KAROLINKI I POSLJEKAROLINKI NALAZI IZ BOSNE I HERCEGOVINE Ovdje imamo arheoloku grau s dvadeset i pet lokaliteta na prostoru Bosne i Hercegovine,

te analizu ranosrednjovjekovnih maeva, kopalja, ostruga i metalnih funkcionalno ukrasnih djelova odjede. Ovaj kraj su intenzivno naseljavali Hrvati koji su nositelji i proizvoai ukrasnih predmeta te ratnike i konjanike opreme izraene po karolinkim uzorima. Razlog za tako velik broj nalaza je i injenica da su Hrvati u prvim desetljedima IX. Stoljeda, kao franaki vazali, bili iskljueni iz izvoza oruja to je Karlo Veliki propisao 805. i 811. godine. ivedi u duem doticaju s Karolinzima, Hrvati su od njih preuzeli oruje, konjaniku opremu, ukrasne predmete i djelove odjede, ali i vjetinu obrade kovine, vjerojatno nain ivota te organizaciju dravne vlasti. Pojedninani nalazi su naalost tek povrno objelodanjeni a cjelovitu interpretaciju imamo o nalazima: a) oruja-maevi i koplja; b) konjanike oprema-ostruge i djelovi garnitura za zakopavanje; c) funkcionalni ukrasni djelovi odjede-kope i jezici. MAEVI 1.Rudidi, Grebnice, Glamo eljezni dvosjekli ma. Otrica s lijebom (blutrinom). Kri maa je kratak , a jabuica ima trokutast oblik. Duina maa je 77 cm. Izraen je sredinom VIII. stoljeda, a uva se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Ovaj ma ima izravnu analogiju s tipoloko istovrsnim maem naenim u grobu 322 na nekropoli drijac kod Nina, te istovremenim maem podtipa I. iz Morpolae kod Skradina(Tubida kude) 2.Humac, sv. Mihovil eljezni dvosjekli ma, nedostaje mu jabuica, kratki i masivni kri. Duina maa je 68 cm. Izraen sredinom VIII. st. uva se u franjevakom samostanu Humac. 3.Mogorjelo, apljina Dvosjekli eljezni ma s otricom ojaanom damasciranjem, kruna jabuice je trokutasto ovalnog oblika sa 7 renjeva. Duina 94,4 cm, druga polovica VIII. st. Zemaljski muzej. 4.Podgradina, Reetarica eljezni dvosjekli ma. Ovalni vrh jabuice sa sedam profiliranih lanaka. 92,2 cm; druga polovica VIII.st; franjevaki samostan Gorica 5.airi, Stolac eljezni dvosjekli ma ire otrice. Jabuica podjeljena na pet visokih renjeva. Duina maa je 89,6 cm;prva polovica IX. St.; muzej Hercegovine, Mostar. Ovaj ma ima najizravniju analogiju s maem iz Biskupije( grob 6)

6.Vukodol, Mostar Dvosjekli eljezni ma. Kri maa je dug i uzak, nedostaje vrh otrice i jabuica. Duina maa je 78,7 cm; sredina IX. st.;muzej Hercegovine, Mostar.

KOPLJA 1.Rudidi, Grebnice Dva koplja naena. Prvo je jednostavno eljezno koplje poput vrbinog lista, vitke otrice. Tulac je konusna oblika i krunog presjeka. Duina koplja je 36,4 cm; sredina VIII. st.; Zemaljski muzej Sarajevo. Drugo koplje je koplje s krilcima, dugi i uski list (lanceta). Duina koplja je 32,8 cm; sredina VIII. st. Zemaljski muzej 2.Hatelji eljezno koplje s krilcima, nedostaje mu vrh listolike otrice. 26,5 cm; VIII./IX. st.; Zemaljski muzej. 3.nepoznata nalazita Dva eljezna koplja s krilcima. Prvo je masivno dugako eljezno koplje, Prijelaz tulca u otricu naglaen je kosinom to daje koplju rubosniji izgled. Otrica je ojaana sredinjim bridom. Duina koplja je 50 cm; VIII./IX. st.; Zemaljski muzej. Drugo koplje je takoer masivno i dugako. Ovalni prijelaz tulca na otricu daje mu elegantniji izgled. Na najirem dijelu otrice s obje strane sredinjeg brida nalazi se urezan kri jednakih krakova i naglaenih zavretaka. Na jednoj strani ukras nije zavren. Naneena je samo vodoravna hasta kria. Duina koplja je 51,5 cm; VIII./IX. st.; Zemaljski muzej. 4.Mogorjelo Dva eljezna koplja s krilcima. Prvo je eljezno listoliko koplje s krilcima i damasciranom otricom; 46 cm, kraj VIII. st.; Zemaljski muzej. Drugo koplje je ima elegantni postupni prijelaz iz vitkog tulca u usku i dugu vrboliku otricu, 47,1 cm; sredina IX. st.; Zemaljski muzej. 5.airi, Stolac eljezno koplje s krilcima. Ispod krilaca nalazi se po jedna rupa za zakivanje na drvenu drku; 51 cm; prva polovica IX. st.; muzej Hercegovine, Mostar.

6. Vir eljezno koplje s krilcima. Sredina otrice je lagano naglaena bridom. Prijelaz tulca u otricu je naglaen trima prstenastim ukrasnim urezima. Duina koplja je 70 cm. uva se u privatnom posjedu Petra Budimira, Davidova.

