GZM 1978, 141 204 Rano srednjovjekovna nekropola u Koritima kod Duvna lei na rubnom dijelu Bukog jezera.

. Ukupno je istraeno 86 groba, sa grobnim inventarom. Grob 59 kod lijevog uha srebrena naunica ija se kariica na jednom kraju zavrava kukicom, na drugom S petljom s privjeskom od trokutasto rasporedanih granula T III, T XII, T XXI GZM 1982, 126 - 165, Izvjetaj o iskopavanjima srednjovjekovnih nekropola u Bukom Blatu, 1982, 126 165, Nada Mileti LOK. KRAJIIN NASIP LOK. GLAVICA grob 6, djeji grob, od oba uha po jedna srebrena naunica s jagodom raene u filigranu i granulaciji. T VII 2, T XV, grob 9, kod desnog uha jedna srebrena naunica sa tri jagode izraene u filigran i granulaciji, T XV grob 37, kod oba uha po jedna srebrena naunica raena u filigranu, jedna jagoda od naunice je fragmentirana T XV i T XVI, Grob 43, djeji, srebrena masivna kariica i srebrena naunica sa tri koljenca formirana od dvostrukog prstenia,od filigranske ice, T XV i T XVI Nalaz izvan groba jedna oteena i deformisana srebrena naunica vjerovatno prvobitno sa tri jagode 3171, T XV LOK. MAETA Ukupno 8 primjeraka Naunice datirane od 9 do 12 stoljea TIPOLOKA ANALIZA NALAZA ( 141 142 ) Na lokalitetima u Bukom blatu ukupno je pronaeno 8 primjeraka naunica. Prvi i najjednostavniji tip naunica predstavlja srebrena masivna kariica iz groba 43. Datiraju se od 9 stoljea pa na dalje, sve do 12 st., kada njihova pojava postaje sve rijea. Drugi tip meu otkrivenim naunicama jeste naena takoer u grobu 43. Pripada dalmatinsko hrvatskoj grupi, i datira se od 9 do 12 stoljea. Pripada varijanti naunica sa koljenicama formiranim od dvostrukog prstenia filigrane ice.

Treem tipu nunica, pripada 6 ostalih primjeraka i rije je o tipu naunica sa tri jagode. Najzastupljiniji tip naunica u sred.vjekovnim nekropolama BiH. U upotrebi ostaju veoma dugo, sa datacijom do XIV i XV vijeka. Dva para i dva pojedinana primjerka pripadaju razliitim varijantama ovog tipa. Par naunica iz groba 6 , po tipu jagode raene na proboj analogna je primjerku naunica u grobu 266 iz Grboreza. Par naunica iz groba 37, kod kojih je u ukrasu jagoda zadrano apliciranje latica od filigrane ice na podlogu , predstavljaju rijetku podlogu, te im je nemogue nai analogiju.

1951 (I. remonik, Nalazi nakita u srednjovjekovnoj zbirci ZM u Sarajevu, Sarajevo, 1951., sre. 241 270 ) Lokalitet Mogorjelo ; Mogorjeli kod apljine se danas nalaze na obali rijeke Neretve i jedan su od najznaajnihih srednjovjekovnih i rimskih lokaliteta. Prvobitno se tu, jo u rimsko doba nalazio castrum, da bi kasnije na ruevinama castruma bilo izgraeno srednjovjekovno groblje i crkva (bazilika). ( str. 242) Nalazi naunica i sljepooniarki ( karike ): Karike s jednom jagodom karika sa duguljastom elipasoidnom jagodom od srebra. Jagoda je ukraena filigranskom icom, podijeljena u polja. Polja u sredini ispunjena su krunicama od filigranske ice u kojoj je vjerovatno bio kamen. ( tabela I, 1) Karika s jednom jagodom jagoda takoer ukraena filigranskom icom u obliku veih i manjih krugova. (tabela I, 2)

Obje ove karike naene su u istom grobu, koji je oznaen brojem 1, iskopan 1903. Godine. Karika s jednom duguljastom jagodom od srebra filigranskom pletenicom jagoda je podijeljena u etiri polja, svaka sa pojednim krugom od filigranske pletenice. Sami kraj jagoda ukraen je filigranskom pletenicom u obliku listia. Karika je naena 1913. godine. ( tabela I, 4) Srebrena karika sa jednom jagodom od dvije konine polovine. Polovine su sastavljen avom po sredini jagode, i bez ikakvog su ukrasa. Pronaena 1900., u drugoj bazilici. ( IX X st. ) Srebrena kariica sa jednom jagodom od dvije konine polovine. Ista kao i prethodna. Naena u groblju ispod junog zida castrum- a. ( IX X st. ) Srebrena kariica istog oblika kao i prethodna. Naena takoer u jednom grobu ispod junog zida castrum- a . ( IX X st. ) Obina kariica bez jagode naena u istom grobu sa prethodnom. Sl.1.( str. 243 )

