Sveuilite u Zadru

Odjel za arheologiju

Ranosrednjovjekovne crkve na podruju sela

Biskupija kod Knina
seminarski rad iz kolegija
Nacionalna arheologija ranog srednjeg vijeka

Mentor: Studentice:
Dr. sc. Jure uur Petra Tar
Ivana Pavii

Zadar, 20. studenog 2017.

SADRAJ

UVOD ........................................................................................................................................................... 2
POVIJEST ISTRAIVANJA ....................................................................................................................... 3
LJETOPIS POPA DUKLJANINA ............................................................................................................... 5
PET CRKAVA U KOSOVU ........................................................................................................................ 6
CRKVINA ................................................................................................................................................ 6
CECILA (STUPOVI)................................................................................................................................ 7
BUKOROVIA PODVORNICA ............................................................................................................. 8
LOPUKA GLAVICA ............................................................................................................................. 9
SV. TROJICA ......................................................................................................................................... 10
ZAKLJUAK ............................................................................................................................................. 11
LITERATURA ........................................................................................................................................... 12
UVOD

Lokalitet Biskupija smjeten je 7-8 km jugoistono od Knina, na Kosovu polju (slika 1) i

predstavlja jedno od najbogatijih ranosrednjovjekovnih lokaliteta na podruju Hrvatske. 1 Jo je
Lujo Marun na prijelazu iz 19. u 20.st. shvatio njegovu vanost, te ga je pretpostavio vjerojatnom
pozicijom smrti kralja Zvonimira 1089. godine.2
Pretpostavka je temeljena na 27. poglavlju djela
Ljetopis popa Dukljanina gdje se spominje kako kralj
Dmitar Zvonimir umire na mjestu navedenom kao Pet
crikvah u Kosovi3. Moe se rei kako je Biskupija iroj
javnosti ostala poznata po toj injenici obzirom da je
postojanje crkava arheoloki potvreno. Rije je o
pozicijama: Crkvina, Cecela (poslije nazvana Stupovi) ,
Lopuka glavica, Bukorovia podvornica, te Sv. Trojica
(slika 1).4 Sredinom 20. st. javila se potreba za revizijom

Marunovih istraivanja, to je uspjeno proveo Muzej Slika 1. Poloaji crkava na lokalitetu Biskupija

hrvatskih starina sa Stjepanom Gunjaom na elu (K. REGAN, B. NADILO, 2008, 559).

istraivanja.5 ,Konano, istraivanja zapoeta 2009. godine jo uvijek su u tijeku, to govori u

prilog vanosti i obilatosti lokaliteta, kao i potrebi za primjenom suvremenijih metoda
istraivanja u odnosu na one iz 19. i 20.st.6

1
S. GUNJAA, 1958, 15
2
S. GUNJAA, 1950,
3
I. MUI, 2011, 109-110.
4
K. REGAN, B. NADILO, 2008, 559
5
S. GUNJAA, 1950, 9-49.
6
MHAS, 2017

2
POVIJEST ISTRAIVANJA

Prvi spomen lokaliteta Biskupije,kao arheoloki potencijalnog lokaliteta nalazimo u

pismu fra Gapara Vinjalia iz 1746. godine koji govori o velikoj koncentraciji ruevina na tom
prostoru.7 Nakon njega, prvi plan o nekom istraivakom zahvatu se pripisuje lokalnom upniku
Klariu, koji zbog otpora stanovnika sela ipak nije uspio
sprovesti istraivanja.8 Tako je lokalitet ostao izloen
razliitim eksternim utjecajima sve do zahvata fra Luje
Maruna (slika 2) 1886., koji je istraivao u dvadesetak
razliitih kampanja do 1908. godine.9 Lokalitet je jedan od
prvih istraenih lokaliteta u Hrvatskoj, koji je dao temelje
hrvatskoj nacionalnoj arheologiji, te je stoga razumljivo da je
istraivan nemetodoloki.10 to se tie izvjetaja o tijeku
istraivanja, od 1890. godine bio je objavljivan u sklopu
Viestnika kninskog starinarskog drutva, odnosno, unutar
rubrike Glasnik starinarskog drutva u Kninu.11 Generalno
Slika 2. Fra Lujo Marun (GRAD KNIN, gledano, ova rubrika nije pisana u svrhu strunog izuavanja
2015).
problema, nego vie u svrhu informiranja ire javnosti, pa je
rijetko sadravala kljune znanstvene injenice.12 Pisana je pomalo grubo, esto i nerazumljivo,
te su informacije nejasne ili ne odgovaraju kasnijem Gunjainom zapaanju o stanju na
lokalitetu.13 U prilog tome, suvino je i govoriti o nedostatku podataka o stanju prije poetka
istraivanja, fotodokumentacije, tlocrtu graevina, poloaju otkrivenih grobova itd.14 Dodatan
problem predstavljala je razbacanost pripadajuih arhitektonskih fragmenata po tadanjem
Muzeju hrvatskih starina (danas Muzej hrvatskih arheolokih spomenika) koji su integrirani tek

