DOBRODOLI

www.montenegro.travel

Panoramski putevi Crne Gore vode vas kroz raskonu

prirodu, nevjerovatno raznolike predjele i kulture ove
beskrajno zanimljive zemlje. etiri predloene rute otkrie vam mnogo toga du prekrasne jadranske obale i
u divljim, romantinim planinama.
Krug oko Korita je prvi potpuno oznaen panoramski
put u Crnoj Gori. Poinje u Podgorici, glavnom gradu, a
vodi u planinsku oblast Kua i do same litice udesnog
kanjona Cijevne, ljepotice nastale iz vjenog snijega
Prokletija. Ova ruta je izuzetno pogodna za jednodnevni izlet. Put je dug 65 kilometara, dovoljno da se za nekoliko sati ne samo pobjegne od svakodnevnog ivota,
ve i zaroni u jedan sasvim drugaiji svijet. Svijet u kom
se smjenjuju raznoliki pejzai, bilje i mirisi, od mediteranskih do visokoplaninskih, ali i obiljeja razliitih
civilizacija, kultura i religija. Jedan od najatraktivnijih
momenata ove rute je pjeaenje do vidikovca Grlo sokolovo.
Detaljan opis panoramskog puta i atrakcija du ove rute
nalazi se na poleini.

ZNAMENITOSTI I ATRAKCIJE DU RUTE

PRAKTINA UPUTSTVA

(detaljni opisi nalaze se na poleini)

Panoramski put Krug oko Korita je asfaltiran itavom

duinom. Vei dio rute vodi uskim, vijugavim putevima, pa vozite polako i veoma oprezno. Moe se desiti
da, u susretu sa vozilom koje dolazi iz suprotnog smjera,
morate da se vratite nazad kako biste se mimoili. Ruta
vodi do 1.400 metara nadmorske visine. Najpovoljniji
period za ovu rutu je od maja do oktobra, dok se u ostalim periodima godine treba unaprijed informisati o vremenskim uslovima i snijenim padavinama. Na ovim
visinama, nakon zimskih mjeseci, mogua su oteenja
puteva usljed snijega i leda, pa posebno motociklisti
moraju biti oprezni. Ova ruta nije pogodna za velike
kampere (7 m i due, 2,30 m i ire). Neophodno je da
vozai manjih kampera imaju iskustva u vonji uskim
planinskim putevima.

Podgorica

Vidikovac kod spomenika Novaku Miloevom

Tvrava Medun i Muzej Marka Miljanova

Ubli

Orahovo

Kuka Korita

Grlo sokolovo

Zatrijeba

Delaj

10 Stjepovo
11 Rudine
12 Fundina
13 Raovii

Uivajte i srean put!

NACIONALNA TURISTIKA ORGANIZACIJA
CRNE GORE
info@montenegro.travel
www.montenegro.travel
www.panoramski.putevi.montenegro.travel

Panoramski put Krug oko Korita je oznaen u oba smjera, preporuujemo da ga preete
u smjeru kazaljke na satu.
Takoe, obratite panju
na braon znakove sa
logom i brojem 4.
Iako je duina
panoramskog
puta svega 65 kilometara, planirajte jedan itav
dan, kako biste
imali dovoljno
vremena za sve
atrakcije, kao i za
manje deture. Za laganu etnju do vidikovca Grlo sokolovo planirajte najmanje sat i po vremena.

VREMENSKI USLOVI &

ODGOVARAJUA ODJEA
Panoramski put Krug oko Korita vodi vas do visine od
1.400 m. Imajte na umu da se, posebno u proljee i jesen, vremenske prilike u planinama mogu razlikovati od
onih u Podgorici ili na primorju. Obezbijedite odjeu
prikladnu vremenskim uslovima i zatitu od sunca.
Za izlet do Grla sokolovog preporuujemo vrstu
obuu.

