Kultura i civilizacija Rusije

Ruska Federacija (rus. ) ili Rusija (rus. ) drava je na istoku Europe i sjeveru Azije. Povrinom je najvea drava na svijetu (oko 11,5% zemaljsko kopna), ali po !roju stanovnika zauzima tek deveto mjesto. Prema poda"ima iz sije#nja $%1$. &usija ima 1'( %(% 1%) stanovnika. *lavni rad !skva nalazi se u europskom dijelu drave. &usija je najvea drava nastala raspadom +ovjetsko +aveza i ujedno se smatra njezinom nasljedni"om. "avez "!vjetski# "!cijalisti$ki# Re%u&lika (#esto zvan i "!vjetski "avez, poznat i pod krati"om """R) je drava nastala '())* na prostoru ,arske &usije pod vodstvom -ladimira .lji#a /enjina i 0omunisti#ke partije, nestala '(('* ., a sastojala se od 15 repu!lika. 1ila je vodea svjetska komunisti#ka sila. Posljednji predsjednik !io je 2i3ail *or!a#ov. 4akon raspada +ovjetsko +aveza nastale su sljedee drave5 &usija, 6krajina, 1jelorusija, 2oldova7 *ruzija, Armenija, Azer!ajdan, 0aza3stan, 6z!ekistan, 8urkmenistan, 0ir istan, 8adikistan, Estonija, /itva i /atvija. *odine '(()* sve te drave (osim Estonije, /itve i /atvije) ujedinili su se u +ajed,icu -e!vis,i# .r/ava 0+-.1 9rus. 234567 8974:;< =3467 028=1:; ospodarski i politi#ki savez !ivi3 sovjetski3 repu!lika. >ra,ice Rusije 4a zapadu &usija rani#i s (od sjevera prema ju u)5

4orvekom <inskom Estonijom /atvijom 1jelorusijom 6krajinom

&uska enklava Kali,ji,?rad rani#i i s /itvom i Poljskom. 4a ju u rani#i s (od zapada prema istoku)5

1

*ruzijom A!3azijom1 =unom >setijom$

@&#azija (rus. ?@ABCDEF) je drava na 0avkazu koja je pro lasila svoju neovisnost od *ruzije nakon rata voGeno 1HH$. I 1HH(. odine. Jo danas su je kao neovisnu Re%u&liku @&#aziju priznale &usija, 4ikara va, -enezuela i 4auru, te =una >setija i 8ransistria. $ Predsjednik &usije Jmitrij 2edvedev priznao je neovisnost Au/,e Bsetije $). kolovoza $%%K. i pozvao predstavnike dru i3 drava da slijede nje ov primjer. Predstavni"i Europske 6nije i 4A8> +aveza odma3 su osudili rusko priznanje junoosetijske neovinosti kao namjerno krenje 2eGunarodno prava, te su pozvali na o#uvanje teritorijalno

Azer!ajdanom 0aza3stanom 0inom 2on olijom +jevernom 0orejom =apanom (morska rani"a)

4a istoku rani#i sa +AJIom (morska rani"a). -ajveCi ?rad!viD 2oskva ; 11 )1$ H'( stanovnika +anktIPeter!ur ; 5 %%% %%% stanovnika 4ovosi!irsk ; 1 'HK H$1 stanovnika =ekaterin!ur ; 1 '11 1(L stanovnika 4jini 4ov orod ; 1 $)( )$1 stanovnika +amara ; 1 1)H $K' stanovnika 0azanM ; 1 1)1 (%K stanovnika >msk ; 1 15) 5K( stanovnika Nelja!insk ; 1 1'( '5K stanovnika &ostovInaIJonu ; 1 %H) ''K stanovnika 6Oa ; 1 %L$ $H1 stanovnika -ol o rad ; 1 %1K L(H stanovnika PermM ; 1 %%% )LH stanovnika 0rasnojarsk ; 1 %%( H%% stanovnika Et,i$ke sku%i,e Rusije ; oko 1)% naroda5 &usi (K%% stanovnitva), 8atari ((,K(%), 6krajin"i ($,%(%), 1akiri (1,15%) itd. +eFlj!%is &usija se o!i#no dijeli na zapadni europski (oko (,5 mil. kmP) i isto#ni azijski dio ; "i&ir (1(,5 mil. kmP). Prirodnu rani"u ovi3 dvaju dijelova #ini orje Gral koje se prostire u smjeru sjever ; ju u duljini od oko $%%% km od +jeverno ledeno mora do rani"e s 0aza3stanom. -eina stanovnika &uske <edera"ije je naseljena u zapadnom europskom dijelu drave, pose!no u veim ruskim radovima. Eur!%ska Rusija 4ajvei dio europsko dijela &usije zauzima .sto#noeuropska ravni"a, s nizinskim reljeOom koji samo pone dje prelazi u uzvisine (-aldajska i +rednjeruska na zapadu, Privolje uz srednji tok -ol e) #iji vr3ovi ne prelaze $%% I '%% m. 0roz ovu nizinu protje#e H!l?a (()KK km), ospodarski i kulturalno najvanija ruska rijeka te najdua rijeka u Europi. Prevladava kontinentalna klima koja na krajnjem sjeveru prelazi u polarnu, a u uskom pojasu "rnomorsko prio!alja u mediteransku. >d
inte riteta i suverenosti *ruzije. +lu!eno =unu >setiju priznaju i s njom imaju uspostavljene diplomatske odnose &usija, 4ikara va, -enezuela i 4auru.

sjevera prema ju u redaju se pojasevi "rno ori#ne ume, mijeane ume, prijelazne umskoIstepske zone, te stepa pokrivena plodnom "rni"om (#ernozemom). 6z o!ale 0aspijsko mora z!o jako isparavanja prisutna je i polupustinja. 4a krajnjem ju u europske &usije rani"u s *ruzijom i Azer!ajdanom #ini orje 0avkaz s najviom to#kom &usije i "jelokupno Europsko kontinenta, El&rus!F (5)(( m). "i&ir 4a zapadu +i!ira prostire se olema Qapadnosi!irska ravni"a kroz koju protje#e najdua ruska rijeka B&I (s .rtiem 55)K km, 5. na svijetu). .zmeGu rijeke Ae,isej na zapadu Je,e na istoku nalazi se +rednjesi!irska visoravan s vr3ovima do 1L%% m. +rednjejakutska ravni"a kroz koju protje#e /ena dijeli ovu visoravan od planinski3 lana"a isto#no +i!ira. 4a ju u i istoku +i!ira do o!ala 8i3o o"eana prevladava planinski reljeO s lan"ima #iji su vr3ovi u lavnom iznad $%%% m (1elu3a u Altajskom lan"u ; '5%) m, 0lju#evska +opka na 0am#atki ; 'L5% m). >vdje se nalazi i najvee i najdu!lje rusko jezero ; Kajkalsk! ((1.5%% kmP, du!ina 1)(L m, najdu!lje na svijetu). 0lima vee dijela +i!ira je vrlo otra kontinentalna koja na sjeveru prelazi u polarnu, a na veim nadmorskim visinima u planinsku. 6 +i!iru se nalazi selo LMFMk, (RST. L:NO) ; naj3ladnije stalno nastanjeno mjesto na naem planetu dje je 1H$). odine izmjerena najnia za!iljeena temperatura5 IL1,$ ,. Prevladavaju uste "rno ori#ne ume ; taj e, sa zonama oskudne ve eta"ije ; tundrama ; i zonama trajno leda na krajnjem sjeveru. &uski daleki istok ima monsunsku klimu. .r/av,! urePe,je &usija je Oederativna repu!lika s polupredsjedni#kim sustavom vlasti. Qakonodavnu vlast ima dvodomna Federal,a sku%Qti,a (rus. RSO TO). Qastupnike ornje doma, "avjeta Uederacije (rus. 276 V), imenuju Uederal,i su&jekti (repu!like, o!lasti, krajevi i dr.), a zastupni"i donje doma, .uFe (rus. =367OO 3:), !iraju se u izravnim iz!orima na mandat od #etiri odine mjeavinom propor"ionalno i veinsko sustava. .zvrnu vlast dijele predsjednik i vlada na #elu s premijerom. Predsjednik repu!like !ira se direktnim iz!orima dvokrunim sustavom na #etiri odine, a moe na poloaju provesti najvie dva mandata. Predsjednik predlae Jumi sastav vlade koje ona potvrGuje natpolovi#nom veinom. Ako Juma tri puta od!ije potvrditi vladu, predsjednik je moe raspustiti i sazvati nove iz!ore. Predsjednik ima i !rojne dru e ovlasti u podru#ju imenovanja, #esto je ini"ijator zakonodavstva i vr3ovni je zapovjednik oruani3 sna a.

Federal,a struktura <ederalna struktura &usije je sloena i o!u3vaa WX Uederal,i# su&jekata s razli#itim razinama autonomije. 4ajveu autonomiju ima $1 autonomna repu!lika 9to su npr. Ne#enija, 8atarstan ili najvea +a3a (=akutija):. >sim nji3, postoji i ' autonomni3 okru a i 1 autonomna o!last. -eina ovi3 autonomni3 jedini"a osnovana je za vrijeme komunizma u skladu s tadanjom politikom o na"ionalnostima koja je svakoj veoj na"ionalnosti davala pravo na domi"ilni teritorij. >statak dravno teritorija podijeljen je na upravne jedini"e koje imaju manje Oormalne autonomije. 8o su ') o!lasti, H krajeva i $ Oederalna rada (2oskva i +anktIPeter!ur ). Yst!$,i "lave,iD ,ajstarije d!&a Povjesni#ari jo uvijek nisu u mo unosti s potpunom to#nou ustanoviti dje i kad su se pojavili prvi +laveni. Poznato je samo to da su prije neki3 15%% odina, oko Z[[* ?!di,e, +laveni ivjeli na prostorima da,aQ,je \!ljske i Gkraji,e. \reci "lave,a !ili su dio drevne indoeuropske jedinstvene skupine naroda, koja je !ila nastanjena na nepre lednim prostorima Euroazije. + vremenom su se iz mase indoeuropski3 plemena po#ele izdvajati skupine, !liske po jeziku, o!i#ajima i kulturi. +laveni su postali jedan od ti3 plemenski3 saveza. >ni su naseljavali podru#ja sredinje i isto#ne Europe. \rad!F!vi,!F "lave,a sFatra se %r!st!r izFePu rijeka El&e i .,je%ra* + to podru#ja su +laveni u %rv!j %!l!vici Y* tisuCljeCa 0d! Z[[* ?!di,e1 po#eli raseljavanje u smjeru rijeke .,je%ar, ali i na sjever, u podru#je jezera YljFe,. 8aj dio +lavena je do!io naziv ]ist!$,i "lave,i^. /jetopisi ovore o '_ %leFe,ski# saveza ist!$,i# "lave,a. Yst!$,i "lave,i su zajed,i$ki %reci suvreFe,i# ,ar!daD Rusa` Kjel!rusa i Gkraji,aca* >snovna zanimanja +lavena !ila su zeFlj!rad,ja i st!$arstv!. Qajedni"a u kojoj su ivjeli isto#ni +laveni nije !ila rodovska, ne o terit!rijal,a. 8o zna#i da je ona predstavljala zajednitvo mali3 o!itelji, koje su !ile zauzete kolektivnim radom, na jednom prostoru. Ra$u,a,je vreFe,a +laveni su vodili po izFje,aFa ziFe i ljeta. +va pitanja od ivotne vanosti su rjeavali na tzv. vijeCiFa ; skupovima plemena. 0od +lavena su najvei autoritet i u led uivali starci ; ljudi s ivotnim iskustvom, oni koji su puno to a vidjeli, znali i mo li. 4ajmudrije i naj"jenjenije meGu so!om !irali su za voGu i pokoravali su mu se !ez po ovora. +laveni su !ili %!?a,i* \!?a,stv! 0F,!?!&!Qtv!` %!liteizaF1 je vjera koja u se!i sadrava vjeru ne u jedno , ne o u mno e !o ove. Po s3vaanju drevni3 +lavena, na ne!u su ivjela viQa &!/a,stva, a na zemlji i pod zemljom ; du#!vi. 1ilo i3 je vie od dvjesto i svaki od nji3 je mo ao

