JADRANSKO MORE

- nastalo u halocenu transgresijom morske vode za 120 metara

- 2/3 Jadrana je pliće od 200 m
- sjeverozapad – plići, jugoistok – dublji
- najveća izmjerena dubina 1233 m – Južnojadranska kotlina
- prosječna dubina – 252 m
- površina oko 140 000km2
- Virsko more
- sa Sredozemnim povezuju Otrantska vrata i Jonsko more
- Indeks razvedenosti obale (Hrvatska): 3.4
- Pag ima najrazvedeniju obalu

FIZIČKA SVOJSTVA JADRANSKOG MORA

- temperatura
- toplo more (22 – 25 Celzijeva stupnja ljeti) – pogodno za kupanje (turizam)
- sjeverni dio hladniji (hladnije kopno na plitko more) zimi ima manje temp. od
jugoistočnog
- temp. dubinske vode ne prelazi 11 Celzijeva
- slanost
- salinitet 38 promila – spada pod vrlo slana mora
- slanost se povećava od sjevera prema jugu
- prozirnost
- prosječna prozirnost od 20 do 33 m, max je 56 m
- povećava se prema pučini i prema jugu
- prozirnost je pokazatelj čistoće i biološkog siromaštva
- prozirnost narušuje cvjetanje mora -
- boja
- Jadransko je more pretežno modre boje
- boja ovisi o podlozi, vegetaciji, vremenskim prilikama, bogatstvu biljnog i životinjskog
svijeta
- biološki svijet Jadrana
- siromašno biljnim i životinjskim vrstama
- uzrok tomu je nedostatak hranjivih tvari (fosfat)
- 3 skupine živog svijeta:
1. nekton
2. plankton
3. bentos

GIBANJE MORSKE VODE

- morske struje – horizontalna gibanja morske vode (smjer kretanja obrnut gibanja kazaljke na
satu – VRIJEDI SAMO ZA SJEVERNU HEMISFERU!)
- morske struje u Jadranu – ulaze kroz Otrantska vrata  istočna obala Jadrana (Hrvatska);
tada je struja topla i sporije se giba zbog razvedenosti obale  na kraju mora skreću i gibaju
se zapadnom (talijanskom) obalom gdje postaju brze i hladne
- morskim strujama treba 12 sati da obiđu cijelu obalu
- morske mijene
 - AMFIDROMIJA – plima i oseka u Jadranu nastaju zbog kružnog gibanja morskih struja,
a ne mjesečevih mijena
- smjenjuju se svakih 12 sati
- veći plimne amplitude su na sjever (80 cm) , a manje na jugu (25 cm)
- morski valovi – najčešće ih uzrokuje vjetar
-