KOORDINATE POETNE POZICIJE

N
E

VANI BROJEVI TELEFONA

Montenegro Customer

Care Centre: 1300

Hitna pomo: 112

Policija: 122

Pomo na putu/
Auto moto savez Crne Gore: 19807
Gorska sluba spasavanja

Crne Gore: +382 (0) 40 256 084

SAOBRAAJNA PRAVILA KOJA VAE U

CRNOJ GORI

Du rute nema benzinskih pumpi. Za osvjeenje u mjestu Korita imate restoran Stara kua (382 (0) 69 133 300
ili +382 (0) 69 030 204).
Detaljan opis rute sa smjernicama i informacijama o
pravcu i dodatnim informacijama, kao i GPS podatke
za panoramski put moete preuzeti besplatno na sajtu
www.panoramski.putevi.montenegro.travel

42 26 34.2
019 16 38.3

Svjetla na vozilu moraju biti ukljuena i danju.

U vozilu morate imati:
Prsluk sa svjetlosno reflektujuim osobinama
Komplet za prvu pomo
U zavisnosti od vremenskih prilika, zimska
oprema odnosno lanci za snijeg
Dozvoljena koliina alkohola u krvi 0,3 promila.
Najvea dozvoljena brzina je:
50 km/h u naselju
80 km/h izvan naselja

NAPOMENA
Panoramski putevi Crne Gore koriste postojeu putnu
infrastrukturu. Vaei su nacionalni saobraajni propisi. Ministarstvo odrivog razvoja i turizma ne preuzima
odgovornost usljed graevinskih radova, upuivanja na
zaobilaznice ili vanredne dogaaje na ovoj ruti.
Izdava:
Ministarstvo odrivog razvoja i turizma Crne Gore
Mapa - podaci:
OpenStreetMap contributors, Ministarstvo odrivog
razvoja i turizma Crne Gore
Tira: 5.000

PANORAMSKI PUTEVI
PANORAMSKI PUTEVI
Besplatna mapa

Srbija

Bosna i
Hercegovina

Crna Gora
Kosovo
Hrvatska

Albanija

Krug oko Korita

PUTOVANJE KROZ KUE

Panoramski put Krug oko Korita vodi u podruje koje
lokalno stanovnitvo oznaava kao Kui. Naziv Kui,
meutim, ne oznaava samo oblast, ve i pleme koje
ivi u toj oblasti. Pleme Kua smatra se jedinstvenim na
Balkanu, jer ljudi sve tri vjeroispovijesti pravoslavci,
katolici i muslimani tu ive zajedno u miru. Potovanje porodice, komijskih i branih veza ovdje ima dugu
tradiciju.

Medun

Panoramski put Krug oko Korita poinje na raskrsnici

kod hotela Keto (Skopska ulica) u Podgorice.

PODGORICA
1
Podgorica je glavni grad Crne Gore i privredni i administrativni centar zemlje. Meutim, ova metropola sa oko
190.000 stanovnika zavreuje i turistiki boravak. Ime
Podgorica oznaava naselje ispod brda. Gradske zanimljivosti su, pored ostalog, stara etvrt Stara Varo sa
Sahat kulom, Hram Hristovog vaskrsenja, stari ali i novi
mostovi, poput Milenijuma, modernog simbola grada,
kao i muzeji i arheoloka nalazita.
Od posebnog znaaja su ostaci drevnog grada Duklje,
koji se nalaze oko etiri kilometra sjeverno od centra
grada, na sastavcima rijeka Morae, Zete i iralije. Ovo
podruje su prvo naseljavali Iliri, a Duklja se prvi put
pominje u spisima kao kolonija Rimskog carstva u 2. vijeku.
2

VIDIKOVAC KOD SPOMENIKA

NOVAKU MILOEVOM

Sa vidikovca kod spomenika Novaku Miloevom prua

se velianstven pogled na Podgoricu i, kada je vedro, na
Skadarsko jezero i primorske planine.
Perjanik Novak Miloev Vujadinovi (18351892) je jedan od velikih crnogorskih junaka. Tokom
bitke na Fundini 1876. godine prema legendi svojim handarom
posjekao je 17 turskih glava. Za
takvu hrabrost ruski car mu je
uruio sablju ukraenu dijamantima, koja je danas izloena u Nacionalnom muzeju
na Cetinju.
Stepenitem se dolazi do drugog spomenika, koji se sastoji od
tri stuba. Sagraen je 2002. godine i
posveen je Marku Mirkovom Ivanoviu
(18321900), koji je 1862. sam osvojio tzv. Tursku kulu.
Oko 250 metara dalje uz put, sa desne strane, nailazi se
na jo jedan spomenik sa uklesanim imenima 472 borca
i ratna heroja iz Kua, koji su izgubili ivot tokom Drugog svjetskog rata i Narodnooslobodilake borbe.