'

utje"ati na ivot plemena, na sud!inu pojedino #ovjeka, nosei sad do!ro, sad zlo, sad rodnu odinu, sad suu i oskudi"u. Yd!li 0kuFiri1 su prikazi, reprezenta"ije !oanstava, napravljeni od drveta ili kamena7 !ili su postavljeni na vidnim mjestima. +laveni su im kao rtvu prinosili razne ivotinje, pti"e, a ponekad i ljude. =edan od lavni3 !o ova !io je \eru, 0rus. a3O1, !o oluje i munje. *romovnik Perun (slavenski Qeus ili =upiter) povezan je sa #etiri strane svijeta i upravo je #etvrti dan u tjednu ; $etvrtak ; posveen Perunu. >datle dolazi ruski izraz UVWTXY ZW[ZE\]B ^ \Y_^YR`a (doslovno prevedeno5 Uposlije kii"e u #etvrtaka), ekvivalent u 3rvatskom jeziku je Ukad na vr!i rodi roGea. Pri odom sve#anosti u #ast !o a Peruna prinosile su se rtve ; u!ijalo se %ijetla ili #ak &ika, pri #emu !i posveeno mjesto !ilo okrueno strijelama. Prinoenje rtve odvijalo se pokraj #rasta, koje su +laveni smatrali jednim od naj"jenjeniji3 vrsta sta!ala, a sim!olizirao je muko na#elo, mo, sna u, #vrstou. Pored idola Peruna je stalno orjela vatra i ako !i se u asila, #uvara koji ju je pazio #ekala je smrt. -je#na vatra koja ori i danas u spomen na po inule vojnike (na primjer, pokraj zidina 0remlja na ,rvenom tr u) povezana je s tim drevnim po anskim o!i#ajem. Perunovom enom smatra se ljetnom olujom. 6 vrijeme kranstva, vjerovanje u Peruna i nje ove vojni#ke atri!ute, kao i pri#e o nje ovim !itkama s demonima su preneseni na %r!r!ka Yliju. 6 ruskom Oolkloru se lik %r!r!ka Ylije st!%i! s lik!F viteza Ylije &!r&e s deF!,skiF &iCiFa. "var!? 0rus. 27d1 je !o ne!a, ota"I4e!o, vladar ne!a i o nja. +taroindijska rije# Usvar aa se prevodi kao Usvara (ne!o) i U aa (3od). Ju o vremena se nebo u +lavena nazivalo svarga. Pod vlau .a/d&!?a 0rus. e5STd1, sina +varo a, !ilo je sun"e. Jad!o je jedan od lavni3 !o ova u slavenskoj mitolo iji, !o sun#ane svjetlosti, ivotne sile. Qa +lavene to je !o koji daje svjetlost i toplinu sun"a i koji pomi#e ne!eska tijela, ozna#avajui izmjenu dana i noi, odinji3 do!a, odina i stoljea. 6lazi u kru Uautenti#ni3a slavenski3 !o ova, o kojem se pisalo u mno im srednjovjekovnim rukopisima i o kojem postoje znakovi tovanja kod svi3 slavenski3 naroda. Jad!o se javlja u svojstvu junaka, sli#no a drevno r#kom Prometeju, koji je ljudima darovao vatru. Jada 0rus. f1 je !o inja lju!avi, !raka, ljepote. + korijenom Ulada povezane su mno e ruske rije#i5 ; sklad, mir, prijateljstvo7 ; ivjeti u su lasju, prijateljstvu7 ; do!ar, skladan, prijateljski7 ; u starini5 ime od milja za voljenu enu ili mua. /ada je ur!Fca . >ni nisu sli#ni samo po iFe,u, ne o i po s%!s!&,!sti k!Q 0rus. bcS1* >na je !o inja ljeta kao odinje do!a i ljeta #ovje#je ivota ; mladosti. 4jeno vrijeme dolazi upravo s ljetnom kiom i prvom

slavenska -enera. 6 ruskim !ajkama /ada je predstavljena u enskim likovima 2arje 2orevne i -asilise Premudre, koje predstavljaju sim!ole du3ovne ljepote. "tri&!? 0rus. 26Td1 je slavenski !o vjetra. 4e zna se je li postojala stalna (ustaljena) svetkovina u #ast +tri!o a, ali nje a su spominjali i slavili zajedno s Jad!o om. -jerojatno je da su vjetar, kao i kia i sun"e, smatrani najvanijima u ivotu zemljoradnika. +tri!o a su molili i moreplov"i, da im dade Uvjetra u jedraa. Aaril! 0rus. gR1 je !o proljea, proljetne ve eta"ije i plodnosti. 4je ovo vrijeme dolazi s jakim proljetnim i ljetnim sun"em. 6 to vrijeme na Qemlji kod svi3 ivi3 !ia nastupa period sna e i ener ije te dotoka ivotne sile. &ije#i koje su se u ruskom jeziku sa#uvale, a imaju korijen h-, povezuju ime to !o a s proljetnom plodnou, na primjer ; proljetni, koji se je zemlje, voda i proizvodi u proljee (o poljoprivrednim radovima). Heles ili H!l!s 0rus. iR j iR1 u slavenskoj mitolo iji !o podzemlja7 povezivan je sa stokom, ma ijom, laz!eni"ima i !o atstvom. -eles (-olos) je jedan od najstariji3 i oso!ito tovani3 slavenski3 !o ova. >n je !io zatitnik domai3 ivotinja i stoke. + o!zirom na to da je u staro vrijeme stoka u &usiji smatrana osnovnim !o atstvom plemena i o!itelji, onda se -eles smatrao jo i !o om !o atstva. 6 kransko vrijeme -eles je zamijenjen kranskim zatitnikom stoke, svetiF HlasijeF. +veti -lasij, kako ovore stari rukopisi, u vrijeme pro ona krana se skrivao u peini, dje su se okupljale divlje ivotinje i od nje a primale !la oslov i is"jeljenje. 2olitvama, prinoenjem rtvi i dru im o!redima upravljali su sluitelji po anske reli ije ; %!?a,ski sveCe,ici* 0od +lavena, re"i su se jo nazivali vra$eviFa i $ar!&,jaciFa. 4aziv ]7R<7^ 0vra$1 dolazi od imena !o a -elesa ili -olo3a. /judi su vjerovali da vra#evi mo u komuni"irati s !o ovima5 doznavati to !o ovi ele, #ime su nezadovoljni, to tre!a uraditi kako !i i3 se udo!rovoljilo, itd. >sim to a, vra#evi su se !avili prori"anjima i predskazanjima. Qa vrijeme prori"anja, vra#evi su pitali !o ove to e se desiti u !udunosti i ljudi su vjerovali u to da im !o ovi od ovaraju, posredstvom vra#eva. Qato se smatralo da vra#evi mo u predskazivati !udunost. -ra#evi su uvijek lasili za #udesne lije#nike jer su mo li upaliti Uivu vatrua u se!i, a poznavali su zakone prirode, kao i svijet mrtvi3. >pe je poznato da su se drevni sve#ani po anski o!redi po mjeri sla!ljenja vjere u nji3ovu #aro!nu silu preo!raavali u veselu za!avu seoske mladei. 4eki su i danas popularni o!i#aji preuzeti iz po anski3 kultova. &ije# je zapravo o pretkranskim narodnim o!i#ajima koji su vezani uz zimski i ljetni sun"ostaj, te proljetnu i jesensku ravnodnevi"u. Kar,eval 0rus. bRO1 je prazni#ni "iklus koji se u &usiji sa#uvao od po anski3 vremena, a povezan je s ispraajem zime i do#ekom proljea. 0arneval se odrava u posljednjem

tjednu pred -elikim postom (0orizmom), sedam tjedana prije 6skrsa. *lavne oso!ine karnevala su pala#inke i narodna veselja. Prije pojave kranstva taj se !la dan o!iljeavao krajem oujka na dan proljetne ravnodnevi"e. /judi su od davnine doivljavali proljee kao po#etak novo ivota i slavili +un"e koje daje ivot i ener iju svemu to je ivo. 6 #ast +un"a su se pekle pala#inke (rus. TRO;). Jrevni +laveni su vjerovali da su s okru lom, rumenom pala#inkom, tako sli#nom +un"u, ujedno jeli i djeli nje ove topline i sna e. Yva, Ku%ala (rus. k7O l3mR) je narodni praznik koji se slavi u &usiji 6krajini i u mno im dijelovima Europe na dan ljetnje sun"ostaja. 4aziv to praznika je nastao kao posljedi"a spajanja dana uo#i svetkovine roGenja sv. .vana 0rstitelja, to jest $(. lipnja uve#er, koji se po#eo slaviti u &usiji s pri3vaanjem kranstva, i pretkransko slavensko praznika posveeno drevnom po anskom !o u 0upali. Praznik je !io vezan uz etvene o!i#aje i po#etak ljeta. Ku%al! 0rus. l3mR j l3mR1 je slavensko !oanstvo uroda, o!ilja i veselja (U!o ljetaa). 6 narodu su izraGivali i lutku (nazivanu 0upalo) od slame ili drveta, odjevenu u ensku odjeu koja je u sve#anoj povor"i donoena do rijeke i !a"ana u vodu ili u vatru. 6 tom o!i#aju vanu ulo u ima kupanje, skakanje preko krijesa, pletenje ivanjsko "vijea i !a"anje "vijea u vodu. -jerovalo se da je ovo jedina no u odini u kojoj paprat "vijeta i da taj "vijet ima ma i#nu mo. >n tada moe unititi demone, podariti uspje3 ili veliko !o atstvo. 6z dan zimsko sun"ostaja vezani koledarski o!i#aji mno i3 slavenski3 zemalja 0rus. lR1. 6 razdo!lju od $5 prosin"a do ). sije#nja (-elesov dan u slavenskoj mitolo iji) koledari su se o!la#ili u kostime ivotinja (medvjeda, konja, koze, krave), koji sim!oliziraju plodnost, !o atstvo i izi!ilje te o!ilazili kue i pjevali o!redne narodne pjesme kolende 0rus. R1. *lava kue koju !i posjetili u ostio !i i3 i darovao !i im okru li kru3 i kola#e. +matralo se da !i koledari tako osi urali do!ru sreu i !o atstvo o!itelji te odine.