7
S. GUNJAA, 1950, 9
8
S. GUNJAA, 1950, 9
9
S. GUNJAA, 1950, 10
10
N. JAKI, 1980, 97
11
S. GUNJAA, 1950, 10-11
12
S. GUNJAA, 1950, 11
13
S. GUNJAA, 1950, 11
14
S. GUNJAA, 1950, 11

3
kasnije unutar Muzeja.15 Bilo je potrebno napraviti sistematsku publikaciju lokaliteta, koja bi na
osnovu do tada registriranih podataka bila nepotpuna.16

Svi ovi problemi doveli su do poetka

revizijskih istraivanja 1950. godine, na elu sa
Stjepanom Gunjaom (slika 3), pod pokroviteljstvom
JAZU-a. Gunjain rad na ovom lokalitetu
koncentrirao se na revidiranje Marunovih
istraivanja, to je dalo mnoge upotpunosti nove,
prije neuoene podatke. Osim toga, Gunjaa se nadao
pronai i dvije kasnije srednjovjekovne crkve, iji su
potencijalni arhitektonski fragmenti identificirani u
prvim kampanjama, meutim, revizijom se nije dolo
do nikakvih drugih dokaza.17 to se tie
arhitektonske grae, pronaeno je oko 500 novih
ulomaka koji su spajani sa onimakoji su ve stajali u

Muzeju. Tri najbitnija su bila ulomci tranzene, Slika 3. Stjepan Gunjaa s fra Lujom

etverostranog i esterostranog ciborija.18 Marunom (HERITAGE ROUTE).

15
S. GUNJAA, 1950, 16-17.
16
S. GUNJAA, 1958, 16-17.
17
S. GUNJAA, 1950, 25-26.
18
S. GUNJAA, 1958, 16-17.

4
LJETOPIS POPA DUKLJANINA

Kada govorimo o legendi o smrti kralja Zvonimira, bitno je napomenuti da je ona

naknadno dodana od strane drugog pisca u 15.st., iako je originalno djelo nastalo u 12.st.,a
ukratko glasi:19

Po ovi nain i u to vrime zgodi se, da cesar rimski s voljom svetoga oca pape posla posle i
listove svoje ovako g dostojnomu kralju Zvonimiru prosee i molee [] I tako dobri i sveti
kralj Zvonimir prijame listove od pape i cesara, zapovidi po sve kraljevstvo svoje, da bude
skupina, i sa (s)hodom u peti crikvah u Kosovi da svaki bude do dan dvadeset i pet. [] I kada
dojde dan, da uini slavni i dobri kralj Zvonimir otvoriti listove pape i cesara velikoga grada
Rima, s voljom svetoga oca pape, koji kazahu: [] Tada uvi toj nevirnici, ne dae ni listove
dotiti i skoie da, [] oni Bogom kleti poee kriati i vikati na svetoga kralja, tuei se I
vapijui jednim glasom, kako na Isukrsta idove, da on ie izvesti njih iz domov njih i en i
dice njih [] I ne inako, nere kako psi na vuke lajui kada idu, tako oni na dobroga kralja
Zvonimira, komu ne dae ni progovoriti, nere z bukom i orujem poee sii njega i tilo njegovo
raniti i krv prolivati svoga dobroga kralja i gospodina, koji leei u krvi izranjen velicimi bolizni,
prokle tadaj nevirne Hrvate i ostatak njih Bogom i svetimi njegovimi, i sobom, i nedostojnom
smrtju njegovom, i da bi vee Hrvati nigdar ne imali gospodina od svoga jazika, nego vazda tuju
jaziku podloni bili. [].20

Ukratko, rije je o poglavlju koje nam pripovijeda o razdoblju veoma nesigurnom za

Bizantsko Carstvo, kada je ono potreseno napadima Peenega s jedne strane, a Selduka s
druge.21 Tada se bizantski car Aleksije obraa katolikom papi Urbanu II za pomo. Papa pie
pismo kralju Zvonimiru u ime cijelog kranstva, molei ga za potporu, na to ovaj, voljan
pomoi, saziva sabor na Kosovu polju na koji poziva tadanje hrvatske odlinike.22 Oni nisu bili
voljni boriti se za tuinskog vladara te odlue ubiti kralja Zvonimira, koji je potom sahranjen
ispred glavnog rtvenika kninske stolne crkve.23

