Uvod

Prilikom kupnje osobnog automobila većina kupaca obraća pažnju na određene stavke i
dijelove od kojih se automobil sastoji. Kupac odabire automobil prema svojim potrebama
i mogućnostima što onemogućuje stvaranje univerzalnog računalnog sustava osobnog
automobila koji bi zadovoljio svačije potrebe. Posljedica toga je proizvodnja različitih
računalnih sustava ovisno o tržištu na koje se želi plasirati proizvod. Kako bi se napravio
idealan računalni sustav za određenu skupinu kupaca važno je proučiti njihove potrebe,
financijsku moć i ostale karakteristike koje bi omogućile precizniju sliku te skupine
potrošača. Osim karakteristika skupine kupaca za koji je proizvod namijenjen, jednako je
važno obratiti pažnju na dijelove računalnog sustava i njihov međusobni utjecaj. Vještom
kombinacijom dijelova računalnog sustava možemo postići kvalitetan sustav uz uštedu
resursa, a da se pritom ne smanji cijena samog proizvoda. Uzimajući u obzir činjenicu da
ponekad najbolji i najskuplji dijelovi ne postižu iste rezultate pri samostalnom radu i radu
kao dio cjeline te da znanjem o pojedinim komponentama i podsustavima može se kreirati
sustav koji će biti financijski isplativ za proizvodnju, a da se pri tome ne gubi na kvaliteti
sustava. Stoga, ovaj rad je odličan vodič za početnike u kojem je predstavljen širok raspon
odabira dijelova za računalni sustav osobnog automobila i njihove prednosti i mane. Na
kraju samog rada prikazan je način funkcioniranja jednog podsustava čija je zadaća
detektiranje prepreka prilikom parkiranja
2.Središnja kontrolna jedinica motora (ECU)

ECU je najjače računalo u automobilu jer upravlja motorom što je jedan od najzahtjevnijih
zadataka. ECU s kontrolom nad gorivom naziva se EEMS (elektronički sustav upravljanja
motorom).

Unutar automobila nalaze se senzori koji mjere potrošnju goriva i motornog ulja ,
karakteristike snage, okretni moment motora i štetnih tvari u ispušnim plinovima.
Računalo sprema te informacije i uspoređuje ih s trenutnim. ECU podešava točno vrijeme
paljenja iskre u taktu kompresije kako bi se pokrenulo izgaranje. Motori s unutarnjim
izgaranjem rade na principu direktnog ubrizgavanja goriva u cilindre pomoću injektora
kojima upravlja mikroprocesor ECU-a. ECU određuje koliko goriva treba ubrizgavati.
Ako se gas pritišće senzor će izmjeriti količinu zraka i prema tome ubrizgavati još goriva.
Također ako motor nije zagrijan senzor temperature rashladnog sredstva motora ubrizgava
još goriva.

ECU
2.1 Razvoj ECU-a

Prvo korištenje računala u automobilu je bilo 1968. godine. Volswagen je upotrijebio prvi
sustav koji je upravljao ubrizgavanjem goriva u motor. Početkom 80-ih svaki automobil je
imao ECU- računalo koje prati ulaze i izlaze i tako upravlja potrošnjom i izgaranjem
goriva. Do 1981. godine razvio se novi računalni sustav koji je upravljao emisijom u
automobilu i koristio se 8-bitnim procesorom. 1994. počeo se koristiti 32-bitni upravljač
pogonom automobila koji je imao 2 intelova čipa od 16 bit.
 - prvo volswagenovo računalo

2.2 Kvarovi ECU-a

Kvarovi na ECU događaju se najčešće zbog ulaska vode u dijelove ili zbog nedostataka struje
u automobilu. Radi bolje zaštite ECU-a koriste se materijali koji mogu izdržati udarce ,
promjene temperature, ulaske vode i sl. Potrebno je redovito pratiti elektroničko upravljanje
motorom jer su popravci vrlo skupi. Kvar na ECU možemo primijetiti ako kontrolne lampice
krivo svijetle, gusti dim, teže paljenje motora, kvarom na osiguračima, kvarovi na
zavojnicama paljenje, prekid veze s računalom, smanjen pritisak na papučici goriva i sl.
autodijagnostika

3.CAN

CAN (controller area network)- je digitalna računalna mreža koja upravlja motorom,
prijenosom, kontrolom kočenja, pomoć pri brzini i parkiranju, automatska kontrola klime i
vuče, upravljanje sustavom protiv blokiranja kotača. Elektroničke upravljačke jedinice
pomoću CAN-a komuniciraju putem podatkovne sabirnice. Svaki ECU član upravlja upravlja
ulaznim i izlaznim informacijama dok se povezuje s mehaničkim i elektroničkim
komponentama vozila. Takvi ulazi kao temperatura okoline, temperatura rashladnog sredstva,
protok zraka i položaj ubrzanja obrađuju se i aktiviraju kao ubrizgavanje goriva, vrijeme
paljenja, turbo pojačanje itd.
3.1. Vrste CAN
CAN mreža radi na različitim
brzinama dijelimo ih na:

1. Low-speed-CAN- radi na
manje od 125kbps. Služi za
rad elektronike za komfor kao
što je namještanje sjedala ili
otvaranje prozora. Aktivira se
na zahtjev korisnika i većinu
vremena radi u mirovanju.
Kada je automobil ugašen
ovaj CAN prijeđe u stanje
mirovanja te tako ne prazni
akumulator.

