Vučedolska kultura 1

Vučedolska kultura
Prapovijest
Kameno doba Paleolitik
Mezolitik
Neolitik
Metalno doba Bakreno doba
Brončano doba
Željezno doba

Vučedolska kultura je kultura, a u klasičnoj fazi svog

razvoja kulturni kompleks mlađeg eneolitika (bakrenog
doba), nazvana po lokalitetu Vučedolu (5 km istočno
od Vukovara), gdje se nalaze ostaci velikog naselja
bakrenog doba. Isprva ju arheolog Gordon Childe
naziva "slavonskom kulturom", no nakon sustavnih
istraživanja lokaliteta Vučedol, taj naziv se napušta.
Vučedolska kultura poznata je u mađarskoj stručnoj
literaturi i kao Kultura Zok (prema nalazištu Zok u
južnoj Mađarskoj). Do svoje kasnoklasične faze bila je
rasprostranjena u okolici Srijema, istočne i posavske
Slavonije te okolice Bjelovara. U svojoj kasnoj fazi bila
je u svojim regionalnim varijantama rasprostranjena i u
Austriji, Mađarskoj, južnoj Slovačkoj i Rumunjskoj.

Naselja i kultura

Naselja
Naselja vučedolske kulture se nalaze uglavnom na
uzvisinama, obično uz rijeke (Vučedol, Vinkovci) i
močvarno područje. Oblik vučedolske kuće je Mapa indoeuropske Vučedolske kulture (3000-2400. godina prije
pravokutan s predvorjem i središnjim ognjištem, nove ere).

napravljena s drvenim stupovima, pleterom i premazom

od gline (Vučedol).
Vučedolska kultura 2

Grobova nije mnogo pronađeno, a pokojnici su pokapani ili unutar

kuće ili ispred s osobnim predmetima. Bilo je i sojeničkih naselja,
no takva naselja su bila uglavnom privremena jer nisu bila
pogodna za život, a kao privremena staništa i pribježišta korištene
su i spilje. Razvijenost vučedolske metalurgije očitovala se u
serijskoj proizvodnji bakrenih alatki pomoću dvodijelnog kalupa.

Materijalna kultura
Vučedolska kultura koristi prvi puta višedjelne kalupe za lijevanje
metala. Na lokalitetima vučedolske kulture nađeno je i fino
keramičko posuđe crne boje (amfore, vrčevi, šalice, trokutaste
boca i nekoliko posuda neobičnog oblika), s raznim pravilno
organiziranim, urezanim ukrasima ispunjenim bijelom
inkrustacijom. Ukrasi su uglavnom pravocrtni, a karakteristični su
i ukrasi u obliku koncentričnih krugova. Najpoznatiji primjeri
ukrašavanja su Vučedolska golubica i idoli iz Ljubljanskog barja.
Vučedolska kultura se dijeli na tri faze, a smatra se da je nastala
Vučedolska golubica negdje u slavonsko-srijemskom prostoru iskrivljenjem
lengyelsko-sopotske pod utjecajem kostolačke kulture. U srednjoj
fazi se proširila na Baranju i Banat, a u posljednjoj se proširila na sve strane te je došlo do raspada jedinstvene
kulturne na manje tipove.

Kultovi i vjerovanje
Važnu ulogu u životu pripadnika Vučedolske kulture, je imao kult štovanja kovača, poglavito kovača bakra. Njegova
kuća je redovito bila smještena u sredini naselja, a vjerovalo se da ima posebne moći jer može iz zemlje izvaditi
prašinu i od toga napraviti različite oblike. Vjerovalo se da imaju i mogućnost utjecaj na prolazak vremena te da su
utjecali na godišnja doba. [nedostaje izvor]
Kultura je prakticirala i ljudske žrtve. U jednoj grobnici pronađena su tijela koja su žrtvovana najvjerojatnije zbog
kultnog prolaska Marsa i Venere, koji su bili najvažniji planeti te su imali svoje štovatelje, kroz Plejade, što nam
govori da su Vučedolani promatrali nebo i bili upoznati s promjenama na njemu.[nedostaje izvor] Pronađena su i tijela
koja su na svojim glavama imala blaga udubljenja, za koja se pretpostavlja da su nastala ritualnim izlijevanjem
tekućeg bakra na glavu žrtve.

Vučedolski artefakti
Vučedolska golubica je najpoznatija keramička posuda s arheoloških iskopina na Vučedolu. Modelirana u obliku
golubice, postala je jedan od najprepoznatljivijih simbola grada Vukovara, u čijoj se blizini Vučedol nalazi. Imala je
kultnu namjenu kao kadionica. Tamne je boje, ukrašena bijelom inkrustacijom (mašnice, ogrlica, niz valovitih i
cik-cak crta na krilima) u urezanom ukrasu i ornamentu nastalom žigosanim ubadanjem. Iako je prozvana golubica,
arheolozi smatraju da se zapravo radi o ptici jarebici.
1978. u blizini Vinkovaca otkrivena je obojana keramička zdjela za koju se vjeruje da predstavlja najstariji kalendar.
Na loncu su oslikane četri vodoravne trake, a svaka je podijelenja na 12 polja, koji bi trebali predstavljati tjedne, a
svaki drugi je prazan. U punim kvadratima su slike zviježđa koji se pojavljuju u određenom razdoblju, tako se npr. u
prvom redu pojavljuje Sunce te taj pojas predstavlja proljeće. Ovaj vrijedan nalaz nam kazuje da su pripadnici
Vučedolske kulture promatrali nebo, bilježili promjene te na taj način oređivali prolaz vremena.[nedostaje izvor]
Vučedolska kultura 3

Stanovništvo
U samom Vučedolu živjelo je oko 2000 i 3000 stanovnika, te je bila riječ o jednom od najvažnijih centara toga doba.
Ljudi ove kulture u Vučedolu bavili su se stočarstvom, vjerojatno najstarijim uzgojem goveda na svijetu, te je u
prehrani govedina činila 85%, dok su se na području Vinkovaca, zbog prisutnosti šuma, bavili lovom i hranili su se
pretežno jelenima (oko 75% hrane u prehrani bilo je jelenje meso). Nađeni su u Vučedolu i ostaci pastrve, koje u
Dunavu nije bilo, te su je nabavljali iz drugih krajeva. Ovo je prva kultura koja koristi tanjure za posluživanje hrane
samo jedne osobe, dok su se dotada koristile zajedničke posude za hranu.
Vučedolska kultura završava oko 2500. pr. Kr., a u samom Vučedolu oko 2400. pr. Kr.
Vučedolska kultura je, uz vinkovačku kulturu u unutrašnjosti te cetinsku u primorju, jedna od najznačajnijih kultura
metalnog doba na našim prostorima.

Vidi još
• Vučedol

Literatura
Izvori rabljeni u članku i suradnici 4

Izvori rabljeni u članku i suradnici

Vučedolska kultura Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?oldid=3919788 Doprinositelji: Argo Navis, CommonsDelinker, Donatus, Inkvizitor, Marko Pojatina, Nickolas, Prof saxx, Raf
2.a, Rosier, Saxum, Sombrero, 2 anonimne izmjene

Izvori, licencije i suautori slika

File:Vucedol culture map.png Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Vucedol_culture_map.png Licencija: Public Domain Doprinositelji: PANONIAN
Datoteka:ZGvucdove.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:ZGvucdove.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: Crucifixion

Licencija
Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0
//creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/