KADUVEO I BORORO

Claude Levi-Strauss
Tuni tropi

Claude Levi-Strauss je roen 28. 12. 1908. U Belgiji, a umro je 30. 10. 2009 u Francuskoj.
Odrastao je u Parizu gdje je studirao je pravo i filozofiju. Nakon to je nekoliko godina radio
kao profesor prikljuio se ekspediciji u Brazilu, gdje je radio kao gostujui profesor
sociologije i etnologije na fakultetu. U tom vremenu je radio vlastita mala etnoloka
istraivanja. Prvo istraivanje je proveo promatrajui plemena Bororo i Guaycuru. Glavni
interesi su mu bili antropologija, openito drutvo i odabrana podruja lingvistike. On je bio
vaan antropolog i etnolog, esto poznat kao otac moderne antropologije. Najvanija knjiga
mu je Tuni tropi, objavljena 1955, koja ga je pozicionirala kao centralnu figuru
strukturalistike kole. Bio je upoznat s amerikom antropologijom Franza Boasa. 1962 je
objavljeno njegovo, po nekima, najvanije djelo The savage minde.

KADUVEO

Kod ovog plemena je proveden pokuaj da se kultiviraju, ali on nije uspio. Indijanci su
odbacili skoro sve to im se nudilo osim noa, igle i jo nekih osnovnih sitnica. Dobili su
sagraene kue i poslove, ali su i njih takoer odbili. Indijanci iz plemena Kaduveo su ivjeli
u nizini lijeve obale Paragvaja. Drugi su ih smatrali ljeninama, pokvarenjacima, lopovima i
pijancima. Prijestolnica Kaduveoa se zove Nalike, a sastoji se od samo 5 koliba. Kue
Kaduveoa su mjeavina graevnog stila kojeg su im pokazali bijelci i njihovog
tradicijonalnog oblika grae. Sastoje se od oljetenih debla zabijenih u zemlju i imaju piasti
krov koji je napravljen od mladih palmi, dok zidova nije bilo. To je bio lagani napredak
budui da su originalni krovovi bili plosnati. Te kolibe su bile velikih dimenzija jer su u njima
najee ivjele velike porodice, a na daskama bi se nalazile koe i veliki upovi za vodu.
Mukarci se uglavnom bave lovom, sakupljanjem plodova, uzgojem malobrojne stoke i
obradom male koliine tla, a ene se bave izradom keramike, uglavnom posudama za svoje
potrebe i figuricama za djecu. Znaenje tih figurica nije u potpunosti jasno, zato to 2 iste
figurice mogu imati razliito znaenje, dijete ih tretira kao igrake, a starije ene ih uvaju
kao najvee blago. U selu je postojao i vra. Njegova oprema se sastojala od: okrugla stolica,
slamna kruna zveke i pera koja su sluila za hvatanje ili tjeranje duhova. Kod Kaduveoa
postoje proslave za stupanje u pubertet, Levi-Strauss je opisano proslavu prireenu jednoj
djevojici: obukli su je na starinski nain, tj. obuena je u etvrtasti komad tkanine, ramena
ruke i lice su joj ukrasili cvijeem a oko vrata su joj stavili sve ogrlice koje su mogli nai.
Nakon toga se pila pinga (alkoholno pie od eerne trske) a mukarci sjede u krugu poredani
hierarhijski. Takoer je zabiljeeno kako reagiraju na pie. Prvo su kratko uzbueni, zatim
postaju turobni i depresivni i na kraju ponu jecati. Onda onoga koji je najpijaniji oni koji su
najtrijezniji dignu i eu se s njim i tjee ga dok ne povraa a zatim se vraaju na opijanje i
nastavljaju. A za cijelo to vrijeme ene bi ponavljale napjev od 3 tona. Oni se takoer nisu
bojali fotografiranja, ak su traili da im se za to i plaa. Stross indijansku umjetnost
usporeuje s motivima kakve mi crtamo na pozadini karata. One se nalaze na njihovoj nonji