2. High-speed-CAN – služi za upravljanje radom

motora, ABS-a, temperaturom i ostalih sustava kod
kojih je važna brzina odziva. Moguće je ostvariti
prijenos informacija brzine i do 1 mbps ali zbog
visoke cijene koriste se mreže sa dvostruke manjim
brzinama.
 4.Mikroupravljači

Mikroupravljač predstavlja računalni sustav na

jedinstvenom integriranom sklopu. On u sebi
sadrži integriran mikroprocesor, memoriju,
digitalne i analogne ulaze i izlaze, oscilatore,
brojače i ostale sklopove potrebne za rad. 4-bitni ili
8-bitni mikroupravljači koriste se za jednostavnije
sustave koji su slabije opremljeni. Najčešće se koriste AMTEL MARC 4, ATTiny85,
INFINEON XC800, REESCALE, RENESAS R8C mikroupravljači koji nemaju
operacijske sustave.

ATtiny85 mikroupravljač

32-bitni upravljači koriste se za složenije sustave i

najčešće rade u AUTOSAR ili sličnom sustavu koji
radi u stvarnom vremenu. Najpoznatiji su Freescale
MPC5xxxx, S32, Infineon, TriCore, Aurix,
Renesas, Texas instruments…
Automobili sa ekranima koji povezuju radio,
navigaciju, i klimu koriste se napredniji procesori.
(ARM Cortex A, Texas instruments Jacinto 6,
Freescale, MX6, Intel i Renesas)

Infozabaavni sustav (multimedija)

Količina ECU-a se mijenja ovisno o klasi automobila i godinama koje su povezane napretkom
tehnologije i poboljšanjem sustava. Noviji automobili imaju poseban ECU za svaki zadatak.
Tako se smanjio broj žica i spojeva ali se povećala potrošnja električne energije u automobilu.

5. Senzori

Senzori su uređaji koji mjere fizikalne veličine i pretvaraju ih iz jednog oblika u drugi. Npr.
Tlak, položaj, sila, brzina u električne signale. Vrlo su važni za rad automobila jer njihovim
kvarom automobil se možda neće pokrenuti.

Danas automobili sadrže oko 60-100 senzora ali ta će brojka u budućnosti porasti.

Jedan od važnijih senzora u automobilu je ABS senzor koji je smješten blizu osovini
automobila i izloženi su visokim temperaturama odnosno hladnoćama.

Još neki senzori su:

1.) Senzor temperature motora i rashladne tekućine sprečavaju preveliko zagrijavanje

motora. Kada motor dosegne kritičnu temperaturnu razinu, pokreće se predefinirani
pogon u nuždi i motor se ograničava na jednu vrijednost broja okretaja i omogućuje
kratkotrajnu vožnju. Nakon toga isključuje se i omogućuje hlađenje motora bez
opterećenja
2.) Senzor lupanja mjeri pomoću električnog efekta vibracije motora. Kod povećanih
vibracija motora upravljačka jedinica javlja pojavu greške na motoru koja se treba
otkloniti u servisu.
3.) Parking senzori- Prilikom uključenja iz senzora se emitira signal koji se odbija od
prepreke. Kada dostigne prepreku, signal se odbija i vraća natrag u senzor te se u
upravljačkoj jedinici parkirnih senzora izračunava udaljenost objekta od automobila
 koja je ovisna o
vremenu potrebnom da
se odaslani signal vrati
do senzora. Na
određenoj udaljenosti
od predmeta, vozač
počinje dobivati zvučne signale, čija frekvencija se povećava s približavanjem
prepreci. U novije vrijeme se u vozila više klase umjesto senzora ugrađuju kamere za
vožnju unatrag koje se uključuju prilikom ubacivanje vozila u brzinu za vožnju
unatrag.
4.) Prilikom uključenja iz senzora se emitira signal koji se odbija od prepreke. Kada
dostigne prepreku, signal se odbija i vraća natrag u senzor te se u upravljačkoj jedinici
parkirnih senzora izračunava udaljenost objekta od automobila koja je ovisna o
vremenu potrebnom da se odaslani signal vrati do senzora. Na određenoj udaljenosti
od predmeta, vozač počinje dobivati zvučne signale, čija frekvencija se povećava s
približavanjem prepreci. U novije vrijeme se u vozila više klase umjesto senzora
ugrađuju kamere za vožnju unatrag koje se uključuju prilikom ubacivanje vozila u
brzinu za vožnju unatrag.
5.) Senzor za zračni jastuk- Sadrži senzor za udarce i ukoliko dođe do toga šalje se signal
udarca. Aktivira se usporenjem uz silu 40-50g. nalaze se ispred vozača te sa bočnih strana
kako bi se zaštitili svi putnici te vozač.
6. Zaključak
Cilj ovog završnog rada je proučiti sustav u automobilu kako bi saznali o dijelovima koje
koristimo i čemu služe. Svrha ovog sustava je da omogući kvalitetan i siguran rad automobila
što je na današnjem tržištu sve zahtjevnije zbog razvoja nove tehnologije. Sljedeći korak u
razvoju su autonomna vozila gdje su Tesla i Daimler's trenutno najzastupljeniji. Ova vozila
omogućavaju automatsku vožnju bez potrebe za vozačem koji će pratiti i upravljati vozilom.
U par klikova vozilo će samo otići do zadanog odredišta. No za to je potrebno preko 150
milijuna linija koda kako bi funkcionirao sa što manje grešaka jer stalni razvoj nastoji ukloniti
sve greške. Realiziran je stvarni prikaz sustava za detekciju objekata koji se sastoji od
Croduina, LCD-a i HCSR04 ultrazvučnog senzora. Za prilagodbu vanjskim uvjetima ove
komponente bi se zaštitile odgovarajućim kućištem. U ovom radu se vidi važnost ECU-a koji
čini središte vozila te njegovu potrebu za daljnjim usavršavanjem te važnost sustava za
detekciju objekata koji upozorava vozača na mogući sudar s objektima u blizini
7. Literatura