Jadranka Grbić

Vjerovanja i rituali

[Mladenka s vijencem crvene boje koja je štiti od uroka i zlih sila]

[posuda sa žitaricama, plodovima, medom i svijećom na stolu za Badnjak]

U članku je riječ o reliktima ranih oblika hrvatske religioznosti, o predodžbama, vjerovanjima

i ritualima (pojave usko prepletene sa svim područjima života : od običaja i moralnih normi
zajednice i društv. odnosa do stanovanja, gospodarstva, prehrane, odijevanja i umjetničkoga
izražavanja.

Način je to mišljenja koji pruža društveno prihvatljivo tumačenje onih fenomena koji su
jednako neobjašnjivi bili i pojedincu i zajednici. (oblik druš. svijesti o čovjekovoj ugroženosti,
slabosti i nemoći spram prirodnih sila i svega nepoznatoga oko njega)

Naglasak je na predodžbama o svijetu i životu kao jednome dijelu hrvatskoga tradicijskog

nasljeđa; kao načinu mišljenja pa i svjetonazora; kao osobitom tipu komunikacije koju je
čovjek prakticirao spram svega čime je bio okružen.
Vjerovanja i rituali dakle tvore sustav vrednota zajednice, njezin ''govor'': simbolički i
nesimbolički, verbalni i neverbalni komunikacijski kod. Stoga se on u praksi izražava kao dio
cjelokupnog identiteta zajednice (i njezinih članova koji su prihvatili norme i standarde
svojega kolektiva), a napose kulturnog.

O dušama i pokojnicima

Polazeći od sebe čovjek je zaključivao da u njemu postoji neki nevidljivi dio. O njemu je
prosuđivao na temelju pojava kao što su sjena, san, jeka, odraz lika u vodi ili ogledalu, vizije,
halucinacije… i došao je do zaključka da ima i neki nevidljivi dio – dušu.

To vjerovanje u dušu [animizam] postupno je prenio na sva stvorenja i pojave u prirodi.

S vremenom se iskristaliziralo vjerovanje da neke vrste duša imaju osobit utjecaj na

čovjekovu sudbinu – duše umrlih, napose predaka [manizam].
Ova predodžba proizlazi iz uvjerenja da duše umrlih žive i dalje, zadobivajući nadnaravnu
moć kojom mogu utjecati na sudbinu svojih potomaka. (odnos straha i poštovanja)

Te su predodžbe velikim dijelom inspirirane Biblijom (teistički pristup). To su predodžbe o

raju, paklu, čistilištu, anđelima, svecima … a velikim dijelom utjecaj ima i na poimanje dobra
i zla.

Preplitanje različitih svjetonazora dovodi do različitih predodžbi zagrobnoga života :

- svijet tame i mirovanja (kretanje pogrebne povorke suprotno od kretanja sunca)
- svijet radosti, veselja i pjesme (vizija raja)

U Hrvata uobičajene predodžbe o smrti kao biću sablasti, bijeloj ženi, mršavoj i ružnoj, visoka
stasa i mistične snage kojom može nadjačati i sam život.
Vjerovanjem u svijet duša prožeti su brojni magijski postupci od časa kada je pokojnik umro
do posljednje faze njegova ispraćaja. Ukućani se podvrgavaju strogim pravilima ponašanja
kako bi pokojniku omogućili nesmetan prelazak na drugi svijet, a sebe zaštitili od mogućih
uroka.
- obavezno zapaliti svijeću čim netko umre [kako bi duša imala svjetlosti na putu na
drugi svijet]
- otvoriti prozore da duša može izaći
- ogledala naopako [kako se duša ne bi ogledala i vraćala na ovaj svijet]
- treba zaustaviti sat [''stala mu je njegova ura'']
- pokojnika treba okupati kako bi se bez srama moga družiti s drugima

Kupanje i oblačenje pokojnika bili su za ukućane tabuirani poslovi, dakle oni se toga
suzdržavaju, a obavljali su ih susjedi (isto i za hranu).

Mrtvo tijelo potrebno je čuvati dan i noć jer ima moć metamorfoze u zla demonska bića.
Najraširenije je vjerovanje da se može povukodlačiti, i to ako preko njega preskoči pas ili
mačka, ponegdje i pijetao, ili ako te životinje prođu ispod odra.
Stoga je čuvanje mrtvaca, uz znak poštovanja, ujedno i mjera opreza. Slične predodžbe
gotovo su redovite u slučajevima tzv. nečistih mrtvaca – samoubojica i nekrštenih.

