Churchillov govor u Fultonu – Željezna zavjesa od Sćećina do Trsta – 1946.

SAD i VB spajaju svoje okupacijske sektore, provode gospodarsku liberalizaciju i monetarnu

reformu – 1947.

● Trumanova doktrina – neslužbena objava (hladnog) rata komunizmu – 1947.

● Osnovan informbiro - 1947.

● Jugoslavija izlazi iz informbiroa - 1948.

● SSSR blokira Berlin zbog uvođenja zapadne (D) marke – 1948. - 1949.

● osnovan Sjevernoatlanski pakt - NATO – travanj 1949. – napokon službeni savez između
SAD-a i Europe

● Narodna republika Kina proglašena – 1949.

● Sovjeti detoniraju atomsku bombu - 1949.

● od američke, britanske i francuske okupacijske zone stvorena Savezna Republika Njemačka –

rujan 1949.

● ubrzo nakon toga Sovjeti osnovali Demokratsku Republiku Njemačku – 1949.

● Sjeverna Koreja zapocinje invaziju na Juznu Koreju pod Singman Ri-jem - 1950

● Osnovana Europska zajednica za ugljen i čelik - 1951.

● 19. kongres KPSS, kongres nakon 13 godina - 1952.

● Doktorska urota, ruski liječnici optuženi za trovanje clanova partije, vecina bili Židovi
(početak antisemitske kampanje) - 1953.

● Staljin umro - 5.3.1953.

● Neredi/demonstracije u Istocnom Berlinu zbog povecanja proizvodnih kvota

● Korejski rat počeo 1950.- prekid sukoba potpisan - 1953.

● Julis i Ethel Rosenberg pogubljeni zbog špijunaže za SSSR - 1953. - rezultat “lova na
vještice” senatora McCarthya
● Bitka kod Dien Bien Phu-a – 1954.

● SR Njemačka ulazi u NATO – 1955.

● SSSR je stvorio svoj sustav vojnih savezništva sa satelitima istočne Europe > Varšavski pakt –
1955. - zbog ulaska SRNj u NATO. VarPakt sada legitimizirao prisustvo crvene armije u
Istocnoj Europi.

● Sovjeti i saveznici povlace trupe iz Austrije, Sovjeti inicirali da smanje tenzije. Austrija
obecaje zauzvrat trajnu neutralnost. - 1955.

● Matijas Rakosi, diktator Mađarske, nije odgovarao Moskvi pa ga smjenjuju ‘56. Trebaju novog
vođu, reformisti u partiji žele Imre Nagya. Ljudi ponukani uspjehom u Poljskoj, izlaze na ulice.
Nađ pomoću masa postaje premijer. Vojska se povlači. Nagy proglašava samostalnost i izlazak
iz Varšavskog pakta. Moskva šalje vojsku. Slama se otpor. Imre Nagy se skriva u Jug.
Ambasadu, garantira mu se sigurnost nakon napuštanja; uhićen po izlasku, ubijen.

● Politika „stotinu cvjetova“ – 1956.

● XX. kongres KPSS-a, Hruščov osuđuje staljinizam – 1956.

● Demonstracije u Poznanu, poljska vojska gusi protest - 1956. - reformatori u partiji zele
promjene, postavljaju Vladyslava Gomulku (zrtvu staljinizma) bez konzultacija s Moskvom.
Moskva šalje vojsku, Hruščov leti u vojsku, postize se dogovor. Ostavljaju Gomulku na vlasti.

● Matijas Rakosi u Mađ.

● Raspušten informbiro, nakon XX. kongresa – 1956.

● Kinesko-sovjetski raskid – 1961.

● Alijansa za napredak, osnovao JFK -1961.

● Kubanska raketna kriza – 1962.

● Smjena Hruščova – 1964.

● Leonid Brežnjev dolazi na vlast – 1964.

● Šestodnevni rat, Izrael protiv arapske koalicije (Eg, Jor, Sir, Irk) – 1967.

