SVEUILITE U ZAGREBU

FILOZOFSKI FAKULTET
Odsjek za arheologiju
Ivana Luia 3

Marko Babeli

Konjska oprema u ostavama starije faze kulture polja sa arama

Seminarski rad

Predmet: Bronano doba Hrvatske u kontekstu srednje i jugoistone Europe

Mentor: dr.sc. Janja Mavrovi Mokos
Nositelj kolegija: dr. sc. Hrvoje Potrebica

Zagreb, 10.01.2015.

SADRAJ

1.

Uvod..............................................................................................................3

2.

Povijest istraivanja.......................................................................................4

3.

Rasprava........................................................................................................4
3.1. Ostava Priac................................................................................................5
3.2. Ostava Sia i ostava Malika........................................................................6

4.

Zakljuak.......................................................................................................7

5.

Popis slika......................................................................................................8

6.

Popis literature.............................................................................................15

1.

Uvod: Domestikacija konja i njegova primjena

Poznato nam je da se konj kao divlja ivotinja pojavljivao jo od razdoblja

paleolitika kada je lovljen te koriten kao vaan dio ondanje prehrane ( Levine,
2005.), no s generacijama i razvojem kultura dobio je sasvim novi znaaj. Konj je
tijekom eneolitika dostigao jedne od svojih prvih domesticiranih oblika u kurganskim
kulturama. Upravo tamo konj je bio kljuni domestikat koji je poveao eksploataciju
teritorija i do pet puta ime je omoguio i samu eksploataciju stepskih podruja
( Anthony, 1986 ). Takoer je bila omoguena trgovina te prenoenje resursa na velike
udaljenosti gdje se konj pokazao idealnim sredstvom. Nadalje, konj se koristio i kao
vojno sredstvo idealno za brze pljake i iznenadne napade s mogunou brzog
bijega, potpuno inferioran u odnosu na pjeake zajednice ( Anthony, 1986 ). Upravo
na nalazitu Dereivka (Ukrajina ) u jednom od grobova kurganske kulture Sredni Rog
pronaeni su perforirani paroci polumjeseastog oblika (Slika 1:1-5) koji su tada
prepoznati kao dio konjske opreme. Dok pronaeni paroci nisu vrsti dokaz
domestikacije definitivno upuuju na nju upravo zbog svoje slinosti sa nekim
kasnijim primjercima iz ranog i srednjeg bronanog doba koji su definitivno
funkcionirali kao dio ulara (Httel, 1977, 1981).

2.

Povijest istraivanja

Konjskom opremom iz bronanodobne kulture polja sa arama bavila se

nekolicina autora s europskog podruja, dodue ne iskljuivo ostavama ve i ostalim
zatvorenim kontekstima poput arnih grobova. Nalaz psalija iz arnog groba
nekropole Wrschach u tajerskoj u Austriji, koja je najslinija naem nalazu
potkovastih psalija iz ostave Priac, objavio je W. Modrijan. Zatim srodne primjerke
psalija iz poznate ostave Splnaka u Erdelju objavio je J. Hampel, njih takoer
smjetamo u raniji Ha A1 stupanj. O. Kytlicov je objavila dvije psalije iz ostave
Star Sedlo u ekoj, dok je parove psalija iz nalaza St. Sulpice i Mengen u
vicarskoj objavio J. Speck. Problematikom tipova vala, oblika i njihovom
kronologijom za haltatsko i bronano razdoblje srednje Europe najvie su se bavili A.
Moszlics i Kossack (Vinski-Gasparini, 1973).

3.

Rasprava

Kulturu polja sa arama K. Vinski-Gasparini dijeli u pet faza, dok u stariju

fazu kulture polja sa arama spadaju faze I, II i III ( Vinski-Gasparini, 1973 ). Veina
ostava na prostoru sjeverne Hrvatske su smjeteni u II fazu datiranu u kasni Br D i
raniji Ha A stupanj koja je ujedno i najbrojnija faza sa 28 ostava ( S. Karavani,
2009). Ostave na koje emo se u ovom radu fokusirati smjetene su na prostoru
sjeverne Hrvatske na meurijejima Drave, Save i Dunava. Ostave sa konjskom
opremom iz starije faze kulture polja sa arama su sljedee: Malika, Makovac
(Slika 2:12), Priac, Brodski Varo (Slika 3:46), Otok-Privlaka (Slika 4:18-19), Sia i
Poljanci II. Posebna pozornost e se obratit na ostavu Priac pa zatim i na ostavu Sia
te na ostavu iz Malike.

