,

.
I

- - -
I

ACTA RADQVI
INSTITUTI A CA DEMIAE /UGOSLAI7ICAE INSTITUTA /UGOSLAI7ENSKE AKADEMI/E
SCIENTIARUM ET ARTIUM IN ZADAR ZNANOSTI I UM/ETNOSTI U ZADRU

VOL. XX
SV. xx

Editionem curant Uredili .

.
GRG A NOVAK et VJEKOSLAV MASTROVlC GRGA NOVAK i VJEKOSLAV MA$TROVlC

,.

JA DERAE MCMLXXIII

SUMPTIBUS lNSTITUTI ACADEMIAE JUGOSLA VICAE SC IENTlARUM ZAD AR

ET ARllUM rn ZADAR 19 73
 ,
,

,
-
ZDENKO BRUSIe

PRIVLAKA KOD ZADRA, ARHEOWSKOTOPOGRAFSKI

PODACV

Zapadno od Nina, na prostranom poluotoku kojeg sa. sJevero-

istoene sttane zatvara Ninski zaljev, a s jugozapadne Zadarski ka-
na!. nalazi se sela Privlaka. Sj'everozapadni dio poluotoka okrenut
je plana otoku Viru. Izmedu Vira i poluotoka na kojem je smje-

tena Privlaka postoji uski prolaz - Gaz (T. I. i 11.), na najuZem

mjestu Sirok samo stdtinjak. metara.
Imenom Privlaka naziva se zapravo GornJ~' i Donje seia, Mu-
staei i Loznica koji, pored nekoli,ko prilienQ rastlI'kanih zaselaka
(Batalaia, Ml'etak, Grbica stanovi, Glavanovi stanovi, Begonjici.
SangiCi, Skoblari i dr.), smjeStenih na 7 kilpmetara dugom. i ' 4
kilometra sirokom. privlaCkom poluotoku tvore ' najveCu cjelinu (T.
"-
I, A - F),
Geolooki se ovaj poluotok sastoji od ructistnog vapnenca preko
kojeg je, na veeem "dijelu, nadoSla ilovaca i dUuvijalni pijescL I
Dijelovi ovih diluvijalnih naslaga, posebno oni uz more, odnooeni
erozijom, stvorili su na veC'em dijelu ako poluotoka stnnu obalu,
visoku negdje i do 20 metara. S druge je stTane morska erozija,
uruSavajuci obalu od pijeska i gline, omogu e~lVala valovima da
raznesu i nataloZe ovaj materijal na pIOstor ispred obale tako da
oko cijelog privlackog p oluotoka stvore plitko pjeskovito podrucje.
Zahvaljujuci rasporedu slojeva i donjem nepropusnom glina-
stom sloju, na cijelom se poiuotoku lako akumulira atmosferska
voda, koja se moze susl esti vee na 2---.6 metara ispod povrsine.
Velike povrS.i.ne obradive zemije, obilje vode, plitka obala bo-
gata ribom, ~koijkaSima i dr. bili su jedan od cinilaca relativno
ranog covjekova naseijavanja i kasnijeg kontinwn.na boravka na
ovom poluotoku. Ovdje posebno naglaSavamo zemljoradnju, mo-
1 R. Sdlubert, Geologi,1a Dalmacije, Zadar 1909, ste. 88.

419

gucnost ribolova pomoeu primitivnih -sredstava i sakupljanje !ko-
ljaka, Sto je davalo pasebne pI'ednosti. neolitskom rovjeku, prvom
- do- sada utvrdenom stanovniku ovog poluotoka. - !emo ' se sarno parcijalno ograru/!:iti ha. pojedine slucajne .Da1aze i
Neolitsko nalaziSte otkriveno je na poloz.aju Busje na sjevero-
zapadnom dijelu poluotoka, gotovo uza samu morsklA obalu (T. n, j).1
U nasipu dunne dvad'esetak metara, izlokanu marem, neposre-
dna nad iiveem, nalazi. se trideseta:k. eentimetara deboo sloj crven-
kaste i tamnosmede zemlje, u kojem su nal1eni fragmenti neolit-
slee keramike, neobrat1ene kos'ti, nekoliko otkresaka kremena i 00-
lomljen vrh kamene sjekire. Nalaziste nije sistematski istrafivano,
a malobrojni primjerci keramike sakupljeni su u ovom sloju poSto
1h je abrazija otkrila. Jedino si.stematska istrafivanja mogu pruZiti
sliku 0 velicini naselja, eventualnim stambenim obj'ektima i oota-
10j problematici ovog neolitskog nalazista. Sakuplieni keramicki
ulomci smede, ervenkastosmet1e do tamnosmOOe boje pripadaju po-
sudama ukraSenim urezanim motiv1ma u obliku meandra (T. IV,
s1. d), eik-cak ureza. (T. III, sl. b, e), srafiranih trokuta (T. IV, sl.
b, e i g; T. VI, d. f), Ioulbova (T. Ill, sl. a; T. IV, s1. h; T. V. sl. a),
spirala (T. VI, s1. a, e, die), i dr. Jedan fragmen~ ima plasticnu
spiralu (T. VI, s1. b), a veeina nadenih fragmenata nije iroala nika-
kav ukras. Bojana keramika nije nadena.
Keram1cki nalazi i ukrasi na njima iz neolitskog nalazista u
,
Privlaei uklapaju se u vee dobro poDlati repertoar ukrasa poznat
na Sirem podrucju u okviru danilske lrulture srednj'eg neolita. Naj-
bIde 5U naSem nalaziStu nalazisla u SmilCicu i Danilu, gdje .se
, mofe ustanoviti i najveea slienost u ukrasavanju i ohJictma.' Ova
faza srednjeg neolita, utvn1ena najprije u selu Danilu kod. Sibeni-
lea,. a poslije u SmilCicu i drugim. nalaziStima, pripada u cijelos!1
danilskoj kulturi.'
1 NoolihsJdh nalaza (otkresaka kmmen a, vrhova streli.ea i dr.), nadeno
je u l'rivlad na vffie mjE$ta, a p ojedini .$\I primjerd d<x<Ipjeli u ArheoJ.o.ki
muze1 1,1 Zadnl (S. Bal.l::MC, Neolitski tragovl u sjevernoj Dalm&ciji, Radovi
Ins!. .1AZU u Zadru 11/1955, sir. 3S8.). Neolitsko naselje u B\I6ju nabo jl'
autor ovog rada 1959. pine, a arheolotk! mater:jal naden pri rekDgnosc:::-
ranju, kao I onaj i:zva!ten iz profila ]toji je more otplahivalo, '{?redan je u
ArheolOOkI mmej u Zadro.
3 S. Batovlt, Nln u prapoWjes:no dCJba, Radov i I ns!. JAZU u Zadru,
XVI- XVlI/I969, str. 21; Isti, Biblj()grat'IJa mladeg kamenog doba u Dal-
madji, Diadora 3/1~. str. 222. i dalje.
'.1. Korotec, Nova neolilska Iwlturna grupa na podruju DalmaelJe,
VJesnik, Split UV/1952, str. 91- 119; O&tala literawra: S. Balovil:, Biblio-
gn fija ... o. c.
OanUska kultura (kojo! se matieno podnuCje nalazilo na kapnenom
podrucju izme<1u rijeke Zrmanje I Cetine) ima relaUvno dugl vijck traja-
nJa i ispunjava eit.a/ period srednjeg naolita. P :! utvrd lvanju porijeklll
danilske kuJture moramo jo~ uv lJek raeunat l s cinjenieom da se elementi
danlls:kog ukrasa (spirala, meandar i dr.) , koji eine posebno dekoratlv:lu
ker~ ovog ra2ldoblja, poJavljuju na matiCnom podrutju ove kulture
420
,
"
'Neistra!'eDoSt oyog :Poo~cja ~ je Mo n'jsmo u moguenosti
dati viSe podataka 0 arheolookom materijalu, kontinuitetu naselja-
vanja, odnosno sli jedu J20iedllh kul.:tUra na ovom ~nicju. Mo-
I pokuSati ih smjestiti. u odgovarajuCi period. Z_a neolitsko naselje
n'emarrio gOtovo nikakvih, podataka, tako da ne mooenio pretpo-
staviti ni kontinuitet naseljavanja u m!a"i neolit i eneolit.
NeSto jasniju sliI!:u. pru!a nam' jedan drugi nataz, on se odnosi
na rano broncano doha. Nal!~ je takO<1er na sjevernom dijelu
privlackog poluotoka.. To je z1altni n;tlaz otkriven prije II. svjet-
skog r ata u uvali Su~tar.' n'edaleko spomenutog .neolitskog . nala-
ziSta i mjesta (u moIU ,usred prolaza ~Gaz) gdje je nedavno na.c1ena
kamena sjekira 5 probuSenom rupom za nasad (T, n .). Na 1az se
sastoji od ogrlice od dvadesetak masi~ zma, dva dugmeta, ne-
koUko komada tankog lima i dva smotka Dee.? Ovim zlatnim nala-
zo~ iz Privlake pozabavio se posebno ~. 'Vinskli,' koji ga j'e, na
osnavu analogija sa slicnim nalazima, datirao u ranG brontano
doba s mogucim utjecajem kulture zvo~olikih pehara. Za pojedi-
ne oblike zlatnih predmeta autor je na!iao slienost'i u Egeji i Pred-
nJem Istoku.
Utvrdili smo, nairne, da su predmeti nadeni ispod j'ednog ka-
mena u dnu uvale Supetar na podrucju Gaza (T. II, f). U nepo-
srednoj blizini nalazi se veliki zemljani tumul k oji stanovniStvo
naziva Skornieal (T. II, h ; T. VD, s1. e), a n~daleko od Supetra,
7.a sada kao J"aZ'AiJenl ukrasl. Sloga Cemo enezu ewe lwlture moei, einl se,
, utvrd..'1i tek onda kada se, nn ovoj regiji il.i moMa izvan nje, uspije jasnije
i.2;dvojiti njez.in najraniji stupanj , odnosno (prelazni st:upanj lunoou _im_
p:i SO talJe starlJcg lIleolita i danilske k).ilture. Vetik broj nalaztl:ta ove
kulture (Danilo SrriiI~iC Privlaka, Br.iblr i dr.) '1.1 prvom redu je rewltat
nagle populacij~ tokocn ~edn1eg noolita. Ov~ populacija sigurn~ je bazinma
na novlm uvjetima privredivanja, intemivntJOID obradom zemhe, ~to pored
starog saku,pljatko-lovaCkog natina pri-vred:ivanja daje glavn:, znacaj'ku ck.o-
rwmskom rllZvoju. Nasel.ja damlske Jruiture nal az.e s.e oblblo u plodmm
vodom bogatim doJlnama, 1,17. prtro:\ne ,promemice, iii nt:pOS~o :=~ors~
obalu odnosno orijen"lil"ana na more. Motda je ovaltav naeUl lInvre<1ivanJa
stano~tva odraz Il! uzrok mirnijeg nzdoMja, kada pojedln:m naseJj\.rna
nioie prijetrila opasnost od v~ ih sukoba. Taj mirniji ,period ogleda se u kon-
..
tinui.ranu ran-oju kera.miJ&lh obli:ka i ukrasa na njima.
'M. Abramit, Tragovi najstarijeg livota 'II Splitu, Hrvatski glaosnik,
_ D,~_,__
, Z. Vinski, 0 prethistorijskim zlat.nim nalazima u JugosiaVI]I, Arheo-
l~k:i radovi i ra sprave I (1959, str. 209.- 213. i table I. iII.). . ..
I Z. Vinslci, o. c.; lsti, OSvrt na na}starije metalne nalaze u J.u goslavl).1
_ izuzevlii bakrene -sjelrire, Praistori}ska sekcija ADJ Iil960, s tr. 61; lstl.
o orntju ranog brontanog d oba u Jugoslaviji, Vjesnik AMZ III .'Iv. JL'1961,
str. 23.
I Seorn~ Gomilla, Ikliko je 7.:l.bilJefeno na tqpogralsko-k atns tarskoj
I
karti jz; 1849, ,P nnl3 originalu iz 1675, a kIoja se Cuva u H lostorljskom arhlvu
u Zadru. U daljem tekstu: kataslarnka karta Iz; 1615.
421

