Primorska Hrvatska

Jadransko more

-Jadransko more je najsjeverniji zaljev Sredozemnog mora- Otrantska vrata (Naziv dobio po gradu Adriji)

-Površina Jadranskog mora iznosi 138 595 km 2- prosječna širina iznosi oko 160 km, a dubina 173 metra

-Najveća izmjerena dubina 1233 metra (Južno od Dubrovnika)

-RH pripada 6 278 km obala Jadranskog mora s pripadajućim otocima

-Obala- jedna od najrazvedenijih- razvedena obala s mnoštvo otoka

-Dalmatinski tip obale- otoci usporedni s obalom i većim reljefnim oblicima

-Dvije podmorske zavale: sjeverozapadnu (površinom veća, ali plića) i jugoistočnu (površinom znatno
manja, ali dublja)

-Sjeverozapadnu od jugoistočne odvaja Palagruški prag

-Jadranska obala nastala je transgresijom, odnosno izdizanjem razine mora za oko 130 metara (nakon
posljednjega ledenoga doba)- Kroz to razdoblje dodatno je djelovala abrazija (djelovanje valova na
obalu) i udari valova pa su obale postale strme

-Kvarnerski zaljev i riječki zaljev

-Velebitski, Neretvanski i Malostonski kanal

-Limski zaljev, Raški zaljev i rijas rijeke Krke

-Najduži dijelovi mora (Vrata)- Vela vrata između Krka i Cresa ili Splitska vrata između Šolte i Brača

-Najveći otoci Cres, Krk i Brač- Najnaseljeniji je otok Krk, Korčula, Brač i Hvar

-Otoci se međusobno razlikuju i po reljefu i po pejzažu, a većina je otoka brdovita

-Najviši je otok Brač (Vidova gora, 780 metara)

-Svojstva Jadranskog mora temperatura, slanost, prozirnost i boja

-Temperatura- najvažniji element za razvoj kupališnog turizma (u dubokim slojevima 11 C, površinske

temperature ovise o godišnjem dobu i Sunčanoj insolaciji- na ljeto 22 do 25 C)

-Slanost ili salinitet- predstavlja količinu otopljenih soli u morskoj vodi- Jadransko more pripada grupi
slanih mora (38 promila- povećava se od sjevera prema jugu zbog pritjecanja slanije vode iz Jonskog
mora i manjeg dotoka slatke vode iz rijeka- Slanost je veća na otvorenome moru jer priobalju rijeke
donose slatku vodu i smanjuju koncentraciju soli u morskoj vodi)

-Prozirnost- svojstvo koje nam govori ekološkoj čistoći morske vode- prosječna prozirnost iznosi 30
metar, ali je ona veća prema otvorenome moru i kreće se oko 56 metara
-Boja- je odraz ili refleksija Sunčeve svjetlosti na površini mora- na nju utječu dubina, reljef podmorja,
količina planktona, čistoća mora, naoblaka dr.- Za Jadransko more kažemo da je plavo, ali je i relativno
siromašno biljnim i životinjskim vrstama

-Gibanje Jadranskog mora- valovi morske struje i morske mijene (plina i oseka)

-Najveće valove na Jadranu izaziva puhanje Juga (visina valova 10 metara na otvorenome moru, a uz
obalu 3,5 metra)

-Snažni valovi udaraju o obalu i oblikuju je (abrazija- djelovanje valova na obalu)- tako nastaju strmci ili
klifovi

-Morske struje u Jadranu nisu snažne- ulazi iz Sredozemnog mora Otrantska vrata (donose svježu, slanu i
topliju vodu bogatiju planktonom) a vraćaju se uz talijansku obalu prema Otrantu

-Morske mijene (plima i oseka)- smjenjuju se svakih šest sati ( u jednom danu dvije plime i dvije oseke)

Gospodarstvo Primorske Klime

Poljoprivreda:

-Reljef je krški, klima sredozemna, a u strukturi tla dominira crvenica

-Obradive površine su male, a najviše ih ima u poljima u kršu i flišnim udolinama

-Problem je nestašica vode te se obradive površine ne mogu navodnjavati- isplativa proizvodnja onih
kultura koje ne uspijevaju u kontinentalnom dijelu naše zemlje

-Povrtlarstvo- velik dio proizvodnje odvija se u staklenicima i plastenicima- uzgaja se crveni luk, salata,
rajčica, krumpir, kupus i kelj- Proizvodnjom povrća izdvajaju se okolica Zadra i delta (ušće) Neretve