Pokojnici, kućni prag i ognjište

Nakon uobičajengo dijaloga (svatovi su putnici koji traže prenoćište…), otvaranja vrata i
pozdravljanja, svekar je snahi pružio vrč s vinom, snaha je otpijala i vraćala ga. Svekar je tada
obavijao mladence novim ručnikom (magija i simbolika novoga) i potegao ih s praga u kuću,
dakle nisu prelazili prag normalno, već su ga preskakali.
Istih ili sličnih slučajeva preskakanja praga ili svečanog prelaska ima diljem Hrvatske.

No gdjegod je svekrva dočekivala svatove pružajući snahi muško dijete (tim se postupkom
poticala uloga snahe u reprodukciji u izravnoj želji za muškim potomkom). Snaha je s
djetetom u naručju preskakivala prag.
Ponegdje je mlada ljubila prag.

Ognjište
Poštivanje ognjišta trag davno izumrle prakse ukopavanja pokojnika pod njim. Ognjište je
stoga središnji kultni objekt oko kojega su se zbivale mnoge ceremonije obiteljskoga kulta.
Vatra i iskre prate magijske i simboličke radnje vezane uz ognjište, znak su čistoće, ali i
obilja, što samo potencira njegovu plodonosnu snagu.

Primjeri pokazuju da je kod običaja sklapanja brak bio običaj mladu prvo uvesti u sobu u
kojoj je bilo ognjište. Negdje je mlada ljubila ognjište kao što je ljubila prag. Tu se često
isprepleću nizovi magijskih radnji, a svaka od njih ima pozadinu i značenje. Tako je na
primjer vrcanje iskri povezano s kultom plodnosti, zatim magija brojeva (osobito broja 3),
razbijanje posude (atropejski čin*), a izabrani plodovi poput oraha simboliziraju plodnost i
obilje.

Pokojnici i plodnost u nekim božičnim običajima

U cijelom predbožićnom (mističnih dvanaest dana od sv. Lucije do Božića) i božićnome

razdoblju kroz obredno-običajnu te magijsko divinacijsku praksu pronalazimo tragove
štovanja pokojnika, tj. predaka.

* “koji odvrača pogibelj”; pridjev kojim se označuju predmeti, slike i znakovi koji štite od opasnosti, npr.
uroka, povrede
Panj badnjak

U početku jadransko područje i planinsko zaleđe, no kasnije je bio poznat u cijeloj Hrvatskoj.
Pozadinja panja badnjaka prvenstveno je mitsko magijska. Neki autori ga objašnjavaju kao
ostatak solarnoga kulta, a drugi se priklanjaju tezi da je taj običaj ponajprije povezan sa
štovanjem pokojnika, poticanjem plodnosti i rasta vegetacije.

Na drugu tezu upućuje niz indicija. Jedno je svakako obavezno okupljanje obitelji na
zajedničkoj večeri. Badnjak ili više njih stavljali su se na ognjište te večeri, baš kada su se u
domu, uz živuće članove obitelji, skupljali i pokojnici, da im upravo on, badnjak, daje topline
i svjetlosti čitavu noć. Domaćina koji ga je unosio domaćica je posipala žitom. Ovaj
simboličko-magijski čin izravno izaziva plodnost i obilje. Katkad se škropi blagoslovljenom
vodom uz molitvu. To samo pojačava snagu cijeloga čina. Istodobno se pucalo iz puški i
kobura, što je magijsko-obrambeni čin kojim se tjeraju zli duhovi. Domaćica je polijevala
badnjake blagoslovljenom vodom, a domaćin vinom. Badnjaci su se križali uz izgovaranje
molitve, a na vatri su se palile svijeće koje su stajale tijekom cijelih božićnih blagdana. Jedna
od svijeća bila je namjenjena mrtvima, a palila se u kućama u kojima je u tijeku te godine
netko umro. Prije i nakon večere izmolila se molitva za pokojne.

