Martina Marinčić

48432/2017
Katedra za arheologiju
Metalno doba BiH i okruženja 2-esej

HISTORIJA ISTRAŽIVANJA I HRONOLOGIJA

GLASINAČKE KULTURE TOKOM ŽELJEZNOG DOBA

U ovom eseju obraditi ću Glasinac i glasinačku kulturu prvenstveno željeznog doba,

ali ću se i osvrnuti na historijat istraživanja Glasinca i glasinačkog područja u užem smislu.
Također ću ukratko opisati nalaze sa nekropole Podiljak, kao i neke osnove karakteristike.
Opisati ću i ukratko neke od karakteristika starijeg i mlađeg željeznog doba glasinačke
kulture.

1880. godine pri izgradnji puta Han Podromanija-Rogatica, J. Lexa otvorio je prve
tumule na ovom platou, gdje je pored ostalih nalaza pronašao i dobro poznata glasinačka
kolica, a 1880. godinu možemo uzeti kao polaznu godinu u istraživanjima tumula u istočnoj
Bosni.1 Stručno i sistematsko iskopavanje tumula na Glasincu počinje 1888. godine, pod
2
rukovodstvaom Ćire Truhelke, koji je došao i do naučno upotrebljivog materijala. 1897.g.
prestaju sistematska istraživanja na Glasincu. 3

Pojam Glasinac i glasinačka kultura je postao termin za puno širi teritoriji, te se sama
kultura prostire od planine Romanije, preko Glasinca i područja Rogatice do rijeke Drine, ali
oko Štrbaca ide preko Drine, do rijeke Lima i Uvca, gdje se vezuje sa pojavama u zapadnoj
4
Srbiji. Osim ovih područja tumuli i gradine glasinačkog tipa poznati su u istočnoj i
jugoistočnoj Bosni, oko Sarajeva i Trnova, u Hercegovini i u zapadnoj Bosni. 5

Reviziona istraživanja Glasinca 1957.g. izvršio je Zemaljski muzej u Sarajevu, a

reviziona istraživanja nastavio je Centar za balkanološka ispitivanja ANUBIH 1974.g.. 6

1
Glasinac I, A.Benac, B.Čović; 5
2
Glasinac I, A.Benac, B.Čović; 5
3
Glasinac I, A.Benac, B.Čović; 5
4
Glasinac I, A.Benac, B.Čović; 6
5
Glasinac I, A.Benac, B.Čović; 6
6
CBI Godišnjak, knjiga 11, B.Govedarica, 15-16
1957.g. ekipu za iskopavanje sačinjavali su Zdravko Marić i Borivoj Čović, kao i Vera
Nikolić, Janez Puš i Borko Mutavdžić.7

Ilijak je krajnji ogranak masiva koji zatvara čitavu kotlinu Sjeversko-Stara Gora, a
Podiljak je krajnji sjeverozapadni dio kotline, a južno od Ilijaka ležii kotlina Podiljak, koja je
8
iskopavana 1957.g. Nekropolu u Podiljaku sačinjavalo je 10 tumula, a u okviru ove
nekropole iskopana su dva najveća i relativno dobro očuvana tumula (A i B). 9 U tumulu A
utvrđeno je postojanje 10 grobova, a pored toga nađeni su i tragovi još nekoliko
sahranjivanja.10 Hronološki sva sahranjivanja mogu se svrstati u dvije grupe: stariju koja
pripada glasinačkom starijem željeznom dobi i mlađu koja pripada kraju glasinačkog
kulturnog razvoja.11 U tumulu B centarlni grob bio je smješten unutar tolosa i bio je uništen
prilikom njegovog plačkanja.12 Posebno mjesto zauzima grob 2 koji čini i prvu grupu grobova
starije faze, drugu grupu grobova sačinjavaju grobovi 3, 4 i 5, treću grupu grobova
sačinjavaju grobovi 6, 7, 8 i 9, a četvrtoj grupi grobova pripadaju grob 10 i 11. 13 Drugoj
mlađoj fazi naknadnog sahranjivanja pripadaju grobovi 13 i 14.14 Tumuli A i B pripadaju
starijem glasinačkom željeznom dobu, dok mlađem željeznom dobu pripadaju grobovi 14 u
tumulu A i 13-18 u tumulu B.15 Nakit, oružje i keramički prilozi iz grobova perioda starijeg
željeznog doba označeni su kao faza Glasinac IV b, koja se datira od 750.-625.g.p.n.e.. 16
metalni i keramički predmeti iz tumula koji pripadaju mlađoj fazi naknadnog sahranjivanja
predstavljaju fazu Glasinac Vb.17