Kijevska Rusija 0n* st!ljeCe o %rva %!l!vica nYYY* st!ljeCa1 6 pretpovijesno razdo!lje juna ruska stepa !ila je naseljena mnotvom nomadski3 plemena5 +kiti, +armati (srednjoazijski narodi), bazari (turkijska nomadska plemena) i dr. +lavenski narodi stoljeima su se irili u ornjim dijelovima dolina rijeka to su se slijevale u ,rno more. 8o je kretanje, zapo#eto jo po#etkom nove ere, zavrilo oko -... stoljea. 6 H* st!ljeCu isto#noslavensko pleme \!lja,i (rus. mRO) iz radilo je rad Kijev na rije"i Jnjepar. >tprilike u -.... stoljeu slavenska plemena prili#no su usto naseljavala !reuljke u okoli"i 0ijeva. 6 Yn* st!ljeCu na podru#ju dananje 6krajine, 1jelorusije i zapadne &usije pojavila se prva isto#noslavenska drava Kijevska RusI j Kijevska Rusija (rus. l47 3S). L

+matra se da su veliku ulo u u stvaranju prve isto#noslavenske drave odi rali ratni plaeni"i Harjazi (rus. 7d) koji su dolazili sa prostora dananje cvedske i 4orverke. Po le endi, prvi varjaki vladar !io je Rjurik (rus. p), okrunjen oko K)%., a nje ovi su nasljedni"i( krenuli u o!jedinjavanje okolni3 slavenski3 plemena te prenijeli prijestolje iz 4ov oroda na sjeveru dananje &usije u 0ijev, danas lavni rad 6krajine. -arjaki knez &jurik osnovao je starorusku vladarsku dinastiju Rjurik!vi$i (rus. p7q). &jurikovi potom"i zavladali su 0ijevom i "ijelom &usijom, najprije kao knezovi, a onda kao "arevi do 'Z(W* odine, kada je s Fj!d!r!F Yva,!vi$eF izumrla dinastija &jurikovi#a. 0ijevska &usija je !ila jedna od najvei3 drava tadanje Europe s ospodarstvom utemeljenim na tr ovini meGu +kandinavijom i 1izantom. >dlu#ujuim za kasniju povijest isto#ni3 +lavena pokazalo se pri3vaanje %rav!slavlja kao dravne reli ije (WW. u do!a veliko kneza HladiFira (rus. iR:, H5K.I1%15.), sina kneza +vjatoslava, koje je za posljedi"u imalo snanu vezu "rkve i drave i izola"iju od katoli#ko , a kasnije i protestantsko ostatka Europe. >!raenje na kranstvo uslijedilo je HKK. odine poto su se izaslani"i kneza -ladimira vratili iz !izantsko ,ari rada s u odnim dojmovima o sjaju !izantske kulture. Prema povijesnim zapisima knez -ladimir je od!a"io judaizam tvrdei da 1o nije mo ao voljeti didove, jer i3 ina#e ne !i raz!a"ao po "ijeloj zemlji, kao i islam s o!razloenjem da ruski narod ne !i mo ao ivjeti !ez alko3ola. 0ijevska &usija se nalazila na vr3un"u kulturne, vojne i politi#ke moi za vrijeme sina kneza -ladimira Aar!slava udr!? (rus. gR7 b3;, HLK.I1%5'.), koji je !io na #elu prve isto#noslavenske drave tijekom razdo!lja izmeGu 1%1H. i 1%5'. odine. =aroslav je u svoje vrijeme !io posljednji knez koji je vrlo uspjeno odolijevao svim vojnim i politi#kim napadima te je razvijao kransku kulturu stvorivi od 0ijeva i 0ijevske &usije najvee ospodarsko i kulturno sredite srednjovjekovne Europe. 6 nje ovo je vrijeme 0ijevska &usija politi#ki i ekonomski sta!ilizirana te priznata u irim srednjovjekovnim europskim i svjetskim kru ovima kao jedna od najrazvijeni3 drava to vremena. =aroslav je promovirao prijateljske i politi#ke veze s ostalim razvijenim dravama u okruenju, ali pose!no sa zapadnom Europom, z!o #e a je postao poznat pod imenom ezet Europef. 4je ova ena .rena je !ila ki kralja cvedske, ki Eliza!eta udala se za norverko kralja barolda ...., dru a ki Anastazija se udala za u arsko kralja Andreja .., a najmlaGa ki Ana se udala za Oran"usko kralja benrika ., najstariji sin .zjaslav oenio je njema#ku prin"ezu *ertrudu. *odine 1%(L. uspostavljena je "rkvena 3ijerar3ija na #elu s 0ijevskim metropolitom &usinom .larionom, koji je !io od ovoran ,ari radskom patrijar3u u 1izantu. =aroslav je ujedno !io i veliki raditelj te je iz radio "rkve !izanstko stila, o!novio i u#vrstio vei
(

0nez Ble? (rus. LRd, KLK.IH1$.), knez Y?!r (rus. kdS, H1$.IH'5.), kne inja Bl?a (rus. LRSd, H'5.IH)$.) i knez "vjat!slav (rus. 276R7, H)'.IHL$.).

!roj tvrGava, unaprijedio je zakone drave i uspostavio sudove. 4aziv e2udrif =aroslav je do!io za3valjujui stvaranju najstarije z!irke staroruski3 zakona e Ruska %ravdar (rus. e3 m7r). 0nez =aroslav 2udri je prije svoje smrti podijelio vlast nad 0ijevskom &usijom meGu svojim sinovima i nea"ima. Poslije nje ove smrti neslo a &jurikovi#a potkapala je dravu dio!ama i ratovima. HladiFir !,!Fa# (rus. iR: bO:<) uspostavio je dodue !,?!liFa koji u g.... stoljeu unitili starorusku rad koji je imao preko '%% "rkvi i K jedinstvo, ali poslije nje ove kratke vladavine (111(.I11$5.) staroruska drava se raspadala na manje kneevine, nesposo!ne oduprijeti se vojsku. 0ijev je u vrijeme =aroslava izrastao u veliki tr ova#ki3 sredita. 8ada je iz raGena Katedrala "vete "!Uije (rus. 2V T) koja se i danas renovirana nalazi u 0ijevu. 0atedrala +v. +oOije ime je do!ila po svojoj neto poznatijoj istoimenoj izvornoj ina#i"i u 0onstantinopolu Aja +oOiji ( r#ki za e,rkva svete mudrostif). 0atedrala je izvorno !ila mauzolejom kijevski3 vladara te su tu pored kneza =aroslava 2udro sa3ranjeni i -ladimir ... 2onoma3 te -sevolod .. =aroslavi#. 6 !lizini 0atedrale +v. +oOije nalazi se Kijev!h%e$erska lavra (rus. l7haq f7). 8o je najstarije pravoslavno svetite isto#ni3 +lavena osnovano 1%51. odine, a smjeteno je na dva umovita !rda koja ledaju na o!ale rijeke Jnjepar. 6 svetitu se takoGer nalaze i piljski manastiri osnovani 1%15. odine. +tara ruska rije# mq (u suvremenom ruskom jeziku ; mst) zna#i epiljaf, a Ru7 ozna#ava visoko pozi"ionirane pravoslavne manastire, sto a 0ijevoIpe#erska lavra zna#i e0ijevski piljski manastirf. 1io je to vaan "entar srednjovjekovne pismenosti u kojem su se prevodile i prepisivale knji e te nastajali or inalni spisi. 6 0ijevoIpe#erskoj lavri radio je -est!r Jjet!%isac (rus. 86 f6m, 1%5).I111'.) ; mona3 koji je napisao neke od najstariji3 staroruski3 spisa. 4ajpoznatije mu je djelo e\!vijest Fi,uli# ?!di,a (rus. va76S 7:OO;< R6r) ; ljetopis koji ovori o povijesti isto#ni3 +lavena te opisuje po#etke razvoja 0ijevske &usije. =ezik je nje ovi3 spisa staroslavenski s mno o rusizama. Jetalji o raznim skupinama +lavena od oso!ito su zna#enja. .pak, u nje ovo su djelo ule i mno e le ende, a stil mu je ponekad toliko pjesni#ki da se misli kako je koristio narodne epske pjesme ; &ili,e (rus. T;RO;). Prva djela staroruske knjievnosti nisu pisana na staroruskom jeziku, ne o na staroslavenskom, jeziku koji je !io prvi pisani jezik u 0ijevskoj &usiji i na prostorima dananje &usije. "tar!slave,ski jezik prvi je knjievni slavenski jezik, kreiran na osnovi makedonsko ovora iz okoli"e +oluna u .g. stoljeu. +tvorili su a misionari, +veti wiril i et!d (rus. lRR bV), i iskoristili za prijevod 1i!lije i ostali3 tekstova s r#ko te za neke vlastite radove. +taroslavenska pisma !ila su ?la?!ljica i Cirilica. Prema miljenju dananji3 stru#njaka, la olji"a

je starije pismo te ju je stvorio hiril, a irili"a je nastala kasnije. +taroslavenski je postao litur ijski jezik Pravoslavne "rkve. +a sve veim razvojem pismenosti u 0ijevskoj &usiji, sve je vie knji a prevoGeno sa r#ko na staroslavenski. 8o su vjerski tekstovi, mise i !io raOije sveta"a. +taroslavenski jezik je u &usiji !io slu!eni jezik do g-... stoljea. 0rajem g... stoljea nastalo je najpoznatije dijelo staroruske knjievnosti v"l!v! ! v!j,i Y?!rev!jr (rus. v2R7 mR3 kd7r1* e+lovof pripada vr3unskim dosti nuima staroruske knjievnosti koje ni nakon osamsto odina postojanja nije iz u!ilo nita od svoje umjetni#ke uvjerljivosti, pa je u tom smislu jedinstvena pojava u kontekstu svi3 slavenski3 srednjovjekovni3 knjievnosti. Anonimno epsko djelo nastalo je na temelju stvarno povijesno do aGaja. *odine 11K5. knez 4ov orodaI+eversko . or pokree vojni po3od na Polov"e, stepski narod tatarskoI mon olsko a podrijetla koji je u g.. i g... stoljeu nastanjivao stepe uz ,rno more. 0nez . or je u !it"i !io zaro!ljen, a pjesma opisuje i nje ov !ije iz zaro!ljenitva. Poraz staroruske vojske doao je kao posljedi"a Oeudalne ras"jepkanosti 0ijevske &usije i nadmetanja pojedini3 knezova da svaki za se!e pri ra!i to vie slave ne !rinui se za zajedni#ke interese zemlje. +trane posljedi"e poraza potaknule su nepoznata autora da pjesni#kim jezikom pro ovori ne samo o slavi starorusko a oruja, ne o i o uzro"ima nevolja to ve vie od jedno a stoljea padaju na starorusku zemlju ; o Oeudalnim razmiri"ama. +to a je razumljiv onaj pu!li"isti#ki patos u autorovom o!raanju staroruskim knezovima da stanu u o!ranu zajedni#ke domovine. /irski opisi prirode, epska sna a u prikazivanju sudara (UQemlja tutnji, rijeke mutno teku, praina polja pokriva, stije ovi z!ore5 Polov"i idu od Jona, i s mora, i sa svi3 strana staroruske pukove opkolie. Jje"a Gavolja vikom polja pre radie, a 3ra!ri &usii pre radie "rvenim titovimaa) kao i elementi ovorni#ke proze oteavaju nam da odreGeno kaemo kojoj knjievnoj vrsti pripada ovo djelo. 4aj!lii emo ipak !iti istini ako a nazovemo ratnom pripovijeu (z!o teme) i epskom pjesmom (z!o o!rade teme). =edini sa#uvan ori inalni rukopis e+lovaf iz orio je u vrijeme 4apoleonovo napada na 2oskvu 1K1$. odine. 4a e+lovu o vojni . orevojf zasnovana je !%era rusko skladatelja @leksa,dra K!r!di,a vK,ez Y?!rr (rus. vlO9S kdSr, 1KH%). Rusija u nYH o nHY* st!ljeCu* Gs%!, !skve*

6 g.... stoljeu kanovi +lat,e x!rde' pot#inili su svojoj vlasti sve ruske kneevine. 4ji3ova vladavina je trajala $%% odina. &usija je ostala pod mon olskom vlau sve do '_W[.

