Srednja tehnička prometna škola

Split, Teslina 4

Završni rad

VRSTE POŠTANSKIH POŠILJKI

Učenica: Mentor:
Mia Milišić 4. C Ivan Baranović

Školska godina: 2022/2023

 SREDNJA TEHNIČKA PROMETNA ŠKOLA

TESLINA 4, SPLIT

ZAVRŠNI RAD

UČENICA:
Mia Milišić 4.C

MENTOR: ZANIMANJE:

Ivan Baranović, dipl.ing. Tehničar za poštanske i financijske usluge

U Splitu, ____________
IME I PREZIME: Mia Milišić

ZANIMANJE: Tehničar za poštanske i financijske usluge

ŠKOLSKA GODINA: 2022./2023.

RAZRED: 4.C

MATIČNI BROJ: 6346/64

VRSTE POŠTANSKIH POŠILJKI

MENTOR: Ivan Baranović

OCJENA: _________________

POTPIS: _________________

U Splitu 28.04.2023
Sadržaj

1. Uvod...................................................................................................................................................1
2. Hrvatska pošta....................................................................................................................................2
2.1 Razvoj hrvatske pošte...................................................................................................................3
3. Vrste poštanskih pošiljaka..................................................................................................................5
3.1 Pismo............................................................................................................................................5
3.2 Pismovna pošiljka.........................................................................................................................5
3.3 Pošiljka najbrže kategorije(prioritetno pismo).............................................................................6
3.4 Dopisnica (razglednica, čestitka)..................................................................................................7
3.5 Mali paket.....................................................................................................................................8
3.6 Sekogram..........................................................................................................................................9
4. Preporučena pošiljka........................................................................................................................10
4.1 Sudska pismena i pismena po upravnom i poreznom postupku.................................................10
4.2 Admistrativna pismena...............................................................................................................11
4.3 Pošiljka s označenom vrijednosti (vrijednosna pošiljka).............................................................12
4.4 Paketske pošiljke paketa............................................................................................................13
5. Trendovi na tržištu dostave poštanskih pošiljaka.............................................................................14
5.1. Trendovi na poštanskom tržištu................................................................................................14
5.2 Trendovi na hrvatskom tržištu....................................................................................................17
6. Zaključak...........................................................................................................................................19
7. Literatura..........................................................................................................................................20
1. Uvod

Poštanske pošiljke su pismovne pošiljke, paketi, preporučene pošiljke, pošiljke s označenom

vrijednosti, sekogrami, izravna pošta i tiskanice. Razvoj novih tehnologija traži
prilagođavanje i poštanskih usluga poštanskog ureda koje se nude korisnica s obzirom na
njihove potrebe. Korisnicima poštanskih usluga, danas, je najviše zanimljiva brza, učinkovita
i jeftina komunikacija, bez obzira kako se ona prenosi tako da je budućnost poštanskih usluga
u praćenju novih trendova u razvoju komunikacijskog tržišta. Poštanski uredi, kao glavni
elementi poštanske mreže su u neposrednom doticaju s korisnicima te preko njih se vrši
upoznavanje korisnika s novim uslugama te daljnja razdioba pošiljaka bilo prema
primateljima ili prema poštanskim središtima. Korisnik usluga želi kvalitetnu, brzu i sigurnu
uslugu i zbog toga je izuzetno bitna organizacija dostavne rute, kao i same dostave. Jedna od
metoda kako uslugu učiniti kvalitetnijom u realizaciji tehnoloških procesa jest korištenje alata
za praćenje kakvoće dostave i raznih softverskih alata za statistiku dostavne kvalitete.
Također, odluke u kanalima distribucije jedne su od najvažnijih odluka u tvrtki i moraju biti
precizno analizirane i najvažniji cilj mora biti da paket bude uslužen korisniku na
najkvalitetniji mogući način uz najmanje troškove, da bi tvrtka mogla opstati na tržištu i
stvoriti si održivu konkurentsku prednost.