u samu Gazu, na~ena ie i spomenuta kamena alatka s rupom za
nasad. Oka ovog prosfora, u mOnl, testo se nalaze -ulomci grubih
kerami&ih posuda, sa &rokim trakastim ru&ama. Svi ovj nalazi
mogli bi indicirati postojanje neokog nast>ija i.Z kasnog eneolita i
rane bronce na podruCju Gaza. Ako U okviru ovih pretpostavki
gledamo naj humak (Skornicu) kao i brajne druge humke poznaf'e
iz starijih dokumenata,10 a koji su jos i danas vidljivi i kaje susre-
cerna na cijelom podrutju Privlak'e, mogli bismo medu njima pret-
postaviti i pojedine twnule iz ovog razdoblja rane bronce. Veliki
zemljani humci nisu rijetlri na ovom podrufju; nedaleko Skornice
nalazi se nek.oliko manjih humaka, a aka 500 metara juinije po-
sebno je dominantan velild zemljani humak s crkvom sv. Vida na
vrhu (T. XVIII, s1. a). Ovako veliki zemljani hurnci cesti su i na
ninskom prostoru. Jedan, naroeito istaknu4 sa crkvom sv. Nikole
na vrhu nalazi se u Prahuljama, juino od Nina. Drugi sliCnih di-
menzija nalui se oko 2,5 kilometra istoCno od Nina, na brdu
Straia. Oko samog Nina postoji nekoliko manjih humaka, od kojih
je jedan i arheoloSki istrafivan. ll
ZIatni nalaz iz Priviake, kako smo vel: spomenuli, datira se
u ranD bronfano razdoblj'e, a to odgovara vremenu od 1800. do
1700. go. Pl'. n. e. l l
It ~a gom.i:la, VuBna jXIJila, Cti&l gomila I dr.
n J . BeloieviC, S iavenska 'keram1ka liz ranosrednj ovjekovlle nekropole
. ,Materi7.U kraJ Nina, Diadora III1962, sir. 237.
11 Ovo je razdobtje, kao uostakllll I djeJ.I.period od k<:>n<:a neoUta do
pOCetlca starijeg feljeznog <Ioba, na proi!Jlo.ru nak obale slabo lst.raZeno. Za
sada msmo u moguCnasti arheol~ utvrditi kontinu1.tet fivota Jz, m1adeg
neolita u eneolit I ratIO bron~ano doha. Ta'ko<!er nismo u mogu(:nosti j~jc
predoclU van.l:S'te u~jeca~ na ovo ~je I pra vee oda:kle su stiull. Veze
!toje su u sre<injem i kasnom neolitu evidentne ~u ruffie abale i is (oenog
Mediterana. pc s ::bno Gr&e i ItaUje. ienjavaju u razdoblju rane bronee.
Sada su ~ Izrafenl utjecaji t;to i:z IIjeve~oe: Balkana i isbXno-
alpsltih oblasti dolaze na naiu oba lu. Nakon dani lske j hvarske faze mladeg
noolita ovrlje se niie osjetlo jak IlItjecaj onih novih strujanja kooja !;\l III
PanoniJ i donije1a bitne promJene. P radoI' novih eJemenata, llos!:laca neol.it-
skih kultura, na obalskom dijelu i n a otocima jpOjavit Ce se u blafem oblilaJ
I kasnijem razdoblju u odnoou na krajeve \IZ Dunav i S(tVU. Jafe pri$\.lStvo
novih utjecaja osjeea se tokom ranob~anog perioda u vr~icme kada su
neolitske kulture vee ne'ltale. Prodor ,",ufed.olskih elemenata i7. prostora ju-
gozapadno oct Save. te 'Utjecaj kasnovutedolske tradidje, skupa s clemen-
tlma kulture monoJikJh peh ara iz IstoenoaJ.p$kog prostora [Ljubljaru>ka xul-
tura). z.a nMU obalu z.nati poeetak novog bl'Olltanog razdoblja. U ok'Viru
I
utjecaja koji su na podrufju .srednje Dalmacije re=ltiraij stvaranjem nove
kulturne skupine tr(!ba tra!:iti i ~live klulture zvonoUki h pehara. posebno
U okviI'l,l &trojanja koja su na ovo podl'Ufje dolaz1! a Iz Ist.oCnoaJ,pskih oblasti,
odno51lO Liubljanske ,JruJture. Ove utjecaJe moiemo p ra titi na pajedinim
nal37.iUIma do! cijele na;e obale, parevii od Istre, P rivlake, peeine Tradnj~
koci Sibenika. vrela Cetlne, Hvara, pctine Gudnje na PeljeScu. Male Grude
!cod Tivta do Rubeia kad Niidlica.
422
o
Da 1i tumuli na podrutju Privlake i Nina pripadaju ovom 1'a-
zdoblju rane bronce, ne mof.em.o govoriti sve dok arheoloSka istra-
livanja to lle utvrde ill opovrgnu. Ipak.... kakD ukop u tumule u
- razdoblju rane b1'()Dce susreeen'lO na velikDm prostoru nsSe obale
juinD od rijeke Krk'e (od UneSi~ kod Drni!a. dD Tivta u Boki Ko-
tors}mj), mc>gli bismD zakljutiti da. je vjerojatnD neistruenost ove
vrst.e arhe<>lookih spomenika kriva da ukopi iz DVog razdoblja nisu.
registrirani sjevernije od rijeke Krke.
Kultura stal1ijeg zeljeznog doba, odnosno prva faza liburnsk'e
kulture, dokumentirana je u Privlaci mat'erijalom iz uni~tenih gro-
bova. U To su vraste i rebraste narukvice, spiraino-naoearasti pri-
vjesci, k.opee za pojas i dr. Ova najranija faza liburnske kulture
dokwnentirana je uglavnom po materijalu iz grobova nadenih na
vi~e mjcsta na podrutju L1burnije."
Gdje su u Privlaci nadeni grobovi iz ovog razdoblja ne znamo,
a sudeCi po sacuvanim predmetima, medu k ojima, osim predmeta
iz starijeg zeljeznog doba ima takoder i predmeta iz latena," mo-
terno pretpostaviti da je nekropoia u Privlaci imala dug vij'ek
trajanja.
Arhe<>lookih potvrda 0 pootojanju liburnskog naselja, za koje
b i eventualno mogli vezati i Dve grobne nalaz.e na privlafkom po-
luotoku, za sada neroamo. Indikacija za takVD naselje i.ma na jui-
nom dijelu poiuotoka, na rprostoru od uvale Bilotinjak do rta Kre-
menjaC'e, na kojemu se naiazila i antifka luka Enone."
Za vrijeme istraiivanja anticke luke na rtu Kremenjaf i, na
dijelu obale n eposredno uz more, prona.sli smo sloj s keramikom
starijom od antifkih ostataka i nalaza u Iud. Taj sloj debljine oko
tridesetak cent4netara prol'cie re u more oko dvadesetak metara
od obale, do dubine od 90-110 em, a svoj nastavak vjerojatno
ima i n a kopnu susjednc>g poiuotoka. Rt Kremenjafa naziva se jos
joo i Gradina." Naziv Gradina odnosi $e na podvodne nastpe anti-
t ke luke." Nedaleko rta Kremenjace, prema Privlaci, postoji i je-
dan drugi predio 5 istirn nazivom Gradina. Naziv Gradina, oroa-
tena i na karti iz 1675. god. (T. XV, 51. b),'" stari je naziv za danaS-
U S. Batovic, Iz ranog feljeznog <loba Libur:nije, Diadora 111960. str.
41.-44. I slike.
I. Sp. dj., str. 37.---a1.
,. Sp. dj., s tr. 42.
1& Z. Brusic. Istraiivanje antiCke luke kod Nina. Oiadora 4/1968, str.
203.-209: k;tl, Rezultat pOd vodnih istraiivanja \I Nin\l, Moman&;;' glasonik,
sveska 22/ 1969, str. 215.-222.
" Sp. dj., 6tr. 204.
,. Sp. dj ., tabla I.
'" Carta Topografica del territorio tnnto t>;pirituale Quanto tempo rale
dena Citta di Nona. (1675). Karta p>tj~ iZ QS'tav.t!ne L. Jelica koja se rov a
u Am. muxeju u Splltu. U daljem tduiLu: karta !z 1675.
423
 .,
nj~. Skl?!jarsK.u ~un~ koja llValU Bfiotinjak zatvara s juhte strane..
UVJereru smo eta: hi arheoloSka :i:s'tn.:!ivanja tta Kremenja~ potvr_
dila naSe pretpostavke, ' s tim ~ Ato je prisustvo LibUma U sloju
na Kremenjati vee utvrdeiio,= . lazio se kera.tri.icki disk s izb<:K:inom u sredini kao 'cep, koli ~'e vje-
U .t.oku p:vo g ~enija sta:re ereNin serazvijao U,ja.k C'entar
ovog dl]ela LlbUrnije. P'lospentet Enone Og'leda se dllrtils u rulla-
a
zima jz nekropola i rjaselja na OtoCiCll, riarocito ixi VIeDlena mla-
deg zeljeznog doha, pa do dolas:ka Rimljarui, karla IContakti 5 h'ele-
nistitkim svijetom, trgowna i pira'terija Liburna rezultiraju poja-
vom luksusnih predmeta iz belenistickih radionica ill onib nastalih
na domacem prostoru po uzoru na njih.
Dolaskom pod rimsku vlast, posebno u periodu prvog stoljeca
~.e ere, dolazi do naglog priliva materijalnih i:l.obara antiCkog
SVl]eta, procvata gractevinske djelatnosti baz:irnne na novoj tehno-
logiji (upotreba !buke, 1 dr.), Posebno Ziv pomorski prvmet omo-
gueava brzu razmjenu proizvoda i nabavu novih dobara koja broj-
.ne radionice na obalama Medi'terana proizvode u velikim koIici-
nama: Velika luka u Zatohu i danas u svojim slojevirna cuva frag-
menlirane ostatke luksusn1h predmeta, kakvi se susreeu u Enoni
bilo u slojevima u naselju ill u bogatim grobnim prilozima.
Iz toga vremena irna dosta nalaza i na cijelom podrucju Pri-
vlake. Posebno su zanirn1jivi manji arhitektonski objekti, uz koje
se ponekad prufaju manje nekropol<e, a takoder i lucice uz neke
od ovih objekata na obali.
Opis ostataka arhitekture mozemo dam sada samo na osnovu
rekognosciranja, ill pak moiemo ubicirati njihove ostatke vidljive
n~on devastacije pri preoravanju t'Crena. Arheoloilka istrazivanja
msu do sada izvriiena ni na jednom lokalitetu iz bilo kojeg perioda.
Na Gazu, u predjelu Solina, m oze se uoCiti jedan ovakav ma-
nji kompleks arhitekture (T. II, d). Ostad tog kompleksa sacuvani
su u temeljima na sarnoj obali kanala nasuprot otoka Vira, na
prostoru od 20x30 m. U moru ispred arhitekture naSH smo ostatke
l~cice. Ga't. lucice, napravljen od veCih nabacanih blokova pj~ca
nika, dug Je oko pedesetak metara, na kraju se lomi pod pravim
ugl?ttl i produzuje joS dvadesetak metara, tvoreei tako i lukobran
lubce prema zapadu (T. il, a). S obje strane toga gata na~eni su
ostaci amfora, sitnij'e keramike i zeljezni noZ sa sirokom ootrieom
(T. VII, sl. b).Zl
20 U sloju Il"irn$ke luke na Kremenjati naden je veei dlo t amca ose-
bujne kOll$trukclje, koJl smo pripisaU Ilburnskom brodogradevnom oml jeeu
(z. Brusie, Istra!ivanje... o. c. str. 203, 209.). Analizom drva spomenutog
PI<:,vnog obJclcta dobili sm.o pomoCu radiokarbonskog mjerenJa godlnu 113.
prije n. e. (D. SrdOC, B. Brayer, A. SJ.i.cpt:evic, Rudjer Bo!kov;e institute
radioca.rt>on meal'lUrements 1. RadiocaT'bon 13-1/ 1971, sU. 139.).
ZI Slican no! prikauln je na re1Jefu Wara L. Kornelija Atimeta (MU!lci
e GaUerie Pontificie, Vatikan).
-
,
- Amfora Cr. IX. sl. a) izra~ena od gline svijetle oker'bojel .de-
bellh stijenki s masivnim drlkama, eliptien8 oblika, n'adeha je u
fragmentiri)a .djelomieno zatr.pana ,pijeskOin. U otvoru -amfore na-
roja'tno bio odozgo zalijevan smolom kada se .amfora zatvarala.
Oko owora amfore i na unutra!njoj stijenkli. vidljivi su ostaci smole
(katraria) kojom su impregnirali -aIriforu da bi se postigla nepro-
pustnost (T. IX, sl. e). Druga amfora (T. IX, sl. b), takoder gotoVQ
zatrpana pijesk.om, sacuvana je skoro citava (ned05taje jedino jed-
na drSka); na1azila 5e na PH16toru gdje' je bilo dosta ulomaka dru-
gih amfora, a po sastavu keramike ne razlikuje se cd prethodne.
Istog sastava i tipa su i ulomci gornjih dijelova amfora na~enih -
u bli2ini (T. X, s1. 1, 2, 3. i 6.), osim dva ulornka (T. X , s1. 5. i 4.),
koji se razlikuju od spom'enutih i koji pripadaju dvjema dru-
gim tipovima. Ulomak gornjeg dijela amfore (T. X , s1. 4.) razli-
kuje se po sastavu gline i debljini stijen'e od ostalih ulomaka, a
najvjerojatnije pnpada jednom malo poznatom tipu amfora, tipu
kod nas relativno dobro dokumentiranom u antickoj luci na rtu
Kremenjacl i u Sibenskoj regiji." Ove amfore pripadaju tipu manjih
amfora visine oko 50 em, a poSebno su karakteristicne po tome
Sto im je donji, inaCe kod drugih tipova siljati, zavriietak izveden
kao ravno dno, tako da mogu samostalno stajati. Pose-bno intere-
santan primjerak ove amfore, koji se cuva u Muz.eju grada Sibe-
nika, bio je upotrebljen kao grobna urna, a po ptilozima dade se
datirati u I. st. nove e.
Drugi ulomak: (T. X, sl. 5.) pripada tipovima arniora (cestim
na podvodnim nalaziStima) sto 1maju dclke sa p resjekom u obliku
ostluee. Q Postoji nekoliko tipova i velik broj v arijanti ovih vrsta
amfora, koje GU se uglavnom upotrebljavale za spr emanje vina .
Gomji dio amfore iz Gaza odgovara t ipovirna 2.-4. i 44.-46. po
Dresselovoj slcali (elL xv, 2), odnosno tipu 5. Lambogline revi-
zije (Rivista di Studi Liguri, XXI, 1955, str. 243.), a izra~ivan naj-
vjerojatnij'e u jufnoj Italiji i na nekim od otoka grckog arhipelaga
(Kos, Rodos). ;Vremenski one su dosta dugo u upotrebi, a mozemo
ih datirati u Siri period od. sredine I. st. stare ere do pocetka II. st.
nove ere.:It .
:tI; Z. GunJal:a, 0 nekim problemima i :z.nacaju 'J'Odmorske 4rhoologijc
s posebnilm osvrtom na .podru?:Je na k ojem djeluje M = j grooa Sibenika,
MomariCki glasni.k 22/1969, str. 234, sl. 2.
Q F. Benoit, Typologie et ~i.graphie amphomQuas, les marq~s de
Sesl.ius, Rivista di studi Llguri 3-411957, sU. 256. -268 ; F. Zevi, Appunli
delle anfore rol"nalle, la tavola tipologiea del Dressel, Arehaoologia Classica
1966, str. 214 ; 1.. M. Beltran, Las anforaJI rornanas en Espana, Zaragoza 1970,
str. 358.-381.
:It 1.. M. Beltran, Las anlora.9 ... o. c. su-. 359, 51. 136.
425