'

+lat,a x!rda (rus. yR6 L) je srednjovjekovna mon olska drava koja je postojala od 1(. do15. st. Prostirala se na podru#ju rijeke -ol e, 0rima, sjeverno 0avkaza do 1akua i rijeke +ir Jarje u Aziji. *lavni rad je !io +araj. Qlatnu 3ordu je osnovao 1atu kan.

1%

odine. +amo se u 4ov orodu na sjeveru &usije mo la odrati ruska plemika repu!lika. Jru i ruski knezovi plaali su danak kanu Qlatne borde. 2eGu neovisnim ruskim kneevinama po#inje se isti"ati Helika k,e/evi,a *odine 'X)z. lavni rad kneevine postaje !skva (rus. iR lO567 b7) ; srednjovjekovna ruska drava osnovana u g.... stoljeu. !skva. *rad je nazvan prema rije"i (staroruski , doslovno e rad na rije"i 2oskvif). Prvo rusko spominjanje rada datira u ''_z* kada je knez Aurij .!l?!ruki (rus. { eRd3), osniva# 2oskve, pozvao kneza 4ov orodaI +eversko edoGi k meni, !rate, u 2oskvuf. Qa vrijeme vladavine kneza Yva,a Y (rus. k7O Y lR6, 1$KK.I1('%.) 2oskva je, oslanjanjui se na svoje do!re odnose s osvaja#ima (.van .. je postao jedini sakuplja# poreza za mon olskoItatarske vladare), zapo#ela irenje na okolna podru#ja. 6 g.-. stoljeu -elika kneevina 2oskva razvila se sta!ilnu i naprednu kneevinu koja je privukla veliki !roj iz!je li"a iz "ijele &usije. 6 dru oj polovi"i g.-. st. meGuso!ne !or!e izmeGu mon olski3 velmoa osla!ile su mo Qlatne borde. 2oskovski knez .iFitrije .!,ski (rus. e:6 eO), unuk .vana .., u !it"i na Kulik!v!F %!lju kod rijeke Jon K. rujna 'XW[. odine po!jeGuje vojsku Qlatne borde koju predvodi kan 2amaj i do!iva svoj nadimak Jonski. 2on oli su '_W[* pokuali na rije"i 6 ri napasti &use, no mjese"ima se ni jedna vojska nije usuGivala napasti dru u. 4a kraju su se 2on oli povukli s !ojno polja, a ova odina se ra#una kao prekretni"a u oslo!oGenju &usije od mon olske vlasti. Yva, YYY* (rus. k7O YYY*, 1')$.I15%5.) udvostru#uje dravni teritorij na ra#un susjedni3 drava te 2oskva postaje prijestolni"om "arstva koje e s vremenom o!u3vatiti sve teritorije dananje &usije i dru i3 zemalja. +mjerom .vana .... poao je i nje ov unuk Yva, YH* >r!z,i (rus. k7O YH =9O;, 15'L.I15K'.), prvi ruski vladar koji se 'Z_z* okrunio za "ara. .van *rozni je !io prvi "ar koji je pose nuo preko rani"a prijanji3 podru#ja 0ijevske &usije. 4je ov veliki vojni uspje3 postaje pripajanje 0azansko (155$.) i Astra3ansko (155).) kanata ; drava nastali3 nakon raspada Qlatne borde. .van .-. je pot#inio i okolne tatarske drave te je tako do!io nadzor uzdu "ijele -ol e. Jru i veliki prodor to je po#eo za nje ove vladavine, !io je preko 6rala, u +i!ir. 1ilo je to vie naseljavanje, ne o osvajanje. .vanovi prodori na zapad nisu !ili uspjeni5 /ivonski rat (155K.I15K$.) protiv Poljske i cvedske z!o izlaza na 1alti#ko more zavrio je porazom ruski3 sna a. =edan od razlo a neuspje3a !ila je .vanova stra3ovlada. .van .- je smatrao da su mu majku, a kasnije i neke dru e #lanove o!itelji u!ili &!ljari (rus. T) ; Oeudalni zemljoposjedni"i u &usiji. *odine 15)5. .van .-. *rozni do!iva dijelove naj!olje ruske zemlje u svoje ruke kako !i s nov"em sa ti3 posjeda mo ao Oinan"irati vlastite vojne sna e koje o nikome dru om ne !i ovisile. 8e trupe pod imenom

11

!%ri$,ici (rus. mqO) su imale zadatak da unitavaju svaki poten"ijalni otpor "arevoj vladavini. >pri#ni"i su koriteni u o!ra#unu protiv !oljara koji su se suprotstavljali samodravlju. 6 sedam odina du om krvoproliu pada veliki !roj !oljara s kojima je "ar imao puno nera#ieni3 ra#una z!o smrti unutar svoje o!itelji. Posljednja tra edija ovo a "ara !ilo je u!ojstvo vlastito sina i prijestolonasljednika .vana (15K1.). Poslije smrti .vana .-. 15K'. odine novi "ar postaje nje ov sin <jodor. 6mjesto po!ono ali sla!oumno Fj!d!ra Y (rus. | Y1 vladao je !rat nje ove ene K!ris >!du,!v (rus. } =3O7) ; od 15KL. kao re ent, a nakon <jodorove smrti 15HK. kao "ar. +uparni#ke !oljarske o!itelji optuile su 1orisa z!o nerazjanjene smrti najmlaGe sina .vana *rozno .Fitrija (15H1.). Qa Jmitrija se izdavao neki od!je li mona3 (od 1)%(. do 1)%).), pa je on uz potporu Poljske #ak uao u 2oskvu, i zemlja se nala u raGanskom ratu. Poslije smrti *odunova 1)%5. !oljari su iza!rali za "ara jedno a od svoji3, -asilija cujsko . 4jemu je odma3 osporio vlast dru i lani Jmitrij (1)%L.I1)1%.). 0ada je cujski pozvao u pomo cvedsku, poljske su sna e zauzele 2oskvu i sruile "ara, a kao pretendent na prijestolje pojavio se jedan poljski kraljevi. Povijesno razdo!lje poznato kao vd!&a sFut,jer, (rus. c:346O 74:), unutranji3 nereda i nemira, koje je trajalo !d 'Z(W* d! '~'X*, okon#alo se tek kad su &usi protjerali Poljake 5 i prijestolje povjerili i#ajlu Fj!d!r!vi$u R!Fa,!vu (rus. b<4R |7q :4O7` 1)1(.I1)'5.), prvom "aru iz dinastije R!Fa,!v koja je vladala &usijom od 1)1(. do ruenja monar3ije 1H1L. u vrijeme <e!ruarske revolu"ije. Kultur,i razv!j Rusije u nYH o nHYY* st!ljeCu Pod mon olskom okupa"ijom utje"aj 0ijeva je opadao, ali se stvarao utje"aj novo kulturno sredita ; 2oskve. &usija je sve do g-.... stoljea !ila izolirana od kulturno razvoja na zapadu pa je tako propustila renesansu. 0njievnost je u &usiji sta nirala. &uska knjievnost produ"irala je djela, svjetovna i vjerska, no ona su u lavnom prikazivala elju moskovski3 vladara za moi. Pri#e i pjesme kao to je nastala oko 1(H%. odine vKitka k!d .!,ar (v+ad!,Q$i,ar, rus. vyOsOr) slavile su po!jede &usa nad 2on olima. >stala djela opravdavala su elju &usije za vodstvom nad Pravoslavnom "rkvom i tvrdnje da se "rkvena prijestolni"a preselila iz &ima (&imsko ,arstvo) u 0onstantinopol (1izantsko ,arstvo), pa iz 0onstantinopola u 2oskvu (&usko ,arstvo). 2no a ve postojea djela su sakupljena i razvrstana, to je pokazalo elju vlasti da sistematizira vjerski, kulturni i politi#ki ivot. =edna od najzanimljiviji3 kompila"ija takvi3 pravila je e.!F!str!jr (vKuC,i redr, rus. ve:6r), koji osim pravila za svakodnevno odravanje
5

*odinji"a ulaska ruski3 vojnika u 0remlj o!iljeava se od $%%5. svako '. studeno kao na"ionalni praznik rusko jedinstva.

1$

kue nudi i moralne norme. eJomostrojf nije pravo knjievno djelo, no daje do!ar uvid u ideolo iju i svakodnevni"u &usije u g-.. stoljeu. Qa potre!e ,rkve radile su se !i!lijske kompozi"ije u mozaiku, Oreski i ikonama. Potkraj g.-. i po#etkom g-. st. 8eoOan *rk iz ,ari rada naslikao je Oreske i ikone u 4ov orodu i 2oskvi. 4ajzna#ajniji ruski ikonopisa" !io je @,drej Ru&lj!v (rus. O 3TR|7, oko 1(K%. I 1'$K.), nje ovo najpoznatije djelo, ik!,a v"vet! tr!jstv!r (rus. vr), #uva se u Jravnoj aleriji 8retjakov u 2oskvi. 6 g.-. ; g-... st. radi se !sk!vski KreFlj (rus. b7 l:RS) ; povijesno utvrGeno sredite 2oskve na malom !reuljku iznad rijeke 2oskve !lizu rve,!? tr?a (rus. lO mRsS). 6klju#uje #etiri pala#e 0remlja, tr s Katedral!F svet!? Hasilija Kla/e,!? (rus. 2T iR }R5OOd), koju je izmeGu 155%. i 15)%. odine dao iz raditi .van .-. *rozni da o!iljei svoja osvajanja, Aleksandrovski park i poznati o!ram!eni zid s tornjevima. 2oskovski kremlj su radili izvrsni ruski, ali i strani ar3itekti. 4ajstarija raGevina je >ra,!vita %ala$a (rus. =O76 aR6) .vana .... iz 1'H1. odine, koja je !ila lavna dvorana za prijeme moskovski3 "areva. 4a nju se vee pala#a kraljevske o!itelji iz g-... stoljea, \ala$a ereF (rus. :O 7). >!je su spojene s Helik!F %ala$!F (rus. }RSc l:R|7 7), najveom raGevinom u 2oskovskom 0remlju, nastalom u g.g. st. +idi,e !sk!vsk!? KreFlja, du e $$(5 i visoke od 5 do 1H metara a de!ele od (,5 do ),5 m, su iz radili talijanski majstori 1'K5.I1'H5. odine zatvorivi nepravilan trokutasti o!lik povrine od $L5.%%% mP. .zvorno su imale 1K tornjeva kvadrati#no plana, ali su dodana jo dva u g-... stoljeu. 4ajvii je !ra,j "%askaja (rus. 2m TcO) iz 1)$5. odine (L1 m), a svi imaju krovove u o!liku atora od opeke. 0atedralni tr je sr"e 2oskovsko 0remlja, a okruuje a est raGevina, uklju#ujui tri katedrale. Gs%e,ska katedrala (rus. mO T) je dovrena 1'LH. odine kao lavna moskovska "rkva dje su krunjeni ruski ,arevi. 4jeno masivno pro#elje iznad koje stoji pet zlatni3 kupola dizajnirao je ar3itekt Aristotele <ioravanti. 6 njoj su sa3ranjeni mno i vani ruski metropoliti i patrijarsi. +v!,ik Yva,a Helik!? (rus. lRRSO k7O iRd) iz 1)%%. odine, koji se nalazi na sjeveroisto#nom kutu katedralno tr a, prema predaji ima o!lik svijee i ozna#ava sredite 2oskve. -isok je K1 metar i do /istopadske revolu"ije 1H1L. odine !io je najvia raGevina u radu jer je !ila za!ranjena radnja vee. Qvonik ima $1 zvono, a arsk! zv!,! (rus. Sh RR), koje je najvee na svijetu, danas stoji na pijedestalu ispred tornja.

