PPZ 1. Skripta 1.

kolokvij
Uvod
- U pomone povijesne znanosti redovito se ubrajaju: geneaologija, kronologija, arhivistika,
paleografija, diplomatika, heraldika, sfragistika i numizmatika. Pridodaju im se jo i arheologija,
epigrafija i historijska geografija, dok ih neki ubrajaju u srodne znanosti.
- Njemaki povjesniari ih nazivaju osnovne ili temeljne povijesne znanosti, a talijanski
povjesniari prvenstvene povijesne znanosti, a u zadnje vrijeme i dokumentarne znanosti
- Neke znanosti su se razgranale pa se njihovi ogranci takoer oblikuju kao zasebne znanosti, a to su
kodikologija, egdotika, povijesna metrologija pa ak i filigranologija.
- Povijest se odigrava u vremenu tj. u vremenskom slijedu zbivanja i u ogranienom prostoru
zemaljskog planeta i svemira
- prvo to je ovjek zapaao oko sebe bio je okoli i ljudi koji su u tom okoliu ivjeli
- povjesniaru je u kritici vrela potrebno uzeti u obzir i ovjeka i prostor i vrijeme

Od pripovjedake do znanstvene povijesti

- Povijest u hrvatskom jeziku ima dvostruko ili trostruko znaenje:
1. stvarno povijesno zbivanje u prolosti
2. slika o prolosti koja moe biti uopena spoznaja ili rezultat znanstvenog prouavanja
3. opis miljenja i tvrdnji pojedinih povjesniara o pojedinim povijesnim zbivanjima, redovito
nazvan historiografijom.
- Postoji vie vrsta povijesne znanosti i historiografije, to su: narativna ili pripovjedaka,
pragmatina ili pouna, erudicijska ili struna (tradicionalna, ili historiografija), te struktualna ili
integralna
narativna ili pripovjedaka povijest
- jednostavno prepriavanje onoga to se dogodilo. Najjednostavniji je i najstariji oblik pisanja
povijesti
- Objektivno prepriavanje dogaaja postaje osnovno pravilo za pisanje povijesti
pragmatina ili pouna povijest
- pisana s ciljem da primjerima iz prolosti prui itatelju pouke za praktini ivot
praktinu namjenu su imali Fasti (kalendari) i Annales (ljetopisi)
- Tacitovo naelo da se treba pisati bez srdbe i naklonosti nije zaivjelo
- Plutarh i njegovo djelo Usporedni ivotopisi primjer su poune povijesti
- Srednjovjekovni povjesniari kao Pavle Orozije i Izidor Seviljski sveli su sve na teologiziranje
povijesti, (pisanje ljetopisa i ivotopisa) poistovjeivali su povijest svijeta s povijeu spasenja.
- srednjovjekovni pisac se nije bavio razvojem povijesne znanosti, i zadovoljio se prepriavanjem te
prepisivanjem zgoda koje su sluile za teoloka razmiljanja
- stvarale su se krivotvorine koje su opravdavale stvarno stanje
- Humanisti su prikupljali znanja koja su im mogla posluiti za provjeravanje povijesnih
injenica
- za simbolian preokret u prouavanju povijesti uzima se 1440. godina kada je Lorenzo Valla
na temelju racionalne kritike i jezine analize osporio izvornost Konstantinove darovnice na kojoj
su pape temeljile svoja prava na svjetovnu vlast, proglasio ju je krivotvorinom
- Humanisti su u objavljivanju tekstova primjenjivali kritiku metodu
- u raspravama protestanata i katolika koji su nastojali dokazati opravdanost svojih stajalita rabila su
povijest kao oruje u polemikama
- Matija Vlai Ilirik pie Magdeburke Centurije
- Bolandisti (belgijski isusovci) i maurinci(francusi benediktinci) su udarili temelje kritici vrela
na podruju diplomatike i paleografije
- Iz njihovih istraivanja nastaju zbirke vrela i djela vezana za nacionalnu i crkvenu povijest nekih
naroda, a kod Hrvata su to bili Ivan Luci i Danijel Farlati
- Na kritici vrela razvijale su se i epigrafika, kronologija, heraldika, genealogoija, sfragistika,
metrologija, numizmatika, veksilologija, faleristika, pov geografija i onomastika
genetika historiografija
- pokuavala otkriti uzroke kako se i zato neto dogodilo, a zadatak joj je utvrditi pouzdano
pojedine povijesne injenice i uzrono povezati pojedine dogaaje, a razvila se u dva pravca -
idealistika i pozitivistika historiografija