Spomenik Novaka Miloeva

TVRAVA MEDUN I
MUZEJ MARKA MILJANOVA

Da biste posjetili Muzej Marka Miljanova i vidjeli ostatke

tvrave Medun, pratite putokaze i skrenite desno sa panoramskog puta. Nakon 400 metara stii ete do parkinga neposredno ispod tvrave.
Srednjovjekovnoj tvravi prethodio je ilirski grad Meteon, nastao izmeu 4. i 3. vijeka p.n.e. Izgraen na izduenoj kamenoj humci, jedan je od najstarijih objekata
ove vrste u ovom dijelu Balkana. Rimske legije su osvojile
Medun 167. g.p.n.e. i zarobile posljednjeg ilirskog kralja
Gencija. Medun je kasnije postao grad i kao takav se odrao i razvijao itava dva i po vijeka. Do danas, meutim,
istorija Meduna jo nije dovoljno istraena.
Na Medunu je roen, i na akropolju Gornjeg grada,
ispred crkve sv. Stefana, sahranjen kuki vojvoda Marko
Miljanov (18331901). On je veoma vana linost u istoriji Crne Gore. Marko Miljanov je dio narodne kulture i
junak mnogobrojnih pria, legendarni borac protiv Turaka i pisac koji je u svojim djelima opisao ivot i borbu
svoga plemena. Njegovom ivotu je posveen muzej na
Medunu. Ovo mjesto vrijedi posjetiti kako bi se uronilo
u jednu zanimljivu, mada esto i traginu epohu i upoznao nain ivota na ovim prostorima u 19. vijeku.
Posebno se preporuuje audio vodi (na crnogorskom i
engleskom jeziku), koji pribliava izloene eksponate i
prua mnogo zanimljivih informacija. Audio vodi moete iznajmiti u muzeju.
4

7 PLANINARENJE DO GRLA SOKOLOVOG

KUKA KORITA

Nakon niza serpentina i preenih tridesetak kilometara, kroz etinarsku umu stie se do Kukih
korita. Na kraju ume, na
desnoj strani, nalazi se restoran Stara kua.
Kuka korita su visoravan na oko 1.300 metara
nadmorske visine. Imaju
veliki broj sunanih dana,
prijatne temperature ljeti i
dosta snijega zimi.
Korita lee u podnoju 1.833
metara visoke planine Hum
orahovski i okruena su brojnim
drugim impresivnim vrhovima. Naziv
Kuka korita odnosi se na pleme Kui, koje je koristilo
ovu oblast prevashodno kao panjake i poljoprivredno
zemljite. Rije korita je keltskog porijekla i znai vjetrovita visoravan.
U Koritima se nalazi jedna katolika i dvije pravoslavne crkve. Pravoslavna crkva Svetog Ilije ima zanimljivu
istoriju. Ranije su se tu sastajala plemena kako bi vijeala
o vanim pitanjima. Nakon to je 50-ih godina pretrpjela
oteenja, crkva je unitena u velikom zemljotresu 1979.
godine. Obnovljena je 1993. godine naporima lokalnog
stanovnitva.