● VU INVAZIJA NA ČEHSLO /„PRAŠKO PROLJEĆE“

Novotny bio na vlasti, jako represivan, 1968. reformisti preuzimaju vlast, s Dubčekom na čelu
– pokušavaju uvesti liberalizaciju – „socijalizam s ljudskim licem“. Sovjeti se uplašili da će se
srušiti komunizam u ČehSlo. Sovjeti izvode vojne vježbe na području ČehSlo, ali po završetku
 istih ne povlače vojsku. Pokušali smijeniti Dubčeka, ali on nije htio. Trupe VU ulaze u ČehSlo
– Dubček smijenjen 69. – mijenja ga Husak > opet se uvode represije.
Čehoslovačka bitna zbog svoga središnjeg položaja i svojevrsnog koridora između Istoka i
Zapada
SSSR opravdao intervenciju pravom na čuvanje socijalističke orijentacije komunističkih
zemalja - zapadni tisak to prozvao Brežnjevljevom doktrinom - „Bratske zemlje“ imale
pravo vojno intervenirati ako je ugrožen socijalizam i zajednički interesi Varšavskog ugovora

 – 1968. nacionalisti iskoristili sukobe na BI za antisemitsku kampanju, revizionisti(posebno

studenti i mladi) napredovali u pravcu demokratskih i nacionalnih sloboda  68. studenske
demonstracije dale opravdanje za nacionalističko uvođenje izvanrednog stanja i antisemitskih te
antiintelektualnih čistki > prvo otvoreno komunističko ispoljavanje antisemitizma
 Gomulka i Gierkova tehnokratska frakcija stišavale zbog Moskve takve nacionalističke težnje –
Moskva se bojala tradicionalne poljske antipatije prema Rusima
 1968. obiluje studentskim prosvjedima, a najveći su bili u Bg > završavaju Titovim obećanjima,
ali nisu brzo ispunjena  začetak takvih tendencija već 64. oko Zg časopisa Praxis > tražio
mogućnosti demokracije u komunističkom sustavu

● Sadam Husein dolazi na vlast u Iraku – 1968.

● Sadam nacionalizira naftne kompanije, cijena nafte raste 4 puta – 1972.

● Smijenjen Gomulka u pokušaju reformi – 1971.

● SALT I, sporazum o ograničenju nuklearnog oružja – 1972

● Jomkipurski rat, arap. koali. (Eg., Sir). pokušali povratiti teritorij izgubljen u šestodnevnom
ratu. - 1973.

● Svrgavanje Savadora Allendea u Čileu – 1973.

● Revolucija karanfila u Portugalu - 1974.

● Mir u Camp Davidu, mir nakon Jomkipurskog rata, Eg priznaje Izrael. – 1978.

● sovjetska okupacija Afganistana – 1979.

● Wojciech Jaruzelski proglasio izvanredno stanje u Poljskoj – 1981.

● Pad berlinskog zida – 1989.

● Ujedinjenje Njemačke - 1990.

● Raspušten Varšavski ugovor i SEV (Komekon) – 1991.

VLADARI
SAD

Harry Truman – 1945.-1953.

Dwight Eisenhower – 1953. -1961.

John F. Kennedy - 1961.-1963.

Lindon B. Johnson 1963.-1969.

Richard Nixon – 1969. - 1974.

Gerald Rudolph Ford – 1974. – 1977.

Jimmy Carter – 1977.-1981.

Ronald Reagan - 1981.-1989.

SSSR

Staljin – do 1953.

Hruščov – 1953.-1964.

Brežnjev – 1964. – 1982.

Andropov – 1982.-1984.

Černjenko – 1984.-1985.

Gorbačov – 1985. -1991.