koja se sastoji od tunike i ogrtaa od koe, na kojima su te slike iscrtane crvenom bojom. Oni
imaju kraljice i kraljeve a kraljice uivaju u odrubljivanju glava drugima. Odravali su turnire
na koji su svi dolazili jer su bili osloboeni posla. Bili su monogamni, ali djevojke su smjele
pratiti ratnike i sluiti im kao konjuari i ljubavnice, a takozvane plemenite gospe su imale
pratioce koji su im sluili kao ljubavnici, a muevi ih nisu smjeli pozvat na red, jer bi to bila
njihova sramota. Prihvaali su pobaaje i djecu su najee krali u pohodima tako da su
istraivanja dokazala da ju u jednom trenu populacija pravih Kaduvoea bila tek 10%. Kada bi
se dijete siromanih roditelja rodilo roditelji bi ga dali nekom drugom iz porodice i rijetko ga
viali. Djete je obojeno potpuno u crno i tako bi ostalo do svoje 14. godine kada bi prolo
inicijaciju u pleme, a kada bi se djete bogatih roditelja rodilo, organizirala su se slavlja za
svaku etapu njegovog ivota, roenjea, odvajanja od dojke, itd. Ako bi se drugo dijete rodilo u
isto vrijeme imenovano je njegovim bratom po oruju. Oni su vjerovali da su stvoreni za
upravljanje ljudskim rodom. To se temelji na jednom mitu koji do danas nije u potpunosti
sauvan. Mukarci izrauju figure od tvrdog drva, a ene slikaju, po tjelu. Crtei na tjelu i licu
se prenose s generacije na generaciju i imaju iznimno vano znaenje. Slike su asimetrine,
ali ujedno i uravnoteene. Danas se po tijelima slikaju samo iz zadovoljstva, a ne vie iz
tradicije, a neki smatraju da to ene rade i radi erotske svrhe. ene koriste 2 stila, geometrijski
i vijugav, a najee se oni kombiniraju, i tako su naizgled jednostavne islike zapravo vrlo
kompleksne. Neki opisuju te slike i kao interakciju duela i dvoboja. Odnosi izmeu kaduveoa
se sastoje i od uzajamnosti i od hierarhije, radi toga dolazi do stvaranja podgrupa koje su esto
suprostavljene.

BORORO

Prvi dojam o plemenu Bororo je bio sasvim drugaiji od onog kojega je Levi-Strauss stekao
kod plemena Kaduveo. lanovi plemena su imali crtee na tjelu i bili su okieni bogatim i
raskonim ogrlicama od svega od ega su se one mogle napraviti. Njihove se kue razlikuju
od onih kod drugih plemena, usvojili su iljasti krov, ali je oblik kue okrugao a ne
etverokutan. Po fizikim karakteristikama pripadnici plemena Bororo su najvii i najbolje
graeni Indijanci Brazila. to se tie odjee kod mukaraca bili su skoro potpuno goli, osim
malog korneta koji je prekrivao spolovilo, tijelo su bojali u crveno te su na njega priljepljivali
smolom ukrase poput paperja ili sedefa. ene su nosile tradicionalne pamune pregae koje su
bile privrene remenom od kore drveta na koju je bila privrena neto meka kora koja je
ila izmeu nogu. Preko grudi su nosili remen od pamuka, a jo su si po tjeli vezale i pamune
trake. Nakon lova mukarci pjevaju kako bi oslobodili duu ivotinje i mogli ju pojesti. To
prate instrumentima, uglavnom zvekama napravljene od izdubljenih tikvi. Svoje ukrase
dobivaju od papiga ara koje ive erupaju. Selo se sastoji od 26 koliba posloenih u krugu, u
sreditu se nalazi najvea koliba baitema mageo u kojoj spavaju neenje, udanim enama je
strogo zabranjen pristup, a neoenjene mogu doi da zaprose mukarca. ene ive u drugim
kolibama u krugu i mukarci se esto kreu vamo-tamo izmeu svoje i njihovih koliba. Taj
oblik sela je za njih iznimno vaan i kada ih se odvede u drugaije organizirani prostor, oni u