. " "
Medu amforama iz Gua posebno su intere., entni spom'enuti
primjerci prikazani na TabU IX. st. a i b i ulomci istih tipova na
TabU X , sl. 1.-.;l. i 6. Na veJik broj varijant!. ovih amfora karak-
t.eristicnih pcf debeli.m 9lijelikama, masivnim ruckama krUzna i
elipticna presjeka i grube izrarle, nalazi se eesto na podvodnim.
naJazi!l;tima duz. na!<e obale.1:>
Poznate pnmj'erke ovih amfora (poznate kao tip 6. kod Dresse-
la) obradio je F. Zevi, a nj.ihovu proizvodnju vezao je za Istru.:<
Mi sma vee naponwmuli da se velik broj takvih amfora pojavljuje
duX na.Se obale.tt Jednom, karla se prouCi cijeli fundus tih amfora
i njihovi ohlict, moCi ce ISe bolje dolannentirati njihovo porije'klo
i pul'eVi. transporta. Vee bismo se sada mogli iapitati da li su te
amfore vezane iskljucivo za Istru ill su pak postojale i druge ra-
dionice na Jadranu. Na podruCju privlackog poluotoka natteno je
viAe ulomaka spomenutih amfora, a nR dva ulomka iz Nina vide
se i Zigovi, jedan ANEPTES (T. IX, sl. dl, vee prije dokumentiran
u Naroni, i drugi HERMA (T. IX, 51. elf dosada nepoznat na am-
forama,'"
Amfore iz luciee u Gazu svakako su va!na indikacija za trgo-
vinu koja 5e' odvijala na ovom prostoru, n'edaleko jakog centra
Enone. Neee.nto pogrijeSi'ti ako pretpostavimo da su naSe amfore
sluZile za spremanje vina iz ovog dijela ninskog podrucja gdje je
njihova proizvodnja svakako bila vrlo znacajna.
Jugozapadno od lucice u Gazu, u profilu pj~nog brijega,
vidljivi su gtobovi manje nek!aopole koju more staIno EOdlokava
(T. VII, s1. a). Grobovi sadrle paljene pokojnike, bez grobne su
arhiiekture, s keramiCkim prilozima pol&enim u prostu zemlju.
, U jednom ad grobova na!ili SInO novae, ali se' ni keramicki prilozi
ni novae nisu mogli identificirati, jer su vrlo loSe saeuvani zbog
blizin'e m ora i njegova djelovanja.. Bolje sreee bili smo na drug:>j
nekropoli, nOOaleko Gaza, koja je takoc:1er otkrivena neposredno
uz spomenuto neolitsko nalaziSte, zahvaljujuci Ill"USavanju ohale
zbog djelovanja mora.. Na potezu od dvadesetak metara bila su
vidljiva tri groba.. Jedan od njih bio je vise uruS'en tako da smo
mogli saJrupiti materijal. Ostali grobovi identificirani su po osta-
cirna spaljenih kostiju i cmoj zemlji. Grobovi su se nalazili u sloju
u Z. Gunja~a , 0 neldm prob lomima .. . o. c. 51. 4; V. DauUWa-Ru:rev-
lj an, Tipoloelja k vamerskih am1ora, Oiadora 511910, str. 161.- 163.
F. :levi, Anlore l6triane ad Ostia, Atti e memorle N. S. XV/19f,1,
str. 2 1.---31 .
21 Z. 8rosit , Podvodna istrati vanja n a 2oada rskom podro~ju (u !tamp!).
21 K. P a tscil, Arheoiotko-epig ra fs ka Istrauv anJ a pov ljesti rimsk e po-
la"ajine Dalmactje, GZMS XVI / l904 ; M. Suic: Neobjelod attJ eni rilMki n atpisi
120 sJeveme Dalmacije.
.. Ime Herma javlja se n a natpisu iz Blandone: VAHD LIV!1952, s t.:".
210, 18.
426
, ,
,.,
,
humusa na dubini od. 30- em i djelomifulo ukoparil u idravicu (par-
parot:). U grobu koji smo istralili. prilog su linlle dvije kerami~e
- - posude, tanjur; koji se nije sa~uvao, i dio :.omegac kopee. Oko
groba nadeno je malo spalj'enih kostiju, dosta ugljevlja i crne ze-
mlje, u -kojoj se nalazilo joo i nekoHko zeljemih ~vala.
ORis nadenih predmeta:
- k'eramicka posudiea s dvije trakaste ru~ke, radena od zuc-
kastosmede gline (T. VIII, 51. f),
- manja posudica tankih stijenki, radena od svj'etlosive glil}.e,
s dvije male rutke ispod oboda (jedna rucka nedostaje).
Posudiea ima ukras od finih horizontal nih rebara preko ko-
jih je vertikalno urez.ano nekoliko linija.. Povrlina posudiee
imala je plemaz taIIUlosive boje (T. VUI, sl. c, e),
- brontana kopta. tipa :.om-egac kvadratna presjeka, doota j e
korodirana (T. VIII, 61. d).
Po kcramickim oblicima taj bismo grob mogll datirati u I. sto-
ljeee n. e.-
Od ostale anticke arhitekture, osim spomenutih ostataka u
Solinama, na eijelom privlaekom poluotoku susreCu se ostaci ma-
njih arhitektonskih kompleksa. NajceY:e su to manje gomile u po-
I Jju iii u vinogradu na povrSini koiih S\.I vidljivi osta.ci arhitekture
ili pak uni.Steni ridovi koji vire iz profila gomile. Pojedini ~ takvi
PI"ostori preorani pa se ostaci ridni h i malternih masa ill obradeno
kamenje v ide ugradeni u okoIne ridave. Vjerujemo da ima i vise
takvih ostataka arhitekture koji nisu vidljivi na povrlrini, tako da
ih u toku rekognosciranja terena nismo mogli dokumentirati.
Na sj ev'eI"oistoCnoj strani poluotoka u vinogradu na predjelu
Sabunike nalazi se poveea plitka gomila na cijoj se povrSini vide
dijelovi zidova, JOOan taraco od debelog maltera s komadicima
ope:ke u strukturi, a do njega bazen. Nakon ciSCenja unutr"aSn je
strane bazena dubokog 60 em, ustanovili smo da bazen na dnu ima
podnicu od I"flalih cigli zidanih u t'ehnici opUS spicatum (T. XI, sl.
a , b). Zidovi na toj gomili, koju stanovnici zovu Kopana gom ila
(T. I A.), bili su oblofeni debelom ibukom. U jednom uglu bazena
podniea je na manjem kvadra tnom prostoIU bila napravljen a od
d rukCije postavijenih cigli i na neSto nizem nivou od ostalog pod a
b azena (T . XI, s1. b). Nasuprot tog kvadratnog prostora sigurno sc
nalazio otvor za vadenje sadrline tog, naj v jeroja tnije pokri venog,
ba:tena. Od sitnijih nalaza u Kopanoj gomili spomenut cemo ulom -
k e zbuke s ostacima ervene boje. Po ostacima arhitekture koji se
1.. Plesni~ar-Gec, Severna emoll3ko grobi:iCe, Kalal. 8/ 1972, grub : 93,
tab. XXIV, 726, t ab. CLXVlI, '140, tab. CLXX.
42'7
 .J
- -
-
susreCu na povrSini ne veCoj od 20x20 m, moZemo takljuCiti da ' !!e
ovdje, u rimsko vrijeme, nalazila manja r.grada. .~
JOOan drugi ovakav objekt nalazio se oko 500 metara jugoza'-
- padno . od Koparre go~e. U ~, uz put koji vodi ii predjela
Sabunike u zaselak Grblca stanOVl; nalaze se ostaci cigli i obraden1
kamen sa zbukom, f to potjeee od arhitekture u susjednom Vino-
~u, uniStene pri duboku oranju za sadnju move loze. Uz sjevero-
lStoCnu sb anu pula !ito vodi za Nin, na platou manje uzvisine. tako-
der su vidljivi _ostac1 arhit'ekture. Na tom prostoru, koji stanovnici
zovu Grudine, joS se i danas na povrlini zemlje nalazi velik kameni
blok, orlno5no dio praga neke zgIade. Do pred desetak godina tu se
nalazio i dio kamenog stupa. Zidovi koji se mogu pratiti ha povrSini
bretuljka u duiini od desetak met-ara vj'erojatno pripadaju objektu
slicnu onima kOje smo vee opisali, ill mo!da nekom sakralnom ob-
jektu iz kasnijeg razdoblja. Po pricanju mjcltana zaseoka Grbici,
arhltektura je nadena i nedaleko samog zaseoka, u gomili oko 300
.metara zapadno, a na proStoru gdje su danas njive. Tamo joe naden
i veliki profilirani blok koji se danas nalazi u spomenutom zaseoku
Grbi6. Ostaci uI).iStene zgrade vidljivi su j oS i u ogradi puta 8to od
zaseoka Mletak vodi u uvalu Bilotinjak. Ovdje se osim ostataka ka-
mene mase i maltera vide i veCe gromade poda bazena radenog od
cigle u tehnici opus spicatum. Zgrada se nalazila u susjed.nom vi-
nogradu.
J05 eetiri .anticka objekta nalaze se na jugozapadnoj strani 'priv-
laCkog poluotoka, jedan u uvali Tiraboskovica, dva na rtu Bctatic
i jedan u uvali Bilotinjak. Njihova arhitektura vidljiva je danas
zahvaljujuci djelovanju morskih valova, odnosno otplavljivanju d i-
jela humusa i pij'eSka koji je zidove pokrivao, tako da su se oni
~aSli ogoljeli na obalnom dijelu poluotoka. Ovu pojavu, nastalu usli-
Jed djelovanja valova i tektonskim spuStanjem naSe obale, susre(:emo
cesto dui naSe obale, kao npr. u Istri,31 sjevernoj DalmacijiJ:l i dr.
Ostaci zgrade u uvali T iraboSkovica na jugozapadu privlaekog
poluotoka (T . I A2) nalazi se danas na nekoliko metara sirokom i
trid'esetak me-tara dugom potezu uz more (T. XII, sl. a, b). Vidljivi
tidovi najvjerojatnije pripadaju prednjoj, prema moru ok renutoj
strani rimske zgrade. Perimetralni dvoriSni zid zgrade pru!a se p;;J.-
ralelno s obalom u duzini od 32 metra. Kako je more ovdje pod-
lokalo arhitekturu iSpod temeljnog rujela, zidovi su S'e uru.sili. Dvo-
riSte te rimske zgrade lmalo je ulaz na zapadnom dijelu zida. Na
jutnoj strani kompleksa vide se ostaci dvaju bazena (T. XII, s1. a, c);
- od njih je sacuvan sarno jedan tid joS vezan sa zemljom. Na dijeiu
zida vidljiv je i red bijelih mozaicnih kockica, jedini danas vidlj iv
ostatak mozaicnog dna bazena.
31 V. Sribar, Arheolooko-topograiSloo ugotovive v Simonovem :r.:aliV'll p rl
JZoIl, Am. vestnik, IX- X, 3-4/ 1958, sir. 271.-286.
II Kao na primjer ostaci arhltekt.ure u MaloJ Proveni. Murteru i dr.
-<28
,
.
-
Sljedeea dva kompleksa arhitekture ri~J8z.e se na dvama rtovima
poluotoka Brtaliea (T. I AI). Na zapadnom rtu ostac:i su nekoliko
zidova, jedan veCi i dva manja bazena:,. 'sto eve skupa pripadi' istom
kompleksu. Od veeeg bazena vide se samo dva zida u visini temelja,
a izmedu njih dio ~ podloge, rat1ene od maJtera s aosta prunjesa
usitrljene cigle. Manji hazen; neMo su bolje saCuvani. Zidovi bilzena
rac!eni su od boljih t: anika, a bazeni smjeSteni jedan uz drugoga
odijeljeni 5U debljim zidom (T. XIII. sl. a, h, c). S vanjske stranc
bazene prate dva deblja zida, koji ulaze u zemljani nasip. Te bazene
nisrno istra.livali, nego sma sarno snfmj)j postojeeu situaciju, tako
da ne marno kakva je njihova podnica. Zanimljivo je spom.enuti da
joe s laj zemlje koji pokriva te bazene, a / i Citave kompiekse zidova
duz jugozapadne obale Privlake, visok preko jednog metra iznad
temeljnih zidova. Arheolooka istraZivanja tih objekata sigurno bi
otkrila d obrim dijelom sacuvanu arhitekturu.
Na jugoistoenom rtu Brtalica nalan se i trel:i kompleks arhi-
tekture. Voidljiva 5U dva rida, duli koji vodi prema moru gdje se
gubi, i na nj'ega okomito pos'tavljen zid. Na sarno; obali,' djelomicno
danas pod vodom, vidi se manji bazen, zapravo u fivcu iskopan i
obzidan proStor (T. XIV, s1. a). U profilu zemJje naziru se dijelovi
debele malteme podloge (T. XIV, sl. b).
Ostaci arhitekture vide se joo i u dana!njoj Iud Bilotinjak, ju-
goistoCn o od rta Brtalica. Ovdje se uz .arhitekturu na kopnu nalaze
i dij"alovi nasipa u moru. Nasip se pruza do dvadesetak metara 0:1
obale, do dubine od 140 em.
Precizni.ju vremensku interpretaciju gradevina na prlviackom
I poluotoku nije moguce dati dok se ne izvcie arheol05ka istraZivanja.
Po oblicim.a zidova i rijetlkirn sitnim nalazima, posebno figovima
Pansiana, moze se jedino zakljuCiti da joe veeina tih gradevina na-
stala u toku I. i poeetkom II. stoljeea n. e. Za!to se na tom pod.-
rucju susreCu manji objekti, cemu su slutlli i tko su Un bili vlasnici
poku.sat temo objasniti. ,
Najprije moramo naglasiti da mali kompleksi arhitekture na
privlackom poluotoku najvjerojatnije cine Bospodarske obj'ekte, sli-
eno onima i~zenim na zadarskom ageru.
Objekt istraZen u MulinamaH na otoku Ugljanu imao je gospo-
darsku namjenu, bio je pogon za preradu maslina, uljara. Ako po-
gledamo danamju gospodarsku situaciju na tom d ijelu otoka, vidjet
Cef!1o cia je i danas taj kraj pokriven maslinjacima. Drugi jed an
obj'ekt, gospodarska zgrada u Maloj Proversi,3$ vezana je za ribar-
II U okolici Una nekoliko veCih korn,pleksa arhitekture, kao na
primJer .u Kofinu, , Punlamici, Sl.ikooanu I nekollk o na oloku Ugljanu.
! H M. Sulc, IstraiivanJa u Mullnama n a oloku Ugljanu,
Ljel~s J A!ZU, . 230.-249.
M . Sulc, rimske vme u Mal oj ProversI, VHAD, UV/1 952,
sIr. 156.- 188.
,
<2'

