Sveuilite u Zagrebu

Filozofski fakultet
Odsjek za arheologiju

KULTURA POLJA SA ARAMA

SEMINAR RIJEKE: KOMUNIKACIJE U PRAPOVIJESTI
ORLJAVA

Oujak lipanj 2015.

1

Komunikacijski su putovi za ovjeka oduvijek bili vani, a isto vrijedi i za razdoblje

prapovijesti, u naemu primjeru, za kasno eljezno doba, vrijeme od otprilike 1300. do 700.
godine prije Krista. Tema seminara su rijeke kao komunikacijski putovi, a ovdje e biti
predstavljena rijeka Orljava, najvea rijeka u Poekoj kotlini.
Poeka kotlina se nalazi u sredinjoj Slavoniji te je okruena etirima planinama i jednom
gorom: Psunjem, Papukom, Krndijom, Diljem te Poekom gorom. Rijeka Orljava izvire na
neto vie od 800 mnv. podno najvie planine Slavonije, Psunja, kojem je vrh na 984 mnv.
Rijeka Orljava prima u svoj tok sve tekuice poekoga gorja. U Poegi se u Orljavu ulijeva
Velianka, najvei papuki potok te najvei potok Poeke gore, Vujak. Nedaleko Pleternice
u Orljavu se ulijeva Londa. Rijeka Orljava s tokom dugim 89 km ulijeva se u Savu izmeu
Prica i Slavonskog Kobaa.
Zbog ovakvog bogatstva voda na ovome su podruju formirane vee ili manje zajednice ve u
najranijoj prapovijesti. Metalni nalazi kasnog bronanog doba u Poekoj kotlini poznati su iz
vie od 15 lokaliteta. Naalost, veina ovih nalaza su sluajnog karaktera, a mnogima nije
poznato mjesto niti vrijeme nalaza.
Povijest istraivanja ovoga prostora, odnosno toka rijeke Orljave i nalazita koji gravitiraju
tom podruju zapoinje jo u 19. stoljeu. Najzaslunije osobe u zaecima arheologije bili su
kutjevaki vlastelin Milan Turkovi koji je vrio i amaterska arheoloka istraivanja te Julije
Kempf, osniva Gradskog muzeja u Poegi. Dio svojih nalaza Turkovi je darovao
Arheolokom muzeju u Zagrebu, no veinu je zadrao u privatnoj zbirci koja je unitena u
poaru 1918. g. Treba istaknuti i muzejske povjerenike koji su skupljali starine i o tome
izvjetavali Arheoloki muzej, tada Narodni muzej.
Prvo sustavno iskopavanje poduzeto je 1952. g. na nalazitu Plana kod Brodskog Drenovca, a
1961. se istraivalo u Klasju i Babinjai kod Gradca. 1970- ih se istraivalo u Jakiu, a od
1965. 1975. uz prekide je trajalo istraivanje eljeznodobnih tumula u Kaptolu. U novije
vrijeme, istraivao se srednjobronani lokalitet na poloaju Lipje u Alilovcima. Istraivanja u
okolici Kaptola traju do danas i najistraivaniji lokalitet u Poetini.
Uz rijeku Orljavu u Poekoj kotlini u razdoblju kasnog bronanog doba vani su: dvije
ostave, Vujak Kamenski i Draga kod Velike te nekoliko sluajnih nalaza iz Gradca, Malog
Bilaa, Pasikovaca, Pleternice, Poege i njegavia. U neposrednoj blizini obronaka
poekoga gorja su ostave iz Brodskog Varoa, Gornje Vrbe, Poljanaca, Prica te malo dalje iz
Makovca.
2

Na poloaju Ciglana u Poegi tadanji muzej Poeke kotline vrio je manja sondana
istraivanja prilikom kojih je pronaeno 16 grobova s urnama. Urne bile crne, smee i crvene
boje, grobovi u jednom redu, orijentirani u smjeru sjever-jug. U grobnim jamama pronaeni
su ostaci kostiju i pepela te je sve bilo poklopljeno urnom okrenutom dnom prema gore i
zatrpano zemljom. Metalni nalazi nisu pronaeni. Prema D. Soka-timac, urne su sline
onima grupe Greani koje se datiraju u II. fazu kulture polja sa arama prema K. VinskiGasparini (Br D, Ha A1; 1230. 1100. pr. Kr.).