19
K. REGAN, B. NADILO, 2008, 559
20
I. MUI, 2011, 109-110
21
F. II, 2004, 150
22
F. II, 2004, 150-151.
23
F. II, 2004, 151

5
PET CRKAVA U KOSOVU

Dosada je postal jasno kako je Kninsko polje podruje izrazito plodno arheolokim nalazima
zahvaljujui postojanju viebrojnih lokaliteta, ukljuujui crkve i groblja. Potonje sekcije ovoga
rada e se poglavito koncentrirati na opis crkava, nalaza iz crkava i poloaja istih, obzirom da
naslov rada ne pokriva problematiku grobova i grobnih nalaza.

CRKVINA

Sam lokalitet je podijeljen na dva dijela: Velika Crkvina (juna strana) i Mala Crkvina
(sjeverna strana).24 Rije je o predromanikom kompleksu titulara Sv. Marija.25 Na njegovoj
osnovi je u novom vijeku izgraena manja crkva Sv. Luke koja je leala na srednjem brodu ove
bazilike.26 Ona e kasnije, u svrhu istraivanja predromanike bazilike biti poruena. Starija
graevina je imala tri broda i tri apside upisane u istoni zid (slika 4). Brodovi su bili podijeljeni
pilonima pravokutnog presjeka. Na zapadnom dijelu je pronaena velika koncentracija bogatih
grobnih nalaza, nekoliko zidanih predsvoenih grobnica i sarkofaga unutar predvorja koje je bilo
povezano sa zapadnim zidom bazilike i prostiralo se u njenoj punoj irini.27 Pretpostavka je da je
sluilo kao mauzolej kneevske obitelji ili neka vrsta westwerka.28 Uz sjeverni zid
koncentrirano je nekoliko zgrada koje svojim poloajem zatvaraju sredinje dvorite, vjerojatno
za svrhe redovnike zajednice koja je tu mogla obitavati. Gradnja crkve datirana je na osnovu
ratnikih grobova iz predvorja, nalaza konjanikih ostruga i dvosjeklih maeva karolinkog tipa
iz 9.st.29

Crkveni namjetaj pokazuje izrazit luksuz u pogledu izrade. Iz brojnih ulomaka

predromanikih reljefa i zabata izvedenih u razliitom stilu vidi se da je namjetaj viekratno
obnavljan.30 U samom predvorju su pronaeni brojni nalazi oltarskih ograda, ambona, te
prethodno spomenutog esterostranog ciborija. Klesan je od strane Majstora koljanskog pluteja

24
S. GUNJAA, 1950, 18
25
A. MILOEVI, 2000, 198
26
S. GUNJAA, 1950, 24
27
A. MILOEVI, 2000, 198
28
A. MILOEVI, 2000, 198
29
N. JAKI,1995, 13
30
A. MILOEVI, 2000, 199

6
kojemu se pripisuje i jedna oltarska ograda sa posvetnim natpisom Bogorodici. Takoer, jedan
sarkofag pronaen u predvorju je isklesan od strane ovog
majstora. Druga identificirana radionica je Dvorska klesarska
radionica iz druge polovice 9.st., utvrena na drugoj
pronaenoj oltarskoj ogradi.

Bitan je podatak da je u vrijeme Petra IV Kreimira

ova bazilika postala sjeditem hrvatskog biskupa. Tada se vri
ponovna obnova oltarne ograde i oltarnog ciborija, ali ovaj put
u ranoromanikom stilu. O tome nas izvjetava Toma
Arhiakon: I hrvatski su kraljevi htjeli imati gotovo posebnog
biskupa...31 Prema koliini i vrijednosti pronaene grae,
ovaj poloaj predstavlja najvanije nalazie sa karolinkim
Slika 4. Tlocrt crkve Sv. Marije (K.
odlikama u Hrvatskoj.32
REGAN, B. NADILO, 2008, 564).