1
2. Hrvatska pošta

Budući da su Hrvati na ova područja došli u srednjem vijeku, zatekli su organizaciju crkvene
pošte koja im je poslužila u komuniciranju, a kako ih je tko porobljavao, tako je i koristio
vlastitu državnu poštansku službu. Glasnička služba Dubrovačke Republike je ustrojila
glasničku službu koja je trajala sve do 1808. godine. Postojale su dvije službe, jedna državna,
a druga javna. Glasnici su bili profesionalci i unaprijed poznati, a prenosili su svima pod istim
uvjetima i unaprijed poznatim cijenama. Isplata se vršila dijelom unaprijed, dijelom
naknadno. Glasnici su obavljali prijenos temeljem ugovora i zakletvom pred notarom da će
pošiljku prenijeti u stanju u kojem su je i primili i u unaprijed poznatom roku. Prijenos se
obavljao pješice, bez relejnog posredovanja, a kada se radilo o državnim ili sudskim pismima,
prijenos su obavljala dva ili više glasnika. Glasnici su u pravilu trebali čekati i odgovor
primatelja (do desetak dana), a za svaki dan su dobivali naknadu koja je u ono vrijeme bila
vrlo izdašna. Posjedovali su uniforme i bili zaštićeni statutom, prema često bez koristi. Do
Prvog Svjetskog rata poznata su još sljedeća razdoblja: Austrijska pošta (Paar), Hrvatska
pošta (1848), Pošta vojne krajine i Hrvatska Austro-ugarska pošta. HP-Hrvatska pošta d.d.,
osnovana 1999. godine, je dioničko društvo u vlasništvu Republike Hrvatske koje obavlja
poštanski i platni promet. Nacionalni je poštanski operator Republike Hrvatske te ima vodeću
poziciju na tržištu poštanskih usluga u zemlji, a za svoje poslovanje osvojila je i niz nagrada.
Poštanski uredi Hrvatske pošte, njih 1016, predstavljaju jednu od najvećih uslužno-
maloprodajnih mreža u zemlji. Uz poštanske i logističke usluge, nudi i financijske usluge te
usluge maloprodaje, na cijelom teritoriju Hrvatske.Republika Hrvatska članica je Svjetske
poštanske unije (UPU).Hrvatska pošta također izdaje poštanske marke Republike Hrvatske.

2
 Slika 1. Hrvatska pošta

2.1 Razvoj hrvatske pošte

Poštanski promet je skup poštanskih usluga što ih obavljaju poštanske organizacije preko
jedinica i sredstava poštanske mreže (izravno s korisnicima) i jedinica poštanskoga prometa
(unutarnja služba otpreme i prijevoza). Poštanske usluge čine pismovne, paketske i
poštansko-uputničke usluge. Posebne poštanske usluge (posebna rukovanja) odnose se
isključivo na usluge za već preuzete pošiljke na prijenos po posebnom zahtjevu korisnika:
preporučeno, hitno, avionom, uz povratnicu, uz naplatu otkupnine, izdvojeno rukovanje i dr.
Dopunske poštanske usluge odnose se na dopunski zahtjev pošiljatelja ili primatelja, kao što
su: izmjena ili dopuna adrese, vraćanje ili čuvanje pošiljke i dr. Ostale poštanske usluge
odnose se na potraživanje pošiljke, dostavu paketa, prethodni carinski pregled, izdavanje
potvrda, prijepisa, fotokopija i dr. Poštanske pošiljke mogu biti obične (primanje i uručenje
obavlja se bez potvrde i o takvim pošiljkama pošta ne vodi evidenciju) i knjižene (primanje i
uručenje obavlja se uz potvrdu, a o njima pošta vodi određene evidencije). U manipuliranju
poštanskim pošiljkama
pošta upotrebljava poštanski žig, koji sadrži naziv pošte, oznake za dan, mjesec, godinu i sat,
poštanski broj i oznaku radnoga mjesta. Na prostoru Hrvatske povijest pošte seže još iz doba
Rimskog Carstva. Osnovna djelatnost bila je prijenos poštanskih pošiljaka, a tijekom
vremena, povremeno su se prevozili putnici i roba.

Pošta općenito predstavlja organizaciju za pružanje poštanskih usluga koje obuhvaćaju

prijenos običnih pismovnih pošiljaka, književnih pošiljaka, te obavljanje posebnih, dopunskih