-Vinogradarstvo i proizvodnja vina- imaju dugu tradiciju i razvijeni su po čitavom prostoru- Najvažnija
vinogorja nalaze se u Istri, u Ravnim kotarima kod Zadra, u okolici Šibenika, na poluotoku Pelješcu te na
otocima Krku, Braču, Hvaru i Korčuli- proizvode se suha i teža vina- Istra: Malazija i Terana, Krk: Vrbnička
Žlahtina, Poluotok Pelješac: Dingač i Postup, Šibenik: Babić

- Maslinarstvo- tradicionalna djelatnost- mnogi su maslinici zapušteni, ali danas proizvodnja maslinovog
ulja i njegova potražnja omogućuju obnovu zapuštenih maslinika i sagradnju novih nasada- otok Korčula,
srednjodalmatinski otoci, srednjoj Dalmaciji, na ušću Neretve i u Konavlima

-Voćarstvo- razvijeno na zaleđu Zadra, delti Neretve, Dalmatinskoj zagori i okolici Kaštela- uzgaja se voće
koje odgovara blagoj sredozemnoj klimi: višnje (oko Zadra-maraska), breskve, agrumi (naranče i limuni-
delta Neretve), smokve i rogači, jabuke i jagode(Dalmatinska zagora)

-Uzgoj ljekovitog bilja- lavanda, ružmarin, kadulja, smilje, vrijesak – na otocima posebno na Braču
Stočarstvo

Ovčarstvo- Ravni kotari, Dalmatinska zagora, Bukovica te na otocima Pagu i Cresu

-Istra je poznata po boškarinu, jedinstvenoj vrsti istarskog goveda i uzgoj peradi (pazinski puran), Drniš
po svojem svinjogojstvu i proizvodnji pršuta te u prostoru Sinjske krajine tradicionalno se uzgajaju konji
(Sinjska alka)

Šumarstvo

-Nema neku veću važnost- prevladava makija

Morsko ribarstvo i proizvodnja soli

-tradicionalna djelatnost

-Jadransko more je sve siromašnije ribom- najviše se lovi plava riba (srdela, inćun i skuša)- najrazvijenije
na Zadarskom području-

-Ulov bijele ribe (brancina, zubataca) i mekušaca (lignja, sipa, hobotnica) znatno je manji

-Nedostatak ulova bijele ribe sve se više kompenzira marikulturom (uzgoj morskih organizama i biljaka
radi dobivanja hrane

Proizvodnja soli

-odvija se u plitkim priobalnim zonama koje se odvajaju u plitke bazene te se morska voda prepušta
isparavanju- pod utjecajem Sunčeve topline dolazi do isparavanja i kristalizacije soli

-1000 litara može se dobiti 38 kg morske soli

-Najstarija solana je u Stonu, najveća na Pagu te u Ninu

-Litoralizacija- značenje i vrednovanje obale- preseljenje stanovništva i industrije na obale mora

Industrijske djelatnosti i pomorstvo Primorske Hrvastke

-Prostor Primorske Hrvatske siromašan je rudama i energentima-

-Otkriće zemnog plina na sjeveru Jadrana (20. st.)

-Hidropotencijal rijeka Primorske Hrvatske nedovoljno je iskorišten- Cetina (umjetna akumulacija

Perućko jezero i hidrocentrala Peruća)

-Termoelektrane Plomin i Rijeka

-Vjetroelektrane, proizvodnja građevnog kamena u Istri (Pazinski kamen), Benkovca (pločasti kamen),
Braču(Mramor), eksploatacija lapora (sirovina u industriji cementa- Pula, Umag i Solin)

-Nedostatak sirovina nadomješta se uvozom

-2 industrijske regije:

-Riječka: obuhvaća prostor Rijeke i okolice, sjeverni dio Krka i istarske gradove- brodogradnja,
metaloprerađivačka i duhanska- u Puli brodograđevina (Uljanik)

-Splitska: obuhvaća zonu od Trogira, Kaštela, Solina, preko Splita do Omiša- Brodogradnja,
metaloprerađivačka, prehrambena, aluminij i cement

-Brodogradnja- najrazvijenija djelatnost- Rijeka, Split s Trogirom i Pula

-Brodarstvo- hrvatsko brodovlje je pod stranim zastavama i mnogo naših pomoraca plovi stranim
brodovima

-Najvažnija Hrvatske luke su Rijeka a zatim luka Ploče

-Riječni lučki kompleks – 4 bazena:

-Riječko-susački bazen- putnički i kontejnerski promet

-Omišaljski bazen- tankerska plovidba i ishodište JANAF-a

-Bakarsko-urinjski bazen- rasuti tereti i RORO promet

-Raški bazen- prijevoz stoke, drva i ugljena

-Riječka Jadrolinija -prijevoz putnika

Prirodna i kulturna baština Primorske Hrvatske

-U Hrvatskoj zaštićeno oko 450 prirodnih ljepota i oko 350 kulturno-povijesnih spomenika