3.1.

Ostava Priac

Ostava Priac,

uz ostavu Brodski Varo, vjerojatno je i najzanimljivija i

najbolje obraena od ranije spomenutih ostava. Naena je u selu Priac u opini

Oriovac udaljenoj 30 km od centra upanije, grada Slavonskoga Broda, ona je i
najzapadnija ostava iz skupine brodskog posavlja. Njen inventar se tipoloki potpuno
uklapa sa ostalim ostavama faze II na tom podruju te uz 105 nalaza koliko ih broji
ova ostava nalazi se i, nama najbitniji, nalaz metalnih vala (Slika 5:10). Taj komad
postrane vertikalne preke odnosno psalija predstavlja najstariji primjerak metalnih
vala na hrvatskom podruju ( Vinski-Gasparini, 1973 ). Jedini primjerak slian
ovome sa tog podruja je nalaz iz nekropole Velika Gorica koji pripada neto mlaem
periodu odnosno mlaem Ha B stupnju. Naalost analogije za ovaj tip psalija nema u
razdoblju ranog Ha A stupnja, ali zato pronalazimo slinosti u primjercima iz
nekropola i ostava u tajerskoj, Erdelju, ekoj i vicarskoj gdje su svi oblici psalija
meusobno srodni, ali oblikom razliiti od psalija iz ostave Priac ( Vinski-Gasparini,
1973 ). Ove psalije su takoer srodne onima datiranim u Ha B stupanj koje su se
pogreno pripisivale predskitskim trako-kimerijskim konjanikim narodima
nomada. N. Majnari-Pandi nam ukazuje na mogunost da upravo prapoetke
trako kimerijske konjske opreme sa prostora june Panonije treba traiti u nalazima
razvodnika iz ostana II faze kulture polja sa arama na ovim prostorima. Upravo tome
u prilog ide i nalaz ovih psalija is ostave Priac. Uz nalaz psalija konjskoj opremi se
pripisuje i pronaena zakovica (Slika 5:11)

iji slian primjerak pronalazimo u

nalazima iz groba Hart (Vinski-Gasparini, 1973).

3.2.

Ostava Sia i ostava Malika

Ostava Sia iz opine Barilovi udaljena je 2 km od naselja Sia. Prvi puta je

zabiljeena jo 50-ih godina prolog stoljea kada je prilikom vaenja ljunka
pronaeno i sakupljeno nekoliko vrea bronanog orua i oruja koje je naknadno
prodano na otpadu kao sirovina (Perki, Lonjak-Dizdar, 2005). Ostava je naknadno
istraena 2000. godine od strane Konzervatorskog odjela Karlovac, no naeni su samo
ostatci ostave na ve prekopanom zemljitu pa nije bilo mogue registrirati bilo kakve
kulturne slojeve. Ukupno je pronaeno 287 predmeta meu kojima je nama zanimljivi
primjerak razvodnika ukraenog s urezanom rozetom (Slika 6:158). Nalaz je gotovo
istovjetan onome iz ostave Malika koji emo neto kasnije spomenuti. Ovaj
razvodnik je jedan od nalaza koji bi, kako je prethodno spomenuto, mogao pruiti
bolju sliku prapoetaka trako kimerijske konjske opreme na prostoru june
Panonije. Ostava Sia pripisana je II fazi ostava odnosno Br D/Ha A stupnju.

Ostava Malika, pronaena 1968. godine kod Vrginmosta na privatnoj njivi

ponudila nam je nalaz jo jednog razvodnika konjskih remenja. Radi se o malom
okruglom razvodniku ukraenim s plastino izvedenom rozetom (Slika 7:7) te ga se
prepoznaje kao jednog od tipinih i nerijetkih nalaza konjske opreme tog horizonta II
faze. Slinosti pronalazimo u primjercima pronaenim u ostavama Sie (Slika 6:158),
Otok-Privlaka (Slika 4:18-19) te u ostavi Brodski Varo (Slika 3:46). Ostava Malika
pripisana je takoer II fazi ostava odnosno Ha A1 stupnju (Balen-Letuni, 1985).