3
i ostalih poštanskih usluga, uplata, isplata i slično. Najstariji izravan glasnički izvor o
glasničkoj službi iz Egipta, Papyrus iz Hibeha potječe iz približno 300. godine prije Krista i
najstariji je dokument u povijesti pošte. Sadrži upute o prijenosu pisma, zapošljavanju
glasnika, izboru putova, vrsti pošiljaka i njihovim primateljima. Ferdinand I. 1529. godine
naložio je uspostavu prvoga poštohoda prema Hrvatskoj (od Graza do Jastrebarskoga), a
1529. godine uveden je poštohod Beč–Zagreb. Pošta je u tom razdoblju počela dobivati status
javne službe (poštanski regal, redovite poštanske veze, utvrđeni smjerovi poštanskih linija i
utvrđene cijene za prijenos pošiljaka). Jedan zanimljiv povijesni događaj zbio se 25. ožujka
1848. godine u Lekeniku. Tada je poštar Josip Klempaj uručio pukovniku Josipu Jelačiću
carski dekret iz Beča kojim je Jelačić
imenovan banom. Nedugo zatim poštar Klempaj postavljen je za vrhovnog upravitelja
hrvatskoslavonskih pošta. Ban Josip Jelačić sudjelovao je u još jednom važnom događaju iz
poštanske povijesti. Bilo je to 28. rujna 1850.godine, na dan prve brzojavne komunikacije u
Hrvatskoj.
Podban BenkoLentulaj uputio je iz Zagreba u Beč brzojav u kojem je pisalo: „Telegraf je u
redu“, a iz Beča je poslan brzojav bana Josipa Jelačića: „S radostju sam primio vašu viest.“
Prijelomna faza u povijesti pošte zasigurno su ekonomska i tehnološka dostignuća, tržišna
liberalizacija i privatizacija krajem 20. stoljeća. Nakon razdvajanja HPT-a na Hrvatsku poštu
d.d.i Hrvatske telekomunikacije d.d. 1. siječnja 1999. godine Hrvatska pošta posluje kao
samostalno dioničko društvo, nastavljajući tradiciju i kontinuitet poštanske djelatnosti na
području Republike Hrvatske. Pošta se kao djelatnost oduvijek razlikovala od ostalih oblika
društvenog privređivanja jer je njezina krajnja svrha opći interes. Tako je Hrvatska pošta
danas kao moderna gospodarska djelatnost zadržala ovo temeljno obilježje svoje funkcije i
svojeg odnosa prema korisnicima obzirom da je od samih početaka vodila računa o svojim
korisnicima, Hrvatska pošta i danas ima veliki ugled.

4
 Slika 2. Simbol hrvatske pošte

3. Vrste poštanskih pošiljaka

3.1 Pismo

Pismo je pismovna pošiljka koja sadrži pisano priopćenje u zatvorenom omotu bez označene
vrijednosti te svaka pošiljka koja, u pogledu dimenzija i mase, odgovara uvjetima
predviđenim za pismo iako ne sadrži pisano priopćenje. Pismo je zatvoreno tako da je njegov
sadržaj dobro zaštićen od mogućih oštećenja prilikom prijenosa i da se, bez vidljivog traga na
omotnici, sadržaj ne može izvaditi ni oštetiti. Pismo može biti mase do 2 kilograma.
Dimenzije pisma su ove: 1. najmanje – 90 mm x 140 mm 2. najveće – 900 mm u zbroju
dužine, širine i visine, s tim da ni jedna od te tri dimenzije pojedinačno nije veća od 600 mm
3. najmanje u obliku valjka – 170 mm u zbroju dužine i dva promjera, s tim da dužina nije
manja od 100 mm 4. najveće u obliku valjka – 1040 mm u zbroju dužine i dva promjera, s tim
da dužina nije veća od 900 mm.

5
 Slika 3. Pismo

3.2 Pismovna pošiljka

Pod pismovnom pošiljkom podrazumijeva se komunikacija u pisanom obliku, ispisana ili

otisnuta na papiru ili drugom odgovarajućem nositelju podataka, koju treba poslati i dostaviti
na adresu koju je naveo pošiljatelj na samoj pismovnoj pošiljci ili njezinu omotu. Pismovnom
pošiljkom smatra se pismo, prioritetno pismo, dopisnica te mali paket u Međunarodnom
dolaznom prometu.

3.3 Pošiljka najbrže kategorije(prioritetno pismo)

Pošiljka najbrže kategorije (prioritetno pismo) je pismovna pošiljka kod koje HP d.d. nudi
brži postupak u usmjeravanju i prijenosu u odnosu na ostale pošiljke u unutarnjem prometu i
Međunarodnom prometu. Prioritetno pismo mora biti pravokutnog oblika i na njega se u
gornji lijevi dio adresne strane stavlja naljepnica „PRIORITAIRE/PAR AVION –
PRIORITETNO/ZRAKOPLOVOM“ u Međunarodnom prometu odnosno naljepnica
„PRIORITETNO“ u unutarnjem prometu.

