LISIAR : GRCI I RIMLJANI

1.

ZEMLJOPISNI PREGLED

Klasini Heleni ili Grci drali su svojom matinom zemljom Heladom - juni Balkan s otocima
Egejskog i Jonskog mora, te zapadnu obalu Male Azije, te sve to su posjedovali i naseobinama.
Najstarija literarna potvrda za etniko ime Helen sauvala se u stihovima pjesnika Hezioda -Heladom se
najprije nazvao jedan kraj u Epiru, a kasnije se tako zvalo ire geografsko podruje.
Grakosi- stanovnici jedne empirijske oblasti, iz tog plemenskog imena nastala latinska forma za ime
naroda Graeci i ime zemlje Graecia.
BALKANSKA GRKA - preteno je brdovita. Razlikujemo tri glavna geografska podruja Helade sjeverno, srednje i juno.
Sjeverna Grka - u visini Olimpa i Akrokeraunijskih brda, prema jugu do crte koja vijuga od
Ambrakijskog zaliva preko Timfresta do Malijskog zaljeva.
Brdski lanac Pind podijelio je sjevernu Grku na dva vea podruja koja se i klimatski razlikuju - na
Tesaliju i Epir.
Tesalija- zemlja grkih Eoljana, najvea grka ravnica izmeu Pinda, Egejskog mora, Olimpa i Ete dovodi se u vezu s najstarijom grkom prolosti. Najplodnija zemlja, kroz nju tee rijeka Penej. Najvii
planinski vrh je Olimp - sjedite olimpskih bogova
Luka Iolkos - luka legendarnih Argonauta.
Epir- brdovit grko - ilirski kraj uz obalu Jonskoga mora i u njezinu zaleu do Pindskoga lanca, sa
sjevernom granicom negdje oko rijeke Vojue, a junom uzdu Ambrakijskog zaliva.
Klasini egejski Grci drali su empirske brane za barbare ili polubarbare.
Dodona - prastaro grko kultno sredite.
Epeiros - kopno zemlji su dali ime oni s mora, pomorci koji su sa zapada prilazili na ovo kopno.
Srednja Grka - uzak brdovit pojas juno od Epira do Saronskog zaljeva. Korintska prevlaka dijeli ili
spaja stanovnike ovog sredinjeg dijela Grke sa Pelepoanima.
Najistoniji dio srednje Grke pripao je Jonjanima,a sve ostale dijelove zaposjeli su Dorani.
Atika - najistoniji dio srednje Grke, njihovu obalu zapljuskuje Egejsko more. Brdovit kraj s malim
ravnicama.
Brdace Laurion na jugoistonom kraju Atike, bilo je vano zbog svojih rudnika srebra.
Povijesno znaenje imaju breljci Areopag, Likabet, Pniks,a osobito onaj koji je postao srcem Atene Akropola.
Tri klasine oblasti Diakria - zagorje, Pedion - dolina i Paralia - primorje.
Beocija- prostrana regija zapadno od Atike, dijeli ih brdski lanac Kiteron. Sjeverni je dio Beocije ravnica.
Juni i istoni krajevi su goroviti.
Helikon najvii vrh dali su pjesnici muzama. Prastaro politiko sredite Beocije bio je Orhomen. U
klasino doba tu je bila Teba. Povijesnu vanost imaju beodski gradovi - Plateja, Leuktra, Heroneja,
Koroneja i Tanagra.
Fokida - oblast zapadno od Beocije. Sva je u znaku visokog Paranasa. Delfi regionalno, politiko i
kulturno sredite svih Grka.
Jo zapadnije smjestili su se Etolci, a uz obalu Jonskog mora Akarnanci.
Peloponez - otok otkako je probijen Korintski prokop. dominira gorje koje sa sredita poluotoka klasina Arkadija - usmjerava svoje ogranke u svim smjerovima prema moru. Brdski lanac Tajget dijeli
dvije najprostranije doline najjunijeg grkog kraja, Lakoniju i Meseniju.
Ahaji- uska primorska obala, ekonomski najvredniji dio
Agrolida- sjeveroistoni poluotoki ogranak Peleponeza.
Otoci
Poslije Krete najvei je grki otok Eubeja u Egejskom moru. Jugopazadni dio Egejskog mora Cikladi.
Izmeu Ciklada i Male Azije Sporadi - rasuti otoci koje s juga zatvara Rod, a sa sjevera Sam. Pripadali
su u veini Doranima.
1

Rod - veliki i plodni dorski otok uz junu maloazijsku obalu. Preko njega su se zapadni Grci povezivali s
poslovnim svijetom na Istoku. U petom stoljeu pr. n. e osnovan je grad Rod.
Otoci eolskih Grka- najpoznatiji Lezbos s gradom Mitilenom. Od grkih otoka u Jonskom moru najvee
je povijesno znaenje imala Korkira s istoimenim gradom.
Herodot kae kako je Heladu uvijek pratilo siromatvo. Tek neto vie od jedne petine njezina zemljita
bilo je pogodno za uspjenu poljoprivredu.

2. IZVORI I DANANJA HISTORIOGRAFIJA

Izvori
Literarni izvori:
a) cjelokupna antika grka knjievnost, rukopisna i epigrafska
b) mnogi latinski i grkobizantski tekstovi u cjelini ili djelomino
c) poneto iz orijentalne literature
Arheoloki - raznovrsni, svi sauvani spomenici antike grke arhitekture i likovnih umjetnosti,
materijalni proizvodi starih Grka. Posebna vrijednost - numizmatiki materijal - novci i keramika
Epigrafski spomenici natpisi - prouavaju se literarno i arheoloki - najizvorniji
LITERARNI IZVORI
Grka historiografija - svako djelo grke antike knjievnosti. Grka antika historiografija - dio
povijesti knjievnosti. Logografi - najstariji i neki mlai povjesniari. Tim imenom danas nazivamo
grke povjesniare starije od Herodota i neke njegove suvremenike.
Pisali su genealogije rodoslovlja - o postanku znamenitijih rodova, te o osnutku nekih gradova. Biljeili
su usmenu predaju , te citirali stare pisane dokumente
Najstariji logograf - Heketaj iz Mileta. Najznaajniji je Heketaj Mileanin.
Helanik iz Mitilene - vrlo plodan pisac, njegova Atida najstarija povijest Atike.
Historiografi - Herodot Halikarnaanin - prvi pravi povjesniar, otac povijesti. Mnogo je putovao, a
boravio je u Ateni u junoj Italiji i na Siciliji. Opseno djelo Historiai. Helenistiki filozofi to djelo
podijelili u 9 knjiga i svaku nazvali imenom jedne muze. Njegovi podaci o grko-perzijskim ratovima u
cjelini vrlo pozdani.
Tukidid - Povijest peleponeskog rata dijeli se u 8 knjiga. Dragocijeni podaci. On je unaprijedio grku
historiografiju. Vidi prave uzroke i povod, te je objektivan. On je najvei antiki historiograf, te je
osniva povijesne kritike.
Ksenofont - Grka povijest - nastavlja se na Tukididovu povijest peleponeskog rata.
Efor iz maloazijske Kime bio je vrlo cijenjen historiograf.
Veliku historigrafsku vanost ima Aristotelov Atenski ustav povijesni prikaz razvitka atenskog dravnog
ustava.
Atidografi - historiografi koji su obraivali povijest Atike, poznatiji su Helanik, Klidem, Melantij,
Fanodem, Androtion, Demon, Filhor.
U helenistiko doba povjesniara je bilo na pretek. Mnogi su pisali o Aleksandru Velikom. Istaknuli su se
Hijeronim iz Karidije, Duris sa Sama, Berosos, Maneton.
Polibije - je napisao opsenu povijest Historije u etrdeset knjiga. On je posljedni veliki grki
historiograf.
U rimskoj epohi kada je Grka bila pod vlau Rimljana, grki i helenizirani knjievnici stvarali su u
raznim krajevima nova raznovrsna djela. Meu historiografima istaknuli su se Diodor Sikulski, Dionizije
Halikarnaanin, Strabon, Josip Flavije, Plutarh, Arijan, Apijan, Kasije Dion i drugi.
OSTALI LITERARNI IZVORI - historiografima su bliski perijegeti koji su opisivali krajeve i
znamenitosti dajui uz put podatke o stanovnitvu. Poznati su Polemon, Kaliksen, Aleksander Polihistor i
dr. Njihova djela nisu sauvana.
Vrlo je informativna sauvana perijegeza nepoznata autora, tzv. pseudo-Skimnova perijegeza.

Strabon - djelo Geographika u 17 knjiga, historijsko-geografskog sadraja. U njegovim djelima ima

mnogo podataka i o ilirskim krajevima.
Ptolomej - zemljopisac i astronom, ostavio djelo Uputa u zemljopis, koji je djelomino sauva, a sadri
mnogo korisnih podataka.
Mnogi fragmenti iz izgubljenih grkih antikih tekstova poznati su nam preko bizantskkih pisaca.
Euzebije - autor djela Chronika djelomino sauvana u grkom orginalu
POVIJESNA KRONOLOGIJA - Grci su veinom usvojili datiranje povijesnih dogaaja po
olimpijadama, prva datirana 776. Pr. n. e. - od nje Grci broje godine.
Ueni Eratosten datirao je vanije dogaaje prema osvajanju Troje.
Kranski su pisci datirali Kristovo roenje etvrtom godinom 194 olipijade - nultom godinom. Uzeli su
taj datum kao kronoloku eru. Datiranje po Kristovu roenju pripisuje se opatu Dioniziju Malom.
Kranska ili nova ili naa era konvencionalno se odrala u nauci i uope jer ima praktinu vrijednost.
ARHEOLOKI I EPIGRAFSKI IZVORI
Arheoloki spomenici- arhitektura, kipartsvo, slikarstvo, keramika-umjetnost i obrt.
I u antiko doba neki ueni ljudi vodili evidenciju o likovnim spomenicima.
U srednjem vijeku uniteno mnogo antikih spomenika. U doba renesanse sakupljaju antike materijale.
Sistematska arheoloka iskapanja na Rodu, Cipru, Beociji, Dipilonu.
Schliemann - Troja, Mikena, Tirins.
Poetkom naeg stoljea Arthur Evans poeo je iskopavati na Kreti. U to doba arheolozi su poeli
intenzivnije iskopavati neolitik na grkom tlu.
Epigrafika - natpisi, najizvornije su sauvani antiki pisani dokumenti. Slubeni dokumenti su u antkih
Grka bili veinom epigrafski.
Najstariji grki natpisi, primitivni, na prvi pogled beznaajni, dragocjena su svjedoanstva svog vremena.
Klasina Grka, na prvom mjestu Atena, ostavila je o sebi dobru epigrafsku monumentalnu tradiciju.
Povijest helenistike privrede i drutva poznajemo gotovo iskljuivo iz epigrafskih izvora.
RAZVITAK HISTORIOGRAFIJE
Povijest antikih Grka koju su prouavali najprije sami antiki Grci, pa Rimljani i Bizantinci, ponovno se
poela prouavati u doba humanizma i renesanse u raznim krajevima Europe.
U 18. I 19. Stoljeu Englezi su objavili nekoliko opsenih prirunika povijesti antikih Grka.
Zahvaljujui velikim arheolokim otkriima i napretku nauke posljednjih sto godina, svestrano se razvilo
i unaprijedilo prouavanje antike, posebno grke.
Eduard Meyer ima najvanije mjesto meu istraivaima povijesti antikih naroda. Glavno mu je djelo
povijest starog vijeka. On je savren poznavalac klasinog svijeta grkog i rimskog koji je ovladao
jezikom i kulturom veih civiliziranih naroda Istoka, osobito hebrejskog i egipatskog.
Sovjetski uenjaci - prvi poeli prouavati antiki povijest na temelju marsistikog gledanja na svijet,
dali su dosad mnoge studije iz podruja grke antike. Plod njihova rada je djelo Povijest stare Grke.
NEOLITSKO I RANO BRONANO DOBA
1. Kameno doba
Na teritoriju balkanske Grke u novije je doba otkriveno mnogo spomenika ljudske djelatnosti iz doba
paleolitika, starog kamenog doba.
Mlae kameno doba, neolitik, arheoloki je odlino dokumentirano na Balkanu i na egejskim otocima.
U zaleu luke Volo naeni su najbrojniji i najtipiniji spomenici.
Na otoku Kreti neolitkog se materijala otkopalo na podruju Knososa.
Egejski su otoci u neolitsko doba bili dobro naseljeni , mnogo bolje nego bi se zakljuilo po
dosadpronaenim spomenicima.
Tsuntas je 1908. Podijelio neolitik u Tesaliji na tri epohe:1.) epohu ranog ili A
2.) epohu srednjeg ili B
3.) epohu kasnog neolitika
Nazvao ih je po imenima glavnih nalazita: Sesklo,Dimini i Rachmani.
3

Ta podjela podravana i kasnije od drugih zastarjela je, jedino Sesklo kultura ima neto ire tesalsko i
izvan tesalsko znaenje.
Arheolozi se kronoloki orijentiraju prema tipovima keramike.
Stanovnici Seskla i srodnih naselja gradili su oble ili etvrtaste kolibe od tronog materijala s kamenom
podlogom.
Stanovnici neolitika na Balkanu primili su mnoge kulture tekovine s Istoka, iz Prednje Azije, Cipra,
Jordana.
Donoenje kulture - simbolian je naziv za mnogo nepoznatog.
Mlai neolitik- kultura Dimini, kultura Sub-Sesklo, kulture Rachmani.
U Diminiju i na nekim drugim mjestima,nekada naseljenim, sauvali su se ostaci kua pravookutne
osnove s predvorjem tipa megaron.
Nove osebujne forme u keramici Dimini i Sub-Sesklo
Idoli i drugi antropomorfni likovi prikazani su shematski, u obliku osmice ili gusala.
Mlai neolitik u Grkoj zamiljamo kao ukupnost zbivanja koja su trajala ne manje od tisuu godina u
krugu ljudi nepoznata nam etikog sastava tisuu i vie godina prije pojave prvih indouropskih zajednica
na Mediteranu.

EGEJSKA KULTURA - RANO BRONANO DOBA

Balkanski imaloazijski krajevi koje oplakuje Egejsko more te egejski otoci s Kretom prirodna su
geogradksa cjelina, egejska zemlja
Na poetku 3. Tisuljea u Egeidi se proivio eneolitik ili halkolitik
Egejska kultura - sloena kultura bronanog doba uljuena s eneolitskom
Schliemann - 1876. Otkrio kulturne slojeve raznih trojanskih epoha. Poeo s prouavanjem ogranka
egejske kulture- heladske i cikladske kulture.
1900. sir Arthur Evans poeo je s iskopavanjem na Kreti, na podruju starog grada Knososa, tamo je
otkopao spomenike bronanog doba, te sloj mlaeg kamenog doba.
On je izvrio periodizaciju minoika na tri glavne epohe koje odgovaraju epohama Atarog, Srednjeg i
Novog egipatskog carstva.
Kronologija Starog, Srednjeg i Novog egipatskog carsta temelji se na tri astronomska Sothis-datuma.
EGEIDA U TREEM TISULJEU - stanovnici su najprije preivjeli ephu eneolitika, tj. prvu upotrebu
metala, i to bakra.
Iz Egipta najprije na Kretu, te kasnije na egejske otoke i na Balkan dola je agrarna i obrtnika
civilizacija. Razvila se trgovina, pomorstvo, metalurgija
TROJA - 9 kulturnih slojeva - Schliemann i Dorpfeld
Karakteristine su stambene zgrade tipa megaron, od kermaikog materijala mogu se izdvojiti
antropomorfne vaze iz Troje itd.
Posebno su povijesno zanimljive vaze iz Sira sa slikama laa i riba.
Strarija heladska kultura - prethistoriari tu kulturu zovu kulturno stvaralatvo stanovnika balkanske
Grke u eneolitsko i bronano doba. Sjeveroistoni Peleponez i istoni dio srednje Grke. Neki su
gradovi bili sjedita monih poglavica.
Otkriveni spomenici u raznim krajevima istone Krete sovore o vezama starominojskih Kreana s
Egiptom

3.

EGEIDA U DRUGOM TISULJEU

1.) Kreta u doba minojskih palaa

Kreta je peti po veliini otok Sredozemnog mora, lei izmeu tri kontinenta.
1900 - Arthur Evans poeo je iskopavati spomenike grada Knososa, kojega je poloaj ustanovio jo oko
1878. Grk Minos Kolokairinos. Evans je otkrio neolitski kuturni sloj, a nad njim spomenike kulture koja
je cvjetala u treem i drugom tisuljeu pr. n. e.
Tri razvojne minojske epohe - starominojska, srednjeminojska, kasnominojska sinkronizirajui ih s
epohama Starog, Srednjeg i Novog faraonskog carstva u Egiptu
4

Doba prvih palaa- oko 2000. Pr. n e. Postojala je u Knososu velika palaa nekog monog i bogatog
vladara
Osebujnim se aheolokim spomenicima istie epoha prvih palaa.
Velika je kulturna tekovina te epohe piktografsko-hijeroglifsko pismo svoje vrste. Na tom pismu
sauvano je malo spomenika.
Doba drugih palaa - sredinom 18. Stoljea sruene su moda potresom, palae u Knososu, Festu i Maliji.
Nekoliko desetljea nakon toga sagraene su nove palae, vee i bogatije, a sline su postignute prvi put
u Hagia Triadi nedaleko od Festa i u Tilisu nedaleko od Knososa.
U prvoj polovini 16. St. Pr. n. e. Stradala je palaa u Knososu, ali je za vrijeme obnavljanja dosegla
najvei sjaja u kasnominojskoj prvoj epohi.
Glavni spomenik minojske arhitekture i kulture uope, palaa u Knososu, druga palaa, intenzivno se
obnavljala i dograivala. U doba najveeg blagostanja dodali su svojoj palai anekse koje Evans naziva
malom palaom, kraljevskom vilom, svojevrsnim kazalitem. U sredinjem dijelu palae blistala je
dvorana s tronom.
Freske u palaama najvredniji su spomenici primjenjenih umjetsnosti na Kreti.
Motivi su razliiti. Konvencionalnost pri prikazivanju ljudskog tijela - muko tijelo tamno, ensko
svijetlo, u svih ljudi vitak stask uzak struk, lice u profilu, ali oko en face: nema perspektive; dopadljiv
kolorit. Svako kulturno sredite ima svoje osobitosti.
Lik predindoeuropskih Kreana poznat nam je s fresaka u minojskim palaama - nizak stas, tamna put,
kratka crna kovrasta kosa i obrijano lice.
Starominojsko je drutveno ureenje prije kraja treeg tisuljea pr. n. e. Bilo rodovsko ili njemu slino
pretklasno. O tom svjedoe sauvane kolektivne grobnice.
U klasinoj minojskoj religiji drugog tisuljea pr. n. e. Kada se tuju antropomorfna i teriomorfna
boanstva, dominira kult jedne boice ili nekoliko njih. U grobovima bogataa naene su dragocjenosti.
Minos- Kreani su prvi na Sredozemnom moru poeli obavljati vee pomorsko-trgovake poslove.
Trgovina na moru bila je osnova njihova privrednog ivota.
Na vrstoj ekonomskoj osnovi razvili su se kretski gradovi drave - o tome moemo doznati iz
sauvanih spoemnika.
Kralj je u Knososu imao vjersko znaenje, prosveeniko. Slike u sveanim dvoranama nisu samo
dekorativne. Tu je mnogo vjerskih simbola. Dominiraju dva: spomenuta dvojna sjekira i volovski rogovi.
15. st. Pr. n. e.- ZLATNO DOBA KNOSOSA
Prema grkoj mitografskoj tradiciji Minos je ahejski heroj.
Sve minojsko je kasnije postalo grka kulturna batina.
HELADA
Srednjoheladska kultura: Ahejci
2. tisuljee - u Heladi i, na egejskim otocima i u Maloj Aziji, s neindoeuropskim stanovnitvom ivi i
indoeu. Arheoloki nalazi u srednjoj Grkoj i na Peleponezu dokazuju da su mnoga staroheldska naselja
sruena i spaljena. Na najjunijem Balkanu razvila kultura nazvana je srednjoheladskom. Ima dva
ogranka: indoeuropski i neidoeuropski.
Srednjoheladsku keramiku zastupaju minijska i drugi tipovi keramike.

MIKENSKA KULTURA
Mikena je bila bogata zlatom, te su se njezini spomenici sauvali zatrpani pod zemljom. Njihove su
gornje vidljive dijelove grki seljaci odavna pokazivali posjetiocima.
Zidine mikenske akropole koje je otkopao Schliemann, a koje po Pauzaniju nazivamo ciklopskim
graene su dijelom od golemih, dijelom od srednjih i malih kamenih blokova razliite obrade, bez buke
- kao suhozidane.
Na mikenskoj gradini Schliemann otkrio je je 6 jamskih grobova.
5

U kasnomikenskom dobu, 14. ,13. ,12. stoljee grad Mikena bila je na vrhuncu moi i prosperiteta. U to
doba sagraene su ciklopske zidine i najmonumentalniji tholosi kao to je Atrejeva riznica. Palaa
kasnomikenskog doba bitno se razlikuje od minojske na Kreti. Svaka je mikenska epoha imala svoje
tipove keramikih vaza.
4. ETIRI PROTOHISTORIJSKA STOLJEA
1. Dorska seoba i razmjetaj Grka
Grki narod formirao se doseljavanjem indoeuropskih plemena ije je doseljavanje zavrilo krajem 2. tis.
pr. Kr. Heraklidi su sili na Peloponez nakon pada Troje. Dorani su tijekom 2. tis. pr. Kr. prodirali prema
jugu i osvojili zapadni dio srednje Grke i gotovo cijeli Peloponez. U to je vrijeme sruena Mikena i na
tom podruju nastaje dekadencija. Mikena, Pil, Korint, Arg i Teba nosioci mikenske civilizacije, srueni
su, s novim doseljenicima primaju novi lik. Prekinute su veze balkanskih privrednika s Istokom.
Dorani dolaze sa sjevera, kulturno su zaostaliji od nosioca mikenskog stvaralatva. Dorska invazija je
oblik irokog pokreta naroda sa sjevera na kraju bronanog doba. Ta je seoba unitila blistavo kulturno
stvaralatvo. Ona je sudbonosan povijesni in. Grka su plemena zauzela svoje geografsko mjesto
egejski otoci, obale Male Azije...
U srednjoheladsko doba u Egeidu su doli Preheleni koji su pisali pismom ''linear B'' junohelenski
jezik. Dorani donose sjevernohelenski jezik, ali nisu unitili tamonje stanovnitvo, nego su od njih neto
i primili.
Grci su donijeli Indoeuropljana jezik, religiju i folklor. Klasini grki pisci nazivaju svoj narod
helenskim, a dijele se na 3 plemena Jonjane, Eoljane i Dorane. Posebno se spominju Homerovi
Ahejci.
JONJANI - stanovali u Atici, Cikladskim otocima... Atika je najstarija Jonska zemlja odakle potjeu
maloazijski i otoki Jonjani. Razlikuju se po dijalektu, stilu u arhitekturi i likovnim umjetnostima.
Dvije skupine Jonjana: azijska i atika.
Maloazijski su se Jonjani izdigli prije prije ostalih Grka. Izgradili su gradove Milet, Efez, Fokeju,
Klazomenu, Teos, Eritru, Lebedos, Kolofon, Mijunt i Prijenu i dva otoka Sam i Hij. Poznati su u
povijesti kao jonski dodekapolis stara federacija jonskih gradova.
DORANI veliko i snano helensko pleme. Dorske zemlje cijeli Peloponez, otoci Jonskog mora,
Kreta, jugozapadni dio Male Azije...Rodski gradovi Kamir, Jalis i Lind su se ujedinili u federaciju koja je
u povijesti poznata pod nazivom dorski pentapolis. Najslavniji predstavnici Dorana su Spartanci.
Dorani su uporni ratnici, uvari tradicije, ratari, kulturno zaostaliji od Jonjanja. Korinani su
najnapredniji dorski privrednici.
EOLJANI ive u Tesaliji, Beociiji, sjevernim egejskim otocima, SZ Male Azije. Tesalija je matina
eolska zemlja pod Olimpom, sijelom grkih bogova. Preko sjevernih egejskih otoka usmjerili su se
prema maloazijskoj Troadi. Lezbos i grad Mitilena su najznaajniji.
Sva 3 naroda su od dorske seobe i pada Mikene do I Olimpijade (776. pr. Kr.) razvili ekonomski i
socijalni ivot, osnovali gradove drave na Balkanu, u Maloj Aziji i na otocima.
2. Najstariji pisani spomenici. Poetak knjievnosti. Homerove pjesme
PISMO primili su pismo od Feniana, alfabet, do 8. st. pr. Kr. , ali nije imao znakove za vokale. Grci
su sami izmislili neka slova i stvorili grki alfabet s 24 slova, od alfa do omega. Najprije su pisali od
desna na lijevo, ali su kasnije prihvatili pisanje s lijeva na desno.
Najstariji su pisani spomenici na na vazama iz 8. st., mlai su na kamenu i bronci. Razlikuju se 4 glavna
tipa starogrkih alfabeta: alfabet Tere i nekih drugih egejskih otoka, jonski ili orijentalni alfabet, atikocikladski, halkidki i zapadni. Pisalo se na koi, kamenu, drvu, metalu i keramici. Ostrakon je bio

odlomak keramike vaze ili crijepa i bio je najdostupniji za kratku biljeku. u 7. st. pr. Kr. poeli su pisati
na papirusu- pojava knjievne proze.
HOMEROVE PJESME- 2 starogrka epa su Ilijada i Odiseja. Svaki ima po 24 pjevanja i pisani su u
heksametrima. Opjevao ih je slijepi Homer, njegov rodni grad je Kyme. On slika ljudske osjeaje
vjerno i snano. Slika ljubav-branu, oinsku, prijateljsku, majinsku, vedru bez erotike i grenu. Likovi
su heroji. Ahilej je idealan heroj, najjai i najhrabriji, ali je ovjek. Hektor je najsvjetliji lik u Ilijadi iako
je Trojanac. Agamemnon je silnik, Hefest je dobroudan. Ilijada je snana, a Odiseja je zabavna.
Homersko pitanje: da li je Homer postojao i da li je on napisao epove. Tim se pitanjem prvi bavio
Nijemac Friedrich August Wolf on tvrdi da su epovi nastali spajanjem i kompiliranjem raznih, starijih
i mlaih grkih narodnih pjesama. Tvrdi da u Homerovo doba nije postojalo prikladno pismo za takve
poeme, da su pojedini dijelovi epova razliite umjetnike vrijednosti i da ima kontradikcija, u raznim se
dijelovima vide razne civilizacije u razni drutveni sustavi. Pitanje jo nije rijeeno.
Aedi su u ranim stoljeima 1. tis. pr. Kr. pjevali, a rapsodi su recitirali epske pjesme sa sadrajima iz
predmikenske, mikenske i postmikenske epohe. Odatle je stvorena Homerova epopeja.
TROJANSKI RAT - Trojanski kraljevi Paris oteo je Helenu, enu spartanskog bazileja Menelaja.
Ahejci su udarili na Troju, osvojili je i vratili se u domovinu s lijepom Helenom i bogatim plijenom. Rat
je voen 700.-800. g priije pohoda Aleksandra Velikog na Istok, oko 12. st. pr. Kr. Iz tog su doba i
ruevine Troje ''VII a''.
4. stoljea grkih zbivanja priblino 1200.-800. pr. Kr. nazivamo homerskom, herojskom ili prijelaznom
epohom, neki su je nazvali i grkim srednjim vijekom.
Grci svih vremena u prvom redu su ratari i stoari. Homerovi su bazileji bili bolji zemljoposjednici.
Seljaci bezemljai su najamnici, teti, kod posjednika. Stoarstvo je vezano za poljoprivredu. Bazileji su
vlasnici velikih stada i sitne i krupne stoke. Bili su i kovai, drvodjelci, brodograditelji, zidari, lonari,
tkalci, zlatari i obrtnici. Bili su i trgovci , trgovali su u obliku zamjene. Trgovalo se s Egiptom i
Etiopijom. Mnogi su privrednici i pomorci.
DRUTVO rodovski drutveni poredak, negdje klasno robovlasniko drutvo s ostacima rodovskog
sistema. Izrazite su 3 homerske drut. jedinke: rod, bratstvo i pleme.
ROD (genos) drut. formacija u kojoj su svi lanovi vezani krvnim srodstvom, potomci su zajednikog
pradjeda, utemeljitelja roda kojega potuju kao heroja. Obrauju zajedniku zemlju, imaju zajedniko
groblje, kultove, kult heroja osnivaa, zajedno idu u boj, meusobno se brane. ovjek izvan rodovske
zajednice je nezatien i prezren. Takvi su homerski teti. Nekoliko rodova inilo je FRATRIJU BRATSTVO, nekoliko fratrija PLEME FILU.
U razvijenom homerskom drutvu 3 su glavna drut. organa: bazilej, vijee i narodna skuptina.
BAZILEJI- zapovjednici eta koje su doveli iz svoga kraja, najbolji su junaci, njima se daje najvie
ratnog plijena. VIJEE (bule) STARJEINA razvijena drut. ustanova u kojoj su najbolji (aristoi).
lanovi vijea se nazivaju bazilejima pa gerontima. NARODNA SKUPTINA (agora)- ima vanu ulogu
u ratu, sazivaju narod ''ahejske sinove'' u skuptinu, ona je zbor svih vojnika, na njoj se odluuje o ratu i
miru, vojnikoj akciji, podijeli plijena...
ROBOVI veinom ratni zarobljenici, posluju trgovci robljem. Agrarna i druga proizvodnja nije bila
toliko razvijena da je trebala robovske snage.
Najtee sezonske poslove su obavljali nadniari, teti. esto se spominju sluge i slukinje za koje je teko
rei da su robovi.
5. GRKI GRADOVI-DRAVE OD VIII. DO VI. ST. PR. KR.
1. Stariji gradovi
POLIS Stari Grci nisu nikad osnovali zajedniku dravu u kojoj bi se svi udruili. Formirali su polise,
gradove-drave, bilo ih je mnogo. Na njihovu su pojavu utjecali: razvoj obrta i trgovine, odvajanje obrta
od seljake privrede, raspadanje rodovskih zajednica, jaanje individualne proizvodnje i privatnog
7

vlasnitva... Polis je utvrenje, kultno i administrativno sredite. Svaki je polis proivio povijesni ivot.
Klasian grki polis, grad-drava je ekonomska i drut. politika zajednica na veem ili manjem teritoriju
s jednim vojnikim kultnim i administrativnim sreditem. Nastaje sporazumnim udruivanjem nekoliko
susjednih naselja u politiku cjelinu. Polisi se ire na tetu drugih. Najvie se irila Sparta koja je s
okupiranom Mesenijom imala 8 400 km2, neki veliki polisi su i Sirakuza, Atena, Teba, Korint, Del,
Molos, Naksos... Ekonomsko i drut. su se najprije izgradili gradovi u Maloj Aziji i to u Joniji ''fasadi
orijenta''.
Prvi se izdigao MILET, polis s velikom lukom i irokim agrarnim podrujem, zanatsko i trgovako
sredite. izraivale su se skupocjene tkanine, nakit, pokustvo, keramika, predmeti od bronce, eljeza,
zlata, srebra, vune, koe i drva. Izvozili su robu morem, osnovali mnogo kolonija. Tu se javljaju prvi
poznati grki filizofi i povjesniari. Rano je cvjetala likovna umjetnost. Uz Milet se izdigao i EFEZ,
napredan grad koji je podravao uske veze s Lianima. FOKAJA metropola mnogih naseobina.
Na otoku LEZBOSU se nalazio grki grad Mitilena. Javljaju se lirski pjesnici Alkej i Sapfa u 7. st. pr.
Kr.
Na Balkanu od polisa su napredovali Korint, Egina i Halkida.
KORINT grad predgrkog imena, nekad ovisan o Argu, vano ekonomsko sredite, imao je luku na
obje strane prevlake. Osnivali su kolonije na obalama zap. Balkana i Sicilije. Najvee su bile Korkira i
Sirakuza na Siciliji. Bili su najbolji grki graditelji, izvozili kvalitetne metalne proizvode. Vjeti tekstilci,
klesari i rezbari, proizvodili miomirise.... Uvelike su se koristili robovskom radnom snagom.
U blizini Korinta su cvjetali SIKION, MEGARA, HALKIDA I ERETRIJA proizvodili su bronano
oruje i posue i bavili se trgovinom.
KOLONIZACIJA Dorani su s Heraklidima zauzeli dananji Peloponez, Atenjani su naselili Joniju,
Peloponeani su naselili vei dio Italije i Sicilije
Najvie se grkih naseobina osnovalo u 8., 7. i 6. st. epoha velike grke kolonizacije, tada se grki
kolonisti pojavljuju na Jadranu
uzroci osnivanja kolonija bijeg pred osvajaima , politike borbe, elja za osvajanjem, glavni razlog
osnivanju naseobina bila je prenaseljenost matinog grada, metropole
Zemljoposjed (kleros obuhvaa teren za gradnju kue i zemlju za obradu) ostavljao se u nasljedstvo
najstarijem sinu, odnosno najstarijem nasljedniku, djeca koja ga nisu istvarila bila su viak u polisu
prenaseljenost- glavni drut. problem
''pretkolonizacijski period'' mornari i trgovci su hvatali veze sa stranim svijetom
Grci su kulturno djelovali na domorodce, a i oni na njih
Sjeverne naseobine na sjevernoj obali Egejskog mora, obalama Mramornog i Crnog mora, u
Azovskom moru. Milet je na Pontu osnovao 80-90 naseobina. Grki su trgovci iz crnomorskog zalea
dobavljali ito, stoku, drvo, rude, robove...
Naseobine u Egiptu i Libiji tamo se nastanjuju od 7. st. pr. Kr.
Poznato je naselje Miletski zid na rukavu Nila. Glavna grka naseobina u Egiptu je NAUKRATIS na
kanopskom uu Nila tamo su Mileani imali trgovaku bazu, bio je to bogat grad, buna
internacionalna luka u kojoj su Grci imali glavnu rije, naeno je proizvoda iz Atene, Korinta, Mileta...
Libija je u starije antiko doba ime za afriki kontinent. Grci su imali koloniju KIRENU...
Grke naseobine na zap. Mediteranu rano su ustanovljene veze s Italijom i Sicilijom. Egejski
mornari i trgovci od starijeg bronanog doba ondje trguju. Postojale su grke veze s Etruanima. U
Etruriji se kleu kipovi po grkom uzoru i grci te umjetnine uvoze.
Poslije Grka ondje trguju Feniani.
Velika Grka (Juna Italija) ondje Grci od 8. 6. st. osnivaju mnotvo naseobina, najstarija je KUME.
Grci iz Kume s Roanima su osnovali naseobinu Parthenope, koja je sruena, kada je obnovljena nazvana
je drugim imenom NEAPOLIS.
Nekoliko su kolonija osnovali u Tarenskom zaljevu i odatle se irili po Apuliji i Kalabriji. Krajem 8. st.
pr. Kr. dorani su osnovali TARENT.
Prolost Velike Grke je burna, puna krvavih borbi s italskim starosjediocoma, borbe za zemlju, prednost
u trgovini. Svaki grad imao je svoje zlatno doba. Najvaniji je SIBARIS obogatio se naprednim
ratarstvom i razvijenom trgovinom, tamo su Mileeni izvozili svoju robu.
Naseobine na Siciliji od 8. -6. st. pr. Kr., Halkiani su osnovali grad NAKSOS, Korinani su osnovali
SIRAKUZU 734. g. pr. Kr.
8

Grci iz Knida i s otoka Roda osnovali su svoja naselja na Liparskim otocima

Sratosjedioce su potjerali u unutranjost, neke podjarmili, a Kartaanima su priznali vlast nad zap.
dijelom otoka. Glavno kartako uoprite je grad PALERMO.
Naseobine u Iberiji i Liguriji Pirenejski poluotok stariji grki pisci nazivaju Iberijom. Prvi su od
Helena Fokejci doli u Iberiju krajem 7. st. pr. Kr. Od svih se tih gradova najvie istie MASSALIA
odande su grci trgovali sa susjednim galskim plemenima
6. RAZVITAK DRUTVA U GRKOM POLISU
Monarhija i aristokracija Homerski polis imao je bazileja, vijee (bule) i narodnu skuptinu
Spatra je neprekidno imala po dva kralja koji su imali vrlo ogranienu vlast
BULE vijee glavara, razvilo se i u klasninom polisu dobilo osobitu ulogu. najmoniji rodovski prvaci
aristoi ''najbolji'' stvorili su tijekom vremena klasu aristokrata oslobodili su se kralja i postali
gospodari polisa, bili su i najbolji ratnici i najbogatiji zemljoposjednici
Nasuprot aristokratima bili su IZRABLJIVANI. Postojali su i BEZEMLJAI potomci pokorenog
stanovnitva negrkog i grkog porijekla, koji su gospodarima obraivali zemlju
Hezoid je u svom djelu ''Djela i dani'' pjevao o teakom ivotu, oranju, sijanju, etvi...
Likurg je podijelio spartijansku zemlju na 9 000 jednakih klarosa i dao svakom punopravnom graanu po
jedan
Sparta, grad ''jednakih'', ima svoj klasini sistem zemljoposjeda. Klaros je neotuiv. Oev polis nasljeuje
najstariji sin.
Graani bezemljai i to punopravni graani glavni su problem Atene svih vremena.
PRIVREDNI NAPREDAK Aristokratski je drut. poredak imao ekonomsku bazu u agrarnoj
proizvodnji. Zanatski je obrt s trgovinom bio razvijen. Obrtnika se djelatnost s temelja dizala i razvijala
u krajevima koji su imali prirodnih uvjeta za to.
Neki gradovi na Siciliji i junoj Italiji bili su dobri proizvoai tekstila. dobro je bila razvijena
metalurgija bakra i eljeza. Bakar se izvozio s Cipra, a kositar iz srednje i sjeverne Europe. Razvija se
zlatarstvo. Zlato i srebro dolaze u rudai. Koristio se mramor, gline je bilo posvuda za proizvodnju
keramike.
PLUTOKRACIJA OLIGARHIJA u 7. st. pr. Kr. pod utjecajem Liana poeli su kovati novac
razvitak novane privrede. Vladajuu klasu, uz aristokraciju, inili su bogatiji graani raznog porijekla.
To sve utjee na doba PLUTOKRACIJE (plutos- bogatstvo, krateo- vladam). Oko 6. st. pr. Kr. je Solon
legalizirao podjelu Atenjana na 4 drut. razreda prema prihodima. Izvravala se procjena njihovih prihoda
taj se politiki sistem naziva TIMOKRACIJOM. U plutokracijsko-timokratskom polisu bogatiji ulaze u
vii drut. razred koji osigurava i vea politika prava.
Koegzistirali su polisi s preteno agrarnom privredom i polisi s industrijsko-pomorskom privredom.
Milet, Korint i Atena imali su agrarnu i jaku industrijsko-trgovaku privredu.
Klasini je polis sauvao stare ustanove iz homerskog drutva: narodnu skuptinu (agora) i vijee prvaka
(bule), a uveo je i razne magistratue.
Narodna skuptina je dobila svoj pun opseg i stvarnu mo u demokratskoj Periklovoj Ateni. Glavni
nosilac vlasti u veini je bilo vijee.
TIRANIDA politiki sistem u nekim grkim gradovima. Tirani su dravnici uzorpatori koji su u polisu
dolazili na vlast silom, zloupotrebljavali su povjerenje i nisu htjeli sii s vlasti kad je trebalo. Pizistrat je
uveo tiranidu u Ateni. Glasoviti su bili sicilski tirani. Prije 6. st. pr. Kr. svi su se oslobodili te vlasti, osim
Sicilije. U Sirakuzi se krajem 5. st. pr. Kr. uvrstila ''kasnogrka tiranida''. Javljala se u vrlo napuenim
privredno razvijenim gradovima gdje su se vodile socijalne borbe. Narod (demos) je vodio oruani
ustanak protiv zemljoposjednika, traio brisanje dugova, novu podjelu zemlje i pravo sudjelovanja u
vlasti. Voa ustanka DEMAGOG, narodni voa, zauzeo bi vlast i postao tiranin.
Tirane su podravali siromani nezadovolji graani ratari i obrtnici. Tirani su oduzimali bogatima i
dijelili vojnicima bezemljaima. Izvodili su goleme javne radove gradili hramove, ceste, vodovode,
ureivali luke i postavljali spomenike, izdavali su zakone, prireivali su sveanosti s narodnim igrama.
Pripisuju im se mnogi zloini koje jesu i koje nisu uinili. Tirani nisu bili ni monarsi ni branitelji
narodnih interesa, ali su odigrali korisnu ulogu u razvitsku grkog polisa. Stvorili su povoljne uvjete za
razvitak robovlasnikog drutva.