1(

Rusija u nHYYY* st!ljeCu \etar Y* @leksejevi$ R!Fa,!v (poznat kao \etar Heliki, rus. a|6 Y R7q :O7, odnosno a|6 iR) predstavlja zasi urno jednu od najzna#ajniji3 Oi ura u ruskoj povijesti. 4a moskovsko je prijestolje stupio kao deseto odinjak '~W)., zajedno s polu!ratom .vanom. 6 ime o!a malodo!na "ara vladala je kao re enti"a nji3ova starija sestra +oOija. 4akon smrti !rata .vana 1)H). vlada samostalno do 1L$'. odine kada za suvladari"u imenuje supru u 0atarinu, s kojom vlada do svoje smrti 'z)Z. odine. Petar je odrastao u enjema#komf dijelu 2oskve dje su ivjeli strani tr ov"i i nji3ova pratnja. &atne i re u djetinjstvu, koje su poprimale sve oz!iljniji karakter, i stastvena sklonost !rodo radnji i pomorskoj plovid!i, o!o atile su Petra mno im znanjima korisnim za !udunost, a on je ta znanja upotpunjavao u dodiru sa stran"ima koji su ivjeli u 2oskvi. 4je ova strast za sve novo donijet e &usiji europeiza"iju, koju je on !ezo!zirno provodio. Petar je 1)HLiHK. putovao Europom. 4apola inko nito, on se !io pridruio poslanstvu koje je vodio nje ov suradnik Fra,z JeU!rt7 z!o ponaanja koje se protivilo Oinoj etiketi !arokni3 dvorova, njemu su se #udili kao kakvoj rijetkoj zvjerki, ali Petar je ipak nakupio te3ni#ka i diplomatska znanja koja e kasnije iskoristiti. 8eritorijalno irenje u vrijeme Petra -eliko !ilo je o romno. 4o nje ova je najsnanija elja !ila dose nuti more na zapadu, #ime !i osi urao izlaz na 1altik i ukinuo opasnost od cveGana. Heliki sjever,i rat po#eo je 'z[[. i trajao do 'z)'. *odine 'z[(. vedska vojska je po!ijeGena kod \!ltave u sredinjoj 6krajini dje je vojskovoGa, vedski kralj, traio saveznitvo 0ozaka. &usiji su pripale zemlje na o!alama 1altika5 /ivonija (sjever dananje /atvije), Estonija i dijelovi 0arelije. +a slo!odnim pristupom 1alti#kom moru i do!itkom vani3 radova (&i e, -i!or a i dr.) ostvario se du o prieljkivani "ilj ruske politike. Po!jeda je otvorila put daljnima ruskim dodirima sa Qapadom. Petar je 'z[X. odine po#eo, na teritoriju to a je osvojio od cveGana, raditi "a,kth\eter&ur?~ (rus. 2O6ha6T3d) na 4evi, prekrasan novi rad koji e dva stoljea !iti ruskom prijestolni"om. >snivanje +anktI da otvori epozor u Europuf. Primjenom rad sa svojom zapadnom ar3itekturom !io je u otrom kontrastu s Peter!ur a najjasnije sim!olizira elju Petra -eliko prisilni3 mjera osnovani edrvenim

radomf ; !ivom prijestolni"om 2oskvom. 6sprkos protivljenju konzervativni3

kru ova +anktIPeter!ur je do '('z. odine ostao "arska reziden"ija i lavni rad "arske &usije. Prva zidana raGevina novo a rada postala je \etr!%avl!vska tvrPava (rus. a6m7R7
)

>d '('_. do '()_. +anktIPeter!ur se zvao \etr!?rad (rus. a6d), a od '()_. do '(('. Je,ji,?rad (rus. fOOd). Nesto se pojednostavljeno naziva \eter&ur? dok je neOormalno poznat i kao \iter (rus. a6), kako a zovu nje ovi stanovni"i.

1'

m6S). *rad je tada slu!eno nazvan po svom zatitniku, apostolu +vetom Petru, ali mno i smatraju da je nje ov osniva# rad nazvao po se!i. .zvorno je ime tre!alo zvu#ati nizozemski, jer je Petar -eliki "ijenio nizozemsku kulturu kao i radi uvoGenja zapadnja#ki3 vrijednosti u "arsku &usiju. 1ili su pozvani mno i ar3itekti, inenjeri i raditelji iz "ijele Europe koji su isuili e,Qik!va (rus. RO &ar!ka, koje ; prvi su razvili muzej, mo#varan prostor i sa radili jedan od najmoderniji3 tadanji3 radova. Prisilno su a iz radili kmetovi iz "ijele &usije pod nadzorom @leksa,dra .a,il!vi$a mno e raGevine iz raGene prema parikom uzoru. +til petrinsko 7), Ku,stkaFera (rus. l3O6:) eOR7q bOc7). Petar -eliki pose!no je "ijenio iz led Pariza i oso!ito -ersaillesa, te su .!Fe,ic! rezzi,i i dru i ar3itekti, ilustriran z radama kao to su bOc7 e,jQik!vska %ala$a (rus. ruski

\etr!%avl!vska katedrala (rus. a6m7R7 T) i .va,aest k!le?ija (rus. 9O e7O6 RRd), postao je po#etkom g-.... stoljea istaknut u radskoj ar3itekturi. Petar je do#ekivao s do!rodoli"om strane stru#njake ; !rodo raditelji, raditelje oruja, u#itelje, #inovnike, vojnike ; i zapoljavao i3 je da mu rade kole dje e podu#avati te3ni#ke vjetine. 6 &usiju je doveo znanost, utemeljivi @radeFiju z,a,!sti ('z)Z.) u +anktIPeter!ur u. Petar je uvidio vanost ruski3 rudni3 izvora, pokrenuo je istraivanja, doveo je strane stru#njake rudare. +a raGene su prometni"e do rudni3 izvora te se polako sredite ruske industrije premjestilo prema 6ralu. Jo 1K%%. odine &usija je proizvodila i izvozila najvie sirova i pretaljena eljeza na svijetu. 6 administra"iji Petar je pokuao uvesti !irokra"iju !iranu prema zaslu ama. Poveane potre!e apsolutisti#ke drave mo la je zadovoljiti jedino stro o voGena "entralna uprava. 6kinuta je stara !oljarska Juma, a umjesto nje uveden je "e,at s imenovanim #lanovima. 6vedeno je i vie stru#ni3 ministarstava (ekole ijaf). Pored to a postojala je i !irokratski zasnovana %!kraji,ska u%rava ( u!ernije, provin"ije itd.). 4jezin se uspjean rad tre!ao osi urati posredstvom raz ranato sustava nadzora s !rojnim revizorima. Ninovi uvedeni 1L$$. odine, koji su ostali na snazi sve do 1H1L., potpuno se uklonili razlike izmeGu plemstva po rodu i plemstva po slu!i, svatko je morao sluiti, pri #emu se pristup plemstvu otvorio posve novom sloju. Ninovi u mornari"i, vojs"i i upravi, koji3 je !ilo #etrnaest, svakomu su pruali ansu da se popne i do najvie poloaja za3valjujui jedino svojem radu. 4ositelji osam vii3 #inova stje"ali su nasljedno plemstvo. Pod utje"ajem ranoprosvjetiteljski3 ideja, drava je podvr avala svojim svr3ama i ,rkvu, pa je i nju svela na neto kao dio dravne uprave. Petar nije za!oravio ni vanjske znakove. Jvorjani su morali nositi europsku odjeu7 morali su odrezati dotad uo!i#ajene du e !rade, a ene su se u javnosti morale pojavljivati u njema#koj odjei. 8akvi su psi3oloki okovi !ili nuni. Petar nije imao nikakvu podrku u onome to je elio u#initi, a naposljetku je to posti ao samo primjenjujui autokratsku

15

vlast. >ni koji su se suprotstavili !ili su nemilosrdno slomljeni, ali Petar se nije tako lako mo ao rijeiti zaostalo na#ina razmiljanja. 4ajvei pokazatelj nje ova uspje3a jest #injeni"a to je &usija postala meGunarodna sila. 2eGutim, o romnu veinu &usa nije dotaknula reOorma o!razovanja, iako se do 1K%%. odine u +anktIPeter!ur u okupilo visoko i dvorsko plemstvo koje je pri3vatilo zapadne o!i#aje i ovorilo Oran"uskim jezikom. 4arod je ostao nepismen. 4ajtei teret su snosili selja"i. 6 vrijeme Petra -eliko )% % uroda odlazilo je na porez. Jrutveni sustav sve je vie o!iljeavao &usiju. 1ila je posljednja zemlja u Europi koja je ukinula kmetstvo tek u g.g. st. Jo kraja g-.... stoljea vlasni"i su mo li kmetove kanjavati i prodavati. 2no i su kmetovi po!je li u +i!ir. Petar nije imenovao nasljednika (vlastito je sina Alekseja 1L1K. dao osuditi na smrt z!o veleizdaje) te su se nje ovi nasljedni"i su#elili s o!novljenim neprijateljstvom veliki3 plemiki3 o!itelji. <rak"ijske su !or!e naposljetku iskoritene tako to je 'zX[. na prijestolje stupila @,a (rus. OO kOO7O), Petrova neakinja, zamijenivi nje ova unuka. 4akon njezine smrti 'z_[., nasljednik, malodo!ni praneak, za jednu je odinu svr nut (drali su a u zatvoru $% odina dok nije u!ijen) u korist Eliza&ete (rus. R976 a67O), Petrove kerke. Eliza!eta je vladala sve do 1L)$. kad ju je naslijedio neak, koji je, meGutim, !io prisiljen odrijei se prijestolja poslije nepuni3 est mjese"i. /ju!avni"a mono podanika koji je napokon u!io svr nuto "ara, !ila je rtvina udovi"a, njema#ka prin"eza, poslije Katari,a YY* i koju su, poput Petra, zvali e Helik!Ff (rus. 6O YY iR, 1L)$. I 1LH).). .nteli entna i vrlo nadarena ; njezinom omiljenom literaturom !ila su djela 2ontesjuieua i -oltairea ; ona je u prosvjetiteljskom zanosu 1L)L. sazvala eQakonodavnu komisijuf koja je, meGutim, donijela jedan jedini zaklju#ak5 "ari"i je dodijelila naslov e0atarina -elika, najmudrija majka domovinef. /i!eralne promjene u ruskom "arstvu o#ekivale su se uzalud. Premda se javnost, oso!ito u inozemstvu, zavaravala slikom eprosvijeenef vladari"e, politi#ka je praksa iz leda druk#ije. 6vijek oprezna, 0atarina je od!ijala mijeati se u vlast i povlasti"e plemstva. >na je !ila "ari"a zemljoposjednika, dajui im veu vlast dijeljenjem pravde, a nji3ovim je kmetovima oduzela pravo tu!e protiv ospodara. Poput Petra -eliko , 0atarina je osnivala kole i poma ala umjetnost i znanost. 2no o!rojni znanstveni"i i pis"i izraz su !rzo kulturno uspona. 4ajistaknutiji je meGu njima !io i#ail Hasiljevi$ J!F!,!s!v (rus. eolo ije. jezika. b<R iRS7q f:O7, 1L11. I 1L)5.) ; svestrano o!razovani pisa" i znanstvenik, koji je dao doprinose na poljima knjievnost, o!razovanja, kemije, Oizike, astronomije i /omonosov je pokuao razjasniti odnose izmeGu staroslavensko u tadanje rusko

Predloio je stvaranje tri stila5 visoko , srednje i nisko . +vaki od nji3 !i se koristio za razli#iti anr. 4a nje ovu ini"ijativu 2oskva je 'zZZ. do!ila %rv! rusk! sveu$iliQte. Janas 2oskovsko dravno sveu#ilite nosi nje ovo ime.