6
 Slika 4. Naljepnica za prioritetno pismo

3.4 Dopisnica (razglednica, čestitka)

Dopisnica (razglednica, čestitka) je pismovna pošiljka s otvorenim pisanim priopćenjem

izrađena od tvrdoga kartona ili papira u obliku pravokutnika, a šalje se bez omotnice.
Dopisnica nema izbočina ili ispupčenih dijelova. Najmanje dimenzije dopisnice su 90 mm x
140 mm, a najveće 120 mm x 235 mm, uz dopušteno odstupanje od 2 mm. Za dopisnicu koja
ne udovoljava uvjetima ili je većih dimenzija od 120 mm x 235 mm, ali najviše do najvećih
dimenzija za pismo, obračunava se poštarina kao za pismo. Dopisnica koju izdaje HP d.d.
(poštanska dopisnica) ima u zaglavlju na prednjoj strani naziv: „DOPISNICA – CARTE
POSTALE“. Najmanje desna polovina prednje strane dopisnice namijenjena je za adresu

7
primatelja, označavanje poštarine, službene oznake i naljepnice, a poleđina i najviše lijeva
polovina srednje strane namijenjeni su za priopćenje.

Slika 5. Dopisnica

3.5 Mali paket

Mali paket je adresirana Međunarodna dolazna pismovna pošiljka mase do 2 kilograma.

Poštanska usluga malih paketa obično se odnosi na uslugu dostave malih paketa čija težina ne
premašuje određeno ograničenje težine ova usluga se obično koristi za slanje manjih predmeta
kao što su dokumenti knjige i mali proizvodi. Često ga nude nacionalne poštanske službe i
internetski trgovci. Poštanske usluge malih paketa obično dolaze s različitim opcijama
dostave uključujući standardnu ekspresnu i prioritetnu dostavu, ovisno o odredištu i hitnosti
paketa. Usluga često nudi praćenje paketa i osiguranje kako bi se osiguralo da primatelj
dobije paket netaknut i na vrijeme.

8
 Slika 6. Mali paket

3.6 Sekogram

Sekogram je adresirana poštanska pošiljka namijenjena slijepim i slabovidnim osobama

otisnuta na papiru ili odgovarajućem nositelju podataka ili snimljena na nekom od pogodnih
elektroničkih nositelja podataka. Sekogram može biti mase do 7 kilograma. Dimenzije
sekograma moraju odgovarati propisanim dimenzijama. Pošiljatelj sekograma mase do 2
kilograma može zahtijevati da se uruči primatelju uz pisanu potvrdu.

9
 Slika 7. Sekogram

4. Preporučena pošiljka

Preporučena pošiljka u unutarnjem prometu je poštanska pošiljka za koju se pošiljatelju izdaje

potvrda o primitku i uručuje se primatelju uz potpis, a u slučaju gubitka, oštećenja ili
umanjenja sadržaja, isplaćuje propisana naknada štete. Prioritetna preporučena pošiljka u
Međunarodnom prometu je poštanska pošiljka za koju se pošiljatelju izdaje potvrda o
primitku i uručuje se primatelju uz potpis i za koju se osigurava brži postupak u usmjeravanju
i prijenosu u odnosu na ostale pošiljke. U slučaju gubitka, oštećenja ili umanjenja sadržaja,

10
isplaćuje se propisana naknada štete. Masa i dimenzije preporučene pošiljke i prioritetne
preporučene pošiljke moraju odgovarati uvjetima za pismo .Sudska pismena, pismena po
upravnom i poreznom postupku te administrativna pismena su preporučene pošiljke s
dopunskom uslugom. Kada se primatelju iz poštanskog ureda carinjenja otprema poziv u
preporučenoj pošiljci da podnese dokaze o ispunjavanju uvjeta za uvoz robe, iznos poštarine
naplaćuje se od primatelja prema Cjeniku.

4.1 Sudska pismena i pismena po upravnom i poreznom postupku

Sudska pismena te pismena po upravnom i poreznom postupku (u daljnjem tekstu: pismena)

su preporučene pošiljke koje u posebnim omotnicama šalju sudovi, nadležna državna tijela te
pravne osobe s javnim ovlastima i druge osobe ovlaštene na temelju posebnih zakona.
Sastavni dio pismena je povratnica-dostavnica, koja može biti na poleđini pismena ili kao
sastavni dio adresne strane pismena, i iste je boje kao i omotnica, s tim da je uz rub omotnice
perforirana ili postavljena tako da se lako odvaja od omotnice. Pismena koja na adresnoj
strani ne sadrže sve propisane elemente (adresu primatelja i naziv posebnog postupka) bit će
vraćena pošiljatelju na dopunu.