- idealistika naglaava ulogu pojedinaca, ideale i snanu volju politikih linosti (dogodovtina)
-pozitivistika- detaljno povrinsko opisivanje dogaaja bez nastojanja da utvrene injenice dovede
u meusobnu vezu. (faktografija)
strukturalna historiografija
- prouava drutvene odnose i promjene koje dugo traju i obuhvaaju ire podruje povezujui
sastavne dijelove odreene povijesne cjeline
Znanstveni pristup povijesnim vrelima
- Povjesniar dolazi do spoznaja upoznavajui povijesne izvore ili vrela
- pod povijesnim vrelom podrazumijevamo tragove iz kojih se mogu izvui spoznaje o ljudskoj
prolosti
- Vrelo ili izvor se ne moe iscrpiti i uvijek prua nove odgovore
- Vreloslovlje je znanje ili znanost o vrelima, postupak koji se vrela tj nedovoljno jasni tragovi
prolosti pretvaraju u pouzdano znanje
Povjesniar i uporaba vrela
- povjesniareva djelatnost odvija se na trostruki nain:
1. kritikim istraivanjem i prikupljanjem vrela (heuristika)
2. razglabanjem vrela i utvrivanjem injenica (kritika)
3. rekonstrukcijom zbivanja (sinteza)
- klasifikacija vrela slui prvenstveno praktinom radu pa zbog toga nije do danas ujednaena, a
vrela se mogu dijeliti na ostatke i svjedoanstva ili izvjetaje
- ostaci ili preostaci su nesvjesno ostavljeni tragovi ljudskog djelovanja, a to su predmeti, predaje
i pisana svjedoanstva za neposrednu uporabu, bez namjere da budu sauvana
- svjedoanstva ili izvjetaji su svjesno ostavljeni tragovi ljudskog djelovanja, mogu biti
nematerijalni, usmeni i pisani
- polazei od njihove vrijednosti, vrela se dijele na:
vrela iz prve ruke - ona neposredno svjedoe o zbivanju na koje upuuju nastali u vrijeme
dogaaja o kojem govore
vrela iz druge ruke - kada nemaju direktan dodir sa zbivanjem nego je izmeu autora i zbivanja
prisutan posrednik potonji izvjetaji
- s obzirom na vrijeme i injenice govorimo o:
prvorazrednim ili temeljnim vrelima - podaci sadrani u njima najvaniji su za spoznaju
odreenog razdoblja ili injenica
drugorazrednim - no to ne znai da su ona manje vana jer u drugom obliku prouavanja mogu
biti i prvorazredna vrela.
- Najvaniji inozemni arhiv za hrrvatsku religioznu povijest je Tajni vatikanski arhiv otvoren 1878.
za vrijeme pape Leona 13.
Razvoj pomonih povijesnih znanosti
- razvijale su se uporedno s razvojem povijesne znanosti, ali bez zajednikog imena
- temelji prvim ppz postavljeni su prouavanjem arheologije, diplomatike i paleografije u 12. st.
- u 13.st. poinje se koristiti pojam povijesne znanosti
- temelj prouavanju povijesnih znanosti udario je Benjamin Hederich 1711. godine djelom
Uvod u najodlinije povijesne znanosti
- naziv ppz prvi je zabiljeio Christoph Gatterer
- Matija Kirini se spominje kao predava ppz na zagrebakoj Kraljevskoj akademiji
- Tadija Smiiklas je predavao paleografiju i diplomatiku na zagrebakom sveuilitu (1843.-
1914)
- prvi profesor na katedri ppz u Zagrebu bio je Milan ufflay
- Vana dva prirunika i to iiev Prirunik izvora hrvatske historije i Nagyjevi Isprava iz doba
Hrvatske narodne dinastije
-paleograf Viktor Novak objavio Latinsku paleografiju, Zlatko Aurelio Tanodi prirunik o
arhivistici Stjepan Antoljak objavio Pregled hrvatske povijesti, a kasnije i Pomone istorijske nauke
- Bartol Zmaji prirunik Heraldika, sfragistika, geneaologija, poslije se javio prirunik Jakova
Stipiia Pomone povijesne znanosti u teoriji i praksi
- Balta objavio Pregled ppz, s Azemom Koarom kasnije objavljuje jo dvije knjige
- Franjo anjek Osnove latinske paleografije hrvatskog srednjovjekovlja, kasnije i prirunik Latinska
paleografija i diplomatika
- Ahasver von Brandt u svom izdanju knjige kaze da ima 9 ppz, Walter Koch kaze da ih ima 8 i
on izostavlja hist geografiju, Stjepan Antoljak navodi 19 ppz, Balta navodi 15 ppz, Zrinka
Nikoli Jakus u djelu Uvod u studij povijesti navodi 18 ppz.

