RAT U GORSKOM KARABAHU

Prof.dr. Ranko Mirić Ćazim Hercegović

 Rat u Gorskom Karabahu bio je oružani sukob između Armenaca u Gorskom Karbahu koje je
podržavala Republika Armenije i Azerbajdžana koji se odvijao između 1988. i 1994. u pokrajini
Gorski Karabah.
 Narodna skupština Gorskog Karbaha glasala je za ujedinjenje Karabaha s Armenijom, dok je
također održan i referendum, kojeg su Azeri u Karabahu uglavnom bojkotirali, na kojem se
većina stanovništva izjasnila za nezavisnost.

 Zahtjev za ujedinjenjem s Armenijom, koji je dosegao svoj vrhunac krajem 1980.-ih, počeo je
kao miran poduhvat.
 Međutim, sljedećih mjeseci, kako se bližio raspad SSSR-a, pokret se razvio u nasilan sukob
između Armenaca i Azera što je rezultiralo tvrdnjama o etničkom čišćenju s obje strane.
 Među-etnički sukob ubrzo se rasplamsao nakon što je parlament Autonomne Oblasti Gorski
Karabah 20. januara 1988. izglasao odluku o pripajanju pokrajine Armeniji.
 Nastanak armenskog separatističkog pokreta olakašalo je i stanje u tadašnjem SSSR-u.
 Borbe širokih razmjera izbile su u zimu 1992.
 Međunarodno posredništvo nekoliko grupa uključujući evropski OSCE, nije bilo uspješno u
donošenju rezolucije s kojom bi obje strane bile zadovoljne.
 Do kraja rata 1994. Armenci su imali punu kontrolu nad većinom enklave te su držali i oko 9 %
azerbajdžanskog teritorija.
 Kao rezultat sukoba, raseljeno je oko 230.000 Armenaca iz Azerbajdžana te 800.000 Azera iz
Armenije i Karabaha.
 Prekid vatre je potpisan uz rusko posredništvo u maj 1994.