potpunosti gube orijentaciju. Sela su podijeljena na dva dijela Cera ili slab (politika mo) i
Tugare ili jak (fizika mo). Nasljeivanje ide po majkama, tako da ako je mukareva
majka Cera, on mora za enu uzeti Tugere, i obrnuto. Polovice su takoer vane za drutveni
ivot, ako jedna polovica neto radi, to radi uz pomo druge polovice. Ta granica ide u smjeru
istok zapad, a stanovnitvo roeno istono se naziva uzvodno a zapadno nizvodno. Znai ne
postoje, samo 2 podjele nego 4. Stanovnitvo je takoer podijeljeno na klanove, oni smatraju
da dolaze od nekog davnog zajednikog enskog pretka. Po poloaju mogu biti vii, nii ili
srednji, i smiju se eniti samo s pripadnicima istog poloaja. Pripadnici plemena imaju sistem
razmjene, netko neto dobro radi, npr. Lovi i on lovinu mijenja za neto drugo. Oni posjeduju
svoje vlasnitvo, a raspoznaje se po boji pera, motivima koji su na njima nacrtani, najlake se
vidi kod sveanih lukova. Oni su odbili alate koje su im davali i koriste svoje vlastite.
Sveana odjela sastoje se kod mukaraca od tukanovih kljunova, kandi, pletenica od kose
njihovih ena itd. ene izrauju rombove - muzike instrumente, duguljastog i tankog oblika,
bogato ukraene bojama. Religija je za pleme Bororo veoma vana, ali ona se podrazumijeva.
Odnos prem mrtvaca u plemenu Bororo se zasniva na dogovoru, oni neto pruaju mrtvacima
za uzvrat za njihovu pomo, ili da ostaju u svojem grobu. Kada pripadnik sela umre, za to se
krivi prirodu i ide su u lov kako bi joj se osvetili. Vra-bari ima posebnu ulogu, on ima
nekoliko duhova zatitnika koji se njime slue da dobiju fiziku formu. Vra je unato tome
posrednik izmeu ivih i zlih duhoa, a postoji i Gospodar put dua ili arettowaraare, on je
posrednik izmeu ivih i mrtvih. On, za razliku od vraa, ne smije primati darove, ivi po
strogim pravilima, i ne smije nositi ukrase. Vra i gospodar se meusobno mrze i izbjegavaju.
Primjer njihove akcije kod npr. Bolesnika je da vra da proroanstvo, tj. Upozorenje, a
gospodar ga pokuava izlijeiti. Oni mogu uzeti oblik ivotinje, ali nikada ne jaguara (on je
ubojica ljudi i ubija dok ga se ne ubije). Pogrebi mrtvaca traju vie tjedana. Postoji
roiakuriluo - pogrebna pjesma koja dale prijelaz. Svaku veer lanovi plemena imaju
prozivanje gdje jedan pripadnik plemena proziva sve klanove i daje im zadatke za sutranji
dan. Poslije 3 dana obredi se prekidaju da bi se izveo ples mariddo, izrauju se koture (slino
ljestvama) i stavljaju se na sredinu istine. Mukarci se tada dijele u dvije grupe, jedna odlazi
izvan sela i glumi mrtve, a druga kada se oni ponovo priblie selu pone plesati, i ona
predstavlja ive. ene ne sudjeluju u tom obredu.

Kao zakljuak bih istaknula da su oba plemena fascinantna i jedinstvena na svoj nain. Po
mom miljenju je pleme Kaduveo malo modernije od Borora jer su prihvatili i odreeno
orue i nauili su se na fotografiranje, tj. nauili su ak i kako iskoristiti fotografiranje za
svoju osobnu korist. Pleme Bororo je sauvalo vie svoje tradicije i stroe ih se dri te je po
mojem miljenju zanimljivije za promatrati.