Geografija

OBILJEŽJA REPUBLIKE HRVATSKE

 Smještaj – na središtu sjeverne polutke

- umjerena klima
- u srednjoeuropskoj vremenskoj zoni (GMT + 1)
 Položaj – na dodiru Euroazije i Sredozemlja, na dodiru Srednje i Jugoistočne Europe

4 prirodno geografska pročelja:

1. Panonska nizina
2. Dinaridi
3. Jadranska potolina
4. Alpski i Perialpski prostor

PROMETNI POLOŽAJ

- Prometni pravci:
 Longitudinalni – paralelni s reljefom
 Transverzalni (poprečni) – sijeku reljef

Longitudinalni
1. Posavski – EU x. Koridor
- najprometniji, najrazvijeniji
- tromitni značaj
2. Podravski – uglavnom regionalni značaj
3. Jadransko-Jonski – „najmlađi”
- dijelom nedovršen cestovno
- turistički značaj
Transverzalni
1. Budimpešta – Zagreb – Rijeka -> EU v. b. Koridor
- najvažniji za Hrvatsku
- zaostala željeznica
2. Phyrinski pravac – Srednja Europa – Južni Jadran ; Slovenija – Zagreb – Split
- sve veći značaj, zaostala željeznica
3. Budimpešta – Osijek – Sarajevo – Ploče –> Eu s. Koridor
- nedovršeno u BiH
RELJEF PANONSKE HRVATSKE

- Nizine
1. polovi (naplavne nizine) – najniži dio
- često močvarom ili poplavljen
- Aluvijalno tlo -> močvarna crnica
2. Riječne terase – nizine uz udubljeno korito
- uglavnom suho
3. Lesne zaravni - najviši dio nizina, uvijek suhe
- nataložen les – vodonepropusan
- spriječava eroziju
- taloži se humus (crno tlo)
4. Pobrđa i brežuljci (200-500 m) – 1) Humlja (gorice) – samostalni brežuljkasti prostori
2) Pobrđa (prigorja, zagorja) – uz gromadno gorje
3) Požeška kotlina – les, visoravan
5. Gromadna gorja(>500m) – starog postanka
- žumberak- jedino mlado gorje

RELJEF GORSKE I POMORSKE HRVATSKE

- Dinaridi

krš 95% regije

- vapnenac – vodotopiva stijena
- slabo taloženje tla (erozija)

 Unutarnji krški oblici – spilje, jame, kaverne

- Lukina Jama (Trojama) – 1421 m
- spilja – Draženova puhaljka i Kita gaćešina – 28.5 km
 Površinski krški oblici:
1) polja u kršu – površinom najveća
- prisutna je akumulacija
- najnaseljeniji dio – poljoprivredna površina
2) krške zaravni – oblikovanje erozijom – siva Istra, Miljevački plato
- česti kamjoni
3) sredogorje – najviši dijelovi otoka (Brač, Hvar, Cres)
- ličko sredogorje
- u Dalmaciji – Bukovica, Mosor, Moseč, Svilaja, Kozjak
4) Planine – iznad 1000 m
- Dinara, Velebit, Risnjak, Učka, Velika i Mala Kapela, Plješivica, Kamešnica

- Flišni prostor – vodonepropusni sloj konglomerata

-> pobrđa – siva Istra, Vinodol, Kaštela
-> udoline – dijelovi Krka, Raba, Ravni Kotari, Konavle
- les (prapor) – otoci Susak i Unije, dio Ravnih Kotara

Obalni reljef – uglavnom nasrala ingresijom, manji dio abrazijom

- dalmatinski tip obale – otoci paralelni s kopnom
- ušća – najčešće rijasi – potopljena
Fosilni rijas – Limski kanal, Rijeka Dubrovačka
Akumulacijsko područje – delta Neretve -> Tresetno tlo – najproduktivnije tlo u hrv. nakon
melioracije
KLIMA HRVATSKE

- modifikatori:
1. Geografska širina (42°-48° s.g.š.)
2. zona zapadnih vjetrova – važno za padaline
- blage zime
3. raspodjela kopna i mora – nestabilnost vremena – značajne vremenske promjene
4. smjer i visina gorja – ograničen utjecaj Jadrana
- mali utjecaj visine

- padaline:
1. Panonska Hrvatska (kontinentalni režim) – >1100 – 650 mm
- padaju prema istoku
2. Gorska Hrvatska (maritimni režim) – >1200 – 3700 mm
- orografske padaline
3. Primorska Hrvatska (maritimni režim) – >550 – 1100 mm
- padaju prema pučini, rastu prema unutrašnjosti

- ciklone: Islandska(SZ) i Genovska(Z)

- anticiklone: Azorska (Z, ljeto) i Sibirska (SI, zima)

- temperatura:
1. Panonska Hrvatska – siječanj (2°C – 0°C)
- srpanj (18°C – 24°C)
2. Gorska Hrvatska - siječanj (-4°C – -2°C)
- srpanj (13°C – 20°C)
3. Primorska Hrvatska - siječanj (6°C – 8°C)
- srpanj (22°C – 26°C)
-> česta inverzija u kotlinama i nizinama