Historijska geografija i kartografija

- to je ogranak znanstvene grane socijalne ili drutvene geografije prije nazivana
antropogeografija a u novo vrijeme humana geografija i ona prouava utjecaj geografskog
prostora na povijesni razvoj, pokuavajui njime objasniti odreena povijesna zbivanja
- to je znanost koja se bavi prostorom i njegovim promjenama prouzroenim ljudskim
djelovanjem kroz prolost
- uloga joj je omoguiti spoznaju razvoja okolia
- veinom ju se svrstava u posebnu znanstvenu disciplinu geografije, ali povjesniar promatra prostor
i pri tom koristi povijesni nain obrade i povijesnu metodu pa se historijska geografija moe
promatrati i kao povijesna disciplina
- kako bi opisao neki dogaaj povjesniar mora pronai tragove i smjestiti ga u odreeni prostor a
bez poznavanja prostora nemogue je ispravno shvaanje njegove povijesti
- Herodot se smatra praocem povijesnog zemljopisa
- Gaj Plinije Sekunda Stariji opisuje u svom djelu zemljopis i ljude u prirodnom okruenju
- Bodin i Montesquieu mislili su da okoli odluuje o ovjekovoj sudbini i da se prema tome povijest
moe razjasniti zemljopisom
- veliku ulogu klimi pridaje i Kant
- Friedrich Ratzel udario temelje antropogeografiji i pripisuje prostoru glavnu ulogu- poloaj i
prostor su najvaniji
- de la Blache i sljedbenici su istraivali odnos ovjeka i prostora
- historijska geografija se odvaja od antropogeografije poetkom 20.st
- na balkanu Jovan Cviji, Andre le Blanc prouavao zapadnu Hrvatsku
- Juraj igori i Ivan Luci opise zasnivaju na geografskoj podlozi, a P.R. Vitezovi takoer pie
o tome
- Raki, ii, Klai ,Filip Lukas, Srkulj, Pilar bili su i geografi a Petar Matkovi je geograf koji je
bio i povjesniar
- Josip Rogli se istie po braju rasprava na ovu temu, Josip Lui je naznaio da se hist geogr bavi
izradom pov karata prouavanjem puteva, toponima i posljedicama katastrofa i epidemija