DEMOKRACIJA(demos-narod, kreteo-vladam) najvea tekovina u razvitku grkog polisa, narodna

vlast. Dvije glavne osobine demokracije su vlast veine i sloboda. U demokratskom polisu postoji:
jednakost bez obzira na porijeklo, jednakost u podjeli vlasti, jednako pravo govora, pravo da svatko bira
svakoga. Ne bira se prema imetku, nego prema sposobnostima i vlast je kratkotrajna. Najrazvijeniju
demokraciju je imala Atena narod je vladao putem nar. skuptine, vijea i pojedinih funkcionera. Nar.
skuptina (ekklesia) bila je glavni dr. organ, odluivala je o ratu i miru, sklapanju saveza, donosila
zakone, birala inovnike... lanovi atenske skuptine su svi punoljetni Atenjani koji su po ocu i majci
Atenjani. Nisu sudjelovale ene ni graani koji su izgubili asna prava. Vijee je bilo podreeno nar.
skuptini.
POLITIKA Aristotelov traktat ''Politika'' daje pregled drut.-pol. sistema koji se javljaju u polisima. On
je sinteza mnogobrojnih prikaza ustava pojedinih gradova.
Svi se pol. sistemi svode na dva osnovna: oligarhiju i demokraciju.
SOCIJALNE BORBE - izazvane drutevnom nejednakou.
ZAKONI najstariji grki zakonodavac je ZALEUK koji je 663. g. pr. Kr. napisao zakone za grad Lokri
u Velikoj Grkoj.
7. SPARTA
Zauzima jugoistoni dio Peloponeza. Najstariji dio ovog podruja je LAKEDEMON grad,
prijestolnica Menelajeva i pokrajina. Dorani su osvojili vei dio Lakonije i osnovali svoja naselja.
Izmeu 11. i 9. st. pr. Kr. od ujedinjenih dorskih naselja se razvila Sparta. Spartanci su osvojili preostali
dio Lakonije, zaposjeli plodu Meseniju, vrili vojne pohode prema sjeveru. Sparta se razvila u vojniku
aristokratsko oligarhijsku dravu. Grci su spartansko dravno, politiko ureenje prispisuju zakonodavcu
Lirkurgu za kojeg se vjeruje da nije pov. linost. Likurg je podijelio zemlju na 9 000 dijelova, prema
broju stanovnika, tako da je svakom Spartijatu pripao na uivanje jedan klaros. Svi su Spartijati bili
jednaki. Stariji sin nasljeivao je klaros, ostali sinovi i keri bili su neosigurani. Velik socijalni problem
bilo je edomorstvo izlaganje ''nezdrave'' djece na brdo Tajget.
KLASE stanovnitvo se dijeli u 3 klase: vladajuu (Spartijati), perijeci slobodni graani, heloti
seljake mase s kmetskim i ropskim osobinama.
SPARTIJATI - izravni nasljednici dorskih osvajaa, zemljoposjednici i ratnici koji su imali svu vlast.
Perijeci i heloti su raznorodnog stanovnitva koje su Dorani tu zatekli.
Od ranog djetinjstva su se pripremali za vojsku, do 7. godine odgajali su ih roditelji, a nakon toga
odgajani su u dr. vojnom odgajalitu. U 22. godini bili su osposobljeni ratnici. Odgojem su se navikavali
na poslunost, izdrljivost, odrejitost, skromno su se hranili, leali na tvrdom leaju, vjebali goli. Malo
su itali i pisali, odgovaraju kratko i saeto ''lakonski odgovor''.
PERIJECI (periokoi ''koji stanuju oko'' Sparte) slobodni graani lakedemonske drave, ive kao
obrtnici i trgovci. Izvan Sparte su imali autonomne gradie i sela. Plaali su velik porez draavi, sluili
vojsci, nisu mogli sklapati brak sa spartijatima.
HELOTI pokoreni raznorodni stanovnici Lakonije i Mesenije, polurobovi ili kmetovi, antiki ih pisci
zovu dr. robovi. Ne pripadaju ni robovima ni kmetovima, oni su specifina kategorija. Stanovali su u
selima.
DRAVNO UREENJE imala je dva kralja, jedan od roda Agijada, drugog od roda Euripontida.
Kralja je naslijeivao najstariji sin koji se rodio nakon njegova dolaska na vlast. Imali su najvee
zemljoposjede , bili su vrhovni zapovjednici vojske.
Najveu vlast imala je GERUZIJA sastojala se od 28 geronata + 2 kralja. U geruziji su bili starci koji
su napunili 60 god ivota, sluba im je bila doivotna. Donosila je odluke o vanjskoj politici, sudlia je
onima koji su se onima koji su se ogrijeili na dravne interese, katkada i samim kraljevima.
NARODA SKUPTINA takoer je bila vaan drut. organ. Birala je geronte, efore i nie dravne
funkcionere.
Vanu ulogu imalo je 5 efora mandat 1 godina. Efore je uveo Likurg. Bili su vjerski funkcioneri,
kasnije politiki, rukovodili su narodnom skuptinom, bili vrhovni suci za perijeke, nadleni za
protjerivanje nepoeljnih stranaca.
BORBE ZA ZEMLJU u Sparti je bilo najvie graanskih ratova, bunili su se heloti i perijeci, a i
spartijati zbog klarosa. Najvie je bilo borbe oko plodne Mesenije.

10

1. mesenski rat krajem 8. i po. 7. st. pr. Kr., Spartanci su pobijedili, zauzeli su Meseniju, a
njezine stanovnike uinili helotima.
2. mesenski rat oko 640. g. pr. Kr. podigli ga unuci pokorenih mesenjana, Spartanci pobjeuju.
U 6. st. pr. Kr. Spartanci su organizirali Peloponeski savez u koji su se ulanili Tegeja, Korint, Epidaur...

8. ATENA
1. Najstarije doba
Krajnji istoni ogranak srednje Grke poluotok koji se strmo izdie iz Egejskog mora naziva se od
pamtivijeka Atikom tu se razvila Atena, najslavniji polis.
Ima oko 2 650 km2, skromne uvjete za ivot od ratarstva i stoarstva. Obala joj je okrenuta prema
Egejskom moru, Maloj Aziji i bogatom Orijentu, upuivala je stanovnitvo na pomorstavo, trgovinu i
slobodnije veze sa stranim poslovnim svijetom. U 2. tis. pr. Kr. tu se ukrtavaju srednjoheladska,
minojska i mikenska kultura. Atika je bila pod velikim utjecajima Krete. Mikenska je kultura obilato
potvrena. najmnogobrojniji su bili Jonjani. Klasina je Atika Jonska, tu se razvio jonskoatiki dijalekt i
obavljali jonsko-atiki plemenski kultovi.
Izmeu 10. i 8. st. pr. Kr. izvren je atiki sinoikizam ujedinjavanje stanovnika svih atikih naselja u
zajedniku dravu atenski polis. Sinoikizam je izveo heroj Tezej doavi s Maratona, njime su svi
stanovnici Atike postali Atenjani, graani atenskog polisa.
Akropola srce grada Atene sauvana je u kultu i mitu.
Rod, bratstvo i pleme poznate su ustanove rodovskog drutva. Atenjani se se dijelili u 4 file.
Prema tradiciji, posljednji atiki kralj bio je Kodro.
2. Aristokracija i plutokracija
Atenski su aristokrati kralju oduzimali vlast postepeno, najprije su poeli postavljati svog ovjeka za
polemarha jer kraljevi nisu sposobni voditi ratove, sve vanije kraljeve administrativne funkcije dali su
arhontu. Uz njih imali su i prvosveenika s nekim sudskim kompetencijama on je imao naziv bazileus.
Arhont, polemarh i bazilej birani su svake godine i sva trojica su se poela nazivati arhontima. Atena je
dobila 9 arhonata koji su predstavljali najveu dravnu vlast.
Aristokratsko je vijee zasjedalo na breuljku Areopagu po njemu se vijee nazivalo areopakim
kontrolirali su arhonte i druge funkcionere.
Atenjani su veliku vanost pridavali svojim naukrarijama (naus-laa, kraino-upravljam) oblasti i
ustanove koje su dravi dale po jednu lau s posadom i zapovjednikom, naukarom na elu.
Nosioci atenskog aristokratskog drutvenog poretka su eupatridi pripadnici najjaih atikih rodova,
ratnici i veliki zemljposjednici sruili kraljevstvo i vladali Atenom do kraja 7. st. pr. Kr.
U to je vrijeme u Ateni bilo malo robova. Plethos atenske narodne mase- klasa izrabljivanih, veinom
poljoprivrednici i bezemljai, obrtnici i ratari, Atena u to doba preteno agrarna zemlja. Pelati su
najbjedniji sloj stare Atene.
Atenjani su uvelike razvili svoj obrt, pomorstvo i trgovinu i unaprijedili novanu privredu.
621. g. pr. Kr. povjerili su Drakonu da napie zakone, do tada se upravljalo po obiajnom pravu. Pisanih
zakona jo nije bilo. Drakon, atenski eupatrid, kodificirao je dotadanje obiajno pravo. Njegovi se
zakoni nisu sauvali, a bili su neobino strogi.
Nakon 25 godina Atena je dobila nove i naprednije zakone, donio ih je Solon.
3. Solon
11

Solon, atenski aristokrat, bavio se trgovinom, imao je pjesnikih ostvarenja. 594. g. pr. Kr. izabran je za
prvog arhonta i povjeren mu je novi dravni ustav na izradu.
Najprije je donio revolucionarnu uredbu nazvanu SISAHTIJOM (seio-stresem, odbacujem/ ahtos-teret)
graani su osloboeni dunikog tereta. Zakone je dao i dugove ukinuo, privatne i dravne. Sisahtijom
je oslobodio sve koji su zbog duga bili u zatvoru ili ropstvu.
U njegove prve reforme pripada i epitimija vraanje graanske asti svima koji su prije bili neasni,
protjerani ili drugaije kanjeni, u veini iz politikih razloga.
Prije Solona razvijen je plutokratski, timokratski drut. poredak. Graani se se neslubeno dijelili po
imetku i prihodima.
Graane je Solon podijelio u 4 razreda, kako su bili podijeljeni i prije na pentakoziomedimne, konjanike,
zeugite i tete. Najvie slube dobivali su prva 3 raz, a teti su smjeli samo sudjelovati u nar. skuptini i
sudovima.
Osnovao je narodni sud koji se naziva HELIJEJA zasjedao pod vedrim nebom (helios sunce).
lanom helijeje mogao je postati svaki graanin, ak i tet.
Proveo je reformu novca i mjera. Donio je uredbu o nasljedstvu posjeda, obveznom potovanju
pokojnika, obvezi oca da sinove naui neki zanat, uredbe protiv besposliara, protiv preljuba, protiv
kraa...
Oko 590. g. pr. Kr. napustio je Atenu da bi obiao razne krajeve. Njegovi su zakoni ostali zapisani na
drvenim ploama, a kasnije prepisani na kamene stele i bili su izloeni u Akropoli.
Solon je utro put atenskoj demokraciji.
3. Tiranida. Pizistrat i pizistratidi
Nakon Solonova su odlaska u Ateni nastavljene politike borbe.
Postojale su 3 stranke: stranka primoraca (tee za umjerenom vladavinom), stranka ravniara (eljeli
oligarhiju vodio ih Likurg), stranka brana (voa ima bio Pizistrat veliki demokrat).
Pizistrat 561. g. pr. Kr. zauzeo Akropolu s branima i postao atenski tiranin. Umro je 528. g. pr. Kr, a
vladao je 19 godina, ostalo je vrijeme proveo u emigraciji.
Na vanije je poloaje postavljao svoje ljude, potovao je Solonove reforme. Dijelio je svojim pristaama
bezemljaima zemlju koju je oduzimao bogatim protivnicima, davao seljacima novac na zajam da bi
unaprijedio agrarnu proizvodnju od koje bi ubirao porez. Uredio je atenske financije i kovao novac.
Za njegove se vladavine mnogo gradilo u Ateni. Regulirane su gradske ulice, pojaan gradski vodovod...
Cvjetala je poezija i prireeno je izdanje Homerovih pjesama, razvila se atika drama.
Nakon njegove smrti, 528. g. pr. Kr. vlast uzimaju njegovi sinovi Hipija i Hiparh. Hipija se bavio
dravnim poslovima, a Hiparh se bavio vjerskim i kulturnim priredbama.
KLISTENOVE REFORME - pad Pizistratida i ukidanja tiranide u Ateni, graanske borbe izmeu
Hipijinih pristaa te oligarha i demokrata (demokrati pobjeuju)- donosi novi ustav 508. g - podijelio
atensku dravu u deset teritorijalnih fila - svaka fila ima po treinu u gradu, primorju i unutranjosti,
nazvane su po imenima heroja - osnova atenskog administrativnog poretka.
Klisten podijelio Atiku na sto dema, opine svoje vrsti koje su obuhvaale po nekoliko naselja; male
administrativne jedinice, sa svojim starjeinom (demarehos) i inovnicima, graanin je bio upisan u
demotski popis i tako dokazivao svoje graansko pravo. U slubenim podacima uz ime graanina
naznaivala se i demotska pripadnost.
lanovi istog dema (demotikoi) sastajali su se i vijeali u svojim skuptinama
Klisten je ukinuo staro, a osnovao novo vijee od 500 lanova, sa po 50 predstavnika iz svake file
poslove su obavljala 50 vijenika (pritani), mijenjali se puta godinje, svaki put iz druge file
Klistenovo je vijee prvi poznat primjer proporcionalnog predstavnitva naroda
Arhonti, razni inovnici, areopako vijee, helijeja, narodna skuptina i druge ustanove obavljale su u
Ateni i dalje poslove kao i u Solonovo doba
Vojska bila u rukama desetorice stratega (jedan iz svake file), s polemarhom na elu.
Klisten je donio uredbu o ostracizmu, kako bi sprjeio tiraniju
12

Narodna skuptina protjerivala iz grada na deset godina graanina za kojega se pretpostavljalo da nastoji
postati tiraninom ili na neki drugi nain nametnuti sugraanima novi politiki poredak, svaki je graanin,
lan skuptine, biljeio na ostrakonu (komad crijepa ili glinene posude) ime onoga koga predlae za
izgon, 6000 ili vie crepia znaio je izgon na 10 godina

RELIGIJA
- Grci su voljeli mit i obavljali kult, filozofi su im bili glavni tumai u vjerskim pitanjima
- u mitu i kultu mnogo toga su primili od drugih naroda - razvili na svoj nain
- vjerska shvaanja utjecala su na njihov drutveni ivot
- animizam - vjerovanje u duhove
- demonizam - zamiljanje prirodnih sila i pojava u obliku demona
- fantastina bia izvorno su demonski zamiljene prirodne sile
Grci su duu zamiljali ili kao neto to nema lika, a najvrednije je u ovjeku, ili kao idol, siunu figuru
koja nakon ovjekove smrti izlazi iz tijela u obliku ptice, pele ili kakvog drugog krilatog bia ili kao dah
ili kao sjenu koja nakon ovjekove smrti ima ljudski lik koji se ne moe opisati, ivi kao ovjekov
dvojnik
- u grkom mitu i kultu osobito su mjesto imali zmija, vol, konj, kouta, dupin i druge ivotinje
- kada su Grci dali bogovima ljudski oblik onda su prijanji fetii, totemi, oboavane ivotinje postali
pratioci bogova, Ateni je posveena sova, Artemidi kouta, Posejdon je dobio konja, Afrodita dupina...
- Kreani nisu gradili hramove
- Nosioci mikenske kulture imali su u svojoj religiji grkih i negrkih elemenata
- Grci mnogo naslijedili od nosilaca mikenske kulture i kasnije jo razvili u svoja boanstva
- prema Herodotu su Homer i Heziod izradili Grcima teogoniju i svakom boanstvu dali nadimak, ulogu
i lik
- Heziodova Theogonia - ep iz osmoga stoljea, najstariji je i najsadrajniji literarni izvor podataka o
grkoj religiji i mitu, u njemu nalazimo legendu o postanku svijeta (kosmogonia)
- o postanku bogova (theogonia)
- o postanku ljudi (anthropogonia)
PODJELA BOGOVA
I. Bogovi neba:
A) Vrhovni bogovi Zeus, Hera, Palada Atena, Apolon, Artemida, Ares, Hefest, Hermes,
Afrodita, Hestija, Demetra;
B) Nebeska boanstva drugoga reda: 1. Obogotvorena nebeska tijela i pojave: Helios sunce,
Selne mjesec; Hos zora, Astra zvijezde i vjetrovi pod raznim imenima; 2. Pratioci i
slubenici nebeskih bogova: Muze, Harite, Temida, Hore, Nike, Iris, Hebe, Ganimed, Eros; 3. Asklepij
bog zdravlja, Ilitija boica porodilja; 4. Boanstva sudbine: Moire (lat. Parcae), Nemesis, Tyche,
Agato Daimon;
II. Boanstva mora i voda: Posejdon, Okean, Pont, Nerej s Nereidama, Taumant, Forkys, Ketos;
Amfitrita, Triton sa sinovima, Protej, razne personificirane morske pojave dobre i zle od posljednjih
Sirene;

13

III. Boanstva zemlje i podzemlja: Demetra, Gea, Rea Kibela ili Velika Majka, Dioniz i njegova
pratnja (Satiri, Sileni, Menade-Tijade Bakhant- kinje), Pan; Nimfe; Kere, Erinije, Eumenide i druga
fantastina bia.
Mit je narodna je pria kojom se eli objasniti kako je djelovanjem bogova, heroja ili drugih zamiljenih
bia nastala neka pojava u prirodi, neka ustanova u ljudskom drutvu i slino
U grkim mitovima javljaju se, pored bogova, heroji (idealizirani ljudi kojima je otac bog a mati smrtna
ena, ili majka boica a otac smrtnik, oni u prii, izvode neobina djela)
podjela mitova: mitovi o postanku svijeta (kosmogonia), mitovi o postanku bogova (theogonia), mitovi
o postanku ljudi (anthropogonia), mitovi o preobraenjima..
- orijentalnog su porijekla mitovi o postanku svijeta, o postanku bogova i ljudi, o borbi titana protiv
bogova (titanomahija), o Prometeju, o etiri doba svijeta (o zlatnom, srebrnom, bakrenom i eljeznom
doba), o potopu i neki drugi
- Regionalni mitovi imaju jasniju povijesnu jezgru
- Homerov ep i sva mitologija glavna je batina koju su Grci prenijeli iz barbarstva u civilizaciju
Religiozni je kult izraavanje vjerskog osjeaja raznim aktima, Stari su Grci vrili kult molitvom,
pjesmom, igrom, raznim obredima, osobito prinoenjem darova-rtava; sve to na raznim mjestima,
posebno u hramovima ili pred njima; bilo direktno, bilo preko posebnih vrilaca kulta sveenika ili
administrativnih osoba, nekada je bazilej bio glavni sveenik,a kasnije ga naslijedio arhont
- Pokraj vanijih hramova podizali su riznice u kojima su se uvali darovi
- Bogovima se za rtvu prinosilo jelo ili pie: vino, mlijeko, med, rtvovali su se volovi, ovce, koze...
- Hram u Grka nije bio mjesto za okupljanje vjernika, nego kua boja u kojoj se nalazio idol
- Mantika (davanje prorokih odgovora) bila je mnogo
- Zeusovu proroitu u Dodoni (Zeusov hrast) i Apolonovu u Delfima (Pitija dvosmisleni odgovori)
- Katarza (gr. katharsis ienje) bila je est obred kod Grka.
- U nekim grkim kultnim sreditima obavljale su se misterije (gr. mysteria), tajni obredi u vezi s
kultom nekih boanstava
- Najpoznatije svetkovine u Grkoj su : Atenske svetkovine, Dionizijeve svetkovine, Kronije ( u ast
Zeusova oca Krona), Tezmoforije (svetkovine u ast boice Demetre Tezmoforos)..
OLIMPIJSKE IGRE
Olimpija u dolini rijeke Alfeja mjesto je prastarih kultova i lokalnih narodnih igara te glavno sredite
Zeusova kulta i svegrkih festivala. Od osmoga stoljea, po predaji od godine 776. pr. n. e., Grci su
svake etvrte godine prireivali Olimpijske igre
- trajale su est dana. Tih su se dana obustavljala neprijateljstva izmeu grkih gradova i parnice meu
graanima. Prvi dan praznika vrili su se vjerski obredi, istog su dana pred narodom nastupali pjesnici,
govornici i drugi sposobni ljudi. Od drugog do estog dana odravale su se gimnastike igre na stadionu i
hipodromu. natjecanja u tranju, rvanju, akanju, bacanju koplja i diska U hipodromu su se utrkivali na
kolima Pobijediti sve natjecatelje u odreenoj kategoriji bila je najvea ast. Pobjednicima se stavljao na
glavu lovorov vijenac.
KLASINI BOGOVI
ZEUS - andoeuropsko boanstvo svjetlosti i neba, Sin je titana Krona i Majke Reje, stanuje na Olimpu,
otac je ljudi i bogova, ena mu je Hera s kojom je imao djecu Aresa, Hefesta, Hebu i Ilitiju. Imao je
takoer i mnogo potomaka sa drugim boicama, nimfama, ali i smrtnim enama (najpoznatiji od njih je
14

Heraklo). U tajnosti je bio spaen od svoga oca i izbjegao sudbinu svoje brae i sestara koje je Kron
progutao. Kad je odrastao oslobaa iz Kronove utrobe svoju brau Hada i Posejdona, te sestre Hestiju,
Heru i Demetru. Slijedi desetogodinja borba protiv Krona i ostalih titana koje na poslijetku svladava
bacivi ih u vjenu tamu Tartar
HERA - Kronova ki, sestra i ena Zeusova, majka Aresa, Hefesta, Hebe i Ilitije
zamjeniila je neko starije boanstvo koje se zamiljalo u obliku krave, boica je neba i zatitnica braka
Heri u ast gradili su se velebni hramovi, Herin hram kod Arga, Heraion na Samu
ATENA - klasinim atributi : zmija, sova, maslina vue porijeklo od primitivnih fetia
simbol mudrosti i snage. Heziod pria da se rodila iskoivi naoruana iz Zeusove glave
tovana je u Tesaliji, u Arkadiji, a osobito u Atici
Atena boica istoimenog grada - drave, simbol ekonomskog i .kulturnog napretka njezinih graana,
nosilac ratarstva, obrta i rada uope.
Grci oboavali su Majku Zemlju, Crnu Zemlju GAIA -Zemlja nastala je iz Kaosa i proizvela Urana
(nebo) i Pont (more) Klasini je Grci zovu najveom, najboljom, majkom bogova. Grade joj
hramove.
REJA ki je Urana i Geje, boica koja je othranila dijete Zeusa. jednaka maloazijskoj velikoj majci
Kibeli
DEMETRA - ki Reje i Krona, sestra Zeusova i majka Perzefonina, boica je zemlje, ratarstva,
plodnosti, ita. Podsjea na Iziu, Reju i Kibelu
Perzefonu je ugrabio Had (po drugoj verziji Pluton) i odnio u donji svijet gdje je provodila jedan dio
svake godine, a u odreeno se godinje doba vraala majci Demetri, mit o promjeni godinjih doba.
APOLON - sin Zeusa i Latone, brat Artemidin,bog svjetlosti, ima luk i strijele (suneve zrake), uva
usjeve od tetnika, stoku od vukova, ozdravljuje, odvraa od zla, spasava, ideal je mladih atleta, nosilac
prosvjete, inspirator pjesnika, bog muzike, voa muza
Njegov je hram u Delfima, daje prproke savjete, atributi luk i strijele, tronog, lovor, vuk i drugi.
mnoge pjesme i himne ozpjevane u njegovu ast
Apolon dominira u grkoj likovnoj umjetnosti
ARTEMIDA - sestra Apolonova, kerka Latonina, gospodarica je zvijeri , boica divljai i lova, naoruana lukom i strijelama, praenu koutom, katkada veprom i psom, odgovara jednoj kretskoj boici,
jednoj hetitskoj, pa frigijskoj Kibeli, Irakoj Bendis i italskoj Dijani.
Artemida je u nekim kultnim sreditima primila funkciju raznih boanstava plodnosti. Najvie se tovala
u Efezu. Artemision, njezin efeki hram, bio je remek-djelo grke arhitekture i skulpture.
POSEJDON - sin Krona i Reje, brat Zeusov i Plutonov, mu Amfitritin, otac mnogih udovita, bog je
zemlje i voda, atributi su mu trozub, riba, konj, bor i dr., svi su demoni mora postali njegovi pratioci,
HERMES - Zeusov i Majin sin, bog stoara, plodnosti, vjetra i zraka, glasnik bogova, pratilac dua, bog
putnika i trgovaca, predouje se kao mladi s glasnikim tapom, s krilima za petama i na eiru Kamene
stele s Hermovom glavom Grci postavljali na raskrima, o ostatak kulta demona kamenja
A R E S - Zeusov i Herin sin, bog je rata i borbe, izvorno demon krute sile, najmri bog na Olimpu,
prate ga Fobos i Deimos (strah), sestra mu je Erida (svaa), najvie ga tovali Traani.
AFRODITA - boica ljepote i ljubavi, nitko joj ne moe odoljeti, rodila se izaavi iz morske pjene kod
Cipra kao plod Urana, Afroditi odgovara fenika Astarta, babilonska Itar i dr, golubica, vrabac, dupin i
drugi njezini akoliti simboliziraju njezine funkcije.
prate ju Eros (ljubav), Pothos-Himeros (enja) i Himenej (brak)
Afrodita s Melosa, divan helenistiki original (sada u Louvreu) i rimske kopije mnogih grkih remekdjela.
HEFEST - sin Zeusa i Here,hromi bog vatre i kovakog obrta, odgovara indijskom Agni (oganj),
italskom Vulkanu i dr., izvorno demon ognja, Grci su proirili djelatnost boga vatre i uinili Hefesta

15

nosiocem obrta koji se obavljaju upotrebom vatre. Hefest je postao boanski kova, olienje metalurgije,
industrije, simpatian lik u epu i mitu.
H E S T I A (lat. Vesta) - boica kunoga ognjita i zatitnica kue i obitelji, kao boici svegrkog
ognjita gorila joj je vatra u Delfima kod Apolonova svetita.
DIONIZ - izvorno demon u obliku jarca, bika ili djeaka, zatim bog vegetacije, vinove loze, njegov su
kult Grci primili od Traana i raznih Maloazijaca
kod Grka se najbolje formirao u mitu o Dionizu (slian egipatskom Ozirisu)
- bakhantske ceremonije dale su grau za stvaranje grke drame
HAD - sin Krona i Reje, brat Zeusov, Herin i Posejdonov, gospodar podzemlja, vladar mrtvih, grub,
neumoljiv,ljudima najmri od bogova, s njim zajedno vlada ena mu Perzefona, isti bog se tovao u
Eleuzini i drugdje kao Pluton, njegov je simbol rog izobilja.
Imenom Had stari su Grci nazivali ne samo boga nego i donji svijet carstvo mrtvih Klasini Grk
vjeruje da pokojnika u donji svijet vodi Hermes, da u Hadu Haron prevozi due laom preko rijeke Stiksa
naplaujui vozarinu (pokojniku treba staviti u usta novi, obol), na vratima Hada straari troglavi pas
Kerber. Posebno je mjesto Tartar gdje je Zeus zatvorio svladane Gigante
KULTURNO STVARALATVO STARIJEGA DOBA
KNJIEVNOST
- linear B
- prvi su grki natpisi pisani alfabetskim pismom
- u 7. i 6. st. vei broj grkih natpisa, na keramikom posuu, tekstovi na limu
- Starogrki knjievni spomenici sauvani su u rukopisima
- Najstariji sauvani grki rukopisi napisani na papirusima, iz helenistikog su doba a naeni su u Egiptu.
- palimpsesti - pergamene na kojima se preko ve postojeeg teksta pisao novi, restauriranjem otkriveni
novi tekstovi
- tipovi pisma: uncijalno, minuskulno i njihove podvrste
- Od pojave prvih tiskanih tekstova iz antike knjievnosti, nastala su tri osnovna tipa: kritiko izdanje
(na temelju svih rukopisnih varijanata istog teksta), izdanje s naunim komentarom i kolsko, priruno
izdanje.
POEZIJA
Ep - poeci u 1. tis. pr. Kr.
najpoznatiji Homerovi epovi Ilijada i Odiseja, osim njih pjesme o Argonautima, o Heraklu, o Edipu i dr
religiozni i didaktiki ep, u heksametru, stih epskih pjesama.
Heziod, 8. st.pr.Kr., najstariji grki pjesnik koji je povijesno utvren. Sauvala su se dva njegova epa,
Theogonia (o postanku bogova) i Erga kai hemerai (Djela i dani -prikazan mukotrpan ivot seljaka onog
vremena)
E l e g i j a - u 7. st. pr.Kr. elegija- pjesma patriotskog, ljubavnog, refleksivnog ili drugog sadraja
(elegijskom distihu)
J a m p s k a p o e z i j a - 7. st.pr.Kr. jampska poezija- stihove izgraene od jampskih stopa (dvoslone
stope s iktusom na drugom slogu
L i r i k a - tradicionalan grki naziv za pjesmu koju se moe pjevati uz muziki instrument, po imenu
instrumenta (lyra)
Grci su imali dvije vrste lirike (melike): individualnu popijevku (monodiju) i korsku.
Korska lirika bila je vrlo popularna.
FILOZOFIJA
- Prvi filozof Pitagora, 6. st.pr.Kr.
16

- u poetku je svrha bila objasniti postanak i bit svijeta, svijet u cjelini, s vremenom se filozofija
specificirala.
- Najstariji su grki filozofi Tales, Anaksimandar i Anaksimen (miletska kola)
- Pitagora, Heraklit, Ksenofan, Parmenid, Zenon i Meliso
- T a l e s - najstariji je poznati grki filozof i uope najstariji poznati grki uenjak astronom,
matematiar i fiziar. On je mnogo toga nauio na Orijentu, najvie u Egiptu, prema njemu voda je
osnovni element svega
- A n a k s i m a n d a r - autor je proznog spisa O prirodi
- A n a k s i m e n , autor proznog spisa O prirodi, tvrdio je da je osnovni element svega zrak

ARHITEKTURA
- Mikensko je doba dalo divne spomenike arhitekture
- poslijemikensko razdoblje ( trajalo 4 stoljea) nije sauvalo mnogo spomenika monumentalnog
graditeljstva
- grki gradovi imali akropole, zidine,vodovode
- Sauvani glineni modeli pruaju nam osnovnu predodbu o kuama.
- Grki hram, kua boja, stan antropomorfnog boanstva, osnovni oblik mikenskog i trojanskog
megarona, pravokutne prostorije s predvorjem na ulaznoj strani
- Najstariji grki hramovi:hram Artemide u Sparti i prvi Hereion, Herin hram na Samosu, oba iz 8 st.
SKULPTURA
- nakon Mikene skulptura je na grkom tlu vrlo siromana
- terakota statuete i figurice od bronce ili kosti i drugi sitni predmeti (10. st.)
- Sredinom 7. st. Grci. poinju izraivati vee kipove, iz toga su doba prvi grki izrazitiji reljefi
- Sitna plastika, poznata otprije, nadalje se izraivala i usavravala.
- 6. st.grka skulptura punom jeku umjetnikog razvitka,potpuno se formirao arhajski stil
- vredniji reljefi spomenici primijenjene skulpture kojima su ukraavani hramovi
- Klesari su ispunjali svojim radovima timpanon i prostor iznad arhitrava, dorski stil (niz metopa i
triglifa), jonski (reljefni neprekidni friz)
- mnogo arhajskih reljefa na nadgrobnim i votivnim ploama( najee likovi pokojnika, prikazi
raznoliki)
- Toreutika- podvrsta skulpture, toreuti obavljali poslove koje danas obavljaju zlatari, dekorateri metalnih
predmeta
KERAMIKA
- est izvor arheolokog prouavanja
- sauvane goleme koliine antikog keramikog posua
- vaze tipa hydria, lekythos i kyliks sauvala se jasna potvrda
- Od poznatih oblika najklasiniji su: pithos, amfora, krater, hidrija, oinochoe, skifos i lekythos
- Vaze ukraene urezivanjem (incizija) ili urezivanjem i umetanjem raznobojne paste u ureze
(inkrustacija) reljefni ornamenti
- Kombiniraju se i razne tehnike dekoracije (npr., reljef i boja).
NUMIZMATIKA
- Metalni novac, kuje se od 7. st. pr. n. e.
- Liani su prvi poeli kovati i upotrebljavati zlatni i srebrni novac (dali mu oblik, teinu i znak) (7.st.)
- Maloazijski su Grci prvi od svih Grka poeli kovati novac (dali novcu oblik kakav znamo danas)
17

- europski Grci kuju novac od 7.st.

- novac se kuje od elektrona, legure zlata i srebra, istog zlata (Darijev zlatni darik), istog srebra, bakar,
bronca
- Grki je novac u veini od srebra.
- Novac je izvorni povijesni dokument prvoga reda, natpis (legenda), metal, model, dimenzije i teina od
velike su vanosti
- Najvea jedinica mjere za teinu bio je talent ( Eginski 36 kg, a eubejski 26,200 kg)
- Atenjani su prije Solona imali eginski sistem, a zatim, po Solonovoj reformi, eubejski raunanja
vrijednosti
- Stater je naziv za zlatan novac (imao teinu srebrne didrahme, vrijednost priblino 25 drahmi)
GRKO-PERZIJSKI RATOVI
Izvori su za povijest grko-perzijskih ratova: Herodot (najvaniji), Pindar, Eshil, Tukidid , Ksenofont,
Aristotel, Diodor, Plutarh, Kornelije Nepot
PERZIJA
U sjeverozapadnom Iranu ivjeli su jo prije prvoga tisuljea pr. n. e. indoevropski Medi.Tijekom
drugog tisuljea u Iranu su se etniki istodobno s Meanima razvijala razna indoevropska plemena od
kojih je nastao perzijski narod
U estom stoljeu udruila su se neka perzijska plemena pod vodstvom Ahemenesa, poglavice plemena
Pasargada, i osnovala teritorijalnu zajednicu iz koje je nastala perzijska drava.. Kira I naslijedio je
Kambiz I, a njega sin Kir II, osniva perzijskog carstva .
Kir II, nazvan Veliki, ujedinio je perzijska plemena, poveo ih u borbu za osloboenje od Meana, zauzeo
Ekbatanu, zarobio Kiaksara, osvojio Mediju i njezine posjede, preao Halis, osvojio Lidiju, 539. bez
borbe je s vojskom uao u Babilon, a 529. poginuo u borbi sa Skitima negdje na Kavkazu
Kirov sin i nasljednik Kambiz II (528522) osvojio je sjeverni Egipat
nasljednik Darije I podijelio je carstvo na satrapije (njih 20) , ureivao dravu u svakom pogledu i
izvodio vojne pohode.
Bio je u opticaju dareik, zlatni Darijev novac. Sve je sluilo kralju zemalja svih naroda
Maloazijski su Grci dolaskom Perzijanaca samo promijenili gospodara, Perzijski im je car dao
autonomiju kakvu su imali pod Lianima. U grkim maloazijskim gradovima u to vrijeme veinom su
vladali tirani
DARIJEV POHOD NA SKITE I JONSKI USTANAK
Darije je s velikom vojskom 513. krenuo u Europu.
krenuo je prema sjeveru, preko dananje Besarabije. Skitisu se povlaili ostavljajui opustoenu zemlju i
zasute bunare. Darijeva je ekspedicija propala.
Nakon Darijeva neuspjela pohoda na Skite maloazijski Grci poeli su se sistematski spremati na borbu za
osloboenje od perzijskog jarma - Jonski ustanak
Herodot pripisuje organizaciju jonsikog ustanka Histijeju, bivem miletskom tiraninu i Aristagori,
miletskom tiraninu.
Godine 499. prvaci jonskih gradova u Maloj Aziji digli su se na ustanak za osloboenje. Pridruili su im
se neki maloazijski Eoljani. U pobunjenim gradovima ukinuta je tiranida,uvedena demokracija.
Aristagora je zatraio pomo od Sparte, Atene i nekih drugih gradova evropske Grke. Spartanci se nisu
odazvali. Atenjani su obeali i poslali dvadeset laa, Eretrijci pet. Te su lae, pie Herodot, bile poetak
nevolja za Grke.Nema dovoljno podataka o jonskom ustanku. Herodot polae na ulogu protjeranog
atenskog tiranina Hipije koji je navodno bio u slubi Perzijanaca.
Borbe trajale priblino 5 godina (499494).
18

Milet je spaljen, a Mileani odvedeni u Babiloniju. Ustanak je uguen. Perzijanci su regulirali odnose s
maloazijskim Grcima: oslobodili su ih tirana, dopustili im da i dalje imaju demokratski poredak i
odmjerili im porez. Mnogo toga ostalo po starom.