Nacionalni park- posebno zaštićen prostor izvanrednih prirodnih vrijednosti- dostupan posjetiteljima-
nisu dopuštene nikakve gospodarske djelatnosti koje narušavaju prirodnu ravnotežu

- Brijuni, Kornati, Mljet, Krka, Paklenica i Sjeverni Velebit

-Park prirode- posebno zaštićen prostor važnih prirodnih vrijednosti u kojem su dopuštene gospodarske
aktivnosti koje izravno ne štete okolišu- razina zaštite je nešto niža nego u nacionalnom parku

- Učka, Velebit, Vransko jezero, Telašćica, Biokovo, Lastovsko otočje

-Najvrjedniji kulturno- povijesni spomenici- svjetska kulturna baština UNESCO-a

- Gradska jezgra Dubrovnika, Dioklecijanova palača u Splitu, Gradska jezgra Trogira, Šibenska
katedrala Sv. Jakova, Eufrazijeva bazilika u Poreču, Starogradsko polje
Turizam Primorske Hrvatske

-Za snažan razvoj turizma u Hrvatskoj najvažnija je hrvatska obala Jadrana

-Prirodne pretpostavke razvoja turizma:

- Geografsko-prometni položaj- povoljan je u odnosu na zemlje od kuda nam dolaze turisti-

doprinosi dobre cestovne veze s razvijenijim zemljama u kojima je životni standard visok (Italija,
Austrija, Njemačka, Švicarska
- Ekološki očuvano, toplo i plavo Jadransko more- privlači turiste željnih kupanja, odmora i
avanturizma
- Sredozemna klima- ugodna klima s dugim toplim ljetom, malom količinom padalina i velikim
brojem sunčanih dana tijekom godine (insolacija)
- Razvedenost naše obale- pruža velike mogućnosti razvoja nautičkog turizma (brojne marine) i
robinzonskog turizma na udaljenim otocima u autohtonom okružju
- Bogatstvo prirodne baštine- nacionalni parkovi, parkovi prirode, krške rijeke i krški reljefni
fenomeni
- Vegetacija- zdravstveni turizam- lovor, ružmarin, lavanda,…

-Društvena osnova razvoja turizma:

- Kulturno-povijesni spomenici (Dioklecijanova palača u Splitu, crkva sv. Donata u Zadru,…)

- Kulturne manifestacije (Sinjska alka, Dubrovačke ljetne igre,…)
- Vjerska i hodočasnička središta (Trsat, Sinj i Solin)
- Sakralna kulturna baština (crkva sv. Donata u Zadru i crkvica sv. Dunata na Krku,…)
- Pisana kulturna baština (Vinodolski zakonik i Bašćanska ploča)
- Pomorski promet/ Cestovna infrastruktura

-Jadranska turistička regija:

1. Istarska turistička regija- najrazvijenija- Zapadna i Istočna obala Istre-

- Zapadna: dobro turistički razvijen prostor (Poreč, Rovinj, Pula, Medulin i Brijuni)
- Istočna- nije u cijelosti turistički razvijena (najrazvijenije ribarsko naselje Rabac-turističko
odredište)
2. Kvarnerska turistička regija- raznovrsna turistička podjela- dijeli se na
- Opatijsko Primorje- najstarije
- Riječko primorje- izrazito tranzitan položaj (raskrižje putova)
- Crikveničko- vinodolsko primorje- kupališni i zdravstveni turizam
- Kvarnersko otočje- atraktivne turističke destinacije
3. Sjevernodalmatinska turistička regija-Zadar, Vodice, Šibenik, Pag
4. Srednjodalmatinska turistička regija- Sve se više traži na turističkom tržištu- Trogir, Kaštela, Split i
Omiš
5. Južnodalmatinska turistička regija- područje Dubrovnika- kupališni turizam
Naselja Primorske Hrvatske

-Gradovi Primorske Hrvatske pripadaju sredozemnom kulturno- graditeljskom krugu (mediteranski tip
naselja)- obilježja: kamen građevni materijal, uske ulice (kale), istaknuti gradski trg, ulice orijentirane
prema stranama svijeta

-Juraj Dalmatinac

-Akropolska naselja- nastala na brežuljcima- opasani bedemima-srednji vijek- obrana-

-Unutrašnjost Istre- Motovun i Hum

-Seoska naselja zbijena zbog zaštite od snažnih vjetrova ili ljetnih vrućina

-Stihijska gradnja- neplanirana gradnja- nakon 2. svjetskog rata- nakon Domovinskog rata

-Tipovi seoskih naselja- zbijena- raštrkana i akropolska

-Makroregije Primorske Hrvatske- prostor koji je organizacijski vezan za veliki grad-Riječka i Splitska

-4 regionalna središta- Pula, Zadar, Šibenik, Dubrovnika