- Reljef je utjecao na naseljenost, gospodarstvo i kretanje stanovnitva

- Klima je utjecala i na pomorska putovanja jer je vjetar bio glavna pogonska sila brodova
- podneblje je snano utjecalo na ovjeka i razvoj njegovih shvaanja, ali je ipak ovjek na kraju sam
odluivao
- ispravno shvaanje povijesnih zbivanja zahtijeva i poznavanje prostorne udaljenosti i vremena za
njezino prevladavanje
- Pomorski put se prelazio i do 70 km dnevno
- Na kopnu brzina kretanja nije ujednaena, a ovisilo je o klimatskim prilikama
- zbog breg prenoenja vijesti vojska se sluila signalizacijom, a u srednjem vijeku i golubovima
- kurirska sluba od 15. st se aktivira i na podruju Milana Thourna i Taxisa zapoinje prava pota, a
dananji taksi dobija naziv po obitelji Taxis ije se prezime nalazilo na koijama za prijevoz (fun
facts), obitelj Paar na podruju Habs Monarhije
- u Rijeci 22.03.( dakle na dananji dan) 1730. godine otvoren je potanski ured a 1755. udaren i prvi
biljeg
- 1797. god potanski ured u Zadru
- Pismovne poiljke postaju vano povijesno vrelo, a potanski biljezi kojima se ovjeravao protok
poiljaka u pojedinim potanskim postajama povjesniarima i danas mogu biti korisni
- poseban problem kojim se bavi HG pitanje je granica (dravne, pokrajinske, rijeke, planine)
- na preciznije odreivanje granica utjecala je i kartografija u 16. st

Povijesna kartografija (lat.charta)

- pojam je u znanost uveo 1849. god portugalski znanstvenik s dugakim imenom
- ona je vjetina izrade karata i znanstvena disciplina koja se bavi povijeu, koncepcijom i
prouavanjem karata, dijeli se na: opu, matematiku i praktinu
- opa kartografija - prouava povijest kartografije, elemente karte i nain njihova prikazivanja na
karti, historijska kartografija se smjeta u okvir kartografije
- prvi zemljovid - glinena ploica iz Mezopotamije poznata kao i babilonski zemljovid
- karte mogu biti topografske, politike, vojne, etnike, privredne, religiozne, turistike itd
- prva karta poznatog svijeta se pripisuje Anaksimandru iz Mileta
- od putnih - najpoznatija Tabula Peutingeriana, a prikazuje ceste Rimskog carstva
- Poseban oblik su TO karte krunog oblika u kojem su kontinenti opkoljeni oceanom
- Idrisijeve karte krunog oblika poznate kod Muslimana
- u srednjem vijeku se razvija i nautika karta takozvani Portolani na kojima se prikazivao put
od luke do luke, najpoznatija je Carta Pisana iz 1311.
- rua vjetrova je imala u poetku 4, pa 8 pa 16 i na kraju 36 smjera, a prvu je na kartu stavio 1504.
godine Pedro Reinel.
- od 15. st se izrauju horografske karte - karte pojedinih irih podruja izraene po narudzbi
vladarskih kua
- prvi globus je napravio 1492. god Martin Beheim
- Stare karte su razliitih veliina
- Prvi hrvatski povijesni atlas je Atlas za hrvatsku povjesticu iz 1888. god kojeg je objavio
Vjekoslav Klai u 6 karata, a dopunio ga je Josip Lui i to je objavio pod Srkuljevim i svojim
imenom kao Hrvatska povijest u dvadeset pet karata