Slika 1. Urna iz kasnog bronanog doba s lokaliteta Ciglana, poloaja Bajer u Poegi, E.
Geber et al., 1977, 48

Ostava u Cigleniku (tab. 126 A; K. Vinski-Gasparini: KP), naena je 1884. g. u vinogradu

na rijeci Orljavi. Vei dio ostave bio je uniten, a sauvana su samo 3 komada bronce:
narukvice i uplja sjekira. Datacija ostave se smjeta u V. fazu kulture polja sa arama (Ha B2
i uglavnom Ha B3, sredina 9. 8. st. pr. r.). uva se u Arheolokom muzeju u Zagrebu.
3

Slika 2. Dio inventara ostave iz Ciglenika u Poekoj kotlini, K. Vinski-Gasparini, 1973., Tab.
126

Predmeti iz ostave u Vujaku Kamenskom su pronaeni u usjeku umskog potoka Velinac te

darovani poekome muzeju 1969. g. Sauvane su dvije bronane narukvice, tri ulomka
jednog torkvesa i ulomci otrica maeva. Torkves je ukraen motivom jelovih granica te ima
spiralni zavretak. Slian torkves s takvim ukrasom i zavretkom iz ostave Poljanci I datiran
je prema pronaenom bodeu u II fazu KP-a (kasna Br D i rani Ha A).

Slika 3. Ulomci torkvesa i otrica maeva iz vjerojatne ostave kod Vujaka Kamenskog,
Lonjak-Dizdar, D., Potrebica, H., 2004, 23

Okolnosti pronalaska nalaza ostave iz Drage kod Velike su nepoznate, veim dijelom
raznesena i izgubljena. Sauvane su tri uplje sjekire i jedne sjekira sa zaliscima, kao i tri srpa.
Nalazi se danas uvaju u poekom muzeju i u Dijecezanskom muzeju u Velikoj. Jedna
sjekira ima zadebljani rub i vodoravno rebro ispod ruba iz kojega izlaze dvostruke kose linije.
Druga sjekira ima uicu sa strane i zadebljani rub ispod kojega se nalazi ukras od triju
vodoravnih rebara. Ispod tog ukrasa nalazi se ukras u obliku triju okomitih rebara. Sjekire
sline prvoj pronaene su u ostavi Otok-Privlaka i ostavi Bizovac i datiraju se u Ha A. Sjekira
slina drugoj sjekiri iz Velike pronaena je u ostavi Kapelna i datira se u Ha B1 (IV. faza
ostava). Ukras koji sadri vodoravna i okomita rebra svoje poetke ima ve u II. fazi ostava
(nalaz iz Budinine), a razvoj doivljava u III. fazi, Ha A2. Trea uplja sjekira dimenzijama
je manja od prethodnih, ukraena je trima kanelurama. Ima uicu sa strane. Sjekira sa
zaliscima italskog je tipa i analogije ima u ostavama iz Brodskog Varoa i Bizovca te se datira
u Ha A. Jedan od pronaenih srpova ima jeziasti izdanak, drugi ima jeziasti produetak i
dva rebra koja zavravaju u obliku lastavijeg repa. Trei srp ima dugmetasti izdanak i tri
okomita rebra na drci. Slini srpovi pronaeni su u ostavi Tenja, a datiraju se u Ha A.

Slika 4. Sjekire i srpovi iz ostave u Dragi kod Velike, Lonjak-Dizdar, D., Potrebica, H., 2004,
22
Od sluajnih nalaza treba izdvojiti nalaze iz ume Klenovac kod Velike u kojoj su pronaene
dvije bronane narukvice okruglog presjeka od kojih je jedna ukraena motivom jelove
granice, a druga nizom okomitih ureza. Datiraju se u II. fazu KP-a prema usporedbi s
drugim narukvicama.

Slika 5. Narukvice iz Velike okruglog presjeka i ukraene motivom jelove granice i nizom
okomitih ureza, Balen, J., Potrebica, H., 1999, 61

Ulomak koplja kojemu nedostaje vrak pronaen u selu njegavi pri dnu tuljca ukraen je
motivom jelove granice. Koplje ispod lista ima dvije rupice za nasad. Tri ovakva primjerka
koplja pronaena su u ostavi Otok Privlaka. Dvama takoer nedostaje vrak. Datiraju se u
Ha A1.
U Pasikovcima je pronaena uplja sjekira zadebljanog ruba ispod kojeg je ukraena
etverostrukim V-motivom. Na tijelu ima dvije rupice za nasad. Takve sjekire zabiljeene su u
ostavi Podcrkavlje i u novije vrijeme u ostavi Poljane unutar naselja u Podravini.