CECILA (STUPOVI)

Znanstvena literatura nudi jasne dokaze o ubojstvu kralja Zvonimira ba na ovom

poloaju.33 Tu su otkriveni ostaci bazilike dimenzija 35 x 13 m, to je ini veom od one Sv.
Marije.34 Rije je o ostacima crkve Sv. Cecilije iz 9.st. otkrivene 1888., a revizijski istraene
1951. godine. I ova bazilika je ona trobrodnog tipa podjeljena pilonima, uz to da su piloni u
ovom sluaju krinog presjeka kako bi podupirali pojasnice svoda (slika 5).35 Bazilika se
zavrava trima apsidama, s tim da je u odnosu na bone apside sredinja malo vea i prostranija.
Na zapadnoj stani su pronaeni ostaci predvorja sa dvije stepenice na ulazu za galeriju i sa
aksijalno postavljenim zvonikom ispred njega.36 Zvonik je imao etvrtastu osnovu u irini
sredinjeg broda.37 S june strane se nalazi jo jedan ulaz u crkvu sa dograenom malom
apsidalnom kapelom. Na tom mjestu se prekida red polukrunih kontrafora rasporeenih uzdu
31
N. JAKI,1995, 16
32
A. MILOEVI, 2000, 198
33
S. GUNJAA, 1958, 20
34
A. MILOEVI, 2000, 242
35
A. MILOEVI, 2000,242
36
A. MILOEVI, 2000, 241-242.
37
A. MILOEVI, 2000, 241

7
bonih zidova crkve.38 to se tie arhitektonskih rjeenja, ova crkva podsjea na crkvu Sv. Spasa
na vrelu Cetine koja takoer posjeduje zvonik na proelju, polukrune kontrafore i galeriju nad
predvorjem.39 Od crkvenog namjetaja pronaeni su ulomci oltarne pregrade koji, takoer,
pokazuju visoku stilsku vjetinu i preciznost u izradi. Rije je o radionici iz sredine 9.st. koja se
prepoznaje i na ulomcima sa lokaliteta Mu i Otres kod Bribira.40

Slika 5. Tlocrt crkve Sv. Cecilije (A. MILOEVI, 2000, 241).

BUKOROVIA PODVORNICA

Crkva je istraivana u dva navrata: 1889. i revizijski 1939.godine.41 U periodu izmeu

kampanja veliki dio crkve je uniten. Sauvan je samo istoni dio, duine 9 m, unutranje duine
od 5 m, sa jednom polikrunom apsidom i dva traveja (slika 6).42 S unutranje strane na duim
zidovima nalazimo lezene koje ralanjuju prostor, a sa vanjske strane, na istim zidovima
nalazimo ojaanja u obliku kontrafora. Imala je svod od sedre i kameno poploanje. Sauvani su
i ostaci oltara u ramenu apside, a ostaci oltarske pregrade ukazuju na ponovno prisustvo
Dvorske klesarske radionice. Revizijska istraivanja iz 50-ih otkrila su i postojanje
starohrvatske nekropole sa velikom koliinom priloga.43

38
A. MILOEVI, 2000, 241
39
A. MILOEVI, 2000, 242
40
A. MILOEVI, 2000, 242
41
S. GUNJAA, 1958, 19-20
42
A. MILOEVI, 2000, 198
43
A. MILOEVI, 2000, 198

8
Slika 6. Tlocrt crkve na poloaju Bukorovia podvornica (A. MILOEVI, 2000, 198).

LOPUKA GLAVICA

Na poloaju Lopuka glavica, 1887. godine pronaeni su

ostaci crkve nepoznatog titulara iz sredine 9 st.44 Revizijskim
istraivanjima iz 1951. potvrene su dimenzije ove graevine u
duini od 15 m i irini od 7,25 m.45 Rije je o jednobrodnoj crkvi sa
trikonhalnim svetitem (slika 7).46 Ulaz i predvorje se nalaze na
zapadnom dijelu crkve. Samo na zapadnom dijelu i postoje ojaanja
zidova u vidu kontrafora polukrunog presjeka, pa se pretpostavlja Slika 7. Tlocrt crkve na poloaju Lopuka
glavica (A. MILOEVI, 2000, 240).
da je dodatna potpora bila potrebna, slino kao na crkvi Sv. Spasa,
radi postojanja galerije iznad proelja.47 Ostaci oltarne pregrade, odnosno njezinog zabata,
ukazuju na analogije sa ulomkom iz Riinica na kojemu stoji ime kneza Trpimira, u smislu
stilskih rjeenja, to pomae u datiranju same crkve.48 Klesarska radionica koja se bavila ovim
zabatu zasluna je i za reljefe iz Biograda, Plavna i Vrpolja kod Knina, te Lepura i Kaia kod
Benkovca.49

44
A. MILOEVI, 2000, 240
45
A. MILOEVI, 2000, 240
46
A. MILOEVI, 2000, 240
47
A. MILOEVI, 2000, 240
48
A. MILOEVI, 2000, 240
49
A. MILOEVI, 2000, 240