GRCKO-PERZIJSKI RAT U EUROPI

492. god golema perzijska vojska pod zapovjednitvom Darijeva zeta Mardonija prebacila se iz Azije
preko Helesponta na traku obalu. itava je ekspedicija propala. Brodovlje je nastradalo od nevremena
kod rta Atosa. Na poetku 490. Darije je slao poslanike po Grkoj da itu zemlje i vode, da simboliki pokau svoju pokornost. Atenjani i Spartanci pobili su kraljeve poslanike.
U proljee 490. krenula je s obala istonog Mediterana velika perzijska mornarica s vojskom u Egejsko
more prema Samu pa do Eubeje.Perzijanci popalili Eretriju.
490.bitka na Maratonskom polju
Perzijance na Maraton dovodi Grk Hipija, Pizistratov sin. Grci pod Miltijadovim vodstvom pobjeuju,
Darije umire 486, naslijedio ga je sin Kserkso, dovrio pripreme zapoete od oca, uguio ustanak
Egipana .(484483) i krenuo na Grke.
Oluja sruila dva mosta koja je Kserkso dao sagraditi na Helespontu za prijelaz vojske u Europu
Sagraeni su novi mostovi, pontoni na laama, preko kojih je u proljeu 480. Kserkso prebacio vojsku na
europsku obalu. Kserkso je na Grku poveo najvie 180 000 vojnika i oko 800 brodova (Herodot
preuveliava, navodi nekoliko milijuna).
U Ateni dvije struje, Temistoklo (mornarica) i Aristid (kopnena vojska), temistoklo pobjeuje i daje
izgraditi trijere (do 480. god. njih 180), bitni prihodi u srebru iz laurijskih rudnika
Aristid je ostracizmom poslan u progonstvo.
Godine 481. sastali su se na Istmu kod Korinta predstavnici trideset i jednog grada i odluili da udrue
snage i zajedniki brane Grku, nastao Svegrki savez na elu sa Spartom
B i t k a k o d Ter mo p i l a
Sredinom ljeta 480. vodila se bitka na Termopilama.
Glavni su junaci Termopila Spartanci s kraljem Leonidom na elu (300 Spartanaca)
Zadravajui neprijatelja, omoguili su da se stanovnitvo Atene evakuira
Bitka kod Artemizija
Grka je mornarica pod zapovjednitvom Spartanca Euribijada (271 trijera) doekala perzijsku kod
Artemizija, sjevernog rta Eubeje, prema Herodotu voena istodobno s Termopilima
Bitka kod Salamine.
U rujnu 480. Perzijanci su uli u Atenu, spalili i opustoili Akropolu
Stanovnitvo Atene dotad se. sklonilo na Salaminu, Eginu i u Troizenu.
Krajem rujna 480. pomorska bitka kod otoka Salamine.
Temistoklo je zasluan to su Atenjani na vrijeme sagradili novo brodovlje
Na uskom prostoru Grci brzim brodovima slomili perzijsku flotu
PLATEJA I MIKALE
U kolovozu 479.g.pr.n.e. se Peloponeani pod vodstvom Spartanca Pauzanija na kraju sukobie s
Mardonijem pokraj grada Plateje, Pauzanije izvoljeva pobjedu, a u bitci umire i sam Mardonije
Po predaji ba na dan platejske bitke Grci su potukli neprijatelja na maloazijskoj obali kod rta Mikale
ATENSKA HEGEMONIJA I PELOPONESKI RATOVI
19

ATENSKA PENTEKONTAETIJA
pedesetogodinji period izmeu grko-perzijskih i peloponeskih ratova, Atenska prevlast na Egejskom
moru, ekonomski ojaali, unaprijedili svoj drutveni ivot, demokracija, visok kulturni uspon

PRIJE PERIKLA
Atenjani su poeli obnavljati porueni grad, podigli nove zidine oko cijeloga grada, utvrdili luku Pirej
Delsko-atiki savez
478. mnogi grki gradovi na maloazijskoj, trakoj obali i na Egejskim otocima sklopili su s Atenom
pomorski vojni savez, svrha - zajednika obrana od Perzijanaca. Zajednika mornarica - svake godine
plaaju odreeni doprinos za izgradnju brodova, vrhovni zapovjednik Atenjanin Aristid, glavni
organizator saveza sa sjeditem na otoku Delu. Postepeno su Atenjani postali gospodari svojih saveznika,
bili na elu svih vanih funkcija saveza. Delsko-atiki savez trajao je blizu pedeset godina ,sve promjene
ile su u prilog Atenjanima. 454. Atenjani su prenijeli blagajnu saveza s Dela u Atenu. Koristei se
savezom Atena je zadobila vrhovnu vlast na Egejskom moru, dobila hegemoniju.
Temistoklo, heroj salaminske bitke, a zasluan u radu na obnovi grada, ostraciziran 472.
Kimon, Miltijadov sin, na Atenjane utjecao da postanu profesionalni vojnici, odravao politike veze sa
spartanskim oligarsima, radio protiv atenskog demokratskog poretka.
Godine 464, potres na Peloponezu, mesenski heloti pobunili su se protiv Spartanaca, trei mesenski rat
atenski demokrati izvrili reformu dravnog ustava. Areopagu oduzete su vane kompetencije
Kimon prognan ostracizmom kao prijatelj Lakedemonjana a neprijatelj atenskog demosa
Atenjani su 449. zakljuili u Suzi s Perzijancima mir, nazvan Kalijinim mirom, po imenu atenskog
opunomoenika Kalije koji ga je zakljuio. perzijski se car odrekao pretenzija na Egejskom moru i
obeao slobodu svima Grcima koji stanuju na zapadnoj obali Male Azije, na Helespontu i Propontidi.
Atenjani su obeali da nee napadati perzijske zemlje a Perzijanci da nee dolaziti s brodovima u
Egejsko more.
Atenjani su tada ratovali na Balkanu i na Egejskim otocima s lanovima Peloponeskog saveza
(Korintom, Epidaurom, Eginom i Spartom), s Beoanima i drugim nekim suparnicima
Sa Spartancima su napokon zakljuili tridesetogodinji mir (446)
PERIKLOVO DOBA
Nakon Efijaltove smrti voa atenskih demokrata postao je Periklo, odlian ratnik i dravnik, blistav
govornik, 443.- 429. biran za stratega. Periklo je u toj epohi izveo divan ekonomski, drutveni i kulturni
program, vanjskom politikom osigurao Atenjanima prvo mjesto meu Grcima.
Ustav je postao jo povoljniji za narod; oduzeo areopagu neka prava, graane naveo da uzmu vlast na
moru; uveo je mistoforiju - primanje plae za obavljanje dravne slube. U Periklovo doba atenska je
demokracija bila najrazvijenija, bila blagodat za manjinu.
Problem zemljoposjeda, Atenjani rijeili osnivanjem naseobina i kleruhija (naseobine kojih su stanovnici
zadrali atensko graansko pravo i bili ovisni o metropoli).
U Periklovo doba Delsko-atiki savez pretvorio se u atenski imperij, Atena prva sila na Egejskom moru
Atenjani su tada postigli visok stupanj ekonomskog razvitka (troei novac iz zajednike blagajne)
razvili obrt, pomorstvo i trgovinu, veliki prihodi iz laurijskih rudnika srebra
Periklo podigao vane graevine za vojnu i civilnu upotrebu i velebne kultne spomenike (s Fidijom na
elu, najslavnija linost Periklove Atene )
najznamenitiji atenski spomenici Periklova doba podignuti su na Akropoli
447. - 442. arhitekti Iktin i Kalikrat podigli Partenon, najsavreniji spomenik grke arhitekture, slavan je
osobito po plastinoj dekoraciji, koju je izveo Fidija i njegovi suradnici, i po Fidijinu kipu Atene
Partenos koji je tu bio postavljen.
20

Na svim javnim radovima radili Atenski graani kao dio Periklovih reformi
Knjievnost, arhitektura, likovne umjetnosti doseu vrhunac.

21

PELOPONESKI RAT - Godine 431. i rat izmeu Atene i drava Peloponeskog saveza.
Na strani Atene borili su se lanovi Delsko-atikog saveza i mnogi drugi grki gradovi (Plateja,
gradovi Lokride i Akarnanije, neki tesalski gradovi, Korkira i drugi). Indirektnu pomo pruili
nekiki junoitalski i sicilski gradovi.
Na drugoj strani bili su svi peloponeski gradovi osim Arga i gradova Ahaje, korintske naseobine
u srednjoj Grkoj (Ambrakija Megara, gradovi Beocije, osim Plateje, istona Lokrida; na Siciliji
Sirakuza.
Prvi dio rata trajao je deset godina (431421) i zavrio kompromisnim mirom (421)
mir naruen, rat se opet vodio od 415. do 404. i zavrio porazom Atene a uspostavljanjem
spartanske hegemonije.
Mnogo je uzroka peloponeskom ratu:
- Gradovi Peloponeskog saveza borili su se s Atenom za zemlje, trita i nametanje politikih
sistema, glavni je uzrok tom ratu bio veliki procvat Atene i strah Peloponeana da njihov savez,
pod vodstvom Sparte, ne izgubi prednost
- Atena je bila demokratski polis, Sparta aristokratskooligarhijski
- Sparta je iskoristila nezadovoljstvo lanova Delsko-atikog saveza prema kojima su Atenjani
bili nepravedni, jedan od glavnih uzroka je bio trgovaka konkurencija
- Atenjani su postigli trgovaki monopol na Egejskom moru, na Propontidi i Pontu,
- Korinani teko podnosili atenske brodove na istoku, u Korintskom zalivu, u sicilskim i
epirskim lukama i na Korkiri, podruju njihova utjecaja.
- Korinani su dvaput pokuali (435. i 433) iskrcati svoje koloniste u Epidamnu, korkirskoj
naseobini
432. god. lanovi Peloponeskog saveza, na zahtjev Megare i Korinta, odluili su da se
Atenjanima objavi rat. Prvi dio peloponeskog rata vodio se u Atici i na Peloponezu. Atiku su
Peloponeani pustoili pod vodstvom spartanskog kralja Arhidama. Periklo je, za uzvrat,
brodovljem slao atensku vojsku na Peloponez.
Druge godine rata (430) u Pireju i u Ateni harala je kuga koja je unitila treinu atenskog
stanovnitva (umire i Periklo 429. god). Na vlast dolazi Kleon, dobar rodoljub, hrabar vojnik i
strunjak za financijska pitanja,traio napadaki rat.
Nasuprot Kleonu je Nikija (Nikias), voa oligarhijski raspoloenih zemljoposjednika, kojima su
u ratu opustoena imanja i zbog toga bili za 'kompromis i mir s Peloponeanima.
Do 421. rat se vodio promjenljivom sreom, I Spartanci i Atenjani bili su eljni mira.
Za mirom su vapili atiki seljaci, ije su zemlje bile opustoene.
U proljee 421. zakljuen je izmeu Atene i Sparte mir na trideset godina, poznat kao Nikijin
mir, Nikija zakljuio u ime Atenjana. Po tom miru obje su strane priznale status quo iz 431.
(poetak rata). Atena i Sparta su se obvezale da e vratiti zauzete posjede i zarobljenike
Korint, Megara, Elida i Teba nisu ga priznale jer u mirovnom ugovoru nisu bili uzeti u obzir
njihovi interesi.
Ni Atena ni Sparta nisu lojalno izvravale obveze iz mirovnog ugovora.
U Ateni i u drugim gradovima vodile su se unutranje politike borbe.

- Alkibijad - (451404), atenski aristokrata, neak Periklov, najprije je nastupao kao ekstremni
demokrata i neprijatelj Spartanaca. Godine 415. bio je na elu mladih atenskih avanturista koji su
odluili da se poe u vojni pohod na Siciliju.
U proljee 415. krenula je atenska mornarica pod zapovjednitvom Alkibijada, Nikije i Lamaha
na Siciliju pod izlikom da se pritekne u pomo gradu Segesti, koji je bio napadnut od Selinunana
i Sirakuana, a zapravo da se zauzme Sirakuza i osiguraju atenske trgovake pozicije na Siciliji
Atenjani pod vodstvom drugih stratega napali Sirakuzu (414). Sirakuani dobivaju pojaanje od
Sparte i Korinta, estoko porazili Atenjane. Spartanci su pod zapovjednitvom kralja Agisa
zauzeli atiko utvrenje Dekeleju, onemoguivali Atenjanima opskrbu. Spartanci su sistematski
radili da srue atensku hegemoniju. Pomogli su mnogobrojnim gradovima (na Eubeji, Lezbu,
Hiju, u Maloj Aziji) da istupe iz Delsko-atikog saveza (413412). Ljeti 412. sklopili su savez s
perzijskim carem Darijem i priznali mu vlast nad grkim gradovima u Maloj Aziji.
Darije obeao vojniku i novanu pomo, Alkibijad pregovara i sa Perzijancima i Atenjanima.
U Ateni su pristae oligarhije pripremale politiki prevrat, ukinuli demokratski ustav, a
uspostavili novi ustav. Izvrnu vlast u dravi imalo je vijee od etiri stotine bogatih graana,
nova skuptina od pet tisua bogatijih graana. Vijee 400 vladalo je u Ateni etiri mjeseca
Iz vijea 400 odijelila se jedna skupina s Teramenom (Theramenes) na elu i pridruila
demokratama.
Buknuo je graanski rat u kojem su pobijedile demokrate i sruen reim vijea 400.
Narod je u skuptini izglasao novi Teramenov nosilac vlasti u dravi postala
skuptina 5 000. U jesen 411. rat se prenio na Helespont, Atenjani unitili su vei dio
spartanske mornarice i postigli premo. Sparta je nudila mir. Atena ga nije prihvatila;
ponovo uspostavljen stari demokratski poredak iz Periklova doba.
- osiguran dovoz ita iz Ponta i spas Atene od gladi ( Alkibijad najzasluniji)
- prilike se mijenjaju na tetu Atenjana, spartanski zapovjednik mornarice Lisandar poeo
Atenjanima nanositi poraze
- 406. kada su kod Arginuskih otoka, uz eolsku obalu, Atenjani porazili spartansku mornaricu
Sparta ponovo nudi mir, Atenjani su opet ponudu odbili, greka zbog koje e izgubili rat.
Spartanci su 405. imali novu mornaricu opremljenu perzijskim novcem. Krajem 405. Sparta
unitila atensku mornaricu. 404. izgladnjela Atena prisiljena na kapitulaciju.
Atenjani su bili prisiljeni sruiti sve utvrde u Pireju i zidine izmeu Pireja i grada, predati
preostalo brodovlje, morali su se odrei svih posjeda izvan Atike, primiti u grad prognane
oligarhe i ulaniti se u Peloponeski savez.
Atenski su oligarsi iskoristili teke prilike svog grada i u njemu zavladali.
Tridesetorica su samovoljno vladali, terorizirali demokrate pa su ih povjesniari s pravom
nazvali tiranima.
imenovali su vijee od pet stotina aristokrata i dali mu velike sudske ovlasti, izvrili su reformu
administracije, priznali su puna graanska prava samo privilegiranoj grupi od tri tisue graana
Diktatura tridesetorice trajala je samo nekoliko mjeseci.
U jesen 403. zavrio je taj graanski rat, Atenjani su opet uspostavili svoj stari demokratski
sustav.

HELENIKA DO 338. OSVRT NA ROBOVLASNITVO

HEGEMONIJA SPARTE I HEGEMONIJA TEBE
404.- Kapitulacija Atene, raspao se DELSKO-ATIKI SAVEZ, sruena je atenska hegemonija.
LISANDRO- slavili ga mnogi gradovi jer ih je oslobodio od Atenjana, no ubrzo dobili nove
gospodare. Maloazijski Grci, bivi atenski saveznici, potpali su, pristankom Spartanaca, pod
perzijsku vlast.
Spartanci su Grcima nametali svoju volju.
Sparta odala svoju hegemoniju 25 godina ( 404.-379.), Grci se estoko borili protiv toga.
Grci u Kirovoj anabazi- 401. Kir Mlai carski namjesnik u Maloj Aziji krenuo je protiv svog
brata Artakserksa II.,perzijskog cara da ga zbaci s prijestolja i sam zavlada.
Bitka kod Kunakse- bitka izmeu Kirove i Artakserksove vojske
Kir poginuo u tom pohodu te njegovi vojnici preli na Artakserksovu stranu.
TISAFERNO-pozvao zapovjednike grkih plaenika na pregovore te ih na prevaru pohvatao i
pogubio. KSENOFONT-izabran za vou grkih vojnika. Povlaenje preivjelih Grka preko
Armenije u Trapezunt na Crnom moru. Tako stigli kuama.
Perzijanci su 400.napali maloazijske Grke.. odnjacSpartanci poslali pomo sunarodnjacima.Grci
potisnuli Perzijance. Perzijanci sklopili savez protiv Sparte.
Korintski rat 395.-387.- meugrki i grko-perzijski obrauni. Sve zavrilo carskim mirom.
ANTALKIDA-387. na dvoru u Suzi zakljuio mir izmeu Grka i prezijskog cara, priznata vlast
perzijsko caru vlast nad grkim gradovima u Maloj Aziji, a ostali grki gradovi su postali
aitonomni. 378.-osnovan Drugi pomorski savez, osnovali ga Atenjani, svim saveznikim
gradovima bila garantirana sloboda i autonomija, nikome nisu smjeli nametnuti ni foros, ni vojne
posade. Drugi atenski savez-osnovan radi obrane od spartanske hegemonije.
HEGEMONIJA TEBE
Dolazi do osamostaljenja desetak gradova-drava-TEBA najznaajnija
447.-osnovan savez BEOANA kojemu su pristupili svi beotski gradovi.
BEOCIJA-podijeljena na 11 oblasti, imala svaka oblast 1000 pjeaka i 100 konjanika, imali svoju
skuptinu, u Peloponeskom ratu se borili protiv Atenjana. 382.-zauzeta Teba od strane
Spartanaca, no ubrzo ih porazili. EPAMINONDA-tebanski aristokrt, 371. postao beotarh, bio prvi
dravnik Tebe. Rodoljub, estit vojnik, bezobrazan prema interesima drugih gradova. Izveo 4
pohoda na Peloponez. On je 362. provalio na Peloponez s tebanskom vojskom.. U bitci pobijedili
Tebanci. Tu je on poginuo i zbog toga je zakljuen mir i vojska se povukla s Peloponeza, kraj
tebanske hegemonije.
PELOPIDA-mlai Epaminondin drug, istjerao spartansku vojsku iz Kadmeje 379.god.
Pobjedom nad Spartancima sruena hegemonija. Rasputen Peloponeski savez.
SICILSKI GRCI- naseobine na Siciliji od 8.-6.st. razvile se u samostalne gradove-drave.
Meusobne borbe GELON-zauzeo Sirakuzu, naslijedio ga brat HIJERON-koji je postao tiranin,
sposoban ratnik, ratovao s Etruenima, a i sa Grcima, unaprijedio je svoj grad. BITKA KOD
HIMERE-480.-rat sicilijskih Grka protiv Kartaana, poraz Kartage. DIONIZIJE-sin
Hermokratov, odlian vojnik i politiar, stekao povjerenje graana, unaprijedio je sirakuku
strategiju, sagradio brodove, koristio se plaenikom vojskom, njegova vojska ratovala s
Kartaanima na Siciliji. 392. Dionizije pobijedio Kartagu. Postao je gospodar svih sicilskih
Grka.391.-udario na grke gradove u junoj Italiji,sruio Region i pokorio ostale gradove.

Osnovao Pharos 384., te Issu, Tragurion i Epetion. Ratovao s Etruanima i s Korzikom. Dobio
razne dijelove u Jadranskom, Tirenskom i Jonskom moru. U njegovo doba Sirakuza bila
demokratska drava. Ubirao porez od imunih graana. Pokorenim gradovima nametnuo danak.
Obrazovan, okupljao filozofe ( Platon, Filist, Timotej...). Oslobodio mnogo robova na Sirakuzi.
GRCI I ILIRI NA OBALI JADRANA
ILIRI-pleme na epirskom primorju
Sjeverno od krke ivjeli Liburni i Histri. 384.-osnovan Pharos. Ostale kolonije su Issa, Tragurion
i Epetion.
ROBOVI- privredni i drutveni inilac u antikih Grka. U Homerovo doba robovlasnitvo je
imalo svoje osobnosti, a u prethistorijsko doba pokoreni stanovnici su prisiljeni da obrauju
zemlju kao robovi. U Gortinskom zakoniku regulirana je prodaja robova na tritu. U 7.st. u
Ateni robovlasnitvo je imalo privrednu i drutvenu ulogu. Solon je rijeio problem prodavanja
graana u ropstvo zbog duga.. U atenskim privatnim poduzeima radilo je mnogo robova. Robovi
u vlasnitvu i slubi pojedninca obavljali su razne poslove-obraivali zemlju, uvali stoku, kao
obrtnici... Rob je mogao dobiti slobodu-otkupom(rodbina ih otkupljivala u Homerovo doba).
KNJIEVNOST (DRAMA)
TRAGEDIJA-starogrka drama, kazalina radnja, nastala od narodnih igara u ast Dioniza, boga
vina. Igrai se odjevali u jarevu kou (tragoi-jarac). Ditiramb-poetna forma tragedije. Klasinu
formu tragedija dobila u Ateni, u 6.st. Tri genijalna pjesnika u 5.st.-Eshil, Sofoklo i Europidtragedijama postigli slavu. ESHIL-uveo 2.glumca. Napisao je priblino osam-deset drama, od
toga sauvano 7 tragedija.SOFOKLO-iz Kolona, uveo je u tragediju 3.glumca, pojaao je dijalog
i doveo ovu umjetnost do savrenstva. Napisao 123 drame. Sauvano 7 tragedija. EURIPIDSalaminjanin, napisao priblino 92 drame. Sauvano 19, od toga 18 tragedija i 1 satirska igra.
KOMEDIJA- lakrdijai u raznim grkim krajevima zabavljali narod aljivim nastupima. Oko
570. pjesnik Suzarion u Megari dao tome knjievnu formu. aljive komade pisali Sofron i sin mu
Ksenarh. U 5.stoljeu u Ateni cvala stara komedija koja je po formi bila bliska tragediji.
Komediografi- Hionid, Magnes, Krates,Eupolis. ARISTOFAN-GLAVNI PREDSTAVNIK grke
komedije, napisao 44 komedije, sauvano 11.
MENANDAR-Atenjanin, glavni predstavnik nove antike komedije, vie od 100 komedija,
nijedna nije potpuno sauvana.
FILOZOFIJA- ELEATI- KSENOFAN-pjesnik i filozof, osnovao filozofsku kolu u
Eleji.PARMENID-autor filozofskog alegorijskog spjeva O prirodi. ZENON-poznat po svojim
terotiziranjima o suprotnostima u vremenu, prostoru i kretanju. Ostali- Meliso, Epiharmo,
Leukip, Demokrit- napisao mnoga djela iz podruja etike, estetike, fizike, matematike, glazbe i
filologije. Uio je kako se sve sastoji od atoma i praznine, kako su atomi vjeni i nepromjenjivi.
SOFISTI-to su najstariji filozofi i ueni ljudi. To su Protagora, Gorgija i drugi demokrati. Mlai
sofisti su jako zaostajali za starijima.PROTAGORA-ovjek je mjerilo stvari. Gorgija-veliki
dravni skeptik.
SOKRAT-najpoznatiji filizof, nije nita napisao, njegovo nam uenje poznato iz Platonovih
spisa. Osuen na smrt jer nije poznavao dravne bogove i uvodio nova boanstva.
Krajem 5.st.-grka se filozofija naglo razvila.
PLATON-Sokratov uenik, predstavnik grke idealistike kole. Sklon je Pitagorejcima.
Predavao u svojoj koli-Akademija. Sauvano mnogo spisa. Platonova pisma, definicije i
epigrami. Osobnosr u njegovoj filozofiji je objektivni idealizam. Sklon je aristokraciji.

ARISTOTEL- Platonov uenik, uitelj Aleksandra Velikog, osnovao atensku Likeju. Aristotelovi
spisi-logiki spisi,prirodoznanstveni spisi, etiki i politiki spisi. Osniva logike i teorije
knjievnosti.
RETORIKA- Stari Grci imali jeko puno dobrih govornika. Poznat je Nestor. Sofisti su bili
retori( Gorgija).
IZOKRAT- osniva retorske kole, osnove gramatike i filologije. Proslavio se znamenitim
govorima, osobito Panegirikom. Sauvano nekoliko njegovih djela.
DEMOSTEN- dugogodinjim vjebanjem se usavrio u retorici. Bio je veliki rodoljub
ARHITEKTURA- u poetku 5.st. nastavlja se grka graditeljska aktivnost.. Nakon perzijskih
ratova Atenjani su podigli dorski tezaur u Delfima. Oko 470.godine sagraena u dva hrama bogu
Zeusu, onaj u Akragusu je najvei. Drauga polovica 5.stoljea zlatno je doba grke arhitekture.
Atenjani su sagradili Partenon i Erehteon te mali hram Nike i Propileje. PARTENON-najpoznatiji
atenski spomenik. U dorskom stilu. Mnogo umjetnikih radova koje je ukrasio Fidija.
EREHTEON- vrlo komplicirana graevina u jonskom stilu. Izgradio ga je arhitekt Filoklo.
U 4.stoljeu arhitekti su poeli graditi u korintskom stilu, no nisu napustili ostale stilove. Bilo je i
kombinacije stilova. Grade se novi hramovi. Prva kamena kazalita. Znaajan je Asklepijev hram,
te Zeusov i Atenin. Poznat je i Mauzolej.
KAZALITE- grade se u 4.st. (kameni). Jedno od najstarijih nalazi se u Sirakuzi u doba
Dionizija Starijeg.. Najljepe i najbolje ouvano je ono u Epidauru na Peloponezu. Kazalite ima
tri glavna dijela-gledalite, pozornica i orkestra.
SKULPTURA- u 5. stoljeu.-doba zlatne klasine umjetnosti. Najznaajniji kipari su
Kalamis,Likios Pitagoras, Agorakritos... Najvei meu njima je Fidija. DISKOBOLOSa-baca
diska. POLIKLET-izradio je Herin kip. Popularna mi je Amazonka. Glasovit je njegov Doriforos.
FIDIJA-5.ST., NAJZNAAJNIJI GRKI KIPAR,nema sauvanih spamenika. Njegovo ime uz
najbolje atenske i grke skulpture. U 4.st. poznata su tri velika skulptora- Skopas, Praksitel i
Lizip. Sva djela skoro izgubljena. Po uzoru na njih izraene mnoge rimske kopije. Kleu proelja
na hramovima, rade po narubi hramove. Vrlo su originalni i plodni.
SLIKARSTVO- najstarije su freske kretsko-mikenskog doba. U 7.st. veliki napredak u
slikarstvu, nema sauvanih spomenika koji su zanajni. Arhajski stil najsauvaniji. U 5. st.
Djeluje kipar Polignot, on ukraava hramove freskama. Prema predaji najvei grki slikar bio je
Apelles.
KERAMIKA- u 5.st. Atenjani su nastavili usavravati proizvodnju vaza s crnim figurama. U
prvoj skupini su vaze arhajskog stila ( 520.-460.), druga skupina je slobodni stil (460.400.)Rijetki su potpisi slikara. U 5.st. dekoracija sa crvenim figurama.
NUMIZMATIKA- Grci su u 7. i 6. st. Sve bolje i bolje kovali novac. DAREIK-u 5.st.
najvrjedniji grki novac, zlatnik. Na starijem novcu su oslikani likovi bogova. Najrirenija je bila
atenska tetredrahma. Atenjani su 407. poeli kovati zlatni novac zbog ratnih prilika. Filip II. Je
svojim zlatnim stataterom potisnuo grki novac.

MAKEDONIJA
Makedonci su vrlo mlad narod, indoeuropljani. Oni su prije 5.st.pr. Kr. osnovali teritorijalnu i
politiku zajednicu. Savez Donje Makedonije, Gornje Makedonije te Istone Makedonije. Donja
Makedonija bila je Makedonija u uem smislu. PERDIKA- osniva i prvi kralj makedonske
drave. Povijest Makedonijenije dovoljno poznata. Povijesni poatci poinju s Amintom I., a
njegov nasljednik bio je Aleksandar I. Aleksandra je nasljedio sin Perdika II.

FILIP II. - sin Aminte i Euridike, rodio se oko 382., nakon smrti brata Perdike poeo vladati
Makedonijom. Stekao je povjerenje naroda. Odbio napade Ilira i Traana. Obnovio je i
modrnizirao vojsku. Unaprijedio je grad Krnide i nazvao ga svojim imenom Filipi.
356.-rat izmeu Foana i Beoana ( sveti rat). Foane pomagali Atenjani, Spartanci, a Beoani
Tesalci. Rat je trajao 9 godina. U to vrijeme Filip je osvajao i na sjeveru, ratovao u Trakiji, na
egejskom primorju, svladao je Foane. Atenjani mu pruili najvei otpor. On im je oduzeo
Amfipolis i ugrozio tako njihove interese. Atenjani su bili jaki na moru ali ih je Filip
podcjenjivao. Tako je 346. sklopio s njima mir. 339. napao Traane. Demosten vodio estoke
borbe protiv Filipa. Demosten je bio atenski rodoljub. Nije uspio pobjediti Filipa. Krenuo na
Beociju i na Atiku. Bitka kod Heroneje u kolovozu 338.-grka vojska poraena. Sklopio mir s
Grcima Peloponeski gradovi priznali Filipovu vlast. Oduzeo Spartancima sve zemlje osim
Lakonije. Posalo je svoju vojsku 336. na Malu Aziju. Iste godine je ubijen od svojih protivnika u
Makedoniji.
ALEKSANDAR VELIKI
SIN I NASLJEDNIK FILIPA II. Osvojio je Perzijsko carstvo i otvorio novo doba u povijestiHELENIZAM.
Aleksandar se rodio 23. srpnja 356. u Peli. Majka mu je Olimpijada. Uitelj mu je bio Aristotel.
Nakon oeve smrti imao samo 20 godina. Svoju je vlast nametnuo Tesalcima. Prodro je na
Peloponez. Pozvao grke neka krenu s njim na Perziju, Grci pristali. 335. Izveo pohod na Traane
i Ilire. Zatim se obraunao s Tebancima. 336. na prijestolje doao Darije III. Kojega je
Aleksandar pobijedio. Darije je imao ogromnu i jaku vojsku. 337. veliki uspjesi u Maloj Aziji.
Zauzeo bez muke Lidiju. Darije s vojskom priekao Aleksandra na granici Sirije i Male Azije.
BITKA KOD ISA-studeni 333.- Aleksandar pobjedio i zarobio Darijevu majku i keri. Osvoji je
Diriju, Feniciju i Palestinu. Egipani ga doekali kao oslaoboditelje te ga nazvali sinom boga
Amona. 331. osnovao je grad Aleksandriju. Perzijska mornarica ula u sastav Aleksandrove. 331.
napad na Rgipat.
BITKA KOD GAUGAMELE- bitka s darijevom vojskom. Poraz Darija. Suza je osvojena u
prosincu 331. Od 330-327.-osvojio je perzijske dijelove. Imao protivnika u Makedoniji. 327. je
krenuo na Indiju. 324. priredio je svadbu Makedonaca i Perzijanki.. On je bio oenjen u Iranu
lijepom Roksanom. Pridruio joj dvije Perzijanke. Umro je 323. na vrhuncu svoje slave. Iznenada
je obolio i umro 13.lipnja 323.u Babilonu u 33. godini i 13. godini vladanja.
Bio je lijep, snaan ,pametan i obrazovan. Od oca dobio dobru vojsku. U 10 godina osvoji
teritorij od Sredozemnog mora do Inda. Vratio je demokraciju. Imao uza sebe 7 glavnih
tjelohranitelja. Osnovao je 70 gradova.
GRCI I MAKEDONCI NA BALKANU
Aleksandar je polazei na Istok ostavio svoga namjesnika Antipatra kao vrhovnog u zemlji.
Aleksandar je jako cijenio Atenu jer je bila jako sila. Nakon njegove smrti svi su se digli kako bi
vratili svoje teritorijie a najvie Grci. Tada su Atenjani pozvali sve Grke na oslobodilaku akciju.
Gotovo se svi odazvali osim Spartanaca.
Lamijski rat-323.-322.-Grci izgubili i molili za mir.
- helenistiki Egipat je bio vojno-birokratska centralistika monarhija
- faraoni proglaavali su se bogovima, uz ime se dodaje naslov theos (bog)

helenistiki se Egipat dijelio na agrarne oblasti nome, koji se dijele na manje jedinice
tope (mjesto), a one se dijele na seoska podruja kome (selo)
Aleksandrija, Naukratis i Ptolemais nisu bili u sastavu noma
Memfis privilegiran
Kralj je dio zemlje ustupao sveenstvu (hramovima), velikaima, vojnicima
Zemlju obrauju domai slobodni i poluslobodni seljaci i robovi
Slobodni teaci su obraivali zemlju pod uvjetom da kralju daju dogovoreni dio ljetine te
prihode u novcu i naturi
Helenistika je drava rukovodila agrotehnikim i hidrotehnikim radovima (kod Nila)
Melioriralo se zemljite (npr. Fajum), stvaraju se nove obradive povrine
Maksimalan porezi privatnicima (za vrijeme Ptolomejevia)
Posebna se panja posveuje vinogradarstvu i maslinarstvu
Obrt vrlo razvijen, drvodjelci, kovai, zlatari, tekstilci, koari i dr. rade u dvorskim i
privatnim radionicama za domae potrebe i za izvoz
Koristila se slobodna i robovska snaga
Kraljevski dvor ima monopol nad svim to je bilo isplativije (rudnici, izrada tkanina..)
Razvijena je bila trgovina i novana privreda
Ptolomeidi su kovali zlatni, srebrni i bakreni novac
Posluju novari, razvija se svojevrsno bankarstvo
Razvio se trgovaki promet kopnom i morem, koji je dosezao do Nubije i Etiopije, Arabije i
Indije
Ekonomski i porezni sustav je bio bjeto organiziran
Razvija se robovlasnitvo, sve je vie robova
Diferencijacija slojeva podjela na vladajuu klasu i na radni narod
Osim robova izrabljuje se i slobodan te poluslobodan narod, esto izbijaju ustanci, seljaci su
esto bjeali sa zemlje veleposjednika
Aleksandrija osnovao ju je Aleksandar Veliki 331. g.pr.Kr., na obali Sredozemnog mora.
To je bilo veliko privredno, administrativno i kulturno sredite, okrueno zidinama. Grad je
izgraen po propisima helenistike urbanistike. Jedan dio grada je zauzimao je kraljevski
dvor kompleks velianstvenih kraljevskih zgrada meu kojima je i Museion (akademija
znanosti u kojoj su ivjeli i radili knjievnici, filozofi, uenjaci i drugi kulturni ljudi koji su se
osobito istakli
Na istaknutom mjestu nalazila se grobnica Aleksandra Velikog, a pokraj nje grobnica
Ptolomeja. Luka je bila spojena nasipom s otokom Farom, na kojem je 280.g.pr.Kr. Sostrates
podigao istoimeni svjetionik, jedno od sedam uda svijeta
Aleksandrija je bila kozmopolitski grad, u kojem su ivjeli Grci, Egipani, Makedonci,
Etiopljani, Arabljani itd.
U njoj je bujao privredni i drutveni ivot. Aleksandrija je bila glavno indistrijsko i trgovako
sredite drave Ptolomeida, velika izvozna i uvozna luka
U tom ekonomski najrazvijenijem i najnapuenijem gradu esto su izbijali prevrati.
Aleksandrija, najvaniji helenistiki grad, je glavno sredite helenistike kulture zato
se helenistika kultura naziva i aleksandrijskom

DRAVA SELEUKIDA I NJEZINI OGRANCI

- Aleksandar Veliki je u osvojenim azijskim zemljama uglavnom zadrao stari perzijski sistem
satrapija. Taj se sistem odrao i nakon njegove smrti
- Seleuk, sin Filipova generala Antioha, postao je 321.g. satrapom Babilonije. Desetak se
godina borio s monim susjedima. Oko 312. poinje njegov nagli uspon i stvaranje njegove
velike drave. Seleuk je oduzeo satrapima sve krajeve od Mezopotamije do Indije. 306. g. se
proglasio kraljem. Nakon bitke kod Ipsa dobio je sjevernu Siriju, a bitkom na Kurupedionu
zavladao je veim dijelom Male Azije. Ubijen je 280.pr.Kr., kada se spremao na vojni pohod
u Makedoniju. Osniva je dinastije Seleukida
- Oko 280. g.pr.Kr. Seleukova je drava obuhvaala golem teritorij od Hindukua do
Sredozemnog mora, i od Kavkaza do Perzijskog zaljeva
- Maloazijski su Grci pristajali malo uz Seleukide, a malo uz Ptolomeide, glavni im je cilj bio
da se oslobode i jednih i drugih i da se osamostale
- Pont, Bitija, Kapadokija, Pergam i Galatija su helenistike drave koje su se osamostalile u
Maloj Aziji
- Rimljani su 190. pr.Kr. potukli Antioha III kod Magnezije i izbacili ga iz maloazijskog
podruja
- Na istoku su se redom stvarale nove drave
- Sredinom 3. st. Grk Diodot, satrap Baktrije, je s tamonjim grkim nasljednicima i
starosjediocima otcijepio svoju satrapiju od drave Seleukida i osnovao samostalnu grkobaktrijsku dravu (Baktriju u razdoblju izmeu 140.-130. pr.Kr. zauzimaju Masageti i
Toharci)
- Oko 250. pr.Kr. su iranska plemena, na prvom mjestu Parti koji su se nalazili jugoistono od
Kaspijskog mora, oslobodili svoju zemlju od Seleukida i osnovali vlastitu dravu
- Drava Parta je mnogo ratovala sa Seleukidima
- U doba najveih uspjeha partski su kraljevi bili gospodari Mezopotamije (osim Irana) i
zemalja pod Kavkazom do Male Azije
- Seleukidi su se najvie zanimali za zemlje koje su graniile s dravo Ptolomeida
- SIRSKI RATOVI bilo ih je 6, vodili su ih Seleukidi s Fenikijom i Palestinom
- Prvi Ptolomeidi su bili jai od prvih Seleukida i do kraja 3. st. ta je zemlja bila njihova
- Oko 200. g. ju je osvojio Antioh Veliki i Seleukidi su je zadrali do kraja svog vladanja
- Antioh III Veliki je privremeno obnovio dravu Seleuka I. Nikatora, prisilio je na vazalsku
pokornost gospodare svih otcijepljenih zemalja, osvojio je Koile Siriju, vratio pod
seleukidsku vlast mnoge krajeve u Maloj Aziji i izveo je vojniki pohod u Europi protiv
Traana. Rimljani su ga zaustavili pobijedivi ga, kao saveznici Pergama, kod Magnezije
190., kada su mu oduzeli maloazijske posjede
- Kraljevina Seleukida trajala je do 64. pr.Kr. kada su od posljednjih ostataka ove drave
Rimljani stvorili svoju provinciju Siriju.
- Drava Seleukida je bila golema ak i kada je bila svedena na Siriju, Mezopotamiju i blii
Iran. bila je mona i bogata. Tu je vladao kralj (bog, boji predstavnik), gospodar zemlje,
vojvoda. U prijestolnici Antiohiji, na rijeci Orontu, Seleukidi su bili okrueni dvorskim
velikaima itd.
- U nekim maloazijskm i iranskim podrujima samostalno su vladali lokalni dinasti koji su
nominalno priznavali vlast Seleukida, ispunjavajui prema njima razne obveze (danak, vojna
pomo), a neki su se, poput Baktrije, potpuno otcijepili
- Samostalni su bili i neki prvosveenici, gospodari velikih hramskih zemljoposjeda

Velika je drava bila podijeljena na satrapije kojima su upravljali satrapi (oni su po pravilu
civilni administratori). Uz satrapa je bio strateg, vojni zapovjednik satrapije
Satrapije su se dijelile na hiparhije, a one na manje jedinice
Od vremema Aleksandra Velikog su se Makedonci, Grci, Iliri, Traani i dr. masovno selili na
Istok, a te su seobe bile u punom jeku u doba Seleukida tako je osnovan velik broj naselja
U dravi Seleukida cvjetali su gradovi koje je osnovao Aleksandar Veliki. Osnivalo se mnogo
Seleukija
Antiohija, na Orontu u Siriji, u zaleu Sredozemnog mora, bila je prijestolnica Seleukida,
grad Grka, Makedonaca, Sirijaca i Hebreja, veliko trgovako sredite, spojeno cestama s
Mezopotamijom i Daljim Istokom, s Arabijom i zemljama na sjeveru. Tyche Fortuna je
gradska boginja, iji golemi kip simbolizira bogatstvo i veliinu sretnih ratnika, gospodara
ovoga grada
Na obali Sredozemnog mora, na uu rijeke Oronta, leala je Seleukija, luka prijestolnice
Antiohije. Ostali vani gradovi su Dura Europos i Seleukija na Tigrisu
Dura Europos nalazila se na Eufratu, osnovana 312. od Antigona Nikatora, u tom je gradu
sauvano mnotvo spomenika. Dura je arheoloki najpoznatiji grad Seleukidske drave
Seleukija na Tigrisu najvei grad drave Seleukida, osnovao ga je Seleukid I. neto
sjevernije od Babilona. Bio je raskrsnica trgovakih putova. U drugom su stoljeu pr.n.e. grad
zauzeli Parti
Privreda zasnivala se preteno na ratarstvu
Mezopotamija i Sirija su oduvijek bile najplodnije zemlje Prednje Azije. Grci ovdje uveli
napredniji nain obrade zemlje. Najzastupljenije su bile itarice, vinova loza i industrijske
biljke (lan)
U brdskim krajevima (u Maloj Aziji, Armeniji i Mediji) je bilo razvijeno stoarstvo
Obrt je cvjetao u gradovima, razvila se trgovina koponom i morem, oivio je trgovaki
promet starim putem od egejske obale preko Male Azije do Mezopotamije
Socijalne prilike kralj je bio vlasnik cijele zemlje i njezinih dobara. Seleukidi su kao i
Ptolomeidi ustupali neka podruja vazalnim dinastima, velikaima i hramovima. Kraljevsku
je zemlju obraivao kraljevski narod nastanjen u seoskim opinama. Kad se kraljevska
zemlja darivala, s njom su se darivali i seljaci
Mnogo je robova radilo na dravnim, magnatskim i hramskim posjedima. Postoje literarni
dokumenti o oslobaanju robova
Drutvene su prilike u doba Seleukide uglavnom bile jednake onima u dravi Ptolemeida.