DDR

Walter Ulbricht -

KINA
1949. – osnovana komunistička Kina
Mao Zedont trijumfirao protiv nacionalista, prvo se obraćaju Moskvi za pomoć, 1950. potpisuju ugovor o
suradnji. U Kini se zemljište nacionalizira i dijeli seljacima. Kinezi i Sovjeti sudjeluju u borbi protiv
imperijalizma u Koreji. SAD financirao oružje Čang Kaj Šeku, odnosno nacionalističkoj kineskoj vladi na
Tajvanu. 1954. Kinezi bombardiraju tajvansko otočje, SAD i Tajvan potpisuju ugovor o obrani. 1956.
Hručov osuđuje Staljina, Mao pomislio da je kritika upućena njemu. 58. razmirice oko postavljanja ruske
radio stanice na kineski teritorij. Mao htio nuklearnu bombu.Nastavljaju se razmirice, zamjeraju
Hruščovu što je bio u Americi 59., govore mu da je američka marioneta.
1956. „kampanja stotinu cvjetova“ – partijski pokret za povećanjem slobode govora, dolazi do velikih
kritika autoritarnosti partije, pokret gubi kontrolu te se gasi za godinu dana.
1958. – „Veliki korak naprijed“ – organizacija u komune, pokret za preporod države – neuspjeh – velika
glad, 30 milijuna ljudi umrlo.
1966. velika kulturna revolucija
1969. borba na rijeci Ussuri sa Sovjetima – prijetnja nuklearnog rata
Kinezi se okreću SAD-u, da steknu sigurnost protiv SSSR-a
1971. – Kina ulazi u UN, iako se SAD protivi.
1972. – Nixon posjećuje Kinu
1976. umire prvo premijer Zhou Enlai pa onda Mao Ze Tung, Deng Xiaoping preuzima vast
1989. dolazi do prosvjeda intelektualaca na trgu Tiananmen, gušenje ustanka rezultiralo pokretom na
Zapadu za kažnjavanjem Kine > no brzinski razvoj Kine i Istočne Azije(ne samo u gospodarstvu),
omogućilo Kini da izbjegne međunarodnu izolaciju
Detant
69. – Nixon dolazi na vlast – Prvi potez početak povlačenja trupa iz Vijetnama.
Brežnjev je bio za zatopljenje odnosa
Willy Brandt zastupao „Ostpolitik“ – 70'-72' – priznao DDR
 prvi kancelar Z. Njem koji je posjetio Istočnu Njem.
 1972. Nixon prvi predsjednik koji je primljen u Kremlju – SALT 1? – početak detanta
 1973. potpisuje se mirovni sporazum za Vijetnam – ali borbe se nastavljaju
 1974. Nixon daje ostavku – nasljeđuje ga Gerald Ford –
 1975. Dogovor u Helsinkiju – priznavanje izgleda granica poslijeratne Europe-

Egipat i slično
Sueska kriza
 kriza izrasla iz arapsko-izraelskog sukoba i egipatskih nastojanja da financiraju projekt gradnje
gigantske brane na Nilu kod Asuana
 Egipat je 1955. počeo nabavljati oružje od SSSR-a > SAD i VB povukli svoju pomoć izgradnje
Asuanske brane
 odgovor na to  egipatski nacionalistički vođa Gamal Abdel Naser proglasio nacionalizaciju
Sueske kompanije (koja je bila u vlasništvu VB i Francuske)
 Sueski kanal bio je jedan od najbitnijih međunarodnih trgovačkih pravaca
 Britanci su zajedno s Francuzima (ogorčeni zbog Naserove podrške alžirskim pobunjenicima) i
Izraelcima (strahovali od Naserovepodrške gerilskim napadima na njihov teritorij) razvili plan za
vojnu akciju preuzimanja nadzora nad kanalom > napali krajem listopada 1956.
 SAD se usprotivio britansko-francusko-izraelskoj akciji < natjerao njihove snage na povlačenje
 SSSR nije odigrao ulogu u ovoj krizi jer je bio zaokupljen gušenjem revolucije u Mađarskoj

. ŠESTODNEVNI RAT 1967. GODINE

 • povod - upozorenje Sirije u svibnju te godine da Izrael gomila vojsku na granici na što Egipat
odgovara gomilanjem svoje vojske i blokiranjem izraelskih brodova > Arapi tvrdili da se spremni za
dogovor, ali i za rat
• na Zapadu Arapi prikazani kao izazivači rata pa Izrael dobija europsku i SAD potporu
iznenada napadaju 5. lipnja
• zauzima pojas Gaze i Sinaj od Egipta, a zarativši sa Sirijom i Jordanom u 6 dana zauzima
Golansku visoravan i zapadnu obalu Jordana s Jeruzalemom
• taj šestodnevni rat donosi Izraelu Cisjordaniju i stare dijelove Jeruzalema prema Jordanu, pojas
Gaze i Sinajski poluotok sve do blokiranog Sueskog kanala i Golansku visoravan s gradom
Kuneitrom na sjeveru prema Siriji
• rat prekinut intervencijom UN-a Vijeće sigurnosti 22. rujna 1968. tražilo povlačenje snaga sa
zaposjednutog područja te stabilnost granica na tom području > ali Izrael anektirao Jeruzalem(postao
glavni grad nakon Tel Aviva), a na Zapadnoj obali i Gazi uspostavljaju se poluvojne naseobine
kasnije prepuštene izraelskim Židovima
• Palestinsko pitanje ostalo nerješeno > još više istaknuta zahtijevanja Palestinaca među
Izraelcima se širi svijest o odgovoru represijom i policijskom kontrolom, osudama, mučenjem
• Laburistička vlada bira put kolonizacije na okupiranim teritorijima > približavanje desničarima
otežava pregovore s Arapima

