ESEJ: Uluburun

Student: Josipa Šimić, 48810/2018

Uluburun jesu ostaci broda pronađeni blizu istočne obale mora Uluburuna. Pripada kasnom
brončanom dobu, točnije se može datirati u četrnaesto stoljeće prije Krista.

Figure 1 Pojednostavljena rekonstrukcija Uluburun broda

Otkrili su ga ronioci u ljeto 1982. godine. Prva istraživanja obavljena su u periodu između
1984. i 1994. godine. Vjeruje se da je brod isplovio iz Kaira ili Sirijsko-Palestinske luke, i
plovio je prema zapadnoj regiji Cipra, što je ustanovljeno prema objektima i nalazima
prikupljenim s broda.

Peter Kuniholm, sa Cornell Univerziteta, dendrokronološkom datacijom je bio zadužen za

apsolutnu dataciju pronađenog broda. Rezultati drveta broda pokazali su da se radi o 1305.
godini prije Krista. Pronađena keramika svrstava se Armana periodu. Smatra se da je
porijeklo objekata pronađenih na brodu iz sjeverne Europe do Afrike, od Siclije i Sardinije na
zapadu do Mezopotamije na istoku. Na brodu je pronađeno stvari od mnogo različitih kultura,
točnije njih devet ili deset. Ove provincije indiciraju na to da su u kasnom brončanom dobu
na Egejskom moru postojale internacionalne razmjene dobara, bazirane na pogatim
darivanjem na Istoku.

Rekonstrukcijom znanstvenika, smatra se da Uluburun pokazuje upravo tu vezu koja je

postojala u kasnobrončanom dobu na Mediteranu. Ogroman izmiješani utovar svih luksuznih
predmeta, kraljevskih poklona i sirovina pronađenih na brodu ukazuju upravo na to.

Brod je, prema kalkulacijama, bio dug između petnaest i šesnaest metara, a na sebi je nosio
dvadesetak kamenih sidara. Pronađeni su i sirovi materijali koji su se trampili za zazličite
predmete, a prije pronalaska broda su bili poznati kao prapovijesni tekstovi.

Na brodu je pronađeno deset tona bakra ( pronađenog u obliku više od 350 ingota). Barem 30
ingota bilo je sa ručkama, kako bi bio moguć lakši utovar, Oko 120 je pronađeno u obliku
bakrenih lepinja i ovalnih ingota. Pronađena je i jedna tona kositra, čiji su ingoti bili u obliku
lepinja i oksidirani.
Osim metalnih, pronađeno je i 175 staklenih ingora, raznih boja (ljubičaste, tirkizne i
kobaltno plave).

Tegle pronalažene na području Cipra, Grčke, Egipta, Palestine i Sirije, također su pronađene
na brodu, točnije njih 149. Kategorizirane su kao sjeverni tip, i najvjerojatnije potječu iz
sjevernog Izraela. U jednoj tegli su pronađene staklene perle, dok su u ostalim pronađene
pistacije ali u nekim i masline.

Pronađena je i velika kolekcija nakita. U preko trideset dijelova pronađeni su medaljoni,

privjesci, pektorali, perle, ali i velik asortiman fragmenata. Bikonični kalež, ujedno i najveći
pronađen na olupini. Pronađeni su nalazi iz Egipta, od zlata, elektruma i srebra, a pronađena
je i ženska brončana figura.

Na brodu je pronađeno 19 zoomorfnih utega, i 12o utega geometrijskog oblika.

Od namirnica, na brodu su pronađene: smokve, masline, grožđe, crni kumin, ruj, korijander,
nar, te karbonizirana zrna ječma i pšenice.
Institut za nautičku arheologiju (INA) istraživanja je započeo 1984. godine, pod vodstvom
Georgea f. Basa, i nakon toga je projekt predan Cemalu Pulaku, koji nastavlja voditi
istraživanja od 1985. sve do 1994. godine. Pronađena olupina broda ležala je na strmoj
kamenoj padini, između 44 i 52 metra dubine.

Iskopavanjem olupine Uluburun, pronađeno je preko petnaest tisuća različitih artefakata, što
ga čini i najvećim i najbogatijim nalazom brončanog doba koji je ikad pronađen.