stYo. Kaka se m&e vidjeti. iz navedenih p,nmjera. namjena gospo-
darskog objekta je usko vezana s osnovnom granom privrede pod_
- rucja na kojem je objekt podignut. " - - g'Uralna predsfava SUvana Mess ora i natpis -u kraticania (P.M.S.s.
Ako s te sliane gledamo kompleks arbitekbure na 'privlackom
poluotoku, za koje smo vel:: naglasili da sa gospodarski objckti. i akCi
pogledamo kOja je osnovna grana prrivrede tog kraja, onda nam se
namel::c sarno jedan zaldjucak, zakljuCak da su manji gospodarski
objekti u PrivIaci, ill barem vel::ina njib, bili mjesta za pr'cradu
g~a. I danas je na ovom podrucju glavna grana privlede uzgoj
vmove lore, kojaj kulturi, za razliku cxi maslinarstva, m anje skode
oStre bure. Zem1ja pjeskulja nepogodna za rast maslina upravo je
pogodna za vinovu lozu.
Sto se bice vlasnistva nad tim obj'ektima i njihove brojnosti,
odgovor nam daje struktura stanavtUStva na niskom podruCju u vri
jeme nastanka tih objekata. . gdje je i tradicija Uovanja epihorskih boianstava imala cvrSCe k or-
Po miSljenju M. Suica, na prostoru oko Nina nije bila velikih
parcela, ocinoono one nisu ni po velicini ni po strukturi vlasnika
odgovarale posjedima kakve $usre<:emo na zadarskom ageru, dj'e se
nakon provedene centurijacije i dodjele eenturija kolonima stva-
raj.u v.eli~ posjed.i, u okviru kojih se pojavljuju veti gospodan>ki
obJektl (v.lae rust!eae), kao npr. spomenuti objekt u Mulinama i 05-
tali objekti :81binje, D iklo i dr. Ako pogledamo situaciju na zadar-
skom ageru u toku 1. st. n. e., vidjet c-emo da se ona u rnnogome ra-
zlikuje od prilika na ninskom podrul!ju. Ninsko podrucje nije pretr-
pjelo promjena onakvih kakve su se dogadile na zadarskom ageru,
nego je po misijenju M. Suicax " posjed nad zemljiStem ostao viSe
manje u istim relacijama u kojima se nalazio i u predrimsko doba ~.
Dakle, 5 velikom sigurnoSi:u mozemo izvesti zakljueak da je veeina
g~spodarskih objekata u Privlaei rezultat vec,.:!g broja rnanjih zem-
IjiSnih parcela, kojih su vlasniei po ugledu na susjedne latifundiste
nastojali ici u korak 5 vremenom, odnosno, po ugledu na njih, ali u
. $.kladu 5 veliCinom samih pareela, unaprijediti svoju poljoprivredu.
U prilog, pretpos'tavci da su posjedi na privlackom poluotoku
bili vlasnistvo domorodaca Liburna govore i neki epigrafski i topo-
nomasticki podaci. Na tom podrucju nadeni su i Pokretni arheo-
loski spomeniei. Ara od vap nenca s profilacijom i na tpisom: Curtic
[us] Ser(gia tribu) ... v(otum) s(olvit) 10bens) m(erito) danas je ug-
radena u zidanu klupu u staroj kuCi pok. Aleksandra Kolanovica na
Kolistu u Privlacl (elL III 14322~).31 Natpis na ari danas j e neeiUj iv.
II M. Suic, AntiCki Nin (Aenon a) i njeg<>vi spomenloi, Radovi Inst.
JAZU u Zadru, XW-XVIIf1969. stl'. 85.
... M. S ui{:. Ndl:oliko p itaIl'j a u vezi s municLpalitctom ant!~kog Zadr...
Zadar (Zbornik). 1964. s tr. 120, 121.
II IsH. An tiOki Nm ... o. 0., str. 85.
.. Sp. dj., str. 70.
430
-- -- ------------
\ ,
"
Druga, djel~&:J.o 04teCena (danas se tuva u muzejskoj zbirci u Ninu,
eLL III 143221), nadena j'e u Glavanovim stanovima.00 Na ari je fi-
V.S.L.M.). Iako hi se maglo pretpostaviti da su te dvije are done-
sene 1.z susjednog Nina, mislimo da su ti spomeniei primarno ipak
bili inventar gospodarskih zgIada na privlackom paluob:lku. I u bli-
wj okoliei Nina, izvan o~Ca, nadeno je nekoliko spomenika kuHne .
namj'en.e. Natpisi Venere-Anzotike i njezina statua nal1eni su unutar
arhitekture gospodarskog iIi kultnog karaktera zapadno ad otoCil:a."
Ostali spomeni.ci nall:eni su uz obalu Zdrijaca, istOC-no od Nina, ne-
I daleko ostataka arhitekture, vjerojatno gospodarske namjene.'" Ve-
l:ina t1h sp<>m.enika ima izrazite autohtone eiem'ente, sto je i r ...-
zumljivo, jer je epihorsko stanovniStvo ninskog podrutja njegovalo
domace, odnosno lokalne kultove, unutar gospodal"Skih objekata.
jene, za raz.liku ad gradske jezgre gdje se u to vrijeme vise stu ju
ofieijelni lrultov1. .
Topografski podaci na sirem ninskom prostoru j os su jedna
potvrda za pretpootavku 0 domaCim vlasnicima imanja i gospodar-
skih zgrada na privlackom poluotoku. Gotovo svi toponimi na ni n-
skom ageru mladeg su datuma i golovo da nema toponima koji se
mogu izvoditi iz Iatinskih imena, iz vremena prije doseljenj a Hr-
vata. Ovdje nije slueaj, kao na zadarskom ageru, da se za adredeni
braj danaSnjih naziva (Bibinje, Ugljan i dr.) maZe naCi izvor u 13-
tinskim imenima vlasnika posjeda - kolona.': Na ninskom podrucju
dana.snji toponimi uglavnom su nastali nakon doseljenja Hrvata.
Arheolo~ke potvrde za kontinuitet naseljavanja privlaekog po-
luotoka u vrijeme kasnog earstva i u periodu prije doseljenja H r-
vata manjkave su ovdje kao i na sirem prostoru ninskog podrueja.
Osim slucajnih nalaza kasnoantickog novea nadena je joS i kasno-
an'titka lueerna, i to u moru ispred rta Brtalica (T. VIII, sl. a, b).
Sigurno je da s::! iivot na tom p odrutju nastavio i u vrij'Zme
prije doseljen;a H rvata, kao nastavak zivota onih zajednica nastal.ih
jos u toku rane antike. Prve provale barbarskih naroda svakako
su i na to podrucje imale jak utj'eCaj, a stanovniStvo je najvjero jat-
nije potrazilo spas na nekom ad brojnih atoka zadarskog arhipelaga.
Da su ovi otoci bili refugium za veCinu stanovnistva kopnenog dijeia,
'0 Sp. dj., st r. 76. gdje je navedena i ostala literabura. Nin prchlemi
arheolOOlc.ih II;lrati vanja. Zadar 1968. tabla XXI , s1. 3.
' 1 M. SulC, Antil:1cli Nin ..., o. c., sU. 73.
U Z. Brusic, PodrrIorSk a &rheolooka is traiiva nja kod Nina, Radovi I n-
sutula JAZU XIX/l972, str. 250.
U P. Skok, Pri10zi k i"Spitivanju hrva ttA:h imena mjesta, Na stavni vje-
snik XXlVi1916, str. 659; isU, P ostanak hrva tskog Zoora, Rad:w i I nstitut!l
JAZU. JlI954. s tl'. 39.-43.
43!

.<
-

,

. .
govore nam 1 arheolooki o:Mci sakri:Llnih oI?jekata, k.c?ii Btl se zbog T. L
svoje namjene jedini i Sablvali. Mo!em.o p retpostaviti da se i u toku
posljednjeg avaro-slavenskog-prodora, ~etkom VII. stoljeea, dogo-
dila ista situacija, bar 8to se ti~e onog dij'ela st<movniStva koje je
!ivjelo podalje od jacih urbani.h centara. Bez obz.ira- eta Ii je staro-
sjedilatko stanovniStvo docekalo eve prodore ill se vratilo nakon
mirnijeg vremena., moramo raeunati s izvjesnim s'tarijim supslIatom
koji je postojao na ovOm. prostoru, ali koj1 sigurno nije ni u poli-
tickom ni u druStvenom smislu pr'edstavljao !l.eku snagu koja bi
mogla imati jaceg utjecaja na evrstll. zajednicu doseljenika Hrvata.
Ti su utjecajf hili jos jace izraZen.i u ' kultumo-ekonor'nskom. pogle-
du, odn09l10 U okviru onih grana (grat1evinarstvo, brodarstvo, inte-
zivna zemljoradnja i dr.) koje suona obalama Mediterana imale tisu-
eugodimju tradiciju.
Na cijelom nmskom podrucju n'ema znaeajnijih nalaza sve do
iz vremena poeetka VIll. stoljee3, kada prve nekropole" novm do- k
seljenika Hrvata daju nadopune historijskim podacima 0 njihovt!
boravku U ovim krajevima. Nin se ubrzo razvija kao politic-ki, kul-
tumi i crkveni centar starohrvatske zajednice, a arheolooki i histo- d I
rijski podaci su sada brojniji. I 0,
I
Na privlackom poluotoku bismo j'edino za neke sakra!ne obj ekte
mogli pretpostaviti da pripadaju vremenu prije zametka hrvatske
driavne samostalnosti, ali tu ce arheoloSka istraZivanja ipak dati
zadn ju r ijeC. U kolikoi mjeri se na ovorn po[uotoku oCuvala anticka
tradicija, teSko je raspravljati, ali neke indikacije upueuju na to da
I m
je ona postojala. Vee sam raspored naselja na privlackom poluotoku
uklapa se u jednu raniju tradiciju. DanaSnja naselja, rastrkana na
~irokom prootoru neminovno asociraju na starije tradicije, iako su
nastala u vrijeme srednjeg vijeka, a najveeirn dijelom nakon jenja-
vanja direktne turske opasnosti, nemaju neposredne veze s an-
tiOkim gospodarskim objektima. Ne smijemo zaboraviti da se i sta-
ri,e sakralne gra~evine nalaze na v iSe mjesta na ovom poluotoku,
a neke su od n jih (Sv. Vid, a moida i Sv. Barbara) i jedini ostatak
stari jih naselja (kao npr. Kupara), koja su nestala u toku turskih
provala. Ova ranij a n3$el ja rnogla bi biti bliZe tradicij i naseljava-
nja privlal:kog poluotoka j o~ iz vremena antike. Na privlackom polu-
otoku, poeevsi od XII. st. (kao prvog dosad poznatog pociatka) u
pisanim izvorima stalno se spominju ~posjedi vinove loze pojedinih
vlasnika (n ajceSf:e iz Nina i Zadra), sto upuf:uje na kontinuitet u
poljoprivredi, posebno v inogradarstvu, kojem smo zacetak pre ~po
stavili joo u vrijeme ran'e antike.
lkm IN
.. J. Be\ooevle , Slavenska kera.mika . . ., o. c., str. 237.- 248; isti, VHAD . I
LXV- LXVIII1972., Arb. prcgled. 10. 11. i 12.