Iz ovoga možemo zaključiti da se željezno doba na Glasincu dijeli na dva osnovna

perioda Glasinac IV i Glasinac V.18 Period Glasinac IV dijeli se na faze: Glasinac IV a, IV b i
IV c, a period Glasinac V dijeli se na faze: Glasinac V a i Vb.19

Sa nekropola tipa Rusanovića i Gosinje o starijoj fazi željeznog doba možemo

zaključiti: da tumuli koji pripadaju ranijim fazama perioda 8/7.st. grupirani su u manje

7
GZM 1959, B. Čović; 54
8
GZM 1959, B. Čović; 54
9
GZM 1959, B. Čović; 55
10
GZM 1959, B. Čović; 56
11
GZM 1959, B. Čović; 56
12
GZM 1959, B. Čović; 63
13
GZM 1959, B. Čović; 63-65
14
GZM 1959, B. Čović; 66
15
GZM 1959, B. Čović; 73
16
GZM 1959, B. Čović; 73
17
GZM 1959, B. Čović; 77
18
Glasinac II, A.Benac, B.Čović, 5
19
Glasinac II, A.Benac, B.Čović, 5
nekropole od po 10-20 tumula u svakoj i da velike nekropole sa po nekoliko destina, možda i
stotina tumula razvijaju se u toku 6.st., dijelom kao prirodni produžetak starijih nekropola, a
dijelom kao novoosnovana grobišta.20 Većina tumula podignuta je od kamena i zemlje, čisto
zemljane humke postojale su samo u jednom slučaju, a pojedini tipovi konstrucija su: tumuli
sa pravilno uravnjenom osnovom od krupnog kamena, zemljani tumuli sa kamenim jezgrom,
eliptični tumuli prstenastog oblika i veći tumuli sa pravilno zaravnjenim vrhom.21 Podatci o
međusobnom odnosu inhumacije i iniceneracije u ovom periodu su: od ukupnog broja
grobova (479) inhumaciji pripada 381 grob, a iniceneraciji pripada 98 grobova. 22 Osnovni
položaj sahranjenih mrtvaca bio je u ispruženom položaju, na leđima sa rukama spuštenim niz
tijelo, a orijentacija pokazuje raznovrsnost.23 Prilozi koji su stavljani u grobove su: metalni
dijelovi odjeće i nakita, oružje, zemljano i bronzano posuđe i konjska oprema. 24 Revizionim
iskopavanjem na lokalitetu Podiljak, može se zakljućiti sljedeće: kultni obredi u kojima su
ostavljane ili razbijane keramičke posude, žrtvovanje mrtvima dijelove životinja, obredi
vezani za paljenje vatre prilikom sahrane nisu pouzadno konstatovani u većem broju
slučajeva, ukopavanje cijelih ili djelomično oštećenih posuda u površinski sloj tumula nisu
utvrđeni i keramičke posude stavljane u same grobove vrlo su rijetka pojava.25