UBLI

Put ka Kukim koritima vodi kroz selo Ubli, tradicionalni mjesni centar plemena Kui. Na Ublima ima 140 domainstava, sa oko 600 stanovnika. Tu se nalaze: kola,
mjesna kancelarija, pota, ambulanta, prodavnica, ugostiteljski objekti, crkva Sv. Jovana iz srednjeg vijeka i crkva Sv. Spasoja iz 19. vijeka. Naziv Ubli potie od objekta
za sakupljanje i uvanje vode, ubao bistijerna. Na Ublima najbolje uspijeva vinova loza, smokva, nar, trenje,
jedan broj domainstava se uspjeno bavi stoarstvom.
5

Grlo sokolovo

ORAHOVO

Orahovo je posljednje naselje pored kojeg se prolazi ka

visoravni Kuka korita. Pored seoskog groblja (lijevo od
puta) nalazi se crkva Svetog Dimitrija, koju krase ikone
koje je izradio Petar olanovi poetkom 20. vijeka. Izgraena je 1836. godine od kamenih blokova, a ini je
brod sa polukrunom apsidom.

Muzej Marka Miljanova

SAVJETI ZA
PLANINARE POETNIKE
Planinarske staze u Crnoj Gori
oznaene su crvenim ili crveno-bijelim oznakama. Uglavnom je to
crveni krug sa bijelom takom u
sredini. Crvene ili crveno-bijele
linije pokazuju pravac. Na vanim
raskrsnicama nalaze se uti putokazi sa informacijama o udaljenosti sljedeeg odredita sa zelenim
planinarskim piktogramom.

Korita

Planinarenje stazom dugom 4.8 kilometara do vidikovca

Grlo sokolovo je apsolutni vrhunac ovog panoramskog
puta koji vas vodi do litica kanjona rijeke Cijevne. Ranije su ovaj put koristile granine patrole. Na mjestu
gdje se nekada nalazila vojna osmatranica, sada,
sa ove platforme, moete uivati u spektakularnom pogledu na preko 1000 metara duboki kanjon.
Za pjeaku turu trebalo bi da isplanirate najmanje sat i po vremena. Radi se o laganom pjeenju, ali se ipak preporuuje vrsta obua. Polazna
taka je u Koritima, na skretanju panoramskog
puta u pravcu Zatrijepa. Preporuujemo da ovu
etnju ponete u smjeru kazaljke na satu.
Druga polovina laganog pjeaenja, od
vidikovca Grlo sokolovo, malo je zahtjevnija zato oni koji nisu fiziki spremni za takav izazov mogu
da se vrate istim putem. GPS
podaci za ovu pjeaku turu
mogu se besplatno preuzeti sa
sajta www.panoramski.putevi.
montenegro.travel.
GRLO SOKOLOVO LEGENDA
Zapadno od Kukih korita, na samoj
granici, na 1.557 mnv uzdie se umovito
brdo Soko, sa koga se do rijeke Cijevne sputa strmena kamenita uvala koja podsjea na grlo, pa otuda i
naziv Grlo sokolovo. Meutim, postoje i prepliu se razne prie i legende o porijeklu ovog naziva. Po jednom
predanju, vojnik, za kojeg se mislilo da je nestao, leao
je ranjen na stijeni. Ugledao ga je soko, uzeo u kljun
vojnikovu maramicu, odletio do oblinjeg izvora, uronio je u izvorsku vodu i doletio nazad kako bi ranjenika
okrijepio. Vojnikova majka je danima posmatrala kako
soko kvasi maramicu na izvoru i pratila ga u udu. Tako
je, najzad, nala svog sina i on je bio spaen.
8

ZATRIJEBA

Vijugavi put nas vodi kroz sela zatrijebakog kraja. Uvijek iznova, otvara se pogled prema Skadarskom jezeru.
Zatrijeba ima bogatu i dugu tradiciju. Danas ovdje ima
oko 30 domainstava u kojima ive Albanci (katolici), a
do prije pola vijeka bilo ih je deset puta vie. Stanovnici
uglavnom ive od poljoprivrede i stoarstva zatrijebaki krompir i sir su nadaleko poznati. Specifinost sela u
ovoj oblasti su farme i polja opasana niskim kamenim

Grlo sokolovo

Delaj

zidovima. Zatrijeba, izmeu ostalog, obuhvata sela Deljaj, Stjepovo i Rudine.

