Jezike karakteristike sevdalinke Armin Stefanovi

I O sevdalinci (Umjesto uvoda) Okolnosti pod kojima je nastala ljubavna pjesma poznata pod nazivom sevdalinka ostvarivale su se prodorom istonjake kulture sa islamskim peatom na jugoistok Balkana, proimanjem iju je trajnost omoguio onaj dio stanovnitva srednjevjekovne Bosne koji je prihvatio islam u godinama i decenijama nakon propasti Bosanskog kraljevstva i pada Bosne pod Osmansku vlast, te onaj dio gradskog stanovnitva koje nije prihvatilo novu vjeru, ali koje je postepeno usvajalo novi kulturni supstrat koji se tie naina ivota. Svekoliki ivot bosanskohercegovakih gradskih sredina, nastalih nakon osmanskih osvajanja na Balkanu, omoguio je ra anje ova pjesme.! "zdvojenost eniskih lanova porodice bilaj ei zrazitija u viim gra anskim slojeviam drutva. Osnosi u srednjim i niim slojevima gra anskog stanovnitva, te na selu openito, vodili su ustanovljavanju posebnog oblika ljubavnog susretanja, aikovanja, postupnogl jubavnog upoznavanja, sa pouzdano utvr enim pravilima ljubavnih oitovanja, prema kojima se znalo mjesto, vrijeme i okolnosti pod kojima su se # ponekad i uz budnu panju starijih ukuana # sastajali mladii i djevojke...$ Ograniena strogim, obiajnim zakonima pratijahalnog morala sa islamskim predznakom, ena je u bonjakom drutvu bila u neravnopravnom poloaju u odnosu na mukarca i bila je u potpunosti vezana za kuu i djecu. Sa nastupom djevojatva # u skadu sa islamskim propisima # ona je bila pokrivena u kretanju izvan kue, ee razobojnim zarom %zavitkom od basme, to&a ili svile', rje e &eredom %ogrtaem od crne ili modre ohe' i naroito strogo skrivana do trenutka udaje # enska lica su u imunijim slojevima bonjakog gradskog stanovnitva bila u ivotnoj svakodnevnici odvojena od odraslih mukaraca, osim onih sa kojima su u bliskom srodstvu ili supruanskim odnosima, pa se o ljepoti pjesmom zazivanih ponekad zanlo samo prema predaji koja je svoj poetak imala u svjedoenju neke druge djevojke ili ene. O ljepoti opjevane se tek slutilo, a nemogunost da bude i vi ena inila je skrivenu ljepotu jo primamljivim izazovom za pjesnikovu matu.( Sevdalinka # jedan od najreprezentativnijih anrova bonjake pa i junoslavenske usmene knjievnosti i narodne umjetnosti openito # mogla je nastati kada su oblici ivljenja zaokrueni pod islamskim uplivom bili potpunije prihvaeni, kada su se uobliile gradske sredine sa novim ustrojstvom, u znaku izmijenjenog naina ivota, kada
1 2

Maglajli, Munib, !)! sevdalinka, BZK Preporod, Gradaac, 2010. I !o " I !o

su se na drugaiji nain izgradile gradske etvrti, mahale, u kojima su kue, prema mogunostima domaina, imale posebne prostore i objekte* ogra enu avliju sa kapidikom, bau sa ardakom, aik+pender i drugo # rijeju* kada se ivot poeo u potpunosti odvijati u onom okruenju koje ini dobro poznatu pozornicu zbivanja u sevdalinci. ,aj se proces nije mogao zaokruiti prije poetka !-. stoljea, a kako se u nainu ivota nije nita bitno mijenjalo sve do .ustrougarske okupacije /!010', moe se smatrati da zlatno doba sevdalinke traje do tog vremena.2 3potrijebljeno ozbiljno, sevdalinka je ime za cijelu jednu kulturu. 4anas # gotovo propalu kulturu. 3 mojemu muzikom osjeaju historijski poela je propadati kad se uz nju vezala harmonika, koja ju je ubila. %...' " sve drugo posljednjih stotinu godina radilo je protiv prave sevdalinke. 5ajvie njena naknadna i arti&icijelna 6orjentalizacija7, koja ju je preesto vodila u zamku ordiniranog kia, i koja se u muziko+poetskom sustavu prave sevdalinke osjea kao strano tijelo.8 II Jezika analiza sevdalinke raznolikosti jezikog izraza # drugo$ dijelu o%og rada ba%i! e$o e pore&enje$ d%iju 'bir(i e%dalin(i) !)! sevdalinka- i 9a gradom jabuka1. Pola'i$o od !e'e da e%dalin(a nije do*i%lja%ala pro$jene a$o prili(o$ pje%anja, %e i prili(o$ 'api i%anja i prepi i%anja, !e da i+ do*i%lja%a i dana . ,%a(i od pje%aa, 'api i%aa i prepi i%aa uno i u a$ !e( ! ne-!o %oje, ne-!o, -!o bi po njego%o$ o jeaju, !rebalo pobolj-a!i a$ !e( ! i '%u( e%dalin(e. .%a(%e pro$jene, ili, bolje rei, in!er%encije, %ariraju od oni+ up!ilni+ / in!erpun(cij (i+ 'na(o%a, do pro$jena cijele !ro0e ili pje $e. 1. .lipaa na :ercegovini 12o%reno%i3 ) .li+paa na :ercegovini 1Maglajli3 Maglajli je uradio ono -!o nedo !aje 2o%reno%ie%oj (nji'i, a !o je da je ponudio i'%ore, do( u 'api i%ai od (oji+ je 2o%reno%i po udio !e( !o%e o !ali nepo'na!i. Pr%o -!o pri$jeuje$o je !e da ra'lii!i 'api i%ai ra'lii!o organi'iraju a$ !e( ! e%dalin(e. 4o( Maglajli !ro0ira %a(u %oju pje $u, (od 2o%reno%ia e !e( ! pje $e ja%lja u 0or$i lobodnog !i+a, (ao jedna cjelina. 5lipa-a ) 5li6pa-a 2ijepa ) l7jepa