432
 "


,
-

T.
-
z
Polo!aj pojecfin.ih toponlmel ito Ie IUSreeu od X1l1. do XVI . ,tolje&.;

4). Wattu (1290. godine), UlIrtu $), Bertaldlchiarat (1297.). Bertaldi-

(lJI3.), V Artu (1 327.) - dcmas gera.h! (1400.), Berta rich i Bn-ta-
ARTIC . rich (1615.) - BRT ALlC
bJ. DTa.sa:niU4 (1560.' - DRAGA f). Belotina Loculi. (1289.). Belotil1{l
LocwJ (1302.), BeUoUni4ch (161S.,
cJ. Dogne Selto (152B.) - DON}E - BELOTINJAK
SELO u). Cleaglcevaz (1675 .)
d). Sebaceua (1296.'. S<:ebacheua v). Cicogliet)a (167S.), uvota. f
(1302.) - SEBACEVO
SUPETAR
e). Borda (1615.) - BRDIN!: Priviaka z(l.1eoci:
fJ. Ograllenig (1279, 1289.), Ou rage- AJ, Skoblan
nik (1301.), OgTaaenik. (1313.).
OgTagienleh (1675.) _ GRADE- B ). BeQonjo !
NIK (naziv ZCl bubar) C). Batalaia (Santi)
g,. Nadogragenik (1296.' super OgTO- D). Crbiti
genik (1313.)
E). MZetak (Glavani)
h}. wlane i kod njill polo!aj SUi- F). Cla t-un i
monno Caminie (1350.). soWn.e A J
(1398.) - SOLINE
Poloia; sakralnih ob;ekata:
i). 5COTnizza Comma (1675 .)
SKORNICA 1). Sv. Kristo/OT
i). Terbttcina blata (1675.) 2). Sv. Pelar

k). PTadi (1615.' 3). Sv. Vid

I). Cupari (1586.), Kupari (1600.), 4). Sv. Katanna (Kala)

Kupan (1675.) ~ KUPARI 5). Sv. Barbara

m). LapzaDomilla (1375.), Lapza DO- 6). Iupna crkva S v. Manja

milia (1675., ~ LAPCA GOMILA
n). Vodizze (1510.), Vodiue (1675.) - PoloIo; antitldlt z\7I'"ada:
YODICE
Al). Goz
0). Prapatnic (1363.), PTapratnic
(1385 .), PTapra tnich (1 381.), Pap- Al). uvala TiraboJko vica
Tatnich (1512.), PapTot ine (1615.) A1). r! BTtalit

pl. C Tapsa QomiUa (1675.) A.). Kopana Domila

r). SeurDlicane (1615.) A.). Grudine
V. V I D

 ,r

,
T. III.
-

tv. T. VI.

, \
 \'

.'
T. VII. -T.VIII.
-

, 1:25
,
., "

T. IX. T. X .

1:10
,
,
>Jl J
I'"

. ~.,

.,
,

T. XII .
T. XI.

 _I
.,

,
II. 1: XI V.
-

b

- r

, b
 ,.
.,

.'

T. XV .
T. XVI.

,.
, ,

r
0
I '
2
, ,

,.
.'
. ".
~
,

.-

i f
~

",

i
,

,
 ,

T. XVII. T. XVIII.

, _~,~....Jt m
',-

,
 ,

,
.

Ove naSe pretpostavke upotpunjuje i podatak s kraja XIII. st-

u kojemu se u \tUpoprodajnom ugovoru (uz poojed na predjelu
T. XIX . Nadograc!enik u Privlaei) $pOlniQje naziv Vinea Latinorumc,"
Na prostoru privlackog poluotoka ubicirali SInO veei broj 53-
kralnjh objekata, od kojih je d.anas samo joS jedan u upotrebi,
a ostali su u rmevnu stanju ill hl nisu viSe ni vidljivi. Najstarij i
objelcti svakako su Sv. Barbara, Sv. Petar i Sv. KriStofor, a neSto
mladi Sv. Vid i Sv. Katarina (dams Sv. Rata). DanaSnja zupna
crkva, posveeena sv. Martji podignuta je godine 1863. na mjestu
gaje je b ila starija crkva, ~ena 1715, a posveeena takoder sv.
Mariji.'" Na dana!njem privlackom grohlj u nalazila se kapelica (vje-
rojatno je danaSnja mrtvacruca ostatak te kapelice) pOOignuta ne-
gdje koncem XVI. st. Priulijev vizitator splroinje je kao kapelicu
SV. Marije nedavno podignutu.u

Sv. BaTbara (T. I, 5.)

Crkva sv. Barbare nalazi se kod zaseoka GrbiCi sa sjevern'e
strane ceste koja iz Nina vodi u P rivla:ku. Od one arhitekture koju
je L. Jelic naertaon danas nije nista vidljivo. Po Jelicevu crtezu,
crkva sv. Barbare je crkva s tri apside. Centralnu apsidu Jelic je
utvrdio a dvije boCne sarno pretpostavio. Vjerojatno je uz crkvu
bila i druga arhitektura. Na katastarSkoj karti iz 1675. god." vidi
se i zvonik sto se nalazio uz crkvu. Oko tog prostora (danaSnji
, izgled Tabla XIX, s1. d) prije nekoliko godina na(!eni su grobovi
u kojima je bilo i priloga, koji su izgubljeni. Iz crkve wtjeeu i
dva kapitela i p ravoku't na d'ebela ploea s pet u rezanih krizeva. K ri-
zevi koji imaju raSirene krajeve rasporedeni su tako da. je u sre-
dini ploee urezan vee! kriz, a u sva'kome uglu place unutar kra-
b kova velikog kriia urezani .su manji krizevi. Gotovo identitna plo-
ta nalazj se u Ninu (hila j'e do nedavno ugra(!ena u jednu terasu
u Klanicama), pa mozemo pretpostaviti da je i placa iz Sv. Bar-
bare donesena iz Nina. Takoller ce iz Nina biti donesena i dva
kapitela." Jedan od kapiteia (T. xrx, s1. a), gotovo identiean ka-
pitelu u ArheoloSkoj zbirci u Ninu na(!enu kod gornjeg mosta,
" CD, VII, str. 259; P. Skok, Pl"il(1Z.\ ..., o. c., str. 41 ; E. Pericic, Nin
u doba hrvatsklh narodnih vladara I njegova statutarna autonoml1a, Radovi
Institula 107 .
.. C. F. Zadar 1880, str. 179 .
., A. R. dokumentlma iz 1579. i 1603. godine,
Radovi Instit\lta str. 511.
.. I. Petrictoll,
njeg i novog vljeka,
19, uzeto lz osta\f!tine
~i N, naJstarljJ mjetani
lekture.
.. 1. Petricioll, Osvrt ..., o. c., su". 338.

U IJAZ Z"D"~
'33

pripadat Ce \'j'etojl!-tno ranoromani&om perlOdu. . Drugi kapitel je
.sigurno raniji, starokrSCanski (T. XIX, .sl <b). Iz Sv. Barbare po-
tjefu i velild tesani blokovi danas uzidarti: u kuCi Grb1ea na Ko-
liStu u Privlaci~ - manji rasteretiii Ink, a povrlt-zabata uzdife se preslica (T. XVIII,
PM spomen Sv. Barbare imamo 1249. {iodine.S! Poslije se spa-
.minje 1289,u 1321.53 1449.'" i 1512. godine, i to u dokumentima
gdje se polm;ajem Sv. Barbare ozoafuju pOsjedi (vinogradi) koji
su se oko crkve plvsLirali. Crkv:u spomi.nj~ 1603. god. Priuli i ka!e
da je bez krova i vrata. K P05jedi crkve bili su uvclteni u javni
ka::tast:ik. a poslije su dati ninskoj biSkupiji."
Sv. Katarina (Sv. Kata) (T. I, 4.)"
Crkva $V . Katarine nalazi se na manjoj UZVlSmi usred vino-
grada, oko jedan kilometar sjevernij e od Sv. Barbare. Crkva je
jednobrodna, manjih diml:!nzija, kao 5to su to bile i ostale crkvice.
Zidovi su mjestimieno sacuvani do visine 00. 150 centimetara. Ulaz
u crkvu je uniSten, tako da ne znamo njezinu pravu duZinu (T.
XVII, sL a, b, c). Sv. K atarina se spominje 1319. god. u doku-
mentima De Grassisa, u kojima se navodi da se nalazila u vlasti-
toj parceli.M Priuli je spominje poru.senu i b:ez krova." Crkva $V.
Katarine oznacena je i na dvije karle, topografskoj iz 1675. (T.
XV, sl. b) i na Coronellijevoj kart\ iz 1678. god.'"
Sv. Vid (T. I , 3. i T. II.)
Crkva sv. Vida, jedina starija sacuvana cl'kva na privla&om
poluotoku, bila je fupna crkva sela Kupara.' UzdiZe se na bre-
fuljku, vjerojatno prethis'torijskom tumulu, a orijenlirana j'e istok-
-zapad. Crkva je jednobrodna s apsidom koja se posebno ne izdvaja
od crkvene lac.1e nego je koncipirana 'k ao njez'in zaobljeni zavcletak
.. CD, IV, 6'lr. 390.
U M. Zjal:it, Spisi zadarskih biljefnika Henrika ! Creste Tarallo 1279-
-1306, Zadar 1959, str. 120.
A CD, IX, str. 8.
!H J. Kolanov~. Zbomik ninskih isptava ad XIII do XVII stoljel!a, Ra-
dovi In stituta JAZU, XVI-XVIU1969, str, 514, Iz zbomika D. F. de Grass[sa,
Monumenta Ecclesie cathedralis None .. .
.., S. Gunjaca, Repertorium actuum domini Antonii de Zandonatls oHm
publici et !urati Jadre, Starine, 4211949, str. 276.
M A. R. Fillpi, Ninske crk:ve .. , o. c., str. 569.
$1 C. F. Bianchi ..., str. 268.
M A. R. F.iJipi, Ninske crkve .. , o. c ., str. 569.
~ Sp. dj., str. 569.
'" M. V. Coronelli, Marl , golli, isole, maggie, porti, citta, fortezze ed
altri kiogh! deJl'Istria, Quamer, Daln'IaUa, Alban!a, Epiro e Livadia, Velle-
C'ija 1678-1708.
II A. R. FiHpi, Ninske cr1tve ..., o. c., str. 537., C. F. Bianch! .. ., o. "
str. 17a
-
1 ~
(T. xvm s1. b). Fasada 'pkve .rad:ena je od tesanika, a 1I1ar j'e uz-
dignut s PruazoIn ad n~olUro stepenica. Dovratnici.i nadvra~
rw1eni su od lijepo t; anih . ~a. Povrh n advratnika nal8.ZL se
sL a). I avdje se na iren PI06toru aka crkve susreCu. grobovi,a
to je razumljivo kada je ona bila fupna cr.kva spomenutih Kupara .
Sv. Vid ~je se 1357. god., u vrijeme biskupa Demetrija
de Matafarija. Bila je fu~n~ crkva (s groblje~ mjesta Kupar~
a poslije i Privlake. Spomm]e ~ tak~er 151.2, pa 1598. god". I
kada je vjerojatna blla dosta 05teCena sLradavSl ad Turaka za Vr!- I
jeme ciparskog rata (1570.-1~73. god.), i iste te godine ~oc:!: Far-
latija- Priuli 1603. god. sponunje crkvu kao saeuvanu, ali n]e:ti~u
funkciju glavne crkve preuzela je u to vrijem~ vel:. kapela u Pnv-
lad.'" Sv. Vid ostala je poljska crkva.
Sv. Peter (T. I, 2. i T. II, g)
Od crkve sv. Petra danas n a povciini zemlje nije niSta vidlji-
va, jedino se u ogradama oka mjesta gdje se ana nalR:Zila vide
uzidani tesanici s ostacirna maltera. Prij'e petnaestak godlna autor
ovog rada naSao je na tome mjestu ulomak s pleternom ornarnen-
tikom, ali je ulomak na falost nestao. Crkva se nalazila na &stici
1257, na desnoj strani. uvale Su.pet3:r, .koja i. nosi. ime.po ~j cr~vi .
Danas je na tome m]estu oraruca I livada, te bi se IstrazlVan]em
mogli pronai::i ostaci crkve i ,u tvrditi njezin oblik. Crkva sv. Petra
spotninje se 1459. god.- Iz izvjcitaja Prl.u1ije~a iz . .16~3. ~. ~
znajemo da je crkva sv. Petra bila bez krova 1. vrati)u .~.da je pn-
padala, zajedno sa zemljom na kojoj se nalaZlla, apab~~ Sv: Am~
broza u Ninu." Ona je takO<ter ubiljezena na CoronelhJevo] karU
(T. XV, st. a) j. na katastarskoj karti iz 1675. god.;\!
Sv. Kristojor (T. I , L i T. II, e)
Najraniji spomen crkve sv. Kristofora je prema Bian chi ju iz
1242. godine; on je smjeSta u Nin," aI~ kako se posli~e. spomen ~e
crkve ne javlja unutar Nina, moglo bl se pretpostavlh da se B;-
I
a Grobov! se uglavnom susrel:u po bretuljku na Irojemu je podignuta
crkva.
II C . F. Bianchi .. ., o. c . str. 267.
M S. Gunj afa, Raper toriwn ..., o. C., str. 276.
IS J. Kolanovll:, Zbornik ..., o. C., sIr. 513.
D. FaI'lat.i, 11Iyric! sacri, TCJI1U5 I V, Veneclja 1769, str. 229.
I'T A. R. Filip\' Ninske c,.kve .... SIr. 57 1.
G. Praga. AM i e diplooni di Nona (t 284-1509), Rim 1936, str. 95.
.. A. R. Filip!, Ninske crkve ..., 0 C. , 5t r. 570.
IG Sv. V.id Je obiljeten I na topog rafskoj kart i iz 1675, viii: bllj~ku 19.
II C. F. Bianchi ... , o. c., str. 266.
I

