TIPOLOKI RAZVOJ BAKRENIH SJEKIRA

Rani eneolitik:

- Masivne sjekire
- Plosnate sjekire i sjekire tesle/bradve
- Dlijeta
- Klinovi

Ve do kraja ranog eneolitka javljaju se bakrena orua i oruja koja pokazuju da su prapovijesni metalurzi
potpuno usvojili tehnoloke prednosti koje nude metali, jer oblici bakrenih predmeta vie ne kopiraju
kamene modele. Zakrivljeni rubovi i proireni oblici otrice formirani su u pokuaju poveavanja radne
povrine i smanjivanja funkcije tijela koje vie nije od koristi. Alati su, kako vrijeme odmie, sve tanji i
funkcionalniji. Te predmete nalazimo i pratimo po nalazima ostava.

- Plosnate sjekire i dlijeta: ....

- Masivne sjekire: tip Belovode i tip Plonik
- Sjekire- tesle: tip Plonik, Veliki Gaj, Ponikve, Altheim, tip s lepezasto proirenom otricom,
tesle sa suenim tijelom, lepezaste tesle (varijanta Leget i Dobanovci), tesle s konveksnim...

- Sjekire- ekii: tip Plonik predstavlja najstariji bakreni alat na ovom podruju. Nije izvjesno
imitiraju li kamene modele jer ta vrsta alata u kamenom obliku nije zabiljeena prije pojave
bakrenih. S druge strane, postoji mogunost da je proces bio obrnut, tj. da jr kamen nasljedio
bakar, gdje bi sjekire- ekii tipa Plonik predstavljale izvorni proizvod na tim podrujima i
najraniju pojavu masivnih bakrenih alata u Europi. Njihovo koritenje je ogranieno samo na rani
eneolitik. Tipovi (?): Gumelnita tip, Vidra tip, Tibava tip nastaju kao rezultat razvojnih procesa
na odreenom prostoru. Sjekire- ekii: Mezokereste, Vidra, De, oka, Golubinje tip...

Srednji eneolitik:

- Sjekire sa dvije krino postavljene otrice: U nejveoj koliini su izraivane u srednjoj i JI

Europi. Taj univerzalni oblik opstao je do kraja srednjeg eneolitka, a takoer se ponovo
upotrebljava poetkom bronanog doba kada su se konano prapovijesni majstori odluili za
naprednije alate iji su oblici manje zahtjevni za proizvoditi i za koje je potrebno manje metala.
Imaju posve razraen metalni oblik i mekano zaobljenje koje se ne moe postii u kamenu, tako
da su one prve autentine alatke bez uzora. One su izljevane u 2 kalupa (dvodijelni?).

akanjok (Csakanyok, Maarska)- prikaz evolucije sjekira.

Proizvodnja ove vrste sjekira se kree iz JI u SR Europu i karakteristine su za Badensku kulturu.

Nema ih u naseljima, nego samo kao pojedinani nalazi ili u sklopu ostava.
 - Razvijanje produkcijskih sredita: oznake na sjekirama. Meu tim sjekirama najei je tip
Jaszladany i samo jedna je pronaena u arheolokom depozitu, dok su svi ostali primjerci naeni
u ostavama ili pojedinano. Unutar Jazsladany tipa imamo 5 varijanti, odreenih prema malim
odstupanjima od osnovnih karakteristika. Tu su i vrste sjekira sa dvije otrice (epin, Tirgu Ocna,
Ariusd, Kladari) gdje kasniji primjerci pokazaju visok stupanj ovladavanja tehnikom obrade
metala. Osnovni tip Jaszladany sjekira se nalazi samo u srednjem eneolitiku (?).
- Ostava u Kladarima predstavlja poetak produkcije bakrenih sjekira u BiH.

Kasni eneolitik:

- Sjekira s jednom otricom: M. Garaanin izdvojio je e3 tipa sjekira s jednom otricom i otvorom
za nasaivanje: 1) iroke sjekire bez cjevastog produetka tzv. Bariabic (ili Baniabic)
2) sjekire s cjevastim produetkom otvora
3) sjekire s profilacijom cjevastog otvora
Sjekira prvog tipa nema na nalazitima Vuedolske kulture. Ostali tipovi su naeni na raznim
nalazitima u BiH, Srbiji, Hrvatskoj, Makedoniji, Crnoj Gori..
Iz Topolja kod Knina imamo kasni tip sjekira sa cilindrinom otricom i krunim usadnikom.
Izoliran primjer (2 primjerka?)
- Lepezaste sjekire- dvije varijante: 1) ingoti za trgovinu
2) funkcionalne, prave sjekire
Oba tipa su istog oblika. Razlika je u tome jesu li lijevane u jednodijelnim ili dvodijelnim
kalupima. Ingoti su lijevani u jednodjelne kalupe. Rezultat toga je zaobljenost tj. otrica samo s
jedne strane. Funkcionalne su lijevane u dvodjelne kalupe i imaju otrice sa obe strane
(zaobljenje).
Mogua svrha ovog tipa sjekire je i kultna.

Badenska kultura- bodei

Seged- Tiszapolgar k.- sjekire
Stari Jankovci- sjekire