U periodu mlađeg željeznog doba glasinačke kulture nekropole su većinom prirodni

produžetak starijih nekropola, uz često ukopavanje mrtvih u starije tumule. 26 Dimenzije
tumula pokazuju da je od 88 tumula, 57 njih srednje veličine,22 su male velićine, a 8 tumula
su veći tumulu, ali po konstrukciji najveći dio tumula pripada jednostavnim, relativno niskim
humkama od kamena i zemlje ili samo od kamena, a u jednom slučaju se radi o čisto
27
zemljanoj humci. Od ukupnog broja grobova (140) spaljivanju pripadaju 82 groba, dok
sahranjivanju pripada 58 grobova, a položaj kostura je isti kao u predhodim periodima dok je
orjentacija neujednačena.28 Nalazi fragmentiranih zemljanih posuda i životinjskih kostiju

20
GZM 1963, B. Čović, 51
21
GZM 1963, B. Čović, 51
22
GZM 1963, B. Čović, 52
23
GZM 1963, B. Čović, 52
24
GZM 1963, B. Čović, 52
25
GZM 1963, B. Čović, 53-54
26
GZM 1963, B. Čović, 54
27
GZM 1963, B. Čović, 55

24

25

26

27

28
GZM 1963, B. Čović, 55
29
GZM 1963, B. Čović, 55
ukazivali su na obrede iz oblasti kulta mrtvih, ali bili su zapaženi i u predhodnom periodu. 29
Za ovu fazu možemo zaključiti: relativno nagli prelazak na iniceneneraciju, kolebanja u
normama grobnih priloga, razbijanje malih rodovskih grobalja i formiranje velikih nekropola
pretežno sa tumulima manjih dimenzija, isčezavanje bojnom opremom bogato snabdjevenih
''kneževskih'' grobova i pojava velikog broja grobova sa oružjem.30

Lokalitet Gubavice kod Mostara nam prikazuje da je glasinačka kultura bila

31
rasprostranjena i u području Hercegovine. Na lokalitetu je pronađeno 5 humki, a neki od
najčešćih pronalaženih predmeta su: željezno lisnato koplje, razni tipovi fibula, dvopetljaste
bronzane igle,a na osnovu ovih nalaza možemo zaključiti da predmeti spadaju u stariju i
mlađu fazu željeznog doba.32

30
GZM 1963, B. Čović, 57
31
GZM 1969, T. Anđelić 111
32
GZM 1969, T. Anđelić 110
29

30

31

32
LOKALITETI PO FAZAMA KOJI SPADAJU U GLASINAČKU KULTURU
ŽELJEZNOG DOBA:

Faza IV a: Taline, Kusače, Ilijak

Faza IV b: Gosinja planina, Osovo, Planje
Faza IV c: Čitluci, Arareva gromila, Podpećine
Faza V a: Miletine, Križevac, Novi Pazar
Faza V b: Mosko, Rudine, Gubavica
*isti lokaliteti su ucrtani i u karti
LITERATURA:

1. Katalog prehistoriske zbirke Zemaljskog muzeja u Sarajevu-; Sveska 1; Glasinac dio

I-bronzano doba; Alojz Benac i Borivoj Čović; Sarajevo 1956
2. Katalog prehistoriske zbirke Zemaljskog muzeja u Sarajevu-; Sveska 2; Glasinac dio
I-željezno doba ; Alojz Benac i Borivoj Čović; Sarajevo 1957
3. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine; Godišnjak, knjiga XVII ;
Sarajevo 1978; Blagoje Govedarica ''Novi antropološki prilozi istraživanju tumula na
glasinačkom području''; str. 15-37
4. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu 1959; Nova serija, sveska XIV, Borivoj Čović
''Glasinac 1957''; str.53-85
5. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu 1963; nova serija, tome XVIII, Borivoj Čović
''Pogrebni običaji prahistorijskog stanovništva glasinačkog područja''; str.41-62
6. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu 1969; nova serija, tome XXIV; Anđelić Tomo,
''Nekoliko prahistorijskih nalaza iz Hercegovine''
7. Program za izradu karte: Corel