,
janchijev ,POd!ltak odD.OtSi na crkvu sv. "Krtrlofora kOja se nalazila
izvan gradskih zidina, lli So pa:k postOjil'e dvije istoimene crkve,
jedna unutar grada a jedria izvan njega: Godine 1308. spominje. se
Sv. ""Kristofor u povelji kojom ban Pavao Siibic opraSta Trogira-
n1ma sve steie u&.njeoe u prija!.njim. razmi.rima (... in territorio
civitatis None proJ1e ecc1"eSiam sancti Ctiristophori .. .).n Postoje jos
dva spomena .te crkV'e, ,oba u vez:l. s odredi.vanjem poloiaja solana
koje se nalaze u Privlaei pokraj puta koj1 vodi Od Sv. Krlstofora,
kako se spominje u dokumen"tu iz 1350. godine. U cln.Igom doku-
mentu iz 1398. god.. spominju se talroder solane koje se nalaze u
Privlaci iduci prema crkvi"SV. Kristofora.1I U Priulijevoj .vizitaciji
iz 1603. god. takOOer se spominj'e ta crkva, ali s n apomenom d a
je nije uspio pronal::i, a da se Iflalarila U p'redjelu Nina, pokraj pula
koji vodi prema Viru oa morskoj obali. I u De Grassisovu zbor-
o iku dokumenata nalazimo da se crkvica nalaz.ila izvan Nina."
Na osnovu izoesenih podata:ka maZe se lako zakljuciti da se
crkva sv. Kristofora nalazila u P rivlaci, na morskoj ohali, ,neda-
leko solana i uz put sto vodi prema Vim . Taj polozaj jedino odge-
varn p rostoru Gaza, odnosno Solina (T. II), kuda j't! prolazio stari
p u t (vjerojatno ona via comunis_ sto se spominje u dokumentu iz
1350. godine) prema Vim. Taj put ubiljeien je na katastarskoj ma-
pi jz 1826. god./ a vodl.o je iz Nina n a otok Vir preko danalinjeg
Gaza, koji je u to vrijeme bio prohodan.
Solane s10 se spominju u dva dokumenta nalarile su se na
ovom podrucju, a i danaSnji naziv tog mj'est.a Soline to potvrduje.
RekognoscirajuCi taj teren .naisli smo na ostauke crkve u dosta ru-
sevnom stanju, na plitku poluotoku sto sa sjeverozapada zatvara
uvalu Supetar. Prostor gdje b i trebala b iti apsida crkve zasut ;e
vel::om izdufenom gomilom kamenja, ispod koje se naziru zidovi
(T. XVI , s1. a, h, c). Na toj gomili, sto pokriva i joS neke prostorij~
iza apside, nac1eoi su komadi sadre od svodnih i luCnih konstrukcija.
Sv. K nstofor, cije stovanje poeioje j oS u III. stoljecu (ked nas
u Rabu u XI. st.), stuje se kao zastitn:i.k putnika na moru, vino-
gradara i dr. Mozda baS u okviru ovih stovanja mozemo gledati i
podizanje crkve sv. Kristofora u Privlaci k ao vinorod nom kraju i
kraju uz more.
n CD, VI II , str. 197.
!3 . \'ersus viam comunis que tendit ad sanctum Christophorum ...
G. I7aga, AUt ..., o. c., sIr. 40.
1 . . pasitas in Pritlacha eundo ad sanctum Christoforum ... Sp. dj.,
sIr. 65.
1. A. R. Filipi, N~e crkve .. ., o. c., sir. 570.
.. Na katastarskoj mapi ucrtan Je dio danas nepoostoje":eg p:.lta, kojl je
i~ao u z more (sJeverno ad kabe19ke k\lt':ice na G~) I 7.avrlavao [la kraj ...
pje:!:l!aIWf poluotoka u SOlinama.
436
,
"
"
Po P. Skoku ime Privlaka dolazi od stare hrvatSkerii~ .koja
oma(lsVa j'ez:i.~ !tn spaja kopno s otoB.~em..". Ovaj naziv ~_
je-u vrijr.me kada je privlal-ki poluotok ~l() ~len s otokom Vll~1
i to na mjesbJ. dana.snjeg Gaza. Za "aZlV Gaz mo.zerno . pret~~
viti cia je kasnij,eg porijekla, odnosno iz vrem~a ka~a l~ ovaJ ~o
zemlje usljed poniranja abale i morskom eroZl]Om bla prep1av1len
morem ali :;e mogao pICgaziti.
- Ime Privla:ka susreee se 1296. godine" U obli:ku Prlulacha, te
1307 .... kao Prlulaka, 1327," Priul~. 1350,' 1 . Pri~acha, 1363.:
Prillacha, 1398.u Prluilaqu8, 1457." PnUlUaqua 1 PrlUilaqua, 1429.
n
Priuilaqua. 1459,- Priui~qu~ i. lS12. ~vla:a. ... ... r .
Naziv Brevilaqua poJ8vlJuJe se 1457. godine. Po Skoku,. oval
naziv naoko cisto talijanski, u stvari je talijanski obrnuta Pnvl~a.
Naziv je poslije ceSte u upotrebi, pOOebno u XVII. st., u m1e~~
izvjeStajima i na geografskim kartama iz tog vremena, a spomm]e se
kao Brevil ua 1457 to Brevilaqua 1560,'1 Dreuilaqua XVI. st.': Breu-
ilaqua 168~ ill eak Granlaqua na topografskoj karti .iz 167~. god.
(T. XV, ;;;1. b)," Binilacqua 1646.101 i Biuilaqua na karti Mateja Pa-
gana iz XVI. stolj e~a.M ..
Naziv Privlaka sigumo S'e upotrebljavao. ~~ta d~go ka~ ~Il"l
pojam za cijeli poluotok. Ime Privl~ za oblllez<:,-v~Je d~nl e:
nas'elja vjerojatno je mla~eg datuma, st~ po~v~c1ulu I sakralru ob
jekti koji se ovdje (u Gomjem seIu) pOlaviJulu ~k koncem ?,Vl.
st k ada je na danaSnjem groblju podignuta kapelica. U prvOj po-
, .
n P . Sk~, Prllozi k ispitivanju sIlPSlW-hrvat!lki.h Imena mjesta. Rad
JAZU. 22411921, str. 143; IstI , Slaven5tvo I romanlltvo na ja dransklm otocl-
rev!j a 5/1959, str . 526.
,. M. Zja~, Spisl ..., o. c, str. 90.
... CD, VIIl, 5tr. 131.
to CD, IX, $Ir. 331.
tl G. ?raga, Atti ..., o. c., sir. 40.
II S p. dj., str. 43.
13 S p. dj., str. 66.
.. Sp. dj., str. 95.
IS Sp. dj., 51. 75.
.. Sp. dj., rtr. 95.
111 S. Gunja~a, R(gertorlwn ... , o. c., rtr. 276.
.. G. Praga, Alti ..., o. c., str. 94.
P. Skok, Slavenslvo ... , o. c., su. 17.
til G . P raga, Atti ... , o. c., str. 94. I S87
n S. LjublC, Dva popisa manaostira sv. K.rlevana , Starine, XIX I ,
SIr. 1:26. Novak, Comm.'6Siooes et telaCones vene:ae, IV/1964, sir. 498.
II G. Novak, Commrs.sc.ones et relationes venetae, IV/ 19M, sU. 375.
.. Vld! bilje6ku 19.
., Karta iz 1646, G. Praga, AUi ..., o. c., str. 2. . .
.. I. Petricioll, ZorarriCeve [)efelje na jednoj suvremenol kart!, Zadarska
revija ~ 1969, str. 52(1.
437
--

.,

, ,
lovini XVI. sl Donjeg sela (Dogne Sella),"" Uo
govori da je u 10 i Gamje selo. P ocetkom XVII.
-st. u - Gomjem -sein je kuca --=- ljetnikovac, zvana BiskU-
pija," u kojoj su biskupi boravili tokom Ijeta. K-uca je
danas vlasnihvo MaIka Pupovca, a ad nedavna potpuno preurede-
na. K uca je imala karakteristi~n veliki dimnjak (T. XIX, 5l. c)
koji danas n'e postoji, a na njemu je n a dije1u ispod malog krovn.
na vrhu bila urez.ana godina. Cijela brojka nije se vidjela nego
sarno pOCetni brojevi 16 ...
Na privlakkom poluotoku, osim Gornjeg i Donjeg sela, bila je
viSe rnanjih grupa ku(:a, odnosno z.asdaka. JedDO takvo naselje b ila
je naselje Kupari, kaj'e se nal azilo sjeveroistoeno od crkve sv. Vida.
Po Bijanchiju, to je naselje stradalo ad Turaka 1570. god., a ma-
IOOmjno stanovni!;tvo kaje se poslije opet vratilo (sklonilo se pred
najezdom Turaka), i kaje se spominje 1586. gOO.lIlO kasnije se raselilo
ili postalo zrtvom kuge kOja j'e U ovo vrijeme harala. Vet 1600.
godine naselje se spominje kao nenastanjeno,lOL Vetina stanovnika
naselila se u Privlaku (SeIo), gdje je bila vee podignuta kapelica
koja je sada postala tupna crkva umjesto crkve sv. Vida, zupne
crkv'e Kupara. Ostaci naselja Kupari naziru se dana5 na prostoru
kod Vrila, 1,5 kilometar daleko od sv. Vida, nedaleko mora (T. I,
h). Tu se na nekoliko mjesta vide ostaci arhitekture i jedna izdu-
fena gomila 5 ulorncima cigli. Ovo podrucje se i danas naz.iva
Kupari.
Droge manje zaseeke na privlackom poluotoku ni5mo mogH
utvrditi, ali polo!aj i ,c rkvica mogli b i indicirati i manja naselja uz
njm. Isto tako mozda 5e na n'eko naselje odnosi toponim Ch erdo ~
gninasela,'Ga ali isto tako on se moze odn05iti na neku zemlju -
posje<f Na rtu Sebacevo1a i na mjestu is~1lO od Gaza"" n alaze
5e ostaci vjerojatno srednjovj ekovne arhiteklure. Na jednom i
drugom poloiaju susreC'e se tOPOhim Kulina,'tJ a na Gazu se ona
., Miscelanea II-IV/19!lD--52. str. 62.
M C. F. Bianchi .. ., o. c., s lr. 179.
., Sp. dj .. SLr. 176.
'00 G. Novak, Commissionos . .. , o. c.... , sir. 375.
'.1 S. M. TralJie, Nin pod udarom tursko~ml etackih ratova, Radov!
Insti tuta JAZU, XVI- XVII/1969, sir. ~2; in'ornl podaci \.z de Grassisa
Monum. Eccles .. ., o. c., str. 283 284.
,... G. Praga, Atti . .., o. C.. sir. 75.
,OJ Na nu Sebarevo danas nema vidljivih ostataJca arhit.e:tture.
'1M Arhltektura na rtu K-ullna ill Kraljev muja nala:ti se danas u moru
ako stotinJak metara cd. obale. lunedu spomenute arhitelrture i plitkog
, p~anog poluotoka nasuprot .spome:ntlte arhitelcture nalau se u moru vi~
dljivi ostacl borovlh oblica ikojl su pobodeni u p.jesaJc u du!ini od pedesetak
metara. Ove gredloo, kojih ima oko 70, sigUmo su podrlavale neku kon~
6't.rukdju koja je oslguravala prolaz prema Kulin!.
\ 10$ B. F.:nka, Obalna toponomastika u sjevernoj zooar6koj reg'iji, Radovl
Instituta J AZU, 6-7/1960, IItr. 430.
\
zove joo i Kraljev m~ja.l'" Moguce su. fu~bUe strale za pratenje-
kretanja brodova ) i b~meno javljane ~ 0 pribl1!a.vanju nepo-
Cudnih. . - - -
Osim imena Priv1aka, na poluotoku postoje i drugi nazivi koji
se u glavnom odnose na posj~e, ad k oj ih je najve(:i broj pripadao
vinogradima. Po poloiaju pojed1nih toponjma, bilo onih sm su se
do danas sacuvali, iii pak onih za koje znamo mjes'to na k oje su .
se odnosili ali se nisu saeuvali, moZ.emo zalr1 jucrti da se najveei
broj posjeda, posebno vinograda, nalazio na centralnom i jugoza~
padnom dijelu privIackog poluotoka i to viS'e na onim prostorima
gdje SInO ut.vrdili polofa.je rimskih g0s;x>darSkih objekata. Sjeve~
rozapadna strana poluotoka vjerojatno' je bila manje obradena, a
i veei njezin dio bio je pod. pa!njacima. Na katastarskoj karti iz
1675. godine, na prostoro danMnjeg Gaja, Busja i Sabunika, vide
se velike n'eparceiirane povrSine. Ova su podrucja sve do nedavno
bila javno vlasniStvo. Za uzgoj vinove laze nisu bila pogodna zbog
blizine mora i jake bure. Toponimi koji se na privlackom polu-
otoku pojavljuju od XIII. do XVII. st. br ojni su, a zanimljivo je
da se dobar d o tih naziva sacuva() u istom ili neto izmijenjenu
obliku sve do danas, !ito nam opet potvrduje pretpostavku 0 kon-
tinuit'etu u naseljavanju ovog poluotoka.
Poku.1iat cemo nabrojiti toponime koji 5e u tom periodu ja-
vljaju na privlackom poluotok u. Veeina till toponima joS se susre{:e
u nekim i menima podruCja. Pojedini toponimi nisu se sacuvali,
ia"ko su nam poZna'ta podrucja za. kOja su se oni upotI'ebljavali, a
postoje i takvi za kOje imamo pGdatke da 5U postojaii u Priviaci,
ali ne znamo gdje su bili.
- Belotina Locua 5usrece se u dokumentima iz 1289.'01 i
1302.' godine, a do danas se saCuvala u nazivu Bilotinjak, kako
se zove predio oko uvale ju goist.oCno od rta Brtalic (T. I, t). U
starije vrijeme taj naziv obuhvaCao .j 'e sire p<Xirucje, od danaSnjc
uvale Bilotinjak do ceste !ito vocti od Nina u Privlaku.'
- Ogragyenig (Ogra~enik), kao p<Xirucje vinograda, spomi-
nJe se godine 1285,"0 1307,"' 1313,'" i 1339,'" a u XVI. stolj ecu
'01 Sp. dj., Sir. 430.
,01 M. Zj~ic. c . $lr. 137.
,. Isti, Zaplsl biljeinlka Ivana QualiG Nlk ole pOk. Ivana
Gerarda iz Padove 1111969, sir. 43.
I ... Ovaj cd litnQg imena Belota. rostog imooa ed
Xl . lit. Slitan se na pagu (Stara Povljana) uporedi : J.
Belos.evic, ked Povljane na oloku P agu, Diadora
5/1970. s.tr. 207 (BelOtina_.,;
110 ... po.sltam In l.' ad puthewn Ograyenig ..., M. Zjafle,
Spisl .. ., o. c.. str. 16.
m CD, VIII. str, 137.
'u G . Praga, AUl ... , o. c., sIr. 26.
II: Sp. dj., sir. 38.