. i$ o%e d%ije rijei, pr%a e!iri !i+a u iden!ina, a 'a!i$ 'api i%ai ra'lii!o organi'uju dijalog (oji 'adr*a%a i !o 'naenje. 2o%reno%i (ori !i cr!u da o'nai da o !a!a( !e( !a go%ori lijepa Mara. # drugu ru(u, Maglajlie% i'%or ubacuje jedan !i+ (ojeg u
8 9

I !o 2o%reno%i, I%an, 9a gradom jabuka, ,araje%o) :i%i!a , 2008. ; Maglajli, Munib, !)! sevdalinka, BZK Preporod, Gradaac, 2010. < 2o%reno%i, I%an, 9a gradom jabuka, ,araje%o) :i%i!a , 2008.

2o%reno%ie%oj %er'iji ne$a, (ori !i na%odni(e 'a upra%ni go%or, i u !aj go%or oba pu!a u%odi nara!or. 2. "z kamena voda tekla Zal7je%a!i ) 'alje%a!i

. i$ o%e ra'li(e Maglajli (ori !i na%odne 'na(e (ada $lado $o$e go%ori, a cr!u (ada $u dje%oje odgo%ara, do( 2o%reno%i ne (ori !i ni cr!u ni na%odne 'na(e. ". 5e udim se mraku, ni;t oblaku 12o%reno%i3 ) 5e udim se mraku ni oblaku 1Maglajli3 Pr%a !ri !i+a u iden!ina, a(o i'u'$e$o na%edenu ra'li(u. =e!%r!i i pe!i !i+ u drugaije organi'irani, a i$aju i jednu je'i(u in!er%enciju) o(o$ pogledala ) oi$7 pogledala. 2od 2o%reno%ia pje $a 'a%r-a%a de%e!i$ !i+o$, do( e !a i !a radnja (od Maglajlia 'a%r-a%a ed$i$ !i+o$ pr%e !ro0e. Maglajlie%a %er'ija i$a i drugu !ro0u (oju 2o%reno%i ne i pi uje. 8. Sadih almu nasred .t+mejdana 12o%reno%i3 ) Sadih almu nasred atmejdana 1Maglajli3 >ri godine dana ) de%e! godin7 dana ?adi ii, a gore ne ii ) Mu(a poi, a jo- !e*e ne poi

Pored o%e !ri ra'li(e 2o%reno%ie%a %er'ija i$a d%ade e! i jedan !i+, do( Maglajlie%a a$o de%e! !i+o%a. .%e e d%ije %er'ije, a(o i'u'$e$o %e po$enu!e ra'li(e, la*u u pr%a e!ri !i+a. 9. Snijeg pade na behar, na voe Pr%i !i+ je iden!ian, do( e o !a!a( pje $e po!puno ra'li(uje, ia(o obje %er'ije i$aju jedna( broj !i+o%a. ;. Svi dilberi, mila moja majko Bo*e ) bo*e 5-i(uju7 nigda, ni(adere@ ) 5-i(uju7 ni(ad ni do%7je(a@

1. 3zeh ugum i matra&u .bje %er'ije u iden!ine. 0. <arna goro puna ti si hlada Aer'ije e ra'li(uju a$o u jedno$ 'are'u.

