeći konope, mreže i vreće na leđima.

Slika 7. Meteora

( Izvor: https://punkufer.dnevnik.hr/clanak/meteora-grcki-samostani-na-vrhu-stijena---
483015.html)

2.4 Otok Rodos

Jedan od najpopularnijih (i naseljenih) otoka u Grčkoj je Rodos. Nazivan i "Otok vitezova",

najveći je od otoka u Dodekanezu i nalazi se vrlo blizu turske obale. Prethodno je Rodos bio
jedno od sedam svjetskih čuda antičkog svijeta, budući da je tu stajao divovski Kolos s
Rodosa. Otok je najpopularnije turističko odredište u Europi. Prekrasna kombinacija
arheoloških nalazišta, srednjovjekovnih građevina i sunčanih plaža čine Rodos mjestom u

14
kojem se lako zaljubiti. Prema predaji skulptura grčkog boga sunca i zaštitnika Rodosa,
Helija, podignuta je nakon obrane otoka od makedonskog kralja Demetrija Polikreta i
nalazila se na ulazu u luku Rodos. Novac za podizanje ovog divovskog kipa dobiven je od
prodaje osvojene makedonske ratne opreme. Kip je 291. godine prije Krista započeo
izrađivati Hares iz Linda, a za dovršetak bilo mu je potrebno 12 godina i pomoć od oko
stotine radnika. Kolos je prikazivao Helija kako stoji raširenih nogu na dva kamena postolja s
gorućom bakljom u ruci, bio je visok 30 – 40 metara, težak čak sedamdeset tona i napravljen
u bronci. Ovaj monumentalni kip nije bio dugog vijeka. Stradao je 226. godine prije Krista u
jakom potresu koji je pogodio Rodos, slomivši se u koljenima. Iako je pomoć za obnovu
Kolosa stizala sa svih strana, prema predaji on nije obnovljen jer se smatralo da bi njegovo
ponovno podizanje donijelo Rodosu lošu sreću. Kilometri pješčanih plaža, šumovita i brdovita
unutrašnjost otoka, freskirane crkve, brojni dvorci, sve su to obilježja možda najboljeg
srednjovjekovnog mediteranskog otoka Rodosa. S čak 8 sunčanih mjeseci godišnje, Rodos je
zapravo raj za sve turiste.

Slika 8. Otok Rodos

( Izvor: https://www.mondotravel.hr/zasto-rodos.html)

3. Turizam u grčkoj

Turizam je jedan od najvažnijih sektora grčke ekonomije i ključni stup gospodarskog rasta.
Ministarstvo turizma odgovorno je za izradu i razvoj turističke politike u Grčkoj. Uvodi
zakonodavstvo o turizmu, kreira strateški marketinški plan, potiče ulaganja i radi na