OSTRUGE

1.Gornji Vrbljani, Grad Bronana ostruga ravnih krakova koji zavravaju bonom uicom. Vanjska strana krakova iznad uice je zadebljana i profilirana s dva ovalno modelirana lanka. Duina ostruge je 13,5 cm, vrijeme izrade sredina VIII. st. 2.Podgradina, Reetarica Par masivnih eljeznih ostruga ravnih krakova; sredina VIII. st. ; zatim par eljeznih ostruga. Dno trna ostruge kvadratnog je presjeka i ukraavaju ga tri plastina rebra. 11,8 cm; poetak IX. st. Franjevaki samostan Gorica. 3.Sultanovidi, Glavica (Gorica) Par luksuznih lijevanih bronanih ostruga s pozlatom. Luk ostruge kao i ploice na krajevima ravnih krakova ornamentirane su nizom od po dvije koso izdignute spirale. Duina ostruge je 12,5 cm; druga polovica VIII. i poetak IX. st. 4.Peteovci Par eljeznih lijevanih ostruga ravnih krakova koji zavravaju s po jednom kalotastom ploicom. 14,4 cm, vrijeme izrade IX./X. st. ; muzej bosanske krajine, Banja Luka. 5.Gradac, Posuje Naena je bronana ostruga ravnih krakova, VIII. st.; eljezna ostruga ravnih krakova,IX. st.; i par eljeznih ostruga ravnih krakova koje zavravaju kalotom IX./X. st. Zemaljski muzej, Sarajevo. 6.Gorica, Grude Naena su dva para eljeznih ostruga s ravnim krakovima koji zavravaju duplo probijenom uicom, duina 16.8 cm; X./XI. st. Franjevaki samostan iroki Brijeg. 7.Grabovica, Duvno Sluajni nalaz ostruga, vrijeme izrade X.-XI. st.; Zemaljski muzej, Sarajevo.

8.Livno-uica Izmeu Livna i uice potjee nalaz para ostruga. Sluajan nalaz iz X.-XI. st.; Zemaljski muzej

9.Zviridi, Humac Par dobro ouvanih eljeznih ostruga ravnih krakova koji zavravaju duplo probijenom uicom. Cilindrino kapljiasti vrh trna, odvojen je od tijela ostruge naglaeno profiliranim prstenastim narebrenjem baze. Duina ostruge je 14.cm; X.-XI. st. Franjevaki samostan Humac. 10.Crveni Grm 11.Prijedor 12.Travnik 13.Mostar, Vukodol 14.Podgrae, Blagaj 15.Gomjenica 16.Varvara, Velika Gradina 17.nepoznato nalazite 18.Mogorjelo, apljina 19.ipuljid, Grudine

KOPE I JEZICI 1.Gornji Vrbljani, Grad Bronani jeziac pojasne garniture ukraen sa stiliziranim ivotinjskim likovima prevuenima pozlatom; sredina VIII. st.; Zemaljski muzej, Sarajevo. 2.Mogorjelo, apljina Ranokarolinka dvodjelna garnitura za kopanje (kopa i jeziac) od pozladene bronce. Kopa duga 7 cm. Druga polovica VIII.st.; Zemaljski muzej Zatim jeziac koji je pripadao pojasu za pripasivanje maa. Izraen je od bronce s pozladenom gornjom povrinom koju ukraavaju floralni motivi. Druga polovica VIII. st.; Zemaljski muzej, Sarajevo. 3.Podgradina, Reetarica Dva eljezna jezica s pojasa za prikopavanje maa.privrdivali su se na remen s pomodu etri zakovice ispod kojih je podmetnut tanki bronani lim.

4.Rusanovidi, Rogatica eljezna kopa. Gornja eliptino oblikovana ploica petlje ukraena je krino postavljenim motivimapet pseudo zakovica. Zajedno s petljom naena je i kriolika aplika obrubljena tehnikom pseudogranulacije. IX. st. ; Zemaljski muzej, Sarajevo

Najkarakteristiniji franaki proizvod karolinkoga razdoblja, koji se rairio kroz to vrijeme diljem Europe, jesu maevi razliitih tipova koji u sebi batine odlike kasnomerovinkih spata s prelaza VII./VIII. stoljede. Trapezoidne jabuice utvrene dvjema zakovicama a otrica je ojaana damasciranjem. Primjenjujudi za karolinke maeve s prostora Bosne i Hercegovine klasifikaciju J. Petersona pokazalo se da dva maa pripadaju njegovom tipu H (ma iz Rudida kod Glamoa,ma iz Humca i ma iz Mostara, uvjetno) Maevi tipa H kao i maevi podtipa I izrauju se od sredine VIII. st. ... i maevi tipa K naeni u Mogorjelu i Podgradini. Karakterizira ih kvalitetna damascirana otrica, neto dui kri maa i jabuica ovalno trokutaste forme razdjeljena na sedam lanaka. Uz maeve iz Rudida i Stoca naena su i koplja koja se uklapaju u provedenu kronoloko analitiku sliku. Koplje ukraenog tulca i damascirane otrice iz Mogorjela , koplje s nepoznatog nalazita te koplje s krilcima iz Rudida zadravaju teite na donjem dijelu, to upuduje na zakljuak o njihovom nastanku u zadnjoj tredini VIII. st. Najbrojniji predmeti karolinkoga obiljeja su ostruge. Ostruga iz Gornjih Vrbljana s bono postavljenim uicama na zavretku krakova jedinstveni je primjerak na irem prostoru kao i bronane ostruge iz Gradca.