HELENISTIKA KULTURA
- Epoha helenizma zapoela je pojavom Aleksandra Velikog, a zavrila 30. g.pr.n.e., kada su
Rimljani pokorili i prije Aleksandra Velikog. No pad ptolomeidskog Egipta nije dokrajio
helenistiku kulturu
- Helenizam greciziranje Orijenta, irenje helenske kulture na istok u novim uvjetima
- Na istoku su Aleksandar i dijadosi osnovali mnotvo novih i helenizirali mnogo starih
gradova, koji su postali polisi (u novom smislu rijei)
- Helenistiki je polis imao na istoku administrativnu strukturu klasinog grkog polisa
- Bule, demos (narodna skuptina) i magistrati su ivotarili u polisu, kontrolirani od
kraljevskog namjesnika
- Seljake mase starosjedilaca (laos) obraivale su zemlju: zemlju u dvorskoj reiji i zemlju u
svojoj reiji, osim toga obraivali su i zemlju koju je kralj ustupio gradovima, hramovima,
velikaima i vojnim zajednicama

U Egiptu je bilo malo polisa, a u seleukidskom carstvu ih je bilo puno

Agrarnu i obrtniku privredu na helenistikom Istoku unaprijedili su grki privredni
strunjaci
Ekonomiji je nov peat dala Aleksandrova novana politika
Aleksandar je u perzijskim palaama naao golemu koliinu tezauriranog zlata i srebra.
Stavio je to u opticaj pretvorivi vei dio u kovani novac
Aleksandrov se novac kovao na mnogo mjesta u Carstvu
Novac je odgovarao vrijednosti zlata, srebra ili bakra od kojeg je skovan
Egipat nije kovao novac prije helenistike epohe
Perzijski su ga carevi kovali u ogranienim koliinama
Atenska je srebrna tetradrahma svojom veliinom i teinom bila najpouzdanije priznato
novano sredstvo. Aleksandrov je srebrnjak po veliini, teini i standardu bio zapravo atenska
tetradrahma s Aleksandrovim likom. Novac egipatskih Lagida je slijedio feniki novani
standard, veliinu i teinu fenikih moneta
Plaanje novcem, zlatom, srebrom, bakrom odreena oblika i teine kao najboljim robnim
ekvivalentom znailo je velik korak naprijed od naturalne privrede
Novac stavljen u opticaj u velikim koliinama imao je velik utjecaj u privredi
Helenistika se trgovina silno razvila

Helenistiki se kulturni ivot razvijao najvie u bogatim prijestolnicama, na prvom mjestu u

lagidskoj Aleksandriji, gdje su se okupljali knjievnici, uenjaci i umjetnici
- U 300-godinjem helenizmu izrazite su 2 kulturne epohe:
starija u kojoj su stvorena najbrojnija i najbolje djela knjievnosti i umjetnosti, u
vrijeme samostalnih grko-makedonskih drava
mlaa u prilikama rimske okupacije
- karakteristina su nova shvaanja o ivotu i drutvu
- jedan jezik i jednak odgoj stvaraju istu kulturu u svim gradovima ekumene: knjievnost,
znanost i filozofija, koje se do neke mjere propagiraju i izvan Grke
promet je internacionaliziran; velik je dio ograda pao, sloboda misli je dosegla stupanj
kakav se vie nee vidjeti do modernih vremena
HELENISTIKA KNJIEVNOST I ZNANOST
helenistiku kulturu na prvom mjestu predstavlja knjievnost
jezik knjievnika, intelektualaca i slubeni jezik u svim helenistikim dravama je bio
jonsko-antiki dijalekt, prilagoen novim potrebama, nazvan opim, zajednikim koine
dialektos. Pjesnici su izuzetno u nekim poetskim rodovima zadrali tradicionalni jezik ili
narjeje (npr. Homerov jezik u epu)
Poezija
helenistiki su pjesnici njegovali stare, a uvodili i nove poetske rodove. Istakla se Plejada (grupa
od 7 tragika). Uspjela je komedija predstavnici komediografije su Menandar i Filemon.
Najbolji je ep ostavio Apolonije Rodski, koji u svom epu Argo nautika jezikom poetskim ruhom
oponaa Homera. Umjesto drame i epa vie se njegavala laka poezija kojoj su pjesnici bili
dorasli. Pjevale su se elegije, himne, pjesme u jampskim i drugim stopama, stihovi ljubavnog,
pounog, satirikog, zabavnog i drugog sadraja. Omiljene su bile bukolike ili pastirske pjesme.
Pjevao se mim duhovit monolog ili dijalog. Popularan je bio epigram.
Najvei helenistiki pjesnici su Kalimah i Teokrit
-

Knjievna proza, filologija i drugo

Helenistika je proza bila vrlo raznovrsna, pisale su se pripovjetke i sl. Ueni filozofi, gramatiari
izdavali su Homerove pjesme s komentarom, klasine drame i druga proslavljena djela klasine
knjievnosti. Sredita helenistike retorike bila su Atena, Rodos i neki gradovi u Maloj Aziji, gdje
su djelovali uveni govornici od kojih su neki bili uitelji i teoretiari retorike
Helenistika filozofija
Filozofija nije samo predmet prouavanja nego i princip stvarne ivotne djelatnosti
- predstavnici raznih filozofskih pravaca djelovali su u helenistiko doba veinom u Ateni
- platonovi su sljedbenici osnovali Srednju akademiju (predstavnik Arkesilas), pa novu
akademiju (predstavnik Karnead)
- Aristotelovi su se sljedbenici nazivali peripatetici (pr. Straton i Eudem)
- 2 najutjecajnija filozofska uenja toga doba: stoiko i epikurejsko
- Stoicizam filozofsko uenje kojemu je temelje dao Zenon. Stoici su bili svestrani
istraivai. Bavili su se logikom, gramatikom, poetikom, retorikom i fizikom. Etika im je bila
najvanija. U njoj su vidjeli koncepciju o vrlini i o njezinom suvremenom nositelju
mudracu. Prema stoicima, vrlina je sama sebi plaa. Takoer: uzdri se od eljenog, a podnesi
ono to ne bi elio ako treba. Neke stoike maksime su blie kranskim. Kozmopolitizam,
postavke o jednakosti ljudi, igosanje bogatih, tranje pravde, zabrinutost za siromae i
potlaene daju stoicizmu eminentno mjesto u povijesti razvitka napredne drutvene misli
- Epikur odbacuje mitsku predaju o postanku svijeta, zastupanu od Hezioda i drugih, usvaja
Demokritovo uenje o atomima, i na temelju toga daje svoju teoriju o mehanikom postanku
kozmosa. Prema njemu, na je duh sastavljen od materijalnih atoma, suptilan, ali smrtan kao i
tijelo. Ljudska se srea sastoji u zadovoljenju prirodnih potreba
Matematika i prirodoslovlje
- Euklid sistematizirao je dotad poznato znanje iz matematike
- Arhimed najvei antiki matematiar i fiziar, uveo u matematiku sistem znakova za
oznaivanje brojeva. Svoje je znanje primjenio u ratnoj tehnici
- Eratosten bavio se geografijom, astronomskom matematikom , filozofijom i filologijom.
Osnovao je znanstvenu geografiju i povijesnu kronologiju. Zapisao je povijest geografije,
teoriju o obliku zemlje
- Aristarh ustanovio je da se Zemlja kree oko
- Hiparh antiki astronom, prouavao je pomrine Sunca i Mjeseca
- Medicina puno je napredovala. Herofil i Erasistrat su osnovali znanstvenu anatomiju i
fiziologiju. Prouavao se mozak kao sredite ivanog sustava.
UMJETNOST I ZANATSTVO
Arhitektura
- mnogi su helenistiki gradovi planski izgraeni. Novi i neki stari obnovljeni gradovi, npr.
Milet, Efez, Prijena i dr., gradili su se u skladu s urbanistikim planovima. Gradovi su imali
pravilne ulice koje su se sjekle pod pravim kutom. Dvije glavne ulice sjekle su se u sreditu
grada gdje se nalazio trg agora. Aleksandrija u Egiptu imala je kraljevsku palau,
forifikacijske objekte, luke instalacije i svjetionik na Faru
- u helenistiko je doba sagraeno nekoliko velebnih hramova: Didymeion, Olympieion
- meu sakralnim graditeljskim objektima osobito se sticao Pergamski oltar (jedno od 7 uda
starog svijeta)

helenistiki arhitekti su se najvie afirmirali podizanjem velianstvenih profanih gradskih

spomenika, a osobit ukras helenistikih gradova bili su trijemovi u kojima su se okupljali
graani. Stupovi su raeni u 3 stila dorskom, jonskom i korintskom
kraljevski je dvor (ili openito kua bogataa) bio komleks zgrada, dvorita, raznih prostorija
zajedno s vrtovima (pr. Casa del Fauno u Pompejima)

Skulptura
- helenistiki su kipari pod jakim utjecajem velikih majstora 4. st. Praksitela, Skopasa i
Lizipa. Boice su profanizirane. Prikazivale su se i etnike crte
- arhajski osmijeh
- znamenitiji spomenici helenistikog kiparstva: Afrodita Milska, Nika, Tihe, Posejdon
- Afrodita mramorni kip s otoka Melosa, sada je u Parizu
- Pergam bio je ukraen velebnim spomenicima. Sauvani su fragmenti sa dva velika friza
(sada u Berlinu)
- Ukraavanju glavnog gradskog hrama se pridavala posebna vanost
- U Vatikanskom se muzeju nalazi golema mramorna figura Nil, koja personificira afriku
rijeku, a prikazana je kao dobruudni starac
- Po dimenzijama najvei je sauvani spomenik antikog kiparstva Farneski bik, mramorna
kompozija koja prikazuje Kanjavanje Dirke
Gliptika
Vjetina urezivanja sitnih ornamenata u dragom kamenju ili drugom prikladnom materijalu.
Gliptika je znanost o proizvodima te vrste. Gliptiki obraen kamen zovemo gemom (u uem
smislu kamen obraen tehnikom udubljivanja). Gliptiki se moe obraivati svakojaki materijal:
kosti, koralji, minerali, drago kamenje, drvo itd. Mnogo gema pronaeno je u kretskim i
mikenskim ostavama. Klasini su Grci usavrili gliptiku. Ta je umjetnost osobito napredovala u
helenistiko doba. Umjetnikom je djelu vrijednost davao sam materijal. Osobito su lijepo
izgledali oniks i sardoniks (imaju vie raznobojnih slojeva). Geme su se veinom privrivale na
prstenje. Neke su od njih sluile kao peati, druge su se stavljale na naunice, ogrlice, grivne,
odjeu i sl.
Mozaik
Slika izraena sastavljanjem raznobojnih kamenia, komadia staklene paste ili drugog
raznobojnog materijala. Komadii od kojih se slika sastavlja privruju se za podlogu na podu,
zidu, stropu, stupovima itd. Ime mozaik nije etimoloki jasno, popularno se dovodi u vezu s
rijei muza. Helenizam je doba klasinog mozaika kada su u izradi mozaika postignuti velik
tehniki uspjesi. Njima su ukraavane kue bogataa i kraljevski dvorovi
Novci
Aleksandar Veliki je plaao vojnike starim perzijskim dareicima. Od 7. st. do helenistikog doba
se kovanje novca rairilo i usavrilo. Na raznim tipovima Aleksandrova novca vidimo idealiziran
njegov lik ili lik Herakla s Aleksandrovim imenom. Redovito je na novcu prikazivan kao
boanstvo. U kasno helenistiko doba prikazan je kao kralj s dijademom.
Seleuk i njegovi nasljednici na novac stavljaju svoj deificirani lik s rogovima boanskog bika.
Mnogi su grki gradovi kovali novac i u helenistiko doba. Kada je Atena bila opsjedana od
Demetrija Poliorketa upotrijebila je zlato iz Partenona da se izvue iz nevolje, kako bi podmirila
plaeniku vojsku

GRCI, MAKEDONCI I RIMLJANI

MAKEDONIJA I BALKANSKI GRCI
Makedonija
Godine 319. umro je Antipatar, nekadanji Aleksandrov namjesnik u Makedoniji kojeg su
vojvode u Babilonu nakon Aleksandrove smrti priznali za stratega Europe, gospodara
Makedonije i hegemona balkanskih Grka. Antipatra je u Makedoniji naslijedio Poliperhon kome
je vlast oteo Antiparhov sin Kasandar. Poliperhon i Kasandar borili su se meusobno za vlast nad
grkim pokrajinama. U tu se borbu umijeao Demetrije Poliorket, sin Antigona Jednookog koji je
ovoj dvojici oduzeo razne oblasti, a nakon njihove smrti umijeao se u makedonske dinastike
borbe i postao gospodarem Makedonije.
Demetrije Poliorket vladao je Makedonijom 7 godina, kao kralj. Osniva je makedonske dinastije
Antigonida (po imenu njegova oca Antigona). 287. napali su ga moni susjedi: s istoka Trakije
Lizimah, sa zapada epirski kralj Pir i izbacili ga iz Makedonije. Demetrije je ostavio sinu
Antigonu Gonatu zemlje koje su mu preostale na Balkanu (sj. Grka) i krenuo s vojskom u Malu
Aziju a odande u Siriju. U Siriju je poraen od Seleuka. Umro je kao Seleukov zarobljenik.
Nakon toga provremeni gospodar Makedonije postao je Lizimah. Nakon njegove pogibije
Makedonija je trebala pripasti Seleuku, no on je ubijen a za kralja se proglasio Ptolomej
Keraunos. On je poginuo u borbi s Galima. Tada je kraljevsku vlast dobio Antigon Gonat.
Antigon Gonat je mnogo ratovao. Prisilio je na pokornost mnoge grke gradove.
Njega je naslijedio sin Demetrije II., koji je imao loije vodio pothvate. U njegovo su doba
Atenjani i neki drugi balkanski Grci se privremeno osamostalili i otrgli od makedonske
hegemonije. Demetrije II. poginuo je u borbi s Dardancima. Njegovu maloljetnu sinu i
nasljedniku Filipu oteo je prijestolje Antigon III. Dozon, koji je pripadao pobonoj grani
porodice. On je ponovno osvojio grki teritorij koje je Demetrije II. izgubio. Mnogi su grki
gradovi morali priznati hegemoniju makedonskog kralja. Antigon Dozon poginuo je u borbi s
Ilirima. Naslijedio ga je Filip V.
Tada su bila aktivna dva saveza grkih gradova Etolski i Ahajski
Atena
uvi za smrt Aleksandra Velikog, Atenjani su se digli s mnogim drugim Grcima na ustanak za
osloboenja, ali su bili svladani. Kad su se makedonski dinasti Poliperhon i Kasandar meusobno
borili za vlast nad Grkom, Atenjani su bili na strani Poliperhona koji im je obeao potpunu
samostalnost i demokraciju. Kasandar je zauzeo Atenu i povjerio zatim Demetriju iz Falerona da
njome vlada. Demetrije je kao Kasandrov povjerenik i tiranin vladao Atenom 10 god., a zbacio ga
je Demetrije Poliorket kojeg su Atenjani doekali kao osloboditelja. Nakon bitke kod Ipsa,
Atenjani su objavili da ne ele imati veze ni s kakvim kraljem.
Kada su Rimljani zaratili s Makedonijom, Atenjani su sklopili pakt s njima. Kao i ostali grci 146.
godine pali su pod rimsku vlast, ali su u usporedbi s njima bili prilino poaeni. Atena koja je
nakon bitke kod Heroneje izgubila politiki vanost tijekom itave epohe helenizma i u doba
rimske okupacije ostala je prvorazredno kulturno sredite
Etolski savez
Etolci, grci u Etoliji, dorski stoari i ratari na zapadnim obroncima srednje Grke su kulturno
zaostali za ostalim Grcima. Napredniji su ih Grci nazivali barbarima i prezirali su ih. No u doba
makedonske hegemonije oni su se pokazali vrlo samostalni i otporni. Oko 280. osnovali su

vojnopolitiki savez sa sreditem u gradu Thermosu. Svi su ulanjeni etolski gradovi bili
autonomni, a u obrambenom i napadakom ratudjelovali su zajedniki. Saveznici su u svojoj
zajednikoj skuptini birali vrhovnog vojskovou i odluivali o zajednikim poslovima.
Etolski je savez ratovao s Keltima koji su se 279. probili sa sjevera ak do Delfa. Ratovao je s
Makedoncima, paktirao je s Rimljanima protiv makednosnik Antigonida. Rimljani su Etolski
savez raspustili 189.
Ahajski savez
Ahaja je pokrajina na sjevernom Peloponezu uz Korintski zaljev, gdje su se stoljeima odravale
grupe mirnih dorskih stoara i seljaka koji se nisu uputali ni u grko-perzijske ni u peloponeske
ratove. Oko 281. Ahajci su osnovali svoj vojnopolitiki Savez ahajskih gradova, slian
etolskom. S vremenom je Ahajski savez silno ojaao. Prili su mu neki gradovi Argolide, dijela
Arkadije, Elide itd. Korint je ubrzo postao glavno sredite saveza.
Ulanjeni gradovi-saveznici imali su zajedniku skuptinu, zajednikog vojskovou, zajednike
financijske i druge vane funkionere. Poduzimali su zajednike vojne akcije.
SPARTA. REFORME AGISA I KLEOMENA. NABIS
Bitkom kod Leuktre 371. Sparta je izgubila hegemoniju nad balkanskim Grcima i premo na
Peloponezu koju je putem Peloponeskog saveza dugo imala. U 3. st. Spartanci su se borili da
zadre to im je preostalo i da povrate dio izgubljenog. Najblii su im takmaci bili lanovi
Ahajskog saveza, a ugroavao ih je i Etolski savez . Najopasniji su im bili Antigonidi.
Sparta je u to doba imala oko 100 graaja koji su imali svu obradivu zemlju te su se ti posjednici
jedini ozbiljno zabrinuli za obranu zemlje od neprijatelja. Ostali su stanovnici bili bezemljai,
spremni na bunu i eljni promjena, koje bi im podjelom zelje i brisanjem dugova donijele spas.
245. spartanski kralj Agis pokuao je izvesti revolucionarnu promjenu u zemlji, donio je zakon po
kojem su se trebali ukinuti dugovi. Sva se spartanska zemlja trebala podijeliti na klarose, i
svakom se Spartijatu trebao dati jedan. Tom je odredbom Agis htio rijeiti osnovni drutveni
problem u Sparti. Tako bi drava dobila dovoljan broj dobrij vojnika zainteresiranih za obranu od
vanjskih napadaa.
Spartanske su narodne mase s oduevljenjem prihvatile Agisove reforme. Oduprli su se
predstavnici bogatih oligarha: Leonida drugi kralj, efori, i veina u geruziji. Agis je uz podrku
narodnih masa ukinuo eforat i poeo provoditi reforme. U meuvremenu su Etoljani provalili u
Peloponez i ugrozili spartanske interese. Agis je krenuo borbu, a to su iskoristili njegovi
protivnici i ukinuli su reforme u gradu optuivi ga za tiraniju i osudili ga na smrt.
Agisove je reforme ponovno pokuao provesti kralj Kleomen, sin kralja Leonide. Kleomen je
ukinuo eforat i geruziju, podijelio je zemlju siromanima i brisao dugove. S vojskom poao je u
rat na sjeverni Peloponez, potukao je vojsku Ahajskog saveza i bio je pred uspostavljanjem
spartanske hegemonije na Peloponezu. Strateg Ahajskog saveza, pozvao je u pomo Etolski savez
i makedonskog kralja Antigona Dozona. Saveznici su pod vodstvom Antigona Dotana porazili
Kleomenovu vojsku kod Selasije. Ukinute su Agisove i Kleomenove reforme. Vlast su dobili
prijanji predstvanici spartanskih oligarha.
Pobjedom kod Selasije Makedonci su osigurali svoju prevlast na Peloponezu i postali nazornici
Spartanaca.
Oko 210. na vlast dolazi Makhanidas koji je poeo provoditi reforme no i njih je omeo rat. Nakon
Makhanidasove pogibije vlast je preuzeo Nabis, spartanski kralj iz dinastije Euripida. Postao je
apsolutni gospodar i tiranin. Izveo je najrevolucionarnije socijalne reforme od svih prije njega.
Konsificirao je zemlje i pokretnu imovinu svim bogatim politikim protivnicima, stvorio veliku

vojsku od spartanskih bezemljaa i najamnika iz drugih krajeva i svojim je borcima podijelio

zaplijenjene zemlje i druge imovinu, otjeravi dotadanje posjednike iz grada. Dao je slobodu
mnogim helotima
Kao i raniji reformatori Nabis je morao ratovati s vanjskim neprijateljima Sparte, osobito s
Ahajskim savezom. U njegovo doba Rimljani su ratovali s makedonskim kraljem Filipom V.
Nabis je bio prvo Filipov saveznik, a zatim rimski saveznik. Kad su Rimljani svladali Filipa,
udarili su Ahajcima na Spartance i porazili Nabisa i prisili Spartance da pristupe Ahajskom
savezu.
DOLAZAK RIMLJANA NA BALKAN I NA HELENISTIKI ISTOK
Sredinom 3. st.pr.n.e. na istonoj obali junog Jadrana nalazila se drava ilirskih Ardijejaca.
Njihov je kralj bio Agron, koji je oko 230.pr.Kr. bio gospodar jadranske obale od rijeke Cetine do
Epira, a zauzeo je i susjedne otoke s grkim naseobinama na njima, osim otoka Isse Visa.
Nakon njegove smrti Ardijejce u nove pohode vodi njegova udovica Teuta.
Teutini su gusari ugroavali grke i rimske mornare-trgovce na Jadranu, a stanovnici Isse,
ugroeni na moru od ilirskih gusara i bojei se da im Iliri ne zauzmu otok i grad, zamolili su
Rimljane za pomo. Oni su se odazvali i tako je prvi put rimska vojska stupila u ove krajeve.
Prvi Ilirski rat - Rimljani su Teuti poslali poslanike koji su od nje traili da zabrani gusarenje
svojim podanicima, to je ona obeala ali se nije obvezala da e pojedincima zabraniti da to ine.
Na povratku u Italiju, rimske su poslanike napali Teutini gusari. Poslanik Lucije Korunkanije je
ubijen i to je bio povod ilirskom ratu prvom ratu Rimljana s Teutom (230 229). Rat se
vodio uz junu jadransku obalu i kod Isse, Rimljani su porazili Teutu i oslobodili Korkiru i neke
druge posejde koje su Teuta i Agron okupirali, Issa je osloboena ilirske opsada, a Teuta je traila
mir. U uvjetima ugovora morala se obvezati da nee slati svoje brodove junije od Ljea
(Lissosa). Rimljani su upravu nad zauzetim krajevima predali Demetriju Farskom (ranije je
upravljao otokom Farom kao Teutin povjerenik.
Drugi ilirski rat - Demetrije Farski je vjeto taktizirao s Teutom i Rimljanima. Za nekoliko
godina postao je gospodarom velikog dijela Teutine drave, stupio u savez s makedonskim
kraljem Antigonom Dozonom i poeo prkostiti Rimljanima aljui ilirsko brodovlje na jug u
suprotnosti sa spomenutim mirovnim ugovorom izmeu Teute i Rimljana. Pomagao je i Ahajcima
i radio protiv rimskih interesa. To je uzrokovalo drugi ilirski rat (291.). Rimljani su pobijedili i
zauzeli Faros. Demetrije je pobjegao u Makedoniju. Srednja Dalmacija bila je u rimskim rukama.
Tada je buknuo drugi puntski rat i Rimljani su autonomiju predali svojim saveznicima u
Dalmaciji (Isejcima)
Rimljani zauzimaju Makedoniju i Grku
- Makedonski kralj Filip V. je naslijedio Antigona Dozona, ratovao je na raznim stranama.
Sudjelovao je u saveznikom ratu na strani Etolskog saveza protiv Ahajskog, Elide i Sparte.
Pomogao je Etolcima da pobijede, a mirom u Naupaktu, kojim je taj rat zavrio, izvukao je
najvie koristi. Zauzeo je neke epirske krajeve. Pruio je zaklon Demetriju farskom, 215.
sklopio je savez s Hanibalom. Zbog toga je doao u sukob s Rimljanima i izazvao je prvi
makedonski rat (traje 10 god.), Rimljani su poslali svoju mornaricu na epirsku obalu i
prisilili Filipovu vojsku da se povue, pa su prepustili saveznicima na balkanu da ratuju s
Filipom. Sve je zavrilo mirom u epirskom gradu Foinike. Rimljanima je taj rat bio koristan
jer su sprijeili Filipa da pomogne svom savezniku Hanibalu u Italiji. Nakon mira, Filip je
udario na Traane i na Malu Aziju, tako je ugrozio interese Pergama. Bio je na vrhuncu slave,

gospodar kopna i mora, hegemon balkanske Grke, gospodar mnogih egejskih otoka i
dijela Male Azije. Atenjani u pomo pozivaju Rimljane
Rimljani su nakon punskog rata doli u pomo Atenjanima, Roanima i kalju Atalu, te su od
Filipa ultimativno zatraili da vrati Grcima oduzete zemlje, to je on odbio. Buknuo je rat
drugi makedonski rat, od 200. do 197. god. Rimska je mornarica izbacila makedonsku iz
svih vanih pozicija na Egejskom moru.
Rimska je vojska 200. god. potuklaFilipa kod Otolobosa, blizu rijeke Erigon, poharala je
okolne oblasti i vratila se na jadransku obalu. Isotdobno su Dardanci, saveznici Rimljana,
udarili na Filipa i poharali Peoniju, a kad su se Rimljani povukli, Filipov sin Perzej je odbio
Dardance.
199. rimska je vojska pola u jo jedan pohod protiv Filipa, ataj je pohod zavrio njihovom
pobjedom. Ahajci, koji su preli na rimsku stranu, potukli su Filipovu vojsku kod Korinta, a
nakon jo jednog poraza kod Kinosketala, Filip je zakljuio mir s Rimljanima. Morao je
platiti golemu novanu kontribuciju, predati svoje brodovlje i napustiti gotovo sve posjede
koje je imao u Maloj Aziji te povui vonike posade iz Korinta, Halkide i dr.
196. konzul Flamin je, na Istmijskim igrama, objavio daje Grka slobodna, da su svi gradovi
pod nekadanjom makedonskom vlau slobodni
Filip je i dalje ostao moan, a Grci su se sukobljavali meusobno
192. Rimljani su se sukobili s Antiohom III., obnoviteljem carstva Seleukida, koji je proirio
svoju vlast na Malu Aziju i ugrozio Pergam. Tada se u Efezu nalazio njegovtienik Hanibal
koji mu je morao pomoi u moguoj akciji protiv Rimljana. Antioh je na poziv Etoljana
doplovio do Grke i poeo osvajati Tesaliju, a priv njega se formirala koalicija pod vodstvom
Rimljana. Sukob je zavren bitkom kod Termopila 191. g. u kojoj je Antioh poraen. Nakon
bitke pobjegao je u Malu Aziju, a Rimljani, zavladavi Etoljanima, preli su u Malu Aziju i
zadali Antiohu konaan poraz u bici kod Magnezije 190.g.
Filip V. Makedonski umro je 179., naslijedio ga je sin Perzej, posljednji makedonski kralj
171. njega su napali Rimljani i dolo je do treeg makedonskog rata. Rimljanima su
pomagali Dardanci, Ahajci i dr., a konzul Emilije Paul zadao je Perzeju konaan udarac 22.
lipnja 168. u bitci kod Pidne u Makedoniji
Perzej je umro u zatoenitvu a jednaku je sudbinu doivio njegov saveznik, ilirski kralj
Gentije, kojeg su Rimljani pobijedili u ilirskom ratu
Rimljani su osvojenu Makedoniju podijelili na 4 autonomne pokrajine (tetrade) s glavnim
gradovima:Amfipolisom, Tesalonikom, Pelom i Pelagonijom
Kasnije se pojavio u Makedoniji Andrikos, predstavljajui se kao Filip, Perzejev sin. Doavi
na vlast digao je narod na ustanak, pa su ga Rimljani pobijedili i oduzeli Makedoniji i ono
malo slobode to je imala
Nakon to su zavladali Makedonijom, Rimljani su htjeli i Grku, to su i uspjeli. Bili su jai,
metoda divide et impera im je olakala posao. Grci su se tada borili meusobno, Ahajski je
savez u to doba bio najjaa grka vojnika snaga. Rimljani, koji su taj savez ranije iskoristili
u borbi s Makedoncima i za uzvrat podravali njegovu agresivnu politiku na Peloponezu,
nakon zauzea Makedonije, pomagali su Spartancima i drugima da se obrane od Ahajaca.
146. god. lanovi Ahajskog saveza su se udruili s Tebancima, Halkianima i dr. Grcima,
podigli su ustanak protiv Rimljana (koji su im zapravo bili gospodari iako su im slobodu
formalno priznavali). Borbe su poele u Tesaliji, Ahajci su napali rimske saveznike,
stanovnike Herakleje. Rimski odredi iz Makedonije prisilili su Ahajce da se povuku na
Peloponez. Odluna bitka odvila se kod Leukopetre, nedaleko od Korinta, gdje su Rimljani
pobjedonosno zavrili ahajski rat.

Rimljani su osvojili cijelu balkansku Grku, pripojili su je provinciji Makedoniji. Najgore je

proao Korint koji je bio sredite ustanka, bio je bogat i opasan konkurent rimskim trgovcima,
pa su ga Rimljani opljakali, sruili i spalili, stanovnitvo dijelom pobili ili prodali u ropstvo.
Najbolje su prole Atena i Sparta, saveznice Rima. Njihovi su graani dobili privilegiran
poloaj u Grkoj. U naelu su svi gradovi balkanske Grke dobili unutranju autonomiju bez
prava na stvaranje meugradskih saveza i prava na vee akonomske akcije izvan svog
podruja.

RIMLJANI
PREGLED ANTIKIH IZVORA I NOVE HISTORIOGRAFIJE
IZVORI ZA POVIJEST RIMA DO KRAJA REPUBLIKE
- najstarije biljeke o Italiji i Italcima, o Rimu i Rimljanima, ostavili su grki pisci u svojim
pjesnikim, mitografskim i logografskim tekstovima
- Hipija, Antioh, Filist i Timej i dr. daju biljeke koje su neovisno o njihovoj vjerodostojnosti
najstariji literarni izvor za povijest Rima i Italije
- U helenistiko doba grki povjesniari i dr. grki pisci posveuju Italiji i Rimu neto vie
panje.
- Rimskoj klasinoj historiografiji predhodila je analistika, a njoj sastavljanje kalendara i
magistratskih lista.
- U Rimu je vrhovni sveenik, pontifex maximus, objavljivao graanima na poetku godine
faste, dajui na znanje koji su dani radni dies fasti, a koji prazniki dies nefasti. Ti su se
fasti razvili u ljetopise, anale, jer su se kalendaru dodavale biljeke u tom smislu
- Krajem 2. st.pr.Kr. vrhovni je sveenik Scevola objavio sve sauvane takve ploe u
publikaciji koja je dobila ima Annales maximi. Taj je znameniti natpis prvorazredan izvor za
povijest rimske republike
Analisti i Katon
- najtariji rimski historiografi nazivaju se analistima
- oni su sastavljali kronike grada Rima, kronoloki evidentirali povijesne dogaaje
- analistika se povijest Rima najprije pisala na grkom jeziku (starija analistika), a zatim na
latinskom (srednja i mlaa analistika). Najstariji i najuvaeniji analist bio je Fabije Piktor koji
je napisao na grkom jeziku povijest Rima od Eneje do svog doba
- Katon rimski dravnik, prvi povjesniar koji je pisao rimsku povijest na latinskom jeziku
Origines (Poeci). To je bila povijest rimskih kraljeva, povijest postanka italskih gradova i
povijest rimske republike zakljuno s drugim punskim ratom
- Djela analista i Katonovi Origines nisu ipak pove izgubljeni jer su ih mlai pisci citirali u
svojim djelima
Historiografija u II. i I. st. pr.n.e.
- pr.: Lucije Kasije Hemina, Gaj Sempronije Tuditan, Lucije Cecilije Antipar...
- Gaj Grakh, Sula, Lukul i dr. pisali su memoare koji su kasnijim povjesniarima takoer
korisno posluili
- Kornelije Nepot napisao je biografiju mnogih slavnih ljudi De viris illustribus, a tih se
biografija sauvalo 10-ak (Miltijadova, Temistoklova, Aristida...)

Livije napisao je povijest Rima od njegova osnutka Ab urbe condita libri, djelo je imalo
142 knjige, a sauvalo se 35 knjiga. Rekao je da eli pridonijeti ovjekovjeenju podviga
prvog naroda na svijetu. Na vie mjesta se kritiki osvre na predaju. Njegovo je djelo
najbolji izvor kojim raspolaemo za prouavanje rimske povijesti
u kraljevsko i
republikansko doba. Njegova je povijest sinteza svega to su analisti i drugi povjesniari
Rima ranije napisali. Ab urbe condita je povijenso i knjievno remek djelo svjetske
literature

Grki izvori iz II. i I. st.

- Posejdonije djelo Historije, ondje nastavlja gdje je Polibije stao
- Aleksandar Polihistor zabiljeio razne rimske mitografske podatke
- O Polibiju i Diodoru, znamenitim historiografima, ija su djela dobrim djelom sauvana,
govori se u Povijest Grka
- Dionizije Halikarnaanin napisao je povijest Rima pod naslovom Rimska arheologija
(povijest grada od najstarijih vremena do 5.st.pr.n.e.). navodi neke stare grke tekstove u
kojima se najranije spominju Italija, Rim i rimske starine, a kao izvorom se koristi rimskim
analistima, zato je njegovo djelo, uz Livijevo Ab urbe condita najinformativniji sauvani
izvor za povijest rimskog kraljevstva i rimske republike
IZVORI ZA POVIJEST RIMSKOG CARSTVA
- Tacit najvei rimski povjesniar carskog doba. Sauvalo se 5 njegovih djela: Dialogus de
oratoribus, Agricola, Germania, Historiae, Annales
- Za Anale i Historije Tacit se sluio kao izvorom senatskim aktima i koliko je mogao carskim
dvorskim dokumentima i usmenom tradicijom. Tacit na poetku Anala kae da e pisati
objektivno, sine ira et studio, toga se nije drao, pisao je s gledita senatora protivnika
Augostova principata. Glavni mu je nedostatak uzak horizont. Tacit je glavni, najbolji, a za
neke podatke jedini je izvor za nae poznavanje povijesti prvoga vijeka Rimskog Carstva. On
ima osebujan stil i jezik. S knjievnog gledita njegovo djelo uiva svjetski glas
- Historia Augusta dananji je naslov kasnoantike zbirke biografija rimskih careva,
sastavljene od raznih autora. Nije pouzdano utvreno tko je i kada redigirao ovu zbirku
Epigrafija
Rimska je povijest imala od poetka karakter slubenog i svetog pa je uglavnom i odrala to
obiljeje. Povjesniare je zanimalo prvenstveno ono to je bilo od vanosti za dravu. Nisu ih
zanimali italski narodi, jo manje narodi provincija. Privredni i drutveni ivot je bio rimskim
povjesniarima manje vrijedan panje. Epigrafija je najkorisnija povijesna nauka, epigrafski su
spomenici od svih pisanih dokumenata najizvorniji. Epigrafiari svrstavaju rimske latinske
natpise po sadraju, podjela po Cagnatu je:
votivni natpisi postavljeni u ast boanstva
poasni natpisi postavljeni u ast znamenitih ljudi, najvie careva
natpisi na zgradama oznakom tko ih je podignuo, u koju svrhu itd.
natpisi ni miljokazima
nadgrobni natpisi
acta publica dravni dokumenti u obliku natpisa
natpisi na raznim predmetima npr. marke proizvoaa na ciglama, brojevi na utezima..
Mnogi su natpisi zapravo prozvoljne biljeke pojedinaca kurzivnim pismom. Mnogo ih je na
zidovima to su graffiti svakovrsnog sadraja.