Par karika sa jednom duguljastom nogom jagodom od srebra. Ornametni na jagodi su geometrijski, radi se o krugovima i trouglovima ispunjenim filigranskim zrncima. Ne zna se gdje je tano naene. ( tabela I, 5). Karike sa dvije ili tri jagode Kariica od srebra sa tri jagode raena u tehnici prolamanja. Koarica je od polukrunih traka na kojima se nalaze filigranska zrna. ( tab. I, 7 ) Srebrana kariica sa tri jagode. Ista kao i prethodna. ( tab. I, 8 ) Srebrena kariicasa tri jagode istog oblika kao prethodne dvije. ( tab. I, 9 ) Srebrena kariica sa tri pune jagode . Povrina jagoda ukraena krugovima od filigranske ice sa zrnom u sredini. ( tab. I, 13 ) Srebrena kariica sa dvije duguljaste jagode u tehnici prolamanja ( aur ) . Koarica sastavljena od traka sloenih u polukrugove. Naena u samoj unutranjosti castrum a. Tab. I, 10 )

Kariice od srebra sa tri jagode raene u tehnici prolamanja datiraju se u vremenski period od IX X st.( Novija istraivanja pokazala su da se one javljaju ve u VIII ST. - 244). Kariice sa viseom duguljastom jagodom Dvije srebrene naunice da duguljastom jagodom. Karika prolazi sredinom same jagode koja se pri kraju suava i zavrava zrncetom. Naene su u unutranjosti castrum- a uz Neretvu. (Tab. I, 11). Zlatna tanka kariica, iji jedan kraj zavrava slovom S, objeena je duguljasta jagoda uzdu sa pet redova filigranske ice, te zavrava sa kuglicom. Naena je 1900. U unutranjosti logora.

Tip naunica sa videom duguljastom jagodom datira se u vremenski period IX X stoljea. ( Motiv S kod treeg primjerka, ukazuje na to da je ovaj tip naunica mogao biti koriten sve do XIV stoljea. ) Kariice sa koljencima par srebrenih kariica sa tri istaknuta koljenca u vidu namotane ice. Naene zajedno sa sljepooniarkama sa jednom jagodom kod druge bazilike. (SL. 3 ) par srebrenih naunica sa koljencem na luku do kope. Koljenci su u obliku kolutia sa dva reda zrna. Naen u grobu u unutranjosti logora. ( tab. II, 5 ) srebrena naunica sa tri koljenca sa lukom u sredini ukraen filigranskom pletenicom. Naena u grobu. (Tab. II, 1) Srebrena naunica istog tipa. Naena u grobu. Par srebrenih naunica sa tri koljena izmeu koji je luk ukraen filigranskom pletenicom. Naene u grobu u unutranjosti logora 1900. (Tab, II, 7)

Par srebrenih naunica istog tipa. Naene u unutranjosti logora, prva prostorija u grobu. ( Tab. II, 4),

Naunice sa ukrasom filigranske pletenice datiraju se u IX X stoljee. (str. 245) Kariice sa etiri jagode Par srebrenih naunica sa etiri jagode. dvije jagode su sa strane kariice, a druge dvije na vrhovima poprene ipke namjetene u sredini kariice ukraene filigranskom pletenicom. Datiraju se u IX X stoljee. ( tab. II, 2)

Karike Jednostavna karika od srebra. Naena u drugoj bazilici 1900. Bronzana karika ista kao i prethodna Par bronzanih otvorenih karika iji krajevi prelaze jedan preko drugog . Par karika od debele okrugle ice. Par karika iste kao i prethodne. Karika od bronze. ( TAB II, 9 / 11, 12 ). Datira se u IX X stoljee. Lokalitet Prisoje ( upanjac Duvno): Naunica sa krstolikim privjeskom. Ne zna se tano mjesto nalaska, kao ni datacija. Naunica je od srebra. Sa svake strane kariice je po jedna jagoda ukraena kruiima sa po jednom petljom u sredini. ( Tab. IV, 8). Glamoko polje ( GZM 1930, SVESKA II Glamoko polje prostire se izmeu 1600 2000. Metera visokim planinama. Duina mu je preko 40 km, irina 3 5. Cjekolupna povrina Glamokog polja iznosi ukupno 130 km.