B. =ad punue sabahzorski vjetrovi Pr%a d%a !i+a u iden!ina, a onda pje $e idu u ra'lii!i$ pra%ci$a. 10. >ujo ogu po >ejdanu voda .no -!o je (od Maglajlia pr%a !ro0a, a !o u pr%a e!iri !i+a, (od 2o%reno%ia e ra'li(uje a$o u d%a 'are'a. . !a!a( pje $e no i i !o 'naenje, ali je drugaije i pje%an. ?o- jedna bi!na ra'li(a je !e da Maglaji poe!a( pje $e i'd%aja (ao na lo%, a 'a!i$ ga pona%lja u pr%o$ !i+u, do( 2o%reno%ie%e %er'uje ne$aju na lo%. III ri jezika ti!a sevdalinke 3 najnovijim objavljenim zbirkama sevdalinki pored osnovne karakteristike njihovog vidnog jezikog ujednaavanja i velike bliskosti sa vukovskom novotokavtinom, dadu se uoiti konture triju jezikih tipova sevdalinke s obzirom na njenu dijalekatsku bazu* !. zapadni %ili zapadnobosanski' tip? $. sredinji %ili srednjobosanski, dijalekatski istonobosanski, v. 3 tekstu uz nap. !!.'? (. jugoistoni tip %hercegovaki'. 5aa analiza dijalekatske utemeljenosti jezika sevdalinke dovela nas je do slijedeih zakljuaka o svojstvima svakog od navedenih jezikih tipova.0 1. Zapadni 1'apadnobo an (i3 je'i(i !ip e%alin(e I(a% (i re0le( ja!a 1di%oj(u3 Cei'%r-ena no%a jo!o%anja 11pojde$3 Da(a%i'a$ 1pu-i $e3 Ce $ijenjanje %elara k u rijei$a orjen!alnog porije(la 1,ela$ alej(3 Een (a i$ena u C i A i$aju na !a%a( /e 1na !i, Fa!e, pa o ladi u !a3

2. ,redi-nji 1 rednjebo an (i, i !onobo an (i3 je'i(i !ip e%dalin(e Ije(a% (a 'a$jena ja!a 1l7jepa, c%ijee3 Cei'%r-ena je(a% (a i no%a jo!o%anja 1dojdi $i3 Da(a%i'a$ 1pu-i3 Plural (i oblici line 'a$jenice !reeg lica, a inicijalni$ %elaro$ h 1da +i$ dojde3 Gubljenje ugla ni(a d u grupi dn 1na u$ pane3 Mu-(a lina i$ena !ipa $ujo, Me+o i$aju pro$jenu po obra cu i$ena *.r. na /a 1do!jera je Muji3

?a+i, 4*e%ad, Bonjaki narod i njegov jezik, 2jijan, ,araje%o, 1BBB.

". ?ugoi !oni 1+ercego%a(i3 je'i(i !ip e%dalin(e Ije(a% (a 'a$jena ja!a 1c7jelo$3 I'%r-ena je(a% (a i no%a jo!o%anja 1oera$3 D!a(a%i'a$ 1Ce i-!i $e3 Mijenjanje %elara k u rijei$a orjen!alnog porije(la 1,ela$ alej3 ?o!o%anje u le( e$i ju!ra 1 7u!ra3 1-ju!ra3 Prela'a( (on onan!a u t ili j u prilogu sino 1de i inoj jala3 Mu-(a i$ena !ipa Mujo, Me+o i$aju pro$jenu po obra cu i$enica $. r. 1od%ela Muja3 # da!i%u lini+ 'a$jenica oblici mene, tebe 1.!(ud $ene *alo ! bi!i nee3 .blici pre'en!a %elju, %i&u 1?a $u %elju) dobro ju!ro3