4.2 Admistrativna pismena

Administrativna pismena su preporučene pošiljke s kojima poslodavci dostavljaju odluke

zaposlenicima, u posebnim omotnicama, a u skladu s odredbama zakona kojim se uređuju
radni odnosi. Administrativna pismena na adresnoj strani, osim adrese primatelja, imaju
oznaku: „administrativno pismeno“, koja upućuje na poseban način postupanja s pismenom.
Pri uručenju administrativnih pismena postupa se u skladu sa zakonom koji uređuje dostavu
pismena u parničnom postupku

11
 Sl
ika 8. Admistrativna pošiljka

4.3 Pošiljka s označenom vrijednosti (vrijednosna pošiljka)

Pošiljka s označenom vrijednosti u unutarnjem prometu (u daljnjem tekstu: vrijednosna

pošiljka) je poštanska pošiljka čiji je sadržaj pošiljatelj osigurao do označene vrijednosti na
pošiljci za slučaj gubitka, krađe ili oštećenja. Prioritetna vrijednosna pošiljka je pošiljka s
označenom vrijednosti u Međunarodnom prometu čiji je sadržaj pošiljatelj osigurao do
označene vrijednosti na pošiljci za slučaj gubitka, krađe ili oštećenja, a za koju se osigurava
brži postupak u usmjeravanju i prijenosu u odnosu na ostale pošiljke Vrijednosna pošiljka i
prioritetna vrijednosna pošiljka mogu sadržavati robu, novac, pisano priopćenje i druge
predmete. Prigodom predaje vrijednosne pošiljke i prioritetne vrijednosne pošiljke pošiljatelju
12
se izdaje potvrda o primitku, a primatelju se uručuje uz potpis. Vrijednost pošiljke ispisuje se
brojkama i slovima u donjem lijevom dijelu adresne strane pošiljke. Masa i dimenzije moraju
odgovarati uvjetima za pismo a masa se upisuje u gramima.

Slika 9. Prioritetna pošiljka

4.4 Paketske pošiljke paketa

Paket je poštanska pošiljka koja sadrži robu i predmete i za koju se pošiljatelju izdaje potvrda
o primitku, a primatelju se uručuje uz potpis. U pakete se može staviti prepiska između
pošiljatelja i primatelja te osoba koje s njima žive, kao i arhivski materijal, dok je ostala
prepiska nedopuštena. U paketima nije dopušteno slanje poštanskih pošiljaka od strane ostalih
davatelja poštanskih usluga. Paket može biti mase do 10 kilograma. U Međunarodnom
dolaznom prometu paket može biti mase do 20 kilograma. U unutarnjem prometu paket mora
imati označenu vrijednost, a u Međunarodnom prometu paket može biti s označenom
vrijednosti ili bez označene vrijednosti. Vrijednost sadržaja paketa označava se brojkama i
slovima u donjem lijevom dijelu adresne strane. Najveća označena vrijednost paketa u

13
unutarnjem prometu može biti 100.000,00 kuna. Na paket se upisuje masa u kilogramima i
gramima. Dimenzije paketa u unutarnjem prometu ne smiju biti veće od 3000 mm u zbroju
dužine i opsega paketa na najširem dijelu poprečno, s tim da najveća dimenzija može biti do
1500 mm.

Slika 10. Paket

5. Trendovi na tržištu dostave poštanskih pošiljaka

Davatelji poštanskih usluga moraju stvarati inovativna rješenja kako bi se prilagodili

trendovima koje zahtijevaju kupci. Uručenje je najskuplja tehnološka faza, pa davatelji
poštanskih usluga nude inovativna rješenja za uručenje. S time povećavaju zanimanje
korisnika i povećavaju svoje prihode.

