SISTEM ČULNIH ORGANA

ČULO, ČULNE ĆELIJE I ČULNI ORGANI

ČULNI SISTEM JE DIO NERVNOG SISTEMA KOJI JE ODGOVORAN ZA PRERADU ČULNIH
INFORMACIJA. ČULNI SISTEM SE SASTOJI OD ČULNIH RECEPTORA, NERVNIH PUTEVA I
DIJELOVA MOZGA ODGOVORNIH ZA PRECEPCIJU ČULA.
OVAJ SISTEM PRIKUPLJHA SVE INFORMACIJE IZ VANJSKE I UNUTRAŠNJE SREDINE
ČOVJEKA, OBRAĐUJE IH I PROVODI DO ORGANA KOJI IZAZIVAJU ODGOVARAJUĆU
RADNJU.

ČULNI SISTEM SE SASTOJI OD:

1. PRIJEMNIKA (RECEPTORA) OBAVJEŠTENJA,
2. PROVODNIKA I PRERAĐIVAČA TIH OBAVJEŠTENJA (NERVNI SISTEM) I
3. IZVRŠITELJA RADNJE
PET ČULA I NJIHOVI RESPEKTIVNI SENZORSKI ORGAN
PRIJEMNICI (RECEPTORI) SU ĆELIJE SPECIJALIZIRANE ZA OTKRIVANJE PROMJENA VANJSKE
I UNUTRAŠNJE SREDINE. RECEPTORI STALNO PRIMAJU INFORMACIJE REAGUJUĆI NA
PROMJENE IZ VANJESKE I UNUTRAŠNJE SREDINE I ŠALJU IH DO CENTRALNOG NERVNOG
SISTEMA (CNS). PROMJENE FAKTORA SREDINE U ORGANIZMU DOVODE DO SLJEDEĆIH
PROCESA:

1. NAJPRIJE DOLAZI DO FIZIKČKO-HEMIJSKIH PROMJENA U RECEPTORNIM ĆELIJAMA,

KOJE DOVODE DO PROMJENA U NERVNIM ĆELIJAMA,
2. ZATIM SE AKTIVIRAJU NERVNE ĆELIJE ODREĐENIH OBLASTI (CNS-A) POD ČIJIM
UTJECAJEM POČINJU REAGOVAT MOTORNI NEURONI,
3. NA KRAJU SE JAVLJA ODGOVOR MIŠIĆAM ŽLIJEZDA ILI NEKIH DRUGIH DIJELOVA
TIJELA KOJI SU OZNAČENI KAO EFEKTORI.
RECEPTORI SU OTKRIVAČI (DETEKTORI) PROMJENA U SREDINI I U STALNOM SU
MEĐUDJELOVANJU SA SREDINOM. ORGANIZAM JE U STANJU DA REAGUJE SAMO NA
ONE PROMJENE KOJE SU U STANJU DA AKTIVIRAJU RECEPTORE. RECEPTORE AKTIVIRAJU
PROMJENE IZ UNUTRAŠNJE I VANJESKE SREDINE KOJE SE NAZIVAJU DRAŽI. PROMJENE
KOJE TE DRAŽI IZAZIVAJU U ORGANIZMU NAZIVAJU SE NADRAŽAJI ILI PODRAŽAJI.
SPOSOBNOST ORGANIZMA DA POD UTJECAJEM DRAŽI REAGUJE NA ODGOVARAJUĆI
NAČIN NAZIVA SE NADRAŽLJIVOST.
ČULA (OSJETI) PREDSTAVLJAJU SPOZNAJNI NAČIN OPAŽANJA ILI PRECEPCIJE SEBE I SVOJE
OKOLINE. POSTOJI PET ČULA : DODIR, MIRIS, OKUS, SLUH I VID. ĆELIJE KOJE IMAJU
SPOSOBNOST DA PRIMAJU DRAŽI NAZIVAJU SE ČULNE ILI OSJETILNE ĆELIJE. TO SU NAJČEŠĆE
IZMIJENJENE EPITELNE ĆELIJE ILI SU TO TANKI NERVNI ZAVRŠECI (OGRANCI) KOJI SE NAZIVAJU
OSJETILNI NERVI. OVI OSJETILNI NERVI BOGATO SU RAZGRANATI U KOŽI PA PREKO NJIH
ČOVJEK OSJEĆA BOL.
ČULNE ĆELIJE I OSJETILNI NERVI SU KOD ČOVJEKA POVEZANI U ČULNA TJELAŠCA I SLOŽENE
ČULNE ORGANE. ČULNE ĆELIJE I ČULNI ORGANI POVEZANI SU SA ČULNIM CENTROM U
MOZGU. IZ TOG ČULNOG CENTRA U SUPROTNOM PRAVCU VRAĆA SE OBRAĐENA PRISTIGLA
INFORMACIJA KOJA AKTIVIRA EFEKTOR. POVRATNU INFORMACIJU DO EFEKTORA DOVODE
MOTORNA VLAKNA. DA BI EFEKTOR USPJEŠNO IZAVRŠIO NAREDBU NERVNOG CENTRA, OVAJ
PUT NA RELACIJI RECEPTOR – EFEKTOR NE SMIJE BITI NIGDJE PREKINUT(DRAŽ - ČULNA ĆELIJA
- NADRAŽAJ - OSJEĆAJNI NERV - CENTAR U MOZGU – IMPULS - POKRETAČKI ILI MOTORNI
NERV - EFEKTOR).
RAZLIČITE RECEPTORNE ĆELIJE ULAZE U SASTAV ČULNIH ORGANA KAO ŠTO SU: KOŽA, ČULO
VIDA, SLUHA, MIRISA I UKUSA. PREMA VRSTI DRAŽI KOJU PRIMAJU, ČULA SE DIJELA NA:
• SVJETLOSNA ČULA (REAGUJU NA SVJETLOST),
• MEHANIČKA ČULA (REAGUJU NA MEHANIČKE PODRAŽAJE),
• HEMIJSKA ČULA (REAGUJU NA HEMIJSKE DRAŽI),
• TOPLOTNA ČULA (REAGUJU NA TOPLOTU I HLADNOĆU) I DR.
ČULNI ORGANI SU RASPOREĐENI PO CIJELOM TIJELU, NAROČITO U KOŽI. U KOŽI SE NALAZE
ČULA ZA DODIR (OPIP), BOL, TOPLOTU I HLADNOĆU.
• ČULO ZA PRITISAK I DODIR REAGUJU NA MEHANIČKE PODRAŽAJE KAO ŠTO SU PRITISAK I
DODIR I NALAZE SE NA POVRŠINI TIJELA I U NJEGOVOJ UNUTRAŠNJOSTI. RECEPTORNE
ĆELIJE KOJE REAGUJU NA DODIR NALAZE SE U POTKOŽNOM TKIVU OKO KORIJENA DLAKE.
VEOMA SU BROJNE NA INSTRUMENTNIM DIJELOVIMA TIJELA KAO ŠTO SU JAGODINE
PRSTA, USNE, VRH JEZIKA, A NAJMANJE IH IMA NA LEĐIMA. PREKO OVIH ČULA NA
POVRŠINI TIJELA U CENTIMETRIMA SE STVARA OSJEĆAJ DODIRA, TVRDOĆE, VLAŽNOSTI,
OBLIKA I DRUGIH OSOBINA PREDMETA KOJI SE DODIRUJE.
• ČULO BOLA JE VEOMA VAŽNO ZA ČOVJEKA JER GA OBAVJEŠTAVA O PROMJENAMA U
RADU TKIVA ILI ORGANA. ĆELIJE OVOG ČULA NALAZE SE NAJČEŠĆE U KOŽI, KOSTIMA,
MIŠIĆIMA, UNUTRAŠNJIM ORGANIMA.
• ČULNA TJELAŠCA ČULA ZA TOPLOTU NALAZE SE DUBOKO U KOŽU ZBOG ČEGA SU MANJE
OSJETLJIVA, A IMA IH MNOGO U OBRAZIMA, USNAMA I RUKAMA. PODRAŽAJ OVIH
TJELAŠACA DAJE NAM OSJEĆAJ VRUĆINE.
• ČULA ZA HLADNOĆU SMJEŠTENA SU ODMAH ISPOD POVRŠINE KOŽE PA SU VRLO
OSJETLJIVA NA NISKE TEMPERATURE. NAJVIŠE IH JE U GRUDIMA, OKO POJASA, NA VRHU
JEZIKA, OČNIM KAPCIMA, A NAJMANJE NA TABANIMA. ČULA ZA HLADNOĆU I TOPLOTU
OBAVLJAJU VAŽNU ULOGU U ODRŽAVANJU STAALNE TJELESNE TEMPERATURE.
SVAKODNEVNO SE SUSREĆEMO S VELIKIM BROJEM MATERIJA RAZLIČITOG OKUSA I MIRISA.
UNOSEĆI IH U ORGANIZAM, TE MATERIJE STVARAJU HEMIJSKE PODRAŽAJE KOJI SE OSJEĆAJU
PREKO ČULA OKUSA I MIRISA. OVA DVA ČULA SE NAJČEŠĆE NADOPUNJUJU, ZAJEDNO MOGU
DATI PREKO 50 RAZLIČITIH OSJETA.
• ČULO OKUSA SMJEŠTENO JE NA JEZIKU. POVRŠINA JEZIKA JE HRAPAVA JER SE NA NJOJ
NALAZE BROJNE KVRŽICE I BRADAVICE RAZLIČITE VELIČINE. U KVRŽICAMA I
BRADAVICAMA NALAZE SE OKUSNE ĆELIJE ČESTO U OBLIKU OKUSNIH PUPOLJAKA
RASPOREĐENIH NA VRHU, PREDNJEM KRAJU I RUOBIVIMA JEZIKA. OKSUNE BRADAVICE
NALAZE SE NA STRAŽNJEM KRAJU I KORIJENU JEZIKA. U BLIZINI OSJETHIN ĆELIJA
NALAZESE UVIJEK I MALE ŽLIJEZDE SLINOVNICE. ČOVJEK MOŽE RAZLIKOVATI SAMO ČETRI
OKUSA I TO: SLANO, SLATKO, KISELO I GORKO I MNOGO NJIHOVIH KOMBINACIJA.
• ČULO MIRISA (NJUHA) SMJEŠTENO JE U SLUZNICI GORNJEG DIJELA NOSNE ŠUPLJINE.
PRILIKOM DISANJA U NOS ULAZE RAZNE MIRISNE MATERIJE KOJE PODRŽAVAJU MIRISNE
(NJUŠNE) ĆELIJE. OD TIH ĆELIJA IDU DO CENTARA A MIRIS U VELIKOM MOZGU OGRANCI
MIRISNOG NERVA. TADA NASTAJE OSJET MIRISA. ČULO MIRISA EVOLUTIVNO JE
NAJSTARIJE ŠTO POTVRĐUJE ČINJENICA DA SE NOVOROĐENČE NAJVIŠE OSLANJA NA ČULO
MIRISA TE DA JE TO PRVO ČULO KOJE SE RAZVIJA KOD DJETEA DOK JE U MATERNICI.
ČULO OKUSA
ČULO MIRISA
HVALA NA PAŽNJI!
ELDINA KOVAČEVIĆ IX-1