1)

Privatna z!irka umjetnina 0atarine -elike #ini jez ru muzeja ErFita/ (rus. :65) u +anktIPeter!ur u. Jala je iz raditi i +iFski dv!rac (rus. y:O 7) ; slu!enu reziden"iju ruski3 "areva do 1H1L.7 autor ; talijanski ar3itekt Fra,cesc! Kart!l!Fe! Rastrelli (rus. Oq }6R: 6RR). 4ajzna#ajniji pjesnik to do!a !io je >avrila R!Fa,!vi$ .er/avi, (rus. =7R (=7R1 :O7q e57O), koji je u svojim djelima kom!inirao elemente poezije i proze. 4ajzna#ajniji dramati#ar !io je .e,is Yva,!vi$ F!,vizi, (rus. eO k7O7q O79O). 4je ove drame e1ri adirf (rus. ekRE`BZERf) i e4edoraslif (rus. elYZWRWTXmf, 1LK$.) satiriziraju ivot vii3 stalea. >ri inalna proza razvijala se sporije ne o poezija i drama, tako da je ona u lavnom imitirala pustolovne i lju!avne pri#e Qapada. 4ajzanimljivije neOik"ijsko djelo ovo perioda je ePut iz Petro rada u 2oskvuf (rus. enS_YoYT_^EY ED nY_YR@SR`B ^ pWT]^Sf, 1LH%.), #iji je autor @leksa,dar -ik!lajevi$ RadiQ$ev (rus. RO 8R7q s7). Jjelo kritizira zemljoposjednike koji mu#e seljake. Jjelo je autoru donijelo deseto odinji iz on u +i!ir. -ik!laj i#ajl!vi$ KaraFzi, (rus. 8R b<R7q l:9O) je osnovao ruski prozni stil u svom djelu ePovijest ruske dravef (rus. eqT_WREF `WTSZBRT_^B rWTTEsT]W`Wf). 4je ova sentimentalna pri#a e=adna /izaf (ekYZtBF uEDBf, 1LH$.) uvelike je modelirana prema Oran"uskoj knjievnosti, no ruskoj knjievnosti je predstavila psi3oloki motiv. 6 likovnoj umjetnosti g-.... stoljea dominira /a,r %!rtreta predstavljen djelima .Fitrija Jevick!? (rus. e:6 =dS7q f7), Fj!d!ra R!k!t!va (rus. | 26mO7q 67) i HladiFira K!r!vik!vsk!? (rus. iR: f3q }77). Rusija u nYn* st!ljeCu *odine 1K1$. 4apoleon je s najveom vojnom silom dotada skupljenom krenuo u invaziju &usije. Po3od se krajem odine pretvorio u katastroOu tijekom koje je iz u!ljen vei dio 4apoleonove -elike Armije. &uska vojska suprostavila se sa strate ijom sprene zemlje i iz!je avanjem veliki3 !itaka. 4apoleon je zauzeo ispranjenu 2oskvu, ali !ez sna!dijevanja i !ez odlu#ne po!jede nad ruskom vojskom morao se povla#iti iz &usije za vrijeme jake zime. Po3od na &usiju sveo je sna e <ran"uza i nji3ovi3 saveznika na oko (% po#etne ja#ine. 8a invazija imala je veliki utje"aj na rusku kulturu, to se o#ituje 8olstojevim djelom e&at i mirf, kao i sovjetskom identiOika"ijom Oran"uske invazije s njema#kom invazijom 1H'1. ; 1H'5. 4apoleonova invazija u &usiji je poznata kao .!F!vi,ski rat 'W')* (rus. L6q67OO 7O 'W') d). ,ar @leksa,dar Y* (rus. R4O Y), pod #ijom je vlau &usija do#ekala Oran"usku invaziju 1K1$. odine, poi ravao se s li!eralnim idejama i #ak pomiljao na donoenje ustava, ali se

1L

nakon 1K15. nita od to a nije do odilo. /i!eralizam i revolu"ionarne ideolo ije nisu ostavile &usiju netaknutom. 4eki ruski #asni"i, koji su sti li u Pariz s vojskom to je slijedila 4apoleona, !ili su zavedeni pojavama to su nji3ovu domovinu #inile !ezna#ajnom u uspored!i s <ran"uskom. 1io je to po#etak stalne politi#ke opor!e u &usiji. 6 autokratskom reimu opor!a je zna#ila zavjeru i tajnovitost. 4ekoliko je #asnika or aniziralo tajna udruenja koja su pokuala u %r!si,cu 'W)Z* ?!di,e izvesti dravni udar, tzv. usta,ak deka&rista (rus. i64O T67), u neizvjesnim danima u vrijeme smrti Aleksandra .. Pokret je propao ali je zadao stra3a novome "aru, -ik!li Y (rus. 8R Y). 1ilo je to vano jer e nje ova vladavina, u prvome redu z!o nepokretljivosti kakvu je "ar 4ikola .. nametnuo &usiji, imati du!ok ne ativan utje"aj na sud!inu &usije. >dani po!ornik autokra"ije, nakon deka!rista !io je sve vie spreman potvrditi rusku tradi"iju autoritarne vlasti, upravljanja kulturnim ivotom i vladavine tajne poli"ije. .ako se #inilo da &usija, osim na svojim posjedima u Poljskoj, imuna na politi#ke revolu"ije kakve su morile dru e zemlje, etni#ke, lin visti#ke i eo raOske razli#itosti unutar &usko a ,arstva ve su, zapravo, izazivale oz!iljne tekoe u g.g. st. 4akon iz!ijanja KriFsk!?a rataL, &usija se po#ela su#eljavati s pitanjima moderniza"ije ; u#inkovite proizvodnje, ali i primjene prirodni3 !o atstava, radi po!oljanja imovno stanja drutva i osi uranja sna e, nune ako je eljela opstati u kru u veliki3 sila. 1udui da je rat s 4apoleonom srozao ne danji u led sve a Oran"usko a pa i ideje skepti#no a prosvjetiteljstva u vezi s tom zemljom, u evolu"iji novo a ideoloko temelja &usko a ,arstva u do!a "ara 4ikole .. velik je na lasak stavljen na reli iju. e+lu!ena na"ionalnostf, kako su je zvali, !ila je slavenska, reli iozna prema doktrini i !irokratska o!likom i dala je &isiji ideoloko jedinstvo. 2alo!rojan je intelektualni sloj !io je podijeljen oko to a to je zemlji potre!no. v+a%ad,jacir su se divili idejama i ustanovama zapadne Europe, vslave,!Uilir su "rpili o!noviteljske ideje iz pravoslavlja, tradi"ije i domai3 ustanova, smatrajui da se razvoj zemlje zasniva na vrijednostima i institu"ijama proizalim iz vlastite povijesti (ponajprije na ruskoj seoskoj opini). 4akon smrti 4ikole ... 1K55. odine nje ov sin @leksa,dar YY* postaje "ar drave u3vaene u 0rimski rat protiv svi3 preostali3 europski3 sila s izuzetkom Prusije. ,aru je u!rzo postalo jasno kako se osnovni ruski vojni pro!lem tada nalazio u dravnoj zaostalosti. +uo#en s pomorskom !lokadom !ez mo unosti oz!iljnije uvoza vojne opreme i vrlo loom transportnom mreom od samo 1%%% kilometara pru e Aleksandar ... je zaklju#io da mora zatraiti mir. 6 poniavajuem mirovnom sporazumu iz 1. travnja 1K5). ruska ratna mornari"a se vie nije smjela nalaziti u ,rnom moru s oteavajuim za3tjevom u za!rani radnje tamonji3 o!alni3 utvrGenja. 6vidjevi na taj tei
L

KriFski rat 'WZX* h 'WZ~* (rus. l;: 7O 'WZX o 'WZ~), vodio se izmeGu &usko ,arstva i alijanse koju su tvorili7 -elika 1ritanija, Jru o <ran"usko ,arstvo, >smansko "arstvo i 0raljevina +ardinija. &at su karakterizirale katastroOalne odluke zapovijedno kadra Alijanse i loa lo istika svi3 zaraeni3 strana (koja je rezultirala u velikim u!it"ima nevezanim za ratne opera"ije).

1K

na#in svu zaostalost drave "ar je donio neopozivu odluku o pokretanju veliki3 dravni3 reOormi. 0ao osnova zaostalosti drutva u prvi tren je !ila uzeto tadanje jo uvijek Oeudalno ureGenje. Ja !i se tome stalo na kraj poslije peto odinji3 priprema 'W~'* ?!di,e je napokon donesen zak!, ! ukida,ju kFetstva. ,ar je o!javio pro las to je ozna#io jednu epo3u u ruskoj povijesti i donio mu naslov vcara !sl!&!diteljar. Pro las je kmetovima dao oso!nu slo!odu, ukinuo o!vezan rad i dodijelio im zemlju. 1io je to prvi neiz!jean korak prema oslo!aGanju seljaka kako !i postali radnom sna om u industriji i moderniziranoj ruskoj poljoprivredi. >slo!oGenjem kmetova po#elo je razdo!lje reOormi. *odine 1KL%. &usija je imala predsjedni#ki sustav vlasti na lokalnoj razini i reOormirano sudstvo. &eOorma, meGutim, nije dotaknula sredinje na#elo autokra"ije. 0oliko su od li!erali pri rlili te promjene, nije i3 se smatralo pravom rusko naroda ni ustupkom nji3ovima le itimnim za3tjevima. ,ar i3 je po vlasitoj volji mo ao opzvati onako kako i3 je donio. Qato su neki kriti#ari reima i dalje od!ijali kompromis s reimom te nastavili spletkariti i !oriti se za nje ovo svr avanje. *odine 'WW'* revolu"ionari iz pokreta -ar!d,a v!lja (rus. 8O 7R) nakon niza neuspjeli3 atentata u!ili su Aleksandra ..., na odinji"u nje ova odo!renja po#etka nove politike ustavni3 ustupaka. 8u je politiku z!risao nje ov nasljednik @leksa,dar YYY* koji je uveo znatno reak"ionarniji reim. Prva mjera novo a "ara postaje ukidanje ukaza koje a je potpisao nje ov ota" na dan svoje smrti. Po toj nikada ispunjenoj zamisli u!ijeno "ara u &usiji se tre!alo zapo#eti s postepenim ukidanjem "arevo apsolutizma, to je novom vladaru zvu#alo otovo !o o3ulno. Qajedno s tom odlukom, u pro lasu povodom stupanja na prijestolje Aleksandar .... daruje jasnu poruku svima da do o rani#avanja "areve moi nee doi tijekom nje ove vladavine. Po pitanju dru i3 naroda koji ive u nje ovom "arstvu, od ovor je !io otovo identi#no tvrd, poto dolazi do prisiljavanja /itvana"a, Poljaka, <ina"a i dru i3, da se koluju u ruskim kolama na ruskom jeziku. didovi su proli jo i ore poto im je !ilo za!ranjeno ivjeti u naseljima s manje od 1% tisua stanovnika. >penito, kako !i se pose!no ukazalo na razliku u na#inu vladavine o"a i sina, za Aleksandra .... se naj#ee navodi kako je provodio antireOorme. >d svi3 nje ovi3 dravni#ki3 poteza jedinu neupitnu korist e imati vojska. 8ijekom "ijele svoje vladavine on zastupa politiku mira s istovremenim ja#anjem vojske. Ekstremni primjer Aleksandrove vanjske politike su do!ri odnosi s 4jema#kom, dok je istovremeno nedaleko od rani"e drao prijetee vojne sna e upitne spremnosti. 1ez o!zira na sva o rani#enja nje ovo na#ina vladanja, industrijski kapa"itet &usije se nalazi u porastu, koji je ipak nedovoljan za dostizanje razvijeno svijeta.