- vjetar:
1. Bura (SI smjer) – zimski vjetar, suhi
- puše na mahove
- pročišćava zrak i more
2. Jugo (JI smjer) – nastaje na istočnom Sredozemlju
- vlažan i topao vjetar, padaline
- najviši valovi

- tipovi klime:
1. Snježno šumska – iznad 1500 m
2. Sredozemna – obala i otoci Dalmacije
- suho i vruće ljeto, blaga zima
3. Umjereno topla klima s vrućim ljetom – sjeverni Jadranska
- unutrašnjost Dalmacije i Hrvatske
4. Umjereno topla kišna klima s toplim ljetom – ostatak Hrvatske

NACIONALNI PARKOVI
- Krka, Paklenica, Kornati, Sjeverni Velebit, Plitvička jezera, Brijuni, Risnjak, Mljet

PARKOVI PRIRODE
- Biokovo, Kopački rit, Papuk, Učka, Velebit, Vransko jezero, Žumberak, Lastovsko otočje,
Lonjsko polje, Medvednica, Telašćica
POVRŠINA, GRANICE I USTROJSTVO HRVATSKE

- površina – kopno -> 56 548 km2

- akvatorij – obalno more -> 31 053 km2
-> unutarnje more – 100% suverniteta do najnešto točaka kopna
-> teritorijalno more – 12 milja od unutarnjih voda (suvernitet, neškodljiv prolaz)

- Isključivi gospodarski pojas

- međunarodne vode, ali uz isključenja gospodarska prava obalne države
- do crte sredine Jadrana
- ribolov je zajednički unutar EU

Ustrojstvo
– regionalna samouprava – županije (20+1) – Grad Zagreb
- lokalna samouprava – općine (428) + gradovi (128)
- uvijeti za status grada – 10 000 stanovnika ili tradicija

Granice Hrvatske – 2 572 km

BiH – 1011 km
Slovenija – 668 km
Mađarska – 355 km
Srbija – 218 km
Crna Gora – 22 km
-> na moru – Italija, Slovenija, BiH, Crna Gora

STANOVNIŠTVO HRVATSKE

- popisi stanovništva od 1857.

- do 1857. -> prijašnje procjene:
1. st. => 500 000 stanovnika
4. - 8. st. Depopulacija
7. st. Dolazak Hrvata
8. - 13. st. Period obnove i rasta
1102. -> 1.5 mil stanovnika
13.-15. st. - izražena depopulacija
1700. => 800 000 stanovnika
18. st.(prva pol 19 st.) -> zlatno demografsko doba

1857. => 181 000 stanovnika

1910. => 3 460 000 stanovnika – rast je usporen zbog emigracije
1948. => 3 800 000 stanovnika – dodtno usporavanje -> ratovi+iseljavanje
1945.-1965 => ubrzanje rasta, nagli skok fertiliteta
1965.-1991.=> naglo usporavanje, pad fertilitea i „privremeni” rad u inozemstvu
1991.=> 4 784 000 stanovnika – najviše dosad
2011.=> 4 290 000 stanovnika, depopulacija

Razmještaj
- gustoća naseljenosti: 75 st./km2
1) Panonska Hrvatska => 90 st/km2
2) Središnja Hrvatska => 110 st/km2
3) Gorska Hrvatska => 12 st/km2
-> po županijama – najgušće=> Grad Zagreb, Međimurska
- najslabije => Ličko-Senjska, Karlovačka
85% stanovništva živi do 200m nad morem

KRETANJE BROJA STANOVNIKA HRVATSKE

- prirodno:
1. natalitet do 20. st. 35- 45 ‰
- pad 1850. 25‰
- 1870. 14‰
- 2019. 9‰
- 1950. => 95 000 rođenih
- 1991. => 50 000 rođenih
- 2020. => 36 000 rođenih
2. fertilitet – prosječan broj djece koji žena rađa u fertilnoj dobi
-> 1910. => TFR=5
-> 1970. => TFR=2
-> 2014. => TFR=1.35
-> 2020. => TFR=1.6
3. mortalitet – do početka 19. st. 30-35%
-> 1850. - 1960. pad smrtnosti
-> 1960. => 10‰ tada postupni rast
-> 2020. => 14‰
4. prirodna promjena – 19. st. => 5-10‰
-> početak 20. st. => 10-15‰
-> od 1950. postupni rast
-> 1990. 0‰
-> 2020. -5‰

prostorno kretanje (migracije)

1. Unutarnje – 70 000 godišnje (40% izvan županije)
- pozitivna bilanca – Grad Zagreb, Zagrebačka, Zadarska, Istarska
- negativna bilanca – Osječko-baranjska, Brodsko-posavska, Sisačko-moslavačka
- 56% urbanog stanovništva

2. Vanjske – od 15. st. Negativna bilanca

Valovi iseljavanja
1.