Numizmatika
Dragocjenu izvornu dokumentaciju pruaju povjesniaru sauvani novci. Rimski novci s
likovnim predodbama i natpisima legendama na njima prate povijest rimskog naroda dajui
tako svoje svjedoanstvo o pojedinim epohama. Mnogi starorimski spomenici koji su inae
izgubljeni ili slabo sauvani poznati su nam po prikazivanju na novcu (npr. Jupiterov hram na
Kapitoliju ili oblik Vestina hrama na forumu). Republikanske su rimske vojskovoe dale izraditi
svoje pobjednike trofeje na ovaj nain. Na novcu vidimo znakove rimskih legija, odrede
mornarica i dr. Kultni motivi su najei, kao i prizori iz privrednog ivota. Na carskim se
novcima nalazi ime s titulom, znameniti dogaaj. Carski portreti na novcu imaju veliku
povijesno-umjetniku i povijenso-dokumentarnu vanost
HISTORIOGAFIJA RIMA U NOVOM VIJEKU
- prve novovjeke prirunike povijest natikih naroda napisali su ueni humanisti sluei se kao
izvorom djelima antikih pisaca s mnogo povjerenja u njih
- Theodor Mommsen objavio je romische Geschichte u kojoj je obuhvatio rimsku povijest
zakljuno do Cezarove diktature
- Znaajni su jo Pais i De Sanctis

1. NAJSTARIJA ITALIJA
A)Osvrt na pretpovijesno doba
Zemlja.
Apeninski gorski lanac sa svojim mnogobrojnim, razliito usmjerenim ograncima dao
obris geografskim regijama. Sjeverni Apenini zatvaraju podruje najsjevernijeg dijela Italijeklasini Rimljani nazivali to podruje CISALPINSKOM GALIJOM po imenu Gala koji su
doli u 5.st.pr.n.e. Sjeverozapadni dio te regije naziva se LIGURIJOM po imenu prvih
poznatih stanov. toga kraja(Liguri), sjeveroistono se smjestili Veneti. Srednji Apenini (S-J)
paralelni s jadranskom i tirenskom obalom, dijele Italiju u 2 dijela: zapadni dioTOSKANA(antika Etrurija), juno LACIJ, junije KAMPANIJA-------- to su u rimskoj
povijesti najznamenitije pokrajine Italije. Juni Apenini( SI-JZ) prema Siciliji, prema istoku
dominiraju Apulijom i Kalabrijom. Na zapadu ispunili Lukaniju i Brucij.
Hidrografske osobitosti- Tiber plovan samo na uu,ostale rijeke ni toliko nisu plovne.
Prehistorijske epohe.
Najstariji ostaci ljudskih naselja u Italiji otkriveni u spilji ROMANETTI kod Otranta
(Apulija). Pronaeni primitivni artefakti, tragovi paljenja i dr. jo iz protolitika, stara cca.500
tisua god. Na nekoliko mjesta pronaene lubanje neandertalskog tipa, na lokalitetu Olmo
lubanja razvijenija od neandertalske. Znameniti nalazi iz spilja Grimaldi-arheol.ostaci iz
razli.paleolit.epoha, ljudski kosturi-jedan stariji negroidni nazvan tipom GRIMALDI, drugi
mlai pripada tipu CRO-MAGNON. Paleolitik trajao tisuama godina, sauvani spomenici
paleolitske likovne umj.iz posljednjih epoha paleolit.; mali kameni kipovi paleolit.Venera(iz
Savignana), urezani crtei-grafiti na peinama(konji,bivoli,ljudipeina Romanelli, peina kod
Palerma), grafiti na kameniima i kostima(geometr.crtei, rogate ivotinjeGrotto Tivoli .
Mezolitik oskudan.Neolitik- impresso keramika,obojena keramika,mnogo nalazita:
Capri,Molfetta. Materijal obilan i ratnovrstan.

Bakreno i bronano doba. Eneolitikpo. 3.tisulj., za njim dola epoha bronce.

Zabiljeene u zemljama egejskog kruga gdje je cvjetala egejska kultura sa regioinalnim
ograncima(minojska,cikladska,heladska,trojanska). Europske kulture bronanog doba:
srednjoeuropska,istonoeur.,sjevernoeurop. i zapadnoeur. Srednjoeuropska kultura-3 ogranka
koja imaju imena prema nainu sahranjivanja mrtvaca: a) kultura grobova sa zgrenim
mrtvacima, b)kultura grobnih humaka,c) kult.poljskih grobova s urnama.
TERAMARE-naselja kasnog bron.doba u dolini Pada. Radi obrane od poplava graene
okruglekolibe na visokoj drvenoj supstrukciji od balvana i kolja na suhom. Tragovi zdanja- kod
Bologne, Parme, Modene. Ratari, stoari,obrtnici;oruja od bakra i bronce,keramika, kosti
ivotinja(pronaeno),uzgajalo se ito,lan,voe,povre,obrada drveta,proizvodnja tkanine,
incineracija. PALAFITTEsojenice na drvenom kolju nad vodom,obrana od poplava na
venetskom podruju,poznata sojenica u Peschieri kod Gardskog jezera.
Spomenici bronanog doba- MEGALITI kojima pripadaju menhiri, dolmeni i nuragi.
MENHIRI-primitivni obelisci postavljeni za nadgrobne spomenike, DOLMENI- keltski:kameni
stol, kamene grobnice,vodoravnu im plou nose vertikalni piloni, NURAGI-kamene graevine
osobita stila, Sardinija.
eljezno doba.krajem 2.tisulj. u Europi. HALLSTATT-u Austriji,najpoznatije i najranije
istraeno nalazite spomenika elj.kult. Najznamenitija kult.grupa elj.doba u Italiji--VILANOVSKA(Villanova kod Bologne), 1853.otkriv.nekropola s grobovima.u grobovimabikonine urne,nakitSZ i S Italija-nosioci elj.kult. spaljivali mrtve(kremacija),pepeo uvali u
urnama(incineracija). U Toskani i Laciju-incineracija.

B)Protohistorijsko stanovnitvo Italije

Pregled. Stanov.Apeninskog poluotoka do kraja 3.tisulj.pr.n.e.-NEINDOEUROPSKOG sastava.
Prva vea indoeuropska skupina doseljenika u znanosti se danas naziva prvim ili starijim,a
posljednja skupina drugima ili mlaima Italicima.
Starije doba. Prema antikim piscima,ovo su imena nekih izvorno neindoeuropskih etnikih
skupina u Italiji- LIGURI,EUGANEJI,AZILI i ELIMI. Liguri(Ligurija)-do sredine posljednjeg
tisulj.pr.n.e.pod indoeur.stanov.(Kelti, Italici).Piceni(Picenum)-natpisi na grko-etruanskom
alfabetskom pismu. Euganeji-od sjev.obale Jadrana do Alpa.
Itali i Italija. ANTIOH SIRAKUANIN-u zemlji koja se sada zove Italijom od davnine su
stanovali Enotri, iji kralj je bio Ital. Regionalno ime Italia-od etnikog na jugu poluotoka.
Krajem 2. ili po. 1.tisulj.-poelo je ono najstarije-doba postanka najstarijih naselja u Laciju
uoi osnutka Rimanastale najstarije italike zajednice. Podjela antikih Italika-2 skupine:
PRVOJ--predstavnici Latini(+ Falisci i Sikulia), DRUGOJ---predst. Umbro-Osci. Povijest
Rimljana svodi se na povijest Latina.
Umbro-Osci. Skupina italikih antikih plemena u kojoj su Umbri i Osci dvije glavne
podskupine. UMBRInaselja uz tok Tibera i na Apeninima,prije bili na prostoru izm. Ligura i
Veneta. Istoj jezinoj skupini pripadali Sabini,Marsi,Peligni,Picentes. Junije od UmbraOSCI.
Natpisi svjedoe o plemenima---- najpozn.umbrijski natpisi su IGUVINSKI na 7 bronanih
ploa,cca.3.tisulj.

Razne etnike skupine. Venetiizm. Alpa i Jadr.mora,indoeurop.narod srodan Ilirima i

Italicima, nosioci kulture Este elj.dobabronane situle s toreutskim ornamentima,pismo
gr.porijekla,jezik italiki. Iliri-- s Balkana u Italiju,najvie u Apuliju. Skupno ime JAPIGI.
Srodni im Japodi. Kelti--- Caetae ili Galli, zauzeli podru.sj.Italije od Alpa do Po(do 4.st.pr.n.e.),
teke borbe s Ligurima, Venetima, Etruanima. Grci---- ili Heleni,od 8.-6.st.pr.ne. osnovali
naseobine u junoj Italiji-Velikoj Grkoj(Magna Graecia),na Siciliji(Naksos,Sirakuza),KUMAnajstarija naseobina(8.st.,obala Kampanije).

2.ETRUANI
A) Tradicija o narodu i zemlji
Grci ih nazivali tirenskim narodom, Rimljani tuskanskim,etruanskim. Antiki izvori---tri teorije
o doseljenju u Italiju.1.---doli s istoka,2.doli sa sjevera,3---autohtoni. Sredinom 1.tisuljea
cvjetaju etru.gradovi-drave: CAERE-najjuniji grad,u savezu s Rimom,Ceretani dobri
mornari,pobjeda nad Fokejcima kod Korzike,ceretanske grobnice znamenite.TARQUINIime
po imenu gensa iz kojega su vjeroj.bili rimski kraljevi Tarquini,opeetruansko kultno
sredite.VOLCIvelik grad, velika nekropola(veliki tumulus posebno) s obiljem skupocjenih
predmeta.VEIIvano agrarno sredite,396.teko ga zauzeli Rimljani,Apolon iz Veja arhajski
kip.
Etruanski DODEKAPOLISsavez 12
gradova(Caere,Tarquini,Volsinij,Vulci,Vertulonia,Rusellae,Clusium,Populonia,Perusia,Cortona,V
olaterrae,Arretium). Gradovi samostalni. U Rimu 509.zbaena etruanska dinstija
tarkvinijevaca.506.Etruani potueni od Grka i Latina kod Aricije, 474.poraeni od kuminskih i
sirakukih Grka kod Kume. Etruani jaki na Mediteranu,njihova hegemonija u Italiji trajala do
kraja 6.st.Privredne prilike nisu bile jednake u svim krajevima: Toscana-gorovita,nizine
mjestimino movarne,etru.privrednici isuivali movare,prihodi iz ratarstva,eksploatacija
uma,gradnja brodova.Drutveni ivotklasnom drutvu i dravi prethodilo
rodovsko(gentilno).U etruanskim gradovima-dravama utjecajnije rodovske poglavice
oslobodile se kralja i uvele svoju kolektivnu aristokratsku upravu,vladavinu
LUKUMONA,arhonata svoje vrsti.Nakon aristokratskog sustava uveden je plutokratski sustav,a
za njim demokratski, ali bilo je i tiranide.

B)Religija, pismo,razni spomenici

Religija.Italski,grki,orijentalni elementi.Dominirala trijada TINIA-UNIMENRVA(Jupiter,Junona,Minerva).Imena nekih etru.boanstava analogna grkima:
Aplu(Aplon),Artume(Artemida),Herkle(Herakles).Varon biljeiVolturnus bio deus Etruriae
princeps,hram boanstva kultno sredite dodekapolisa bio u gradu Volsinii.Kultne propise
izvravali i precizno utvrdili.Nosioci kulturnog ivota-aristokrati-sveenici,intelektualci.
Pismo i jezik.Sauvano preko 8 tisua etruanskih natpisa.Pismo nastalo od GRKOG
HALKIDSKOG(pisali gr.naseljenici u Italiji,na Siciliji).Na etru.vazi iz 6.st. na podru.Veii
napisan etruansko-halkidski alfabet u 2 varijante----danas se naziva MATINI
ETRU.ALFABET.
Arheoloki spomenici.Najstariji grobovi u EtrurijiTOMBE A POZZO (bunarski grobovi),
naeni predmeti u stilu Villanova:bikonine urne, bron.i elj.oruje,osobitost:bronani ljem kao

poklopac urne,sve iz 1.tisulj.pr.n.e.Od kraja 8.st.-bogati Etruani sahranjivani u sobnim

grobnicama,inhumacija redovna,incineracija rijetka.Zidovi ukraavani freskama.Na podruju
Caere jedna od najznamenitijih etruanskih grobnica:golemi tumulus,pod sobom ima
sredinju grobnu komoru.Ostatci etru.gradskih zidina-najstarije iz 8.i 7.st.Slikarstvocijenili
rimski intelektualci,najstarija likovna umj.-u geometrijskom stilu(7.,6.st.orijentalizirajui
stil,6.5,st.grki,5.st.strogi stil).Kiparstvoveina spomenika od peene zemlje,ima
bronanih,najstariji iz 8.st.poklopci urna u obliku ljudske glave,jedno od vanijih nalazita
Praeneste.

3.AB URBE CONDITA

A) Lacij i Rim
Lacij.juno od Tibera,zemlja Latina,znamenit mediteranski kraj,paleolitik,neolitik i eneolitik
spomenici.Poetak 1.tisulj.-prva epoha eljeza,Latini se uvrstili,imali mnogo naselja.ALBA
LONGAdo 8.st.pr.ne.,glavno politiko sredite Latina.Najpoznatije grobnice i urne A
CAPANNA.
Postanak Rimagr.i rimski pisci datiraju osnivanje Rima po olimpijskim godinama,kasnije
prihvaeena trea godina VI olimpijade(753.)-Varon zabiljeio.Rim nastao sinoikizmom
latinskih naselja koja su postojala u 1.tisulj. na breuljcima kod Tibera. 7 klasinih rimskih
breuljaka: PALATINUS,QUIRINALIS,VIMINALIS,CAPITOLINUS,AVENTINUS,CAELIUS
i ESQUILINUS.Rimljani slavili praznik Sedmobra.Smatra se da je breuljak Palatin jezgra
najstarijeg Rima.Podno Palatina otkrivena najstarija rimska nekropolagrobovi s incineracijom.
Legenda o Romulu i Remugrko-rimska legenda;trojanski junak Eneja(sin Venere i
Anhiza),nakon pada Troje doao sa sinom Julom u Lacij;kralja Numitora u Albi Longi zbacio s
prijestolja brat Amulij,pogubio mu sina,kerku Reu Silviju uinio vestalkom;Reja S. s Marsom
rodila blizance Romula i Rema;djeca baena u Tiber i sretno se spasila jer ih je podojila
vuica,spasio pastir Faustul,braa zbacila Amulija i osnovala na Palatinu kod Tibera grad
Rim;Romul je ubio Rema i postao prvi rimski kralj.

B)Sedam kraljevapredaja kae: Rimom je od osnutka do 550.pr.ne.vladalo 7

kraljeva:ROMULUSeponim Rima,pripisivali mu osnivanje senata i kurija,podjela graana na
plebejce i patricije,podjela zemlje,osnivanje vojske.NUMA POMPILIJEbio Sabinjanin,bavio
se kultnim i administrativnim poslovima.TULLUS HOSTILIUSratnik,u njegovo doba
Rimljani zauzeli i razorili Albu Longu.ANCUS MARTIUSSabinjanin,osniva luke
Ostije.TARQUINIUS PRISCUSEtruanin,naziva se drevnim.SERVIUS TULLIUSvlada
sredinom 6.st.,Etruanin,rimski graani svrstani u razrede prema imovinskom stanju,uveo
cenzus,dravnu granicu uvale centurije imunih graana,cenzuzosnova
drutvenog,timokratskog,plutokratskog poretka,uvoenje gradske kanalizacije,podizanje
gradskih zidina.TARQUINIUS SUPERBUSposljednji rimski kralj,Etruanin,ustanak na
njega(509.)

4.PRIVREDA I DRUTVO KRALJEVSKOG RIMA.NETO I O RELIGIJI

A)Privreda.Borba za zemlju glavni motiv u unutranjoj i meuplemenskoj politici
Latina.stoarstvo bila osnova privrede.Sredinje politiko pitanje-dodijeljivanje zemlje
bezemljaima(Romul-podjela zemlje,svakome po jedan HEREDIUM od 2,5 jugera,Numapostavio kamene meae da se zna ta je ije).POSJEDI-mali kao i dravni teritorij.Uzgoj
smokve,vinove loze,bakar imao kultno znaenje,tovanje boga vatre Vulcanusa,TRAMPA-vrlo
stara,robni ekvivalent bila ovca,a zatim utvrena koliina bakra.Feniki i gr.trgovci zasluni za
irenje civilizacije s Mediterana na Zapad.

B)Drutvene ustanoverimska drava nastala od rodovskih zajednica.GENS(rod)veliko

zanenje u rimskom klasnom drutvu.U trolanom obliku imena klasinog Rimljana npr.
Tiberius Sempronius Gracchus---- srednje je ime RODOVSKO(nomen gentile), pred njim je
PRAENOMEN,tree je NADIMAK. Genssastavljen od obitelji(familia),na elu pater
familias,lanovi obitelji meusobno su agnati,lanovi roake obitelji roacima su cognati,na
elu gensa je starjeina.Starjeinu birali lanovi roda rodovski starjeina je PATER, starjeine
rodova su PATRES,oevi u rodovskom poretku ine mono tijelo iz kojeg e se razviti senat.
Nekoliko rodova(10 po tradiciji) inilo KURIJU.Nekoliko kurija(po tradic.10) inilo je
PLEME(tribus).Tri su stara rimska tribusa:RAMNES(moda starije ime za
Rimljane),TITIES(vjeroj.Sabinsko pleme),LUCERES(moda etru.tribus). Tri tribusa,30
kurija,300 rodova.
Pariciji i plebejci2 grupe rimskih graana.PATRICIJIpotekli od rimskih otaca
patres,rodovskih starjeina.PLEBS je puk.Prema Niebuhru i Engelsuplebejci su Latini iz
okolice Rima pokoreni od rimskih kraljeva.
Dravna konstitucijau kraljevskom Rimu,3 glavna organa upravljanja: NARODNA
SKUPTINA,VIJEE RODOVSKIH STARJEINA i KRALJ. Comitiumlat.naziv za sabor i
zborno mjesto,rimski narod sastajao se u skuptinama koje su nazvane kurijatskim.Od
primitivnih narodnih skuptina razvile se polit.organiz. kurijatske komicije
punopravni,punoljetni graani odluivali o ratu i miru,odlu.se glasovanjem,birali se i kraljevi.
Senatusvijee staraca ili oeva,znamenita rimska ustanova svih vremena,nakon smrti kralja do
izbora novoga kralja jedan je senator interrex,sve vanije odluke komicija morale dobiti ovjeru
senata da bi postale izvrne.Rexkralj,iskonski plemenski starjeina,vojskovoa,vritelj
kulta.Razvitkom drutva i drave razvija se kraljevstvo.Romul-klasini monarh,tvorac prvog
dravnog ustava i svih osnovnih dravnih ustanova,kraljevstvo nije nasljedno,narod u
komicijima birao kraljeve.Etruanski kraljevinose zlatnu krunu,purpurnu togu i ezlo,sjede
na kurulskoj stolici,pred njima 12 likora sa sjekirom u svenjevima(fasces).
C)Neto o rimskoj religijinajprije oboavali apstraktna nadnaravna biaNUMINA,idealizirane sile koje djeluju na prirodu.Varon-vjeruje da numina prate svaki ljudski
in,jedna numina djeluje pri poljskim radovima,jedna kod odgoja djece,trea kod raznih poslova
i zbivanja.Rimski kalendar prastarog doba govori o kultu nekih vanijih boanstava.Najvie
blagdana-u ast Jupitera i Marta-Kvirinapraznici nazivani po imenima boanstava, i kultovi
koji imaju veze s obraivanjem zemljeSaturnus koji sije-praznik,dan jednakosti i slobode

Saturnalia,Ceres-ito,Vesla-ognjite,Vulcanus-vatra,Faunus(Lupercus nadimak)-zatitnik koji

odbija bogove. Najpoznatiji kultovi-KULT KUNOG OGNJITA,KULT PREA,SRODNI
INDOEUROP.KULTOVI.Potivanje VESTE-kuno ognjite,u sveanim se
prilikama(novoroene,svadba) ritualno palilou svetu vatru sipalo se ito i vino. U rimskoj
kui potovao se i GENIUS PORODICE-pojam vitalnosti i bitka domainstva, zatim
PENATI(numina)nalazili se u atriju,rtva vatrom.Kunoj religiji pripadali su i LARES
boanstvo livada,duhovi pokojnika(pokojnici uope zvali se MANES;nezadovoljni,zli pokojnici
su LEMURES.Drava kao velika porodica imala svoju Vestu,sveto ognjite koje su uvale
Vestine sveenice VIRGINES VESTALES,znamenit Vestin hram s vjenom vatrom.
Jak kulturni i religijski utjecaj Etruana.U rimskoj religiji od Tarkvinija dominiralo etruansko
boansko trojstvo Tinija-Uni-Menrvaza Rimljane IUPPITER-IUNO-MINERVA.Od Grka
primili kult Apolona,Afrodite,HeraklaAplon ostao Aplon,Afrodita postala Venera,Heraklo
Herkul.Grko-rimskim sinkretizmom stvoreno 12 glavnih boanstava klasinog
Rima:JUNO,VESTA,MINERVA,CERES,DIANA,VENUS,MARS,MERCURIUS,JOVIS,NEPT
UNUS,VULCANUS,APOLLO.Varon zabiljeioprvi hram u Rimu(hram trijade) podignut u
doba Trakvinija Priska 170.-e od osnutka Rima.Kultne radnjertvovanja(sacrificia)
ljudi(pobunjeni vojnici),ivotinja(goveda,ovce i dr.kitile se i polijevale vinom po
glavi),nekrvne tve(prvi plodovi,kolai).Molitvejavne molitve bogovima,recitacije.Ludi
narodne igre.Kultne ine(sacra)vri pater familias u ime obitelji, u ime gensa ili ireg
kolektiva sveenik FLAMEN-flamen Dialis najznaajniji(nekada je kralj bio
prvosveenik,nakon ukidanja kraljevstva jedan vjrski slubenik nosi ime rex sacrorum).Pontificinadzirali sveenike,ureivali kalendar.Numauveo AUGUREsveenici motrioci ptica,davali
auguria-tumaenje boje volje izraene u letu,glasovima ili dr.znakovima
ptica.HARUSPICESobjavljivali volju boju na temelju znakova zapaenih u utrobi rtvenih
ivotinja.FETIALESzbor od 20 sveenika,vrili ceremoniju navijetanja rata bacanjem koplja
na neprijateljsko zemljite,ili kod hrama Belonina,vrili i ceremoniju sklapanja mira.VIRGINES
VESTALESvestalke,uvarice svete vatre,vezane na djevianstvo.

5.RIMSKA REPUBLIKA
A)Osnivanje i organizacija---krajem 6.st.pr.ne.ukinuta monarhija i uspostavljena
REPUBLIKA(res publica,drava).Prema tradicijinarod pod vodstvom Junija Bruta izveo
revoluciju,zbacio s vlasti Trakvinija Oholog(Livije pie-Tarkvinije tiranin,ubojstvima smanjio
broj senatora.Ukidanjem monarhije,doivotna kraljevska vlast zamijenjena jednogodinjom
upravnom vlau(regia potestas) dvojice koji su se najprije zvali PRAETORES i IUDICES,zatim
CONSULES.Glavne upravne institucije u rimskoj republici:magistratura,senat i narodna
skuptina.
MAGISTRATURAmagister naziv za zapovjednika i civilnog
rukovoditelja,magistratus(magistratura) naziv za pojam visokog upravnog poloaja i za osobu
koja je imala taj poloaj.Magistrati se dijelili na vie MAIORES i na nie MINORES.Svi su
imali vlast-potestatem,a najvii i imperium(naziv za najvee ovlasti.Magistratska vlast-pravo na
odr.zborova,izdavanje naredbi.Konzulat-najvia magistratura u republici bila kraljevska vlast
povjerena dvojici na godinu dana,svake god.biranje 2 konzula.Konzuli izgledali kao kraljevigrimizna toga,obiljeje-svenjevi prua(fasces-znak da mogu ibati) i sveanj sjekira(mogu
pogubiti).Nakon ukidanja monarhije,prema Liviju-prvi konzuli bili LUCIUS IUNIUS BRUTUS
i LUCIUS TARQUINIUS CONLATINUS.Imenima konzula datirali se vani
dogaaji.Diktatura-legalna vlast u doba republike,povjeravala se pojedincu na kratak rok(max.6

mj.),10 god,nakon osnivanja republike zbog tekih prilika umjesto konzula imenovan
diktator.Pretura-najvea magistratura nakon konzulata,osnovana 367.-od tada se birao 1 pretor s
jednogodinjim mandatom,od 227.po 2 se biraju-jedan za sporove izmeu graana,drugi za
sporove graana i stranaca.Krajem republike birano ih po 16,pretura bila visoka vlast.Cenzuraosnovana 443.,2 cenzora birana na 5 god.,birala ih narodna skuptina.Cenzori-uvari dravnih
financija,nadziru javne radove,sastavljaju popis senatora.Sve ove magistrature(+ sluba
zapovj.konjice)MAGISTRATUS MAIORES.
Kategorija MAGISTRATUS MINORES kvestori-od 447.biraju se u narodnoj skuptini po
2,od 267.po 4,krajem republ.20-40;visoki civilni i vojni zapovjednici,pomonici konzula i
pretora.Edilipomonici narodnih tribuna,svake god po 2,brinuli za opskrbu Rima
hranom,organiziranje narodnih igara,redarstveni i administrativni poslovi.Samo patricijima
dostupne magistrature,osim ediliteta.
Komicije .u doba kraljevstva narod u KURIJATSKIM KOMICIJIMA birao kraljeve,odluivao o
ratu i miru,kurijatske komicije izgubile znaenje prestankom kraljevstva i formiranjem
graanskih razreda.Ulogu narodne skuptine preuzele CENTURIJATSKE KOMICIJE-zborovi
na koje narod dolazi svrstan po centurijama,izabrale prve konzule(a kurijatske komicije davale
im imperium-tim konzulima),njima predsjedao i sazivao ih konzul,diktator ili pretor. Potkraj
kraljevsta Rim imao 4 teritorijalna tribusa,u prvim poecima republike(oko 495.)u seoskim
predijelim grada osnovano 17 tribusa.Od 449. TRIBUTSKE KOMICIJE glavni oblik rimske
narodne skuptine za patricije i plebejce,odluke donesene u tribum.komiciji imale zakonsku
vanost za sav rimski narod.
Senat u republiciglavni nositelji dravne politike aktivnosti,tradicionalni republiki naziv na
senatore-PATRES CONSCRIPTI(conscripti-senatori plebejci).Senatus,vijee senatora na
po.republike imao 300 lanova,2.st.-600,1.st.-900 lanova.lanovi senata bili bivi i aktivni
magistrati i ugledni graani.Nema izvrnu vlast,glasanjem donosili odluke o drutvenim
pitanjima,ratu i miru,upravi provincija

B) Tradicija o ranoj republiciLivijeve knjige pune legendi,polupov.i

pov.biljeaka,nabrajanje konzula s datiranjem dogaaja godinom od osnutka
grada.Najdragocjeniji epigrafski podaci koje daju fragmenti Kapitolijskih fasta.
Narodni tribuni(PRIA: po 5.st.plebejci kao potrebni vojnici traili od patricija pravo da
njihove interese zastupaju s velikim ovlastima njihovi puki tribuni.Plebejci napustili grad,otili
na Sveto brdo,patriciji im poslali spretnog Menenija Agripu-uvjerio plebejce da patriciji i
plebejci ne mogu postojati jedni bez drugih.) birali se u plebejskim skuptinama najprije po 2 s
jednogodinjim mandatom.Narodni tribuni bili SACROSANCTI-tko ih povrijedi postaje sacerizvan zakona,zasluuje smrt,pravo onemoguavanja senatske odluke,pomaganje svojih
plebejskih tienika,parvo prisiljavanja,sazivanja narodnih skuptina,pravo VETA-obustava
izvrenja bilo koje odluke konzula,magistrata i senata ako je na tetu plebejaca.Pomonici
plebejskih tribuna-edili.
Zemljoposjed glavno polit.pitanje-davanje zemlje u posjed bezemljaima.AGER PUBLICUSagrarno podru.oteto neprijatelju,smatralo se dravnim vlasnitvom-patriciji svojataju,plebejci se
estoko bore za svoj diotrae LEX AGRARIU-zakon o podjeli dravne zemlje(Livije kaeSpurije Kasije konzul donio 1.agrarni zakon).

Zakoni XII.ploaLivije:oko 450. promijenjen dravni ustav,izabrano 10 ljudi-DECEMVIRIpredana im sva vlast,povjereno im pisanje zakona,idue god.novi decemviri-5
petricija+5plebejaca objavili Zakone na 12 ploa. Nisu tekstualno sauvani,30-ak citata,tekst se
uio napamet,ploe bile izloene na forumu,spominju se okrutne kazne(krivac se spaljuje
iv,bacanje osuenika s Taroejske peine)-oko za oko princip.Zakoni bili kolijevka prava.
Novi uspjesi plebejacanakon odstupanja decemvira,izabrani konzuli VALERIUS i
HORATIUS,prijatelji plebejaca,predloili da odluke tributskih komicija budu obvezne za
narodtributske komicije postale punovana rimska narodna skuptina.Za konzulovanja
GENUCIJA I KURIJACIJA-tribun Gaj Kanulej trai doputenje za sklapanje brakova izmeu
patricijskih i plebejskih gensova(kasnije doputeni takvi brakovi). 9 narodnih tribuna trae da
konzul moe biti iz redova plebejacaotpor patricijarjeenje 440.g.,osnovana nova
magistratura dostupna plebejcima TRIBUNI MILITUM CONSULARI POTESTATE.
Ratovi u Etruriji,Vejido 5.st.Rimljani ratovali,branei svoje i otimajui tue posjede.Prvo vee
osvajanje etru.terit.ratujui s gradom Vejima(406.-396.)-bogat grad,veliki agrarni posjed
blizu Tibera. Livije: epske osobitostitrajao 10 god.kao trojanski rat,promjenjiva srea.

IRENJE RIMSKE VLASTI U ITALIJI

ETVRTO STOLJEE
Osvajanje Veja trajalo od 406. do 396. U ratu se istaknuo diktator Marko Furije Kamilo.
Osobitost rata je u tome to su tad Rimljani prvi puta ratovali neprekidno logorujui i zimi i ljeti.
Navala Gala prvo doseljavanje Gala u Italiju oko 600. Pr. Kr. Zauzeli se grad Melpum kod
Pada na dan kad su Rimljani osvojili Veje. Keltska skupina Senoni prodrla je preko Apenina u
Etruriju opsjedali su grad Kluzij. Pozvali u pomo Rimljane. Gali su potukli Rimljane u bitci
kod rijeke Alije (Allia), zatim se doli do Rima, osvojili ga i spalili, osim kapitolinske tvrave.
Rimljani su se oslobodili plativi Galima golemu otkupninu. To se zbilo 362. ad Urbe condita
po Liviju, dakle izmeu 390. I 387. Pr. Kr. Uz tu bitku povezana je pria o guskama koje su
svojim graktanjem probudile rimske vojnike i spasile Kapitolij.
Razdoblje od 390 do 340 obnovljen Rim, nastavljeno je osvajanje Etrurije.
Godine 377. Na prijedlog tribuna Licinija i Sekstija izglasana su tri nova zakona: zakon o agraru,
zakon o dugovima i zakon o pravu plebejaca da biraju jednog konzula.
- Zakon o agraru: utvren j normativ po kojem jedan graanin smije imati na iskoritavanje
najvie 500 jugera zemlje iz fonda ager publicos
- Zakon o dugovima: olakan je poloaj dunika
- Zakon o pravu plebejaca na konzulat: jedan konzul plebejac. Prvi plebejac koji je postao
konzulom bio je Sekstije.
356. prvi put da je neki plebejac bio diktator, od 351. plebejcima je doputena cenzura, od
337. pretura od tada su plebejcima doputene sve magistrature.

U tom razdoblju manje se ratuje.

Sukob sa Samnianima 343. Sanmiani su bili ratoborni Italici koji su bili nastanjeni u podruju
srednjoapeninskih brda. Nastanili se u gradu Kapu (Capue). Pozvali Rimljane u pomo protiv
novih samnitanskih grupa koje su se pokuavale tamo naseliti. Rimljani se odazvali i Kapua im se
predala. Tako je Rim zaposjeo vei dio Kapanije. Rimski analisti to nazivaju prvi samnitskim
ratom (343-341)
Latinski rat (340.-338.) u sukobu sa Samnianima na strani Rimljani borili se Latini. Zbog
nezadovoljstva raspodjelom Kampanije i drugih mimoilaenja izbio je tkz. Latinski rat. Na stranu
Latina stali Volani i neki Kampanci. Rat zavrio pobjedom Rimljana postali gospodari cijelog
Lacija.
Drugi samnitski rat (327-304) grki grad Neapolis koji se nalazio u samnitskom interesnom
podruju uao u savez s Rimljanima to je Samnianima bio povod za osvetu zbog Kampanije.
321. Rimljani pretrpjeli teak poraz upali u zasjedu u Kaudijskom klancu. Mir od 321 do 316.
Borbe nastavljene u Kampanijii Etruriji. Rat zavren pobjedom Rima i mirom 304.
Aktivnost Apija Klaudija. Donesen je u Rimu zakon u ukidanju ropstva zbog duga. Cenzor
Appius Claudius (312-308) vane drutvene i ekonomske reforme: u Senatu i neki plebejci,
sinovi osloboenika, bogati privrednici; uz zemlju i pokretnu imovinu, kriterij za klasificiranje
graana u razrede po imovinskom stanje je i ukupan prihod iz poljoprivredne djelatnosti, porez
Tributum; javni radovi; gradnja cesta Via Appia, vodovoda Aqua Appia. On je prvi po imenu
poznati rimski knjievnik.
TREE STOLJEE
300. pr n e izglasan je zakon po kojem i plebejci mogu biti birani u kolegije pontifika i augura
(ogulnijski zakon braa Ogulni)
Trei samnitanski rat (298-290) nakon galskog prodora do Rima protiv Rimljana digli se
Etruani, Umbri, Sabini, Lucani, pod vodstvom Samniana. Njima se pridruili i Gali koji su se
vraali iz Rima. Rimljani su udruene snage porazili 295. kod Sentiuma u Umbriji i tako zauzeli
znatno umbrijsko podruje.
Rimljani gospodari srednje Italije. Pobjedom nad galskim plemenima doepali se posjeda u
sjeverno jadranskom primorju, 283. Osnivaju naseobinu Sena Gallica. Granicu svoje drave
pomaknuli do rijeke Rubikon.
286. pr. kr. Hortensijev zakon svaka budua odluka naroda donesena u tributskim komicijama
ima zakonsku pravovaljanost i bez traenja suglasnosti senata.
Rimljani osvajaju junu Italiju. Grci iz junoitalskog grada Turija pozvali u pomo Rimljane
protiv Lukanaca. Rimljani poslali vojnu pomo, ali i uli u neke druge grke gradove. Rimsko
brodovlje 282. osvanulo u luci grada Tarenta napali ih -> zapoeo rimsko tarentski rat. Tarent u
pomo pozvao epirskog kralja Pira koji je doao s velikom vojskom, helenistikom opremom i
slonovima. 280. Pir potukao Rimljane kod Herakleje. Na njegovu stranu stali junoitalski Grci i
Sabeli. Nije se usudio napasti Rim. Povukao se na jug i 279. pobijedio rimsku vojsku kod

Ausculuma, ali uz velike gubitke (pirova pobjeda). Rimljani pobijedili Pira 285. kod
Beneventane. Pir se vratio na Balkan gdje je u bitci kod Arga 272. umro.
Rimljani 272. zauzeli Tarent dobio poloaj rimskog saveznikog grada. Do 270. Rimljani
zauzeli cijelu junu Italiju.
1. RIMSKA I SAVEZNIKA ITALIJA
265. Volsinij, etrurski grad koji je najdue pruao otpor, pao u ruke Rima
Prije prvog punskog rata (264.) rimljani pokorilicijeku Italiju od rijeke Arna da Rubikona od
130 000km2 Rim zadrao samo 25 000km2, ostalo prepustili saveznicima - socii (razni Italici,
Etruani,i dr), prema ugovoru foedus
Gradovi i graansko pravo. Rimsko graansko pravo, civitas Romana, u doba Republike
pripadalo stanovnicima Rima. Punopravni graani, cives optimo iure, imali su iura publica
(politika prava) i iura privata (civilna prava). Iura publica obuhvaala su ius suffragii (pravo
glasovanja u komicijama) i ius honorum (pravo na asti, na magistratske poloaje, pasivno
pravo). Iura privata sastojala su se od raznih graanskih prava od kojih su najvanija bila: ius
connubii (pravo zakonitog sklapanje braka neovisno o ploaju) i ius commercii (pravo privrednog
poslovanja).
Osloboenici poloaj sa smanjenim graanskim pravom, cives minuto iure.
Kolonija. Colonia civium Romanorum grad punopravnih rimskih graana. Prva kolonija
luki grad Ostia osnovan jo za vrijeme Anka Marcija.
Municipij. Dravnopravni naziv za autonomni rimski grad (oppidum civium Romanorum)
najprije u Italiji zatim u provincijama iji stanovnici nisu doseljenici iz Rima, a imaju rimsko
graansko pravo kao cives Romani sine suffragio. Graani municipija, municipes, plaali su
porez i slubovali u vojsci.
Saveznici. = socii. Postali saveznici milom ili silom, potpisivali su savezniki ugovor foedus
postali savezniki gradovi civitates foederatae. Prema Rimu imali su obvezu davati dodatne ete
rimskoj vojsci i uzdravati ju. Osnovne saveznike jedinice (cohortes) spojene su u vee
odrede(alae, cohortes alares) na elu s rimskim zapovjednikom , prefektom. Pomorski savezniki
gradovi davali su brodove, opremu i opskrbu za mornaricu. Savezniki gradovi bili su autonomni,
ali nisu smjeli sklapati saveze s drugim gradovima.
Latinske kolonije. Latini imali posebno mjesto meu rimskim saveznicima. Prije nego to su ih
Rimljani osvojili, ve su osnovali neke kolonije, coloniae civium Latinorum. Rimljani su im dali
poseban status, namijenjene su zainteresiranim siromanim rimskim graanima, Latinima i
drugim Italicima.
Rimska vojska. Tri rimska tribusa davala su po tisuu pjeaka i po tristo konjanika da bi se
formirala legija, svaka pod vodstvom pretora. Osnovna taktika jedinica bila je centurija (po sto
vojnika) na elu koje je bio centurion. Cijelom vojskom zapovijedao je kralj. Najbogatiji graani
davali su 18 konjanikih centurija. Pet razreda davalo je dravi pjeadiju, koliko naoruano
ovisilo je o imunosti. Vojnici prvog reda, najimuniji, imali su kacigu, bronani tit, nazuvke za

zatitu nogu, oklop, koplje i ma. Vojnici drugog razreda imali su sve osim oklopa, a tit im je bio
od drva prevuen koom. Vojnici treeg reda nisu imali oklop i nazuvke. Vojnici etvrtog reda
imali su samo koplje i neku laku sulicu, a petog samo praku. U 4. St.pr. kr. naputen je stari
vojniki sustav. Bojni redovi bili su po sposobnosti, a ne po cenzusu. Prvi bojni red najmlai
borci, kopljonoe = hastati. U drugom malo stariji, principes. U treem najstariji, triarii. Osnovna
jedinica bila je munipulus, njima su zapovijedala dva centuriona, prior i posterior.
VIII. DOBA PRVOG I DRUGOG PUNSKOG RATA
1. PRVI PUNSKI RAT
Kartagu su osnovali Feniani iz grada Tira na sjevernoj obali Afrike 814. Pr. kr.oni su je nazvali
Kart-hadat, Novi grad. Kartaani=Puni bavili su se agrarnom proizvodnjom, obrtom, trgovinom
i pomorstvom. Malo je poznatog vezano uz religiju, tovali su kult Baala, Mohoha, boice Tanit.
Njihova najstarija povijest nije poznata. Kartaku hegemoniju priznavali su feniki gradovi na
obali dananjega Tunisa, Alira i Maroka, gradovi i manje trgovake ispostave na Pirinejskom
poluotoku, neke fenike naseobine na Sardiniji, mnoga naselja na Siciliji. Suparnici na
Mediteranu bili su im Grci, a saveznici Etruani. Do treeg st bili su u dobrim odnosima s
Rimom sklopili tri vojna saveza.
Prvi punski rat (264-241) .Uzrok: sukob oko prevlasti nad Sicilijom, eljeli i Rimljani i
Kartaani. Nakon rimskog osvajanja Tarenta, Sicilija postala grkom i kartakom. Grcima
zaprijetili Kartaani na istonom dijelu otoka ovi pozvali u pomo Rimljane. Iskrcali se 264. u
mesanskoj luci. Rimljani uz pomo Grka pobijedili Kartaane u bitci kod rta Mylae 260. Godine
256. rimska vojska se iskrcala na afriko tlo pod vodstvom konzula Atilija Regula i Manlija
Volsona. Poraz Rimljana morali se vratiti. Rat preseljen na sicilijsko tlo. u pomorskoj bitci kod
Drepana Rimljani su pretrpjali veliki poraz. U kasnijim borbama istaknuo se kartaki vojvoda
Hamilkar Barkas. Rimski konzul Gaj Lutacij Katul blokirao je s mora Lilibej i Drepan i u
proljee 241. Porazio Kartaane u pomorskoj bitci kod Egadskih otoka, zatim su s kopna
osvojena kartaka uporita. Teak mir: Kartaani morali platiti odtetu, napustiti Siciliju. Nakon
izgubljenog rata Kartaani vodili mnoge borbe s plaenicima koje nisu mogli platiti. Rimljani
kasnije od Kartaani bez borbe preuzeli otoke Korziku i Sardiniju.
2. ILIRSKI RATOVI
Iliri: plemena Histri, Liburni, Dalmati, Ardijejci, Plereji, Daorsi i dr. kad su Ardijejci nametnuli
svoju vlast raznim ilirskim plemenima, grke naseobine osim Isse potpale su pod vlast
ardijejskog kralja Agrona. Razvili su gusarsku aktivnost, za vrijeme kraljice Teute Agronove
udovice. Rimski senat 230. poslao dva izaslanika, Kaja i Lucija Korunkanija, da upozore Teuto
da zaustavi gusare. Jedan od poslanika upozorio kraljicu ubijen Rimljani navijestili rat.
Prvi ilirski rat (229-228). Konzuli Fulvije i Postumije u nekoliko mjeseci pobijedili Teutine Ilire
na kopnu i moru. Uvjeti mira: Teuta treba isplatiti kontribuciju, napustiti Iliriju, ograniili
plovidbu. U gradovima Rimljani radi sigurnosti ostavili posade.
Drugi ilirski rat (219). Rimska vojska pod zapovjednitvom konzula Lucija Emilija osvojila
Dimale (na Hvaru) i grad Pharos. Zbog drugog punskog rata Rimljani su priznali povoljne uvjete
mira.
3. DRUGI PUNSKI RAT