I" Odnosi me#u jezikim ti!ovima sevdalinke Ovakvo stanje u raspoznavanju triju jezikih tipova sevdalinke gra om ovih pjesama ne moe se ba lako dokazati. 1...3 " sevdalinka, kao i epska pjesma, od ina svog autentinog izvo enja, pa do objavljivanja, prolazi kroz &aze raznovrsnog prilago avanja, ime, neminovno, biva podvrgnuta jezikome mijenjanju. 1...3 .ko npr. uporedimo ikavizam sa ijekavizmom, uoit emo snanu tendenciju ijekaviziranja i onih sevdalinki to su gotovo sigurno nastale na zapadnom terenu i prvobitno morale imati ikavski re&leks. ,a ijekavizacija, me utim, mogla se izvriti i prije biljeenja pjesme. @er, sevdalinka se iri i po drugim krajevima, koji joj, primajui je iz druge sredine, u znatnoj mjeri nameu svoja jezika obiljelja. ,o znai da sevdalinke koje svrstavamo u zapadni tip nemaju ni priblino doljednu ikavsku zamjenu jata.tu se radi o prosutnim ikavizmima, ali ikavizmima vidno naruenim ijekavskim re&leksom. ,aj re&leks zrai i namee se najprije sa istonijih i junijih terena, a biva unoen zapisivakim i redaktorski intervencijama. 9a sredinji jeziki tip konstantirali smo ijekavski re&leks? on je dominirajui, ali e se katkad u pjesmama toga tipa javiti i ikavizmi. Ovdje se radi o ikavizmima koji se na razliite naine uvaju u ijekavskom sistemskom okruenju, predstavljajui zapadnije dijalekatske &ragmente, ili u jeziku pjevaa, ili u maniru zapisivaa i intervencijama redaktora. 1...3 =ada se prati odnos izme u ovih triju jezikih tipova, uoljivo je snano zraenje srednjeg jezikog tipa na zapadni i na jugoistoni, te irenje njegovih osobina po drugim podrujima. ,o se pri samom izvo enju sevdalinke doga a u uvjetima prestia Sarajeva

kao njezinog centra i granjanja istonobosanskih govornih odlika posredstvom sevdalinki nastalih i pjevanih u tom bosanskom sreditu.A

" O!i dijalektizmi u jeziku sevdalinke I o%dje, $e&u!i$, %rijedi rela!i%na 'a !upljeno ! ob'iro$ na ra'lii!e (ri!erije (oji e pri$jenjuju (od bilje*enja i obja%lji%anja e%dalin(i u 'bir(a$a. # 'bir(a$a ipa( e uoa%aju naj!ipinije %r !e o%i+ opi+ dijale(!i'a$a. 1. Fone! (i dijale(!i'$i Prela'a( *eHre, u pre'en!u glagola moi 1$ore3 ,onan! r u prijedlogu bez 1bre'3

2. Mor0olo-(i dijale(!i'$i #po!reba ope 'a$jenice %a 1 a%3 1# nedjelju %a dan preigrali3 Glagol (i oblici !ipa uljegla, naljegla 1Caljego-e na %odu dje%oj(e3

". 2e( i(i dijale(!i'$i Po(a'na rijeca nuto 1Cu!o, $aj(o, dobroga juna(a@3 #po!reba rijece bolan 1Bolan, dragi, pro&i $i e d%ora3

8. 4ijale(!i'$i u 0un(ciji po%eanja broja logo%a u !i+u 4ijale(!i'$i a ra'lii!i$ par!i(ula$a u' priloge i 'a$jenice 1nigda, ni(adere3

9. 4ijale(!i'$i u 0un(ciji $anjenja broja logo%a u !i+u 4ijale(!i'$i a ra'lii!i$ %o(al (i$ i (on onan! (i$ eli'ija$a 1,araj7%o, 7%a(a%, %id7la3

"I Jeziko ujednaavanje u sevdalinkama @eziko ujednaavanje u sevdalinki naroito je viljivo na nivou doljedne upotrebe konsonanta h, ne samo u rijeima orijentalno porijekla. ,oj dosljednosti snanu podrku

?a+i, 4*e%ad, Bonjaki narod i njegov jezik, 2jijan, ,araje%o, 1BBB.

daje vezanost sevdalinke za njezine jezike korjene, za govorne odlike sredine u kojoj nastaje, ambijenta sa naglaenom orijentalnom kulturom.!) # lijedei$ le( e$a$a je'i( e%dalin(e do ljedno 'na 'a (on onan! +) 1. # po'iciji na poe!(u rijei 1+a$ajlija3 2. # redini rijei 1$a+ra$e3 "II $itanja 1. Ca%edi i opri$jeri po jednu (ara(!eri !i(u 'a dijale(a! (i %a(i !ip e%dalin(e. 2. Ca%edi i opri$jeri %r !e opi+ dijale(!i'a$a e%dalin(e. ". # e$u e ogleda je'i(o ujednaa%anje u e%dalin(a$a, i u (oji$ luaje%i$a e !o ujednaa%anje do lijedno pro%odiI "III %iteratura ?a+i, 4*e%ad, Bonjaki narod i njegov jezik, 2jijan, ,araje%o, 1BBB. Maglajli, Munib, !)! sevdalinka, BZK Preporod, Gradaac, 2010. 2o%reno%i, I%an, 9a gradom jabuka, ,araje%o) :i%i!a , 2008.

10

I !o