Ruska kultura !d %!$etka nYn* st!ljeCa d! '('z* ?!di,e

1H

4ajpoznatiji period ruske k,ji/ev,!sti na Qapadu je si urno g.g. stoljee. 6 njemu se pojavljuju neki knjievni velikani kao @leksa,dar "er?ejevi$ \uQki, (rus. RO 2d7q a3cO), i#ail Aurjevi$ JjerF!,t!v (rus. b<R {S7q f:O67), -ik!laj Hasiljevi$ >!?!lj (rus. 8R iRS7q =dRS), Yva, "er?ejevi$ ur?e,jev (rus. k7O 2d7q 3dO7), Jav -ik!lajevi$ !lst!j (rus. f7 8R7q R6), Fj!d!r i#ajl!vi$ .!st!jevski (rus. | b<R7q e67) i @,t!, \avl!vi$ e#!v (rus. O6O a7R7q <7) koji su napisali neka od najzna#ajniji3 djela svjetske knjievnosti. Bd 'W(X* d! '('_* ruskom knjievnou je dominirao siF&!lizaF5 Halerij Aak!vljevi$ Krjus!v (rus. iR g7R7q }p7), Fj!d!r "!l!?u& (rus. | 2Rd3T), Hja$eslav Yva,!vi$ Yva,!v (rus. iqR7 k7O7q k7O7), @leksa,dar @leksa,dr!vi$ Kl!k (rus. RO RO7q }R), @,drej Kelj (rus. O }R;). 4ajzna#ajniji predstavni"i akadeFizFa u ruskoj lik!v,!j uFjet,!sti prve polovi"e g.g. st. !ili su Karl \avl!vi$ Krjull!v (rus. lR a7R7q }pRR7), autor slike ePosljednji dan Pompejaf (rus. enWTXYZtEs ZYtm nWvVYEf), i @leksa,dar @,drejevi$ Yva,!v (rus. R4O O47q k74O7), najpoznatije djelo ; slika e6kazanje uskrslo xRET_B tBRWZSf). *lavni predstavnik realizFa u ruskom slikarstvu tijekom g.g. stoljea !io je Ylja AeUiF!vi$ Rje%i, (rus. kRS V:7q mO1, poznata djela5 e1urla"i na -ol if (rus. ekSRXB]E tB yWX`Yf), eQaporoki koza"i piu podru ljivo pismo turskom sultanuf (rus. ezBVWRW[{| VEoS_ VETmvW _SRY{]WvS TSX_BtSf), e.van *rozni i nje ov sin 1). studeno 15K1.f (rus. eq^Bt }RWDt|s E Y`W T|t q^Bt 1) tWF@RF 15K1 `WZBf), portreti 2endelejeva, 8olstoja, 2usor sko i dr. *odine 'W~X. u +anktIPeter!ur u je osnovano udru/e,je slikarahrealista ,a tzv* v%!kret,iF izl!/&aFar (rus. 7s67 m75O;< <3567OO;< 7;67) s "iljem populariza"ije likovne umjetnosti koja je !ila zanemarena i anonimna u ruskom drutvu. \eredvi/,jiki (rus. a75O), #lanovi to drutva, za ovarali su so"ijalno an airani realizam. 0ao protivni"i akademizma peredvinjiki su traili likovni izraz koji !i !io !lizak prirodi i stvarnom ivotu. 6 svojim djelima su predstavljali ivot ljudi i kritizirali moralne mane ,arske &usije, a nji3ove izlo!e su imale veliki odjek. 2otivi slika su veinom !ili anrIs"ene, pejzai i povijesno slikarstvo, ali i portreti. 4eki od !rojni3 predstavnika su5 Ylja AeUiF!vi$ Rje%i,, Yva, -ik!lajevi$ KraFsk!j (rus. k7O 8R7q l:N), Yva, Yva,!vi$ iQki, (rus. k7O k7O7q cO), Yzak Ylji$ Jevita, (rus. k kRSq f76O), -ik!laj 0ristaf (rus. ew^XYtEY

$%

@leksa,dr!vi$ Aar!Qe,k! (rus. 8R RO7q gcO), Hasilij Yva,!vi$ "urik!v (rus. iR k7O7q 237), Hikt!r i#ajl!vi$ Has,jec!v (rus. i6 b<R7q iO7) i dru i. >d 1KL1. do 1H$(. odine rupa je or anizirala 'K izlo!i u 2oskvi i +anktIPeter!ur u kao i u 0ijevu, >desi, barkovu i dru im radovima u &usiji. 0rajem g.g. st. otvorena su dva najzna#ajnija muzeja ruske umjetnosti. *odine 1KH5. %!sljed,ji ruski car -ik!la ll . osnovao je u +anktIPeter!ur u Ruski Fuzej (rus. =367OO; 3 :39) koji danas sadri sveo!u3vatnu kolek"iju ruski3 umjetnina od tisuu odina stari3 ikona preko djela ruski3 majstora g-... I gg. st. do dekorativne primjenjene umjetnosti. .r/av,a >alerija retjak!v ili retjak!vska ?alerija (rus. =367OO 6S7 =R) u 2oskvi predstavlja z!irku tradi"ionalno rusko slikarstva sa vie od 1(%.%%% izloaka. 6 aleriji se nalazi !o ata kolek"ija ikona7 izloene su slike, skulpture i raOike ruski3 umjetnika od g-.... do gg. stoljea. 1o ata povijest ove od. kada je moskovski tr ova" \avel alerije zapo#ela je 1K5). i#ajl!vi$ retjak!v (rus. a7R

b<R7q 6S7) kupio djela mno i3 ruski3 umjetnika u elji da stvori muzejsku kolek"iju koja !i jedno dana mo la postati dravnim muzejom ruske umjetnosti. *odine 1KH$. 8retjakov je svoju kolek"iju otvorio ruskoj javnosti. Po#etkom gg. st. u likovnoj umjetnosti javlja se novi smjer ; a%strakt,a uFjet,!st koja ne prikazuje vizualnu realnost, ne o su joj sadraj likovni elementi !oja, plo3a i o!lik. \rvu a%strakt,u sliku naslikao je ruski slikar Hasilij Hasiljevi$ Ka,di,ski (rus. iR iRS7q lOO) '('[. od. *eometrijsku apstrak"iju osnovao je KaziFir "everi,!vi$ aljevi$ (rus. l9: 27O7q bR7q), a slika koja najodlu#nije prekida s tradi"ijom je nje ov e,rni kvadrat na !ijelom poljuf (1H1(.) kojim iskazuje da je kontrast osnova umjetnosti. *odine 1H15. o!javljuje maniOest e>d ku!izma do suprematizmaf u kojem se zauzima za prevlast (suprema"iju) #isto osjeaja u umjetnosti. 4astoji dose nuti savren sklad o!lika i !oja nepredmetnim slikama, kompozi"ijama "rta i osnovni3 eometrijski3 likova5 kvadrata, kruni"e i trokuta. =ednostavno, deOinirao je su%reFatizaF kao vr3una", izvanrednost umjetnosti u apstrak"iji. 2aljevi# zastupa puristi#ko stajalite i krajnji minimalizam u likovnom izrazu. 8o je !ila prva kola apstraktno slikarstva. 4je ova najsmionija slika je e1ijeli kvadrat na !ijelom poljuf. +uprematizam je pokrenuo i od ovarajui pokret u kiparstvu ; !,struktivizaF. 0onstruktivisti su zaneseni te3nikom i industrijaliza"ijom, a u konstruktivisti#koj ar3itekturi lavne su im prakti#nost i Ounk"ionalnost. Qa#etnik konstruktivizma, najranije o!lika apstraktne skulpture, !io je HladiFir Aev?raU!vi$ atlji, (rus. iR: 7dV7q 6RO). 6 g.g. st. r!Fa,tizaF je snano utje"ao na rusku kulturu i na"ionalnu svijest, a za#etnik je rusko laz!eno romantizma !io skladatelj i#ail Yva,!vi$ >li,ka (rus. b<R k7O7q

$1

=RO), najpoznatiji po svojim dvjema operama edivot za "araf (rus. e~EDtm DB {BRFf) i e&uslan i /judmila (rus. erSTXBt E uZvEXBf). 6 dru oj polovi"i g.g. st. stvarao je jedan od najvei3 skladatelja romantizma \etar Ylji$ ajk!vski (rus. a|6 kRSq 7). 4ajpoznatija nje ova djela su5 !aleti e/a!uGe jezerof (rus. euY@YZEtWY WDYRWf), e>raarf (rus. eYX]St\E]f)7 opere e=ev enij >nje inf (rus. e^`YtEs tY`Etf), ePikova damaf (rus. enE]W^BF ZBvBf)7 0on"ert za klavir i orkestar !r. 1 (rus. Wt{YR_ ZXF WR_YVEBtW T WR]YT_RWv 1). !C,a ?!Filica (rus. bd3q 3q) ili Ruska %et!rica je naziv za skladanje rupu ruski3 laz!enu skladatelja koja se oOormila u +ankt Peter!ur u sredinom g.g. st. ,ilj emone omili"ef !io je laz!e s korijenima u rusk!F U!lkl!ru, umjesto oslanjanja na europsku !dest \etr!vi$ tradi"iju. Nlanovi udruenja su !ili5 }R7)7 ilij @leksejevi$ Kalakirev (rus. bR R7q

us!r?ski (rus. b6 a67q b3d) ; opere

ebovan#inaf (rus. exW^BtEtBf), e+oro#inski sajamf (rus. eWRW\EtT]BF FRvBR]Bf)7 klavirsi "iklus e+like s izlo!ef (rus. eBR_Et]E T ^|T_B^]Ef)7 @leksa,dar \!rUirjevi$ K!r!di, (rus. ?XY]TBtZR nWRERmY^E\ kWRWZEt, skladatelj i kemi#ar) ; opera e0nez . orf (rus. etFDm q`WRmf), +imOonijska slika e6 srednjoj Azijif (rus. EvWtE\YT]BF ]BR_EtB ey RYZtYs ?DEEf), ... +imOonija u 3Imolu (rus. EvWtEF $ 3Imoll ekW`B_|RT]BFf)7 -ik!laj @,drejevi$ RiFskihK!rsak!v (rus. 8R O7q :hl7) ; ePskovi#ankaf (rus. enT]W^E_Ft]Bf), e2ajska nof (rus. epBsT]BF tW\mf), +nje uro#ka (rus. etY`SRW\]Bf), Qlatni pjetli (rus. ezWXW_Ws VY_SoW]f)7 simOonijska suita vce3erezadaf (eYAYRYDBZBf) i ezar @,t!,!vi$ Kjui (rus. 9S O6O7q lp). Rusija u nn* h nnY* st!ljeCu -ik!la YY* (rus. 8R YY) je !io posljednji okrunjeni ruski "ar, kralj Poljske i vojvoda <inske. -ladao je od 1KH'. pa do prisiljeno a!di"iranja 1H1L. Qavrio je vladavinu za vrijeme >kto!arske revolu"ije 1H1L. kad su on i nje ova o!itelj u!ijena od !oljevika. Period nje ove vladavine o!iljeio je ekonomski razvoj &usije i, istovremeno, porast so"ijalnoIpoliti#ki3 kontradik"ija i revolu"ionarni3 pokreta koji su doveli do revolu"ija 1H%5. ; 1H%L. i 1H1L. 6 vanjskoj politi"i vodio je politiku ekspanzije na istok dje je vodio rat s =apanom. Poraz u Rusk!h ja%a,sk!F ratu '([_* o '([Z* potisnuo je &use iz 0oreje i 2andurije, a posljedi"a rev!lucije '([Z* o '([~. !ila je osnivanje savjetodavno vijea zvano Juma. *odine 1H1'. &usija je stupila u \rvi svjetski rat 0'('_* o '('W*1. >pe nezadovoljstvo u drutvu, poja#ano du im i is"rpljujuim ratom, dovelo je do svr avanja "arsko reima u velja#i