9
SV. TROJICA

Crkva Sv. Trojice je zapravo pravoslavna crkva (slika 7) nalegla na ostatke

predromanike kranske crkve, koja je glavni predmet ovog poglavlja.50 Gapar Vinjali u
svome pismu 1776. godine spominje ostatke starohrvatske osmerolisne okrugle crkve. Ona je
poruena zarad gradnje dananje parohijske crkve Sv. Trojice, uokolo koje su pronaeni ulomci
crkvenog namjetaja i ostaci natpisa, to dokazuje vremensku pripadnost predromanike crkve.
Veliki problem predstavlja pitanje tlocrta ove crkve jer je ona na razliitim mjestima razliito
opisana.51 Negdje stoji kako je rije o osmerolisnoj crkvi, a na drugom mjestu se upreuje sa
crkvom Sv.Duje, osmerokutnom crkvom bez apsida.52 Valja dodati da na ovom poloaju nisu
vrena nikakva sistematska istraivanja, pa do poetka istih nije mogue izvesti nikakve konane
zakljuke.

Slika 8. Parohijalna crkva Sv. Trojice (K. REGAN, B. NADILO, 2008, 564).

50
K. REGAN, B. NADILO, 2008, 563-564.
51
K. REGAN, B. NADILO, 2008, 563-564.
52
K. REGAN, B. NADILO, 2008, 563-564.

10
ZAKLJUAK

Lokalitet Biskupija sa pet crkava je vjerojatno najvaniji lokalitet ranokarolinkih odlika,

ali i jedan od najznaajnijih ranosrednjovjekovnih lokaliteta u Hrvatskoj. U prilog toj injenici
govori i poloaj Crkvina, odnosno bazilika, koja je jedna od rijetkih sakralnih graevina u
Hrvatskoj za koju se pretpostavlja kako je imala westwerk. Osim toga, tamo su pronaeni
brojni ulomci crkvenog namjetaja koje potvruju postojanje razliitih radionica u 9 st., te se je
ondje nalazilo sjedite hrvatskog biskupa u vremenu vladavine Petra Kreimira IV. Osim
Crkvine, znaajne podatke dali su i poloaji Stupovi, Lopuka glavica i Bukorovia podvornica.
Crkva na poloaju Sv. Trojica je jo uvijek neistraena zbog preslojenja kasnosrednjovjekovnom
pravoslavnom crkvom, pa je nemogue iznositi dalje zakljuke o njezinom izgledu. Cijeli
poloaj je bio predmetom istraivakog interesa u vie navrata od 18. st. Na tom se mjestu
odvijaju pionirska arheoloka istraivanja od strane Luje Maruna, krajem 19.st., a sredinom 20
st. se javlja potreba za revizijom lokaliteta radi nedovoljne dokumentacije i loeg stanja
fragmenata u Muzeju, te potrebe za publiciranjem nalaza. Istraivanja se provode od 2009.
godine od strane MHAS-a, te su jo uvijek u tijeku. Konstantna potreba za revizijom ukazuje na
neiscrpnost i vrijednost ovog lokaliteta u pogledu pruanja novih saznanja bitnih za
razotkrivanje zagonetke starohrvatske povijesti.

11
LITERATURA:

1. GUNJAA, S., 1958. Stjepan Gunjaa, Novi nauni rezultati u hrvatskoj arheologiji,
JAZU, Sv. 18, Zagreb, 15-24.
2. HRVATI I KAROLINZI, 2000. Hrvati i Karolinzi, Katalog, A. Miloevi (ur.),
MHAS, Split, 198-244.
3. JAKI, N., 1980. Nikola Jaki, Zabat oltarne pregrade iz Crkvine u Biskupiji kod
Knina, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 21 (Fiskoviev zbornik I), Split, 97
110.
4. JAKI, N., 1995. Nikola Jaki, Knin- hrvatska srednjovjekovna prijestolnica,
Split.
5. MUZEJ HRVATSKIH ARHEOLOKIH SPOMENIKA Muzej hrvatskih
arheolokih spomenika, http://www.mhas-split.hr/istrazivanja/istrazivanja-u-
tijeku/artmid/930/articleid/61/biskupija-crkvina (21.studenoga 2017.)
6. MUI, I., 2011. Ivan Mui, Hrvatska kronika u Ljetopisu popa Dukljanina,
MHAS, Split, 109-110.
7. REGAN, K., NADILO, B., 2008. - Kreimir Regan, Branko Nadilo, Stare crkve u
Biskupiji pokraj Knina, Graevinar, vol. 6, br. 6., Zagreb, 563-564.
8. II, F., 2004. Ferdo ii, Povijest Hrvata- pregled povijesti hrvatskog naroda
600.-1526. prvi dio, Marjan tisak, Split

12