Drugi punski rat (218-201). Nakon zavretka prvog punskog rata Kartaani su jo 5 godina
ratovali u Africi, zatim su krenuli osvajati Hispaniju (Hamilkar Barkas, nakon njegove smrti
nastavio njegov zet Hazdrubal). Kad je Hazdubal ubijen 219 na elo kartake vojske doao je 29godinji Haniobal, sin Hamilkara Barkasa. On je izazvao rat s Rimljanima osvojivi hispanski
grad Saguntum koji je bio u vezi s Rimom(219). Hanibalova vojska(pjeaci, konjanici, slonovi) u
rujnu 218 prela je Alpe i dola u sjevernu Italiju, ali je izgubila mnogo vojske, konja i slonova.
Konzul Scipion krenuo je prema Hispaniji, a konzul Sempronije prema Kartagi. Velik broj Gala u
Italiji preao na Hanibalovu stranu. U prosincu 218 Hanibal je porazio udruenu vojsku obaju
konzula kod Trebije. U bitci kod Trazimenskog jezera 217. porazio je vojsku konzula Flaminija
(poginuo). Imenovan diktator Fabije Maksim taktika oklijevanja. Bitka kod Kane 216. konzuli Emilij Paul i Terencij Varon, Rimljani strahovito poraeni. Izginuo velik bvroj vojnika,
konzul Paul, 80 senatora, 2 kvestora, 1 vojniki tribun crni dan. Sredina drugog punskog rata
Hanibalov pohod na Rim 211., brzo se povukao; Rimljani osvojili Sirakuzu nakon trogodinje
opsade i Kapuu. Od 210-206 Rimljani postigli velike uspjehe u Hipaniji. Publius Cornelius
Scipio 209 zauzeo Kartagu Novu, kasnije dobio nadimak Africanus, Afriki. Do 206 Kartaani
potisnuti s gotovo svih hispanskih posjeda. Poraz kartake vojske 207 kod rijeke Metaur kod
Ankone u kojoj je ubijen Hanibalov rat Hazdrubal (iao dovesti bratu nove odrede).scipion je 204
poeo opsjedati Kartagu morali pozvati Hanibala iz Italije. Odluna bitka izmeu Scipiona i
Hanibala 202. kod Zame Rimljani pobijedili. Teak mir: Kartaga treba nauspiti sve posjede
steene u ratu, platiti ratnu kontrabuciju, predati ratne bridove, priznati numidskom kralj Masinisi
pogranina podruja, vratiti zarobljenike i ne smiju zapoeti rat bez odobrenje Rima.
OD DRUGOG DO TREEG PUNSKOG RATA
Drugi makedonski rat (200-196) 200. Rimljani zapoeli ekspediciju u Makedoniju. Konzul
Flaminin 197. izvojevao je odlunu pobjedu nad vojskom Filipa V Makedonskog u bitci kod
Kinoskefala u Tesaliji. Mir 196.- Filip se odrekao vlasti nad Grcima, platiti odtetu, predati
brodovlje.
Sirski rat (192-188) Antioh III Veliki, kralj Sirije, ugrozio interese rimskih saveznika Egipta,
Pergama, Rodosa i dr, pruio utoite Hanibalu, saveznik Filipa V Makedonskog. Rimljni ga
porazili 192 kod Termopila. Braa Scipion (konzul Lucije i legat Publij Afriki) porazili Antioha
u Joniji (Mala Azija). Mir u Apameji 188.
Trei makedonski rat (171-168). Filipa nasllijedio sin Perzej. Na traenje pergamskog kralja
Eumena Rimljani zapoeli trei makedonski rat. U lipnu 168 konzul Emilij Paul pobijedio
Perzeja kod Pidne. Tako su Rimljani unitili staru makedonsku kraljevinu. Makedonija im je bila
baza za daljnja osvajanja prema istoku.
Postupak s Ilirima. Rimljani su zemlju pobijeenog kralj Gencija podijelili u tri samostalna
podruja
Postupak s Grcima. Postupali razliito, naroito potovali Atenjane, a lanovima Ahajskog saveza
nametnuli danak.
Trei punski rat (149-146). Katon: Ceterum censeo Karthagiem esse delendam. = Uostalom
smatram da Kartagu treba razoriti. Kartaga se dobro oporavila, ali se naoruavali i zaratili zbog
susjednog pograninog podruja s numianskom kraljem Masinisom.senat 149 navijestio ratneki
se gradovi odmah predali. Htjeli i Kartaani, ali Rimljaniod njih traili da napuste grad odbili.
Rimljani opsjedali Kartagu tri godine. Junak rat mladi konzul Scipion Emilijan. Kartaga je
razorena., poharana i spaljena, a stanovnitvo prodano. Zemlja uzorana i baena sol na nju. ire
podruje Kartage pretvoreno u provinciju Africu.

Osvajanje balkanske Grke. Rimljni su ljeti146 kod Leukopetre nedaleko Korinta, porazili
vojsku Ahajskog saveza, nakon tog i Korint. Korinane su prodali u ropstvo. Kulturni spomenici
doneseni u Rim kao ratni plije. Ateni ukazana panja. Nakon 147 tretirana kao provincija, ali bez
posebnog namjesnika. Dobila ga tek 27 pr n e kao provincija Achia. Atena i Sparta status
civitas libera. Korint colonia civium Romanorum.

Novac. Prvi robni ekvivalent bila je stoka, pecus. Kasnije je robni ekvivalent postao bakar, aes. U
doba kraljeva nastala je potreba da se bakar kao sredstvo plaanja oblikuje i signira. Sredstvo
plaanja sa igom lika ovce, svinje, delfina, tronoga aes signatum - jo nije novac u uem
smislu. Prvi pravi rimski novac bio je as libratum bakar utvrene teine od jednog libra. U
upotrebi od petog stoljea. As se dijelio na manje jedinice: semis, triens, quadrans, sextans, uncia.
Srebrni novac od 269. Pr kr, denarius, u vrijednosti deset asa. Zlato u dravnoj blagajni uvalo se
u ipkama, lateres aurei.
Drutvene prilike. Nova vladajua klasa, patricijsko- plebejska aristokracija (nobilitas), stvorena
od uglednih patricija i plebejca (nobiles). Nobilitet je bio nasljedan. Zakonom je utvrena
postupnost u napredovanju pretura nakon kvesture, konzulat nakon preture, cenzura nakon
konzulata pod uvjetom da napredovanje u karijeri (cursus honorum) bude u skladu s dobi
kandidata: kvestor smije imati najmanje 29god, pretor 40, a konzul 43.
Posebnu ulogu imali najbogatiji graani equites, vitezovi. Nisu su kandidirali za magistrature ni
ulazili u senat. Bavili se trgovinom.
Afirmirale su se dvije politike stranke: optimes i populares.
IX.

ROBOVI (servi)

Familia je bio najei naziv za kolektiv robova (famuli) u vlasnitvu domaina (pater
familias) koji je bio vlasnik djece roene u njegovoj kui iz robovskog braka (contubernium).
Veinom ratni zarobljenici (za vrijeme punskih ratova u nestaici vojnika osnovane dvije legije
od maldih snanih robova koje je drava kupila od privatnih robovlasnika.
Servi publici, dravni robovi, obavljali su razne slubenike poslove, radili u rudnicima itd.
Postojala su poduzea za iznajmljivanje robova strunjaka (graditelja, obrtnika, prepisivaa,
gladijatora, ) ergastulum, simbolian naziv za ropstvo.
Prvi ustanak robova na Siciliji (138 ili 135 132). Rat je zapoeo rob Eun formirao pravu
vojsku i sa robom Kleonom stvorio vojsku od 70 000 robova. Ratovali protiv Rimljana. Svladao
ih je konzul Publije Rupilije 132.
Drugi ustanak robova na Siciliji (104 101). Robovi su bili podijeljeni u tri skupine. Prva je
svladana jer ih jedan potkupljeni rob izdao. Druga je bila uspjena, zauzela je grad En. Trea pod
vodstvom Athenaisa (Anetej, Anetejonon) operirala je na zapadnoj strani Sicilije. Ustanku su se
pridruili i neki slobodni ljudi. konzul Manije Akvilije 101. s velikom vojskom porazio robove.
X.
BRAA GRAKHI I NJIHOVO DOBA
1. REFORME BRAE GRAKHA
Leges agrariae. Ne zna se kad je donesen prvi agrarni zakon. Donoenje agrarnih zakona
(dijeljenje zemlje po uredbi) neprestalno je bilo popraeno graanskim borbama.

Braa Grakhi. Tiberije i Gaj potjeu iz uglednog plebejskog roda. Otac Tiberius Sempronius
Gracchus bio je konzul, cenzor, vojskovoa, a majka Kornelija ki Scipiona Afrikog. Bara su
bilahelenistiki obrazovana.
Tiberijev zakon o agraru. Tiberije Sempronije Grakh postao je narodni tribun 134. s Markom
Oktavijem Cecinom. Odmah je na dnevni rad tributske skuptine stavio je svoj zakon.
Sempronijev zakon: nitko ne smije imati vie od 500 jugera zemlje i za dva sina po 250 jugera,
a da maksimum obitelji ne prelazi 1000jugera; ako netko ima vie, neka mu se viak oduzme;
viak neka se podijeli bezemljaima podjednako po 30 jugera; komisija od tri lana treba
nadgledati provedbu (prva komisija- braa Grakho i Apije kaludije).
Otpor senata. Oktavij uloio veto na zakon, ali ga Tiberije dao smijeniti.
Pred izbore za narodne tribune 133. Skupina naoruanih senatora sa Scipionom Nazikom na elu
ubila Tiberija i njegove najblie suradnike.
Prilike od 133. do 123. Agrarni zakon i dalje se provodio. Italici su traili da im se dodijeli
zemlja i dade rimsko graansko pravo.
Djela Gaja Grakha. Izabran je za narodnog tribuna 122. Zakoni:
- Zakon o agraru obnovljen Tiberijev zakon
- Zakon o itu stanovnitvu grada Rima davalo se ito po nioj cijeni
- Zakon o osnivanju naseobina 6000 kolonista dobilo je zemlju na podruju Kartage
(osnovan grad Iunonia, Gaj osobno rukovodio)
- Nekoliko zakona koje suojaale vitezove: zakon o sudstvu nadleni u sporovima
- Zakon o provinciji Aziji regulirao porezna primanja
- Jo mnogi drugi zakoni o vojsci, javnim poslovima itd
Predlagao da Latini dobiju puno rimsko pravo to su iskoristili njegovi protivnici.
Postigao da narodna skuptina mimo senata odluuje o najvanijim dravnim pitanjima
(financijama, kolonizaciji, vojsci, )
Kandidirao se za narodnog tribuna 121. izgubio. Zapoelo oruani sukob tunjava na
Kapitoliju zavrila pokoljem. Ubijeno preko 3000 Gajevih pristaa. Gaj pobjegao preko Tibera i
tamo naredio svom robu da ga ubije.
Nakon smrti Gaja, zakon o agraru modificiran pa ukinut kao i zakon o sudstvu.
2. RIMSKE VOJNIKE AKCIJE OD 133. DO 100. PR. KR
Provincija Azija. Pergamski kralj Atal oporuno ostavio svoje krljevstvo Rimu. Njegov polubrat
Aristonik osporio oporuku i digao ustanak. Sudjelovali veinom robovi. Ratovali s Rimljanima
dvije godine. Posljednja bitka odrala se kod Stratonikeje 129. U kojoj je Aristonik ubijen.
Osnovana rimska provincija Azija.
Ilirik. 156. i 155. ratovali s Delmatima, sruili grad Delminij. Tri rimska rata s Istrima trei
zavrio padom monog grada Nesaktiuma u rimske ruke 178,. Rimljani zagospodarili do Rae.
Marije. Plebejac, roen 155., bio je pretor, konzul, vojskovoa. Istaknuo se u ratu protiv kralja
Jugurte. Spasio je Rim od Cimbra i Teutona. Izabran etiri puta za redom za konzula, od 104.101. 102. Konano porazio Teutone, a 101. Cimbre kod rijeke grada Vercellae. Dobio esti
konzulat 100. U to vrijeme vodile su se politike borbe izmeu optimata i populara. Konzul
Marije na strani populara kao i narodni tribun Saturnin i pretor Glaucija. Nastojali provoditi
reforme brae Grakho da bi oslabili senat nobile.
Marije je bio odlian vojskovoa, ali slab politiar. U ratu s Jugurtom uveo promjene u vojsku
primio u vojsku sve graani koji su to htjeli i opremio ih na dravni troak. Proletere opremio

tekim orujem koje su prije imali samo oni koji su ga mogli priutiti. Za taktiku jedinicu
postavio je kohortu. Legija od 6000vojnika dijelila se na 10 kohorta. Kohorta se sastojala od tri
manipula, a manipul od dvije centurije. Siromanima je odlazak u rat predstavljao rjeenje
osobnog ekonomskog pitanja. Takvi vojnici nisu bili odani dravi nego svome vojskovoi kojem
su bili oslonac za izvoenje dravnog udara graanski ratovi, pad republike i uvoenje carstva
K RAJ

SULINO DOBA
- vani dogaaji poetkom 1. stoljea prije Krista rat s ustanicima u Hispaniji i s Traanima na istoku (s
ovim posljednjima neuspjeno) te peripetije u Maloj Aziji
- 91. godina pr. Kr
- burna godina u Rimu
- narodni tribun Marcus Livis Dresus donio nekoliko zakona, u duhu brae Grakho; zakoni uzrokovali
politike borbe
- to su bili zakoni o agraru, itu i sudstvu
- sudstvo: jednake ovlasti dane i senatorima i vitezovima
- zalaganje da se svim Italicima da rimsko graansko pravo
- Dresusu to nije polo za rukom, Italici digli ustanak => Dresus ubijen- savezniki rat 91. 88. pr. Kr.
- Rimljani stotinama godina ratovali kako bi vlast nametnuli svim stanovnicima Italije
- uoi I. punskog rata Italija se od Arna do Rubikona dijelila se na rimsku i savezniku
- pokoreni gradovi s Rimom sklopili ugovore (foedera) i postali rimski saveznici
- od poetka saveznicima oduzeta neka prava (vojne i mirnodopske akcije, savez s drugim narodima,
kovanje novca)
- saveznici Rimljanima bili duni davati pomone vojne ete te odgovarajuu materijalnu pomo
- rimski vojnik bio u boljem poloaju od saveznikog (saveznikog se smjelo ibati, nije imao pravo
priziva na narodnu skuptinu ukoliko je osuen na smrt, dobivao je manje plijena nakon rata)
- izlaz iz spomenutih problema bilo je dobivanje rimskog graanskog prava ako ne potpunog
(civitas), barem onda latinskog (ius Latii)
- Scipion Emilijan znao je koliko su zasluge saveznika u ratovima velike te se zalagao za rjeavanje
njihova pitanja
- konzul Flaccus (125. pr. Kr.) te Gaj Grakho (122. pr. Kr.) zalagali su se za rjeavanje istog pitanja (G.
Grakho: svi Latini trebaju dobiti rimsko graansko pravo, svi saveznici latinsko pravo nije uspio u svojoj
namjeri)
- posljedica njegova neuspjeha bio je savezniki ustanak poeo je u Picenumu 91. godine pr. Kr.
- ustanika plemena bila su podijeljena na dvije grupe sjeverna ili sabelska grupa (najistaknutiji
Marsi) te juna, samnitska
- vojno i administrativno sredite ustanika Corfinium
- formirana i dravna saveznika jedinica dva konzula na elu, 12 pretora, imali i senat od 500
lanova
- kovali novac s likom italskog bika koji gazi rimsku vuicu
- naziv rata bio je sbellum sociale ili bellum Italicum

- Apijan, Livije, Velej Paterkul, Diodor i drugi zabiljeili mnogo podataka iz tog rata doznalo se
mnogo o italskim plemenima
- 90. pr. Kr. - Rimljani ponekim plemenima davali graansko pravo i to onima koji nisu preli na stranu
pobunjenika, a potom i onim saveznicima koji u roku od 2 mjeseca poloe oruje i zatrae to pravo;
saveznici poloili oruje i zatraili pravo; pravo su i dobili i to ih oslobaa zemljinog poreza; takoer,
smjeli su kovati i svoj novac
- tako su Rimljani postigli mir sa sjevernom grupom saveznika
- oko 81. pr. Kr. Italija do Rubikona postala rimskom dravom u pravom smislu te rijei
- u Italiji prestala podjela gradova na kolonije i municipije
- municipium otad naziv za svaki grad

PRVI RAT S MITRIDATOM

od 189. godine (bitka kod Magnezije) rimske legije stalno stacionirane u Maloj Aziji
133. Atal svoju pergamsku dravu ostavlja rimskom narodu Rimljani od te drave stvaraju
provinciju Aziju
88. pr. Kr. Rimljani zauzeti saveznikim ratom Mitridat s vojskom napada provinciju Aziju,
osvaja je i zapovijeda da se pobiju svi Rimljani i doseljenici
Mitridat iste godine osvaja i Atenu
NASTAVAK RATA
senat poslao Sulu u borbu protiv Mitridata
Lucius Cornelius Sula 88. pr. Kr. Imao vanu politiku ulogu kao voa optimata
Narodna skuptina nije se slagala s odlukom senata te je ulogu u ratu protiv Mitridata povjerila
Mariju
Sula nametnuo volju popularima ubio je Marijeve pristae, senatu proirio ovlasti, a narodnoj
skuptini smanjio, poveao je broj senatora na 600
nakon toga Sula krenuo u borbu protiv Marija vlast ostavio Gneju Oktavijanu (optimatu) i
Luciju Korneliju Cini (popularu)
Cina poziva Marija (koji je boravio u Africi) nazad u Rim dolazi do revolucije protiv
optimata
pokuaj ukidanja Sulinih reformi
uz populare bili i saveznici
86. pr. Kr. Cina i Marije proglaeni konzulima; Marije ubrzo umire => konzul postaje Valerius
Flaccus
proglaeno je smjenjivanje Sule s poloaja zapovjednika vojske na Istoku, tamo je poslan
konzul Flaccus
ukinuti su Sulini zakoni, uvedeni su novi u duhu populara
Cina je ubijen 84. pr. Kr., a Flaccusa ubija njegova pobunjena vojska te prelazi na Sulinu stranu
Sula na kraju pobjeuje Mitridata, mir je zakljuen 85. pr. Kr. U Dardenu
Mitridrat je morao napustiti Aziju, Bitiniju i Kapadokiju, platiti 2000 talenata zlata i predati 70
ratnih brodova
SULINA DIKTATURA

u studenom 82. pr. Kr. Sula ulazi u Rim, a u sijenju 81. proslavlja se njegov trijumf nad
Mitridatom
Sula se okrutno obraunao s politikim protivnicima u Rimu
objavio je Tabulum proscriptionis plou s popisom marijevaca osuenih na smrt, njihova
imovina konfiscirana je, a njihovi robovi osloboeni
senat dobio vrhovnu vlast - nadlean za donoenje novih zakona, ima vrhovne sudske ovlasti,
povean je za 300 lanova
konzuli iskljuivo administrativni poslovi u Rimu, ne mogu dobiti vojni mandat, kad im
istekne konzulat, mogu postati prokonzulati upravitelji provincija s vojnim ovlastima
povisuje se broj pretora na 8, broj kvestora na 20
smanjuju se ovlasti narodnim tribunima
Italicima priznato graansko pravo koje su dobili u saveznikom ratu
80. pr. Kr. Sula i Kvint Metel izabrani za konzule
uskoro se Sula povlai iz politikog ivota; umire 79. pr. Kr

NAKON SULE
izabrani novi konzuli Catulus (Sulin pristaa) te Lepid iz protivnikog kruga
dolazi do sukoba izmeu Catulusa i Lepida
Lepid je elio da se Italicima vrati oduzeta zemlja
Izbija graanski rat protiv Katula u kojem je Lepid poraen

SERTORIJE
pretor u Hispaniji
rat njegova imena voen je 8 godina
u Hispaniji Sertorije osnovao vijee od 300 prijatelja nazvao ga senatom
Sula na njega alje vojsku, ali on pobjeuje
Sertorije ubrzo poveao vojsku, Rim se uplaio te u Hispaniju poslao Pompeja
Sertorije pobjeivao senatsku vojsku, ali na kraju ubijen od svojih pristaa
Pompej ostatak vojske kojom je zapovijedao Perperna svladao 72. pr. Kr.

SPARTAK
- 73. pr. Kr. ustanak robova pod vodstvom Spartaka
- ustanak postao rat bellum servile
- trajao: 73- - 71. pr. Kr.
RIMSKE AKCIJE NA ISTOKU
2. rat s Mitridatom: 83. 82. pr. Kr.
izazvao ga Murena, rimski namjesnik u provinciji Aziji
zavreno mirom na osnovi uvjeta u Dardanu
3. rat s Mitridatom: 74. 64. pr.Kr.
u to vrijeme Sertorije ratuje u Hispaniji, Spartakov ustanak traje u Rimu => nepovoljne prilike
za Rim
- Mitridat sklapa savez sa svim protivnicima rimskog senata
-

75. pr. Kr., Nikomed II, kralj Bitinije, svoju zemlju ostavlja rimskom narodu
Rimljani htjeli okupirati bitiniju, ali ih Mitridat omeo izbija rat
prvih godina rimskim legijama zapovijedali Lukul i Kota
u poetku Mitridat imao uspjeha vanu ulogu imao je njegov zet i saveznik, Tigran
rat dovrio Pompej, potukao je Mitridata u M. Aziji te prodro u Siriju gdje mu se Tigran predao
3. rat s Mitridatom vaan je Rimljani tada osvajaju Malu Aziju i Siriju, nastaju nove
provincije u Aziji: kilikija, Bitinija, Pont i Sirija
osnivanjem provincije Sirije 64. pr. Kr., ugasila se helenistika drava Seleukida

CICERONOVO I CEZAROVO DOBA

-

70. pr. Kr. konzuli bili Pompej i Kras ukinuli Suline zakonske odredbe, oslabili mo senata,
vitezovi dobili porezne i sudske slube, narodu se dijelilo ito, obnovljene su cenzure
nakon 70. pr. Kr. sve se vie isticali Ciceron i Julije Cezar, Katilina i Servilij Rul
Ciceron (106. 43.) Marcus Tullius Cicero, bogati vitez iz Arpinuma, obrazovan retoriar i
filozof, 63. pr. Kr. Postao konzulm odlian javni govornik i pisac
Cezar (100. 44.)Caius Iulisu Caesar, pripadao gensu Julijevaca, dvije biografije sauvane
Plutarhova i Suetonijeva, helenistiki obrazovan, u prvom redu vojskovoa i politiar; politika
karijera: bio vojniki tribun, kvestor, edil, pontifex maximus, 62. pr. Kr pretor u Rimu,
propretor u Hispaniji

KATILININA UROTA
Lucius Serius Catilina (108. 62.), bivi Sulin pristaa
66. pr. Kr. natjecao se za konzulat, nije uspio te s pristaama organizira urotu da silom zgrabi
konzulatsku vlast
to se otkrilo, ali je ostalo nekanjeno (1. Katilinina urota)
64. pr. Kr. ponovno se natjecao za konzulat, ali je pobijedio Ciceron
Katilina ponovno organizirao urotu
Ciceron u senatu govorio protiv Katiline (4 govora)
Katilinina urota bila raskrinkana, on pobjegao u Etruriju gdje je imao vojsku
Ciceron dao pogubiti glavne Katilinine suradnike
U Etruriju poslan vojni odred koji je pobijedio Katinilinu vojsku
Katilina poginuo u borbi 62. pr. Kr. kod Pistorija
Servilije Rul za Ciceronova konzulata, bio narodni tribun, predloio agrarni zakon, ali on
nikad nije proveden
1. TRIJUMVIRAT
60. pr. Kr. 1. trijumvirat: Cezar, Pompej i Kras
Pompej se 62. pr. Kr. vratio s Istoka, Kras pobijedio Spartaka, 61. pr. Kr. Cezar se vratio iz
Hispanije
trijumviri odluili osigurati Cezaru konzulat 59. pr. Kr. to su i ostvarili
sva trojica bili populari, preko Cezarovog konzulata pokuali ostvariti svoje ciljeve
Cezarovi protivnici = drugi konzul Bibulus i senator Katon
Cezar legalizirao sve to je Pompej ozveo na Istoku, donio je agrarni zakon po uzoru na
Servilija Rula kako bi Pompejevi veterani dobili zemlju

tribunska skuptina odluila da Cezar bude namjesnik u Cisalpinskoj Galiji i Iliriku iduih 5
godina
senat odluio da Cezar bude namjesnik u Transalpinskoj Galiji iduih 5 godina
nakon isteka konzulata, Cezar predao politike poslove u Rimu narodnom tribunu Klodiju i
otiao u Galiju gdje je proveo 8 godina
produenje prokonzulata dobio je 56. pr. Kr.
iste godine sastali su se trijumvirati u gradu Lucca u Etruriji
rijeene sve nesuglasice meu njima
odlueno je da 55. pr. Kr. konzuli budu Pompej i Kras
54. pr. Kr. nastupa 5 godinji prokonzulat Cezar je dobio Galiju (produljenje), Pompej
Hispaniju, a Kras Siriju
GALSKI RAT
Cezar pie: Galija se dijelila na tri dijela: 1. zauzimali Belgi, 2. zauzimali Akvitanci, 3.
zauzimali Kleti
58. pr. Kr. preuzeo je Cisalpinsku i Transalpinsku Galiju
u Galiji ivjelo mnogo plemena nekima vladali kraljevi, nekima vergobreti (rukovodioci s
jednogodinjim mandatom), vidno mjesto u zajednici imali druidi, ratnici i veliki
zemljoposjednici iskoritavali narodne mase
povijest galskih ratova poinje s Helveanima (ivjeli u centralnoj Galiji, na prostoru dananje
vicarske)
htjeli su iz matinog podruja preseliti na zapad Cezar ih sprijeio
potom Cezar ratuje s Germanima oni preli Rajnu i zauzeli neka podruja
meutim, Rimljani uspjeli vratiti Galiju u samo 3 godine
osnovana provincija Galija koja se poela romanizirati
PRILIKE U RIMU 58. 50 .pr. Kr.
zaotrile se borbe izmeu populara i optimata
Klodije donosi 4 zakona: 1) zakon o itu, 2) zakon o obnovi nekih graanskih zborova, 3)
zakon o smanjenju uloge cenzora pri popunjavanju senata, 4) zakon o kultno
administrativnim poslovima
Ciceron osuen na progonstvo jer je 63. pr. Kr. bez suenja dao pogubiti neke Katalinine
pristae, 57. pr. Kr. Ciceron se vraa u Rim
53. pr. Kr. pri izborima za konzula i druge magistrate dolazi do oruanog sukoba izmeu
optimata Milona i pristaa populara Klodija nisu mogli biti izabrani novi konzuli
52. ubijen Klodije
Pompej uskoro prelazi na stranu optimata, senat mu predaje vlast te on dobiva diktatorske
ovlasti
optimati eljeli Cezara svrgnuti s pozicije prokonzula u Galiji, ali Cezar 52. gui taj pokuaj
11. sijenja 49. prelazi rijeku Rubikon Alea iacta est

II. GRAANSKI RAT I CEZAROVA DIKTATURA

- kad je Cezar preao Rubikon, Pompej i konzuli te veina senatora pobjegli u Brundizij, a
potom laama na epirsku obalu (Dra)
- poeo graanski rat
- graanski rat poeo u sijenju 49., kada je Cezar preao Rubikon

Cezar iao preko Umbrije, Picenuma, zemlje Peligna i drugih Italika koji su mu iskazivali
odanost
predale mu se Pompejeve jedinice stacionirane u Korfiniumu
Cezar postupno osvajao Italiju i osvojio ju je bez borbe za 50 dana
1.4. ulazi u Rim
pokazao se vrlo 'velikoduan' prema protivnicima to je bila taktika
optimati s Pompejom na elu imali sve provincije osim Galije mogli su onemoguiti opskrbu
Rima
Cezar poslao legate na Sardiniju, Siciliju, u provinciji Afriku, na ist. Jadransku obalu,
Cisalpinsku Galiju, a poveo je i vojsku u Hispaniju kako bi se obraunao s Pompejom legati
zauzeli Sardiniju i Siciliju, ali u Africi su izgubili (Pompeja pomagao numidski kralj Juba)
kao prokonzul Galije i Ilirika, Cezar vie panje posveivao Galiji
u Iliriku bio samo dva puta 1. put zimi 57./56., a 2. put poetkom 54. da obuzda Piruste
ilirski Delmati 50. napali rimske saveznike Liburne
oduzeli ima neke zemlje zajedno s gradom Promonom
rimska vojska poslana protiv Delmata, ali je bila poraena
sve se to dogaalo za vrijeme graanskog rata izmeu Pompeja i Cezara
49. Cezar poslao vojsku na elu s legatom Antonijem u sjeverni Ilirik da zaustavi eventualni
prodor pompejevaca ta vosjak poraena od Pompejeve vojske
odlunu ulogu na Jadranu imao je legat Publius Vatinius potukao je Pompejevo brodovlje kod
otoka Tauris (ipan) 47. pr. Kr,
Cezar u Hispaniji svladao Pompejevu vojsku
nakon povratka u Rim Cezar proglaen diktatorom i izabran je za konzula uz Sevilija Isaurika
u kolovozu 48. odluna bitka izmeu Pompeja i Cezara kod tesalskog grada Farsala
Pompej doivio katastrofalan poraz
bjeei pred Cezarom, Pompej otplovio u Egipat, ali je na putu ubijen
Cezar je slijedei Pompeja dospio u Egipat (Aleksandrija) gdje se upleo u dinastike borbe
borili se maloljetni Ptolomej XII. I Kleopatra brat i sestra
Cezar pomogao Kleopatri
u srpnju 47. vraa se u Rim, ali boravi tamo kratko vrijeme
u prosincu 47. odlazi u Afriku obraunati se s pompejevcima Scipionom i Katonom Mlaim
svladao ih je u bitci kod Tapsa u travnju 46., uz pomo mauretanskog kralja Bokhe
Rim dobio novo podruje . istoni dio Numidije nazvao je Africa Nova te je pridodan
dotadanjoj provinciji Africi, ostali dio Numidije predan je mauretanskom kralju
Cezar se vraa u Rim 46. godine, proslavlja 4 trijumfa: ex Gallia, ex Aegypto, ex Ponto, ex
Africa
u listopadu 46. odlazi u Hispaniju gdje se definitivno obraunava s pompejevcima konana
bitka odigrana je kod Munde, 17. oujka 46. pr. Kr. pod vodstvom Pompejeva sinova Gneja i
Seksta
pobjeuje tu vojsku, vraa se u Rim gdje slavi i 5. trijumf
to je doba Cezar bio na vrhuncu, nakon to se vratio iz Afrike proglaen je diktatorom na 10
godina, a povjerena mu je i cenzura na 3 godine
ponuena mu je kraljevska kruna, on ju je odbio
najbolje mu ipak pristaje titula imperatora . nosilac vojne diktature

LEGES IULIAE
- za Cezarove diktature donesene mnoge zakonske odredbe leges Iuliae

broj senatora povean je na 900, senat postao diktatorov organ

povean broj magistrata (16 pretora, 40 kvestora, 6 edila)
prednost dana centurijskim komicijama
gradskim masama davano ito i prireivane javne zabave
kolonizacija
45. uredbom o municipijima u osnovi su administrativno izjednaeni svi gradovi u Italiji
mnogi stanovnici provincija dobili rimsko ili latinsko graansko pravo
Cezar je proglaen vrhovnim sudcem
Cezar proglaen pontifexom maximusom
Pokrenuo je i prve poznate novine
Aleksandrijski astronomi na njegov zahtjev proveli reformu kalendara

Cezar je ubijen na Martovske Ide, 15. oujka 44. pr. Kr.

ubili su ga urotnici
glavni organizator urote bio je Gaius Cassius Longinus
vanu ulogu imao i Marcu Iunius Brutus, Cezarov miljenik (Zar i ti, sine Brute?)