$$

1H1L. (Fe&ruarska rev!lucija '('z*). /oe stanje na !ojitu, prijetei kolaps ospodarstva i pad popularnosti prisilili su "ara 4ikolu ... na a!dika"iju i u velja#i 1H1L. &usija je postala repu!lika. -lada Aleksandra 0erensko nije se uspjela u#vrstiti na vlasti pa je )Z* list!%ada '('z* dravnim udarom vlast preuzela stranka &!ljQevika h k!Fu,ista predvoGena HladiFir!F Ylji$eF Je,ji,!F (rus. iR: kRSq fOO) ; Bkt!&arska rev!lucija. 6slijedio je #etvero odinji ?raPa,ski rat u kojem su !oljevi"i uspjeli po!ijediti opozi"iju. ,ar je s o!itelji interniran u +i!ir, a zatim na 6ral. 1oljevi"i su 4ikolu ... i nje ovu o!itelj strijeljali u sprnju 1H1K. u =ekaterin!ur u. 2oskva je '('W* ponovo postala lavni rad, a '())* sovjetska &usija postala je "avez "!vjetski# "!cijalisti$ki# Re%u&lika 0"""R1 . 4akon /enjinove smrti '()_. vlast je postupno preuzeo A!siU "talji, (vladao je do '(ZX*) koji je pokrenuo u!rzanu industrijaliza"iju i nasilnu kolektiviza"iju poljoprivrede. 4akon >kto!arske revolu"ije do odio se kratkotrajan, ali slavan pokuaj moderniziranja ruske umjetnosti u kojemu je avan arda postala slu!enim stilom. 4o, u!rzo su avan ardni umjetni"i !ivali ikanirani i #ak zatvarani, a od '(X_* jedini priznati izraz u umjetnosti !io je s!crealizaF ili s!cijalisti$ki realizaF (rus. R9: ili R6q R9:). Qa3tjevi za so"realizmom su postavljeni na .. kon resu sovjetski3 pisa"a, odranom 1H('. odine, a odnosili su se na kritiku ranije avan arde, te emalo raGantinef u knjievnosti. >d umjetnika se za3tijevalo da nekriti#ki slave i uzdiu vladajui sustav, ljude na vlasti i proklamiraju politiku. +o"realizam je doktrina po kojoj umjetnost tre!a izraavati ideje so"ijalizma i slijediti od ojne "iljeve koje postavlja komunisti#ka partija. 6 dru?!j %!l!vici trideseti# ?!di,a +taljin je zapo#eo velike $istke u vodstvu komunisti#ke partije, vojske i drave u kojima su mno i u montiranim pro"esima osuGeni na smrt ili du o odinju ro!iju. .pak, unato# ovim nemirima, +ovjetski +avez razvio se u snano industrijsko ospodarstvo u odinama prije .ru?!? svjetsk!? rata 0'(X(* o '(_Z*1* 6 lipnju 1H'1. 4jema#ka je izvrila invaziju na +ovjetski +avez. Po#eo je Heliki d!F!vi,ski rat (rus. iR L6q67OO 7O` '(_' o '(_Z). ,rvena armija zaustavila je na"isti#ku oOenzivu u staljin radskoj !it"i (1H'(.) i krenula u protunapad kroz isto#nu Europu do 1erlina, natjeravi 4jema#ku na predaju 1H'5. 6 Jru om svjetskom ratu +ovjetski +avez je dao najvei doprinos po!jedi saveznika s vie od )[ Filiju,a %!?i,uli# i otovo potpuno razorenim zapadnim dijelom zemlje. .ako opustoen u ratu, +ovjetski +avez iz rata je izaao kao priznata velika sila. 6 relativno kratkom posljeratnom razdo!lju +ovjetski +avez prvo je o!novio, a onda i proirio svoje ospodarstvo, kontrolirano isklju#ivo iz 2oskve. +ovjetski +avez konsolidirao je svoj utje"aj u isto#noj Europi, pruao pomo komunistima u 0ini, i teio proirivanju svo utje"aja

$(

svu dje u svijetu. >vako aktivna vanjska politika !ila je jedan od razlo a to su ratni savezni"i +ovjetsko +aveza ("@. i Gjedi,je,! Kraljevstv!) postali nje ovi neprijatelji u 3ladnom ratu. xlad,i rat !io je politi#ki suko! izmeGu zapadni3 sila predvoGeni3 +AJIom i isto#ni3 sila predvoGeni3 +++&Iom koji se vodio !d '(_Z* d! '(('* bladni je rat tada voGen svim mo uim sredstvima, no nikada nije prerastao u masivni oruani suko! svjetski3 razmjera. bladni rat primarno je o!iljeen ekonomskim, politi#kim i propa andnim esuko!imaf izmeGu Qapada i .stoka, radi suz!ijanja utje"aja neprijateljsko !loka. *lavno je o!iljeje rata utrka u ,a!ru/a,ju, no rat je donio i znatne napretke na podru#ju kulture, sporta, znanosti i te3nolo ije, od koji3 je najzna#ajnija sveFirska utrka #iji je rezultat !io odlazak #ovjeka u svemir. -ikita "er?ejevi$ xruQ$!v (rus. 86 2d7q 3s|7), koji je po!ijedio u !or!i za vlast nakon +taljinove smrti 1H5(., do sredine 1H)%Ii3 od!a"io je +taljinove mjere terora i donekle ola!avio represivnu kontrolu nad partijom i narodom. Jolo je i do promjene smjera u vanjskoj politi"i, uz otopljavanje odnosa sa Qapadom. .pak, bru#ovljeve su reOorme u poljoprivredi i administra"iji, sveukupno, !ile neproduktivne. 0ole e u rukovodstvu +++&Ia smijenili su bru#ova '(~_* 4akon smjene bru#ova vlast je preuzeo Je!,id Ylji$ Kre/,jev (rus. fO kRSq }5O7). Poslije eksperimentiranja s ekonomskim reOormama sredinom 1H)%Ii3 sovjetsko se rukovodstvo vratilo starim metodama ekonomske politike. .ndustrija je pokazivala spor, ali sta!ilan rast tijekom 1HL%Ii3, dok je poljoprivredni razvoj nastavio zaostajati. &astui utje"aj +++&Ia i uspjesi na mno im poljima poput !svaja,ja sveFira i ,uklear,!? ,a!ru/a,ja skrivali su neuspje3e i zaostajanje sovjetsko ospodarstva i rastue drutvene tenzije. 0ao suprotnost +aveza, prevladavajue raspoloenje revolu"ionarnom du3u koji je pratio raGanje +ovjetsko

sovjetsko rukovodstva u vrijeme smrti 1renjeva '(W)* !ila je averzija prema promjenama. 6 sljedeem desetljeu dominirala su dva paralelna pro"esa5 sve o#itiji raspad ekonomski3 i politi#ki3 struktura +ovjetsko +aveza i neuspjeli reOormski pokuaji zaustavljanja ovi3 pro"esa. 4akon !rzi3 izmjena Aurija HladiFir!vi$a @,dr!%!va (rus. { iR:7q Om7) i K!,sta,ti,a Gsti,!vi$a er,e,ka (rus. lO6O6O 6O7q OO) na vlasti, li#nosti s du!oko ukorijenjenom !renjevskom tradi"ijom, ener i#ni partije. 4je ova politika promjena ekonomsko %erestr!jka (rus. m6). i politi#ko i#ail "er?ejevi$ >!r&a$!v (rus. sustava +++&Ia poznata je kao je omo ueno o rani#eno b<R 2d7q =Tq|7) napravio je zna#ajne promjene u ospodarstvu i rukovodstvu *ospodarskom reOormom

Ounk"ioniranje trita, a politi#kom reOormom postupno su uvedeni slo!oda tiska, slo!oda ovora i novi o!li"i iz!orne konkuren"ije, uz otvaranje javni3 medija kriti#kom izvjetavanju o sla!ostima sovjetsko sustava. 2eGutim, *or!a#ov nije uspio ispraviti klju#ne mane sovjetsko sustava7 do

$'

1HH1., kada je zavjera konzervativa"a u nje ovoj vladi otkrila sla!ost *or!a#ovljeve politi#ke pozi"ije, kraj +ovjetsko +aveza !io je na vidiku. Jana )Z* %r!si,ca '(('*, 2i3ail *or!a#ov dao je ostavku na mjesto predsjednika +++&Ia, i predao dunost K!risu -ik!lajevi$u Aeljci,u (rus. } 8R7q RSO). +ljedee se dana +ovjetski +avez slu!eno raspao i do kraja odine sve su slu!ene sovjetske institu"ije prestale s radom. Postsovjetska &usija je nakon nekoliko odina !olne tranzi"ije i krize koja je dose nula dno '((W* krenula putem ospodarsko oporavka i u!rzano rasta potpomo nuto visokim "ijenama ,aUte ; lavno rusko izvozno proizvoda. Prvo demokratsko predsjednika 1orisa =elj"ina #iji je mandat !io o!iljeen li&eralizF!F i %!rast!F kriFi,ala, oso!ito za vrijeme %rivatizacije, zamijenio je '(((* HladiFir HladiFir!vi$ \uti, (rus. iR: iR:7q a36O) koje ruski raGani i inozemni promatra#i smatraju eOikasnijim, ali i autoritarnijim od svo pret3odnika. >d $%%K. do $%1$. dunost predsjednika o!naao je .Fitrij @,at!ljevi$ edvjedev (rus. e:6 O6RS7q b77). >d L. svi!nja $%1$. odine -ladimir Putin je ponovo postao predsjednik &uske <edera"ije, a Jmitrij 2edvjedev od tada o!naa dunost rusko a premijera.

+avrQ,i is%it 0%isFe,i1 o )[ %ita,ja*

Primjeri pitanja na pismenom ispitu: 1. 4a ju u &uska <edera"ija rani#i s $. +avjet Oedera"ije je (. +tri!o je '. 6 stoljeu na podru#ju dananje 6krajine, 1jelorusije i zapadne &usije pojavila se prva isto#noslavenska drava 5. ePovijest minuli3 odinaf je !. Andrej &u!ljov je L. 4euspjeli pokuaj dravno udara u prosin"u 1K$5. odine poznat je kao

K. >d 1H$'. do 1HH1. +anktIPeter!ur se zvao

$5