Nakon večere, kad se badnjaci dobro razgore udara se po njima, čime izazivaju iskre. Pri tome
se govori posebna formula za obilje i plodnost, čemu pridonosi magija iskara.
Dok je lagano gorio na ognjištu, badnjak se posipao žitom, nudio da jede i pije i sl., kao da je
živo biće, a pri tome se aludiralo da su oko badnjaka te večeri okupljeni domaći pokojnici.
Pepeo s bladnjaka kupio se s osobitom pažnjom i štovanjem te se prosipao poljima,
voćnjacima, vinogradima..., uz vjerovanje u njihovu očisnu i apotropejsku moć.

Slama

Unošenje slame također je povezano sa kultom štovanja pokojnika. Slama se stavlja radi
čašćenja pokojnika, ali i s namjenom poticanja plodnosti. Pri tome se opet javljaju neki
magijski elementi. Od unošenja slame uz magijsku formulu, polaganja na mjesta gdje kokoši
nesu jaja dobro, do iznošenja i rasatiranja slame po voćkama, njivama... [racionalna
dezinfekcijska i magijaka apotropejska funkcija]
Također su se izvlačile slamke, pa čija je duža, taj će duže živjeti itd.

Pokojnička jela
Blagovanje pokojničkih jela: oraha, lješnjaka, jabuka, badema, rogača i drugog svježeg i
suhog voća, bijeli luk s medom, grah, ribu, kupus = štovanje pokojnika.
No ta jela također simboliziraju obilje i plodnost.

Bogat stol pun svega : magijska anticipacija plodnosti / namjenjeno pokojnicima čiji su
duhovi nazočni u kući u te dane.

Božićni gost
Tumači se kao reinkarnairani predak koji kad razgrće vatru, donosi domu plodnost i obilje.
Neki autori to povezuju s maskiranim licima u vrijeme zimskog solsticija, običaji koledanja.
O nadnaravnome

Kozmografske predodžbe
U cijeloj Hrvatskoj zabilježene su predodžbe s izrazito teističkim temeljem.
No ponegdje su zabilježene drukčije predodžbe. Vladalo je uvjerenje da zemlja nema kraja,
iako ''neki misle'' da se daleko na horizontu dotiču nebo i zemlja, i na toj, krajnje nejasnoj
lokaciji bi bio kraj svijeta.
Podloga svijeta
Zabilježeno je predodžba o svijetu na vodi i ribi, te na volu [sj. Dalmacija – Kotarina] koja je
poznata u mnogim europskim i prednjeazijskim narodima.
Mogla bi se uvrstiti i predodžba o više svijetova : ovozemaljski, drugi koji uzrokuje potrese
(bića koja tamo žive), treći gdje odlaze duše umrlih.

Predodžbe o prvim ljudima

- inspirirane i analogne s biblijskom pričom o raju
U dalekoj prošlosti su živjeli ljudi koji se razlikuju od današnjih: bili pokriveni kožom, ali
koja je nalikovala na nokte, Nisu se trebali odijevati, živjeli bezbrižno i sretno. Bili su vrlo
snažni i dugovječni. To se promijenilo kada su ljudi zgriješili i svijet se izopačio.

Sunce i mjesec
Sunce se smatralo plemenitim božjim stvorenjem. Grijeh je bio psovati ga. Štovalo se jer daje
život, zdravlje, toplinu, i svjetlost.
Smjer kretanja Sunca smatrao se srećonosnim. [svadbena povorka / sup. Pogrebna]

Mjesec
Manje se štuje od Sunca, no još uvijek je plemenito Božje stvorenje. Vjerovalo se da ima
osobitu moć na prirodu i žene. Nije dobro gledati da nam ne oslabi vid.

Borbe Sunca i Mjeseca – U Slavoniji se prirodna pojava izmjene dana i noći objašnjavala kao
borba Sunca i Mjeseca, te se vjerovalo da ako bi Mjesec pobjedio, svega bi nestao i da bi to
bio smak svijeta.
Pomrčina Sunca se tumačila kaznom i Božjim znakom opomene za kršćane, a pomrčina
Mjeseca za muslimane.

Zvijezde
Rašireno je vjerovanje u sudbonosnu i proročansku moć zvijezda. Vjerovanje da postoje
sretne i nesretne zvijezde te da se čovjek rađa ispod jedne. Često se govorilo da su
izvanbračna djeca rođena pod sretnim zvijezdama.
Bilo je poznato vjerovanje da zvijezda repatica navješta zlo, ratove i bolesti.
Vezani su i neki tabui, npr. ne smiju se brojati zvijezde na nebu jer se mogu dobiti bradavice
po tijelu. Također je mogao pri brojenju naići na svoju zvijezdu, a tada bi umro slijedećeg
jutra. Po zvijezdama se vrlo često regulirao dan i razni poslovi.