4.

Zakljuak

Na kraju moemo zakljuiti kako je domestikacija konja i njegova primjena

kako za transport, putovanje ili obradu zemlje tako i za ratovanja imala snaan odjek
u raznim sferama kultura onoga vremena. Ta vana ivotinja je promijenila itav tijek
povijesti od naina putovanja gdje je znatno pomogla i potpuno ponitila razne
prostorne zapreke, kao i otkrivanja prije moda nedostupnih i nezamislivih prostora ,
do drutvenog raslojavanja gdje je kulura koja je poznavala konja i tajne njegove
domestikacije imala kultni status na odreenom podruju , kako socijalni tako i ratni,
a da ne spominjemo kakvu e ulogu konj u ratovanju tek imati od eneolitika pa skroz
do suvremenih vremena gdje je i danas prisutan kao svojevrsni simbol i status osobe.
Vano za naglasiti je takoer kako dotini nalazi iz ostava II faze u potpunosti
pobijaju teoriju o trako-kimeranima! Upravo iz tih razloga su nam od velike vanosti
ostave i nalazi poput ovih navedenih u ovome radu jer nam pruaju iru sliku i bolje
shvaanje ondanjih vremena. Iz tog razloga je vano da se takva istraivanja nastave,
u vidu daljnjih itraivanja te raznih interdisciplinarnih istraivanja poput zoolokih
analiza ostataka kako bi dobili to preciznije informacije i upotpunili pomalo
siromaan fundus istraivanja na naim prostorima.

5.

Popis slika

Sl. 1

Slika 1 : Dio nalaza s nalazita Dereivka, perforirani paroci 1-5 ( M. A. Levine, 2005 )

Sl. 2

Slika 2 : Dio nalaza iz ostave Makovac, razvodnik 12 (Vinski-Gasparini, 1973)

Sl. 3

Slika 3 : Dio nalaza iz ostave Brodski Varo, razvodnik 46 (Vinski-Gasparini, 1973)

10

Sl. 4

Slika 4 : Dio nalaza iz ostave Otok-Privlaka, razvodnici 18-19 (Vinski-Gasparini, 1973)

11

Sl. 5

Slika 5 : Dio nalaza iz ostave Priac, vale 10, zakovica 11 (Vinski-Gasparini, 1973)

12

Sl. 6

Slika 6 : Dio nalaza is ostave Sia, razvodnik 158 (Perki, Lonjak-Dizdar, 2005)

13

Sl. 7

Slika 7 : Dio nalaza iz ostave Malika, razvodnik 7 (D. Balen-Letuni, 1985)

14

6.

Popis literature

Levine 2005

Marsha A. Levine, Domestication and early

history of the horse, u D.M. Mills & S.M.
McDonnell (ed.), The Domestic Horse: the
Origins, Development and Management of its
Behaviour, Cambridge University Press,
Cambridge 2005, 5-22

Anthony 1986

David W. Anthony, The "Kurgan Culture," IndoEuropean Origins, and the Domestication of the
Horse: A Reconsideration [and Comments and
Replies], u Current Anthropology, Vol. 27, No. 4
(Aug. - Oct., 1986), University of Chicago Press,
Chicago 1986, 291-313

Balen-Letuni 1985

Dubravka Balen Letuni, Ostava iz Malike, u

VAMZ, 3. s. XVIII, Zagreb 1985, 35-47

Vinski-Gasparini 1973

Ksenija Vinski-Gasparini, Kultura polja sa

arama u sjevernoj Hrvatskoj, Filozofski fakultet
Zadar, Zadar 1973, 9-150

Perki, Lonjak Dizdar 2005

Domagoj Perki i Daria Lonjak Dizdar,

Kasnobronanodobna ostava Sia/Luica, u
Opuscula Archaeologica 29, 2005, Filozofski
fakultet Sveuilia u Zagrebu, Zagreb 2005, 41119

Snjeana karavani 2009

Snjeana Karavani, The Urnfield Culture in

Continental Croatia, England, Archaeopress,
Publishers of British Archaeological Reports,
Gordon House, Oxford 2009, 88-105

15