438 439

-

-
, ,
~Je Be kao Ogradje (Ograc1e). Na k~tastarskoj karti iz. 1675.
lH
g.,(hne ovaj p~!o oznaren joe kao Ograbenic;:h. 1 danBS se taj naziv
sa~uvao, .te se :un.enom Gra(!enik naziva podrutje stare Ograd:e- -
nice. Gnu!enik se dan as naziva pr ostor oka bunara nedaleko Kur-
tiea slana na tzv. erkveni.m livadama (T. I, f),Il'
- Nadogragenik: (Nadogiad:enik) spominje se 1296.- godin'e.".
Vj.erojatno se predio s tim nazivom nalazio povrh Ograd:enika, U
P:U0g f~ govori jedan drugi toponim koji Be odnosi na isti pre-
dlO, a to Je toponim super .0gragenik. koji se spommje skupa sa
Ogradenikom u dolrumentu iz 1313. godine lI1
- Dana!nji poluotok Artie, na 'zapadnom kraju Privlalre (T.
I, a) spominje se godine 1290.'" kao naziv Wartu (va Arlu). ili
godine 1313.'" kao Uartu (U Artu), a 1327." kao V Artu.u ,
- Prapratnic (1363. god.),1%1 P rapratnich (1381. god.)/2S Pra-
pratnich (1385. god.l,U! P apratnich (1512. god.l. w P rapratnik je pre-
dio koji se vjerojatno nalazio nedaleko crkve sv. Katarine, a na
katastarskoj karti iz 1675. god. nalazirno ga kao Paprotine.WI
- Poluotok sto se nalazi juZno ad spomenutog Artiea danas
se naziva Sebacevo, a kao Sebacheua sUSI'eeemo ga 1296. 1n i 1302 .~
godine. Na rtu tog poluotoka na katastarskoj mapi iz 1826. god.
nacrtana je neka grac1evina S oznakom porto eli Kulina.
- Jtdno od poluotoka Sebaceva postoji JDS jedan poluotok koji
se 1297. godinea. spominje kao Bertaldichiarat, a 1400. godine kao
Beltardigeraht,' i na kataStarskoj karti iz 1675. god. kao Bertarich.
Danas S'e taj poluotok, kao i clio pocirucja sj everoistoCno od njega,
wve Brtalic.
' " S. Gunjab., Repertorium ..., o. e., str. 276.
P
~'.I$ Cest toponim, dohw od ograditi. Na~ toponim odnos1 se na bunar,
upoiool bilje/l;lru ll O, P. Skok, Prilozi ... , o. C., s tr. 135, vidi ograda.
III CD, VII, sU'. 259.
111 UpOredi biJjeku 112.
III CO, VI, str. 685.
,Ie G. Fraga, Attl . . ., o. e., st r. 26.
"0 CD, IX, sU'. 331.
12 1 Ara t je stan. hrvatska rIJ:, a pojavljuje se duf na~ obale kao
r.t i rat (P. Skok, Sia venstvo ..., o. e., str. 82. I 87.).
111 G . Fraga, A1ti .. , o. c., str. 43.
ID ~. d j., 5t1'. 54.
1M Miscelane a ... , o. c., str. 19.
,:15 S. Gunj~a, Repertorium ... , o. e., str. 276.
121 Slitni toponJm1 susreeu se na ~irem prostol'U olto N ina (praprasanich,
1415. god.). Praprasanik se nalazlo negdje 'k od dana!njih G ma (i.s(ono od
N ina). Papra.chiane 157 9 . Papra~ani na ,podl'U~u No v:ia:rad a I P aprat 1511.
12'1 CD, VII, sU'. 219.
121 G. Fraga, Attl ..., o. e., Sir. 24.
121 Sp. dJ., str. 21.
I. G. PI ga, Att:i ..., o. e.., str. 68.
440
.'
\
_ Nedafeko crkve sv. Katarine ~ora cia su se na1ariH predjeli
zvani Baschine kao i spomenute Paprotil:1e. Na takav zakljucak
navodi nas nacin obiljefavanja ovih ~cja na ~atasLaf;;koj karti
iz 1675. god., odnosno na legendi ove katastarske karle.
_ Oko danaSojeg mjesta Privlake spominje se nekoliko topo-
nima Jedan od njib je Drasanizza koja se sporninje 1560. god.,'.1:1
a odnosi se sigurno na danaSnju Dragu, podrucje sjeveroistoCno
od sela Privlake (Gornjeg sela). Uz podruCje na koje s~ odnos1.
toponim Drasanina pruZa se velika parcela na ~tastarskoj karti
iz 1675. godin'e, na kojoj ~ nalazi ucrtana ruSevma, nedaleko d':l--
na.snjih Skoblara i oznaka Villa Vect;ia. Toponim Do~e Se1l6 . 1~
1528. god.l:al odnosi se na dana.snje Donje selo, ~ ono le uertano 1
na katastarskoj karti iz 1675. god., n a mjestu gd]e se dan-ils nala:re
stare kuce obitelji Zanki .
_ Nekoliko toponima spominje se i na prostoru izmedu. Seba-
c-eva i dana~njeg Grac1enika. Povrh'Msam?g Se~ce~a ~alaz1la se,
danas nepoznata, Gurba (1302. god.). Tal PI~lO .~rerolat~? odgo-
vara proowru dana~njeg z.~ka Batalaia, .kop s~ prlle zvao
$ariCi. Borda koja se spommlU na katastarsko] karti lZ 1_67.~. god.
odgovaraju danaSnjim Brdinama, koja se nalaze oko danasn]lh B e-
gonjica. .
_ Sjeverozapadno od sv. Barbare, na k atast. k.arti i.z 16'15.
god., ubiljefena je Crapsa Gomilla, dana:;;. ~e~na~l .nazIv, ~ u
ovom 'p odrucju vjerojatno bi se trebao nalazltI 1 polO~l Seurghca-
I n e, Sto se spommje u legencli spomenute karte.1JI
_ Na jugozapadnoj strani ovog poluotoka nalazi se vee spo-
menuta uvala TiraboSkovica."rI Na katast. karti jz 1675. god. ta
uvala oznacena je imenom Cicaglieva. Nedaleko nje n alazi S'e vje-
rojatno i polozaj Cleaglicevaz.
I" Na spomenutoj k art! i itlgend( crkva sv. Ka tarlne oz.na~ena je sa
,Iovom (velikim) F , a Baschine i P aprotine s oznakom slova (malo) f: O~na~a
Baschina i PaproUna nije ucrlana na karti, nego sarno u legend!. ~:'I 51~<:n..m
ubiljeavanjima, gdje su obje mnake (velIka I mala slov~) . UbllJete!'le ~a
karti vidi se da one Illijedc joona iza. druge, a da Sf'! predJeh oznarenl t n\
$Iov.~a nalaze u b1i:rlni. Do tih grclaka vjerojatn;) je d~lo za vrijemc
prapi.sa ove kartc (1849.), leada ove o:n.nak e nisu unescme, jer nisu bUe vij M
IJ!ve na jako I'Uin'Jranom originalu iz 1675. god.
III S. Ljubi~, Dva popiSa .. ., o. e., str. 162.
,~ Miseclanea ... , o. e., str. 62.
,:M G. Praga, AU1 ..., o. e., str. 24.
us Taj naz:iv nastao Je .poslije jer :se poetkom XIX . 5t. za dan~nj !
zaselak Batalah s usrete nauv Sari~L
I
I.Ovdje ta.1coder nedost.aju ()'Z.I\ake na kartl (vid i blljeku 131.).
m Takoder kasnlji naz.iv , motda nastao od imena T irabosko.
, 441