REPUBLIKA POD VOJNOM DIKTATUROM

2.trijumvirat
Marko Antonije, Cezarov kolega iz senata 17.3., dva dana nakon Cezarove pozvao je senatore u
hram boice Tellus
Cezarovo ubojstvo nije kanjeno kako bi se zadrala sloga
44. krajem svoje konzulatske karijere, Antonije je krenuo na Decima Bruta, prokonzula
Cisalpinske Galije da mu otme poloaj
senat je protiv Antonija poslao nekoliko legija s Hircijem i Pansom na elu jer se bojao nove
diktature
Antonije je poraen 43. kod Mutine, pa je poao Lepidu, namjesniku Transalpinske Galije
U kolovozu 43. Oktavijan je iskoristio priliku i zauzeo Rim, senat je Oktavijana proglasio
konzulom
Oktavijan, Antonije i Lepid listopad 43. u Bonoiji sklopili 2. trijumvirat
Uli u Rim i uveli vojnu diktaturu
Lepid dobio Narbonsku Galiju i Hispaniju, Antonije Cisalpinsku i ostalu Galiju, a Oktavijan
Afriku i Siciliju
Poeli su proskribirati politike protvnike
Objavljeni popisi proscriptiones imena svih Cezarovih ubojica i njihovih pristaa oni su
osueni na smrt, njihova imovina je oduzeta
Proskribirano 300 senatora, oko 2000 vitezova
Trijumvirati se najprije htjeli obraunati s Brutom i Kasijem koji su pobjegli iz Rima
Senatori su isposlovali da se Bruta i Kasija poalje na istok, da nabave ito
Kasije Sirija, Brut Makedonija

FILIPI
- 1.1.42. pr. Kr. senat Cezara proglasio bogom Divus Iuilius, a Oktavijana bojim sinom
Divi filius
- bitka kod Filipa listopad 42. konaan obraun trijumvrata s Cezarovim ubojicama
- 37. pr. Kr. u Tarentu trijumvirati obnovili trijumvirat na jo 5 godina

ILIRIK
- nakon Cezarova ubojstva Brut je bio prokonzul u Makedoniji i Iliriku
- rimska vojska napustila odreene dijelove Ilirika, pa su Delmati iskoristili priliku i oslobodili
zemlju od Rimljana, pa i grad Salonu
- 40. pr. Kr. Oktavijan imao vlast nad Ilirikom, poslao je Azinija Poliona da uspostavi stanje
kako je u toj provinciji kakvo je bilo u Cezarovo doba Polion je obavio misiju i slavio trijumf
ex Parthineis i de Delmatis
- 35. 31. pr. Kr. ilirski rat rimska vojska pokorila ilirska plemena (Apijan ih navodi 16)
- vee bitke: Japodi u Lici (osvojen Metulum japodsko sredite), Panonci (osvojena Siscia
Sisak) i Dalmati (osvajanje Promone, Synodiuma i Setovije)
-

ANTONIJE NA ISTOKU
dok je Oktavijan vodio borbe s Ilirima, Antonije se na istoku borio s Partima
41. u Tarsosu posjetila ga Kleopatra, on se zaljubljuje u nju
41./40 zimi provodi na njezinu dvoru kao gost
Antoniju povremeno boravi u Italiji i Ateni
37. eni se Kleopatrom, te on Egiptu daje rimske posjede u Fenikiji, Siciliji i Kilikiji, otoke
Kretu i Cipar > trebalo ga je kazniti
bitka kod Akcija, 2.9. 31. pr.Kr.
Antonije imao 19 rimskih legija, 800 egipatskih laa, brojne saveznika
Oktavijan imao manju, ali homogenu vojsku
Do velike borbe nije ni dolo; Kleopatra naglo napustila bojite te se vratila u Egipat, Antonije
ju slijedio
Kolovoz 30. pr. Kr. osvojena Aleksandrija, kapitulacija Antonijeve i Kleopatrine vojske
Antonije i Kleopatra poinili samoubojstvo
Egipat postao dio rimske drave
U ljeto 29. Oktavijan se vratio u Rim proslavio 3 trijumfa ex Illyrico, ex Actiaca i de
Cleopatra

OSNIVANJE RIMSKOG CARSTVA

29. pr. Kr. Oktavijan sastavio novi senat od 1000 lanova on mu je bio na elu kao princeps
senatus imenom princeps otad se nazivaju svi poloaji u dravi
13. sijenja 27. pr. Kr. januarske ide; tradicionalni datum osnivanja principata i rimskog
carstva
Oktavijan se u senatu odrekao svih dravnih funkcija i stavio ih na raspolaganje senatu i
rimskom narodu
Oktavijan je na 10 godina primio prokonzulat perifernih provincija: Hispanija, Galija (bez
Narbonske i Cisalpinske), Kilikija, Sirija s Ciprom i Egipat
Ostale provincije bile su u rukama senata
Cezarskim provincijama upravljali Cezarovi i Oktavijanovi legati s naslovom legatus Augusti
propraetore

Kao prokonzul, Oktavijan je imao imperium

Od 23. pr. Kr. Oktavijan ima imperium maius vrhovno vojno zapovjednitvo u svim
provincijama svojim i senatskim
16.1. 27. pr.Kr. od senata dobiva titulu Augustus
Pod kontrolom je Oktavijan imao cjelokupnu dravnu djelatnost
Od 12. pr. Kr. pontifex maximus najvii sveenik
Tribunicia potestas davala mu ovlasti da u narodnim komicijama predlae zakone, da sjeluje
u senatu, da obustavi odluke senata vetom
Bio je patricij te stoga nije mogao biti narodni tribun, ali je dobio prava koja su pripadali
republikanskim narodnim tribunima
AUGUSTOVO CAREVANJE
vladavina u carstvu vojna diktatura
August osnovao novu vojsku koja se pred kraj njegove vladavine sastojala od 25 legija cca
1500 vojnika koji su bili razmjeteni po provincijama
U tirenskojj luci Mizenumu imao je jednu, a u jadranskoj Ravenni drugu mornaricu
Za osobnu i gradsku zatitu imao je 3 pretorijanske kohorte
Pretorijanske jedinice cohortes praetorianae careva garda, povlateni, veliko znaenje, na
elu bio praefectus praetorio
Naslovi: imperator Caesar Augustus Divi Filius, consul, tribunicia potestas, pontifex maximus,
pater patriae
Njegov manifest Res gestae elio obnociti mores maiorum obiaje predaka, moral starih
Rimljana i estitu obitelj
Zakonom obvezao sve senatore i vitezove da se ene
Poticao obitelji s vie djece
Zakonski progonio preljub
Vratio staro neogranieno pravo gospodstva nad robom
U senatu zaista bogati ljudi agrarni veleposjednici, vitezovi
Plebs panem et circenses
Na istoku August dobio boanski kult
enio se tri puta
S 2. enom, Skribonijom, imao ki Juliju
3.ena bila je u prvom braku s patricijem iz klaudijevske gensa te imala 2 sina: Tiberija i Druza
August ih posinio
suradnici: najzasluniji Agripa dobar vojskovoa; Marcel Julijin mu, Augustov zet
August pomagao istaknute pjesnike, knjievnike i kulturne radnike: Verglije, Horacije i Ovidije
borave na njegovu dvoru, bliski krug ine i Tibul i Propercije
Dovrio je gradnju foruma i hrama J. Cezara
Izgradio i svoj forum s Marsovim hramom (Mars Ultor)
Izgraena dva teatra i jedan amfiteatar
Trokom Marka Agripe (Augustova zeta) podignut Panteon
13. pr. Kr. na Marsovu polju Ara Pacis (rtvenik mira) ukraen reljefima

RIMSKI IMPERIJ U AUGUSTOVO DOBA

ILIRIK
- 40. pr.Kr. sporazum s Antonijem u Brunduziju Oktavijan dobio vlast nad Ilirikom
- 36. i 33. pr.Kr. ratovi protiv ilirskim plemena

podjela provincija na senatske i carske (27. pr.Kr.) Ilirik = senatska

11. pr.Kr. postaje carskom provincijom
August poslao posinka Tiberija da pokori nepokorena ilirska plemena, rat trajao od 11. do 8. pr.
Kr., rat bio uspjean
Nakon toga Ilirik se dijelio na junu ili gornju provinciju Illyricum Superior (kasnije
Dalmatia) te sjevernu ili donju Illyricum Inferior (kasnije Pannonia)
ALPSKI KRAJ
oko 16. pr. Kr. Rimljani zaposjeli te krajeve
osnovali provinciju Noricum
PANONSKO DALMATSKI USTANAK
- 6. godine n.e. ustanak protiv rimskih osvajaa
- povod forsiranje Rima da u Panoniji i ostalom Iliriku mobiliziranju borci za vojni pohod - protiv germanskih Markomana
- rat trajao 3 godine
- panonski vojnici kapitulirali 8.g.n.e., a Dezijati (juno pleme) 9. g. n.e.
ISTONI BALKAN
-nakon bitke kod Akcija, Oktavijan postavio Marka Licinija Krasa za namjesnika u Makedoniji
-trebalo braniti provinciji od Dardanaca, Meza, Odriza i ostalih plemena

PROVINCIJA AHAJA
August prepustio vlast na SI balkanskom podruju (dananja Bugarska) trakim saveznilkim
dinastima
Osnovao novu provinciju Achaiju
Atenu i jo neke gradove proglasio je slobodnima
Sredite rimskog namjesnitva Korint
HISPANIJA
kantabrijski rat Kantabri, Asturi i druga plemena odolijevali Rimljanima do 19. pr. Kr.
porazio ih Agripa
osvojen cijeli Iberski polutok koji je poslije podijeljen
a)Hispanija Tattaconensis gl. grad Tarraco
b)Lusitania dananji sredinji Portugal
c)Baetica
prve dvije= carske provincija, zadnja senatska provincija
EGIPAT
30. pr.Kr. Egipat postao provincija poseban status
August nasljednik faraona i helenistikih dinasta
Zastupao ga prefekt
Uz prefekta uredovala i 2 visoka dunosnika => pravni (iuridicus) te ekonomski financijski
(ideologus), dunosnici bili vitekog stalea

AFRIKA
146. Rimljani sruili Kartagu
osnovali provinciju Afriku s glavnim gradom Utikom

UMJETNOST U III. I II. STOLJEU

- nakon to su osvojili Veliku Grku, Rimljani doli u doticaj s helenistikom kulturom
poelo zanimanje za umjetnost
- DRAMA:
- Rani komediografi: Plaut, Terencije, Stacije Cecilije
- SATIRA:
- U ranoj knjievnosti
- Netipiziran sadraj, heksametri
- Znaajan: Lucilije
- PROZA:
- Najvie panje historiografiji i retorici
- Znaajan: Katon
- U kasnijem dobu znaajni i Ciceron, pjesnici Vergilije, Ovidije, Horacije
-Horacije- iz Venuzije u Apuliji- slavni pjesnik oda, epoda, satira i epistula
-odae ili carmina- naslov zbirke od 103 lirske pjesme, raznolike po metrikim shemama i po
motivima- ima ih patriotskih, u ast bogova, i dr.
-Carmen saeculare- Horacijeva oda- veliajna himna Rimu u povodu stoljetnih igara
-Epodon libri- naslov zbirke 17 sauvanih Horacijevih lirskih pjesama u distihu
-Satirae ili Sermones- duhovite kozerije o drutvenim pitanjima
-Epistulae-pjesnika pisma u heksametu, po sadraju srodne satirama
-Ovidije- iz Sulmona
-sauvane 3 skupine pjesama: ljubavne, mitoloke i pontske
-Metamorfoze- naslov velikoj Ovidijevoj zbirci etiolokih mitova u heksametrima
-Fasti- pjesniki komentar rimskog kalendara
-August oko 8.-10.g.n.e. prognao Ovidija iz Rima u Tome
-Kornelije Gal, Tibul, Propercije- pjevali ljubavne elegije
XVII. Rimska arhitektura i skulptura
1. Arhitektura do kraja republike
Spomenici grada Rima
-najstariji spomenici- grobovi iz 8.st.pr.n.e. otkriveni kod foruma
-tragovi koliba na Palatinu iz istog doba
-palatinske kolibe-u obliku urna a capana naene u grobovima na forumu i u Laciji
-keramika 8.st.pr.n.e.naena u grobovima- omoguila dataciju ostalog
-u 6.st. (vladali etruanski kraljevi) Rim bio oppodum zidinama utvren grad
-graditelj prvih veih zidina Rima- Servije Tulije- proirio gradsko podruje na Kvirinal, Viminal
i predjel Esquiliae

-dri se da je rim u doba kraljeva imao zaista neke zidine

-ostaci Servilijeva zida u Rimu iz 4.st.pr.n.e.
-na jednom vrhu Kapitolija u doba kraljeva bila arx, akropola
-na drugom- krajem Tarkvinijevaca graen i prve godine republike posveen hram Jupiterov,
Junonin i Minervin
-taj kapitolinski hram (poznat kao hram Jupitera Kapitolinskog) obnavljao se tijekom
stoljea na temeljima najstarijeg
-fasada bila ukraena etruanskim koroplastima
-bio grko-etruanski arhajski hram s polikromnom keramikom oplatom na gornjem
dijelu fasade
-takav bio i Dijanin hram na Aventinu, podignut od kralja Servija Tulija
-u doba kraljeva isuena movarna dolina izmeu Palatina, Celija, Eskvilina i Kapitolijazemljite postalo rimska trnica- od nje se razvio Forum Romanum (gradski trg- tj. agora)
-u 5.st.pr.n.e. Rimljani vodili ratove sa susjedima
-poetak 4.st. - Gali opustoili Rim- obnova grada
-izgled Rima u 4.st. bio bijedan
-Apije Klaudije- izgradio prvi gradski vodovod Aqua Appia
-sagraena i Apijeva cesta Via Appia
-s poetka 3.st. potjeu neki rimski hramovi: hram Belonin, nekoliko Jupiterovih, Venerin,
Viktorijin, Kvirinov, Eskulapov
-3.st.- Rimljani osvajanjem june Italije i Sicilije pribavili sredstva i stvorili uvjete zapodizanje
prvih monumentalnijih graevina
-utjecaj helenistike civilizacije- poploavanje i poljepavanje
-poetak 2.st.- gradnja trijemova portici
-tada ve dobro poznavali graevinske tehnike- grade lukove i svodove- za mostove i spomenike
-trijumfalni lukovi-3 Sertinijeva, 1 Scipiona Afrikog na Kapitoliju iz 190.g.
-tijekom 1.st. u doba monih dravnika- Sule, Pompeja, Julija Cezara i Oktavijana Augustaobnavljano mnogo starih i graene nove, monumentalne graevina u Rimu
-u Augustovo doba- mnogobrojne graevine iz raznih vremena
-njihovi ostaci daju najbolji pregled rimske republikanske arhitekture
-sjednice senata odravale se u Konkordijinom hramu
Fali dio u originalu4 stranice nedostaju
2. Likovni spomenici (zakljuno do Augustova doba)
Starije
-pregled podataka o obrtnikoj i umjetnikoj djelatnosti- poinje s lijepom prenestinskom
fibulom iz 7.st. (bila od zlata, s starolatinskim natpisom, namjenjena lat. pokojniku Numeriju
-u prvim stoljeima- obrtnika i umjetnika djelatnost bila u rukama etruanskih strunjaka (koji
su primili grki utjecaj)
-najstariji spomenici kiparstva u Rimu- glineni i drveni kipovi bogova i ukrasni keramiki
dijelovi s arhajskih hramova- iz 6.st.
-prve kipove izraivali etruanski majstori

-na forumima i drugim vanijim mjestima u Rimu- kipovi narodnih heroja (pr. konjaniki kip
djevojske Klelije
-postojali i razni bronani kipovi: Heraklo na Kapitoliju iz 305.g., Junona na Aventinu iz
218.g.pr.n.e.
-bronana vuica etruanskog stila- iz 4.st.pr.n.e. (Kapitolinska vuica)
-kipova u starom Rimu nije falilo- bilo ih toliko da je senat moram 158.g. naloiti da se to
regulira
-Rimljani uvali u atrijumu votane maske svojih pokojnika
-popularne bile i portretne biste (pr. Brutus bronani portret s kraja 4. ili poetka 3.st.pr.n.e.)
-reljefi- neke povijesne scene uklesane u kamenu prema slikama- npr. ratnih prizora
-najbolja djela kipari izradili u carsko doba- uspjelo im prikazivanje fonda reljefnih figura
-pr. iz zbirke rimskih reljefa republikanskog doba- spomenik Domicija Enobarba s
kraja 2. ili poetka 1.st.pr.n.e. (3 ploe s reljefnom predodbom Neptuna, Amfitrite i
drugih morskih boanstava
Grki utjecaj
-od 3.st.pr.n.e. osvajanjem june Italije, dolo do zanimanja za grku i helenistiku kulturu i
likovnu umjetnost
-rimske vojskovoe donijele u Rim mnogo otetih umjetnikih djela i skupocijenih predmeta
-u Laciju- najilustrativnije likovne spomenike ostavio grad Praeneste (Palestrina)
-pohranjivali u grobovima dragocijene predmete
-pr. cista Ficoroni (bronana cista dekorirane gravure)
-senat 14.g.pr.n.e. podigao spomenik u povodu augustova povratka iz poslijednjeg rata (Hispanije
i Galije)- najvee dostignue rimske likovne umjetnosti do kraja 1.st.pr.n.e.
XVIII.Od Tiberija do Vespazijana
1. Tiberije
-postao 14.n.e princeps senatus dobio od senata svu vlast koju je imao i njegov prethodnik ouh
August
-nakon oeve smrti uveo svoju vojnu diktaturu
-bio helenistiki obrazovan intelektualaci odlian vojskovoa
-postao princeps u svojoj 55. godini
-u poetku vladavine- uguio u Panoniji i Germaniji pobune legija
-dao se tri puta izabrati za konzula
-odbijalo naslove imperor i pater patriae
-poasni naslov Augustus stavljao samo u pismima stranim vladarima
-govorio da je: dominus robovima, princeps Rimljanima i imperator vojnicima
-kao pripadnik slavnog patricijskog gensa i sklon optimatima, elio imat podrku svih u senatu
-14.g. oduzeo je narodnim komicijama pravo izbora magistra, a prenio ga na senat
-nakon nekoliko godina opreza prema senatu i magistratima promijenio dranje- postao
samovoljan, surov i okrutan
-posljednje godine ivota proboravio u Kampaniji
-ubijen je 37.g. od urotnika- prema jednoj verziji uguio ga neak i nasljednik Kaligula
2. Kaligula, Klaudije i Neron
Kaligula (37.g-41.g.)

-sin Germanikov (unuk Augustove sestre Oktavije i Marka Antonija) i Augustove unuke Agripine
-carski naslov- Caesar Augustus Germanicus
-Caligula izmica- odmila ga tako zvali vojnici kad je s ocem boravio na bojitu
-zahvaljujui oevom ugledu- bio rado primljen od vojske, senata i rimske mase
-dobio od senata naslov princeps
-u poetku vladao liberalno- potivao senatske i magistratske kompetenzije
-bio etri puta konzul po nekoliko mjeseci
-svoje uspjehe zamraio promjenom prvotnog politikog kursa- preao na apsolutizam
-htio je umjesto augustovskog principata uvesti despociju helenistikog tipa
-ubijen je od jednog pretorijanskog tribuna
Klaudije (41.g.-54.g.)
-nakon smtri Kaligule- senatori htjeli vratiti stari republikanski reim- vojska se usprotivila
-pretorijanci prisilili Klaudija, Kaligulina strica da preuzme vlast
-senat morao legalizirati izbore
-Tiberius Claudius Caesar Augustus Germanicus
-bio neugledne vanjtine i imao mnogo osobnih nedostataka-no bio vrlo uen
-stekao popularnost dijeljenjem ita i drugih namirnica graanima Rima
-dovrio rimski vodovod koji je zapoeo graditi Kaligula
-Skrabonije (najmjesnik u provinciji Dalamciji) pokuao 42.g. urotiti se protiv cara- izvrio
samoubojstvo na kraju
-43.g. vojni pohod na Britaniju- osvojen velik dio na jugu- provincija Britanija
-u njegovo doba izgraen na Dunavu vrst sistem graninih utvrda- osnovana jaka vojna uporitaVindobona (Be), Singidunum (Beograd) i dr.
-posljednja ena Agripina- dovela Nerona, sina iz prvog braka- Klaudije ga posinio
-54.g. Agripina otrovala Klaudija, a vlast preuzima Neron
Neron (54.g.-68.g.)
-Nero Claudius Caesar Augustus Germanicus
-pertorijanci ga nametnuli senatu
-prvih 5 god. vladao u duhu augustovskog principata
-podnoljivi Neron zavio je 59.g. godine tiranije, provoenja monarhistikog apsolutizma
-naredio pogielj mnogih utjecajnih linosti- koje se protivile njegovoj samovolji
-62.g. rimska vojska bila pobijeena u ratu s Partima
-64.g. Rim stradao od poara
-65.g. organizirana urota- no otkrivena- urotnici pogubljeni, meu kojima su bili i senatori
-68.pobuna zapovjednika legija u Galiji i Hispaniji- sprijeio
-no kada su se protiv njega digli pretorijanci (pod vodstvom prefekta Nimfidija)- senat ga
proglasio neprijateljem te bjei iz Rima te je poinio samoubojstvo
-za njegove vldavine, 66.g. Judejci su u Palestini digli ustanak protiv rimskih osvajaa- Neron
poslao vojsku pod zapovjednitvom Flavija Vespazijana
-67.g. Vespazijan poeoo operacije u Judeji i stao opsjedati Jeruzalem
-proglasili Vespazijana carem- kad su legionari u Judeji, Siriji i Egiptu doznali za Neronovu smrt
3. Galba, Oton, Vitelije
Borbe za vlast

-Neronovom smru zavrilo carevanje vladara iz julijevsko-klaudijevske dinastije

-senat proglasio 68.g. za princepsa Sulpicija Galbu- zapovjednika vojske u Hispaniji
-69.g. legionari u Germaniji proglasili za cara svog zapovjednika Vitelija
-pretorijanci- pogubili u Rimu Galbui proglasili za cara Otona
-senat ga priznao, ali trebalo da o tom odlue legije
-Vitalije iz Germanije poslao dio vojske u sjevernu Italiju- gdje je bio Oton
-bitka kod Kremone 69.g.- Oton poraen i poinio samoubojstvo
-Vitelije dolazi u Rim- senat ga priznaje za cara + legije u zapadnim provincijama- nije bilo
dovoljno
-odluile su legije na Istoku- proglasile Flavija Vespazijana za cara
-podrku Vespazijanu dao Mucijan i M. Antonius Primus (koji je potukao Vitalijevu vojsku 69.g.
isto kod Kremone)- stigao u Rim- Vitelije ubijen
-22. 12. 69.g. senat priznao Vespazijana i dao mu sve naslove cara-princepsa
Civilis
-u doba graanskog rata 69.g.- pobna germanskih i galskih plemena protiv rimskih osvajaa
-pobuna izbila kod germanskih Batava- pod vodstvom plemenskog prvaka Civilisa
-pridruili se susjedni Germani
-napali su oslabljene rimske garnizone- uspjeno
-rimljanima ila na ruku nesloga, a korisno im se pokazalo saveznitvo nekih galskih prvaka
-Petilius Cerialis doao s 7 legija te svladao pobunjenike i prisilio Germane i Gale na pokornost
-Civilisu i Batavima, Vespazijan oprostio- njihove akcije pomogle u lakem ostvaraju namjera
4. Judejci i krani
Judeja (konvencionalan naziv za cijelu Palestinu)
-jo 64.pr.n.e. uz Siriju Pompej ju podvrgnuo pod rimsku vlast
-podravali sebi odane judejske dinaste, priznavali autonomiju tamonjih helenistikih gradova
-borba dinastija Hasmoreja-Makkabeja s dinastikim protivnicima
-isticale se 2 judejske vjersko-politike grupe: farizeji i saduceji
-Pompej idovima nametnuo velik danak- podravao vlast vrhovnog jeruzalem. sveenika
Hirkana
-uz Hirkana istaknuo se i njegov vojvoda Antipatar- pomogao Juliju Cezaru u aleksandijskom
ratu
-Antipatrov sin Herod- bio judejski tetrarh u doba 2. trijumvirata
-Parti 40.pr.n.e. osvojili Palestinu- zarobili kralja Hirkana
-Herod bjei u Aleksandiju pa u Rim- Oktavijan i Antonije proglasili ga juedjskim kraljem
-nakon povlaenja Parta iz Palestine- Herod uzima i vlada kao juedjski kralj 40 godina
-August 6.g.n.e. ukida judejsko kraljevstvo
-Kaligula 41.g. ondje opet postavlja kralja (Agripu II), no 44.g.n.e. je obnovljena provincija
-za Neronove vladavine izbio judejski rat
Judejski rat (66.g.-73.g.)
-buknuo najvie zbog rimskog tributa- bio velik
-povod za oruani ustanak idova- despotsko dranje rimskog prokuratora Gesija Flora (oplijenio
ak i blagajnu jeruzalemskog hrama)
-Josip Flavije ostavio prikaz svih zbivanja s mnogo pojedinosti

Kranstvo
-poetak 1.st.- javlja se u Palestini kod Juedejaca vjerska sekta nazvana kranstvo po imenu
osnivaa Krista
-Novi zavjet- Matija, Marko, Luka i Ivan
-djela apostolska- historijski vrlo informativan tekst- pruaju sliku o prvim kranima u Palestini
-irenju pogodovale politike i socijalne prilike u ranom rimskom carstvu
XIX. Od Vespazijana do Dioklecijana
1. Dinastija Flavija
Vespazijan (69.g.-79.g.)
-Titus Flavius Vespasianus
-vojskovoa kojeg su istone legije proglasile princepsom- uzeo vlast u Rimu 70.g.
-sinove Tita i Domicijana proglasio cezarima (Tita uzeo za suvladara)
-sanirao je dravne financije, obnovio senat uvodei mnoge ugledne ljude, reorganizirao vojsku,
dao latinsko graansko pravo stanovnicima Hispanije te posvetio posebnu panju obnovi Rima
stradalom u poaru
-podigao amfiteatar (dovrili sinovi)
Tit (79.g.-81.g.)
-Vespazijan umro prirodnom smru- naslijedio ga Tit
-malo je vladao- no kao oev suradnik i suvladar mnogo je uinio
-u njegovo vrijeme bila provala Vezuva 79.g.
-umro 81.g.
Domicijan (81.g.-96.g.)
-naslijedio brata Tita voljom pretorijanaca i ne ba oduevljen pristanak senata
-vladao apsolutistiki
-otpor koji je izazivao nemilice je suzbijao
-ubijen je od dvorskih ljudi 96.g.
2. Dinastija Antonina
Pregled
-Domicijanocom smru ugasila se flavijevska dinastika era
-senat ga toliko nije volio da je naredio da se skinu svi javni kipovi s javnih mjesta i natpise s
njegovim imenom
-nametnuli su za cara Nervu- ovjeka iz senatorskih redova
-vladao je nepune 2 godine, te adoptirao i uzeo za suvladara Trajana, Trajan Hadrijana, Hadrijan
Antonia Pija, on Marka Aurelija iji je sin bio nasljednik Komod -> Antonini
Nerva (96.g.-98.g.)
-uskladio sistem principata s interesima senatora koji su ga izdigli
-zakleo se da e potovati drevne republikanske ustanove
-kao vrlo star ovjek (umro 98.g.)- adoptirao je i uzeo za suvladara vojskovou Trajana

Trajan (98.g.-117.g.)
-zapovijednik rimskih legija na Rajni
-kao princeps najprije ostao neko vrijeme u Germaniji
-proveo je dosta ratujui na raznim stranama
-101.g. upao s vojskom preko Dunava u Daciju, zemlju kralja Decebala- zauzeo prijestolnicu
Sarmizegetus te oduzeo dio teritorija
-drugim ratom Trajan Daanima zadao konaan poraz- Dacija proglaena rimskom provincijom
-ukrasio je Rim novim forumom, bazilikom i trnicom
-u njegovo doba mnogo se gradilo
FALE DVIJE STRANICE!!!!!!!!!!! nema ih ni u originalu iz knjinice!!!!
Antonin Pije (138.g.-161.g.)
-rodom iz Lanuvija; posinjen od Hadrijana (zato Aelius)
-nije bio ratnik ni administrator- no stekao dugogodinjom za senatore povoljnom upravnom
politikom ugled
-po historijskoj tradiciji nosilac je zlatne ere Rimskog Carstva
-njegove legije budno uvale granice Carstva
-uguio je nekoliko ustanaka pokorenih naroda
-umro 161.g.
Marko Aurelije (161.g.-180.g.) i Lucije Ver (161.g.-169.g.)
-Antonin Pije adoptirao dvojicu koji su ga naslijedili
-primat imao Marko Aurelije
-bio vrlo uen, dobar poznavalac grke filozofije
-teko vrijeme vladanja- granice neprestano ugroene provalama barbara
-Rimljani od 162.g. do 166.g. ratovali s Partima- oko 166.g. provalili su preko Dunava na teritorij
Carstva razna germanska i sarmatska plemena
-car Lucije Ver- zasluan u ratu s Partima- vodio ratove i na Dunavu
-umro je 169.g. pa je Marko Aurelije otada sam vladao
-od 172.g do 175.g. Aurelije bio na dunavskom bojitu i na kraju jedva svladao barbare
-umro je 180.g. kod Vindobone ili Sirmija
Komod (180.g.-192.g.)
-sin suvladar i nasljednik Marka Aurelija
-suprotnost svojim prehtodnicima- poput Nerona
-obranu granica prepustio legatima, dok je sam lagodno ivio u rimu
--ubijen je od dvorskih zavjetnika 192.g.- njime zavrava dinastija Antonina
3. Dinastija Severa
Borbe za vlast
-nakon ubojstva Komoda- senat proglasio za cara Pertinaks
-on je vladao samo 3 mjeseca 193.g.- ubili ga pretorijanci te proglasili za cara Didija Julijana
-iste godine za careve od svojih legija proglaeni su Klodije Albin, Pescenije Niger i Septimije
Sever

Septimije Sever (193.g.-211.g.)

-nakon proglaenja sa svojim legijama uao u Rim i bez borbe preuzeo vlast
-Didije Julijan bio ubijen- obraun s pretendantima- prvo svladao Pescenija Nigera, a klodije
svladan u Galiji 197.g.
-Septimije bio sposoban ratnik s odanom vojskom
-uspjeno je ratovao s Partima
Karakala (211.g.-217.g.)
-Septimija naslijedila dva sina Bassianus i Geta
-Basijan naredio ubojstvo Gete- te uzima ime Antoninus iz potovanja prema antoninima
(dinastija Severa, druga antoninska) -nadimak Caracalla
-znamenit edikt iz 212.g. kojim se dato rimsko graansko pravo slobodnom stanovnitvu cijelog
Carstva
-pohod na Parte 216.g.- ubijen od strane urotnika 217.g.
Makrin i Elagabal
-nakon Karakaline smrti vojnici proglasili za cara Makrina (valjda dao ubiti Karakalu)
-ratovao s Partima i bio ubijen od pobijeenih legionara
-car postao Elagabal (pripadnik dinastije Sever, dok Makrin to nije bio)
-bio premlad i nesposoban vladar
-ubijen od pretorijanaca
Aleksandar Sever (222.g.-235.g.)
-doveden na vlast kao roak Elagabalov
-administrativne reforme
-Perzijanci 230.g. poeli prodirati prema zapadu- na Siriju i Kapadokiju
-232.g. Aleksandar Sever uspio pobijediti uz velike gubitke
-no Germani provalili preko dunava i Rajne gdje se i car naao 234.g. i u nevolji zakljuio
nepovoljan mir ustupcima pa i novcem
-vojska se demoralizirala te ga ubila- posljednji iz dinastije Sever
4.Burne godine
Maksimin (235.g.-238.g.)
-legionari ga na germanskog ratitu proglasili carem nakon ubojstva Aleksandra Severa
-mrzio je senatore, progonio bogate
-uspjeno ratovao s Germanima, Sarmatima i Draanima
-u Rim nije nikada doao- kad je krenio ubili su ga kod Akvileje
Ostali carevi do 268.g.
-jo za ivota Maksimina proglaeni su za careve Gordijan I (prokonzul Provincije Afrike),
njegov sin Gordijan II, u Rimu senator Balbius i vojskovoa Pupienus
-sva etvorica izgubila ivote iste godine, 238.
-car postao Gordijan III koji se drao 6 godina, te ratovao s Perzijancima no ubili ga
-car postao prefekt Arapin- zakljuio mir s Perzijancima

-leginari u meziji 249.g. proglasili za cara svog zapovjednika Decija- poznat kao progonitelj
krana
-ratovao je s Gotima- poginuo sa sinom Dacijem II u Trakiji 251.g.
-car Trebonijan Gal koji je sklopio mir s Gotima; na istom ratitu vojnici proglasili za cara
Emilijana- sruio Trebonijana a njega Valerijan koji vlada s suvladarom Galijenom
Teko doba Valerijana i Galijena
-Valerijan prepustio Zapad sinu, a poao na Istok da rukovodi obranom sirske granice od
Perzijanaca 253.g.
-teko bilo cijelom Carstvu- germani doli do Ravene- Valerijan pobijeen od perzijskog kralja
Sapora
-izgubljena Dacija
-268.g. Galijen ubijen od urotnika
Carevi Iliri
-rimske podunavske legije odigrale vanu ulogu u proglaavanju vojnikih careva
-pomogle Vespazijanu te digle Sptimija Severa i Decija
-novi car Klaudije II Gotski proslavio se pobjedom kod Nia 269.g.- umro je od kuge
-naslijedio ga Aurelijan, Ilir iz Podunavlja- dobar vojskovoa
-spasio ugroeno Carstvo- ubijen od urotnika na putu na istok 275.g.
-Tacit-stari senator proglaen od senata za cara- umro u ratu protiv Gota u Maloj Aziji
-brat mu Florijan nije bio prihvaen- od sirske i egipatske legije
-za cara izabrele Proba- drao se 6 godina- ratovao u Galiji, na dunavskom ratitu- ubijen 282.
-nasljednik Kar vladao jednu godinu- umro na putu u Mezopotamiju
-Karin i Numerijan, Karovi sinovi za oeve vldavine bili cezari, a nakon augusti- brzo maknuti
XX. Privreda i drutvo
Neto o privredi u Italiji
-u doba Augusta i careva iz julijevsko-klaudijevske dinastije- istone rimske provincije
oporavljale se od raova i vraale se ekonomskom ivotu
-carevi prepustili privatnim privrednicima slobodnu inicijativu posveujui panju ubiranju
tributa, dabina svake vrste
-agrarna Italija- zemlja srednjih i malih posjednika
-imuni graani- u gradu imali svoju glavnu stambenu kuu, a na seoskom imanju komfornu
viluza sebe i gospodarsku zgradu za poljoprivredne radnike
-ostaci takvih vila- pronaeni u kampaniji
-interesantna vila na Brijunima- najbolji primjer te vrste iz rimskog svijeta na iskljuujui
Italiju- otkrivena prije 1.svj. rata
-kompleks s gospodarskom palaom i brojnim gospodarskim i drugim zgradama
-gradovi- sredita ekonomske djelatnosti u regiji
-najbolje napredovali luki gradovi: Ostia, Puteoil i Akvileja
-pompejanski i drugi arheoloki apomenici zorno predouju privredne prilike kraja i epohe
-Pompeji- napredovao razvivi agrarnu, industrijsku i obrtniku privredu
-maslinici, vinogradi, a podalje od grada panjake, a u gradu redionice i trgovaka
poduzea

-Kolumelina rasprava De re rustica- glavno djelo o agrarnoj privredi u Italiji iz doba ranog
carstva
-izvozili posue: bronano iz Kampanije, keramiko iz Etrurije
-trgovalo se preko Akvileje s Balkanom i Srednjom Europom
-Akvilejci izvozili poljoprivredne proizvode, vino i ulje, a uvozili od alpskog stanovnitva stoku,
kou i robove
-iz Italije ljudi se masovno selili u provincije- gdje bi kao privilegirani graani postigli to im
domovina nije mogla pruiti
-Nerva, Trajan i drugi carevi Antonini- zaustavili tu emigraciju
-Trajan zabranio seobu iz Italije
Prilike u provincijama
-u provincijama- pripadnici grada imali svoju ekonomsku bazu u svojim zemljoposjedima u
blizini grada
-oni u gradu i na selu- imali kao rimsko graani jednaka prava
-rimski podanik koji nije imao ni rimsko ni latinnsko graansko pravo- pripadao kategoriji
peregrina
-u istom selu na svojim zemljoposjedima- ivjeli rimski graani i peregrini
-zemlje helenistikog Istoka- osobita privredna vanost- nali tamo vrlo razvijenu privredu
-stari faraonski i perzijski porezni sistem koji su helenistiki dinasti usavrili- Rimljani nastojali
primijeniti i na Zapadu
Agrarni odnosi
-Italska agrarna privreda u ranom se carstvu lijepo razvijala kao i u kasnoj republici prije
graanskih ratova- o tom izvjetavaju Katon i Varon
-nazivi colonus i colonia- u Rimljana imali vie znaenja
-colonus- najprije bio slobodni italski ratar koji je obraivao svoju zemlju
-colonia- grad rimskih seljaka-vojnika u doba irenja rimskih dravnih granica u Italiji
-kolonije su i agrarne naseobine osnovane u plodnim krajevima da se pomogne
graanima bezemljaima
-colonia- i naslov mnogih provincijskih gradova vieg ranga nezavisno od sastava
njihova stanovnitva
-colonus- najee zastupnik neijeg zemljoposjeda
-kolonima postali mnogi bivi zemljoposjednici kojima su u ratovima oduzete
zemlje i dane veteranima
Tribunum i portorium (opskrba vojske i Rima)
-rimski graanin davao dravi tributum- porezni prilog iz svog agrarnog i stoarskog dohotka
-cenzor Appius Claudius- 312.pr.n.e. uveo census prihode iz drugih djelatnosti- obrta, tgovine
-rimski porezni sistem u provincijama- uveden u doba republike vaio i u doba carstva
-kako gdje u zapadnim provincijama ubirala se decuma, vicessima
-rimska drava imala velike prihode od poreza na trgovako poslovanje- od carine
-portorium- naziv za carinu ubiranu na granicama drave i provincija, naziv za takse u gradskom
podruju, za plaanje upotrebe raznih objekata (npr. mostarine)
-dravni portorium povjeravao se publikantima
-provincije bile svrstane u 10 carinskih podruja

KULTURNI SPOMENICI EPOHE RANOG CARSTVA

1. KNJIEVNOST

SREBRNI VIJEK=Rimska knjievnost 1.st.n.e., u prvom redu ona koja se pojavila nakon
Augusta, naziva se srebrnom, za razliku od augustovske zlatne.
Poezija=Fedra, Phaedus, Grk , Augustov osloboenik,zbirka basni koje su latinski prepjev
Ezopovih(Fabulae Aesopicae),namjera mu j e risum movere et vitam prudenti consilio
monere,epska poezija, Rimljanima mila satira, usavrio ju Horacij njegovali Perzij Flak i
Juvenal (satirine slike iz drutvenog ivota Rima)-Marcijal,Mar Valerijal Marcius, pjesnik
duhovnih epigrama (kozerije u stihovima)
Knjievnost=1. i 2. St.n.e., ivopisna i raznolika, historiografija-posebno mjesto kao
najvanija za historiare
Julijevsko-klaudijevska epoha= Seneka, Petronije, Plinije stariji
Domicijanova, Nervina i Trajanova epoha= Tacit, Kvintilijan, Plinije mlai, Juvenal i
Marcijal
Antonini= Suetonije i APulej
Seneka=Lucius Annaeus Seneca( 4.st.pr.n.e.-65.n.e.)- iz Kordube u Hispaniji, pod
Kaligulom, Neronom i Klaudijem dvorski ovjek, Neronov uitelj , uen i plodan
pisac,Filozofski traktaki Dijalozi,zbirka pjesama veinom filozofskog sadraja,rasprave
iz prirodnih nauka,9 tragedija,Politiki pamflet protiv cara Klaudija,filozof-stoik,
cijenjen u srednjem vijeku(udbenici)
Petronije-Neronov dvorski ovjek. Autor fragmentiranog Satyricona, djela u prozi i stihu.
Cena Trimalchionis, duhovit realistiki roman
Plinije stariji- (23.-79.)vojni funkcioner,rodom iz Koma u sjevernoj Italiji, zapovjednik
mornarice u luci Musenum, poginuo prilikom erupcije Vezuva, rimski polihistor-Naturalis
historia(37 knjiga)
Plinije mlai- (61.-114.)- iz Koma, neak Plinija starijeg, 10 knjiga knjievnih pisama
1. Napisao Plinije Trajanu kao prokonzul u Bitiniji traei upute kako da postupa
prema kranima
2. Trajanov odgovor.
Penegirik Trajanu

Kvintilijan=(35.-95. ),najglasovitiji uitelj retorike u Rimu, udebnik retorike- Institutiones u

12 knjiga
Seutonije= (57.-oko 160.),osobni Hadrijanov tajnik, biografije careva De vita Caesarum i
rimskih knjievnika De viris ilustribus,potuje Julija Cezara i Augusta, velia Tita i
Domicijana, pravnici(Salvius Julianus, Gaius), jurist Aemilius Papinianus
ARHITEKTURA
Prvo st.n.e.- pod julijevsko-klaudijevskom dinastijom se mnogo gradilo, hramovi, profane
graevine (Tiberijeva palaa na Palatinu), ostaci Klaudijeva akvedukta u rimskoj Campagni
Neronova palaa- izgraena na velikom kompleksu , Tacit ostavio podatke o arhitektima,
Vespanzijan naredio da se srui, ostaci vee ortogonalne rotondi bliske zgrade bavastih i
kriastih svodova.Flavijevci su gradili monumentalne zgrade. Plinije- hram Mira-Pax, koji je
vjerojatno podigao Vespanzijan, je jedan od najljepih spomenika na svijetuAmphitheatrum
Flavium, nazvan u s.v. Colosseum, podigao je Vespanzijan u dolini izmeu Palatina,Celija i
Aventina, najvei spomenik rimske arhitekture ( simbolizira veliinu Rima)
ARHITEKTURA U DOBA ANTONINA=mostovi, akvedukti, slavoluci( onaj u Beneventu),
hramovi