9

DELAJ

Pored puta koji ide samom ivicom kanjona Cijevne nalazi se impresivan
krst visine 10 m, sagraen 2010. godine donacijama vjernika. Sa platoa
se prua spektakularan pogled na
kanjon i smaragdnu rijeku Cijevnu
koja protie 700 metara nie. Ako
je dan vedar, na horizontu se moe
vidjeti Skadarsko jezero.
Preporuka: blizu krsta ima dovoljno parking prostora i klupa za odmor, sa kojih se moe
uivati u jedinstvenom pogledu.
10 STJEPOVO
Preporuujemo kratku etnju (pet minuta) do vidikovca u Stjepovu. Parkirajte automobil na velikom parking
prostoru i proite pjeice pored zgrade sa natpisom
Besa. Staza opasana kamenim zidovima vodi do vidikovca sa pogledom na kanjon Cijevne. Istim putem se
vratite do parkinga.
Nedaleko se nalazi katolika crkva Mala Gospa, podignuta prije vie od 250 godina.
11 RUDINE

je sredinom prolog vijeka bilo 450. To je jedino selo u

Kuima u kojem oduvijek u miru i harmoniji ive pravoslavci, katolici i muslimani.
13 RAOVII SPOMENIK

U SJEANJE NA BITKU NA FUNDINI 1876
Preporuujemo detur sa panoramskog puta (dodatnih 7
kilometara) i lijep zavretak ove rute posjetom spomeniku kojim je obiljeena bitka na Fundini. Pogled sa tog
mjesta prostire se do Skadarskog jezera, du priobalnog
planinskog masiva i na Podgoricu i okolne planine.
Uskim putem, koji skree desno od panoramskog puta,
ide se 3 do 4 km uzbrdo do Raovia. Upeatljiv bijeli
obelisk,teak oko 20 tona, koji je tamo podignut 2008.
godine, uva sjeanje na pobjedonosnu bitku na Fundini, davnog 2. avgusta 1876. godine. U jednoj od najznaajnijih bitaka crnogorskog naroda, crnogorska vojska
sa oko 5.000 vojnika tada je porazila viestruko nadmonije snage Otomanskog carstva koje su brojale 20.000
vojnika. Posjetite Muzej Marka Miljanova na Medunu
kako biste saznali vie o bici na Fundini.
Istim putem stiete nazad na panoramski put. Usput se
kratko zaustavite na oznaenoj lakat krivini, kako biste
bacili pogled na vodopad (od oktobra do maja) i ostatke
jedne vodenice (vidi Fundina).
Nastavite da pratite putokaze panoramskog puta kako
biste se vratili nazad u Podgoricu.

U selu Rudine nalazi se crkva Svetog Nikole (alb. Kia e

Shenkollit), koja je nedavno podignuta donacijom jednog iseljenika u SAD. Nakon to se proe crkva, dugu
vonju nizbrdo prekida nekoliko kilometara uspona
odakle se ponovo prua prekrasan pogled na masiv Prokletija na istoku, Podgoricu na zapadu, a i Skadarsko jezero se ponovo pojavljujena vidiku. Put se zatim sputa
prema Fundini.
12 FUNDINA
Naziv mjesta potie iz latinskog jezika i znai izvor. Na
oko dva kvadratna kilometra izbija ak 76 izvora, koji od
davnina ljudima ovdje ine ivot lakim nego u drugim
planinskim i krevitim predjelima. Meu najpoznatijim
izvorima su Raovia toak i Ljuharski, gdje je nekada
aktivno radilo vie od 30 vodenica. Zbog vode i povoljnog geografskog poloaja sa dosta sunca, Fundina se
smatra kukim vrtom. Ovdje, na nadmorskoj visini
od 700 metara, susreu se mediteranska i planinska klima. U Fundini danas ivi oko 50 stanovnika iako ih

Stjepovo

DRUGI DETURI SA PANORAMSKOG PUTA

Bukumirsko jezero, 50 km (25 km), uglavnom asfaltiranim, djelimino veoma uskim putem, posljednji
dio puta (1 km) nije asfaltiran.
Rikavako jezero, 32 km (16 km), neasfaltiranim
planinskim putem, pogodnim samo za terenska vozila. Moe se spojiti sa obilaskom Bukumirskog jezera u krunu turu (50 km).

Rudine

Raovii