GZM 1957, Nada Mileti, Nekoliko nepublikovanih predmeta iz srednjeg vijeka u zbirci ZM, 263 265 Par naunica, potpuno identine po obliku i dimenzijama, jedan primjerak je polomljen. Kariica je od masovne olovne, bronzane ice, otvoren, a jedan kraj joj je povijen u kukicu, a drugi je zavren u vidu petljice za zatvaranje naunice. Donji dio kariice ukraen je koljncima od niza granula. Uz koljence kariica je nekoliko puta obavijena filigranskom icom. Naunice

su raene u tehnici livanja. Naunice pripadaju tipu, najvie zastupljenom u dalmatinsko hrvatskoj grupi. Mogu se datirati u IX X stoljee. Naunica istog tipa kao i prethodna. Jedina razlika je u tome to su sva koljenca izraena od dvostrukog niza zrna. Naunica sasvim fragmentirana od ega su sauvani samo donji dijelovi karike od masivne olovne srebrene ice, gusto obavijena tankom icom izmeu koljenca, koja nisu sauvana. Naunica u obliku tanke ovalne srebrene kariice, na jednom kraju suena, a na drugom zavrena petljicom za zatvaranje. Kod petljice naunica je ukraena koljence od dvostrukog niza zrnaca, raeni u imitaciji granulacije. Ovaj primjerak takoer je karakteristian za hrvatsko dalmatinsku kulturnu grupu. ( Naunica je naena 1925 na njivi Dimitrija Milinkovi u Bijeljini. U Zemaljski muzej donio ju je Spasoje Todi iz Bijeljine. ) Slavenka Ercegovi, Istraivanja u Gackom polju i rasprostranjenost starohrvatskih naunica izvan Dalmatinske Hrvatske, Starohrvatska prosvjeta, Zagreb, 1960, ( 243 255) Neobjavljen nalaz naunica iz zapadne Bosne s nepoznatog nalazita( Hercegovine), koji se uva u muzeju u Banja Luci. Rije je o naunici s jednom jagodom i jagoda, kojoj nedostaje kariica, od srebra s pravim filigranom. Naunice ovog tipa pripadaju po tehnici i stilu rada starohrvatskom kulturnom krugu. (str. 251 ) sl. 45 i 46 Nalazi s neobjavljene nekropole kraj Livna u Grborezima, gdje je istraeno 160 grobova s obiljejem starohrvatskog materijala. Pojedinani starohrvatski nalazi iz Duvna i Glamoa. NAKIT I ORUJE IX, X I XI stoljea, Nada Mileti, GZM, 1963, 155 178 U odreivanju materijala kojem periodu pripada, jasno se izdvajaju tri osnovne grupe : Nalazi koji potii iz franakog kulturnog kruga, Nalazi koji pripadaju bjelobrdskoj kulturnoj grupi, Nalazi koji pripadaju hrvatsko dalamtinskoj kultrunoj grupi

Nemamo nalaze naunica koje potii iz franakog kulturnog kruga. Uglavnom se tu radi o dijelovima konjske opreme i oruju. Naunice bjelobrdskog tipa : Grborezi Livno grozdolike naunice i S naunice od zlata i srebra, raene u pravom filigranu i granulaciji. Rije je o pravom vizantijskom tipu naunica ili o njihovim imitacijama koje sreemo u svim slovenskim zemljama IX XI stoljea.

Nunice hrvatsko dalmatinske kulturne grupe: apljina naunica naroskanog tipa ( sl. 13 ), Grborezi ( Livno ) naunica sa tri jagode (sl. 12) , obine kariice, Mogorjelo ( apljina ) obine kariice, naunice sa jednom jagodom (sl. 15), naunice sa tri jagode, naunice naroskanog tipa, naunice sa jednom vertikalnom jagodom ( sl. 12 ), naunice sa etiri jagode, naunice sa jednim (jednostavne ) sl. 13), Tasovii ( apljina ) obine kariice, Viii ( apljina ) naunice sa etiri jagode

Ranoslavenske nekropole u Bosni i Hercegovini, Nada Mileti, GZM, 1989., 175 200 Dio nekropole u Grborezima kod Livna , Cim kod Mostara ( priblino 36 grobova ), Viii kod apljine (12 grobova ). Vremenski raspon datiranja naunica u ovim nekropolama je od VIII poetka XII stoljea. U Grborezima kod Livna ukupno je pronaeno 10 naunica, u Cimu kod Mostara 25, Viiima kod apljine 2. Naunice hrvatsko dalmatinske kulturne grupe: Najstariji i najluksuzniji nalazi naunica pronaeni su u Grborezima i Viiima Rije je o tri zlatne grozdolike naunice iz Grboreza i par zlatnih naunica sa etiri jagode iz Via. Raene su u luksuznim zlatarskim tehnikama, filigranu i granulaciji, datirane u IX stoljee. Naunice ove grupe, samo drugog oblika sa ovoidnom, ukraenom ili sferinom skromnijom jagodom otkrivene su u Cimu. CIM ( Mostar ) - Naunice s koljencima, jednim ili tri, formiranim od stinih granula, preteno od srebra Naunice s koljencima od namotane filigranske ice. Bjelobrdska kulturna grupa S naunice par srebrenih i ukraenih iz Grboreza Grozdolike naunice drugi karakteristian tip naunica bjelobrdske kulturne grupe. Dijele se na: prave grozdolike oblike, blie bizantijskim prototipovima, i livene kopije luksuznijih oblika volinjskog tipa.

Par srebrenih naunica grozdlikog oblika iz Grboreza, pravog grozdolikog oblika,