5.1. Trendovi na poštanskom tržištu

14
Tržište poštanskih usluga ima važnu ulogu u gospodarskom i društvenom razvoju mnogih
država. Većina država je ovo tržište gradila pomoću nacionalnih poštanskih operatera ili
nacionalnih poštanskih uprava. Postupne promjene na ovom tržištu započele su 1994. godine
inicijativom za uspostavu jedinstvenog tržišta poštanskih usluga u Europskoj uniji. Poštanske
usluge pojavile su se kako bi zadovoljile komunikacijske potrebe čovjeka, a njihovo
zadovoljavanje temelji se na mrežnoj organizaciji koja omogućava prijevoz ili slanje poruka
ili paketa na daljinu. Paketna distribucija je djelatnost koja se odnosi na distribuciju roba u
paketnom obliku. Važnost paketne distribucije raste, posebice zahvaljujući kupovini
internetom na koju se odlučuje sve veći broj korisnika. Poštanske usluge čine pismovne,
paketne i poštanske usluge. Proces paketne distribucije te broj sudionika u njemu ponajprije
ovisi o tome koji model distribucije određeno poduzeće primjenjuje, a u literaturi se ističu
ambulantna i centralna distribucija. Usluge paketne distribucije bitne su za zadovoljenje
potreba brojnih industrija. Poduzeća koja se bave distribucijom paketa suočeni su sa
zahtjevnijim okruženjem u kojem se poduzetnici moraju nositi s promjenama koje se javljaju
kao uzrok napretka tehnologije. Promjena tehnologije utječe i na promjenu ponašanja
korisnika, kao i njihove zahtjeve u vezi s kvalitetom i brzinom usluge. Desetljećima poštanska
industrija nudila je poštanske usluge uživajući pozicijom monopola. Dakle, preko nacionalnih
poštanskih operatera mogla je određivati uvjete i cijenu usluge jer nije imala konkurenciju.
Pritiskom Europske unije to se sve mijenja jer Europska unija zahtjeva uspostavu
liberaliziranog tržišta. Nakon provođenja tog zahtjeva Europska unija ostvaruje uvjete za
ulazak novih davatelja poštanskih usluga. Zahtjev za liberalizacijom potaknut je zbog
neučinkovitosti nacionalnih poštanskih operatora. Također, upitne su bile regulative s kojima
je se štitio monopolski položaj operatora, te pritiska korisnika. Poštanski operatori, kako bi
opstali morali su se brzo prilagoditi novim promjenama na tržištu kako bi spriječili daljnji pad
prihoda i prometa.

S vremenom su morali adaptirati tehničke karakteristike koje prate današnje trendove

kupovinom online. Kada korisnici fizički kupuju robu u prodavaonicama tada odnose robu
sami nakon što su ju platili, dakle nema posrednika, kupac je u direktnoj vezi s prodavačem.
U slučaju online kupovine situacija je potpuno drugačija, jer se prodavač i kupac ne nalaze na
fizički istom mjestu u trenutku kupnje. Prilikom online kupovine javlja se potreba za
dostavljačem koji će prevesti robu od prodavača do krajnjeg korisnika, kupca. Novi oblik
trgovine podrazumijeva brojne izazove za tradicionalne načine poštanskih usluga. Kako bi se

15
poštanski operatori prilagodili novom načinu poslovanja trebaju redefinirati komunikacijske
usluge pošte ukoliko žele da poduzeće pozitivno posluje na tržištu distribucije paketa.
Ukoliko poduzeće želi pozitivno poslovati potrebno je :

• obraniti osnovnu djelatnost

• poboljšavati uslugu distribucije

• digitalizirati poslovanje

• selektivno preusmjeriti poslovanje

Nekada su procesi na tržištu bili jednostavniji, radilo se o prikupljanju, sortiranju, transportu i

dostave paketa na adresu. U današnje vrijeme kupci imaju puno više opcija prilikom
kupovine, te prilikom odabira mjesta i vremena dostave, te je zbog toga potrebno uspostaviti
dobru suradnju između prodavača i kupca. Posljednjih godina bilježi se pad obujma
pismovnih pošiljaka dok kod većine poštanskih operatora raste distribucija paketa. Poštanski
operatori sve više ulažu u infrastrukturu radi poboljšanja kvalitete usluga, optimiziraju
procese, poboljšavaju ponudu i pokušavaju osigurati što jednostavniju i bolju uslugu prema
korisnicima. Standardne dostave su u jutarnjim satima, neki poštanski operatori nude i opciju
dostavljanja u popodnevnim, večernjim satima. Dostavljačke službe jesu poseban segment na
tržištu koji pružaju dodanu vrijednost na standardnu uslugu, dakle da korisnici mogu birati što
žele kao dodanu uslugu, sve se to dodatno obračunava i naplaćuje. Najčešće je to proces od
vrata do vrata. Na tržištu se nude tri grupe usluga:

• paketne pošiljke

• pismovne pošiljke

• ekspresne i kurirske pošiljke

Sve više se logističke tvrtke bave uslugom i organizacijom distribucije paketa.