Četvrti arapsko-izraelski rat 1973. – Jomkipurski rat

IZRAELSKO-ARAPSKI RAT 1973. I SKLAPANJE EGIPATSKO-IZRAELSKOG MIRA
 posljedice izraelske vojničke pobjede 1967. bile vrlo teške  Izrael nije bio voljan vratiti
okupirane teritorije jer ga arapske zemlje nisu priznavale
 SAD i zapadne saveznice nisu pokazivale namjeru prisiliti ga da učini drukčije, a takvu namjeru ne
pokazuje čak ni SSSR zbog svoje politike popuštanja SAD-u
 Egipat pod Sadatom u znatnim poteškoćama  izgubio Sinaj i pojas Gaze, a Sueski kanal
blokiran, a izgubio je i SSSR potporu
 Sadat u 1972. otkazuje suradnju sa sovjetskim civilnim i vojnim savjetnicima, no pri tome ne
uspijeva dogovoriti SAD suradnju  Egipat uzima jako riskantan potez u vidu još jednog rata s
Izraelom
 Sadat sklapa savez sa el Asadovom Sirijom koja je od Izraela izgubila područje Golana
 u noći 6. listopada 1973.  kreće napad > Sirijci prema Golanu, a Egipćani Sinaju > iznenadan
istovremeni napad tijekom židovskog praznika Jom Kipura  „Jom-kipurski rat“
 zbog elementa iznenađenja u početnoj fazi sreća na strani Sirijaca i Egipćana, zbog čega
intervenira i Jordan, a Saudijska Arabija prekida opskrbu nafte Zapadu  panarapsko
savezništvo
 no Izrael potpomognut SAD-om uskoro preuzima ofanzivu > do 15. listopada kreću u protunapad
 Izraelci dolaze na stotinjak km od Kaira i 30 km od Damaska
 na poticaj SAD-a i SSSR-a UN izglasava rezoluciju 338 koja poziva na obustavu vatre i primjenu
rezolucije 242. iz 1967. koja predviđa vraćanje arapskih teritorija u zamjenu za priznavanje
Izraela i pokretanje pregovora
 donosi se i odluka o stvaranju mirovnih snaga UN-a za Srednji istok
 Četvrti arapsko-izraelski rat obilježio 70-e i 80-e  nepripremljenost Izraela fatalna po vladu
Golde Mier i ministra obrane Moše Dajena(heroj iz 1967.)  upravo on optužen kao
najodgovorniji za početne poraze
 nastaje nacionalistička stranka Likud pod vodstvom Menahema Begina  bili protiv pregovora i
kompromisa
 u izborima 1977. Likud dobija 33% glasova, a laburisti 25%  Begin postaje premijer što
smanjuje mogućnost pregovora
 Sadat mijenja svoju politiku i otvara prostor za diplomatske pregovore > ograničeni na
pretpostavku separatnog mira Izraela i Egipta
 Sadat novu strategiju temelji na približavanju SAD-u > po cijenu raskida sa Sirijom > kontakte sa
SAD-om pokreće već 1973.
 SAD to prihvaća kako bi marginalizirao SSSR  omogućava i ponovno otvaranja Sueskog kanala
1975.
 1977. Sadat najavljuje odlazak u Jeruzalem radi uspostavljanja izravnog dijaloga  Beginova
vlada to prihvatila > izvrsni rezultati uz posredovanje Cartera i SAD-a
 Carter u dijalog želio uvući i ostale arapske zemlje  Sirija, Libija, Alžir, oba Jemena, Arafatov
PLO  nepopustljiva struja suprotstavljena Egiptu koji je prozvan izdajicom
 potpisivanje sporazuma između Egipta i Izraela provedeno u Camp Davidu u SAD-u u rujnu
1978.
 u Camp Davidu donesen zajednički mirovni projekt za Srednji istok > period tranzicije na
okupiranim područjima u najviše 5 godina > nakon toga ustrojavanje mjesne samouprave
odnosno autonomije za Palestince
 drugi sporazum odnosio se na mir između Egipta i Izraela  djelomično razvojačen Sinaj i
normalizacija diplomatskih odnosa
 dvosmislenost sporazuma u vezi palestinskog pitanja  nije bilo jasno ni tko ih zastupa budući
da Izrael i SAD ne priznaju PLO
 1979. u Washingtonu  konačno jasan i ograničen sporazum sa stvarnim rezultatima > Izrael se
povlači sa Sinaja
 Egipat označen kao izdajica, Izrael i dalje okupirao teritorije Sirije i Jordana zauzete 1967. 
Sadat optužen za podjelu arapskog fronta i napuštanje palestinskog pitanja
 Sadat svoj odabir plaća životom u jesen 1981.  Sadatov postupak bio riskantan, ali motiviran
shvaćanjem da je panarapska solidarnost tek ideološka krinka iza koje se kriju interesi elite
arapskih zemalja > vjerovao da rješenje pitanja može potaknuti samo SAD
 no nakon Sadatova ubojstva njegova ideja upada u krizu  arapsko-izraelski sukob i dalje
neriješen
u Europi granice zacrtane, borba hladnog rata se morala premjestiti u Afriku
Zapad odbio financirati gradnju brane kod Aswana, SSSR pomogao
1966. SSSR davao oružje jeftino Egiptu
1967. Izrael „preventivno“ napao – masivan poraz arapske koalicije predvođene Egiptom, u samo 6 dana
– šestodnevni rat.
1970, Gamal Abdel Naser umire.
Nasljeđuje ga Anvar el Sadat, 1972. sastanak u Moskvi, početak detanta, Naser ljut na SSSR, osjećao se
izdano. – Protjeruje 15 000 sovjetskih savjetnika u Egiptu, Sovjeti prave ustupak i šalju veliku količinu
oružja u Egipat.
1973. na izraelski blagdan Jom kipur Egipćani vrše invaziju na Izrael, Sadat povratio teritorije izgubljene
u šestodnevnom ratu. Amerikanci šalju pošiljke oružja u Izrael, Izrael vrši protunapad i poražavaju
Egipat.