Slika 6. Sjekire i ulomak koplja iz Pasikovaca, Lonjak-Dizdar, D., Potrebica, H., 2004, 24
9

U selu Bila kod Pleternice pronaeni su ulomci maa koje radi stupnja oteenja nije mogue
preciznije kronoloki i tipoloki odrediti.

Slika 7. Ostaci maa iz Bilaa kod Pleternice, Balen, J., Potrebica, H., 1999, 37

10

U Pleternici su pronaeni ulomak narukvice i dva dugmeta koji se ne mogu poblie datirati
unutar faza KP-a.

Slika 8. Ulomak narukvice i dva dugmeta iz Pleternice, Balen, J., Potrebica, H., 1999, 60

11

Meurjeje Save i Drave kroz itavu je prapovijest i povijest bilo naseljeno. U razdoblju
kasnog bronanog doba, dolo je do oiglednog razvoja koje je otvorilo put eljeznodobnom
"boom-u" koji jo uvijek ne moemo precizno vremenski datirati. Najvei problem
arheologije ovoga dijela Slavonije jest kronian nedostatak istraenosti. Kasno bronano doba
u Poetini poznato nam je na svega nekoliko lokaliteta, a oni koji lee na rijeci Orljavi jo su
malobrojniji. Treba uzeti u obzir da je rijeka kroz stoljea zasigurno mijenjala svoj tok,
meutim nedovoljan broj lokaliteta za donoenje kljunih zakljuaka izostaje. Znamo da je
prostor Poeke kotline u kasnom eljeznom dobu bio prostor susreta dvaju grupa: virovitike
i grupe Barice-Greani, ali jasnu vezu i granicu na ovome prostoru ne moemo uoiti. Ona je
vidljivija na prostoru izvan kotline. Ostave bronanog doba polagane su na vanim
komunikacijskim pravcima i u blizini bogatih prirodnih resursa. Taj je kriterij zadovoljen na
barem jednom lokalitetu, Vujaku Kamenskom, gdje se nalazi umski potok. Moje je
miljenje da se ne moe iskljuiti uloga Poeke gore i Dilja u razvoju prapovijesnih
zajednica, prvenstveno zbog izvrsnog geografskog poloaja kojim kontrolirate prometne
pravce uz Savu. Geografski smjetaj Poeke gore i Dilja je u irem smislu daleko znaajniji
jer kontrolira prostor izvan Kotline. Ukoliko promatramo eljeznodobni Kaptol kao lokalitet
sada ve svjetskog znaaja, a on geografski kontrolira prostor unutar kotline, tada bih se
usudio rei da trebamo traiti lokalitet na junim obroncima Poeke gore i Dilja koji bi
kontrolirao prostor izvan kotline. Je li on postojao i ako jest, u kojem vremenu, ostavljam za
neku drugu priliku. Smatram da je u Ha A vremenu rijeka Orljava odigrala vanu ulogu u
Poetini iz razloga to je najvea i jedina rijeka koja tee iz zapadnog dijela kotline te se
ulijeva u Savu. Prema sadanjem stupnju istraivanja, ini se kako je Londa u tom vremenu
imala znaajniju ulogu zbog pronaenih ostava na Dilj gori. Vjerujem kako e se u budunosti
slika prolosti ovoga kraja izmijeniti jer e na povrinu zasigurno isplivati rezultati
istraivanja zasada nepoznatih lokaliteta.

12

Literatura:
Balen, J., Potrebica, H.: Prapovijesni nalazi iz Poeke kotline u Arheolokom muzeju u
Zagrebu, Zlatna dolina, Vol. 5, Br. 1, Poega, 1999, 7 61
Lonjak-Dizdar, D., Potrebica, H.: Metalni nalazi kasnoga bronanog doba na prostoru
Poeke kotline, 2004
Soka-timac, D.: Arheoloka iskapanja Muzeja Poeke kotline, Vjesnik Muzeja Poeke
kotline, Br. 1, Poega, 1977, 43 54

13