15
poboljšanju kvalitete i konkurentnosti grčkog turizma. Ministarstvo usko surađuje s ostalim
ministarstva i turističkim tijelima, kao što su Udruženje grčkih turističkih poduzeće i Institut
za turizam. Provedbu marketinške strategije provodi Grčka nacionalna turistička organizacija
(GNTO), koji upravlja mrežom od 16 ureda u inozemstvu. Turistička strategija Grčke ima za
cilj promociju zemlje kao globalne i atraktivne cjelogodišnje destinacije koja nudi jedinstvena
i autentična turistička iskustva. Turizam je u središtu vladine politike za nacionalni razvoj,
inovacije i otvorenost tržišta. Glavni prioriteti nacionalne turističke politike su poboljšanje
konkurentnosti, kvalitete, autentičnosti, elastičnosti i održivosti turističkog proizvoda te
jačanje ulaganja u visokokvalitetni smještaj i druga turistička zbivanja s malim utjecajem na
okoliš. Također uzima u obzir UN-ove ciljeve održivog razvoja. Ključni izazov za turistički
sektor u Grčkoj su prevelike gužve u destinacijama uzrokovane prevelikim brojem turista,
posebno tijekom vrhunca ljetne sezone. Novo zakonodavstvo koje se odnosi na razvoj
tematskih proizvoda stvara institucionalni okvir koji omogućuje diferencijaciju proizvoda, s
krajnjim strateškim ciljem smanjenja akutne sezonalnosti. Usko surađujući s glavnim
turoperatorima, plan ima za cilj istaknuti odredišta nova u nastajanju i privući posjetitelje da
iskuse manje poznata mjesta, te da ih potakne da putuju izvan glavne sezone. Novi zakoni
prepoznaju more, lječilište, sport, ruralni, vjerski, kongresni i događanja te zdravstveni
turizam kao ključne mogućnosti rasta. Nedavno zakonodavstvo također je pomoglo
modernizirati rad lanca vrijednosti turizma - podržavajući poduzetništvo i poboljšavajući
vještine kako bi se kapitaliziralo na novim emitivnim tržištima, koja zahtijevaju autentično i
održivo iskustvo. U tom okviru, Ministarstvo turizma provodi politiku diverzifikacije
turističkog proizvoda, nadogradnje turističke infrastrukture i ugrađivanja turističkog sektora u
lokalno gospodarstvo. Cilj ovih akcija je stvaranje visokokvalitetnih radnih mjesta, povećanje
turističke potrošnje, prostornu disperziju turističke potražnje te zaštitu i poboljšanje prirodnih
i kulturnih resursa, a sve u cilju ostvarivanja pozitivnih ekonomskih učinaka turizma utječući
na šire nacionalno gospodarstvo.

3.1 Statistički podatci

Godine 2019. Grčku je posjetilo 31,4 milijuna stranih turista. U analiziranom

petnaestogodišnjem razdoblju od 2005. do 2019. iz godine u godinu Grčka bilježi
trend rasta međunarodnih turističkih dolazaka te su dolasci povećani za 112% u tom

16
razdoblju. Izuzetak su bile 2008. i 2009.godina kada se svijet suočio s ekonomskom i
financijskom krizom. čak i posljednje, 2019. broj dolazaka stranih turista u Grčkoj
povećan je za 4%.

Grafikon broj 1. Broj međunarodnih turističkih dolazaka u razdoblju od 2005. do

2019. godine u Grčkoj (u 000 inozemnih dolazaka)

35.000
31.348
30.123
30.000
27.194
24.799
25.000 23.599
22.033

20.000 17.920
16.03916.16515.939 16.427
15.518
14.765 14.91515.007
15.000

10.000

5.000

0
2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

( Izvor: https://www.unwto.org/statistic/basic-tourism-statistics)

Izravni doprinos putovanja i turizma BDP-u u 2019. godini iznosio je 15,5 milijardi
eura (8,2% BDP-a). Prikazano na grafikonu broj 2. Prognoziran je i dalje trend rasta
ekonomske važnosti turizma u Grčkoj. Očekuje se da će izravni doprinos putovanja i
turizma BDP-u rasti za 4,0% godišnje na 23,3 milijarde EUR (10,0% BDP-a) do

17
2030. godine. Napominje se da je ova prognoza bila napravljena prije izbijanja
kovidijalne krize, ali kada se situacija s korona virusom stabilizira može se
pretpostaviti da će se ipak ostvariti.

Grafikon broj 2. Izravan doprinos turizma BDP-u Grčke

( Izvor: https://wttc.org/Research/Economic-Impact)

18
Ukupni doprinos putovanja i turizma BDP-u iznosio je 39,1 milijarde eura u 2019. godini
(20,8% BDP-a). Predviđa se porast od 3,8% godišnje na 58,1 milijardu eura do 2030. godine
(24,9% BDP-a)

Grafikon broj 3. Ukupan doprinosa turizma BDP-u Grčke

( Izvor: https://wttc.org/Research/Economic-Impact)

Grafikon broj 4. Izravan doprinos turizma zaposlenosti u grčkoj

( Izvor: https://wttc.org/Research/Economic-Impact)
Putovanja i turizam izravno su u 2019. godini stvorili 311.500 radnih mjesta (8,0%