Najvee i najvanije Trajanove graevine u Rimu podignute su podno Kvirinala, tu je

sagraen grandiozan kompleks, Trajanov forum, basilica Ulpia, Trajanova trnica.Hadrijanu
je izgraena villa u Tiburu( nedaleko Rima), sva graevinska spomenika(mauzolej-velebna
rotonda i obnovljeni Panteon)
GRAEVNA DJELATNOST U 11.ST.
Septimije Sever je podigao golemu palau u Palatinu( Domus Severiana), ostaci u
ruevinama,ukrasio svoj rodni grad Leptis Magna u Africi (forim, bazilika, terme, hramovi)najvea dostignua onog doba u Rimu
THERMAE= balneum-kupaonica-kolektivna javna kupalita u konfornim graevinama,
najstarija i najbolje sauvana javna kupalita su ona podruju Pompeja-tepidarium,
caldarium,alveus, frigidarium, Laconicum.Velika gradska kupalita s brojnim
prostorijama= THERMAE prema thermai(GR)Stabijska terme u Pompejiima iz 2.st.n.e.su
najstariji spomenik, zatim terme iz 1.st.n.e. blizu foruma u PompejimaZa ranog carstva su se
gradile velebne terme, kombinacija kupalita i grkog gimnasiona(palestre)Prve terme u
Rimu sagradio je Agrippa u Augustovo doba, najbolje poznate Karakiline i Dioklecijanove. U
ruevinama Trajanovih termi pronaen je Laokoonova skulptura, Afrodita Kallipygos
SKULPTURA=1.st.n.e., jedni kipari radili u klasinom grkom stilu, drugi traili uzore u
helenizmu-dva mramorna Tiberijeva kipa ( jedan u Vatikanskom, drugi u Lateranskom
muzeju)-likovi helenistikih poza s realistinim portretnim licem-mnogobrojni likovi cara
Nerona-dekorativna plastika- reljefi na nadgronim spomenicima, skulpturu flavijevskog doba
najbolje predstavljaaju reljefi na slavoluku s prizorima trijumfa de Iudaeis. 2.st.n.e.= Trajanov
stup u Rimu, visok 40 m, friz ima 22 zavoja, 2500 likova,Trajanov slavoluk u Beneventu,
reljefi klasinog stila,8 medaljona, okruglih reljefa na slavoluku Konstantina Velikog u Rimu,
stup Marka Aurelija.Rimska plastika- kipovi Faustine starije, Faustine mlae (karakteristine
frizure, izrada plastine zjenice oka i upiranje pogleda u nebo)
-najvie ima funerarnih spomenika(sarkofazi)
3.st.n.e.= slavoluk Septimija Severa na rimskom forumu, portretirana poprsja, sarkofazi,
biblijski lik dobrog pastira
SLIKARSTVO= razvitak slikarstva od 2. do 6.st.pr.n.e.(zidne slike u etruanskim
grobovima)
Pompeji-freske, klasificirao i periodizirao njemaki arheolog August Mau( 4 stila), motivi
mitoloki
Rim- Aldobrandinska svadba, freska; mozaici iz terma u Ostiju iz 3.st.n.e.
Kranska umjetnost- skupljali se u podzemnim grobitima(pripadala bogatim kranima,
Priscilijan) , kolektivne kr. cemetarije, nazvane po imenu pape; ukraavale se nie, kripte i
kapelice cemetarija-katakombi slikama; likovima se simboliki davalo kransko znaenje
RIMSKA PROVINCIJE U RANOM CARSTVU
1. PROVINCIJE U EUROPI

ZAPADNE PROVINCIJE=Sicilija, otok Sikana, potpala je pod rimsku vlast i 227. Postala
prvom rimskom provincijom, integralniji dio Italije.
Korzika i Sardinija, od koje je nastala druga provincija, bile su u Horacijevo doba od velike
koristi.
HISPANIJA= pobjedom u 2. Punskom ratu Rimljani su oduzeli Kartaanima posjede u
Hispaniji i osnovali 197. dvije provincije- Hispania Citerior i Hispania Ulterior

Zbog svog agrarnog podruja, panjaka, uma, rudnog blaga i pomorske privrede jedno od
najvanijih podruja, u Augustov doba Rimljani gospodari ( 3 provincije- Hispania
Tarraconensis, Lusitania, Baetica), rudnici bakra, zlata(Asturia i Gallaecia), olova,
srebra(Carthago Nova), kositra i eljeza( Cantabria).
Italci, veterani, selili u Hispaniju, rimski gradovi, Italica i Corduba (2.st.n.e.),od 1.st.n.e.
Tartessos i Gades, za Rimljane civitates, zborita zemaljskih delegata: Tarraco, Cathagena,
Cordoba, Gades
GALIJA= Cisalpska Galija, nekada provincija, postala je u Oktavijanovo doba sastavni dio
matinog rimskog dravnog teritorija kao zemlja Italije, punopravnih rimskih graana
Transalpska Galija, rimska provincija, osnovana 121.pr.n.e., nazvana Narbonskom,bila je
Rimljanima najprivlanija, plodna
Rimski gradovi: Narbo, Tolosa, forum Julil, Nemausus, Lutecija, grad galskog plemena
Parisii
Ratarstvo, vinogradarstvo i rudarstvo. Cezar opljakao najvie zlata. Rudnici eljeza.
BRITANIJA= u 4.st. pr.n.e grki putopisac Piteas spominje Pretanske otoke (kositreni)
Cezar je 55.-54. osvojio neke dijelove j.Britanije. Car Klaudije je 43. .n.e. osnovao
provinciju Britaniju( starosjedioci Kelti pruali otpor). U Vespanzijanovo doba radilo se na
konsolidaciji te provincije pod upravom Agrikole. Hadrijan je naredio da se na sjevernoj
granici provincije sagradi obrambeni zid. Od vremena Septimija Severa- Britannia Superior i
Britannia Inferior
Grag Camalodunum je prva poznata colonia veteranorum, Eburacum.vojnika baza, rudarstvo
GERMANIJA = zemlja mnogih plemena, Julije Cezar prvi doao u Germaniju 55.pr.n.e.
(kaznena ekspedicija). U augustovo doba Druz i Tiberije zauzeli germansko podruje izmeu
sjverne Rajne i Labe. Dostignua propala Druzovom smru i porazom Kvintilija Vara u
Teutoburkoj umi (9.n.e.)
15.-16.-Germanik-pohod u sjevernu Germaniju, 2 rimske vojske, jedna u Donjoj, jedna u
Gornjoj Germaniji, oko 90.n.e . 2 provicije- Germania Inferior(Koln), Germania Superior
( Mainz).
Veliki broj tvrava koje su inile limes na granici prema Germaniji. Granica Rimskog Carstva
bila je Rajna i Dunav. Limes Germanicus-od sjeverne granice GG na jug paralelno s Rajnom i
Dekumatskih polja i uzdu Dunavom.
ILIRIK= Illyricum, do 11.pr.n.e. senatska, pod upravom senatskog prokonzula, kasnije
carska, pod upravom Augustova legata, podijeljena nakon uguenja dalmatsko-panonskog
ustanka, oko 10.n.e., juna-Dalmacija, sjeverna- Panonija
Dalmacija= do Augustova doba granica izmeu Italije i Ilirika bila je kraj Trsta, August
pripojio Italiji ilirska podruja do Rae( sz granica provincije Dalmacije ili Gornjeg Ilirika),
na j jadr. Obali graniila s Makedonijom blizu Ljea
Dalmatinsko provincijsko podruje zavravalo je na sjeveru u visinama Gorskog
Kotara(Risnjak), Kapele i Sjevernog bosanskog pobra pod Posavinom. Na istoku prema
Meziji i Dardanija granica je vijugala od Ibra do Skadarskog jezera. Glavni grad provincijeSalona- sjedite rimskog namjesnika, od 3.st.n.e i vojniki zapovjednik. U doba Julija Cezara
dijelila se na 3 adm.-sudska konventa; skardonski, naronski i salonski. Dalmacija je imala i
sveopu vjersko-pol. ustanovu, provincijski sabor- CONCILIUM-predstavnici rim. gradova i
plemenskih zajednica, na elu sveenika carskog kulta.
SALONA = staro ilirsko luko naselje Salon, kao najprikladnija na srednjem Jadranu za veze
s unutranjou, administrativno sredite Dalmacije i cvjetni grad, u doba Julija Cezara
oppidum civium Romanorum, pod Augustom colonia Martia Iulia.

Osim guvernera sjedite imali visoki funkcioneri provincije, carski financijski prokurator i
njegovi povjerenici. Spomenici rimske kulture- gradske zidine s monumentalnim vratima,
amfiteatar, kazalite, govore o prolosti. Gradovi Salona, Scardona i Narona sudskoupravna sredita, zborita-svaki imao upravu nad treinom gradova. Od Rae do Krke bilo je
podruje skardonskog konventa. Iader je u Augustovo doba postao dedukcijom colonia,
rimski grad kojem je August dao sredstva za gradske utvrde. U danas malom Ninu su se
sauvali ostaci rimske Aenone.
Od Neretve do istone granice provincije, bilo je podruje ilirskih Daorsa,. Naron koje je
danas Vid i Norin, bilo je sjecite grkih mornara-trgovaca.. u carsko doba Narona je bila
rimski grad u poloaju kolonije. Duklja, naselje ilirskih Dokleata na uu Zete u Morau od
Vespanzijanova doba rimski municipij, vano privredno sredite.
Ureenje- Salona, Narona, Iader, Aequum i Epidaurum bili su rimski gradovi u rangu kolonije
Stara ilirska naselja su se romanizirala, rimsko ime dobivala naselja koja imaju vojniko ili
privredno znaenje. Neka ilirska mjesta su zadrala vanost plemenskog politikog sredita
( civitas ili castella). Rimskim municipijem upravljali su duumviri ili quatuorviri,
municipijalni senat. Na elu plemenski gradova, prvo prefekti zatim starjeine. Dalmacija je
imala financijskog funkcionera, carskog prokuratora u ijoj je nadlenosti bilo ubiranje
zemljinog poreza, carina. Poseban prokurator je bio nadlean za eksploataciju rudnika.
Rimljani su za vrijeme Augusta, Tiberija i Klaudija gradili ceste u Dalmaciji. Glavna rimska
prometnica ila je iz Akvileje uzdu Jadrana ili u bliem zaleu preko Tarsatike do
Skorde.Vanije postaje Iader-Zadar, Skardona i Salona. Dolabela gradio ceste.
Dalmaciju drali zemljom zlata. Rudnici srebra i zlata. Kasiodor- eksploatacija eljeza u
Dalmaciji. Domavium, vano sredite za eksploataciju srebra i olova. (SI od Srebrenice).
Zlato se dobivalo ispiranjem rijenog nanosa na Vrbasu. Eksploatacija eljezne rudae
(Prijedor, Sanski most).
Do 10.n.e. bilo je u Iliriku 6 rimskih legija. Nakon toga su 3 premjetene, a ostale samo dvije,
Sedma i Jedanaesta. 42.n.e Skribonijan, pokuaj prevrata da bi postao car, dvije legije ostale
vjerne caru, legio Claudia Pia fidelis, 7.- sredite Tilurij, 11.- Burnum. Vojne baze: Burnum,
Mu i kod Humca kod Ljubukog. Domae pomone ete su preuzele vojnike poslove kada
su premjetene 7. I 11. Vojska je najvie gradila ceste i mostove. Na liniji Salona- Servitium
bila je vana vojnika baza Castra.
Natpisi na arama i votivnim objektima, postavljeni boanstvima u ast govore o kultu. Na
Koruli se tovala Afrodita, grka boica. Na visu je bilo Heraklovo svetite. Ilirska
boanstva= grkim. Ilirski Medaur tovao se kao Eskulap. Vojnici u Dalmaciju donijeli
MITRANIZAM, kult Mitre. (Konjic, Mitrina svetita). Rimljani su bili tolerantni prema
religijama u skladu s politikom. Kult careva. Augustales ,sveenici municipalnih gradova koji
su naprije obavljali Augustov kult.
PANONIJA = Donji ili sjeverni Ilirik izdvojen je nakon 10.n.e. u posebnu provinciju
Panoniju. iroko podruje od dalmatinske granice do Alpa, Beke ume i Dunava. Kada je
Oktavijan poeo osvajati ta podruja, fronta je bila prema sjeveru SAVA S GLAVNOM
BAZOM U SISCIJI. U Tiberijevo doba granica je bila pomaknuta na Dravu s glavnim
uporitem u Petoviju (Ptuj). Granica Panonije prema sjeveru bila je sjev granica Rimskog
Carstva. Dunavski limes koji se poeo graditi u Domicijanovo doba bio je briga carev u 3
st.n.e.Iliri- Delmati, Panoni, Mezi inili su rimske legije. Nakon Trajanovih akih ratovablagostanje. Kolonije : POETOVIUM-PTUJ, SISCIA-SISAK, MURSA-OSIJEK,
SIRMIUM-SRIJEMSKA MITROVICA, CIBALAE- VINKOVCI, TAURUNUM-ZEMUN
ITD. SISCIA, MURSA, SERVITIUM ( BOSANSKA GRADIKA) I TAURUNUM: rijene

luke rimskog brodovlja. Kad je Trajan podijelio provinciju na dvije, administrativno sredite
je postao Carnuntum (Gornje) i Aquincum ( Donje). Sirmium je bio od 3.st. najvaniji grad
Panonije, od Dioklecijanova doba administrativno sredite jedne od etiri prefekture.,
znaenje prijestolnice i zablistao u sjaju antikog velegrada, Srijemska Mitrovica.
NORIK= Noricum, prem a imenu iliro-keltskog stanovnitav, teritorij u zaleu Transkog
zaljeva, prema sjeveru iznad Veneta i Istra, poznati u doba republike, Italici su trgovali preko
Akvileje s Nauportom.Rimljani 16.n.e zauzeli zemlju i spojili ju s SI Italijom u Norik. Emona
(Ljubljana), Celje, Lienz, Salzburg. Eksploatacija rudnika u rukama careva. Emona koju je
August podigao na poloaj kolonije bila i ostala privredno i kulturno sredite.
Recija i Vindelicija= 15.n.e. provincija Reciji, Tirol i juna Bavarska, rijeka Inn je granica s
Norikom, glavni grad Augusta Vindelicorum ( Augsburg). Vojniko znaenje, granica prema
S- granica Carstva. Hadrijan- fortifikacijski limes od Rajne do Dunava. uvanje granice od
Germana- vitalno pitanje Rimskog Carstva.
MEZIJA= 29.pr.n.e. rimska vojska iz Makedonije osvojila zemlje trakih i ilirskih plemena
do Dunava. Preostala osvojena zemlja nazivala se Mezijom- po imenu trakih Meza- ivjeli
izmeu Morave i Cibrice. Rimske legije, porez. Oko 44.g. pr. n.e. osnovana Moesia na
podruju koje zatvara crtu Beograd- AR PLANINA do Crnog mora i od Dunava do
Makedonije i Trakije.Domicijan je 86.g.n.e podijelio Meziju na Gornju (Z) i Donju (I).
Moesia Superior (G) podruje dananje Srbije s Kosovom i sjev Makedonije, zemlja trakih
Meza, Tribala i ilirskih DardanaNa vanim punktovima uz Dunav su osnovana vojnika
uporita koja su se razvila u gradove-municipije-Singidunum( Beograd), on je u 2.st. bio
municipij, u 3.st. kolonija. Od naroda i plemena koji su se nali u sastavu rimske provincije
Mezija napoznatiji Dardanci. To je podruje na mjestu dananje sredje i june Srbije ,
Kosova i Makedonije. U Dardaniji, junom dijelu Gornje Mezije, Rimljani su drali velike
kontigente vojske. Scupi, najvanije dardansko sredite postalo je rimska kolonija(okolica
Skopja)-kolonija Domicijanovih veterana. Naissos, Ni je cvjetao u doba slavog graanina
cara Konstantina Velikog. Rimski nadgrobni spomenici i votivni natpisi svjedoe o boravku
rimskih vojnikih posada-vlast u Dardaniji. Dardanske civitates pod kontrolom Rima
(Ulpijana). Velik broj postaja na rimskoj cesti Lissos-Naissos govori o privrednoj i vojnikoj
vanosti. Zlatni dardanski nakit.
Trakija i Dacija = Traani su ivjeli na prostoru od Egejskog i Mramornog mora do Karpata i
od crte Tisa- Morava- Mesta do Crnog mora. Rimska vojska je iz Makedonije 29.n.e.
zauzela zemlje do Dunava., osim podruja kojim su vladali Odrizi., s Dardanijom ulo u
sastav provincije Mezije. Za vladavine Klaudija, 46.n.e., dokrajili su i kraljevinu Odriza, te
osnovali Trakiju. Od dakih plemena napoznatiji Geti koji su ivjeli izmeu Transilvanijskih
Alpa i Dobrude. Trajan je zauzevi Daciju stvorio provinciju 107. Moesia Inferior, Thracia
i Dacia. Rimski gradovi od utvrenja do kanaba. Pod rimskom upravom Grci, rimski
doseljenici i starosjedilaka traka plemena su razvila agrarnu privredu. Trajan naselio
koloniste. Eksploatiranje rudnika. Rudnici zlata u Trakiji. Stara prijestolnica dakih kraljeva
Sarmizegetes postala je glavni grad rimske provincije . U doba Antonina Pia osnovane 3
provincijeDacije- Parolisensis, Apulensis, Malvensis. Dunav- trgovaki promet.
Provincija Thracia , osnovana 47. od cara Klaudija, zadrala je staro regionalno ustrojstvo,
podjelu na strategije-vee oblasti, na file- dijelove strategija i seoske zajednice-kome. Grci su
imali gradove- poleis. Herzoes je postao carski. Traianopolis, Plotinopolis, Hardianopolis.
Serdica, prometni vor i ekonomsko sredite.
Makedonija= zemlja ilirskih i drugih plemena, 146.pr.n.e rimska provincija. Na zapadu JM od
ua Drima do ua Vojue, na I rijeka Mesta, na J obala Egejskog mora i granica Tesalije., a

na S crta koja ide od Jadrana do podne ar planine na T. Veles i rijeku Mestu. KolonijeDyrrhacium i Bylllis na Jadranu, Dium, Phillipi i Pella. Autonomni gradovi. Thessalonika,
helenistiki grad osnovan sinokoizmom 315.pr.n.e, sjedite rimskog namjesnika. U 3.st.n.e
rimski grad u statusu kolonije. Agrarna i stoarska privreda. Rudnici srebra( oko Ohridskog
jezera) zlata na brdu Pangeion.
Ahaja= osnovana od Augusta 27.pr.n.e., siromana , strateki nevana, ali privlana kao
kulturna i civilizirana zemlje. Neki gradovi dobili nezavisnost od prokonzula- Atena. Ahajski
savez. U Hadrijanovo doba osnovao nacionalni Svegrki savez. Delfi- kutlurno sredite svih
Grka. Najvei ekonomski prosperitet Korint, Patras, Nikopolis.
RIMSKE PROVINCIJE U AZIJI I AFRICI
PROVINICIJE U AZIJI= U Augustovo doba rimske provincije u MA.:Asia, Bithynia,
Cilicia, Gallatia. Za Tiberija i Kapadokija( Armenija). Sjeverna provincija Lycaonia. Bitinija
najvanija anadolska provincija.
Sirija= Pompej ju osnovao 62.pr.n.e. postala je najvanija rimska provincija. Podruje od
siro-fenike obale do Eufrata, jezgra Seleukida. Antiohija, sjedite namjesnika, jedan od
najveih i najljepih gradova. Seleukija, Apameja, Leodikeja- klerosi graana obraivani od
robova i kolona. Obraivanje zemlje, siriski zanati, trgovina, teksitni obrt( Tir). Trgovina s
Italijom, Dalmacijom, Hispanijom, Galijom. Palmira- utvrda aramejskih Semita u pustinjskoj
oazi, koju je Antonije pokuao osvojiti,ali bezuspjeno. Grad provincije Sirije u RC.
Judeja= rimska provincija, osnovana 6.g.pr.n.e. u zemlj koju je Pompej proglasio
saveznikom, a August je takvom drao do smrti Heroda. Judejski ustanak 66.n.e protiv
Rimljana i rat je zavrio zauzimanjem Jeruzalema 70.n.e.Carski namjesnik u Cezareji. U
6.st.n.e. kada su Perzijanci osvojili zemlje Prednje Azije, poelo je raseljavanje idova iz
Palestine .
Arabija= Za Trajanove vladavine rimska vojska iz Sirije 106.g.n.e. zauzeli kraljevinu Nabat,
podruje Transjordanije i sjeverne Arabije-provincija Arabija. Sjedite u Bostri, prijestolnicaPetra, vana trgovaka luka.
Egipat= Oktavijan je inkorporirao dravu Ptolemeida inkorporirao rimskog dravi. Sastojao
se od agrarnog podruja podijeljenog na nome. Aleksandrija, Ptolomeis, Naukratius-status
polisa. Polisi s vijeem bogatih aristokrata, bez narodne skuptine.
Prokonzularna Afrika , Numidija i Mauretanija= nakon zauzimanja Kartage, 146.pr. n.e.
Rimljani su osnovali Afriku s gl.gradom Utikom. Zapadni dio kartakog podruja dali su
numidskom kralju Masinisi- Numidija ( I Alir). Od Numidije i AO bilo je podruje
Mauritanije. 46.n.e. Julije Cezar dokrajio Numidiju. 37.pr.n.e. osnovana provincija
Numidia s glavnim gradom Cirtom. Mauretaniju su Rimljani za vladanja Klaudija, 42.n.e.
anektirali i osnovali 2 provincije: Mauretania Caesariensis ( Caesarea) i Mauretania Tingitana
(Tingis). U proljee 285. Bitka izmeu Dioklecijana i cara Karina kod rijeke Marga.
DIOKLECIJAN= rodios se 245. u Dalmaciji .Vojnik pod Galijenom. Postat e car kad ubije
Apera. 280. namjesnik u Meziji.282. od cara Kara imenovan za konzula. 284. vojska ga
proglasila carem. U proljee 285. Bitka izmeu Dioklecijana i cara Karina kod rijeke
Marga( Morava). Karin pobjedio, ali ubijen u uroti. 286. Uzeo Maksimijana za svog
suvladara. Diklecijan je upravljao zapadnim dijelom Carstva s prijestolnicom u Nikomediji,
Galerij pod upravu Ilirik, Maksimilijan je vladao Z, prijestolnica- Madiolan, Konstancij dobio
Galiju na upravu. U Galiji je 285. Buknuo ustanak seljaka protiv zemljopoosjednika i Rima,
uguen od Maksimijana 286.(bagaudski).Zavladao Britanijom. Dva augusta i dva cezara=
carski kolegij, thetracia, vladavina etvorice. Dioklecijan odbio germanska plemena 285.,
potukao Sarmate 289., drao u pokornosti Egipane 290. Maksimijan odbio Franke.

Dioklecijan je promijenio sistem carske vlasti, napustio je augustovski principat, uveo

dominat, punu monarhistiku autarhiju. Od Dioklecijana rimski Imperator Caesar Augustus
je svemoan monarh orijentalnog tipa pred kojeg se niice pada. Consilium postaje
consistorium. Rim-simboliko sredite Carstva. Podijelio Carstvo na 4 dijela: Dioklecijan
domus u prvom redu, drugi august gospodar ZRC. Podijelio carstvo na 12 dijeceza.
Reorganizacija Ilirika. Oslonac carskoj vlasti-vojska. 60 legija, manje vojnika. Uredbe o
porezima i cijenama. 301. Dioklecijanov edikt o maksimalnim cijenama proizvoda i usluga.
Izdao i nekoliko edikta o zatvaranju kr. crkvi. 1.5.305. Dioklecijan i Maksimijan se odrekli
vlasti.

KULTURNI SPOMENICI EPOHE KASNOG CARSTVA

KNIEVNOST= bogata i raznovrsna. Narodni jezik u stihu i prozi. Galija, Hispanija i Africa.
Rimski pjesnici= Klaudijan (latinski ep de raptu Proserpine), Auzonije pjesnik idila,
Namacijan. Od kranskih pjesnika poznati su Commodianus, papa Damasus, Prosper
Aquitanus.
Kranski pisci= crkveni oci, posebna skupina. Apologete, branitelji kranstva. Napadaju
poganstvo u svojim spisima. Minicius Felix, Cyprianus, Hilarius, Hijeronim i
Augustinus( Confessiones i De civitate Dei).
Boethius-posljednji vei kr. filozof. Gramatiari: Diomedes, Aelius Donatus.
ARHITEKTURA= Notitia je katalog sauvanih spomenika u Rimu do 4.st. Rim je u doba
Konstantina imao 19 vodovoda, 37 gradskih vrata, 9 mostova, 1790 kua domus, 15 foruma,
3 trnice-macella, 12 bazilika itd. Meu najvelienstvenije spomenike carskog urbanizma
pripadju Dioklecijanove terme u Rimu. Crkva Santa Maria degli angeli ( adaptacija po
Michelangelovu projektu. Diklecijanova palaa u Splitu. Maksencijeva i Konstantinov a
bazilika. Skulptura= Slavoluk Konstantina Velikog. Bazilika SV.Marka- porfini kipovi
tetrarha Dioklecijana, Maksimijana, Konstancija Klora i Galerija. Kult Mitre.
DOBA KONSTANTINA VELIKOG
Borbe za vlast (305.-306)
Nakon Dioklecijanove i Maksimilijanove abdikacije Constantinus Chlorus i Galerius postali su
augusti, a Flavius Severus i Maksiminus Daia cezari . To je bila druga tetrarhija. Maksimin na
upravu je dobio Orijent, a Severus Italiju. Konstancije Klor uskoro je umro, a vojska njegovog
sina Konstantina proglasila imperatorom. Konstantina za cezara priznao Galerije trea
tetrarhija.
Galerije i Sever bili augusti, Maksimin i Konstantin cezari.
- U Rimu pobuna pretorijanaca, za cara proglasili Maksencija, sina Maksimilijanova. Bivi
august Maksimilijan pokuao se vratiti na vlast, no bezuspjeno. Nakon mnogih pothvata
doivio konaan neuspjeh- ubio se ili bio ubijen u Galiji.
- U rimu se uvrtio njegov sin Maksencij ( Sevver i Galerij ga bezuspjeno pokuali sruiti)
- Sver bio naputen od vojnika i ubijen, blizu Ravene, a Galerije se morao povui kada je
stigao do Rima. (Galerij bio najugledniji, pod njegovom vlau bio Ilirik.)
- Konstanin se udruio s Licinijem protiv Maksencija (Licinij bio Galerijev nasljednik u
Iliriku), a Maksencij se povezao s Maksiminom.

Konstantin Veliki- sin Konstancija Klora i Helene., roen u Naisu, oko 280. God
-Istakao se u borbi protiv Sarmata, akon Dioklecijanove i Maksimilijanove abdikcije, pridruio se
ocu.
- zadovoljio se naslovom caesar koji mu je dao Galerij.
- U bitci kod Milivijskog mosta, obraunao se s Maksencijem.
- senat legalizirao njegovu vlast.
- u veljai 313. sasatli se Konstantin i Licinij u Milanu da reguliraju svoje odnose i utvrde stav
prema Maksiminu. Tom prilikom, objavili su edikt o slobodi i legalnosti kranske i drugih vjera.
MILANSKI EDIKT- slubeno priznavanje kranstva od strane Rima. ( tekst edikta poznat
iz Licinijeva proglasa, objevljenim 13.6. 313. God u Nikomediji.)
- Kontantin 313.god priznao Licijniju vlast nad istonim dijelom rimskog carstva, a da bi to
ostvario, morao se sukobiti s Maksiminom. To mu je prolo za rukom iste godine.
Maksimin je doao do Europe i tamo bio ubijen.
- Preostao obraun izmeu Konstantina i Licinija, izmeu njih bilo sukoba i pomiranja, sa
priznavanjem osporavane vlasti- borba zavrila Konstantinovom pobjedom.
- Konstantin je podijelio carstvo u 4 prefekture: Italia (s Afrikom), Ilirya (srednji i juni
Balkan), Galia (s Britanijom, Hispanijom, i sijelom SZ Afrike) i Oriens ( Trakija, azijske
provincije, i Egipat). To su uglavnom bile domene prijanjih careva.
- I dalje se odralo 12 Dioklecijanovih dijaceza, provincija je bilo 116.
- Dominat se razvio u punom opsegu ta vrijeme Konstantina
- Upravitelji prefektura bili su odmah iza cara, pod njima su bili vikari dijaceza, a pod
njima upravitelji provincija s mnogobrojnim podreenim funkcijama.
- Odvojeno se djelovali vojni zapovjednici
- Konstantin je dugo vladao
- Ratova s Gotima i Sarmatima, svladao ih, ali udovoljio njihom zahtjevu da se naseljavaju
po rimskoj dravi ( naselio 300 000 Sarmata po sjevernom Balkanu)
- Doseljeni Goti kasnije postali odani uvari rimske granice na Dunavu.
- Konstantin pridonio sreivanu novanog pitanja (njegov zlatnik solidus, s velikokm
koliinom zlata dugo bio u opticaju.)
- O njegovoj politici u kranstvu mnogo je pisan, poznate su legende: da je Konstantin u
Galiji imao viziju kria s devizom u ovome e znaku pobijediti, da je u snu vidio
bojnu zastavu s kriem....
- Od donoenja Milanskog edikta mnogo je uinio za crkvu. Dao joj je najobiniju
legalnost, a zatim: pravo primanja ostavtina po oporukama, oslobaanje sveenika od
municipalnih poreza, ovlasti biskupima da na svome podruju donose punovane sudske
presude, pravo oslobaanja robova...
- Aktivno sudjelovao na koncilu 325. u Nikeji, kada je osuena Arijeva hereza. Biskup
Donat izazvao je svojim uenjem (donatizam) vjerskopolitike borbe koje su trajale
gotovo 100 godina.
- -kranstvo brzo steklo pristae u masama uenjem o jednakosti ljudi i o blaensvu na
drugom svijetu.
- 324. Konstantin osnova prijestolnicu Konstantinopolis na Bosporu, na mjestu starog
Bizanta, sveano je inaugurirana 11.5.330. Postala je novim Rimom.

Ekonomsko sredite carstva, veliko blagostanje privrednim postignuima, najvie

bogatstva steklo se prisvajanjem najveeg dijla dohotka stanovnitva iz cijelog carstva.
Sagraen veliki Forum Constantini eliptinog oblika s dvostrukim redom tijemova. Na
Forum postavljen Konstantinov kip izmeu 4 slavoluka.
Rim je izgubio politiku prevlast, ali ne i kulturno znaenje. Sauvan Konstantinov
velebni slavoluk s napisom o bitci kod Milvijskog mosta.

OD KONSTANTINA VELIKOG DO ROMULA AUGUSTA

1. DO PODIJELE CARSTVA

Prvi Konstantinovi nasljednici- Konstantin umro 337.god, njegovi sinovi, Konstantin II.,
Konstans II. i Konstancij, dotada cezari, proglasili se augustima, sporazumno podijelili
carstvo meu sobom.
Konstantin II poginuo 340. kod Akvileje u borbi s Konstansom. Konstans nastradao u
Hispaniji 350. od urotnika. Od tada je Konstancij odbio 4 istone dijaceze i posato
vladarom cijelog Rimskog Carstva.
Svladao neke uzurpatore, proglasio cezarima svoja 2 roaka: Gala i Julijana.
(Gaja dao pogubiti, a Julijanu pomogao da se uzdigne)
Rimljani u to vrijeme vodili teke ratove, na istoku Perzijanci poeli napadati rimska
podruja, na dunavskom ratitu borbe sa Sarmatima nisu prestajale.
Na pomolu bio sukob izmeu Julijana i Konstancija, ali Konstancije umire 361. Julijan
posato gospodarem cijelog Carstva.

Julijan- imao velike dravnike planove, ali ga prerana smrt omela u planovima. Bio vrlo
obrazovan.
- Napustio kranstvo i nastojao ga suzbiti, dao prednost mitraizmu. Zanosio se
neoplatonizmom,
- Ukinuo privilegije kranskim velikodostojnicima, nastojao obnoviti mo rimskog senata,
uvaavao i Senat.
Od Julijana do Teodozija- Nakon Julijanove smrti, rimski su vojniki pravci na perzijskom
bojitu proglasili za cara Jovijana, naistaknutijeg iz careve pratnje. Jovijan je s Perzijancima
sklopio nepovoljan mir, jer se morao odrei grada Nisibisa i ustupiti ga njima, te 5 spornih
satrapija. Nakon Jovijanove smrti naslijedio ga je Valetnijan. Za vladara uzeo brata Valensa, a
svoga sina Gracijana, malo dijete, proglasio augustom. Valens u Konstantopolisu svladao
uzurpatora Prokopija. Uputao se u kranske, vjerske raspre titei arijce. Poginuo u borbi s
Gotima.
- Valetnijan vodio unutranju politiku protiv interesa senata i aristokrata. Uz sebe imao
odane biskupe antiarijance- rimskog papu Damasa.
- -Valentijan umro 375. Tada je za cara proglaen njegov sin Valetnijan II, koji je tada bio
malo dijete- vladat e dosta dugo.
- 378. Valens poguinuo kod Hadrianopolisa, Gracijan ( prvi august) dao Orijent na upravu
Teodoziju, sinu istoimenog vojskovoe.

Teodozije Veliki- Prolgaen augustom nakon Valensove smrti, prihvatio se zadae da ouva
Rimsko Carstvo od Gota i drugih barbara. 383. ubijen Gracijan, 392. ubijen Valentijan II, otada
Teodozije proglaen gospodarem cijelog carstva.
- Primivi kranstvo na ceremoniji krtenja u Solunu 380., 28.2. 380. objavio edikt kojim
kranstvo proglaava obaveznim za sve podanike Rimskog carstva.
- Ediktom u Konstantinopolisu 10.1 381. proglasio da je u kanstvu obvazna ideologija
ona Nikejskog koncila
- Progonio nekrane i kranske heretike- arijance
2. DVA CARSTVA. PAD ZAPADNOG
Stilihonovo doba- Teodozije umro 395.god. budui da je pred smrt podjelio Rimsko carstvo
na istono i zapadno. Istono dao sinu Arkadiju (18), a zapadno Honoriju (11).
Ta je podjela postala definitivna.
- Honorijev tutor bio je Stilihon, odan branitelj cijelog Teodozijevog carstva i zastupnik
Honorijevih interesa. Granice izmeu dva carstva nisu bile precizirane.
- Sporne su bile dijaceze Dacica i Macedonica.
- U prvoj godini vladavine Honorija i Arkadija, Vizigoti, pod vodstvom svoga kralja
Alariha, krenuli prema Konstantinopolisu pustoei sela i gradove.
- Odustali od Konstantinopolisa, i krenuli na jug
- Borba izmeu ZRC i IRC oko spornih dijaceza...
- Kao to je Stilihon bilo regent Zrc-a, tako je tu ulogu u Irc-u imao Rufinus, zatim,
Eutropius...
- Konstantinopolis davao kocesije Vizigotima da bi se nakodilo Stilihonu. (kobne
posljedice). Stilihon sa svojim barbarima stigao na Peloponez da se obrauna s Alarihom,
no morao se povui.
- U ZRC-U teka situacija. Provale barbara iz ist. Europe intenzivni,, zatim Huni...
- 408.go u Raveni ubijen Stilihon. Zasluan za spaavanje ZRC-a u tekoj situaciji.
Barbari pobjeuju- od doba Teodozija, Vizigoti su bili odani rimski podanici nastanjeni na
sjeveroistonom Balkanu. Prepadom u Italiji iznudili od Honorija 378. zemlje u zapadnom
Iliriku. Nakon Stilhonove smrti, Alarih posatvio nove zahtjeve Honoriju: zemlje u venetskoj
blasti i vii poloaj u carstvu za sebe. Nakon to nije uspi, 24. 8 . 410. Kree u pohod na Rim, te
ga zauzima, pljaka i pustoi. Kratko nakon toga umro je. Naslijedio ga Athaulf, povukao
Vizigote u sj.Italiju, pa ih odvao u Galiju, te im dao upravu.
-Konstancije u Galiji, 411.go. svladao uzurpatora Konstantina III., Vizigotima zapovjeeno da u
Hispaniji suzbijaju Vandale i Alane koji su 409. migrirali iz Galije, gonjeni od Konstantina III.
Zrc-u je na neko vrijeme sauvana maediteranska obala Gaije i Hispanije.
Car Honorije stolovao u Akvileji, nemoan spaavati provincije u kojima su nicala nova
barbarska plemena. Umro 423. Naslijedio ga Ioanes, zbacila ga vojska. Za cara proglaen
Valentijan III.
Doba Valentijana III.- vladao 30 godina, maloljetan, u njegovo ime vladala majka Galla
Placidija.
- Glavnu vojnopo
- litiku ulogu odigrao Flavius Aetius.

Na poetku njegove vladavine, IRC ustupljene 2 sporne dijaceze.

429. pod vodstvom kralja Genserika Vizigoti preli iz Hispanije u Afriku. Vandali su
osvojili sve rimske posjede u Africi. Nakon pada Kartage, Rimljanima preostalo da zatite
svoje posjede u tom kraju. Car Valentijan 442. Mirovnim ugovorom morao ustupiti
Vandalima Prokonzularnu Afriku s Kartagom. Sve osim Mauretanije i dijela Numidije.
Rim ostao bez afrikog ita.

Huni- Najimpresivniji Atila bi boji. Napao IRC u vie navrata, najtee 441. Kada je poharao
Meziju, Trakiju i druge istonobalkanske krajeve. 447. Provalili na jug do Termopila. Traio od
cara Valentijana pricezu Justu Gratu Honoriju za enu i pola carstva. Valentijan, Justinin brat,
odbio je to. Atila, dotadanji saveznik ZRC-a, provalio iz sr. Europe preko Rajne u Galiju s
vojskom. 452. Atila je posalo svoje horde u Italiju, razorio Akvileju, krenuo na Rim. Caru
Valntijanu koji je tada bio u Rimu, polo je za rukom preko poslanika pape Leona I. kod Mantue,
skloniti Atilu da se povue. Atila se povukao iz Italije. Vratio se u Panoniju gdje je i umro
453.god.
Pad ZRC-a- Valentijan III, posljednji od Teodozijeva roda, ubijen je 422 od pristaa Aetuusa.
Nakon Valentijanove smrti, carstvom je kratko vladao Petronius Maximus. On je ubijen u svibnju
455.
Zatim je car postao Avitus, bio na vlasti godinu dana, zatim Libus Severus, Glycerius, Iulius
Nepos... Posljednji zapadnorimski car bio je Romulus Augustulus.
- Vojska ZRC-a bila je preteno gotska. Oni su zahtijevali od carevog oca Orestija da im se
daju agrarni posjedi u Italiji. Odbijeni, proglasili kraljem Odoakra iz plemena Skira.
Poveo je pobunjene Ostrogote, zauzeo Ravenu, i zbacio s vlasti Romula Augustula. To je
bio pad ZRC- a.- 4. 9. 476.
- Odokar je bio milostiv prema Romulu, potedio mu je ivot, i odredio boravite u
Kampaniji.
Istono Rimsko Carstvo- izdralo udarce koje zapadno nije (napadi Vizigota) Konstantinopolis
nije nikada osvojen, seoba naroda usmjerena na zapad. Uspjeni vojskovoa Athemius obranio je
njihove granice na Dunavu i na istoku (vladar bio Arcadius- nesposoban) Teodozije II. bio
snalaljiv, s Perzijancima sklopio mir ustupivi im Armeniju (422.god). Hunima je plaao
godinji tribut.
- Od 471. u Konstanitopolisu vodio se graanski rat izmeu Izaurijaca i Ostrogota u vezi
dinamikih pitanja. Car Zenon, Izaurijac, otac Leona II, U njegovo doba propalo ZRC.