, ,,
- Uz sjeveroistoCnu stranu prdvlaCkog poluotoka, tauti oct Ni-
~ D ai1 atlmo na nekoliko toponima. Uz obalu, tamo gdje visoka
- PJeR:ana oba!a prelazi u nizinu zvanu PlUa'" (Olueiluta prana
Ninu), ubiljezcn je u dokumentu iz 1510. god.,UIt te na k atastarskoj
i topografskoj karti i.Z 1675. god. n aziv Vodi.zze (T, XV, sl . b). Taj
se predio i danas zove Yodice.
- Na ovorn dijelu poluotoka, u oporuci D raioja 12 1375. god.
spominje se toponim Lapzagomille kao podrucje vinogiada. Isti
toponim (Lapza gornilla) ubiljeien je na katastar. i topografskoj
karti iz 1675. god. (T. XV, s1. b). Kako se na ovom dijelu polu-
otoka nalazi viSe uzvisenja (mel1u njima i Kopana gomila i go-
mila zvana Zvonigrad), to danas niSInO u mogucnosti sa Sigurn05CU
utvrditi na koju se od ovih gomila odnosi spomenuti toponim.
- Na katastarskoj karti iz 1675. god., zapadno ad Vodka,
ubiljezeno je ime Terbucina Blata. Ovaj polotaj nalaxio se neda-
leko danaSnjeg Vrila, prirodnog izvora lIZ more, ispod danaSnjih
Kupara. Na ovu vrulju cdnos. se i , Zoraniceva prica 0 Sokolaru
("Planine). Naziv Socolar ubiljeze:n je na legendi 'katastarske kar-
te iz 1675. god.,'" a i danas se tako rove.
- Na privlackom poluotolru spominju se JoS
nazivi Niko-
lamzi 1528. god.,'" Cherdogninasela 1429. god.,' Vucina Ghrebo.
i L asenaz 1512. god.'u ali za n jih nismo mogli nac1 danaSnja imena
niti ih preciznije uhicirati.
Turska haranja, posebno u vrijeme ciparskog i kandijskog rata,
za sobom su ostavila uni!tena sela i raseljen velik broj stanovni-
ka. Iako je poeetkom XVII. stoljeea u mnogim mjestima ninskog
podrucja evidentan jak priliv novog stanovnistva, bilo da su bje-
Zali odnosno preseljavani pred turskom najezdom,''' ili su naselja-
vani u granicna podrucja za suzbijanje turskih napada, rnislimo
da je Privlaka ostala poStedena vise od istocnih diielova ninskog
podrucja. U prilog tome govore i postojeei toponimi, koji su se
sacuvali bas zahvaljujuc: nepr'ekinutoj tradiciji naseljavanja n3
OVO!Il poluotoku. I kada 1655. godine I?rovidur prekorava Morlake
sto napadaju stanovnike Prlvlake, jer ovi neee s n jima da se dizu
na turske krajeve, stanovnici Privlake se opravdavaju time da nistl
III B. Finka, Obaln a t()J>Onomas tika .. ., o. c., s tr. 4.30.
I'lli S. GW'lj a~a. Repertorium . .. o. c., s ir. 326.
.0 Oznaka n il legendi spome nute kane niJe umana na kart! (v~di
ljeku 131.).
m Miscela nea . . . o. c., s tr. 62.
m G . Praga. Aui . . . Q. c., st:'. 75.
" : S. Ganjata, RlWCrtorium .. ., str. 276.
14~ Tam je .pol:etJtom 1647. god.. voci broJ stanovnika Jesen ica preho
Ml~ani ma I b!o naseijen na otok. Pag, a .stanovnlct 17; wwlice Vran e n ase-
Ijen! 9U na otok Vir I Murter.
44'
\
upuceni u
-
ratovanje ,8 'l\lrcima.'u Ovo takoc1a- upucuje na cin je-
nicu da se starosjedllaeko ~ovniStvo sklanjalo kada je opasnost
bila prisutna, a vracalo- (skupa sa svojom stokom, jedinim bogat-
stVOI!'l. koje je posjedovaJo) kad;a je ova ~ost jenjavala! ne i~
juCi direktne; kontakte s Turcnn a, za razhku o:i stan~vmka bhZili
granici, koji su se, prognani sa svojih posjeda, dooavSl u nove ob-
lasti, pretvorili u ratnike.
OpisujuCi arh'eOloSki m aterijal koji se sacuvao na privlacko;n
poluotoku i analiziraju Ci neke topcmime, ne moiemo a da se ne
osvrnemo i na one oblike etnolo:ike grade koji nas uputuju na
daleku tradiciju . Stariji stanovnici Privlake JDS se sjeeaju nekih
naCina ribolova od kojih su pojedini i clanas u upotrebi. V'eC smO
u privredivanj~ ranijih neolitskih stanovnika Pri~lake napo~en.uli
sakupljacku privredu i najprimitivniji naCin nbolova. Po]edine
oblike ta:kva nacina privredivanja susreeemo do danas.
Sve do nedavno loy cipala i druge ribe mio se na taj nac :n
da bi se manje uvai'e na plicadrna (jazovi)'M pregradivale kame-
njem iii Sibljem u kojem bi se ostavio otvor za ulazak ribe (plimom
iIi plaSenjem) . .Nakon ulaska ribe otvor bi se zatvarao, a ri.ba iz
plil:aka hvatala iIi nakon povlacenja mora pobirala. Lov rlbe II
pHtku moru u nOl:i uz upotrebu svjetla zvao ~ . iCi na lu~ (s ob-
ziro::n na osvjetljenje koje ~..e upotrebljavalo) Ih " na macmu , sto
dolazi od mata Hi Zeljezna predrneta slicna maeu kojim se ' ubijala
riba u jatu koje bi se skupilo na svijetlo. J oS jedan. interes an.tan
nacin lovlj'enja ribe, a koji se sacuvao do danas, Jest .lov sIP.a .
Grane crnik'e povezane medusobno u snopove (fraSkum) bacaJu
se na pjeskovito dno (od mjeseca oZu~~a do lipnja) _u ~rijeme
mrijeStenja sipa, a obilaze se ujutro III naveeer, gazen~e~ . po
plitku moru ili barkom. Sipe koje dolaze ispod ovog granJa lit u
hlad iii da odloZe jaja, hvataju se rukom iii ostima. N'e~ada !i U
bili u upotrebi monoksili (tzv. lade"') koji su ima li ~iro kl jaram
za veslanje i stabilnost i po jedan red dasak.a doc:amh sa . strane
da se pove(:a pr&.:."tor. Analizirajuci ove nac ~n e nbolov ~ I vrste
plovnih objekata ne moferno a d a ne asocuamo kontmental~u
rijeenu tradiciju ribolova koja joe na ovim lagunama nasla svoJu
I4l B . Desnka, Js lorija kotarskih usko k a, 1'\'. I , BeQ&rad. 1 9~, s tr. 85.
bi- Tutba koja se OIdnOl5i na 1655. god. 'k rivQ je a t ri~ !ra:n a .st.anov:n!c:ma Qt~a
Vira, s \.avljajue l u reg istru, n a s tran l 455, z.a n QZ.lv BrevIlaequa o z.naku Vu,
a P ontadura je b@ ozna.k.e.
I ... V. Braj lrovli:, Odredbe p rava m ora I ribolova " s ta w tu Uge. kotara
nin.skog, Radovl Instc.tuta 3 AZU, XVI- XVl If1969, str. 430 ; ovdje , ostala
Ji teratura.
lOT 3. Basioli, Razvojni put ribarskih brodov a I famac a, Pomorsk! zbcr-
nile .11966, s tr. 285.
443

primjenu, a- mof.da je i bila svojirui. dOlIlflceg fivlja donesena
iz pradomovrne.
Na temelju iznesenih arbeolpSkib i toponomasti&ih podataka
nete Dam biti teSko uoeiti vamost privlaCkog poluotoka., gledajuci
ga U okviru ninskog pt06tora. Grad Nin, swjim polo!ajem na
otoCicu unutar ninske uvale, imao je strat:eSkih prednosti, a , eko-
no~ke uvjete i prosperitet u svojoj najranijoj aglomeraciji stan
Enona duguje .u prvom redu prostranu ekonomski bogatom pro-
storu koji je okruZuje. Mf!\1u tim ptostorima sigurno je vicinu
ulogu jmao i prl.vla~ki poluotok, koji je prirodnom kopnenom
komunikacijom di r ektno povezan s Ninom. Romanizacijom Libur-
nije jata i prosperitet Enone U okv;ru novih napr ednijih oblika
proizvodnje, trgovine i dr. Sada jos viSe dolazi do izraiaja zaledc
ovog municipija, koje sigurno daje jak peeat njegovu razvoju.
U to vrijerne na privlackom poluotoku znacajnu granu pri -
vrede tim vinogra<iarstvo, koje se njeguje na ovom p;)luotoku a
mofda i na ostalom dijelu ninskog podrucja. Ne zaboravimo da
je uzgoj vinove loze bio veorna unosna grana privrede u antici.
Po rijeeirna Katona, vinograd je posjed koji se najvise isplati uz-
gajati, cak ispred maslinarstva i vrtlarstva.
T a privredna grana nije izgubila na va!nosti ni konU!:Ill car-
stva, a vjerojatno ni u novim. 'uvjetima, nastalim na ninskom
podrucju u vrijeme dolaska Hrva'ta i stvaranja cirlavnopravne za-
jedniC'e novih doseljenlka, vjerojatno zahvalj ujuci tradiciji koju
su oCuvali malobrojni ali prisutni ostaci starosj'edilaca, potomci
vee davno romaniziranih i kristijaniziranih LibUTlla, cije go:;po-
darske objekte susreeemo u ranom carstvu na ovom pOdrucju.
Poljoprivredna i stoearstvo davali su svakako glavnu znacajku
privredn om razvoju ovoga kraja, sve dok 'nemirna vremena rusu
uzdnnala za ovo vrijeme veliki ninski teritorij . Na privlackom
poluO'taku gospodarske prilike ocrtavaju nam se jedino preko skr-
tih kupoprodajnih ugovora i oporuka, gdje se zbog Cesta spome-
na pojedinih parcela s vinogradima moze pretpo3taviti primar-
nost ove grane poljoprivred.e na poluotoku.
U vrijeme neposredne turske opasnosti i pustoSenja ovoga kr3-
ja privlaCki poluotok bio je u neSto povoljnijem polob ju od osta-
lih dijeiova ninskog teritorija, posebno on'h istocno od Nina.
Otok Vir, nikada direktno ugrozen od Turaka, bio joe odlican
refugij za obliinje stanovniStvo i nj ihovo blago.'oU Latentna opas-
nost ad turskih pradora, potenciranih epidemijama kuge, imala
je vidan odraz u depopulaciji cijele regije. PridoSlo stanovniStvo
sigurno se uz starosjedioce brzo prilagodiJo novom nacinu Zivota, a
nakon smirivan ja ratnog stanja ubrzo kultiviralo r atam op ustoSe-
nu zeml ju , ali osj'eCajuci joS dugo posljedke minulog vremena.
loU S. M. Traljlt, N in pod udarom ..., o. c., str. 5-12.
.44
---- - ------------------------ --
,
.'
\
." PRIVLAKA NEAR ZADAR" ~ ARCHAEOLOGICAl.
j o~ !J 1 . j . . .... : .t TOPOGRAPmCXL DATA
,
,.
,
. , Su.mmary
The Peni~la 'of Privlaka lies to .the west of Nin, and it is
bOrdered by the Zadar Channel, the Bay of Nin and the Sea of
Vir: This flat area, whose coasts fall steeply towards the sea had
had all conditions for an 'early settling by man. ':Fhe first settle-
ment thus fat discovered belongs in the time of the Middle Neo-
lithic, while by the shapes of pottery objects an'd the ornaments
found on them. this settlement cou'esponds in entirety to the
already well known repertoire of the Dimilo culture, into which
circle it belongs a nyway (T. Il, T. III- VI.). A neolithic site was
found in the area of Busija, almost along the sea itself, but,
regrettably, it has not been investigated, the material having been
collected for purposes of pIOspecting.
Another find, dating back to the Early Bronze Age, had been
discovered a long time ago in the area of Supetar, not far from
the aforementioned neolith:c station. This find is composed of
a major number of gold objects (pearls from necklaces, folia , wi-
res etc.) - all of which belonging in the period of the Early
BronZ'e from 1800 to 1700 B. C. Innumerable earthen tumuli
(T. VII Fig. a) situate on the P eninsula of Privlaka and in the
neighbouring area of Nin have not yet been eJq)lored, but, judging
by similar finds recovered in tumuU to the south of the Krka
River, we might expect to find also in these tumuli burials from
the tiI1l'e of the Early Bronze.
From the period of .the Older Iron Age or th e Earliest Libur-
nian phase tombs have been found on the Peninsula of Privlaka .
Gifts coming from these tumuli (rib-shaped a nd band-shap'ed bra-
celets, s~tacle- fonned tags etc.) constitute, along w ith other
similar finds in the region of Llburnia, the r emains of the ma-
teria l culture from the earliest period of Liburnian domination.
The settlement at Nin (on an islet) was destined to b'e settled
m ore intensive ly after this earliest phase, whilst the prosperity
of this Liburnian settlemen t is refl\:!Cted in numerous gifts reco-
vered in the largest necropolis in the region of Liburnia within
the space around the islet.
445


Marijpne contacts, tz:a,de, piracy etc. were J"eSponSible for the

relatively early appoearance of products from Greek .and Hellenistic
wO'I'k.sb.ops in _the area of Nin. With ilie arrival of the Romans
this area did not ex#ence such changes as did Some -other
towns along our coast. No centuriation bad been performed h'ere,
and soil was not given to colons, as had been the case in the
neighbouring lader. It is believed that in th'e Nin area the soil
remained in the hands of the native Liburnians, which must have
conditioned another development of the native sb:atum, which
had acquired certain pI'eIogatives on the arrival of the Romans.
On the Peninsula of Privlaka we are bound to encounter in
those times a major number of smaller architectonic complexes
lying along the sea or in the middle of the peninsula (T. XI- XI'\Il _
We arc of the opinion that these minor economic objects were
spaces where grap'es were processed from vineyards surrounding
these spaces. Our assumption on these economic objects is corro-
borated by innumerable remains of small pools, a comparison with
other similar objects situated in th'e Zadar area, as well as finds
of wine amphorae in the smaller harbours around the peninsula
(T. IX- X).
With the arrival of the Croats there was no d iscontinuation
in the economy of this region. In numerous documents - be-
ginning with the 13th century - one encounters all the time
ownerships of vineyards on this peninsula. A number of sacral
objects (St. Vid, St. Barbara, St. Katarina, St. Petar, St. Kristofor
and others) that are scattered over this peninsula are the only
remains of settlements that had earli'er been in existence and had
,disappeared in the time of Turkish invasions or even earlier. This
economically rich region then experienced n\'!w misfortunes in the
time of Turkish invasions into these regions. The destructions were
especially catastrophic during the Cyprian and Candian Wars,
when the fr'equent penetrations by the Turks into these regions
as well as the plague constituted the main causes of the depopu-
lation of the regions in question. Although the inhabitants would
flee before the Turkish onslaughts and return lat'er, the number
of original natives was considerably reduced, so that the newly
arrived population would settle well-nigh deserted villages and
start I'eViving the economy that had been annihilated by the wan;.
On the other hand, thanks to the scanty old-timers, the tradition
was not broken off but survived .

.446