19
od ukupnog broja zaposlenih). Prognoze zapošljavanja u turizmu Grčke su također
optimistične. Prema ovom istraživanju koje je provedeno prije kovidijalne krize
očekivalo se da bi se u turizmu i putovanjima u Grčkoj otvoriti 449.000 radnih
mjesta, što je porast od 3,7% godišnje od 2021. godine. Osim inozemnog turizma u
Grčkoj je također razvijen i domaći turizam, stoga potrošnja tih turista također
pridonosi BDP-u zemlje. Domaća turistička potrošnja generirala je izravno 31,5%
udjela BDP-a u 2019. u usporedbi s 68,5% udjela u BDP-u koju generira turistička
potrošnja stranih posjetitelja, odnosno to su prihodi od međunarodnog
turizma.Prognoze prema istraživanju, planirale su još dinamičniji trend rasta prihoda
od inozemnog turizma u odnosu na potrošnju domaćih turista. Očekuje se da će
domaća turistička potrošnja porasti za 1,9% godišnje na 12,2 milijarde EUR 2030., a
potrošnja inozemnih turista da će porasti 4,8% godišnje na 34,7 milijarde EUR 2030.
godine.
Grafikon broj 5. Usporedba doprinosa BDP-u po vrstama potrošnje u grčkoj u 2019
godini

( Izvor https://wttc.org/Research/Economic-Impact)

20
4. Zaključak

Grčku krase brojni zaljevi, obale, otoci i poluotoci. Ukoliko želite od odmora nešto drugo,
osim kupanja, sunčanja, ljeta i mora tu je i bogata kultura. Brojni ostatci stare Grčke ogroman
su razlog zašto brojni gosti posjećuju Grčku. Grčka je jedna od najpopularnijih turističkih
destinacija u Europi, poznata po svojim prekrasnim plažama, kristalno čistom moru i bogatoj
kulturnoj baštini. Osim sunčanja i kupanja, posjetitelji se mogu diviti antičkim hramovima,
izvrsnoj hrani i vinskim podrumima. Grčka nudi mnoge aktivnosti poput planinarenja,
ronjenja i jedrenja. Popularni otoci u Grčkoj su Santorini, Mikonos, Krf i Rodos. Turizam je
važan za gospodarstvo Grčke, te je industrija uslužnih djelatnosti razvijena kroz cijelu zemlju.
U Grčkoj se također mogu pronaći različiti smještajni kapaciteti, od luksuznih hotela do malih
apartmana na obali mora. Osim toga, grčka gastronomija nudi uzorak tradicionalne kuhinje s
mediteranskim prizvukom koji će zadovoljiti i najzahtjevnije gurmane.

21
5. Literatura

1. 10 gradova antičke Grčke koje morate posjetiti (2022.) - Travel S Helper (14.05.2023)
2. https://www.svjetskiputnik.hr/7-jedinstvenih-atrakcija-u-grckoj/
(14.05.2023)

3. https://www.skolskiportal.hr/sadrzaj/iz-skolskog-svijeta/tajna-pitijinih-
ekstaza/ (14.05.2023)

22
6. Slike

Slika 1. Otok Zákynthos

Slika 2. Rijeka Acheron

Slika 3. Planina Olympus

Slika 4. Svetište Delfi

Slika 5. Akropola

Slika 6. Partenon

Slika 7. Meteora

Slika 8. Otok Rodos

Slika 9. Grafikon broj 1. Broj međunarodnih turističkih dolazaka u razdoblju od

2005. do 2019. godine u Grčkoj (u 000 inozemnih dolazaka)
Slika 10. Grafikon broj 2. Izravan doprinos turizma BDP-u Grčke

Slika 11. Grafikon broj 3. Ukupan doprinosa turizma BDP-u Grčke

Slika 12. afikon broj 4. Izravan doprinos turizma zaposlenosti u grčkoj

Slika 13. Usporedba doprinosa BDP-u po vrstama potrošnje u grčkoj u 2019 godini

23