U 2013.godini količina adresnih poštanskih pošiljaka i dalje je iznosila više od 73 milijarde,

no do 2016.godine količina se smanjila na oko 64 milijarde artikala. To znači da je prosječan
broj adresiranih pismovnih pošiljaka objavljeno po glavi stanovnika godišnje opalo sa 141 na
123 diljem Europske unije. Na temelju analize koja je provedena u navedenoj literaturi
otkriveno je da su tržišta pisama i dalje visoko koncentrirana, ali univerzalna usluga i tržišni
udjeli davatelja usluga opali su u brojnim zemljama. U segmentu paketa situacija je drugačija
tržišta su fragmentirana, tržišni udjeli pružatelja univerzalnih usluga relativno niska, a u nizu

16
zemalja bilo je više ulaska na tržište nego izlaska . Na zapošljavanje u poštanskom sektoru
utječu dva glavna tržišna razvoja o kojima se raspravlja u prethodnim poglavljima:

• smanjuje se količina pisama

• raste količina paketa

Osim toga, nove tehnologije i sve veća konkurencija, potaknuta povećanjem količine paketa i
liberalizacijom poštanskog tržišta, također utječu na broj zaposlenih u pošti i radnih uvjeta.
Smanjenje tradicionalnih poštanskih pošiljaka, u kombinaciji s povećanjem količine paketa i
paketa i jaka konkurencija u segmentu paketa dovela je do dvije ključne promjene na tržištu
rada. Prvo, primjećuje se porast novih i fleksibilnijih modela zapošljavanja - pritisak od
količine pismovnih pošiljaka opada i konkurencije u segmentu paketa što rezultira novim
operativnim poslovanjem, doveli su do korištenja novih i fleksibilnijih modela zapošljavanja,
kao što su rad na poziv, privremeni rad u agenciji, rad na učinak , kao i vanjski modeli, poput
radnika na predugovor i samozapošljavanja. Drugo, promatrane su promjene u uvjetima
zapošljavanja - povećana konkurencija natjerala je nacionalne poštanske operatere za
modernizaciju strukture plaća, npr. uvesti plaću za učinak i druge vrste fleksibilnijih ugovora.
Dok je smanjenje količine pisama oblikovalo poštansko tržište i nastavlja poticati promjene,
rastuća industrija e-trgovine stvara nove mogućnosti poštanskim operaterima da odgovore na
te promjene i minimiziraju negativan utjecaj smanjenje količine pismovnih pošiljaka. Na
temelju analize koja je odrađena u navedenoj literaturi otkriveno je da poštanska tržišta od
2013.godine obilježavaju dva glavna suprotna pritiska: smanjenje količine pisama i rast
količine paketa/paketa e-trgovine. Ovi kontrastni pritisci podupiru različite izazove za sve
dionike u pošti

5.2 Trendovi na hrvatskom tržištu

Na tržištu su prisutne učinkovite konkurencije, te ukoliko konkurencija implementira

inovaciju neće je više zadržati za sebe i neće biti motivirani ako dijele inovaciju s
konkurencijom. Za uspostavljanje zrelog tržišta e-trgovine potrebno je osigurati:

17
- mogućnost izbora dostave proizvoda

- prihvatljive cijene poštanskih usluga

- sigurnost prilikom plaćanja proizvoda

- kvalitetu i pouzdanost dostave

- mogućnost odabira vremena dostave

- dostupnost informacija o poštanskim uslugama

- mogućnost povrata proizvoda

Navedeni uvjeti trebaju također biti povezani i sa europskom mrežom, da se nudi mogućnost i
narudžbe iz inozemstva pod jednakim uvjetima kao i ostale članice Europske unije. Kako je e-
trgovina aktualna na hrvatskom tržištu potrebno je ponuditi razne mogućnosti prilikom kupnje
internetom, a to su :

• online kupnja, podizanje u trgovini

• online kupnja, dostava korisniku

• dostava idućeg dana

• online rezervacija, podizanje i plaćanje u trgovini

• online objavljivanje informacija o stanju zaliha

Jedan od trendova na hrvatskom tržištu je paketomat. To je automat na kojem su isporučene

pošiljke. Najčešće se uspoređuju s ormarićima u kojem se nalaze pošiljke. Korisnik
putemSMS-a i e-obavijesti prati gdje mu se nalazi pošiljka i tamo je može podići pomoću
referentnog broja i kodova koje je dobio u obavijestima.