Angola
Kongo Zair podržavao FNLA, MPLA podržavala Kuba (ne SSSR, on kasnije počeo slati oružje), Južna
Afrika se borila na strani UNITA (izvršili invaziju 1975. iz Namibije), Amerika kroz CIA-u podržavala
FNLA i UNITA.
MPLA priznata kao službena vlada od SSSR-a, Kube i dijela Afrike.

U Etiopiji vladao car Haile Selasije proamerički nastrojen, svrgnut 1975., na vlast došao prokomunist
Mengistu.

J Amerika
Jacobo Arbenz došao na vlast 1950. u Gvatemali, tamo večinu zemljišta imala kompanija United Fruit.
on nacionalizirao zemljište i razdijelio ljudima, SAD se razbjesnio, pogotovo kada su saznai za komuniste
u njegovoj vladi, ubrzo ga CIA srušila.
Salvador Allende došao na vlast u Čileu 1970., počeli nacionalizirati zemljište i banke, CIA ga
pokušavala srušiti, ubijen od svog generala Pinocheta, on preuzeo vlast 1973.

u Nikaragvi proamerički diktator Samoza na vlasti desetljećima, nakon kritike vlasti pojavljuje se gerila
pod nazivom „Sandinisti“, ruše ga 1979., Carter priznaje sandinističku vladu. Pojavljuje se struja protiv
Sandinista, SSSR šalje Sandinistima oružje. Reganova vlada trenirala „Kontraše“ u Hondurasu da bi
srušili Sandiniste u Nikaragvi. Kongres ukinuo sredstva za financiranje Kontraša, Reganova
administracija prodavala tajno oružje Iranu da bi nabavila sredstva, afera IranContra ili Irangate