Duga
Ima simboličku, proročansku i čudotvornu moć. Modra boja simbolizira vegetaciju, žuta žito
ili ulje, a crvena vino. Koja je intenzivnija, te će više biti u izobilju te godine.
Neka od vjerovanja :
– ako bi tko uhvatio dugu i u njoj se okupao, taj bi se pomladio
– ako bi se povaljao na mjestu gdje se duga spustila, pretvorio bi se u magarca
– tko bi prošao ispod duge promjenio bi spol
NADNARAVNA I DEMONSKA BIĆA

Vile
 – gdje žive : blizu izvora
– čija su djeca : ženska djeca Adama i Eve
– umjesto nogu imaju : kopita od mazge, konja...
– prehrana : med, janići...
– po naravi : susretljive, no ćudljive i osvetoljubive

Demoni
– malik, malić...
– neobične i dramatične okolnosti
– moć im prestaje svanućem
– postanak : izlegli se iz jajeta crne kokoši ili pijetla ili nastali iz posteljice
– izgled : lik dječačića u crvenoj kapici, moć metamorfoze u neke životinje
– po naravi : većinom darežljivi i dobronamjerni, no ima i obrnutih slučajeva [ribarske
mreže]

Orko, mrak
– pravi demoni koji uzimaju oblik neke životinje, npr. magarca, ovce
– nastaju na fantastičan način iz smrada, smeća, gnoja...
Mrak se predočuje kao veliki gorostas koji odnosi odrasle i djecu daleko od kuće. Vreba
trudne žene i rodilje te novorođenčad.
Obrana :
– dijete se mora dobro omotati da ga mrak ne vidi
– otresanje mraka prije ulaska u sobu
– zatvaranje prozora ...

More
More su neudane žene koje nastaju od ženske djece rođene u posteljici. Njihova je nadnaravna
moć prirođena (neuobičajeni porod). Kao djeca nemaju moći, dobivaju je s navršenom 21.
godinom i tada postaju more, kada se udaju, vještice, a nakon smrti vukodlaci.
Mogu se pretvoriti u neku životinju. Može se provući čak i kroz ključanicu, a napada ljude
dok spavaju, guši ih, siše prsa, davi, gnječi, zatvori im usta da ne mogu vikati...

Kuga i kolera
Kuga je demonsko biće koje nosi bolest, smrt i zarazu. Izgleda kao visoka mršava žena,
stanovnica gustih šuma. Mogla je biti i nevidljiva. Za sobom ostavlja pustoš. U nekim selima
postojale stražarske kuće.
Kolera
– personifikacija bolesti i smrti
– lik ženske nakaze s jednim okom i uhom, dva zuba, dva jezika, tri nosne šupljine ...

– zmijari – profesionalni lovci zmija

– svećenici imaju velike moći
– blizanci, posljednje dijete, izvanbračna djeca, stranci, trudne žene...

Uroci
Vjerovanje da se nekome ili nečemu može nauditi pogledom ili željom, tj. vjerovanje u
fenomene fatalnosti koja se javlja u pogledu i želji.
Ureći se može i nenamjerno, nesvjesno. [Ljudi kojima je sudbina dodjelila tu moć.]
Uriču ljudi sa ''čudnim'' očima [''izbuljenih'', gledaju u križ, sraslih obrva...] i to su češće žene.
Ponajprije ljudi, a zatim bića poput vještica i čak nekih životinja [žabe, zmije, gavrani...].
Romi su narod koji ima sposobnosti uricanja. Posebice su uricali malu djecu i pčele. [''Ciganki
de daj nu u kuću, a kamoli do pčelinjaka.].
Ureći se može sve što je lijepo, mlado i napredno – ljudi, životinje, bilje, poslovi...
Najveća posljedica od uroka je bolest.

Magija
- obrambena, apotropejska / izazovna, poticajna (srećonosna)
- određenu ulogu igraju mjesta → raskrižja, međa, temelj, prag... →i djelovi dana → zalazak
Sunca, ponoć, svanuće, Mjesečeve faze...
- simbolika brojeva :

Obrambena magija