Kronologija
- znanost koja se bavi raunanjem vremena
- moe se baviti matematikim ili astronomskim mjerenjem vremena, ili tehnikom
preraunavanja nekadanjeg datiranja vremena
- da bi se neki dogaaj smjestio u odreeno vrijeme znanstvenici su stvorili sustav
preraunavanja iz jednog raunanja u drugo i tako kronologiju pretvorili u znanost.
- tri osnovne jedinice raunanja vremena u svakom su kalendaru dan, mjesec i godina
- idovi, muslimani i kinezi su dan zapoinjali zalaskom sunca, a Kaldejci Egipani i Perzijanci
izlaskom sunca
- drevni kalendari su izraivani u sunevu i mjeseevu sustavu tj solarni i lunarni
- Julijanski kalendar vrijedi od 46.god pr. Kr i svaka treca god je prijestupna, a mjeseci
nejednaki .
- Sabor u Niceji 325. odredio je da se Uskrs slavi u nedjelju nakon punog mjeseca proljetne
ravnodnevnice tj nakon 21. ozujka
- Gregorijanski kalendar uveo papa Grgur 13. 1582. godine, prema buli Inter gravissimas
poslije 4. je uslijedio 15. listopad
- u Hrvatskoj novi kalendar proglaen 1587. godine
- kako bi povjesniar shvatio kada se to dogodilo potrebno je preraunati vrijeme u starim spisima u
suvremeno raunanje vremena
- Era ili nain brojanja godina
- kada povjesniar naie na neku godinu susree se s dva pitanja a to su: otkada brojati godine
i kada je zapoinjala nova godina
- za rok od kada brojati godine ustalio se naziv era koja se u naem sustavu brojanja naziva
kranska era
- postoje ere:
- 1. olimpijade 776.g.pr.Kr.
- 2. od osnutka Rima 21.4. 753 ili 21.5.752.
- 3. era(post) konzulata prati se od 509.g.pr.Kr.
- 4. vladarska era prema vladanju pojedinih vladara
5. Dioklecijanova ili era muenika - 29.8.284. godine
6. panjolska - od 38.g.pr.Kr. , - od Augustovog zauzimanje panjolske
7. Muke od razapinjanja - 33.god poslije nae ere,
8. od postanka svijeta - 5508.g.pr.Kr. (bizantinska ili konstantinopolska)
9. kranska - uveo ju Dionizije Mali 526.god, a poeo ju rabiti 731.god Beda asni
Stil poetak i trajanje godine
- raunanje poetka godine tj razdoblja od kojega je do kojega je trajala godina u nekim
nainima raunanja naziva se stil
- stil od utjelovljenja Kristova godina poinje 25. oujka (blagdan kristova zaea ili blagovijest)
- stil od roenja Kristova godina poinje 25. prosinca
- Bizantski stil godina poinje 1. rujna.
- Venecijanski stil godina poinje 1. oujka
- Uskrsni ili francuski stil godina poinje na uskrs varira od 22. oujka do 25. travnja
- Moderni stil ili stil obrezanja od 1. sijenja krist obrezan

Indikcija
- nain brojanja godina vrlo est u srednjem vijeku i sauvao se u bogosluju do novijih vremena
- godine se broje redoslijedom u krugu od petnaest indikcija
- nakon 15. indikcije brojanje se poinje opet s prvom tako da pojedinoj godini kranske ere
odgovara jedna od petnaest indikcija, a postanak ovog raunanja nije objanjen do danas
- da bi se izraunala indikcija odreene godine potrebno je dotinoj godini dodati broj 3 i podijeliti sa
15. Ostatak oznaava indikciju. Ako je dioba bez ostatka, indikcija je 15.
- indikcije su:
1. grka ili bizantinska poinje 1. ujna
2. sijenska indikcija - poinje 8. rujna
3. bedina- po sv. Bedi asnome poinje 24. rujna
4. rimska ili papinska poinje 25. prosinca
5. enovska poinje 24. rujna
6.
Preraunavanje nadnevaka
- razliito se oznaavali
- mjeseci se raunali prema julijanskom kalendaru
- hrvatska imena se javljaju u 15.st
- u srednjem vijeku godina se dijelila na 12 mjeseci prema znakovima zodijaka
- nadnevci su oznaavani i prema crkvenim svetkovinama koje su se taj dan slavile ili danima prije i
poslije nekoga poznatijega blagdana
- preraunavanje olakavaju Grotefendov i Cappelijev prirunik koji prema uskrsnim tablicama
abecednim redom donose imena svetkovina, nazive nedjelja i poetke ulaznih pjesama s uputama za
uporabu
Dani u tjednu
- Rimljani oznaavali dane u tjednu po planetima
- kranstvo prihvatilo podjelu tjedna na 7 dana koji se trajno ponavljaju bez obzira na poetak
mjeseca i daju obiljeja trajnog kalendara
- nedjelja se nazivala danom Gospodnjim a ostali dani ferijama ili rednim brojevima
Sat
- vrijeme se oznaavalo prema dobu dana
- dan trajao 24 sata i dijelio se na dan i no, negde je dan poinjao svitanjem negdje zalaskom dok se
nije ustalio dananji dan - novi dan poinje u pono