18
 Slika 11. Paketomat

Dronovi predstavljaju bespilotne letjelice kojima se upravlja preko daljinskog upravljača

povezan s mobitelom ili računalom. Hrvatska pošta uspješno je obavila prvu dostavu dronom.
Od zadarske luke Gaženica do Preka na otoku Ugljanu dron je autonomno, pri brzini od 35
km/h, letio oko 12 minuta. Dron je koristan za otočne dostave i za nepristupačna područja.
Dron je prikazan na slici 7. Hrvatska pošta danas brže i češće iskušava pametna rješenja – od
naočala za proširenu stvarnost, robota za prijevoz paleta pa sve do nabave električnih vozila i
dronova.

Slika 12. Dron

19
6. Zaključak
Poštanski promet, kao jedan od važnijih segmenata prometnog sektora zemlje, ima udio u
ukupnom gospodarskom sustavu zemlje. Njegova osnovna svrha je povezivanje i
komunikacija određenih entiteta, što mu omogućava razvijena poštanska mreža koja obuhvaća
cjelokupno stanovništvo, što u pojedinim ruralnim područjima predstavlja jedini način
komunikacije sa vanjskim svijetom. Poštanski sustav je strukiran tako što mu je glavna zadaća
prijenos pošiljaka od točke A do točke B. Prijenos pošiljaka usmjeren je prema određenim
standardima pravilnosti, brzine i sigurnosti. Plaćanje usluge obavlja se uglavnom unaprijed od
strane pošiljatelja, a u nekim slučajevima može platiti i primatelj sukladno Cjeniku određene
zemlje. Današnji poštanski sustav je izuzetno napredovao kako vrijeme brzo donosi nove
tehnologije koje utječu na poštanski razvoj, tako se poštanski sustav prilagođava trenutnim
trendovima poput online kupnje, brže dostave i pružanje dodatnog popratnog sadržaja koje
korisnici traže. Za poštanski sustav je izuzetno potrebna logistika, koja mora biti dobro
organizirana, kako bi se pošiljke na vrijeme mogle isporučivati na kućnu adresu ili u
poštanskom uredu. Trend pismovnih pošiljaka u unutarnjem i međunarodnom prometu je u
padu, dok trend paketskih pošiljaka u unutarnjem i međunarodnom prometu je u većem
porastu radi online kupnje. Također prihodi pošte nisu u padu, nego kako raste broj paketskih
pošiljaka tako i rastu prihodi pošte. Pošta svakako mora pronalaziti inovativna rješenja kako
bi se prilagodili današnjem trendu. Budućnost isporuka pošiljaka su dronovi, koji omogućuju
bržu dostavu. Dronovi imaju mogućnost prelaska s jedne točke na drugu jednostavnim klikom
miša ili dodirom zaslona, a da ljudi ne interveniraju izravno. Također jedan od rješenja su i
paketomati koji omogućuju korisnicima jednostavnu isporuku pošiljaka, kao i slanje pošiljaka
24 sata dnevno, sedam dana u tjednu.

20
7. Literatura

1.https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_06_37_750.html

2.https://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatska_po%C5%A1ta

3.https://www.eposta.hr/pdfs/cjenik/Opci_uvjeti_za_obavljanje_univerzalne_usluge.PDF

4. Internet općenito

21
Srednja tehnička prometna škola
Split, Teslina 4

KONZULTACIJSKI LIST

UČENIK _______________________________________RAZRED 4.___

MENTOR_______________________________________prof.

R.B. DATUM BILJEŠKE O NAPREDOVANJU POTPIS

MENTORA
1. 15.11.2022 IZBOR TEME ZA ZAVRŠNI RAD

2. 22.11.2022 POSTAVKE ZAVRŠNOG RADA

3. 24.01.2023 SMJERNICE ZA IZRADU ZAVRŠNOG RADA

4. 07.03.2023 IZRADA ZAVRŠNOG RADA

5. 21-03.2023 ISPRAVAK ZAVRŠNOG RADA

6. 04.04.2023 ISPRAVAK ZAVRŠNOG RADA

7. 25.04.2023 ISPRAVAK ZAVRŠNOG RADA

8. 09.05.2023 PRIHVAĆANJE ZAVRŠNOG RADA

9. 16.05.2023 PREDAJA ZAVRŠNOG RADA

22
23